Manjinski forum,47 by 24sata d.o.o.

Manjinski forum Studeni 2011. / Broj 47 Godina VIII

Igor Kanižaj Od javnih medija odmah se očekuje više

Izbori Smanjen broj kandidata u 12. izbornoj jedinici

Program Regija pred trajnim zbrinjavanjem izbjeglica

Povijest 11 Rudolf Maister, general koji je zadužio Slovence

Obrazovanje malih Roma najteži problem školstva Prednost Neke nacionalne manjine imaju osiguranu nastavu na vlastitom jeziku

ešto više od osam milijuna kuna uloženo je u prošloj godini u obrazovanje nacionalnih manjina. To je za oko 300.000 kuna više nego prošle godine. U izvješću Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o financiranju obrazovanja nacionalnih manjina stoji kako se najviše ulagalo u poticaje obrazovanja nacionalnih manjina, oko 3,3 milijuna kuna i u provedbu Nacionalnog programa za Rome, oko 2,6 milijuna kuna. Također je novost da je lani u devet osnovnih škola odobren ustroj nastave na manjinskim jezicima prema modelu C. Ukratko, model C u obrazovanju znači da se nastava provodi na hrvatskom jeziku, no djeca uče i svoj materinji jezik i kulturu iz koje potječu. Ocjene iz manjinskog jezika koji uče vrednuju

im se kao i ostali predmeti. Oni kojima je uvođenje nastave prema modelu C odobreno zadovoljni su i, kako kažu, nisu imali previše problema s procedurama. Ravnatelj II. osnovne škole Čakovec Vinko Grgić, u čijoj je školi uveden ruski jezik, ispričao nam je kako to da su došli na ideju da se u Međimurju uči ruski. Ruski u Međimurju “Čudno je da se u Međimurju uči ruski, no ljudi koji su radili u građevinskom kombinatu Međimurje često su odlazili u Rusiju i druge zemlje ruskoga govornog područja. Tamo su našli žene te ih doveli u

MANJINSKI FORUM IZLAZI UZ FINANCIJSKU POTPORU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno i stajališta Savjeta za nacionalne manjine

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

ŠKOLSTVO

Oko 70 posto romskih učenika ‘izgubi’ se kroz sustav osnovnog školovanja

Željko Stipić: Godinama pokušavam postići da se učitelji koji rade u školama u kojima se obrazuju Romi dodatno nagrade, da im se plaća poveća 10 posto

Hrvatsku”, ispričao je Grgić. Sada ima mnogo djece u Međimurju kojima je materinji jezik ruski. Na inicijativu međimurske udruge “Kalinka” poslan je upit Ministarstvu, nakon čega je ubrzo uveden program učenja ruskog jezika. Što se troškova tiče, Grgić je rekao da ih gotovo i nema osim dodatnih troškova struje, grijanja i ostalih režija koje škola plaća jer se nastava ruskog jezika održava subotom. I Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” iz Zagreba provodi program obrazovanja na manjinskom jeziku, ali

je riječ o posebnom obliku provođenja nastave, o dopisnoj nastavi srpskog jezika i kulture. Ovu specifičnu nastavu pohađaju učenici iz cijele Hrvatske. “Najviše učenika u ovoj dopisnoj nastavi ima iz mjesta u kojima nažalost nije zaživio model C obrazovanja na srpskom jeziku i pismu. Nastava se sastoji od toga da djeca na svoju kućnu adresu dobivaju jedanput mjesečno pismo s lekcijama, zadacima koje moraju riješiti i tada te zadatke vraćaju natrag u podružnicu Zagreb”, kazala je Maja Matić, voditeljica informativne škole iz Srpskoga kulturnog društva “Prosvjeta”. Zadovoljna je s novčanom potporom koju dobivaju od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Uprave za nacionalne manjine, od kojih imaju veliku potporu. No ne cvjetaju svima ruže. Željko Stipić, čelni čovjek Preporoda, sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu, na prosvjetne vlasti gleda s neodobravanjem zbog problema s kojima se susreću romska djeca i učitelji koji rade s njima. “Prosvjetne vlasti trebale bi se maksimalno prilagoditi. Činjenica je da djeca romske nacionalnosti najčešće ne idu u tzv. male škole pa u osnovnu dolaze bez znanja hrvatskog jezika. Osim toga oni su i društveno deprivirani te je to onaj dodatni teret i na učiteljima. Treba smanjiti broj djece u takvim odjelima ili ići na formiranje manjih skupina”, kazao je Stipić. Upravo je zbog toga sindikat u sklopu akcije “Najbolji u najtežim uvjetima” dodijelio prijenosna računala učiteljicama iz šest škola s područja Međimurske županije, u kojima u većem opsegu nastavu pohađaju djeca romske nacionalnosti. Kazali su da je to simbolična gesta sindikata i Međimurske županije, kao dokaz da ipak netko zna vrednovati izra-

