MBA

Obrazovanje i karijera: MBA programi POseBAn PrilOg POslOvnOg dnevnikA

Cjelo탑ivotno obrazovanje jamstvo poslovnog uspjeha

20. O탑ujkA 2012.

sadrŽaj

4

18

Odabir programa

Kako odabrati MBA program koji odgovara po kvaliteti i cijeni

10 Iz drugog kuta

16 Najbolji

Kako poslodavci gledaju na obrazovanje svojih klijenata i koliko ulažu u njega

Koji su najbolji svjetski MBA programi i zašto ih se isplati pohađati

12 Intervju

18 Intervju

Jim Ellert “profesor emeritus” za financije i strategiju na IMD Lausanne te Executive MBA Program direktor na školi IEDC Bled School of Management

svijet brojki

Profesorica Linda Dunn-Jensen s Kelley School of Business sa sveučilišta u Indiani na MBA programu International Graduate Business School (IGBS) u Zagrebu studentima predaje o ljudskim potencijalima

3

18

godine potrebno je da se povrate uložena sredstva u MBA prema Financial Timesu

tisuća eura cijena je pojedinih MBA programa u Hrvatskoj koji traju tri godine

100 tisuća dolara iznos je školarine na prestižnim svjetskim sveučilištima poput Harvarda

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednik PriloGa: Vladimir Nišević uPrava: Jasna Zemljić, Radovan Klaić, Sanda Lončar; Prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović

Prodaja oGlasa: direktorica: Petra IvičevićBakulić; voditeljica prodaje: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016 Grafika: RedPoint fotoGrafije: Fotolia, PD i Pixsell izdavač: 24sata d.o.o.

Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb

obrazovanje i karijera: mba programi POSLOVNI DNEVNIK 3

kako odabrati studiji

edukacija kroz cijeli život jamstvo poslovnog uspjeha Usavršavanje je moguće dobiti po cijeni od 8000 eura, međutim unatoč visokoj cijeni programe treba birati prema drugim kriterijima Piše: Nikolina buljan/VLM

V

ažno je učenje.

Tko je učitelj, nije važno, rekao je Jiddu Krishnamurti, indijski filozof. Iako svjesni stalnih opomena koliko je bitno cjeloživotno učenje, oni koji upisuju MBA (Master of Business Administration) teško da bi se složili s Krishnamurtijevim razmišljanjem jer je vrlo važno tko je učitelj, koja škola nudi koji program, koliko se plaća te niz kategorija koje trebaju zadovoljiti pojedinačne afinitete prije nego što netko konačno odluči što će upisati. Poku-

šali smo odgovoriti na osnovna pitanja svih onih koji tek razmatraju upis nekog programa. Što se nudi?

U Hrvatskoj MBA programe nude Ekonomski fakultet u Zagrebu (EFZG), International Graduate Business School (IGBS), Zagrebačka škola eko-

VrLO jE VažNO tKO jE učItELj, KOja jE šKOLa I KOLIKO SE PrOgram PLaća

4 POSLOVNI DNEVNIK obrazovanje i karijera: Mba prograM i

nomije i managementa (ZŠEM) te Cotrugli Business School.

Cotrugli, primjerice, nudi Executive MBA program namijenjen kandidatima s minimalno pet godina radnoga iskustva i MBA program za kandidate s minimalno tri godine radnog iskustva.

Na programu IGBS, koji je rađen prema programu Kelly School of Bussines Sveučilišta u Indiani i koji je uvršten u petnaest najboljih američkih poslovnih škola, poželjna je barem jedna godina radnog iskustva, a godinu iskustva traži i Ekonomski fakultet u Zagrebu, koji

nudi MBA Poslovno upravljanje. Na ZŠEM-u postoji nekoliko vrsta MBA studija: General MBA, Online MBA, Management, Upravljanje ljudskim potencijalima‚ Marketing, Financije i bankarstvo, Financije i računovodstvo‚ Kvantitativne financije, Računovodstvo, revizija i porezi te Management informacijskih sustava.

Na svojim web-stranicama ZŠEM, IGBS i Ekonomski fakultet ističu kako su članovi institucije koja okuplja najbolje svjetske MBA škole AACSB, a Cotrugli je član AMBA-e, svjetskog udruženja MBA-a. koliko traje?

Svjetska je praksa da menadžeri

jakonenaim ng, antavo, ent

ma ski ovi olje ,a et-

koji pohađaju jedan od najjačih MBA studija izdvoje godinu ili dvije i u potpunosti godine u prosjeku traje se posvete MBA program u svijetu, a u programu.

Hrvatskoj postoji i Iako i u ‘full-time’ program H r v a t s ko j postoji “fulltime” programi, najčešće se pohađaju oni koji se mogu uskladiti s poslovnim obvezama. Program Cotrugli Executive traje dvije godine. Kostur programa čine vikend- i tjedni moduli, koji se u prosjeku odvijaju svaka od tri do četiri tjedna.

Mjesečno opterećenje u prosjeku je od tri do pet dana.

“Obični” MBA na Cotrugliju traje godinu dana te se nastava izvodi jedanput tjedno u mjesecu. Za oba programa nastava se odvija na relaciji Zagreb – Beograd.

Master na IGBS-u traje tri godine, a mjesečno opterećenje je od dva do četiri tjedna.

Inače, osnivač IGBS-a je Ekonomski institut iz Zagreba. I na Ekonomskom fakultetu MBA traje tri godine, a mjesečno je to jedan tjedan predavanja.

2-3

Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa program MBA traje godinu dana, no oni koji su završili trogodišnji studijski program ili su pohađali neki neekonomski fakultet (Bolonja 3+2) moraju dati i tzv. predsemestar. U predsemestru se polažu predmeti koji se skroje prema izabranom MBA programu. U prosjeku se mjesečno na predavanja potroši 1-2 tjedna.

KoJE SE zvANJE STJEčE?

