manjinski prosinac

Milorad Pupovac Vlada mora osnovati fond za povratnička područja

4

Povratak 6 Počinje otkup stanova izvan područja posebne državne skrbi Oleksandar Levčenko Najstarija ukrajinska dijaspora živi u Hrvatskoj

Manjinski forum Prosinac 2011. / Broj 48 Godina VIII

Tradicija Neispričane priče zadarskih Arbanasa

8

10

Manjine uz Vladu, ali ne ulaze u vladajuću koaliciju Promjena Saborski zastupnici nacionalnih manjina u novoj su poziciji jer neće više biti nužni za osiguravanje većine kao u vrijeme bivših HDZ-ovih vlada

P

redstavnici nacionalnih manjina izabrali su na parlamentarnim izborima 4. prosinca svojih osam zastupnika za sedmi saziv Sabora, pri čemu su trojica nova saborska lica. Novi saborski zastupnici iz redova manjina su Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi i Nedžad Hodžić. Došli su kao izraz promjena za koje su se opredijelili njihovi birači glasujući na manjinskim listama. S druge strane izbori su potvrdili potrebu nekih manjina da ih i dalje zastupaju veterani.

Tako je Furio Radin ponovno izabran za zastupnika talijanske manjine, Deneš Šoja mađarske, a Milorad Pupovac i Vojislav Stanimirović srpske manjine. Njima se pridružio vukovarski poduzetnik Jovo Vuković, novi zastupnik srpske MANJINSKI FORUM IZLAZI UZ FINANCIJSKU POTPORU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno i stajališta Savjeta za nacionalne manjine

IZBORI manjine, koji također dolazi s liste SDSS-a. Novi su zastupnici u Sabor ušli zahvaljujući zaokretu birača u tri grupe manjina: bivšoj jugoslavenskoj manjini, tzv. maloj manjini, te slovačkoj i češkoj manjini. Vladimir Bilek, novi zastupnik češke i slovačke manjine, uvjerljivo je pobijedio dosadašnju nezavisnu zastupnicu Zdenku Čuhnil, trećeplasniranog Ivana Komaka, direktora Osječke pivovare, i preostala dva kandidata s minornim brojem dobivenih glasova. Zanimljivo je da je na izborima 2007. zamalo pobijedio tadašnju nezavisnu zastupnicu Čuhnil te da će njegov glas u Saboru imati novu težinu jer je predsjednik daruvarske podružnice Hrvatske narodne stranke, članice pobjedničke Kukuriku koalicije.

Tu su činjenicu mediji odmah istaknuli zabilježivši da je Bilekov glas siguran za Kukuriku kolaciju signalizirajući da zbog njezine stabilne većine više nije nužna formalna koalicija s ostalih sedam “manjinaca”. To se u međuvremenu i počelo potvrđivati. S jedne strane dogovorena je suradnja Vlade s manjinskim predstavnicima te njihova podrška Vladi i s druge strane sedam manjskih zastupnika neće ući u formalnu koaliciju s vladajućom koalicijom, što je bio slučaj kod prethodnih HDZ-ovih vlada.

Politika prema Romima Zanimljivo je da je HNS-ovu klubu u Saboru pet dana nakon izbora pristupio i Veljko Kajtazi, drugi novi zastupnik manjina u Saboru. On je dobio povjerenje da zastupa romsku manjinu i 11 malih nacionalnih manjina. Za ulazak u Sabor Kajtazi se izborio sa samo 24 glasa razlike ispred sunarodnjaka Željka Baloga.

Mediji su odmah pozdravili njegov ulazak u Sabor istaknuvši da je jedan od rijetkih akademski obrazovanih Roma u Hrvatskoj te da je autor hrvatsko-romskog, odnosno romskohrvatskog rječnika i nositelj petog stupnja crnog pojasa u karateu.

Potpisanom zajedničkom izjavom o programskoj suradnji s HNSom Kajtazi je i formalno pristupio Klubu zastupnika HNS-a zajedno sa svojim članstvom u Klubu zastupnika nacionalnih manjina u Sabo-

2

Žarko Puhovski: Postoje stanoviti pritisci iz inozemstva da predstavnici nacionalnih manjina sudjeluju u novoj vlasti kao i u onoj HDZ-ovoj

Nacionalne manjine u novom sazivu Saboru zastupat će nekoliko novih lica

ru. Njegova je prva izjava zapravo žestoka kritika politike prethodne vlasti prema Romima. Glavni razlog nerješavanja problema Roma u Hrvatskoj, smatra, nedostatak je političke volje. “Hrvatska nije do sada željela riješiti problem Roma u Hrvatskoj jer da je htjela, zasigurno bi ga do sada riješila! Sredstva koja su stizala iz Vijeća Europe i Europske unije nisu transparentno trošena, i to je najveća prepreka u rješavanju problema Roma i romske zajednice”, izjavio je.

Nedžad Hodžić, treći novi saborski zastupnik iz redova manjina, dolazi iz grupe bivših jugoslavenskih manjina, a predsjednik je Bošnjač-

ke demokratske stranke Hrvatske.

Njegovoj je pobjedi prethodila duga neizvjesnost s obzirom na mrtvu utrku s Albankom Erminom LekajPrljaskaj. Ona je na kraju sa 1554 glasa bila druga na listi, a on je s dobivenih 1628 glasova ušao u Sabor. Hodžić je poduzetnik i, kako je najavio, u Saboru se kani boriti za to da se država okrene onima koji stvaraju kapital, a ne da otežava poslovanje raznim nametima.

Radin bez protukandidata Mediji su već registrirali i njegovu bliskost prema politici BiH koja dolazi iz Ureda predsjednika Josipovića: “I dalje želimo razvijati svijest o bošnjačkoj nacionalnoj pripadnosti kod našeg naroda, a isto tako želimo dati političku poruku i raditi neku vrstu pritiska na političke vlasti koje će formirati Kukuriku koalicija da se prema našoj matičnoj zemlji Bosni i Hercegovini zadrži ova politika koja dolazi iz ureda predsjednika Josipovića, a to je da BiH ostane cjelovita i nedjeljiva zemlja tri naroda i ostalih građana.”