zit trud i napor koji ulažu učitelji u tim školama. Napomenuo je da uvijek i svugdje ima problema, ali nisu isti problemi u školama u kojima se obrazuju Romi u prigradskoj školi u Zagrebu i u nekoj drugoj školi u Međimurskoj županiji. Stipić je kazao kako godinama pokušavaju postići da se dodatno nagrađuju učitelji koji rade u tim školama, npr. u obliku povećanja plaće od 10 posto. Obećanja ima, ali se nikada ne ostvare. Zašto bi veću plaću imali učitelji koji rade na otocima, a ne bi učitelji koji rade u teškim uvjetima s romskom djecom, pita se. Napomenuo je da, iako gradovi i županije mogu učiniti neke poteze na svoju inicijativu, prije svega bi trebala reagirati država jer je ona javni servis. Za bolje uvjete “Djeca se neće integrirati u društvo ako se ignoriraju učitelji koji tamo rade. Mi smo zapravo svi skupa pali na ispitu i ne da trebamo ići na onaj prvi popravni rok, već na onaj treći”, govori Stipić. Sindikat će se, napomenuo je, i dalje truditi da se izbori za prava učitelja, no upućuje snažan apel prosvjetnim vlastima da se djelom, a ne riječima uključe u stvaranje boljih uvjeta u školama iz takozvanih depriviranih društvenih skupina. Problem romske djece neće se riješiti sve dok se u izvještajima Ministarstva odvaja Rome od ostalih manjinskih skupina. Naime, manjinske skupine ostvaruju prava kroz tri modela obrazovanja. Nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine (model A), dvojezičnu nastavu (model B) te učenje o jeziku i kulturi iz koje potječu (model C). Prva dva modela Romi ne mogu koristiti. Dok druga djeca poput 1342 Talijana i 1992 Srba uče prema modelu A u razredima gdje nema neodobravanja okoline zbog nacionalnosti, Romi svoj jezik u Hrvatskoj nemaju. Pitanje priznavanja jezika očito stoji na putu školama u kojima bi se moglo sustavno raditi samo s romskom djecom za koju se često napominje da imaju najviše problema

ŠKOLSTVO

Slovački književnici u Našicama i Zagrebu Projekt Predstavnici slovačkog P.E.N.-a u sklopu projekta ‘Nosimo vam riječ’ posjetili slovačku manjinu u Hrvatskoj

H Talijanska srednja škola ‘Dante Alighieri’ u Puli

u nižim razredima kad u školu dolaze sa znanjem nekog “polujezika”, kombinacije hrvatskog i romskog. S takvim znanjem ne mogu pratiti nastavu, a učitelji koji s njima rade ne poznaju jezik kojim ta djeca govore. Velika ulaganja Tako se pretpostavlja da se oko 70% romskih učenika do osmog razreda, na ovaj ili onaj način, “izgubi” kroz sustav osnovnog školovanja. Primjerice, u školskoj godini 2008./2009. samo 168 Roma je završilo osnovnu školu, a iste

Pitanje priznanja jezika stoji na putu školama u kojima bi se moglo raditi s Romima

te školske godine u osnovne škole je upisano 3940 romskih đaka. Unatoč velikim ulaganjima u uvođenje obrazovnih programa na jeziku nacionalnih manjina ovi podaci govore da obrazovanje Roma i dalje ostaje teško rješiv problem.

rvatsku narodnu knjižnicu i čitaonicu Našice, središnju knjižnicu Slovaka u Hrvatskoj, 17. studenoga posjetili su predstavnici slovačkog P.E.N.-a te tom prigodnom darovali knjige za slovački odjel knjižnice. Slovački P.E.N. predstavio je njegov predsjednik Gustav Murin, a goste su s radom knjižnice i slovačke nacionalne manjine na našičkom području upoznali Blaža Pavlović-Radmanović, ravnateljica Hrvatske narodne knjižnice i čitaonice, Ružica Vinčak, voditeljica Središnje knjižnice Slovaka, Andrej Kuric, predsjednik Saveza Slovaka, Sandra Kralj, ravnateljica Slovačkog centra za kulturu Našice, i Ana Kuric, predstavnica Matice slovačke Našice. Slovački penovci stigli su u posjet pripadnicima slovačke nacionalne manjine koja živi u Hrvatskoj u sklopu projekta “Nosimo vam riječ” koji provode u svim zemljama u kojima žive Slovaci. Na kraju susreta dogovorena je suradnja Središnje knjižnice Slovaka i slovačkog P.E.N.-a koja će obuhvaćati razmjenu knjiga i pomoć u popunjavanju slovačkoga knjižnog fonda u Našicama te organizaciju gostovanja slovačkih književnika u Hrvatskoj. Predstavnici slovačkog P.E.N.-a posjetili su i Zagreb gdje je predstavljen hrvatski prijevod knjige Gustava Murina “Kako je malen ovaj svijet”.

Gustav Murin, čelnik slovačkog P.E.N.-a

fasdfasdfasdfasdfas INTERVJU

2 4

Politika Igor Kanižaj, docent novinarstva na FPZ-u, kaže da se nacionalne manjine u hrvatskim medijima još promatra kroz politički kontekst

Od javnih medija odmah se očekuje više

pitanju odnosa medija i nacionalnih manjina razgovarali smo na Plitvicama s docentom Igorom Kanižajem s Katedre novinarstva Fakulteta političkih znanosti, koji je autor knjige “Manjine između javnosti i stvarnosti”. Je li se danas izvještavanje promijenilo u odnosu na 2000. godinu? Nacionalne manjine u Hrvatskoj i dalje se u medijima prepoznaje i promatra kroz primarno politički kontekst, no manjinama je danas teže nego prije osvojiti medijski prostor. Neki novinari koji su 2000. pratili nacionalne manjine napustili su svoje redakcije, promijenile su se rubrike i formati novina pa je sve manje prostora za aktualne teme koje se odnose na manjine. Problemi na tržištu samo su naglasili te trendove jer se sada urednici okreću prema temama koje su bliže većini, stoga je potrebno istaknuti svaki dobar i profesionalni primjer izvještavanja o manjinama, pogotovo u privatnim medijima jer se od javnih odmah mnogo više očekuje. Koji su u ovom trenutku glavni problemi odnosa medija prema manjinama? Manjine i danas u prvi plan dolaze ponajprije kada je riječ o negativnim događajima, nesrećama i vijestima koje se odnose na crnu kroniku. Privatni mediji često ne pokazuju dovoljno osjetljivosti za probleme manjina, a mislim da nam općenito kao društvu nedostaje tolerancije i poštivanja prava na različitost, što se onda reflektira i u medijima. Tako lako zaboravljamo da su mediji glavni posrednik između neke

Igor Kanižaj: U medijima je sve manje prostora za aktualne teme koje se odnose na manjine

Najgore što se manjinama može dogoditi jest da ih građani pamte po međusobnim svađama

političkim kontekstom. Uvjeren sam da je najgore što se manjinama može dogoditi jest da ih građani pamte po međusobnim optuživanjima i svađama. To je odgovornost primarno manjinskih političara koji katkad kao da ne mogu izaći iz nametnutoga političkog okvira.

manjine i javnosti i svaki objavljeni tekst koji govori o nekoj manjini možda je jedini način da stanovnik, na primjer, otoka Lastova upozna romsku nacionalnu manjinu.

