Manjinski forum,46

Ševko Omerbašić Bošnjaci zabrinuti zbog nezaposlenosti i otkaza

4

Izbori 6 Oštra konkurencija manjina za parlament Povratnici U elektrifikaciju uloženo 2,29 milijardi kuna

Manjinski forum Listopad 2011. / Broj 46 Godina VIII

9

Knjige 10 Objektivna biografija Kemala Atatürka na hrvatskom

Veleposlanstva i manjine: suradnja u kulturi i biznisu Kome pomoć Suradnja je uglavnom usmjerena na kulturnu i obrazovnu djelatnost, ali ima i zanimljivih gospodarskih projekata

V

eleposlanstva u Hrvatskoj redovito surađuju sa svojim nacionalnim manjinama u projektima za manjine. Ta je suradnja u pet veleposlanstava: austrijskom, bosanskohercegovačkom, češkom, mađarskom i slovenskom u prvom redu usmjerena na područje kulture, obrazovanja, društveno-politički rad ali i na gospodarske projekte. U austrijskom veleposlanstvu ističu da se još prema popisu stanovništva iz 2001. 247 osoba izjasnilo pripadnicima austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj koju u Saboru zastupa zamjenik Nazif Memedi. “U bliskom smo kontaktu s obje strane, članovima austrijske manjine izravno također kroz austrijsko-hrvatska društva te sa zamjenikom Memedijem”, poručuju u austrijskom veleposlanstvu u Hrvatskoj. Suradnju s članovima austrijske manjine u velepoMANJINSKI FORUM IZLAZI UZ FINANCIJSKU POTPORU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno i stajališta Savjeta za nacionalne manjine

POMOĆ MANJINAMA

2

slanstvu su usmjerili i na područje kulturne aktivnosti, što se odnosi na brojne svečanosti u Hrvatskoj, primjerice “Austrijski kulturni dani” u Osijeku i Rijeci, aktivnosti u austrijskim knjižnicama u Hrvatskoj te mnogi mali kulturni projekti uključujući koncerte, izložbe, čitanja i filmske projekcije. Navode i da surađuju na socijalnim projektima gdje podržavaju pripadnike austrijske manjine kada je to potrebno te im pružaju aktualne informacije o Austriji.

Pomoć umjetnicima U bosanskohercegovačkom veleposlanstvu naglašavaju da u okviru vlastitih mogućnosti ostvaruju suradnju s dijasporom, odnosno manjinama u sferi ekonomske suradnje, društveno-političkom radu, kao i u različitim programima kulturno-umjetničke razmjene.

Na području ekonomske suradnje, bosanskohercegovačko veleposlanstvo sastavilo je ‘Poslovni imenik dijaspore’, a u pripremi tog dokumenta znatan doprinos dali su predstavnici udruženja i ustanova nacionalnih manjina. Veleposlanstvo također u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom ostvaruje koordinaciju između Uprave Velesajma, predstavnika nacionalnih manjina i dijaspore i odgovarajućih poduzeća iz BiH. U domeni društveno-političke suradnje veleposlanstvo BiH informira predstavnike nacionalnih manjina i dijaspore o održavanju općih i lokalnih izbora u BiH dostavljanjem odgovarajućih izbornih materijala i direktno surađuje s udrugama nacionalnih manjina u vezi s tim.

Realizirajući program kulturno-umjetničke suradnje između BiH i Hrvatske, veleposlanstvo posebnu pozornost ukazuje suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina surađujući s udrugama i klubovima, kao i s umjetnicima koji žive i djeluju u Hrvatskoj, a podrijetlom su iz BiH. Tako su prošle godine i pored materijalno-financijskih, kadrovskih i prostornih ograničenja, u okviru djelatnosti Kulturno informativnog centra BiH, realizirani važni kulturno-umjetnički programi, promocije, prezentacije i izložbe, u kojima su sudionici najčešće bili predstavnici manjina i/ili dijaspore, primjerice organizacija izložbi slikarica Krunoslave Kuljiš i Fadile Šaćiragić koje djeluju u Hrvatskoj. S druge strane u češkom veleposlanstvu napominju da su u Hrvatskoj vrlo ponosni na češku manji-

Slovensko veleposlanstvo surađuje s manjinom na projektima za koje je moguće koristiti sredstva EU

nu koja je dobro integrirana u društvo u smislu očuvanja kulture i identiteta prikupljenog stoljećima.

“To je jedna od najstarijih čeških zajednica u inozemstvu, koja ima vrlo jake kontakte s našom zemljom, te bogat kulturni i socijalni program, uključujući glazbu, kazalište i ples”, naglašavaju u češkom veleposlanstvu. Napominju da češka vlada već godinama odobrava Program potpore za Čehe koji žive u inozemstvu. Kroz nekoliko ministarstava, zdravstva, obrazovanja i vanjskih poslova osigurani su programi pomoći za očuva-

nje i poticanje njihova kulturnog identiteta, lingvističke veze s Češkom, tradicije te poboljšanja njihova društvenog razvoja.

Potpora školama “Češka nudi stipendije za ‘zemljake’, odnosno za Čehe koji žive u inozemstvu. U tom smislu svake godine prosljeđujemo ponude mladih hrvatskih/čeških državljana za ovu vrstu stipendije posebno posvećenu ‘zemljacima’, odnosno pripadnicima češke manjine”, navode. Također se nude kratki tečajevi češkog jezika i me-

3

POMOĆ MANJINAMA

Mađarsko veleposlanstvo svakom školarcu koji uči mađarski daje potporu za školarinu te za kupnju školskih pomagala

todologija češkog jezika kao i materijalne potpore za škole u Hrvatskoj, knjige i programi obrazovanja.

Veleposlanstvo Mađarske sa svojom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj u prvom redu surađuje preko udruga. “U Hrvatskoj postoji više od sto mađarskih udruga, kulturnih organizacija, uključujući vjerske zajednice i obrazovne institucije, a srećom imaju i elektroničke i tiskane medije. Veleposlanstvo redovito održava i razvija kontakte s raznim udrugama, ponajprije s krovnim udrugama, predstavnikom Mađara u Hrvatskom

saboru te predsjednicima i članovima vijeća manjina po županijama, gradovima i općinama”, poručuju.