Biračima tri nacionalne manjine: srpskoj, talijanskoj i mađarskoj, nisu bile potrebne promjene u njihovu zastupanju. Tako se u slučaju

3 tri predstavnika srpske nacionalne manjine ništa ne mijenja zbog premoćne pobjede kandidata SDSS-a iz kojeg dolaze sva tri zastupnika. Vukoviću, trećem na listi SDSS-a, hrvatski Srbi dali su velik broj glasova (12.249). Stranački je aktivan od mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i, iako je znao imati problema kao poduzetnik u poslovanju, danas smatra da su ta vremena iza nas: “Bilo bi dobro da dvadesetak posto Sabora čine poduzetnici jer bi onda svi zakoni bili puno praktičniji i provodljivi u gospodarstvu. Smatram da možemo pomoći, a u tome nisam sam jer u Saboru ima i drugih gospodarstvenika. Posebice je naše iskustvo važno u povlačenju novca iz europskih fondova.”

Iako su u medijima neki zaključili da do promjene u zastupanju talijanske manjine nije moglo ni doći, s obzirom na to da je izabrani Furio Radin bio jedini kandidat, pravo je pitanje zašto nema kandidata iz te manjine, odnosno zašto osim Radina nema zainteresiranih. Kad je riječ o pripadnicima mađarske manjine, oni su birali između dva kandidata. S tijesnom razlikom od 145 glasova pobjedu je odnio dosadašnji mađarski zastupnik u Saboru Deneš Šoje iz Saveza mađarskih udruga (SMU) nad kandidatom Robertom Jankovicsem.

Nema političkih imenovanja Nakon konstituirajuće sjedice Sabora 22. prosinca izabrani manjinski zastupnici moraju definirati tko će predsjedati klubom zastupnika nacionalnih manjina te imenovati novog predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Neslužbeno se doznaje da bi Radin mogao ostati na toj funkciji, dok bi Bošnjak Hodžić zamijenio Mađara Šoju na čelu Kluba. Kad je riječ o njihovoj novoj poziciji u kojoj su zastupnici manjina u Saboru, analitičari smatraju da će i položaj i važnost manjinskih zastupnika biti drukčiji nego u prijašnja dva saziva.

Prva je razlika što su tada sklopili sporazume s HDZ-om i postali dio vladajuće većine, koja je bila toliko tanka da je njezin opstanak ovisio upravo o njihovoj podršci.

IZBORI

Vladimir Bilek Zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine, izabran sa 45,39 posto glasova između pet kandidata

Nedžad Hodžić Zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, izabran sa 26,51 posto glasova

Veljko Kajtazi Zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine

Milorad Pupovac Zastupnik srpske nacionalne manjine, sa 65,06 posto glasova izabran kao prvi na listi SDSS-a među ukupno 13 kandidata

Vojislav Stanimirović Zastupnik srpske nacionalne manjine, izabran kao drugi na listi SDSS-a sa 63,48 posto glasova

Jovo Vuković Zastupnik srpske nacionalne manjine, izabran kao treći na listi SDSS-a, sa 54,81 posto glasova

Furio Radin Zastupnik talijanske nacionalne manjine, izabran kao jedini kandidat na listi za zastupnika talijanske nacionalne manjine

Deneš Šoja Zastupnik mađarske nacionalne manjine, izabran sa 51,53 posto glasova između dva kandidata

Manjinskim zastupnicima je jasno da s novim premijerom i njegovim suradnicima neće biti isto kao s Ivom Sanaderom i Jadrankom Kosor, ne zbog toga što bi novi premijer imao manje sluha za manjine i njihove probleme, nego zato što je odnos snaga u Saboru takav da “manjinci” više neće biti jezičac na vagi, osim ako ne dođe do trzavica unutar Kukuriku koalicije.

Za zastupnike manjina to može značiti manju političku moć i utjecaj, ali i manje odgovornosti jer više se neće morati suočavati s kritikama da manjine odlučuju o tome tko vlada Hrvatskom, što zbog povijesnog iskustva može negativno utjecati na međuetničke odnose. Žarko Puhovski sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta upozorava da Kukuriku koalicija prema manjinama nema “dugova” kakve je zbog naslijeđa devedesetih godina imao HDZ: “Manjine se mogu zalagati i brinuti se za svoja prava, ali ideja da budu obvezni dio vladajuće većine meni je nepojmljiva. Manjinski

predstavnici danas nemaju uobičajenu parlamentarnu funkciju da koriste svoje glasove jer nekome trebaju.

Većini njihovi glasovi ne trebaju, ali postoje stanoviti pritisci iz inozemstva da ‘manjinci’ sudjeluju u novoj vlasti onako kako su sudjelovali u staroj.”

Politolog Davor Gjenero slaže se s tvrdnjom da će manjine sudjelovati u vlasti, ali ne na dosadašnji način jer to više nisu politička imenovanja: “U novoj vladi će biti predstavnika nacionalnih manjina, posebno srpske, na razini pomoćnika ministara, ali to neće biti isto kao i 2003. ili 2007. godine. Oni su tada bili dio vladajuće koalicije i bili su politički imenovani, dok je danas to samo ispunjavanje domaće zadaće koju je postavilo domaće zakonodavstvo. Srbi imaju zakonsko pravo na pomoćnike ministra unutarnjih poslova, prosvjete, kulture i uprave, ali ta mjesta mogu pripasti nekome iz srpske nacionalne zajednice u cjelini, a ne iz SDSS-a, jer to nisu politička imenovanja.”

fasdfasdfasdfasdfas INTERVJU

2 4

Vlada mora osnovati fond za povratnička područja

Suradnja Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a, govori o tome zašto je najveća stranka Srba bila u koaliciji s HDZ-om i što očekuje od Milanovićeve vlade

S

dr. Miloradom Pupovcem, potpredsjednikom Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i vodećim zastupnikom srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, razgovarali smo uoči konstituirajuće sjednice novog saziva Sabora nakon što je na parlamentarnim izborima pobijedila Kukuruku koalicija.

Kako gledate na to da SDP, najjača stranka nove koalicijske vlasti, nije slala signale o tijesnoj suradnji s predstavnicima manjinama u Saboru, a da je suradnja nakon izbora dogovorena i manjski zastupnici daju podršku Vladi premijera Milanovića?

Teško je ulaziti u tip kampanje za koji se neka stranka odluči, no čini se da je razloga više. Prvi je što SDP i SDSS dijele isto biračko tijelo, a drugi je možda to što smo bili u koaliciji s HDZ-om. Moguće je da SDP nije smatrao ni dobrim ni opravdanim da govori o postizbornoj koaliciji sa SDSS-om i predstavnicima ostalih manjina. U svakom slučaju sve do početka razgovora s premijerom Milanovićem prema SDSS-u je vođena negativna kampanja.