Završetkom svih programa, osim onog na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, stječe se titula stručnoga specijalista poslovnog upravljanja ili Master of Business Administration. Na EFZG-u je titula sveučilišni specijalist ekonomije, a disciplina poslovno upravljanje.

A CIJENA?

Varira. Na Cotrugliju cijena Executive MBA programa iznosi 18.000 eura, a MBA studija 12.000 eura. IGBS je postavio cijenu od 15.550 eura za jednokratno plaćanje, a za obročno 16.500 eura. Cijena na ZŠEM-u je 8000 eura, a predsemestar se plaća još 1500 eura, a na Ekonomskom fakultetu je cijena pak 9000 eura.

Professional MBA Part-time with top international faculty.

Blocked modules in Vienna, Austria.

Business core plus specialization options including: › Energy Management › Entrepreneurship & Innovation › Finance › Marketing & Sales › Project & Process Management › Controlling & Strategy pmba@wu.ac.at, +43-1-313 36-4816 www.executiveacademy.at/pmba

h ips now Schola rs le! il ava a b

eri 12-034_PMBA_188x78_KW10.indd 1

12.03.12 11:21

LJETNI SPECIJAL POSLOVNI DNEVNIK 5

kako odabrati studiji

MBA studij nudi stipendiranje. Kandidati koji dostave prijavu na studij do određenog roka (30. travnja i 1. lipnja 2012.) mogu se natjecati za stipendije IGBS-a Zagreb u iznosu od 5500 eura. mogućnost stipendiranja

Na Corugliju je prije pet dana završio natječaj za dvije pune i deset parcijalnih stipendija.

ZŠEM-a nije predvidio stipendije za studente MBA, već samo četverogodišnji studij. Ekonomski fakultet pak nije odgovorio na upit Poslovnog dnevnika.

skupog života u inozemstvu.

Uvjetno rečeno: sav vaš fakultet nalazi se u vašem računalu.

Pomoću računala pratite predavanja, pišete seminare, razgovarate s kolegama, polažete ispite itd.

S druge strane nije vam ništa lakše nego onom studentu koji grije stolicu na tom istom MBA-u na nekom sveučilištu. Obveze su vam jednake kao i njemu. Ipak, vama u tom slučaju treba nešto više samodiscipline. Dok, primjerice, spomenutoga kolegu netko od profesora na fakultetu pritišće da sjedne i nauči gradivo, vi u naslonjaču nakon posla morate sami sebe natjerati na još malo posla. Takvo studiranje podrazumijeva da nema studentskih druženja i odlazaka na kave jer je vrhunac vaše komunikacije učenje na daljinu “Skype ili mail”.

Oni koji hrvatsku Također toliko spoponudu MBA prominjani “networgrama ne smatraju dovoljno king”, koji svi studobrom, a ipak denti MBA stuod 18.000 eura do nemaju vredija vide kao 8000 eura stoji MBa mana otići u jednu od glavprogram u Hrvatskoj, inozemstvo i nih prednoali moguće je dobiti i pustiti posao, sti druženja s stipendiju poslovne najčešće se odluostalim “poslovškole čuju za online stunjacima”, ovdje ne diranje. dobiva puni smisao.

Online studij je prije Naime, vaši kontakti koje svega jeftin. Godina studira- ćete ostvarivati online studiranja u prosjeku stoji 1000 eura, njem bit će vezani najčešće uz a nema ni ostalih troškova strance.

ZŠEM 2008. upisao 6 ljudi, lani čak 145 polaZnika

6 posloVni dnEVnik obrazovanje i karijera: mba programi

Nedostaju po daci Udruga MBA Cro

Cijena

raste broj upisanih Podaci domaćih poslovnih škola koje nude MBA programe pokazuju da broj upisanih studenata raste. Tako je na ZŠEM-u u godini prije krize, 2008., program upisalo samo šest studenata, dok je prošle godine bilo upisano njih čak 145. Također na Cotrugli Business School je u ovoj godini upisano za Executive MBA program 75 studenata, a u 2009. je bilo upisano 55 polaznika. Gledajući podatke koje smo dobili od škole IGBS, ondje se već godinama na MBA studij upisuje 18

hrvat nema a najbolji stud

studenata. Međutim, od jeseni 2012. IGBS uvodi mogućnost da studenti paralelno upišu MBA program na IGBS-u Zagreb i M. Sc. in Strategic Management program na Kelley School of Business. Predavanja će biti organizirana u Zagrebu, a studenti će steći diplomu oba sveučilišta. S EFZG-a nismo uspjeli dobiti podatke koliko je ove godine upisano studenata, no njihov se broj od 2006. i 139 studenata u kriznoj 2009. godini spustio na 104 studenta.

P

raksa udruga i institucija koje se u svijetu bave okupljanjem MBA škola jest da često rade analize i rang-ljestvice najboljih MBA studija.

Može li Hrvatska uskoro očekivati neku ocjenu, pitali smo Udrugu MBA Croatia.

“Prije smo razmatrali pokretanje istraživanja i ocjenjivanja kvalitete MBA studija, no zbog nemogućnosti pristupima svim potrebnim podacima koji se vani učestalo koriste za rangiranje MBA studija (npr. primanja prije/poslije MBA studija) odlučili smo za sada ne pokretati takvu analizu, nego smo napravili usporedan prikaz programa MBA studija na temelju kojeg se mogu dati vrlo korisne informacije svima koje zanima MBA stu-

dij zor nje ka lite nji MB Do kaž jat stu pr sve ma zad ko svo ka da stu pri “N

sinergiju koja se stvara kad se na jednome mjestu okupi veći broj takvih ljudi i ideje koje se pritom rađaju. Shvatili smo da je to nešto što želimo zadržati i nakon MBA studija i da je jedino rješenje koje nam može u tome pomoći ako stvorimo okvire koji će nas motivirati da se i dalje redovito okupljamo, razmjenjujemo Piše: N. Buljan/VLM znanja i ideje te širimo horizonte upoznavanjem novih ljudi sličnih interesa”, otkriva razloge osnivanja Udruge Matija Žulj.