Koje su konkretne smjernice medijima za bolje izvještavanje o manjinama? Mediji trebaju pokazati razumijevanje za sve ono što nas razlikuje: jezik, običaje, tradiciju i obrazovanje. Treba poštovati sva profesionalna pravila, kao i inače kada se u medijima izvještava, znači treba pisati uravnoteženo, pošteno i nepristrano. Posebna osjetljivost traži se u područjima u kojima nedostaje pomirenje, tamo gdje ne postoji dijalog između većine i manjine. Manjinski predstavnici trebaju dobiti priliku da budu izvori informacija novinarima, a posebno treba promovirati mlade članove manjina.

Često se napominje kako je ‘svima dosta folklora’. Vi se zalažete za veću promociju manjinskih kultura. Zašto? Pamtite li ijedan negativan primjer kada je vijest koja se odnosi na kulturu ugrozila međuljudske manjinske odnose? Za razliku od kulturnoga konteksta vrlo se lako možemo prisjetiti brojnih nepromišljenih izjava i događaja kada su neki pojedinci nastojali manjine opteretiti

3 5

fsadfa sdfasdf MANJINE asdfasdf I MEDIJI

Kako se približiti javnosti? Rasprava Iako su nacionalne manjine u medijima danas češća tema nego prije deset godina, način na koji se o njima raspravlja nije zadovoljavajući

ntegracija, a ne kategorizacija, poruka je skupa “Mediji i nacionalne manjine na pragu ulaska u Europsku uniju”, koji je na Plitvicama okupio predstavnike medija, manjina i stručnjaka za manjinska pitanja. Iako su se svi složili da su nacionalne manjine u medijima češća tema danas nego prije deset godina, način na koji se o njima raspravlja ipak nije još zadovoljavajući. Premalo na HRT-u “Godinama izražavamo nezadovoljstvo javnom televizijom. Cilj bi bio napokon uvesti emisije na manjinskim jezicima”, rekao je Siniša Tatalović, predstojnik Centra za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Kazao je da je bolja situacija na radijskim programima HRT-a, ali moglo bi i bolje. Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, navodi kako je prema izvješćima HTV-a izračunao da manjine svakog dana u dnevniku te televizije dobiju pozornost na svega 13 sekundi, a kad ih se i spominje, to su najčešće pitanja crne kronike, kriminala ili manjina u političkom kontekstu. Napomenuo je da se u privatnim medijima manjine ne mogu ni probiti jer nisu kategorija koja bi dizala nakladu. “Televizija je postala oglašivač, a novine leci”, kazao je Tolnauer. Kritizira i manjinske novine. Također je kazao da u Hrvatskoj ima 63 manjinska lista i 22 manjine. “Od pet

Siniša Tatalović, FPZ, i Aleksandar Tolnauer, Savjet za nacionalne manjine

Skup na Plitvicama organizirali su FPZ i Zaklada ‘Friedrich Ebert’

brojeva jednog lista na četiri naslovnice se pojavljuje manjinski predstavnik, a u broju na čijoj naslovnici nije, njegova se slika 20 puta pojavljuje unutar novina”, rekao je Tolnauer. Naveo je i svijetle primjeri poput Novosti. “Konačno imamo manjinske novine koje zadiru u društvene probleme. Neki im zamjeraju što nisu više novine za manjine, nego novine za sve, a upravo to i jest cilj”, rekao je Tolnauer. Problemi u EU Nešto pozitivniju sliku vidi Milena Klajner, članica Savjetodavnog odbora za praćenje ostvarivanja Okvirne konvencije. “Hrvatska je na dobrom putu, a taj je put satkan od puno milja i mislim da ga nikad nećemo u potpunosti proći”, kaže Klajner, ali dodaje kako je u drugim zemljama poput Francuske i Grčke mnogo gore. “U Francuskoj se na privatnim medijima mogu čuti emisije na manjinskim jezicima, ali nikad u javnim medijima. S druge strane Grčka ne priznaje ništa,

samo religijske manjine”, napomenula je Klajner. U Rumunjskoj je također teška situacija, pa je čak i predsjednik države bio prozivan zbog netolerancije prema Romima. Na skupu u organizaciji zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i Zaklade “Friedrich Ebert” predavanje je održala i Antonija Petričušić, asistentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Predavanje “Bolzanske preporuke o nacionalnim manjinama u međudržavnim odnosima: značenje i implikacije za Hrvatsku i regiju”, u kontekstu ulaska u Europsku uniju, donijelo je zaključak da je riječ europeizacija sinonim za “radit ćemo sve što nam EU kaže”. Tako napominje Petričušić, ne razumijemo prave probleme s kojima ćemo se susresti kad uđemo u Uniju. “Što ćemo raditi kada u Hrvatsku dođu imigranti. Nekome iz istočnih zemalja Hrvatska je samo stepenica na putu za Njemačku. Hoćemo li onda svi skupa kriviti imigrante za sve probleme?” pita Petričušić.

sdfasdf asdfasdf asdfasdf IZBORI

2 6

Manji interes Za zastupnike nacionalnih manjina u novom sazivu Hrvatskog sabora natječe se 56 kandidata, dok ih je na izborima 2007. bilo čak 72