Mislimo da to nije bilo nužno jer smo u suradnji s HDZ-om napravili stvari koje samo mogu olakšati posao novoj vladi. Bez naše suradnje s HDZ-om niti bi pristup Hrvatske u EU završio tako kako je završio niti bi stanje međuetničkih odnosa bilo takvo da bi SDP mogao reći da ima i Srbe u svojim redovima, među svojim zastupnicima i članovima Vlade.

Riječ je o procesu dozrijevanja Hrvatske u kojem je SDSS-ov doprinos važan kao što je važan i rezultat suradnje s HDZ-om.

Pupovac: Zastupnici nacionalnih manjina trebaju formirati zajednička politička polazišta

5 Jeste li očekivali suradnju?

Znali smo da je između SDP-a i SDSSa te između HNS-a i SDSS-a suradnja perspektivna zbog odgovornosti za sve ono što još nije napravljeno. Važna je i činjenica da dvadeset godina SDP kao lijeva stranka i SDSS kao lijeva manjinska srpska stranka nisu imali prilike za koaliciju. Onaj tko ne bi računao na tu koaliciju taj ne bi bio zreo za ono što Hrvatskoj treba. Mi smo znali da će ta zrelost postojati i s naše i s njihove strane.

INTERVJU

HDZ-ova vlada nije htjela riješiti zapošljavanje Srba u javnom sektoru stoje i u odnosu na manjinsku politiku.

Ona se ne smije i dalje voditi bez imena i prezimena. Naime, više ne bi smio biti problem Vladi reći kad nešto radi za hrvatske Srbe ili Bošnjake da se to radi za njih.

Koje politike ćete podržati?

Zastupnici nacionalnih manjina trebaju formirati zajednička politička polazišta.

Mogu reći da SDSS daje podršku novoj vladi iz tri razloga. Potrebna joj je široka podrška da može zemlju izvući iz gliba krize i gliba naslijeđa koje se vuče u hrvatskoj ekonomiji i politici. Suradnja je potrebna kako bismo do ulaska Hrvatske u Europsku uniju uspješno obavili sve zadaće u poglavljima 23. i 24., pravosuđa, vladavine prava te povratka izbjeglica. Treći je razlog otvaranje prostora za suradnju u regiji koji nije iskorišten. To je prostor obnove povjerenja, jačanja ekonomske suradnje te zajedničkih ekonomskih, sigurnosnih, ekoloških i razvojnih projekata. Tamo gdje bude moguće, bit će i zajedničkih političkih projekata. Kapital ide ispred nas, a politika je još zarobljenica rata sa željom da Hrvate i Srbe, Bošnjake i ostale drži u tom zatvoru.

Što kažete za nagađanja da će u slučaju prijepora u koaliciji možda opet manjine igrati važnu ulogu?

Mi ne ulazimo u suradnju s premijerom Milanovićem zbog toga što čekamo da on izgubi podršku za ostvarenje svojeg mandata. Dajemo mu podršku na temelju programa i onog što smo usuglasili kao zajednički program. Pomoći ćemo Vladi da čvrstom većinom bude što je moguće uspješnija u rješavanju općenacionalih pitanja, kao i posebnih manjinskih pitanja.

A rezerve?

Ako se izlaskom iz krize ne bude vodilo računa o uravnoteženosti ekonomskog razvoja te o tome da zapostavljene regije, koje su ujedno povratničke, ne uđu o program oporavka, onda će to biti velik problem. Riječ je o istočnoj Slavoniji, Dalmaciji, Lici i Baniji. To je jedan od prioriteta koji očekujemo da nova vlada napravi jer bivša vlada to nije činila u dovoljnoj mjeri. Drugo, do poteškoća može doći ako bi Vlada loše balansirala između grupacija koje će snositi teret izlaska iz krize. Imat ćemo problem ako se smanjivanje proračunskog deficita prevali na račun umirovljenika i radnoaktivnog stanovništva. Ne mislim da bi socijaldemokratska vlada bila neosjetljiva na takve zahtjeve, no postoje i druge grupacije koje rade pritisak na nju te one međunarodne koje idu linijom neoliberalnog modela koji zapravo najveći dio tereta svaljuje na najslabije. Rezerve po-

U područjima naseljenim Srbima neka sela još čekaju struju i vodu

Što su HDZ-ove vlade napravile za hrvatske Srbe?

Obnovljeno je više od 20.000 kuća za povratnike, a 9000 obitelji je uključeno u program stambenog zbrinjavanja na temelju izgubljenoga stanarskog prava.

Nekoliko puta su povećani i proračuni općina u povratničkim sredinama. Ceste, voda, kanalizacija i struja su većim

dijelom riješeni, no još ima sela koja čekaju struju i vodu. Predstavljenost Srba na lokalnoj i regionalnoj razini je neusporedivo veća i može se reći da je to ono što je zakonom zajamčeno i realizirano. I kod manjinskih institucija je napravljen velik napredak. Ostalo je otvoreno pitanje zapošljavanja u javnom sektoru. To je tvrd orah i otpori su vrlo ozbiljni i po stranačkoj i svakoj drugoj liniji.

Zašto je bivša vlada zakazala na tom pitanju?

Pružala je otpor i nije htjela provoditi zakon. Čuli smo razna objašnjenja, na primjer: “Ne možete sve dobiti što ste potpisali s nama.” Ili: “Ni mi ne uspijevamo

sve realizirati od toga što smo zamislili.”

Moram reći da sve što je dosad napravljeno nije napravljeno time što je netko potpisao neki sporazum, nego zato što se nakon toga jako puno moralo raditi da se on ostvari. Da nismo surađivali s HDZ-om, onda bi to što nije odrađeno u proteklih osam godina čekalo nas danas.

Pristali smo zato platiti cijenu tereta niza prigovora. Što su još goruća pitanja?

Očekujemo od Vlade poseban tretman za povratnička područja kroz promjene zakona koji sada uređuje područja od posebne državne skrbi. Očekujemo, znači, da će se zakonski urediti potpomognuta područja, formirati uprava za takva područja te novčani fond za njihov razvoj. Postoji potreba za nizom infrastrukturnih projekata čija realizacija nije moguća jer mnoge općine nemaju inicijalnih sredstava da bi participirale u njima. Riječ je o manjkajućem iznosu koji se po projektu kreće između 30 i 50 posto od ukupne visine iznosa hrvatskih ili europskih sredstava. Vlada će trebati osigurati i ta sredstva tako da općine mogu participirati u projektima i da ne budu kažnjene zato što su nerazvijene pa da onda novac ide samo onima koji već imaju novaca da mogu dobiti više. Bitno je i pitanje civilnih žrtava rata srpske nacionalnosti koje nažalost nisu priznate, a mjesta njihova stradanja nisu obilježena i nisu uključene u zbirni popis civilnih žrtava. Spomen-obilježja i kulturna obilježja važna za Srbe u Hrvatskoj, koja su često vezana uz Drugi svjetski rat i antifašistički pokret, uništena su ili devastirana. Očekujemo da se nastavi program obnove spomenika i da se država prema spomeničkom nasljeđu odnosi drukčije nego proteklih dvadeset godina.