Dodaju da se mađarska vlada redovito brine za predstavnike mađarske manjine izvan države tako da je nova vlada osnovala financijski fond, zvan Bethlem fond, koji vodi brigu o podjeli otprilike 50 milijuna eura. Od tog fonda Mađari u Hrvatskoj po svojim proporcionalnim razmjerima imaju pravo kandidirati projekte. “Osim očuvanja kulture i vjere najviše pozornosti se pridaje mladom naraštaju, stoga od 2000. svaki školarac, a

u posljednje vrijeme i mališan u dječjem vrtiću koji uči mađarski ili pohađa vježbu mađarskog jezika u izvanredovnoj nastavi ima pravo na potporu za školarinu te na kupnju školskih pomagala. Po osobi za ovu godinu to znači 80 eura”, otkrivaju. Drugi veći dio odnosi se na takozvane ljetne programe koji ciljaju na određene kampove, putovanja, zajedničke kulturne, obrazovne programe i tečajeve. U pripremi je i osnivanje gospodarskoga fonda, koji će u ovim vremenima izraditi mogućnost da u budućim raspisanim projektima EU mađarske udruge imaju svoj standardni udio za kandidiranje projekta.

Knjige preko granice U slovenskom veleposlanstvu također redovito surađuju sa slovenskom manjinom u Hrvatskoj, a naglasak stavljaju na gospodarske projekte. “U posljednje se vrijeme sve veća pozornost posvećuje suradnji u gospodarskim projektima, osobito u onima gdje je moguće koristiti europska sredstva. Pritom veleposlanstvo blisko surađuje s Poslovnim klubom slovensko-hrvatskih gospodarstvenika”, ističu. “Dobar primjer gdje se naše veleposlanstvo posebno angažiralo je IPA (Program prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska 2007.-2013.) projekt “BeRi” (Besede i riječi)”, navode. U tom projektu sudjeluju knjižnica “Ivan Goran Kovačić” iz Karlovca, koja je ujedno i središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj i knjižnica “Milan Jarc” iz Novog Mesta. Program uključuje nekoliko potprojekata, između ostalog prekograničnu posudbu knjiga, organizaciju izložbi, kulturna događanja, radionice i tečajeve slovenskog i hrvatskog jezika za djecu.

Nadalje, ove je godine Ured Vlade za Slovence u inozemstvu objavio javni natječaj kojim nastoji potaknuti slovensku manjinu na sudjelovanje u gospodarskim projektima.

“Mogućnosti vidimo posebice kod uključivanja slovenske manjine u projekte slovenskih tvrtki jer vjerujemo da Slovenci u Hrvatskoj sa svojim znanjem i iskustvima mogu biti važan most za tvrtke koje dolaze na hrvatsko tržište te tako mogu pridonijeti bržoj realizaciji pojedinih projekata. Tome su namijenjene i prezentacije Poslovnog kluba u slovenskim društvima jer želimo da se što veći broj Slovenaca uključi u gospodarske projekte”, poručuju u slovenskom veleposlanstvu.

fasdfasdfasdfasdfas INTERVJU

2 4

Bošnjaci zabrinuti zbog nezaposlenosti i otkaza Ševko Omerbašić, predsjednik Mešihata islamske zajednice, ističe da je zadatak bošnjačke manjine da se nacionalno pitanje bolje uredi u preambuli Ustava

P

redsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj, zagrebački muftija Ševko efendija Omerbašić na početku razgovora pohvalio je još jedanput Hrvatsku kao stabilnu zemlju koja svojim zakonima o položaju i pravima manjina, koja uživaju muslimani, može biti primjer mnogima u Europskoj uniji.

Europska komisija nije imala primjedbi na zakone o manjinama. Što vi kažete?

Hrvatska je s razlogom dobila niz priznanja za svoj odnos prema manjinskim nacionalnim i vjerskim pravima. S vjerskim pravima muslimana apsolutno smo zadovoljni. Za bošnjačku manjinu koja u Hrvatskoj ima svoje brojne aktivnosti primarni je zadatak da se nacionalno pitanje bolje uredi u okviru preambule Ustava. Tako bi brojni muslimani koji su rođeni u Bosni mogli regulirati svoje hrvatsko državljanstvo. No o tome će biti teško postići konsenzus svih političkih stranaka. Razvoj prava općenito ovisi o sposobnosti manjinskih zajednica i razumijevanju države. Gotovo 60 godina života u bivšoj državi nismo imali pravu predodžbu o manjinskim pravima iako se govorilo da su svi jednaki. To nije bilo točno jer ne bi tako golemi problemi nastali poslije raspada bivše države, pa čak i tako teški da su se rješavali ratom. Što vam govore vjernici?

Danas se traže individualne slobode i prava. Mnogi još nisu načisto što je vjersko, nacionalno i kulturno; mnogi ne znaju gdje su granice posebnih prava i gdje zapravo ugrožavaju prava drugih, no gledišta o tome ipak sazrijavaju. No danas su ugrožena prava od kojih ovisi egzistencija jer ljudi zbog krize gospo-

Pomoć države Zahvalni smo državi koja Islamsku zajednicu godišnje pomaže sa 2,280.000 kuna

darstva nemaju posla. Navodno čak 40 posto radno sposobnih muslimana u Hrvatskoj ne radi. Naši mladi ljudi koji su diplomirali ne mogu dobiti posao.

Ne prođe dana da ne čujem da je netko izgubio posao ili se poduzeće ugasilo. S druge strane osim crne kronike na televiziji nema ničega dobrog, dok su pisani mediji krenuli u utrku za svojim opstankom. Mediji imaju veliku moć, veću od vjerskih institucija, i morali bi biti svjesni da mogu učiniti zemlju sretnom

ili nesretnom. Moraju početi s optimizmom, dati šansu i dobrim stvarima koje se, uvjeren sam, događaju u Hrvatskoj. Što mislite o borbi protiv korupcije? Lani ste upozoravali da je korupcija zahvatila cijelo društvo i što je najgore vlast?