Smanjen broj kandidata u 12. izbornoj jedinici

ripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj izlaze drugi put na izbore u ovoj godini. U srpnju su na manjinskim izborima birali svoje predstavnike u manjinskim vijećima lokalne samouprave, dok će na parlamentarnim izborima 4. prosinca glasovati za svoje zastupnike u 7. sazivu Hrvatskog sabora. Prema regulativi kojom se uređuje pi-

tanje parlamentarnog predstavništva, u novom sazivu Sabora bira se ukupno 151 zastupnik. U deset izbornih jedinica na općim listama bira se po 14 zastupnika, u 11. izbornoj jedinici (dijaspora) biraju se tri, a u 12. izbornoj jedinici bira se ukupno 8 zastupnika nacionalnih manjina. Do promjene ukupnog broja zastupnika u odnosu na prethodni saziv Sabora sa 153 zastupnika došlo je zbog ustavnih

XII. IZBORNA JEDINICA Nacionalna manjina

2003. Broj kandidata

Srpska

promjena kojima je hrvatska dijaspora u Saboru po novome predstavljena sa tri zastupnika, dok je u prethodnom sazivu imala pet zastupnika. Kako se bira? Pripadnici manjina biraju se u posebno organiziranoj izbornoj jedinici koju čini područje cijele zemlje. Državno izborno povjerenstvo priopćilo je u vezi s tim glavna pravila. Tako je navelo da u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika, dok po jednog biraju pripadnici talijanske i mađarske manjine, a pripadnici češke i slovačke manjine biraju zajedno jednog zastupnika. Po jednog zastupnika zajedno biraju i dvije velike grupa manjina: u jednoj su pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine, a u drugoj su pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine. Glasački listići bit će sastavljeni za svaku nacionalnu manjinu, odnosno grupu kandidata, a kandidati su navedeni abecednim redom. Kako pripadnici 2007. Broj kandidata

2011. Broj kandidata

Mađarska

Talijanska

Češka i slovačka

Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska UKUPNO

56 Izvor: DIP

Glasački listići bit će sastavljeni za svaku nacionalnu manjinu, odnosno grupu kandidata srpske manjine biraju tri svoja zastupnika, birači mogu zaokružiti najmanje jednog, a najviše tri kandidata na listiću. Svaki listić sadrži napomenu u kojoj je naznačeno koliko se brojeva ispred imena kandidata na glasačkom listiću zaokružuje da bi on bio valjan. Kandidat koji osvoji najviše glasova bit će izabran, dok će kod kandidata pripadnika srpske manjine biti izabrana tri kandidata s najviše osvojenih glasova. Ukupno više kandidata Za nove zastupnike manjina u 12. izbornoj jedinici u Hrvatski sabor natječe se ukupno 56 kandidata, što je za 16 zastupnika manje nego 2007. godine. DIP je objavio taj podatak u svojem statističkom izvješću o predanim kandidacijskim listama kao i kandidatima na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Budući da su dani usporedni podaci za parlamenterne izbore u 2003., 2007. i 2011. te da je u tome jedan od prvih pokazatelja brojnost samih natjecatelja, uočljivo je da je došlo do priličnog pada kandidatura za zastupnike manjina u 12. izbornoj jedinici. Tako DIP ističe da samo srpska nacionalna manjina ima sedam kandidata manje nego 2007. godine. Inače, broj prihvaćenih kandidatura iz manjinskih redova za ove izbore tek je neznatno veći nego na izborima u studenom 2003. kada se natjecalo 53 kandidata. Može se očekivati da će u postizbornim analizama biti raspravljeni i razlozi koji su doveli do smanjivanja interesa kandidata iz redova manjina za natjecanje za ulazak u Sabor. Riječ je o atipičnom padu koji je zabilježen samo u odnosu na 12. izbornu jedinicu, dok je inače DIP registrirao da je ukupno gledajući prijavljeno čak 773 kandidata više nego za prošle parlamentarne izbore koji su održani u studenom 2007. godine. DIP je podsjetio pripadnike manjina i na mogućnost da svoje biračko pravo ostvare glasovanjem za liste izborne jedinice prema mjestu boravišta. U tom slučaju svoju želju da neće glasovati za liste kandidata u 12. izbornoj jedinici nego za opću listu trebaju priopćiti biračkom odboru na dan izbora.

Suradnja

Regija zbrinjava izbjeglice Program RH za stambeno zbrinjavanje 8500 bivših nositelja stanarskog prava očekuje 119,7 mil. eura

Ministarska deklaracija prihvaćena je 7. studenoga u Beogradu

efiniranje konačnog okvira za rješavanje izbjegličkog pitanja u zemljama na jugoistoku Europe glavni je cilj zajedničke ministarske deklaracije koju su 7. studenoga u Beogradu na konferenciji o izbjeglicama i raseljenim osobama prihvatili predstavnici Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Deklaraciju, koja utvrđuje okvire zajedničkoga regionalnog programa trajnih rješenja za izbjegle i prognane osobe, u prvom redu odgovarajućega stambenog zbrinjavanja, tom su prilikom potpisali Gordan Jandroković, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija, te ministri vanjskih poslova Srbije, BiH te Crne Gore, Vuk Jeremić, Sven Alkalaj i Milan Roćen. Ovim se programom ujedno zatvara regionalni aspekt problematike za izbjegle i raseljene osobe te se istodobno države potiče da djeluju na nacionalnoj razini. Gledano s aspekta Hrvatske, to podrazumijeva nastavak postojećeg programa stambenog zbrinjavanja izbjeglica, bivših nositelja stanarskog prava, uglavnom Srba. Sastavni dio deklaracije, koja se ne bavi imovinskim i stečenim pravima izbjeglica, već je izra-

zito humanitarnog karaktera, zajednički je program koji će biti predstavljen na donatorskoj konferenciji u Sarajevu početkom sljedeće godine radi dobivanja financijske potpore. Na toj donatorskoj konferenciji trebalo bi biti prikupljeno više od 580 milijuna eura za rješavanje statusa 74.000 najugroženijih čime će se konačno zaključiti pitanje izbjeglica na Balkanu. U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija napominju da je Regionalni program fokusiran na pitanje stambenog zbrinjavanja posebno osjetljivih skupina izbjeglica i raseljenih osoba uz primjenu kriterija ranjivosti UNHCR-a. Taj je program pripremljen na temelju potreba sve četiri spomenute države regije. Ukupna financijska sredstva za provedbu programa iznose 582,7 milijuna eura, od čega će regionalne države omogućiti 82,7 milijuna eura, dok bi preostali iznos trebao biti pribavljen od međunarodnih donatora ili zajmovima. U Ministarstvu ističu da ukupna sredstva za Hrvatsku u okviru Regionalnog programa iznose 119,7 milijuna eura. Ovim je programom za Hrvatsku predviđeno stambeno zbrinjavanje ukupno 8500 osoba, odnosno 3500 kućanstava bivših nositelja stanarskog prava.