U više navrata ste govorili u Saboru o potrebi tolerancije i dijaloga u društvu. Što očekujete u vezi s tim?

To će prije svega ovisiti o ključnim političkim akterima i njihovoj sposobnosti da unapređuju političku kulturu Hrvatske, kulturu dijaloga i pregovaranje. Temeljno je pitanje, čini se, hoće li ekonomske okolnosti u Hrvatskoj izbaciti na scenu nove proturječnosti i sukobe jer bi to donijelo nove oblike netolerancije. Jamčim da će se SDSS zalagati za unapređenje političkog dijaloga, kulturu pregovaranja i da se rasprave vode na bazi argumenata.

sdfasdf asdfasdf asdfasdf POVRATAK

2 6

Početak otkupa stanova?

Rok Istekao rok za podnošenje zahtjeva za otkup stanova izvan područja posebne državne skrbi za bivše nositelje stanarskog prava u društvenom vlasništvu

Dokumentacija Bivši nositelji stanarskog prava žale se na brojnu dokumentaciju koju treba prikupiti za zahtjev za otkup stana

K

rajem 2011. godine istječe rok za podnošenje zahtjeva za otkup stanova izvan područja od posebne državne skrbi (PPDS), a pravo na stambeno zbrinjavanje imaju bivši nositelji stanarskog prava u stanovima u društvenom vlasništvu koji se žele vratiti i trajno živjeti u Hrvatskoj. Naime, bivši nositelji stanarskog prava (BNSP) osobe su koje su do 1991. ostvarile stanarsko pravo na stanove u društvenom vlasništvu koje su napustili iz raznih razloga u razdoblju od 1991.

do 1995. U najvećem je slučaju riječ o osobama srpske nacionalnosti kojima je stanarsko pravo ukinuto sudskim postupcima za otkaz stanarskog prava.

Ukupan se broj otkaza stanarskog prava procjenjuje na nešto manje od 30.000, a od toga se 24.000 odnosi na stanove izvan PPDS-a.

Uvjeti za zbrinjavanje “Nakon dugogodišnjeg ignoriranja pitanja povratka bivših nositelja stanarskog prava, pogotovo izvan PPDS-a, Hrvatska je pod međunarodnim pritiskom

poduzela mjere za stambeno zbrinjavanje urbane manjinske populacije”, objašnjava Boris Milošević, pravnik u Srpskom narodnom vijeću. “Također je bila prisiljena izraditi poseban program gradnje stanova”, dodaje Gojko Bežovan, stručnjak za stanogradnju. Tako Vlada na sjednici održanoj 2003. donosi prvi pravni okvir da se bivši nositelji stanarskog prava koji su izbjegli iz gradova u te gradove mogu i vratiti. Osnovni uvjet za stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a bio je da osoba dokaže da je bivši nositelji stanarskog prava i da nema u

3 7 vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Hrvatske ili na području država nastalih raspadom bivše SFRJ ili pak u drugim državama u kojima boravi. Odnosno, da stanove nije prodala, darovala ili na bilo koji drugi način otuđila nakon 8. listopada 1991. godine.

Prvi rok za podno­šenje zahtjeva povratnika za stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a bio je dvaput produljen i istekao je 30. rujna 2005. godine. Do tog je roka podneseno 4425 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, najviše ih je podneseno za područje Zagreba, Osijeka i Karlovca.

Međutim, provedba stambenog zbrinjavanja izvan PPDS-a u vidu konkretne dodjele stanova na korištenje počela je 2007., a pravo na otkup stana omogućila im je tek Vladina odluka o prodaji stanova u državnom vlasništvu od 2. rujna 2010., koja je propisala mogućnost otkupa prema povoljnijim uvjetima.

Novi rokovi Nakon što je Vlada konačno omogućila da bivši nositelji stanarskog prava otkupe stanove, donosi novu pozitivnu mjeru, odnosno odluku o stambenom zbrinjavanju povratnika, bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi od 3. ožujka 2011., kojom omogućuje novi rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Rok je prema odluci završavao 9. prosinca 2011. godine. No Vlada 28. srpnja 2011. donosi novu odluku o prodaji stanova u vlasništvu Hrvatske pod povoljnijim uvjetima, prema izboru kupca jednokratnom isplatom ili obročnom otplatom kojom prestaje vrijediti odluka iz 2010. Prema novoj odluci svi korisnici programa stambenog zbrinjavanja izvan područja posebne državne skrbi, koji su sklopili ugovor o najmu stana s Ministarstvom do 28. srpnja 2011., moraju podnijeti zahtjev za otkup stana do kraja ove godine.

Nakon proteka tog roka korisnici programa stambenog zbrinjavanja koji su potpisali ugovor o najmu do 28. srpnja 2011. neće biti u mogućnosti podnijeti zahtjev za otkup. Ostali korisnici, koji su sklopili ugovor nakon navedenog datuma imaju pravo podnijeti zahtjev za kupnju stana u roku od godine dana od sklapanja ugovora. I konačno, Vlada je 1. prosinca 2011. produžila novootvoreni rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje koji je istjecao 9. prosinca

funkcioniranje Manjiske OBRAZOVANJE samouprave

Cijena stanova nije ista kao kada su ih otkupljivali drugi nositelji stanarskog prava, ali je niža od tržišne 2011. sve do 30. travnja 2012. Do sada je podneseno 700 novih zahtjeva bivših nositelja stanarskog prava za stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a. Dodijeljeno je 1400 stanova i s novim stanarima je potpisan ugovor o najmu od 4425 starih zahtjeva i 700 novih. No kako naglašava Milošević, očekivano je da svi neće biti pozitivno riješeni. Pravnik SNV-a dodaje da, iako je mogućnost za otkup omogućena već više od godine dana, još nije sklopljen prvi ugovor o otkupu. Navodi da su razlozi tehničke prirode.