Na pitanje koliko je članova, Žulj odgovara kako cilj Udruge nije fokusirati se na formalno članstvo, već na stvaranje šire zajednice poslovnih ljudi s MBA-om.

Ta zajednica u brojkama izgleda ovako: na LinkedInu ih prati više od 550 ljudi, na Facebooku 200, dok “community” koji posjećuje redovna mjesečna predavanja Udruge čini više od 150 ljudi. Članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu, a njih je četrdesetak.

Glavni ciljevi Udruge MBA Croatia su okupljanje i umrežavanje polaznika i diplomanata MBA studija u Hrvatskoj te promicadij”, kaže Matija Žulj, član Nad- nje cjeloživotnog obrazovanja. zornog odbora Udruge. Spomi“Naš je konačni cilj okupiti nje da će u taj pothvat krenuti većinu MBA-ovaca u Hrvatskoj kada budu mogli napraviti kva- tako da imamo još dosta otvolitetno istraživanje i ocjerenog prostora. Bitno nam je da njivanje kvalitete ljudi prepoznaju vrijednoMBA studija. sti koje im Udruga MBA Do tada će, Croatia daje jer ono što je danas u poslovakaže, nastonju sigurno jest da jati MBA moramo konstantno studijima članova broji Udruga učiti i unapređivati prenijeti mBA Croatia iako se svoja znanja te da je sve inforprocjenjuje da u macije o ‘networking’ živi orgaHrvatskoj ima tisuću nizam koji treba redozadovoljstvu mBA-ovaca vito njegovati, održavati koje dobiju od i dalje graditi”, spominje svojih članova Matija Žulj. kako bi ih motivirali Što se tiče konkretnih aktivda poboljšaju kvalitetu MBA studija. Ova je udruga osnovana nosti, kaže kako nastavljaju s prije nešto više od dvije godine. uspješnom praksom redovitih “Na MBA studiju smo otkrili mjesečnih predavanja.

aju po daci, poručuje MBA Croatia

ucija okua jest g-ljeudija. očesmo

okrevanja zbog svim ji se giramanja odluretati aprarama eg se rmaA stu-

40

promo

rvatska ma analizu boljih MBA studija

Počinju upisi 4. generacije VERN’/UBI međunarodnog MBA-a Tržište traži stručnjake Od upravljanja promjenama preko financiranja projekata EU do lobiranja i menadžerskih komunikacija

U

laskom Hrvatske u EU našim se stručnjacima otvaraju veće prilike za poslovanje na zajedničkom europskom tržištu, a istraživanja provedena među najvažnijim poslovnim organizacijama pokazuju da je povećana potražnja za MBA stručnjacima zbog daljnjih reformi poslovnih procesa, stabilizacije poslovnih operacija i otvaranja novih tržišta. Potvrđuju to i rezultati međunarodnoga godišnjeg istraživanja organizacije Graduate Management Admission Council, prema kojima 74% kompanija planira u ovoj godini zapošljavati stručnjake s diplomama MBA, dok ih je 59% izrazilo potražnju za stručnjacima master razine obrazovanja. Trećina tvrtki planira ponuditi više početne plaće MBA stručnjacima kako bi osigurale najkvalitetnije kadrove. No ni druge kompanije ne planiraju štedjeti na plaćama i pogodnostima za MBA stručnjake.

Na Veleučilištu VERN’ u tijeku su upisi 4. generacije polaznika VERN’/UBI međunarodnog MBA programa. Riječ je o suvremenom i multidisciplinarnom programu MBA s jakim poslovnim nabojem, koji se izvodi u suradnji s United Business Institusesom iz Bruxellesa. Program obuhvaća brojne teme, od koncepcija menadžerskih komunikacija preko financiranja poslovnih projekata u EU pa sve do lobiranja i upravljanja promjenama, a okosnica su mu VERN’-ovi diplomski studiji. Studij traje dvije godine, a studenti dio vremena provode i u Bruxellesu kako bi stekli znanja specifična za poslovanje u međunarodnoj globalnoj utakmici. Nakon završetka studija stječe se međunarodna diploma te se s lakoćom obrazovanje nastavlja na doktorskoj razini DBA.

oB rAzovAnje i kArijerA: MBA progrAMi poSLoVNI DNEVNIK 7

Sveučilište u Zagrebu Međunarodni sveučilišni interdiscplinarni specijalistički poslijdiplomski studij

Poslovno upravljanje u graditeljstvu / MBA in Construction

P

roblemi s kojima se suočavaju tvrtke u graditeljskom sektoru naoko izgledaju poznato; smanjenje investicija, pojačana konkurencija, problemi s naplatom obavljenih poslova i sl, ali zbog globalizacijskih efekata standardna rješenja za te probleme više nisu dovoljna da bi osigurala opstojnost i razvoj tvrtke. U kriznim vremenima pokretači promjena su osobe s novim idejama i znanjem koje im omogućuje inovativan pristup u donošenje ispravnih i pravovremenih strateških odluka u uvjetima nesigurnosti, nedostatka resursa i izloženosti većoj konkurenciji.

Od znanja koja najviše nedostaju stručnjacima iz tehničkog područja koji se suočavaju s kompleksnošću suvremenih poslovnih odluka, na prvo mjesto se stavljaju znanja iz područja poslovnog upravljanja, popularno označena kraticom MBA. Na temelju te spoznaje, kreiran je MBACon, program specijalističke poslijediplomske izobrazbe u području poslovnog upravljanja u graditeljstvu namijenjen onima koji, pored temeljnog graditeljskog (tehničkog) znanja, žele steći nova, u tradicionalnoj podjeli „neinženjerska“ znanja i vještine, te time povećati svoju poslovnu efikasnost.

Koja je razlika između programa MBACon studija i drugih općih MBA studija ?