zakoni

Stranci Novi zakoni omogućuju izbjeglicama koje se žele vratiti u Hrvatsku da reguliraju boravak daleko lakše od ostalih stranaca

Bolji uvjeti za povratnike

očetkom 2012. godine stupaju na snagu važni propisi za povratničku populaciju. Riječ je o Zakonu o strancima i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu koje je Hrvatski sabor izglasao na sjednici održanoj 28. listopada ove godine. U Ministarstvu unutarnjih poslova navode da je Zakon o strancima usklađen sa 22 pravna akta Europske unije u području viza, boravaka, mjera za napuštanje države, rada stranaca i rada raspoređenih stranaca. Zakon sadrži poglavlja koja se odnose na ulazak, boravak i rad državljana država članica europskoga ekonomskog prostora i članove njihovih obitelji, rad državljana trećih zemalja kao visokokvalificiranih radnika i sankcioniranje poslodavca koji se koriste radom stranaca koji nezakonito borave. On također omogućuje izbjeglicama i povratnicima, među kojima je najviše Srba, da u Hrvatskoj reguliraju privremeni i stalni boravak pod povoljnijim uvjetima u odnosu na ostale strance. Humanitarni razlozi Člankom 65. stavkom 1. točkom 3. Zakona o strancima propisano je da će se privremeni boravak iz humanitarnih razloga odobriti strancu koji je do dana podnošenja zahtjeva najmanje 10 godina bio u statusu izbjeglice ili koji je obuhvaćen programom obnove ili povratka ili stambenog zbrinjavanja izbjeglica iz Hrvatske. Privremeni boravak odobrava se na temelju važeće putne isprave, uz uvjet da stranac nema zabranu ulaska i boravka u Hrvatskoj te da ne predstavlja opasnost

za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje. Strancima kojima je odobren privremeni boravak iz humanitarnih razloga mogu raditi u Hrvatskoj bez dozvole za rad. “U odnosu na ostale strance izbjeglice i povratnici oslobođeni su prilaganja dokaza o sredstvima za uzdržavanje i doka-

za o zdravstvenom osiguranju”, navode u MUP-u.

Stranci kojima je odobren stalni boravak mogu raditi bez dozvole za rad Zakon o strancima pod povoljnijim uvjetima omogućuje navedenim kategorijama stranaca da reguliraju stalni boravak u Hrvatskoj. Tako je člankom 94. stavkom 1. propisana iznimka od općih uvjeta za stjecanje stalnog boravka za strance koji su do dana podnošenja zahtjeva imali neprekidno tri godine odobren privreme-

ni boravak, a u statusu izbjeglice su bili najmanje deset godina, što se dokazuje potvrdom nadležnoga državnog tijela. Također to uključuje one koji su imali prebivalište u Hrvatskoj 8. listopada 1991. godine, a korisnici su programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja što se dokazuje potvrdom nadležnoga državnog tijela te je utvrđeno da su se vratili s namjerom da trajno žive u Hrvatskoj. Stalni boravak može se odobriti ako stranac ima valjanu stranu putnu ispravu i ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje. Novim odredbama povratnicima je dodatno olakšano reguliranje stalnog boravka jer ne moraju prethodno regulirati privremeni boravak i više nisu dužni ispuniti uvjet prethodnog reguliranja zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj, napominju u MUP-u. Također navode da stranci kojima je odobren stalni boravak mogu raditi u Hrvatskoj bez dozvole za rad. Trajanje boravka Jednako tako ističu da je uz olakšane uvjete za odobrenje stalnog boravka u Hrvatskoj propisane Zakonom o strancima, odredbom članka 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, omogućeno lakše stjecanje hrvatskog državljanstva povratnicima koji će živjeti u Hrvatskoj. Osobama koje su prebivalište imale 8. listopada 1991. u Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak priznata je pretpostavka potrebne duljine trajanja boravka po svim zakonskim osnovama prema kojima je regulirani boravak jedan od uvjeta za stjecanje hrvatskog državljanstva.

ZAPOŠLJAVANJE

Posao u poljoprivredi za pripadnike manjina Integracija Na prostoru bivše vojarne u Koprivnici pokrenuta probna sadnja biočešnjaka u projektu udruge European Neighbours iz Graza