S Miloševićem smo razgovarali i o zamjerkama koje su imali bivši nositelji stanarskih prava. Kao najvažnije ističe vrlo restriktivne uvjete za ostvarivanje mogućnosti stambenog zbrinjavanja. Na primjer, ne smije se imati druga useljiva nekretnina od 1991. na ovamo, a prošlo je više od 20 godina. Nadalje, program je vrlo kasno formalno počeo, tek 2003, a onda i stvarno dodjelom prvih stanova 2007. godine. Zatim ograničeni rokovi za podnošenje zahtjeva, do 30. rujna 2005., a nakon toga se otvara novi 2011. i vrlo brojna dokumentacija koju podnositelj zahtjeva mora dostaviti te dugotrajnost postupka rješavanja zahtjeva, odnosno dodjela stambene jedinice.

Jednokratno ili na rate? Što se tiče samo otkupa, bivši nositelji stanarskog prava su nezadovoljni zbog toga što opet moraju skupiti poveću dokumentaciju i imaju prigovore na cijenu, ističe Milošević.

“Iako cijena stana nije ista kao devedesetih, ipak je povoljnija od tržišne.

Danas je teško stvoriti ekonomske uvjete koji su vladali početkom devedesetih kada su otkupljivali svi ostali nositelji stanarskih prava”, dodao je. Ipak, Milošević savjetuje sve da podnesu zahtjev za otkup i da, ako imaju mogućnost, odluče se za jednokratnu uplatu prema kupoprodajnoj cijeni stana ili za kupnju na rate. Usto korisnici preuzimaju prazne stanove koje je potrebno namjestiti.

“Svi oni su napustili stanove koji su bili namješteni te puni njihovih stvari”, napominje Milošević.

Varaždinski gimnazijalci uče slovenski jezik i kulturu Program Druga gimnazija Varaždin prva je škola u Hrvatskoj u kojoj se slovenski jezik uči u redovnom programu Druga gimnazija Varaždin prva je škola u Hrvatskoj u kojoj učenici uče slovenski jezik i kulturu u redovnome nastavnom programu. Na prijedlog Vijeća slovenske nacionalne manjine Varaždinske županije, a u suradnji s Upravom za nacionalne manjine Ministarstva obrazovanja znanosti i sporta, Drugom gimnazijom Varaždin te Upravnim odjelom za školstvo Varaždinske županije 77 učenika varaždinske Druge gimnazije 1. prosinca 2011. počelo je s učenjem slovenskog jezika u redovnoj nastavi.

U povodu početka provedbe programa učenja slovenskog jezika u toj gimnaziji predstavnici slovenskog Ministarstva za školstvo i sport posjetili su 23. studenoga Varaždinsku županiju. Romana Mauricea Grudena, voditelja službe za međunarodnu suradnju Ministarstva za školstvo i sport Slovenije i njegove suradnike, koji su ovom prigodom donijeli udžbenike za učenje slovenskog jezika, u varaždinskoj Županijskoj palači primili su Blanka Glavica-Ječmenica i Milan Pavleković, zamjenici varaždinskog župana, Zdravka Grđan, ravnateljica Druge gimnazije, te Barbara AntolićVupora, predsjednica Vijeća slovenske nacionalne manjine Varaždinske županije.

“Drago nam je da se slovenski jezik počinje učiti u Varaždinskoj županiji koja graniči sa Slovenijom”, rekao je Gruden. “Ovo je početak novog partnerstva i prijateljstva. Siguran sam da će učenici, učeći slovenski jezik, bolje upoznati slovensku kulturu i povijest, a samim time proširiti svoje horizonte i obrazovne vidike”, istaknuo je Milan Pavleković, zamjenik varaždinskog župana.

UKRAJINCI

8

Najstarija ukrajinska dijaspora živi u Hrvatskoj Odnos Oleksandar Levčenko, ukrajinski veleposlanik, zadovoljan je odnosom hrvatskih vlasti prema ukrajinskoj manjini, kao i sustavom obrazovanja za manjine

U

krajinci i Rusini u Hrvatskoj kažu da pripadaju najstarijoj ukrajinskoj dijaspori u svijetu.

Rusini su na ove prostore došli već krajem 18. stoljeća, a Ukrajinci krajem 19. stoljeća.

Danas u Hrvatskoj živi dvije tisuće Ukrajinaca i dvije i pol tisuće Rusina.

Ukrajinski veleposlanik za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu Oleksandar Levčenko kaže kako očekuje podatke novog popisa stanovništva.

Učenje jezika “Ukrajinci su u Hrvatsku došli s teritorija koji se od 5. do 11. stoljeća u Ukrajini nazivao ‘Bijelom Hrvatskom’, a s kasnijim migracijama najviše su odlazili

S Ukrajinom najbolje surađuje Slavonija u kojoj je najviše Ukrajinaca živjeti u Slavoniju. Tamošnji mentalitet najviše odgovara ukrajinskom te tamo Ukrajinci žive više od sto godina”, kaže Levčenko.

Odnos vladajućih prema ovoj manjini u Hrvatskoj ocjenjuje kako dobar, a zadovoljan je i obrazovnim sustavom.

Naime, ukrajinski se za sada uči u tri škole prema modelu C, tj. djeca subotama ili u poslijepodnevnim satima uče o jeziku, zemljopisu i kulturi zemlje iz koje potječu. “Dolaze katkad i učenici koji su djeca Hrvata. Drago mi je da pokazuju

RAT S KORUPCIJOM

Oleksandar Levčenko, ukrajinski veleposlanik za Hrvatsku i BiH

n ”Ukrajina je bila prva među prvim državama koje su priznale neovisnost Hrvatske 11. prosinca 1991. godine.

Iste godine, 5. prosinca, Hrvatska jedna od prvih priznaje neovisnost Ukrajine. Ukrajina i Hrvatska prošle su intenzivan put razvoja, neprekidno održavajući kontakte u svim najvažnijim područjima za suradnju. Ukrajina dijeli s Hrvatskom strateški prioritet – pristupanje EU. U dijalogu s Europom Ukrajina ima dva cilja: prvo je bezvizni režim, a drugi sklapanje sporazuma o asocijaciji između EU i Ukrajine uključujući stvaranje zone slobodne trgovine. Što se tiče slučaja Timošenko, u Ukrajini su postignuti vidljivi rezultati na području borbe s korupcijom uključujući i najviše razine vlasti. Pokrenuto je 360 kaznenih postupka protiv djelatnika koji su se nalazili na vlasti”, rekao je Levčenko

interes i oni kojima to nije materinji jezik, ali im je relativno blizak”, kaže Levčenko.

Navodi kako je njemu ipak gospodarska diplomacija najvažniji prioritet.