Krađe u državnoj imovini i korupcija u viskom društvu se događaju kad je u pitanju apsolutna vlast. Malo je onih iz visokog društva i blizu centara moći koji

3 5

fsadfa sdfasdf asdfasdf INTERVJU

su potpuno nevini. Mediji su odigrali veliku ulogu kao kritičari, no moraju biti autentični i uvjerljivi u svojim dokazima.

Arapsko proljeće me nije iznenadilo jer islam više nije mogao trpjeti apsolutizam

Što očekujete od nove Vlade i Sabora?

Moraju se pobrinuti za pozitivno ozračje u društvu tako da otvore perspektivu radu koji je dosad bio sveden na minimum. Treba nam socijalna država koja počiva na pravednosti. Opasan je drukčiji sustav u kojem kad se nekome jedanput pomogne, on se počinje navikavati da samo traži i ničime ne pridonosi.

Kakva će biti vaša poruka vjernicima u vezi s izborima?

Reći ću im da glasaju za koga žele.

Koliko će biti kandidata za bošnjačkog zastupnika? Čujem da će se dr. Šemso Tanković ponovo kandidirati. On je ostao vjeran HDZ-u koji se, moram reći, profilirao u modernu demokratsku stranku političkog centra. Govori se da će se kandidirati i Idriz Bešić, imam iz Gunja.

On je dugo bio član HDZ-a, a prije volonter, potpredsjednik Skupštine općine Gunja. Otvoreno sam mu rekao da se ne može baviti vjerom i obnašati političku funkciju te da, kani li ući u politiku, mora podnijeti ostavku u Islamskoj zajednici. Čini se da će se kandidirati i Nedžad Hodžić, osnivač i predsjednik Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske.

Dobiva li Islamska zajednica dovoljno novca od države?

Ne, ali smo zahvalni za državnu pomoć koja godišnje iznosi 2,280.000 kuna.

To osigurava plaće i doprinose za 20 od ukupno 50 imama te svih profesora Islamske gimnazije u Zagrebu i radnika u studentskoj kuhinji i vjeroučitelja koji imaju puni fond sati, a onima koji ga nemaju isplaćuje honorare.

O preostalom dijelu sredstava se stara Islamska zajednica, a pomažu nam naši vjernici i svaka muslimanska obitelj koja plaća godišnju članarinu. Naša vjerska zajednica ne postoji zbog novca nego zbog Boga. Toga su vjernici svjesni i nastoje pomoći koliko mogu.

Napreduje li gradnja džamije u Rijeci?

Riječka džamija je 90 posto završena, a

Riječka džamija 90 posto je gotova, ali za dovršenje ćemo se morati zadužiti za sam dovršetak nedostaje oko milijun eura. Najizglednije je da ćemo se ipak morati zadužiti kako bismo je otvorili u ljeto 2012. godine. Riječ je o prelijepom vjerskom objektu sa šest i pol tisuća četvornih metara, a ispod džamije se prostiru dva kata. Cijeli objekt sa zemljištem stoji devet milijuna eura. Do manjka novca došlo je jer smo morali platiti milijun eura za PDV, a očekivali smo da će nas država toga osloboditi. Budući da se to nije dogodilo, moram zahvaliti Bogu što smo to platili! Tako da svi oni koji kritiziraju privilegije koje od države dobivaju vjerske zajednice nama neće moći prigovoriti. Porez u odnosu na naše previlegije smo preplatili.

Je li vas iznenadilo arapsko proljeće?

Zapravo nije! Često sam naglašavao da ako ovakvo stanje u 21. stoljeću ostane u islamskom svijetu, onda će umrijeti islam kao naša najveća vrijednost jer on više nije mogao trpjeti apsolutizam i režim. Islam je potaknuo to proljeće kako bi došlo do rušenja režima: u Tunisu je revolucija brzo pobijedila, a i u Egiptu je obaranje Mubaraka prošlo beskrvno.

Najtvrđa zemlja je bila Libija. Gadafi je bio revolucionar, a skupio je oko 180 milijardi dolara na svojim računima te je imao golemo i jako naoružanje. No nakon njegova pada pitanje je koliko oružja ukradeno. To bi moglo predstavljati novu opasnost od terorizma.

Što može uslijediti?

Kina i Rusija prvi su put stavile veto na rezoluciju UN-a kad je u pitanju Sirija u kojoj je već tri i pol tisuće mrtvih. Neki navode da ima više ubijenih vojnika nego civila što mislim da nije točno. Pojedini ruski komentatori navode kako nakon Libije na red dolaze Sirija, pa Saudijska Arabija, pa Iran i da će onda doći red na Rusiju što može značiti da Rusija podiže tenzije. Nitko ne zna što će se događati.

Zapad se u Libiju umiješao jer je vjerovao da pobunjenici neće uspjeti sami protiv Gadafija. Što će biti s drugim zemljama, primjerice u Saudijskoj Arabiji, Jemenu, Omanu, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima? Nijedno proljeće ne dolazi bez poteškoća, pa tako ni arapsko, i bojim se da bi u području bogatom naftom moglo biti jako velike gužve. A pojavljuje se i Turska kao nova snaga i članica NATO-a koja, čini se, polako prelazi u tzv. islamski tabor u kojem je Iran, inače glavni cilj borbe Zapada. Što će biti s Libijom?

Sve protivnike Gadafija, od liberala do ekstremista, ujedinila je mržnja prema njemu. Vidjet ćemo kako će se sada formirati vlast. Ekstremisti ne priznaju legitimitet Nacionalnom komitetu Libije, a da al-Qa’ida dođe na vlast, Libija bi postala drugi Afganistan. Zapravo je glavno pitanje kako je Amerika dopustila da takve strukture uđu u Libiju i bore se protiv Gadafija s obzirom na to da je bilo jasno da nakon 42 godine vladavine, u kojoj je imao toliko “putra na glavi”, on nije mogao opstati. Najbolji prijedlog dao je glavni tajnik NATO-a da Libija, dok se stanje ne sredi, neko vrijeme bude pod protektoratom Ujedinjenih naroda.