P Romkinje na probnom polju biočešnjaka

Koprivnica je hrvatski partner u projektu

rostor bivše vojarne “Ban Krsto Frankopan” u Koprivnici danas je parcela za sadnju biočešnjaka u kojem sudjeluju pripadnici romske nacionalne manjine. Udruga European Neighbours iz Graza pokrenula je i osmislila održivi projekt kojim želi stvoriti jedinstvenu marku biočešnjaka i potaknuti osnivanje zadruga za njegovu proizvodnju, a sve to radi integracije romskih zajednica u društvo. Ta se udruga bavi pružanjem pomoći socijalno ugroženim skupinama i uključuje ih u projekte koji su namijenjeni pomoći i potpori manjinama. S obzirom na aktualnu situaciju i problematiku Roma u srednjoj i jugoistočnoj Europi ovaj bi projekt Romima trebao omogućiti vlastito radno mjesto i prihode dostojne za život te spriječiti njihove migracije diljem Europe. Osim toga podignut će i njihovu razinu obrazovanja te senzibilizirati javnost glede diskriminacije i stigmatizacije Roma. Mogućnost uključivanja Prvi je korak u realizaciji projekta utvrditi odgovara li biočešnjak tipu tla na kojem će se saditi. Probna faza provedena je u Koprivnici, Banskoj Bystrici i Alt Grottenhofu pokraj Graza. Povratne informacije očekuju se u lipnju i srpnju sljedeće godine. Pokaže li se ta sadnja uspješnom, predviđen je intenzivan uzgoj biočešnjaka te će se pokušati pronaći zemlja koja će biti blizu romskih mjesta stanovanja kako bi primjenjujući znanja stečena školovanjem uzgajali češnjak što bi trebalo biti dovoljno za životne prihode jedne obitelji. Također svi koji su zainteresirani moći će se uključiti u biouzgoj. U okviru probne sadnje na parceli od stotinu kvadrata na području Kampusa češnjak će uz-

gajati četiri Romkinje prema napucima stručnjaka iz Javne poljoprivredne savjetodavne službe. Udruga European Neighbours već razrađuje detaljne korake i mjere za obuku i školovanje Roma, no predloženo je da se obuka po-

Projekt bi nekima trebao omogućiti radno mjesto i dostojne prihode hađa u Srednjoj poljoprivrednoj školi Alt Grottenhof pokraj Graza. Projekt biočešnjaka, odnosno “Bioknoblauch Romanes” pokrenut je zbog strogih propisa Savezne zemlje Štajerske vezanih uz zabranu prosjačenja. Grad Graz pokušao je pronaći rješenje za Rome u Štajerskoj kako bi Romi dobili dostojanstvenu priliku za zaradu i osiguranje minimalnoga socijalnog standarda. Za početnu fazu projekta predviđeno je 24.443 eura, no konačni podaci o sredstvima za provedbu projekta znat će se nakon evaluacije Europske komisije. Partneri iz Europe U projekt su osim udruge European Neighbours, pod pokroviteljstvom grada Graza, uključeni i Kulturno društvo austrijskih Roma iz Beča, Vijeće za nacionalne zajednice – Rome u Austriji, grad Beč, Poljoprivredna strukovna škola Altgrottenhof, Bio Ernte Steiermark, BORIS, Arhitektur, dr. Christine Ausserwinkler, Philipp Lienhart i MOTION EVENTS iz Graza. Partneri u projektu izvan Austrije su gradovi: Koprivnica, Pečuh iz Mađarske, Banská Bystrica iz Slovačke i Moldova Noua iz Rumunjske.

FDGFDGFGG VIJESTI

Raznoliki filmovi iz Izraela Zagreb Na Tjednu izraelskog filma prikazano pet novijih tematski raznovrsnih filmova U zagrebačkom kinu Europa od 27. studenoga do 1. prosinca u organizaciji veleposlanstva Izraela održan je Tjedan izraelskog filma. Tijekom pet dana prikazano je pet filmova, a festival je otvorio film redatelja Nira Bergmana “Intimna gramatika”, pobjednik Jeruzalemskoga filmskog festivala. “Intimna gramatika” donosi priču o umjetnički nadarenom dječaku Ahronu, koji je vrlo nizak i ne raste, a njegova majka optužuje ga da je namjerno tako malen kako bi joj napakostio. U ponedjeljak 28. studenoga na repertoaru je bio film “Pet sati od Pariza” Leonida Prudovskog. Riječ je o romantičnoj priči dvoje ljudi koji nemaju dovoljno povjerenja jedno u drugo. “Dolina snage” redatelja Dana Wolmana snimljen je prema knjizi Shulamit Lapid. Priča je to o ponovnom naseljavanju Izraela krajem 19. stoljeća. Ljubavnu priču donosi i film “Ženidbeni posrednik”. Radnja je smještena u razdoblje nakon holokausta u Izraelu kada preživjeli oklijevaju govoriti o svojim iskustvima. Posljednji film je “Dobro jutro, g. Fieldman”, redatelja Yossija Madmonija, a dobitnik je brojnih nagrada. “Kroz filmove želimo srušiti zidove i granice i sagraditi mostove razumijevanja, prijateljstva i otvorenosti. Novi svijet otvara se kroz filmsko platno, svijet nesigurnosti, sumnji i dilema, ali isto tako i svijet ljubavi, nade i svakodnevnog života”, istaknuo je Yossi Amrani, izraelski veleposlanik u Hrvatskoj.

‘Intimna gramatika’ otvorila je festival

Status Makedonija vrlo zadovoljna odnosom Hrvatske prema makedonskoj nacionalnoj manjini

Primjerena zaštita prava Makedonaca Odnosi Republike Hrvatske i Republike Makedonije na zavidnoj su razini, bez otvorenih pitanja i Hrvatska u potpunosti podupire makedonske euroatlantske ambicije, rekao je krajem listopada u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon razgovora s makedonskim kolegom Đorgeom Ivanovom. “Hrvatska podupire euroatlantske ambicije Makedonije i nada se da će spor koji Makedonija ima s Grčkom oko svojeg imena i nacionalnog identiteta biti riješen na obostrano zadovoljstvo”, rekao je Jospović u zajedničkoj izjavi za novinare nakon sastanka s makedonskim predsjednikom, koji je boravio u službenom posjetu Hrvatskoj. Hrvatski predsjednik kazao je da je jedna od tema razgovora bila status pripadnika hrvatske i makedonske nacionalne skupine u dvjema državama i da su dvojica predsjednika zaključila kako je odnos prema njima primjeren i da obje zemlje podupiru nacionalni identitet manjinske zajednice. Ivanova je primio i Vladimir Šeks, dosadašnji potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički su-

stav Hrvatskoga sabora. Šeks je istaknuo da Hrvatska posebno cijeni ispunjavanje ugovornih odnosa Makedonije prema hrvatskoj ma- Đorge Ivanov, njini u Make- makedonski predsjednik doniji. Šeks je također rekao da u području gospodarskih odnosa i trgovinske razmjene postoji prostor za daljnji razvoj, posebice znajući da su mnoge hrvatske tvrtke zainteresirane za ulaganja i plasman svojih proizvoda u Makedoniji. Govoreći o bilateralnim odnosima s Hrvatskom, Ivanov je naglasio da je suradnja na svim područjima pozitivna, a Makedoniji će puno značiti što će joj Hrvatska ustupiti svoj prijevod europske pravne stečevine. Makedonija je vrlo zadovoljna i načinom na koji Hrvatska štiti prava makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj, čijih je pripadnika, prema popisu stanovništa, u Hrvatskoj 2001. godine živjelo 4270.