Znanja koja stječu polaznici MBA studija njihovom poslovnom iskustvu daju dodatnu vrijednost omogućavajući im da se brže prilagođavaju sve intenzivnijim promjenama u poslovnom okruženju, da cjelovitije analiziraju poslovne probleme, ali da pri tom ne izgube sposobnost prepoznavanja ključnih faktora poslovnog uspjeha. Danas je konkurentska prednost sve rjeđe posljedica značajne razlike u sposobnosti menadžera da iznjedre jedin8 POSLOVNI DNEVNIK obrazovanje i karijera: mba programi

stvenu genijalnu ideju. Za poslovni uspjeh, umjesto blistavih trenutaka poslovne imaginacije, značajnija je osposobljenost menadžera da što brže uočavaju poslovne prilike, da suradnicima koje vode omoguće da daju maksimalan doprinos, da prepoznaju što ranije signale upozorenja da bi nešto moglo poći krivo i da ne gube dragocjeno vrijeme baveći se problemom koji mogu riješiti brže i kvalitetnije uz pomoć konzultanata. Činjenica je da su uvjeti poslovanja u graditeljstvu sve složeniji. Projekti postaju sve kompleksniji, njihova priprema sve zahtjevnija, a brojni rizici iz okruženja na koje menadžeri ne mogu utjecatimogu obezvrijediti trud i uložena sredstva.

Upravo stoga smo standardne sadržaje MBA studija prilagodili sektoru graditeljstva. U nastavi se maksimalno koriste primjeri iz graditeljske prakse i sve je usmjereno potrebama donositelja odluka u tom sektoru.

Koje su specifičnosti MBACon studija ?

Studij je interdisciplinaran jer obuhvaća nastavu iz kolegija različitih područja kao na primjer: • opće poslovno upravljanje • ekonomski predmeti • građevinski predmeti (planiranje i kontrola graditeljskih projekata, ugovorno pravo građenja, upravljanje graditeljskim projektima, gospodarenje građevinama, upravljanje okolišem, informacijski sustavi graditeljskih poduzeća).

Studijski program sadrži 10 obveznih i 4 izborna predmeta i izvodi se u tri semestra modularne nastave, a četvrti semestar predviđen je za izradu završnog rada.

Polaznici specijalističkog studija MBACon stječu akademski naziv: sveučilišni specijalist Poslovnog upravljanja u graditeljstvu (Engl.: University speci-

ali Min nog blik stje šav pot ost tije tes can nih

Ko Co Ško po nos ma hrv nas lari znik sko uZ nas

ali um luju čiliš Co viso ljem sus nja bi m nja znic stu nos uZ

Uk nih tira Up zuje se biv oso tivn sur pre slu stva ili m teljs

ino jed rist i viš ćoj voj van van je k stu na žim

ovni aka a je što da da preoreda eći rže ata. nja ekti prizici ne diti

dne dili se graeno om

on

buitih

je i gonje dakoelj-

10 a i rne dvi-

tuski ist dieci-

Kolika je cijena studija MBACon ? Školarina za studij iznosi 3.000 Eura po semestru u kunskoj protuvrijednosti. Tu su uključeni svi potrebni materijali ( knjige na engleskom i hrvatskom jeziku te ostali potrebni nastavni materijali. Nadalje u školarinu je uključen smještaj polaznika u dormitoriju Poslijediplomskog središta Dubrovnik, Sveučilišta u Zagrebu, tijekom izvođenja dijela nastave u Dubrovniku.

Cijena studija je relativno visoka, ali kod te procjene treba imati na umu da u izvođenju nastave sudjeluju nastavnici nekoliko EU sveučilišta (Dundeey, Reading,Salford, Cork, Innsbruck) što osigurava visoku razinu kvalitete studija i temeljem toga njegovo prepoznavanje u sustavu profesionalnog certificiranja. Smanjivanje troškova studija bilo bi moguće samo na račun smanjenja kvalitete. Ipak, da bismo polaznicima olakšali pokrivanje troškova studija, osigurali smo im mogućnost dobivanja namjenskog kredita u Zagrebačkoj banci.

U kojoj mjeri se iskustva stranih profesora mogu implementirati kod nas ?

Upotrebljivost njihovog znanja dokazuje se na globalnom tržištu na kojem se naši stručnjaci natječu s njihovim bivšim studentima. U izvedbi studija osobita se pažnja posvećuje interaktivnim oblicima nastave i potiče se suradnja studenata i nastavnika. Na predavanjima se obrađuju konkretni slučajevi iz prakse pa se strana iskustva uvijek mogu modificirati i u većoj ili manjoj mjeri prilagoditi našoj graditeljskoj praksi.

Dakle, znanje koji naši suradnici iz inozemstva donose je dokazano vrijedno, a u kojoj će mjeri polaznici iskoristiti priliku da od tih nastavnika dobiju i više od „ex catedra“ izvedbe, u najvećoj mjeri ovisi o njima samima, njihovoj motivaciji i spremnosti na sudjelovanje u aktivnoj nastavi. Za interaktivan, dinamičan proces nastave važna je komunikacija između nastavnika u studenata. Kako se dio nastave izvodi na engleskom jeziku kod upisa tražimo položeni GMAT- standardizi-

rani test na engleskom jeziku uobičajen kod upisa svih boljih MBA programa u svijetu.

U do sada završene dvije generacija 11 polaznika steklo je akademski naziv magistra znanosti u interdisciplinarnom području tehničkih i društvenih znanosti pa predlažemo da oni kažu svoja razmišljanja o studiju MBACOn. Koji su razlozi vašeg odabira poslijediplomskog studija MBA Con ?

Studij sam upisao 2003. godine. On je tada bio zamišljen kao znanstveni poslijediplomski studij. Privukla me transdisciplinarnost studija i mogućnost da se stručni problemi sagledaju i tumače na znanstveni način.

Konačni cilj bio mi je napraviti doktorsku radnju iz područja menadžmenta u graditeljstvu i to sam zaista učinio 2010., nakon sedam godina studiranja.