Spominje kako u Ukrajini od hrvatskih tvrtki za sada radi Dalekovod koji je na prošlom natječaju dobio posao u konkurenciji šest europskih tvrtki, među kojima je bila i ukrajinska. No na velike projekte Levčenko ne cilja.

Kaže kako mu je najvažnije da uspostavi suradnju malih i srednjih poduzetnika između dvije države, a to namjeravaju ostvariti povezivanjem među županijama.

Suradnja poduzetnika “Predlažemo suradnju ukrajinskih županija s hrvatskim i obrnuto. Do sada je sedam županija u izravnom kontaktu, a još pet je u pripremi. Gotovo su sve slavonske županije uključene jer je tamo i najviše Ukrajinaca. Vukovarskosrijemska je najranije krenula u ovu suradnju, tu je i Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska. U Dalmaciji su to Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, a na sjeverozapadu Hrvatske to je Varaždinska županija i Zagrebačka”, kaže Levčenko.

Pitali smo ga je li mu poznata koja uspješna priča u BiH. Kazao je da u Bosni imaju druge ciljeve. Zbog dosta niske robne razmjene dviju zemalja intenzivno su radili na povećanju. Tako od 2009. godine robna razmjena godišnje raste 200% i, kako navodi, to ne znači da su podaci sada previsoki, već su bazični bili relativno niski. Što se tiče vanjsko-trgovinskih pokazatelja bilateralne suradnje s Hrvatskom, i ona je porasla.

Za razdoblje prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prošlu brojke robne razmjene porasle su za 55 posto.

9

POLJACI

Na otvaranju izložbe bio je i Wiesław Tarka, poljski veleposlanik u Hrvatskoj

Poljski prosinac Izložba o pomoći Poljske nakon potresa u Zagrebu 1880.

Kako su Poljaci pomagali hrvatskim stradalnicima

U

povodu predsjedanja Poljske Europskom unijom i potpisivanja pristupnog ugovora Hrvatske u Zagrebu održana je manifestacija pod nazivom “Poljski prosinac”. Tradicionalno dobre veze Poljske i Hrvatske, pri čemu važnu ulogu ima i poljska nacionalna manjina u Hrvatskoj, potvrdio je i “Poljski prosinac”, koji se održavao od 6. do 20. prosinca.

Akcija umjetnika Tijekom manifestacije održana su javna predavanja i tribina o Poljskoj te su predstavljene knjige dvoje poljskih autora. Središnji je događaj bio otvorenje izložbe u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici posvećen poljskoj pomoći stradalnicima potresa u Zagrebu 1880. godine, na kojoj je predstavljeno i ponovljeno izdanje knjige albuma “Krakov Zagrebu – Kraków Zagrzebiowi”, koju su krakovski umjetnici izdali nakon potresa 1881., a prihode od prodaje knji-

ge uplatili gradu Zagrebu. Poljski veleposlanik u Hrvatskoj Wiesław Tarka na otvorenju izložbe je kazao kako “Poljski prosinac” u Zagrebu ima puno boja ističući zadovoljstvo što je Hrvatska baš za poljskoga presjedanja Unijom potpisala pretpristupni ugovor, u čemu je Poljska Hrvatskoj pružila svestranu potporu.

Autor izložbe Slaven Kale podsjetio je kako su nakon potresa koji je pogodio Zagreb 9. listopada 1880. godine Poljaci odmah priskočili u pomoć žrtvama. Održano je nekoliko izlaganja u Krakovu, Varšavi i Lavovu (koji je danas u Ukrajini) o posljedicama potresa, a prihod od predavanja poslan je Zagrebu. Gradovi Lavov i Krakov kao i Kraljevstvo Galicije Zagrebu su također poslali novčanu pomoć. Ova će izložba sljedeće godine biti otvorena i u Krakovu u Poljskoj.

Ponovljeno izdanje knjige albuma “Krakov Zagrebu” priredili su poljski slavist Maciej Czerwiski, povjesničarka Magdalena Najbar-Agičić te urednik izdanja Damir Agičić. Knjiga sadrži slike,

crteže i tekstove koje su priredili značajni krakovski umjetnici i pisci onoga doba, a prihod od prodaje knjige uplatili su žrtvama potresa u Zagrebu. Zanimljivo je da je knjiga bila među zabranjenima na poljskom području kojim je upravljala carska Rusija. U obnovljenom izdanju pridodani su stručni tekstovi u kojima je objašnjena pozadina toga kulturno-humanitarnog pothvata.

Predavanje i knjige U sklopu manifestacije održano je i predavanje o Krakovu, o kojemu je govorio Damir Agičić, te tribina o temi “Kako se rušio komunizam”, u povodu uvođenja ratnog stanja u Poljskoj 13. prosinca 1981. godine. Predstavljena je i knjiga Hanne Krall “Stići prije Boga”, koju je poznata poljska književnica napisala na temelju razgovora s Marekom Edelmanom, zamjenikom zapovjednika ustanka Židova u Varšavskom getu te knjiga poljskog povjesničara Andrzeja Chwalbe “Poljska nakon komunizma”.

PROJEKT vIJESTI

Pomoć Srpski demokratski forum pomogao reintegraciju brojnih povratnika

U Zagrebu obilježena dvadeseta godišnjica SDF-a Dvadesetu godišnjicu rada obilježio je 14. prosinca u Zagrebu Srpski demokratski forum (SDF), čije je osnivanje započeto, kako je istaknuo predsjednik te udruge Veljko Džakula, zbog opasnosti od rata i kako bi se kroz novu srpsku politiku u Hrvatskoj potaknuo dijalog i pronašla mirna rješenja za tadašnji konflikt. “Ta udruga za zaštitu ljudskih i prava nacionalnih manjina prvih ratnih godina pokušavala je formulirati stav Srba koji su željeli demokratsku i građansku Hrvatsku”, rekao je Đakula. Nakon rata SDF je, kazao je Džakula, radio na povratku i reintegraciji izbjeglica, pružao besplatnu pravnu pomoć, dijelio humanitarnu pomoć i organizirao zdravstvenu zaštitu. SDF će, obećao je čelnik te udruge, i dalje nezavisno raditi na zaštiti ljudskih prava, građanskoj ravnopravnosti i jačanju civilnog društva i vladavine prava. Zrinka Vrabec-Mojzeš, izaslanica hrvatskog predsjednika, rekla je da je prije 20 godina trebalo imati hrabrosti i razuma da se krene u osnivanje udruge s pokušajem sprečavanja sukoba. Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, rekao je da su nas dosadašnja iskustva uvjerila kako se samo cjelovitom integracijom svih u društveni život i uvažavanjem nacionalnog identiteta mogu stvoriti uvjeti za trajno ostvarivanje interesa većinskoga hrvatskog naroda i nacionalnih manjina. Napomenuo je da su stvoreni uvjeti za očuvanje kulture, vjere, jezika i pisma manjina, ali predstoji još posao ostvarivanja prava na zapošljavanje, školovanje i medije. Skup su pozdravili Miro Laco, predstavnik zagrebačkoga gradonačelnika, i Stanimir Vukićević, srpski veleposlanik u Hrvatskoj.