Projekti Rijeke i Talijanske zajednice Posjet Nova talijanska veleposlanica Emanuela D'Allesandro u Rijeci Za prvoga službenog posjeta Rijeci 15. studenoga Emanuelu D’Allesandro, novu talijansku veleposlanicu u Hrvatskoj, primio je gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je istaknuo da u hrvatsko-talijanskoj gospodarskoj i kulturnoj suradnji važnu ulogu ima Rijeka. Kazao je da se u suradnji Talijanske zajednice u Rijeci i lokalne samouprave provode zajednički projekti

kao što su gradnja ili uređenje škola ili vrtića za talijansku nacionalnu manjinu. Talijanska nacionalna manjina u Rijeci je jedina autohtona nacionalna manjina u gradu, a to je upisano i u gradski statut. Veleposlanica D’Alessandro je izrazila zadovoljstvo izvrsnom suradnjom Grada i ustanova koje predstavljaju talijansku manjinu.

vIJESTI

Priznanje Predsjedniku Republike Hrvatske uručeno priznanje za doprinos donošenju Izjave Hrvatskog sabora o Srebrenici

General koji je zadužio Slovence Zasluge U Slovenskom domu održano predavanje o životu Rudolfa Maistera, zaslužnog za očuvanje slovenske sjeverne granice

Bošnjaci branitelji kod Josipovića Ivo Josipović, hrvatski predsjednik, primio je 11. studenoga izaslanstvo Udruge Bošnjaka branitelja Domovinskog rata, koja predstavlja oko 25.000 Bošnjaka koji su sudjelovali u obrani Hrvatske. Josipović je izrazio duboko uvažavanje doprinosa Bošnjaka u obrani Hrvatske te istaknuo kako Bošnjaci i dalje pridonose njezinu napretku. Predstavnici Udruge Josipoviću su uručili priznanje za njegov doprinos donošenju Izjave Hrvatskog sabora o Srebrenici. Razgovaralo se i o položaju bošnjačke manjine u Hrvatskoj te o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ivo Josipović: Duboko uvažavam doprinos Bošnjaka u obrani Hrvatske

Nova mađarska etnokuća

Rudolf Maister, osnivač prve postrojbe redovne slovenske vojske 1918.

U Slovenskom domu u Zagrebu 23. studenoga održano je predavanje o životu generala Rudolfa Maistera, zaslužnog za današnje slovenske granice. Uoči predavanja koje je održao Zvezdan Markovič, kustos Vojnog muzeja iz Maribora, veleposlanik Slovenije u Hrvatskoj Vojko Volk obratio se nazočnima. “Slovenija bi bila i veća da su to Maisteru dopustile jugoslavenske vlasti te je sve do slovenske neovisnosti trebalo pričekati da naše upinjanje na prste bude prepoznato”, poručuje veleposlanik Volk. Zvezdan Markovič predstavio je Maisterovu vojnu karijeru i životopis, a uoči proglašenja Kraljevine SHS 29. listopada 1918. bilo je očito da će Austro-Ugarska izgubiti rat. U studenom i

Skup ‘Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu’

Podolje Uselila Udruga za očuvanje i njegovanje običaja Mađara

Utjecaj Nijemaca i Austrijanaca

Udruga za očuvanje i njegovanje običaja Mađara iz Podolja uselila je 20. studenoga u novu mađarsku etnokuću koju je otkupio Savez mađarskih udruga. Deneš Šoja, dosadašnji saborski zastupnik, podsjetio je da je već otkupljeno 11 sličnih objekata. Na otvaranju kuće bili su i Tünde Šipos-Živić iz Vijeća mađarske manjine Osječko-baranjske županije i Šandor Juhas, predsjednik SMU.

U Osijeku je održan 18. znanstveni skup “Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu”, koji je organizirala Njemačka zajednica – Zemaljska udruga podunavskih Švaba u Hrvatskoj. U svečanoj dvorani Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Osijek svoje radove o utjecaju Nijemaca i Austrijanaca na hrvatsku književnost, umjetnost, zna-

prosincu traje prevratno razdoblje te je mariborsko njemačko općinsko vijeće proglasilo Maribor dijelom Njemačke Austrije. Već sutra Maister je preuzeo vojnu vlast u Mariboru, a Nijemci reagiraju osnutkom sigurnosne straže tzv. zelenoga kadra. Maister mobilizira “Maisterove fante” iz kojih nastaje mariborski pješački puk, prve postrojbe redovne slovenske vojske, koje su 23. studenoga u 4 sata ujutro razoružale kaderaše. Tik prije dolaska američkoga vojnog izaslanstva u Maribor 27. siječnja 1919., kako bi zaraćene strane dogovorile granicu na sjeveru, izbija puškaranje između Austrijanaca i Slovenaca tzv. Mariborska krvava nedjelja. Maister je sa srpskim časnicima u svibnju započeo ofenzivu u Koruškoj i preuzeo zapovjedništvo unutar njezine plebiscitarne zone, no morao se povući da ne bi utjecao na ishod plebiscita. Razočaran, povlači se iz vojske u zemaljsko vijeće Narodne obrane Maribora, a 1923. bio je prisilno umirovljen zbog zdravstvenih problema. U nasljeđe slovenskom narodu i ideji njegove državnosti ostao je Maisterov epitet “borca za sjevernu granicu”, ali i blagdan na koji se Slovenci prisjećaju dana kad je razoružana prva vojna prijetnja njihovoj državnosti.