To je bio dug ali ne i samotan put, jer sam imao stalnu potporu voditeljice studija prof.dr. Marize Katavić i mentora prof.dr. Ivice Završkog. Moj je doktorat i svojevrsna potvrda da studij (koji je kasnije preoblikovan u specijalistički poslijediplomski studij) daje vrlo dobru

osnovu za usvajanje specijalističkih – ekspertnih znanja i njihovo znanstveno tumačenje. Upravo izučavanje problema u menadžmentu traži s jedne strane stručno razumijevanje fenomenološkog karaktera problema, a s druge strane znanstvenu kvalitativnu analizu i posve originalnu metodologiju znanstvenog istraživanja. Ovakva svrsishodna simbioza stručnog i znanstvenog rada, snažno doprinosi dosezima i struke i znanosti!

Dr.sc. Dražen Bošković, dipl. ing. građ., MBACon. Da li možete stečena znanja i vještine primijeniti u našoj graditeljskoj privredi ?

Studij MBACon nudi mogućnost usvajanja praktičnih i primjenjivih znanja i vještina iz upravljanja poslovanjem. Interdisciplinarni prisup temama od značaja za poslovno upravljanje prilagođen je graditeljskom sektoru. U današnjim uvjetima globalne konkurencije takvo usavršavanje pruža određenu sigurnost u donošenju poslovnih odluka i osposobljenost pri svladavanju izazova u svakodnevnom radu.

Mr.sc. Petra Gracin, dipl. ing. građ., MBACon.

Da li ste mogli stečena znanja i vještine primijeniti na međunarodnom tržištu ?

Inicijalna očekivanja od Studija u mom slučaju su se realizirala kroz praktičnu primjenu dobivenog znanja u radu na međunarodnim projektima na Bliskom istoku i Africi. Stečene vještine i znanja su mi pomogla da opravdam visoku razinu očekivanja koja je se očekuje na projektima takovog profila.

Isto tako usvojeni teorijski koncepti iz drugih stručnih područja olakšalo mi je uklapanje u multidisciplinarne i multinacionalne timove. To mi je omogućilo sagledavanje realnih profesionalnih problema i izazova iz šire perspektive te time ubrzalo načine njihova rješavanja u korist svih učesnika.

Studij definitivno ima svoju praktičnu primjenu, samo je potrebno pronaći okruženje koje to prepoznaje i omogućuje, što smatram da bi mogao biti logičan slijedeći korak kroz organizaciju business network-inga i Alumni mreže Studija.

Siniša Matić, MCEng, MBACon

PROMO

alist MBA in Construction) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske polaznicima priznaje stjecanje bodova za stručno usavršavenje (ukupno 90 bodova od potrebnih 100 bodova koje treba ostvariti za stručno usavršavanje tijekom pet godina) i to za za svaki testirani semestar 15 bodova, a stjecanjem akademskog naziva dodatnih 45 bodova.

Kako Vam se svidio program MBACON-a?

O MBACON-u imam samo lijepe riječi. Sveobuhvatno gradivo, stručni i iskusni profesori, kvalitetna organizacija… I uz to povratak u “studentske klupe” sa zaista super ekipom “studenata”. Nakon završetka studija radio sam u nekoliko biroa. I uvijek mi je falilo ono “nešto”. Otac me zarazio procesnim sustavom te sam često i na vrlo suptilan način pokušavao promjeniti tj. poboljšati proces rada unutar biroa (i šire). Međutim, svaki moj pokušaj izazivao bi u naboljem slučaju: “Ma čemu?”, ili meni najdraži komentar: “Ne talasaj.”. Tada sam osnovao vlastiti biro, te poželio steći nova znanja koji bi mi koristitila u svakodnevnom radu. Ostao sam zaista iznenađen kada sam shvatio da su gotovo svi izazovi koji se javljaju u poslu znanstveno obrađeni, te da se za svaki od njih može pronaći rješenje.

Vi ste jedini arhitekt koji je završio studij?

Da, ali nisam jedini koji je upisao.

Uvjeren sam da će kolege koji su već upisali studij vrlo brzo završiti studij, a volio bih i kada bih studij upisalo još kolegica i kolega. Hrvatska je na samom pragu ulaska u EU. Savladavanje programa MBACon-a od strane svih struka uključenih u realizaciju građevinskih projekata, važan je put na podizanju konkurentnosti hrvatskog graditeljstva unutar zajednice razvijenih europskih zemalja Mr.sc. Boris Iharoš, dipl.ing.arh., MBACon

obrazovanje i karijera: mba programi POSLOVNI DNEVNIK 9

iz drugoga kuta

Edukacija prioritet uspješnih kompanija

svo tor

lož sin Sto vir živ Tak nik vrs est den sle ma 60 edu sre

gur uk or nih van str pro no tog nja pan

KV

Zaposlenici ostvaruju uspjeh, slažu se sve velike kompanije, stoga i ne čudi da većina njih razvija vlastite kampuse za obrazovanje Piše: Josipa Ban/VLM

C

jeloživotno obrazovanje, odnosno stalno ulaganje u znanja svojih zaposlenika prioritet je svake ozbiljnije kompanije, jer upravo zaposlenici ostvaruju uspjeh, slažu se sve velike kompanije. Stoga i ne čudi da većina njih danas razvija vlastite kampuse za obrazovanje djelatnika. Nisu izuzetak ni posebni individualni programi edukacije, prilago-

đeni svakom pojedincu unutar tvrtke. Cjeloživotno obrazovanje danas je trend, odnosno nužnost opstanka na tržištu, istaknula je Marija Felkel, direktorica ljudskih resursa Siemensa Hrvatska. Kako je objasnila, jedino ciljanom edukacijom i razvojem zaposlenika tvrtke danas mogu pratiti tempo razvoja tržišta s obzirom na stalne organizacijske i tržišne promjene.