10

Neispričane priče zadarskih Arbanasa Tradicija Knjiga Aleksandra Stipčevića ‘Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa’ oživljava stare običaje Stara albanska tradicija nalaže da se obitelj na sam Badnjak penje na brdo i iz zemlje izvlači grm koji se naziva čufra. Taj je grm inače simbol vatre i služi za njezino potpaljivanje.

Na mjestu gdje se grm izvukao ostaje duboka rupa jer čufra ima dugačko korijenje. Na proljeće dolazi ptica pjevica, ševa kapuljača, i u toj rupi savija svoje gnijezdo. Naime, riječ je o prastaroj albanskoj tradiciji i mitu o feniksu koji kaže da se iz pepela stvara novi život.

Priča o feniksu spominje se još u vrijeme starog Egipta, Grčke i Rima, a u ovoj se verziji sačuvala samo na zadarskom području koje nastanjuju Arbanasi.

Prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević, arheolog, predsjednik hrvatsko-albanskog društva od njegova osnivanja, umirovljeni redovni profesor na Filozofskom fakultetu, u svojoj najnovijoj knjizi “Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa” obrađuje narodne priče zadarskih Albanaca. Stipčević je rođen 1930. godine u Arbanasima, naselju u jugoistočnom dijelu zadarskog poluotoka koje su naselili Albanci još u 18. stoljeću. Četrdeset je godina Stipčević skupljao narodne običaje, priče, mitove i legende svojih mnogobrojnih teta i baka. Brižljivo ih je snimao magnetofonom i sačuvao sve do danas iako nikada nije mislio da će o njima napisati knjigu. “Tek sam prije pet godina odlučio da taj zvučni materijal pretvorim u knjigu. Ponovno sam sve

preslušavao i svaku priču provjeravao iz najmanje dva do tri izvora”, priča Stipčević.

Knjiga je pobudila veliko zanimanje diljem svijeta jer su se albanski običaji, koje Stipčević navodi u svojoj knjizi, sačuvali samo na području Arbanasa.

“Oni su zaboravljeni i u Albaniji i na Kosovu jer su se s vremenom te sredine razvijale. Stanovništvo se miješalo kao i u drugim gradovima i državama, dok su Arbanasi sačuvali svoje izvorne priče i vjerovanja točno onakva kakva su i ponijeli sa sobom u 18. stoljeću”, objašnjava Stipčević. Osim toga Arbanasi su sačuvali i izvorni albanski jezik kakav danas više ne postoji nigdje u svijetu pa su mnogobrojni svjetski lingvisti s nestrpljenjem očekivali izdavanje knjige.

“Svi pripovjedači priča izvorno su stanovnici Arbanasa i njegove okolice, a velik dio njih već je preminuo jer je riječ o starijim ljudima tako da sam na neki način uspio sačuvati zadnje živuće priče”, kaže Stipčević. Navodi i mnoge Arbanase koji su obilježili povijest hrvatskog naroda pa će tako čitatelj doznati da su prva dva pravaška lista izašla upravo u Arbanasima. Većina tamošnjeg stanovništva za vrijeme političko turbulentnog 19. stoljeća opredijelila se na stranu hrvatskih stranaka, a dr. Kruno Krstić, zadarski Arbanas, prvi je napisao knjigu o razlikama između hrvatskog i srpskog jezika.

11

vIJESTI

Pjesma i ples U organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Češka obec Bjelovar pred 1500 posjetitelja nastupilo 370 izvođača

Veliko zanimanje za bjelovarsku Večer nacionalnih manjina Simpoziju se odazvalo mnogo sudionika i gostiju iz zemlje i inozemstva

Manifestacija Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Hrvatskoj ‘Kali Sara’ obilježila Svjetski dan romskog jezika

Simpozij o romskom jeziku U studenom je Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara” organizirala obilježavanje Svjetskog dana romskoga jezika. Tim se povodom u Zagrebu održao “Svjetski simpozij o romskom jeziku”. Teme simpozija bile su upotreba romskog jezika u informacijskim tehnologijama i upotreba romskog jezika unutar obitelji, a osim toga nastavila se prijašnjih godina započeta standardizacija, normizacija i kodifikacija romskoga jezika. Na simpozij se odazvao velik broj sudionika kao i gostiju iz zemlje i inozemstva.

Peta večer nacionalnih manjina održana 26. studenoga godine u Bjelovaru zabilježila je do sada najveću posjećenost. Ova tradicionalna priredba održana je prvi put u punoj sportskoj dvorani, a na događaju je bilo oko 1500 posjetitelja. Ovaj važni kulturno-umjetnički događaj, pod pokroviteljstvom Grada Bjelovara, organizira Kulturno umjetničko društvo Češka obec Bjelovar. Nastupilo je 370 izvođača iz jedanaest plesnih i pjevačkih društava nacionalnih manjina, a prvi put nastupilo je i jedno hrvatsko društvo. Osim pjesme, glazbe i plesa posjetitelji su uživali i u tradicionalnim jelima, kolačima i pićima nacionalnih manjina ponuđenim u predvorju dvorane.

“Ovom manifestacijom pokazujemo da naš Bjelovar njeguje toleranciju i multikulturalnost, koji nas potiču na stvaranje zajedništva u izgradnji naše domovine, u kojoj svaka nacionalna manjina može u punoj mjeri izražavati svoj nacionalni identitet i njegovati svoju kulturu, pridonoseći oplemenjivanju sveukupne kulturne baštine naše domovine”, otvarajući manifestaciju kazala je Miroška Lončar, predsjednica bje-

Židovska predstava u ZKM-u

Posjet Zagrebački studenti posjetili Zajednicu Nijemaca

Drama ‘Antologija’ kazališta Acco potresna je obiteljska priča

Učili o identitetu Nijemaca

U Zagrebačkom kazalištu mladih 14. prosinca gostovala je predstava “Antologija”, u produkciji izraelskoga kazališta Acco, autora i izvođača Yaaron Smadare i Yosefa Monija, koji su s Davidom Maajanom i redatelji predstave. “Antologija” je potresna priča o Zelmi Greenwald koja je preživjela holokaust i o njezinu emotivno labilnom sinu.