nost, gospodarstvo i društvo izložilo je 27 znanstvenika i povjesničara iz cijele Hrvatske, ali i iz BiH. Na otvaranju skupa sudionike su pozdravili Nikola Mak, bivši saborski zastupnik nacionalnih manjina, koji je rekao da je glavni financijer ovog skupa Savjet za nacionalne manjine, te Renata Trišler, izvršna direktorica Njemačke zajednice – Zemaljske udruge podunavskih Švaba. “Takav znanstveni skup u Hrvatskoj ne organizira nijedna druga nacionalna manjina”, naglasila je Trišler. Među ostalim, izlagali su Zlata Živaković-Kerže o značenju arhitekata Franza Langenberga i Richarda Jordana, graditelja osječke konkatedrale, Jelena Červenjak o ostavštini obitelji Hengl-Gillming te Darko Varga o pismima princa Eugena Savojskog.

vIJESTI

Proslavljen Kurban bajram Molitva Na svečanoj jutarnjoj molitivi u zagrebačkoj džamiji Kurban bajramsku poruku uputio je glavni imam Aziz Alili Muslimani diljem svijeta 6. studenog proslavili su Kurban bajram, najveći muslimanski blagdan, a na svečanoj jutarnjoj molitvi u zagrebačkoj džamiji okupilo se mnoštvo islamskih vjernika, predvođeni vodstvom Mešihata islamske zajednice na čelu s muftijom Ševkom Omerbašićem. Kurban bajramsku poru-

Tradicija Održan tradicionalni festival slovačke narodne pjesme i glazbe ‘Ked' se ruža rozvijala’

Uživanje u izvornoj glazbi Tradicionalni festival slovačke narodne pjesme i glazbe “Ked' sa ruža rozvijala” okupio je početkom studenog u Jakšiću 13 organizacija Matice slovačke. Uime domaćina, Matice slovačke “Kukučin Kuntarić” iz Jakšića, goste je pozdravio predsjednik Pavao Treger navodeći kako je taj festival prilika da Slovaci iz požeških krajeva uživaju u originalnoj slovačkoj narodnoj glazbi. “Ponosni smo na naše pjesme koje su ujedno veza i s našom pradomovinom”, rekla je Zdenka Čuhnil, dosadašnja saborska zastupnica. Festival je održan uz potporu Saveza Slovaka, Savjeta za nacionalne manjine i Požeško-slavonske županije.

ku vjernicima je uputio glavni imam zagrebačke džamije Aziz Alili. Posebno se osvrnuo na važnost hadža – hodočašća u sveta mjesta Meku i Medinu, Arefat i Kjabu te na važnost Bajrama – prinosa žrtve. Podsjetio je da je Kurban bajram u spomenutim svetim mjestima ove godine okupio oko tri milijuna vjernika.

Obilježen najveći muslimanski blagdan

Srpski kulturni centar u Puli Prostor Srpska nacionalna manjina dobit će prostor u kojem će se organizirati tribine, likovne radionice, učenje srpskog jezika i pisma Pula će dobit Srpski kulturni centar u staroj gradskoj jezgri. Inicijativu je pokrenula Koordinacija srpskih institucija i zajednica koje djeluju u Puli i Istri jer smatraju da je takav centar potreban s obzirom na broj pripadnika srpske nacionalne manjine na tim prostorima. Prema popisu stanovništva iz 2001. u Puli živi više od šest posto pripadnika srpske nacionalnosti, a u cijeloj Istri oko 4,5 posto. “U Istri je konstituirano devet vijeća srpske nacionalne, pa i to potvrđuje da je naša inicijativa u potpunosti opravdana”, priča Milan Rašula, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Primorskogoranske županije. Nije riječ o klasičnoj

izgradnji centra kao građevinskog objekta jer je grad Vijeću dao na korištenje prostor veličine 150 četvornih metara u središtu grada koji je pod zaštitom spomenika kulture. “Taj ćemo prostor iz temelja rekonstruirati, urediti i opremiti u polivalentan galerijski prostor, u kojem će se organizirati tribine, likovne radionice, učenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma”, kaže Rašula. Tu bi se promovirali srpski jezik, tradicija, kultura, vjera i običaji. Radovi bi trebali krenuti u prosincu ove godine, a svečano otvorenje najavljeno je za 4. dane srpske kulture u Istri, koji se održavaju 20. travnja 2012. godine.

Jezik Film snimljen u Hrvatskoj na jeziku romske nacionalne manjine govori o promjenama u jednoj europskoj metropoli

‘Recikliranje’ na festivalu u Rumunjskoj Kratki igrani film “Recikliranje” redatelja Branka Ištvančića, koji je nastao u produkciji Propeler filma kao dio omnibusa “Zagrebačke priče”, bio je uvršten u selekciju i glavni natjecateljski program 19. međunarodnog festivala kratkog filma “Alter-native”, koji se održavao od 2.

do 6. studenoga u rumunjskom gradu Targu Mures. Pričom o Romima film prikazuje ciklus promjena koje zahvaćaju suvremeno društvo i jednu europsku metropolu. Ištvančićev film snimljen je na jeziku romske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Impressum: Izdavač: Dnevnik d.o.o.; Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokuristica: Iva Zanoški; Autori: Josipa Ban, Nikolina Buljan, Tena Džodan, Vid Jeraj, Ksenija Kale, Suzana Varošanec; Tisak: Printera, Franje Tuđmana 14a, Sveta Nedelja; Kontakt: Tel: 01/632-6000, Fax: 01/632-6060 E-mail: manjinskiforum@poslovni.hr