Stoga je ulaganje u edukaciju zaposlenika standard koji su

10 POSLOVNI DNEVNIK OBRA ZOVANJE I KARIJERA: MBA PROgRAMI

ozbiljne kompanije odavno prepoznale, jer je edukacija i osobni razvoj. Felkel pritom naglašava kako u Siemensu ne postoje opće propisani uvjeti koje zaposlenik mora ispuniti da bi bio kandidat za obrazovanje.

RAZVOJNE POTREBE

“Svakom zaposleniku pristupa se individualno i utvrđuju se njegove razvojne potrebe, kompetencije i područje interesa”, ističe Felkel te dodaje kako se

tako dogovaraju individualni razvojni planovi s jasno zadanim ciljevima obrazovanja.

Siemensovi menadžeri najčešće se školuju na internim institucijama, poput Siemens Learning Campusa. Felkel u tim internim resursima vidi prednost jer su programi kampusa prilagođeni ciljanim potrebama kompanije i samih menadžera.

“Siemens Hrvatska, kao i sama korporacija Siemens, ulaže znatna sredstva u obrazovanje

Tan tor cija ska gan Co jav cem Ka mo tvr ske

om kar za rad

nij kog ciju zad isti log ska kom teš gan

LM

lni da-

čestiarim edusa ma a. o i aže nje

svojih zaposlenika”, tvrdi direktorica ljudskih resursa.

U Plivi pak ističu kako je cjeloživotno učenje danas “conditio sine gua non” svakog zaposlenika.

Stoga se u Plivi sustavno promovira i primjenjuje koncept cjeloživotnog učenja i usavršavanja.

Tako je u prosjeku svaki zaposlenik Plive u 2011. godini na nekoj vrsti edukacije proveo sedamnaest sati. Najveći udio sati provedenih u izobrazbi imaju zaposlenici visoke stručne spreme, magistri i doktori znanosti, i to 60 posto. Preostalih 40 posto sati edukacije se dijeli na zaposlenike srednje i više stručne spreme.

U Plivi su zaposlenicima osigurali i vlastiti edukacijski centar u kojem se održavaju seminari o različitim temama, od stručnih do općih. Održava ih niz vanjskih institucija kao i vlastiti stručnjaci. Kao prednost takvih programa ističu bolju prilagođenost internim potrebama, a osim toga tako se potiče razmjena znanja i komunikacija unutar kompanije.

KVALITETA KADRA

Tanye Šplajt-Brainović, direktorica Odjela za ljudske potencijale Coca-Cole HBC Hrvatska, ističe kako upravo ulaganje u obrazovanje čini Coca-Colu prepoznatljivom u javnosti i poželjnim poslodavcem, osobito među mladima.

Kao dokaz tome je velik broj molbi i prijava za radna mjesta, tvrdi direktorica Odjela za ljudske potencijale.

“Cilj nam je zaposlenicima omogućiti ostvarivanje uspješne karijere, dati im izvrsnu priliku za razvoj te sigurno i zasluženo radno mjesto”, ističe.

Djelatnik u Hrvatskoj pošti nije brojka, već važna karika velikog lanca te je ulaganje u edukaciju zaposlenika jedan od načina zadržavanja kvalitetnog kadra, ističu u Hrvatskoj pošti. U prilog tome govori i to što je Hrvatska pošta u strateškim ciljevima kompanije kao jednu od strateških odrednica postavila ulaganje u edukaciju i razvoj zapo-

slenika. Kako navode, djelatnici sudjeluju u specijalističkim edukacijama, a izuzetno je korisna stipendija za partnerstvo “Leonardo da Vinci”, koja se temelji na suradnji s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije. Program je baziran na cjeloživotnom učenju. Za uvođenje i realizaciju tog projekta Hrvatskoj pošti je odobrena i dodijeljena financijska potpora u iznosu od 14.000 eura, a projekt je još u tijeku.

EDuKAcIjA unuTAR TVRTKE

U Agrokoru su cjeloživotno obrazovanje prepoznali kao jedno od osnovnih načela održivog razvoja. Tvrde da je uspješno vođenje sustava upravljanja ljudskim resursima vidljivo i mjerljivo poslovnim uspjesima i rezultatima koncerna. Edukacija i razvoj zaposlenika u koncernu odvija se unutar kompanija članica koncerna te kroz interne akademije, Agrokor Akademija, Konzum Akademija, Tisak Akademija, Agro Akademija, Akademija vina. Ističu kako od samog ulaska zaposlenika u kompaniju utvrđuju potrebe za osobnim i profesionalnim napredovanjem zaposlenika, a ovisno o profilima i rezultatima procjene, priprema ih se za preuzimanje redovitih, specijalističkih ili menadžerskih pozicija. U Agrokoru kažu da se njihovi menadžeri educiraju i na MBA programima.

“No to je samo jedan od oblika edukacije i razvoja zaposlenika”, ističu.

Vipnet je prema ulaganjima u obrazovanje svojih zaposlenika u vrhu tvrtki koje posluju u Hrvatskoj, navode u kompaniji. Vipnetovu kvalitetu kao poslodavca potvrđuje i certifikat “Poslodavac partner”, u kojem se tvrtke koje se uključe u projekt procjenjuju, između ostaloga, i prema ulaganjima u obrazovanje zaposlenika.

U Vipnetu pak svaki djelatnik u prosjeku provede pet radnih dana godišnje na raznim edukacijama, ovisno o potrebama njegova radnog mjesta.