Tamo je mnogo gradova srušeno i vodio se rat iz strasti. Premda sam musliman, ipak se treba zabrinuti.

sdfasdf asdfasdf asdfasdf IZBORI

2 6

Oštra konkurencija manjina na izborima Odmjeravanje Parlamentarni izbori bit će prilika da snage odmjere već poznati manjinski zastupnici i novi kandidati koji su se istaknuli radom u udrugama

P

redstojeći parlamentarni izbori 4. prosinca donose velik izazov za pripadnike nacionalnih manjina koji će, odluče li glasovati na manjinskim listama, izabrati svoje kandidate za 12. izbornu jedinicu. U izbornoj kampanji za novi saziv Sabora zastupnika iz manjinskih redova čini se da slijedi velika demokratska utakmica za najbolje kandidate koji su se dokazali svojim radom i njihovo ime i zvanje nešto znači u manjinskom miljeu. No istodobno će to biti prilika da svoje snage odmjere već poznati manjinski zastupnici u Saboru i novi kandidati, oni koji su se dosadašnjim radom u udrugama, vijećima ili ustanovama istaknuli, a žele se politički afirmirati za dobrobit manjina u Saboru.

Pripreme za izbore već su u tijeku i konkurencija će navodno biti žestoka kod pojedinih manjina gdje postoje dva bloka, a po tome se prepoznaju mađarska i bošnjačka manjina.

Nedovršen posao Borba za glasove srpske manjine, čijih stranaka postoji uz SDSS čak pet, navodno će se voditi između njihove najjače stranke i Kukuriku koalicije. Kako se doznaje od upućenih, postoji nekoliko papirnatih srpskih stranaka koje nemaju realnog života i utjecaja u toj manjini pa je SDSS-u konkurencija SDP i Kukuriku koalicija koji kao i na prethodnom izborima mogu uzeti glasove Srba.

Saša Milošević, predsjednik zagrebačkog SNV-a, spominje razočaranje što je Ustavni sud nedavno onemogućio manjinama da izađu iz geta te glasuju kao ostali građani te dodaje: “Što se tiče modela, za sada je velika mogućnost da ćemo ići na model tri plus jedan, a u tom slučaju odlučit ćemo hoćemo li borbu za četvrti glas voditi u 5. ili 9. izbornoj jedi-

nici.” Sve manjinske opcije su od početka limitirane medijskom pažnjom i financijskim sredstvima za kampanju. No Furio Radin, zastupnik talijanske manjine u Saboru, navodno ne bi trebao očekivati navalu protukandidata. Pojednostavljeno rečeno, Talijani u Istri ne hrle prema Zagrebu, a Radin kao zastupnik uživa visok rejting pa njegovi suparnici nemaju navodno šanse. Radin navodi da se odlučio kandidirati prija svega zato što posao nije završan nakon stavljanja izvan snage dijela Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i dijela do kojeg je talijanska manjina posebno držala – dopunskog prava glasa. “Talijansku manjinu to posebno pogađa jer dio naše manjine u Sloveniji to ima. Da

je bilo dvostrukog prava glasa, sigurno bih poslao poruku talijanskoj manjini da glasuje za IDS. Budući da toga nema, ako se kandidiram, bit ću prisiljen reći da glasuju za mene”, kazao je Radin.

Biranje kandidata Bošnjački zastupnik Šemso Tanković, predsjednik SDA u Hrvatskoj koji će se ponovo kandidirati, imat će više protukandidata: zasad su to, čini se, Idriz Bešić, imam iz Gunja, te Nedžad Hodžić, predsjednik Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske, novije bošnjačke stranke koja se iskazala na posljednjim lokalnim izborima u Istri. Slovaci i Česi različito su se odredili prema ovim izborima. Savez Čeha u Hrvatskoj predvodi

3 7

funkcioniranje Manjiske samouprave IZBORI

Za glasove mađarske manjine natjecat će se i Demokratska zajednica Mađara i Savez mađarskih udruga

Leonora Janota, a savez neće imati svojega kandidata. To će pitanje prepustiti slobodi kandidiranja i kampanjama kandidatima kojima preostaje da pojedinačno kao nezavisni prikupe potpise ili se povežu s političkim strankama kao njihovi kandidati.

Takav pristup, tvrde neki, rezultira upravo time da Česi imaju hiperprodukaciju kandidata. S druge strane savez Slovaka koji vodi Andrija Kuric uključio se u pripreme za izbore. Pozvao je zainteresirane kandidate koji su predložili izborne programe i opredijelio se za jednoga koji će biti njihov kandidat. Navodno je riječ o Ivanu Komaku, direktoru osječke pivovare. Dosadašnja zastupnica češke i slovačke manjine Zdenka Čuhnil

navodi da će se kandidirati, ali još nije odlučila hoće li na izbore ponovo ići kao nezavisni kandidat ili će je predložiti neka udruga. Inače, tri modela koja su se razvila u dosadašnjoj praksi kandidiranja manjinskih predstavnika za 12. izbornu jedinicu u Saboru i ovaj će put biti poligon za ulazak u Sabor.

Po učestalosti pretežu udruge pripadnika manjina koje se najčešće opredjeljuju za svojega kandidata te mu daju infrastrukturu. Političke stranke također vrlo često predlažu manjinske kandidate za 12. izbornu jedinicu. Najsloženiji put imaju nezavisni kandidati koji se samostalno kandidiraju. Zasad postoje tri kandidata češke manjine, a do datuma kad se trebaju obznaniti njihova imena bit će ih više, navodi Janota i kaže da manjinska vijeća pozivaju svoje članove da se kandidiraju i da se dogovore kakav će stav zauzeti i hoće li podržati nekoga kandidata ili neće.

“To je njima ostavljeno na volju kako ne bismo povrijedili bilo kojeg od budućih kandidata ako bismo stali iza jednog i time ukazali nepovjerenje ostalima. Nismo se dogovorili da ćemo kao organizirana manjina stati iza jednoga kandidata. Smatramo da se ne možemo jednom prikloniti. Još nisu objavljena njihova imena, a prema našim spoznajama to su vrijedni članovi naših čeških udruga. Poštujemo rad svih i smatramo da su kvalitetni te da se sami trebaju prezentirati biračima”, objašnjava Janota. Što se tiče mađarske manjine, izbore će, čini se, obilježiti snažno nadmetanje za glasove. Šandor Juhas, predsjednik Saveza mađarskih udruga, potvrdio je da je njihova pretkampanja započela.