Zajednica Nijemaca, u sklopu Otvorenih vrata Heima, pripremila je početkom prosinca predavanje o Nijemcima u Hrvatskoj za studente prve i druge godine studija etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kako je naglasila Nives Rittig-Beljak, znanstvena savjetnica Instituta za etnologiju i fol-

Nastupilo je jedanaest KUD-ova manjina i jedno hrvatsko društvo

lovarske Češke obeci. Čestitku Češkoj obeci i Gradu Bjelovaru na organizaciji manifestacije uputio je i predsjednik Ivo Josipović.

“Zajedništvo koje promiče bjelovarska Večer nacionalnih manjina sve nas potiče i ohrabruje da izgrađujemo Hrvatsku kao državu u kojoj će uz većinski hrvatski narod svaka nacionalna manjina moći u punoj mjeri svojih mogućnosti i potreba izražavati svoj nacionalni identitet i razvijati svoju kulturnu autonomiju”, poručio je Josipović.

kloristiku te organizatorica predavanja, “cilj nam je uspostaviti neposredni kontakt s manjinama”.

Posjet studenata Zajednici Nijemaca organiziran je u sklopu nastave kolegija “Globalizacija i lokalne kulturne prakse” nositeljice profesorice Jadranke GrbićJakopović, a studente je primio i održao uvodno predavanje predsjednik zajednice Ivo Ritting. Nakon uvodnog izlaganja profesorice Jakopović i Beljak studentima su izlagale o Nijemcima u Hrvatskoj osvrnuvši se na njihov identitet kroz minula vremena.

Uz to su prikazani i odabrani filmovi iste tematike. Beljak je najavila predavanja i sljedeće godine, s tim da će predavanje proširiti i na studente germanistike i povijesti.

vIJESTI

12

U Splitu obilježen Dan ljudskih prava Susret manjina Koordinacija nacionalnih manjina Splitskodalmatinske županije organizirala tradicionalno okupljanje

Prvi je put na skupu bio i župan Ante Sanader

U povodu međunarodnog Dana ljudskih prava 10. prosinca Koordinacija nacionalnih manjina Splitsko-dalmatinske županije, koja taj dan obilježava kao svoj praznik, organizirala je tradicionalno okupljanje nacionalnih manjina u Splitu. Na skupu je bilo 450 gostiju, među kojima predstavnici Srba, Bošnja-

ka, Crnogoraca, Mađara, Makedonaca, Nijemaca, Slovenaca i Hrvata. Prvi je put na manifestaciji bio i župan Ante Sanader. Također su manifestaciju posjetili čelni ljudi Splita, Sinja i drugih sredina, predstavnici antifašista, županije i grada, te Veselko Ćakić, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine.

Sporazum Predsjednici vijeća i predstavnici manjina potpisali sporazum o osnivanju Koordinacije nacionalnih manjina grada Zagreba

Udružene zagrebačke manjine Povijest Češka beseda Zagreb obilježila 20. godišnjicu evakuacije djece iz Daruvara u Češku

Kako su spašena djeca iz Daruvara Češka beseda Zagreb pod geslom “Da se ne zaboravi” obilježila je 23. studenoga 20. godišnjicu evakuacije djece iz ratom zahvaćenog Daruvara u Češku.

Tijekom rujna i listopada 1991. iz Daruvara je u Češku autobusima prevezeno više od 1500 djece svih nacionalnosti.

Djeca su bila smještena u sedam rekreacijskih centara. Kad je 1992. nastupilo primirje, daruvarski Krizni stožer odobrio je povratak djece. Leonora Janota, danas predsjednica Saveza Čeha, prisjetila se dramatičnih događaja od prije 20 godina, a kao jedan od organizatora evakuacije govorio je i tadašnji pomoćnik ministra vanjskih poslova Hrvatske Bohumil Bernašek.

Predsjednici vijeća i predstavnici svih 18 nacionalnih manjina u gradu Zagrebu potpisali su 12. prosinca u Staroj gradskoj vijećnici sporazum o osnivanju Koordinacije nacionalnih manjina grada Zagreba. Sporazum su potpisali predsjednici vijeća albanske, bošnjačke, crnogorske, češke, makedonske, mađarske, romske, slovenske i srpske te predstavnici bugarske, njemačke, poljske, rusinske, ruske, slovačke, talijanske, ukrajinske i židovske nacionalne manjine. Na konstituirajućoj sjednici Koordinacije nacionalnih manjina grada Zagreba za predsjednika je izabran Zoltan Balaž-Piri, predsjednik vijeća mađarske nacionalne manjine grada

Zagreba. Za potpredsjednika iz redova vijeća izabran je Raman Fazlievski, zamjenik predsjednika vijeća romske nacionalne manjine, a za potpredsjednika iz redova predstavnika Raško Ivanov, predstavnik bugarske nacionalne manjine grada Zagreba. “Koordinacija treba biti subjekt svake javne rasprave o pitanjima nacionalnih manjina i biti inicijator rješavanja manjinskih problema”, istaknuo je novoizabrani predsjednik Balaž-Piri.

Nazočnima su se obratili i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, i Davor Bernardić, zastupnik i predsjednik Gradske organizacije SDP-a.

Osniva se Središnja knjižnica Bošnjaka Sisak Jasen Mesić, bivši ministar kulture, dao je potporu osnivanju knjižnice Bošnjaka pri Narodnoj knjižnici i čitaonici Sisak Jasen Mesić, bivši ministar kulture, uručio je 5. prosinca Snježani Pokorny, ravnateljici Narodne knjižnice i čitaonice Sisak, pismo potpore Ministarstva kulture, na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća o prihvaćanju inicijative za osnivanje Središnje knjižnice Boš-

njaka pri Narodnoj knjižnici i čitaonici Sisak. Inicijativu podupiru relevantne bošnjačke udruge i pojedinci. Na događaju su sudjelovali Agan Velić, zamjenik sisačkoga gradonačelnika, te Irma Matanović, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti.

Impressum: Izdavač: Poslovni dnevnik, 10 000 Zagreb; Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokuristica: Iva Zanoški; Autori: Josipa Ban, Nikolina Buljan, Tena Džodan, Ksenija Kale, Suzana Varošanec; Tisak: Printera, Franje Tuđmana 14a, Sveta Nedelja; Kontakt: Tel: 01/632-6000, Fax: 01/632-6060 E-mail: manjinskiforum@poslovni.hr