Cilj nam je svojim zaposlenicima omogućiti ostvarivanje uspješne karijere i dati priliku za razvoj Tanye ŠplajtBrainović, Coca-Cola

Svakom se zaposleniku pristupa individualno i utvrđuju se njegove razvojne potrebe Marija Felkel, Siemens Hrvatska

obRAzoVAnjE I KARIjERA: MbA pRogRAMI POSLOVNI DNEVNIK 11

INTERVJU

neka grčka izađe iz eU, neće to biti katastrofa Jim Ellert predaje na IEDC Bled School of Management, a bavi se, između ostalog, razlozima financijske krize i razvojem gospodarstva eurozone Piše: Nikolina Buljan/VLM

J

im Ellert je profesor emeritus za financije i strategiju na IMD Lausanne, Executive MBA program, te direktor na školi IEDC Bled School of Management. U posljednje se vrijeme, između ostalog, bavi razlozima financijske krize, prognozama za budućnost te razvojem eurozone. Stoga smo ga pitali da nam odgovori i pobliže objasni upravo svoj program i područje proučavanja, kao i da nam otkrije svoje mišljenje o izvlačenju jugoistočne Europe iz gospodarske krize, koja, čini se, nikako da završi. kada govorite svojim studentima, što ih učite, što je uzrokovalo krizu?

Ta priča počinje prije petnaest godina sa spekulacijama na tržištu tehnološkim dionicama u Sjedinjenim Američkim Državama, što je uzrokovalo da balon na tržištu dionica pukne u ožujku 2001. godine.

Ekonomija u SAD-u mnogo je ovisnija o onome koliko ljudi troše kada kupuju nego što je to slučaj u Europi. Alan Greenspan, glavni čovjek američke središnje banke,

bojeći se da bi američka recesija mogla biti uzrokovana padom tržišta nekretnina, podupro je inicijative da se znatno smanje kamate početkom dvijetisućitih. Mogućnost jeftinih potrošačkih kredita se udvostručila nakon javne inicijative Busheve vlade da se omogući posjedovanje vlastita doma, potičući pozajmljivače novca na hipoteke, poput Fannie Mae and Freddy Mac, da smanje kreditne standarde koji su rezultirali špekultaivnim tržištem nekretnina, na kojem je prosječna cijena američkog doma dignuta od 1998. do 2006. za više od 8%. U isto je vrijeme postotak visokorizičnih pozajmica porastao od 5 na 20% od ukupnosti svih hipotekarnih pozajmica u Sjedinjenim Američkim Državama od 2002. do 2006. godine.

Velike američke banke ušle su na tržište kreirajući more različitih hipotekarnih zaduženja s velikim kamatnim prinosima, koje su ipak pozitivno ocijenile agencije za obveznice. Te visokorizične pozajmice bile su prodane manjim američkim bankama, institucionalnim i privatnim investitorima, a sve više i više i europskim bankama

12 POSLOVNI DNEVNIK obrazovanje i karijera: mba programi

koje su bile privučene relativno visokim kamatnim prinosom.

“iz živ 198

budućnost eurozone? Smatrate li da je eurozona na putu pronalaska odgovora na krizu, ili jednostavno nema čarobnog rješenja?

Sla la ne

Dugoročno smatram da će se eurozona oporaviti. Kratkoročno, nisam toliko optimističan. S fokusom na mjere štednje, smanjenim vladinim deficitom, nedostatkom politika koje stimuliraju ekonomski rast i smanjivanjem bankovnih pozajmica potrošačima i poslovnim korisnicima vidim spor poslovni oporavak. Ekonomisti definiraju recesiju kao dva uzastopna tromjesečja negativnog rasta BDP-a.

Prema toj definiciji, Grčka, Portugal, Belgija, Nizozemska i Italija ponovno su zapale u recesiju u zadnjem tromjesečju 2011., a Španjolska se pridružila toj grupi zemalja u prvom tromjesečju 2012. godine. Međunarodni monetarni fond predviđa prosječan godišnji rast BDP-a za manje od 2 posto između ovog trenutka i 2016. godine. Nadam se da Europa neće osjetiti

Pre situ li G ost ras pra glo jal pro rije zem sup tra tru kak vri gra ko da

im

e ra

na opnje, atski ica im ničja

gal, su čju upi divinje 16. titi

njolska dođu u istu situaciju. Moja očekivanja su da će Grčka biti pozvana da se povuče iz eurozone ili će to sama učiniti u sljedećih osamnaest mjeseci, u najmanju ruku privremeno. Taj rezultat neće biti idealan za Grčku, ali neće biti ni katastrofičan kao što mnogi vjeruju. S ponovnim zadobivanjem kontrole nad valutom, nova bi drahma mogla biti teže devalvirana naspram eura uzrokujući kratkoročno smanjenje bogatstva za grčke štediše. Niža vrijednost drahme mogla bi, međutim, staviti Grke na pravi put prema globalnoj konkurentnosti. kako vidite situaciju u jugoistočnoj europi?

Iako se jugoistočna Europa ne oporavlja tako brzo kao središnja i istočna Europa, dijelim stajalište Međunarodnoga monetarnog fonda, odnosno da će se Hrvatska, Srbija i Slovenija nastaviti dalje oporavljati 2012. i da će te zemlje premašiti eurozonu rastom BDP-a u sljedeće četiri godine. Međunarodni monetarni fond predviđa spor napredak kako bi se dosegnuo pravi rast BDP-a u 2016. od 2% za Sloveniju, 3% za Hrvatsku i 5% za Srbiju. Očekuje se da će nezaposlenost u tim zemljama, iako u opadanju, ostati visoka sve do 2016. godine. jesu li mjere štednje koje nameće europa put za izlazak iz krize?

“izgubljeno desetljeće” kao što je Japan proživio prolazeći kroz sličnu financijsku krizu 1989./1990. godine.

Slažete li se s mišljenjem josea manuela barrosa da bi izlazak grčke iz eurozone bio katastrofa za narod te zemlje?