Očuvanje stečenih prava “Predsjedništvo Saveza mađarskih udruga zamolilo je Deneša Šoju, zastupnika u Saboru, da prihvati još jednu kandidaturu. On je pristao i bit će naš kandidat na ovim izborima. Na istoj sjednici donesena je i odluka da budem njegov zamjenik. Sredinom listopada u mađarskom selu Suza započela je naša pretkampanja. Nastojimo objasniti biračima zašto je važno da glasuju za manjinsku listu i Šoju. Nadamo se da ćemo zahvaljujući našim rezultatima u prethodnom razdoblju ponovo dobiti povjerenje našega biračkog tijela.

Ne mislimo davati puka obećanja, a želimo nastaviti s infrastrukturnim ulaganjima u mađarska naselja te pomagati

Zdenka Čuhnil: Nisam još odlučila hoću li na izbore ponovno kao nezavisni kandidat ili će me predložiti neka udruga

Furio Radin: Da je bilo dvostrukog prava glasa, sigurno bih poslao poruku talijanskoj manjini da glasuju za IDS

obrazovnim i vjerskim institucijama i kulturno umjetničkim društvima koji marljivo rade na njegovanju kulture i običaja”, kaže Juhas. No za glasove mađarske manjine natjecat će se i Demokratska zajednica Mađara (DZM). Vodi je Šandor Jakab, dok je počasni predsjednik Arpad Pasa. Njihov je kandidat na izborima Rober Janković ujedno i izvršni predsjednik te udruge koji živi u Belom Manastiru. Profesor je informatike u osnovnoj školi Lug. Njegov je zamjenik Tibor Santo. Navodno će kod mađarske manjine biti prilično teška utakmica zbog stabilnosti biračkog tijela. Budući da je Savez mađarskih udruga imao velik uspjeh na izborima za manjinska vijeća u ljeto 2011., ali i na posljednjim lokalnim izborima 2009., to ipak ne znači prednost. Kako upućeni tvrde, razlog je što DZM nije izgubio puno glasova, nego je Savez mađarskih udruga uspio dobiti puno više glasova.

Robert Janković navodi da je kampanja vezana uz promoviranje mađarske zajednice u Hrvatskoj kroz očuvanje stečenih prava na kulturnu autonomiju, informiranje na mađarskom jeziku te obrazovanje na mađarskom jeziku koje postoji u tri škole te u 14 škola na hrvatskom s pojačanim učenjem mađarskog.

Navodi da je četvrti segment razvoj infrastrukture u naseljima u kojima žive pripadnici mađarske manjine.

“Nismo zadovoljni načinom rada našeg predstavnika u Saboru. Jedno od najvažnijih obećanja je pomirba između dvije frakcije mađarske manjine u Hrvatskoj. Smatramo da se Šoja nije konzultirao o korištenju financijskih sredstva koje udruge dobiju preko Savjeta za nacionalne manjine i o odnosima s hrvatskom i mađarskom vladom te da je radio sve suprotno svojim obećanjima”, kaže Janković i dodaje da očekuje više kandidata.

SAVJETOVANJE

8

Birani u pogrešno vrijeme, ali izlaznost je bila dobra Kako poslije izbora U Zagrebu održano savjetovanje o konstituiranju i radu vijeća nacionalnih manjina u organizaciji Savjeta za nacionalne manjine i Gonga

T

reći izbori za manjinsku samoupravu koji su se održali 10. srpnja održani su u neprihvatljivo vrijeme, za najvećih vrućina i godišnjih odmora, pa je rezultat u izlaznosti od 11,2 posto prihvatljiv, zaključile su sve strane na savjetovanju koje je organiziro Savjet za nacionalne manjine u suradnji s Gongom. Savjetovanje je za temu imalo

konstituiranje i rad članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u županijama, gradovima i općinama, izabranih u srpnju ove godine.

Brojni kandidati “Točno je da je vrijeme izbora bilo neprimjereno. Ako je bilo namjerno, onda je bezobrazno, a ako je datum bio izabran

Manjinske izbore treba vezati uz izbore za lokalnu samoupravu Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine

nenamjerno, onda to nije pametno. No, ako pogledamo izbore za lokalnu vlast, onda tu izlaznost ponekad bude i puno manja. Također su ovi izbori zbog utvrđivanja rezultata imali problem. Kad imate 15 kandidata, lako je utvrditi tko je pobjednik, no kad ih imate 25, zna se dogoditi da se pogriješi i zaokruži nešto pogrešno, a onda se listić poništava”, objasnio je Zorislav Ham iz Državnoga izbornog povjerenstva (DIP). Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, rekao je kako je osim samog datuma izbora sporno to što manjinske izbore ne obuhvaća nijedan zakon. “Ove izbore treba zakonski vezati za izbore za lokalnu samoupravu jer su vijeća sastavni dio lokalnih i regionalnih samouprava”, istaknuo je Tolnauer. Vesna Šiklić-Odak iz Ministarstva uprave, kazala je kako je vrijeme izbora bilo takvo kakvo je zato što su prijašnji izbori bili održani 17. lipnja, a mandat traje četiri godine, pa je u to vrijeme pao i datum izbora ove godine. Prije nije mogao jer, kaže, Vlada je u svibnju donijela odluku pa nije bilo dovoljno vremena za održavanje izbora u neko drugo vrijeme.

“Sada se kasni s upisom u registar jer 60 posto manjinskih vijeća nije dostavilo statut ili neku drugu dokumentaciju za upis u registar”, rekla je Vesna ŠiklićOdak. Naime, registar vijeća nacionalnih manjina ovogodišnja je novost, a, napominje, Ministarstvu uprave treba i neko vrijeme da uspostavi registar s tehničke strane jer je takav sustav vrlo kompliciran. Danilo Ivezić iz Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba rekao je da ni Ministarstvo uprave samo ne zna što mu je činiti, a tehničku stranu registra su trebali riješiti davno prije izbora. Kaže, kontaktirali su Ministarstvo početkom svibnja s upitom trebaju li dostaviti statut za upis u registar. “Gospo-

din Ljubomir Mikić iz Ministarstva mi je rekao da trebamo ispuniti predupisnicu”, govori Ivezić. Predupisnica naime, ne postoji. Od tada nadalje pokušavaju dobiti Ministarstvo, a, kako tvrdi, nitko im se ne javlja ni na jedan kontaktni broj.

Premalo zaposlenika Lako je moguće da je bilo tako, kaže Vesna Šiklić-Odak, jer u Ministarstvu uprave radi premalo ljudi. “Što se tiče predupisnice, ona ne postoji. Čudi me što vam je gospodin Mikić to rekao, svatko tko radi u Ministarstvu, trebao bi znati proceduru”, kaže Šiklić-Odak.

KVALITETAN RAD n Vanja Škorić, pravna savjetnica Gonga, naglasila je da o kvalitetnom radu vijeća i podršci njihovoj aktivnosti ovisi hoće li pripadnici nacionalnih manjina osjetiti korist od njihova konstituiranja i rada.

9

PROJEKT

U elektrifikaciju uloženo 2,29 milijardi kuna Povratnici Upravo je reelektrifikacija povratničkih područja bila jedan od uvjeta SDSS-ova koaliranja s HDZ-om na prošlim izborima

Period ulaganja

Iznos ulaganja (mil. kn)

Vlastita sredstva (mil. kuna)*

1991. – 2005.

2022,11

1602

Godina

Iznos ulaganja (mil. kn)

2006. – 2008.

I

IZVORI FINANCIRANJA Krediti Donacije (mil. kuna)** (mil. kuna)

HEP – vlastita sredstva (mil. kuna)

253

ako je Hrvatska pred vratima Europske unije, još stotine kućanstava noć čeka uz svijeće bez električne energije. Uglavnom je riječ o stanovnicima srpske nacionalnosti u najugroženijim povratničkim područjima u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Ličko-senjskoj županiji. Iako je proces obnavljanja električne mreže uništene ratom u Hrvatskoj započeo 1991. godine, on do danas nije završen.

Upravo je reelektrifikacija povratničkih područja bila jedan od uvjeta SDSS-ova koaliranja s HDZ-om na prošlim izborima, no Vlada svoje obećanje, prema svemu sudeći, nije ispunila. “U koalicijskoj smo Vladi učinili neke važne pomake u smislu napretka u održivosti povratka povratnika u Hrvatsku, ali u cjelini nismo ostvarili sve što smo trebali i mogli. Pri tome ističem da je ostvaren

133

287,11

100

Min. mora, turizma, prometa i razvitka (mil. kuna) 33

IZVORI FINANCIRANJA HEP – dobit Min. mora, turizma, prometa i razvitka (mil. kuna) (mil. kuna) 120

0 Izvor: HEP

tek manji dio koalicijskim sporazumom predviđenih sredstava za obnovu infrastrukture ratom opustošenih područja”, tvrdi potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, koji loš rezultat Vlade na ekonomskom planu djelomično pravda ekonomskom krizom, no dio krivnje ide i na Vladine “projektirane promašaje ili neprovođenje dobrih opredjeljenja”. Čeka još 30-ak sela Prema podacima Radne skupine HEP SIO, u čijem radu sudjeluje Ured potpredsjednika i predstavnici srpske nacionalne manjine, do sada je obnovljeno oko 1400 pojedinačnih priključaka u više od tisuću naselja, a u HEP-u kažu da su zahtjeve za obnovu mreže podnijeli stanovnici još 30-ak sela.

Iako je projekt započeo 1991., Uzelac kaže da se intenzivno na njemu počelo raditi tek 2006. godine. Do 2008. u

mrežu je uključeno pet i pol tisuća kućanstava, što je gotovo trećina od ukupnog broja obnovljenih priključaka.

Nakon intenzivnoga dvogodišnjeg rada na obnovi elektromreže ona je početkom 2009. znatno usporena, a ponovno je pokrenuta u jesen ove godine.

Prema HEP-ovim podacima, do danas je u projekt uloženo oko 2,29 milijardi kuna, a taj će se iznos do kraja godine povećati za još 10 milijuna kuna koji će biti usmjereni na najugroženija područja s liste prioriteta koju će izraditi radna skupina. Više od 81 posto do sada uloženog novca HEP je osigurao iz vlastitih sredstava, oko 100 milijuna kuna došlo je od donacija, Ministarstvo je u projektu sudjelovalo sa 33 milijuna kuna, a dio sredstava namaknuto je i kreditom Europske investicijske banke.

Iako provođenje projekta najviše ovisi o dinamici povratka raseljenog stanov-

PROJEKT

10

ništva, mnogo je prepreka za njegovim efikasnijim i bržim provođenjem. U HEP-u kažu da je jedan od problema mali postotak zahtjeva za priključenjem u odnosu na obujam obnovljene mreže. “Postoje slučajevi naselja u kojima su velika sredstva uložena u obnovu infrastrukture, a gdje istovremeno nije u konačnici došlo do priključenja jer nema zahtjeva za priključenje. Izgrađena imovina i uložena sredstva zapravo su zamrznuta sredstva, a istovremeno su usporila obnovu drugih naselja”, tvrdi HEP. Problem predstavljaju i neriješeni imovinsko-pravni odnosi koji otežavaju provođenje infrastrukture preko zemljišta čiji vlasnici ne žive u Hrvatskoj.

Problem je također složenost obnove mreže u disperziranim ruralnim područjima gdje je cijena priključka znatno viša od prosječnog, ali i nepostojanje uvjeta za provođenje elektromreže za što treba izgraditi magistralne vodove, trafostanice i niskonaponsku mrežu.

Potrebna politička volja “Mi smo mišljenja da država, samim time i Vlada Republike Hrvatske te njezina glavna elektrokompanija, mora uložiti dodatne financijske napore kako bi se ovaj proces u potpunosti završio, a smatramo da nismo daleko od završetka tog procesa te da iznos koji bi za to bio potreban, a radi se o otprilike 50 milijuna kuna, nije ni približno zahtjevan u odnosu na iznos koji je do sada utrošen”, pojašnjava potpredsjednik Vlade. Da bi ovaj projekt bio do kraja proveden, osim financijskih sredstava potrebna je i politička volja. Za srpsko je stanovništvo, tvrdi Uzelac, ovo gorući problem zbog čega Srbi u Hrvatskoj “nažalost ne dijele sva prava i dužnosti ostalih građana Hrvatske”.

Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade

Objektivna biografija Atatürka Turkologija Knjigu Andrewa Manga preveo je Dino Mujadžević, mladi povjesničar i turkolog O Kemalu Atatürku napisane su brojne knjige, prevedene na mnoge jezike, a biografija proizašla iz pera Andrewa Manga prvi je prijevod na hrvatski jezik. Preveo ju je Dino Mujadžević, mladi zagrebački po-vjesničar i turkolog, a izašla je u na-kladi Golden marketinga, Tehničke knjige. Mujadžević je zaposlen u Hrvatskom institutu za povijest u podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u okviru projekta u kojem prevodi turske dokumente iz vremena osmanlijskih osvajanja.

Većina dosadašnjih Atatürkovih biografija napisana je neobjektivno jer su se njegovim likom i djelom bavili ili njegovi zagovornici koji ga hvale i pripisuju mu sve zasluge za stvaranje u izgradnji moderne Republike Turske ili kritičari koji podsjećaju da je njegova vladavina obilježena diktaturom, nasiljem i jednoumljem.

“Izlazak Mangove biografije imao je oslobađajući karakter za sve Turke jer se njegovom naslijeđu napokon pristupilo objektivnije”, kaže Mujadžević. Napokon je pogođena “zlatna sredina”, svi mogući izvori uzeti su u obzir, a cijelo je djelo pisano iz liberalno demokratske perspektive. Kaže kako je zanimljivo čitati o Ataturku kada se povuče paralela s Titom i njegovim režimom. “Autoritativan režim obilježio je i Titovu i Atatürkovu vladavinu, no ne smije se zaboraviti da je za vrijeme njegove vladavine ukinut kalifat, uvedeno moderno građansko i krivično zakonodavstvo, dano je izborno pravo ženama te je uveo latinicu umjesto arapskog pisma”, kaže Mujadžević.

Turska je za vrijeme Atatürka bila stabilna zemlja nakon višegodišnjih ra-

tova, predstavljala je faktor stabilnosti za cijelu regiju i odrekla se imperijalne politike. I prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bavio se Atatürkovim naslijeđem. U procesu nastanka moderne Republike Turske iz Osmanskog Carstva Tuđman je vidio uzor.

Mangova biografija nezaobilazno je djelo za sve koje zanima turska prošlost i sadašnja uloga države koja tek sada postaje respektibilna ekonomska sila.

“Današnja Turska dobitnik je globalizacije, tek sada doživljava ekspanziju”, kaže Mujadžević i objašnjava da proboj turskih sapunica na naša tržišta samo to potvrđuje. “Uspjeh turskih sapunica u Hrvatskoj dokaz je kako je Hrvatska barem polubalkanska država”, smatra Mujadžević.

11

viJESTi

Tribina U riječkoj gradskoj vijećnici održana tribina ‘Ljudska prava i hrvatska europska perspektiva’

‘Po zaštiti ljudskih prava i prava manjina već u Europskoj uniji’ Željko Stipić, sindikat Preporod

Donacija Sindikat Preporod uručio računala učiteljicama škola u Međimurju koje pohađaju učenici romske nacionalnosti

Poziv za bolje uvjete u školama Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod 8. listopada sa svoje je sedme redovne skupštine odaslao poziv prosvjetnim vlastima na konkretizaciju unapređenja uvjeta u školama koje pohađaju djeca iz tzv. depriviranih društvenih skupina. Na svečanom dijelu skupštine, župan Međimurske županije Ivan Perhoč i predsjednik Sindikata Željko Stipić uručili su prijenosna računala učiteljicama iz sedam škola s područja Međimurske županije koje u značajnijem opsegu pohađaju učenice i učenici romske nacionalnosti. Riječ je o rezultatu sindikalne akcije “Najbolji u najtežim uvjetima”.

U riječkoj gradskoj vijećnici održana je tribina o temi “Ljudska prava i hrvatska europska perspektiva”.

Tribina je organizirana na poticaj potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Slobodana Uzelca, koji nije mogao sudjelovati na skupu, a u organizaciji su sudjelovali Vladin ured za ljudska prava, Primorsko-goranska županija i saborski Odbor za ljudska prava i nacionalne manjine. Predstojnik vladina ureda za ljudska prava Luka Mađerić je kazao da je zaštita ljudskih prava u EU postala obveznom politikom zemalja članica tek nakon donošenja Lisabonskog sporazuma. Tako je Hrvatska prva zemlja koja je u pregovaračkom procesu morala ispuniti i mjerila u tom području. To je Hrvatska obavila na visokoj razini i zaključila 23. pregovaračko poglavlje u kojem se nalaze ljudska prava, istaknuo je.

Mađerić je dodao da se dosezanjem određena standarda u zaštiti ljudskih prava ne smije stati jer je razinu tih standarda nužno stalno unapređivati.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je kazao da u županiji nema

Prostor Nema još dovoljno kapaciteta za djecu jasličke dobi

Spomenik za biskupa Duha

U Rijeci dječji vrtić talijanske manjine

Prijedlog Hrvatsko-češko društvo želi spomenik u Zagrebu

Pismo o namjeri gradnje dječjeg vrtića talijanske nacionalne manjine potpisali su 12. listopada u Salonu grada Rijeke predstavnici grada, Talijanske unije i Zajednice Talijana u Rijeci. Djeca pripadnika talijanske nacionalne manjine u Rijeci smještena su u šest dječjih vrtića, ima dovoljno kapaciteta za djecu vrtićkog uzrasta, ali ne i za onu jasličke dobi.

Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba i Češka beseda Zagrebačke županije pokrenuli su inicijativu za podizanje spomenika prvom zagrebačkom biskupu, Čehu Duhu. Spomenik bi trebao biti postavljen u Dubravi kod Vrbovca jer je Dubravu biskup Duh dobio u svoje vlasništvo kao biskupijski posjed. Potporu ovoj akciji dali su Bjelovarsko-

Željko Jovanović: Riječka praksa pretočena u zakonske i ustavne odredbe

isključivosti, posebno ne na institucionalnoj razini. Govoreći o povoljnu stanju ljudskih prava na tome području, istaknuo je da u posljednje vrijeme u nekim drugim europskim državama jačaju tendencije isključivosti i pojavljuju se ksenofobni ispadi. Zamjenik riječkoga gradonačelnika Željko Jovanović je ocijenio da je Rijeka po mnogo čemu u zaštiti ljudskih prava bila predvodnica u Hrvatskoj, pa su neki od primjera riječke prakse poslije pretočeni u zakonske i ustavne odredbe. Prema razini rješavanja pitanja ljudskih i manjinskih prava, Rijeka je već u Europi, ustvrdio je.

križevačka biskupija i općina Dubrava.

Tako bi nakon što je u prosincu 2005. godine u središtu Zagreba dobio stube sa svojim imenom, biskup Duh mogao dobiti i spomenik. O njemu se zna da je bio Čeh te da ga je ugarski kralj Ladislav oko 1094. postavio za pastira novoosnovane biskupije sa sjedištem u Zagrebu. Smatra se da je Duh započeo gradnju zagrebačke katedrala. Osnutkom Zagrebačke biskupije i Duhovim dolaskom prvi put se spominje ime grada Zagreba i time počinje njegov uspon do pozicije glavnoga grada Hrvatske. “Sve to biskupa Duha uvrštava među najvažnije, ali i najtajanstvenije osobe hrvatske crkvene povijesti”, rekao je predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac.

vijesti

12

Obljetnica Mađarske revolucije 1956.

Počast Savez mađarskih udruga u Belom Manastiru 23. listopada odao počast svim žrtvama mađarske revolucije

Mirnu revoluciju brutalno je ugušila sovjetska vojska

Obljetnicu Mađarske revolucije 1956. u Belom je Manastiru prigodno obilježio Savez mađarskih udruga. Položeni su vijenci kod spomen-ploče u sjedištu gradske uprave, a prigodnim kulturnim programom u kinodvorani odana je počast svim nastradalima u revoluciji. Revolucija je započela velikim mirnim pro-

svjedom studenata 23. listopada 1956. godine. Međutim, nakon razbuktavanja revolucije sovjeti su 4. studenoga bez objave rata novoj vladi napali Mađarsku, i za to vrijeme ubijeno je oko 2500 ljudi.

Od 23. listopada 1989. taj se dan slavi kao Dan mađarske revolucije i Dan proglašenja Republike Mađarske.

Bez postupaka Europski sud za ljudska prava ne vodi nijedan postupak protiv Hrvatske vezan uz povredu prava nacionalnih manjina

Dan nacionalnih manjina Rijeke

Suradnja Sastanak zagrebačke romske zajednice s tijelima grada Zagreba

Romi o potencijalu fondova EU Sastanak na temu nastavka suradnje romske zajednice grada Zagreba s tijelima grada Zagreba održan je 26. rujna.

Budući da je u srpnju 2011. izabrano članstvo aktualnog Vijeća Romske nacionalne manjine grada Zagreba, tema ovog sastanka se odnosila na sljedeće korake potrebne radi suradnje i aktivacije potencijala pretpristupnih fondova Europske unije namijenjenih razvoju civilnog društva i podršci nacionalnim manjinama. Dogovoreno je da se u uskoro održi sastanak s prezentacijom mogućnosti apliciranja za EU-fondove, te potrebom da se napravi inventura rada udruga koje se deklarativno bave pitanjima Roma na području grada Zagreba.

Tribinom pod nazivom “Aktualna pitanja zaštite nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj” u Rijeci je 23. rujna otvorena dvodnevna 15. Etnosmotra, dan nacionalnih manjina grada Rijeke.

Na tribini je saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac, komentirajući odluku Ustavnog suda kojom je neustavno proglašena odredba o zajamčena tri mjesta srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskom saboru na temelju općega biračkog prava, ocijenio da je riječ o vrlo lošoj poruci. Zastupnica Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik navela je da se za sada ne vodi nijedan postupak protiv Hrvatske vezan uz

povredu prava nacionalnih manjina. Etnosmotra nastavljena je folklornom priredbom u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. Organizator je Grad Rijeka u suradnji s Hrvatskom glazbenom unijom Rijeka.

U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Alen Polić i vokalna skupina KPD Rusina i Ukrajinaca “Kaljina” Rijeka, Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” – Pododbor Rijeka, Makedonsko kulturno društvo “Ilinden” Rijeka, Matica slovačka Rijeka, KUD “Shqiponja” iz Bjelovara, Plesna skupina “Testveriseg” iz Soprona u Mađarskoj, Češka beseda iz Rijeke i KUD “Zvir” iz Jelenja.

Manifestacija Tema ovogodišnje književno-znanstvene manifestacije posvećene velikom književniku bila je ‘Intelektualci i rat, 1939. - 1947.’

Održani šesti Desničini susreti Šesti po redu Desničini susreti održani su od 16. do 18. rujna 2011. godine.

Tema ovogodišnjeg susreta bila je “Intelektualci i rat, 1939. – 1947.” Riječ je o književno-znanstvenoj manifestaciji posvećenoj istaknutom hrvatskom piscu Vladanu Desnici. “Ovogodišnja tema

odabrana je zato što su intelektualci dužni dati svoj prinos sagledavanju iskustva rata na ovim prostorima tijekom prošloga stoljeća, a skandalozno je da brojna pitanja još nisu otvorena”, istaknuo je Drago Roksandić, voditelj susreta prilikom otvorenja.

Impressum: Izdavač: Poslovni dnevnik, Oreškovićeva 6H/I, 10 000 Zagreb; Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokuristica: Iva Zanoški; Autori: Josipa Ban, Nikolina Buljan, Tena Džodan, Ksenija Kale, Ana Mlinarić, Suzana Varošanec; Tisak: Printera, Franje Tuđmana 14a, Sveta Nedelja; Kontakt: Tel: 01/632-6000, Fax: 01/632-6060 E-mail: manjinskiforum@poslovni.hr