Prema mojemu mišljenju Grčka se nalazi u situaciji između “čekića i nakovnja”. Ispune li Grci uvjete koji su im postavljeni kako bi ostali u eurozoni, doći će do još većeg porasta nezaposlenosti, smanjenja socijalnih prava, većih poreza i daljnjega opadanja globalne konkurentnosti i još većih socijalnih nemira. Ne smatram da je sadašnji program pomoći Grčkoj dovoljno velik da riješi problem te zemlje. Upravo suprotno, smatram da je ovaj trud isplaniran kako bi se kupilo vrijeme da se sagradi jača zaštita koja će spriječiti da Italija i Špa-

Ne slažem se s mjerama štednje Međunarodnoga monetarnog fonda u rješavanju financijske krize. Taj pristup nije funkcionirao ni u Argentini 2001. pa neće ni danas u Europi. Europa danas treba ekonomski rast i fiskalnu politiku koja će poduprijeti taj rast. Ne opraštam bezobzirna trošenja vlada u posljednjem desetljeću, koja se suprotstavljaju konvencionalnim ekonomskim razmišljanjima o smanjenju potrošnje vlada za vrijeme recesije. Potrebne su dugoročne strukturalne reforme. To se treba raditi desetljećima ili dva, a ne odjedanput. Preferiram javne politike koje potiču ekonomski rast. To bi omogućilo zemljama eurozone da uspore sa zahtjevima za smanjenjem vladinih deficita. Kako bi se to olakšalo, dodatna monetarna popuštanja bila bi potrebna. Ona bi najvjerojatnije rezultirala kratkotrajnim porastom inflacije. Ne želimo hiperinflaciju, ali ako se brže želimo oporaviti, moramo prihvatiti kratkoročan rast inflacije od 3% do 5% u eurozoni.

NE SLažEm SE S mmF-OVIm mjErama štEDNjE u rjEšaVaNju KrIzE

obrazovanje i karijera: mba programi POSLOVNI DNEVNIK 13

PROMO

krizne godine, a na Cotr u Cotrugli konstantno radi i na održavanju i razvijanju suradnji s ostalim poslovnim školama

U

vrijeme dok se režu troškovi i dodatni izdaci svih tvrtki, brojke u obrazovanju rastu. Nedavno je nova generacija Executive MBA programa Cotrugli Business School započela svoj dvogodišnji program na koji je upisano čak 75 menadžera iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine koji su nedavno odslušali prvi modul Managerial Economics and Quantitative Methods (Menadžerska ekonomija i kvantitativne metode). prednost krize

dejan laninović, Direktor - Durance Hrvatska

Za usporedbu u vrijeme kad je kriza tek počinjala, 2009. godine na program je bilo upisano 55 ljudi. Zašto je tomu tako?

Ako se po muci poznaju junaci, po krizi se poznaju dobri menadžeri.

Oni koji su i prije znali da im nedostaju neka stručna

14 POSLOVNI DNEVNIK obrazovanje i karijera: mba programi

i liderska znanja, do prave spo- “Već s prvim vikendom predaznaje došli su u vrijeme kada vanja pokazalo se da je odluka o posla nema, a treba se naučiti izboru ovog Executive MBA probaratati preostalim resursima. grama bila dobra za mene. Prof.

“MBA programi nemaju alter- Evans je sva tri dana uspješno native kada želite steći širu sliku držao koncentraciju naše velike i potpuno razumjeti događaje grupe. na današnjem poslovnom tržištu. Ti programi svojim pola- odluka o izboru znicima daju znanja potrebna za Upoznao nas je s novim poslovvođenje organizacije i kao takvi nim idejama i konkretnim znasu vodeći standard poslovne edu- njima, ne sakrivaju i svoj dobar kacije u svijetu”, rekao je dr. Jyoti britanski smisao za humor”, Gupta, dekan Cotrugli Business govori Dejan Laninović, DirekSchool koja je svojim kontinuira- tor - Durance Hrvatska . Sponim rastom stekla status najbrže minje kako sadržaj predavanja i konkretni poslovni slučajevi na rastuće poslovne škole u regiji.

Kvalitetno obrazovanje kom- kojima rade su izazovni i polazniparativna je prednost u traže- cima iz korporativnog svijeta, ali nju novoga posla ili ostanka na i njima koji se bave poduzetnišpostojećem. S obzirom tvom. Osim toga, razlina istaknutu važnost čita poslovna iskuobrazovanja, odastva su pridonibir pravog projeli tome da grama najvažse kroz timCotrugli ima centre u niji je korak. ski rad izloZagrebu, Beogradu, Oni koji su prožime razliLjubljani i Sofiji, a privlači gram na Cotručitim poglepolaznike iz Hrvatske, gliju upisali dima na isti BiH, Bugarske, Mađarske, nedavno, kažu problem. VjeMakedonije, Slovenije...

Centri

u sv

ruj lite isk ova aps

Slo Di Bo da bra bil će ljat no tiv mo sam kak do u k pra po mn nik jed se m zna jeb rad

MBA programi nemaju alternative kada želite potpuno razumjeti tržište

tr ugliju nikad više prijava

ama

da­ ao ro­ of. no ike

ov­ na­ bar or”, ek­ po­ ja i na ni­ ali niš­ zli­ ku­ ni­ da m­ lo­ zli­ le­ isti je­

u svijetu s kojih dolaze predavači, od Henley Business School, Purdue do ESCP Europe ruje, kaže, da će mu uz vrlo kva­ nješ i Laninović spominju jest litetne predavače, upravo podjela Anthony J. Evans, koji je radio iskustava s kolegama, odluku o mnoga istraživanja u tranzicij­ ovakvom tipu školovanja, učiniti skim zemljama, što je rezulti­ apsolutno vrijednom. ralo knjigom koju upravo izdaje Slično misli i njegov kolega “Neoliberalna revolucija u Istoč­ Slovenac Dražen Vranješ, noj Europi: ekonomske Direktor prodaje – ideje iz komunizma Bolha.com. “Budući prema tranziciji”. da dolazim iz druge branše, jako mi je tehnike bilo važno kako Cilj trodne­ Tako se na tržištu jasno će se predstav­ vnog modula profilirala Cotrugli Busiljati znanje eko­ je bio preni­ ness School - poslovna jeti polazni­ nomije i kvantita­ škola koja polaznicima cima znanja o tivnih metoda na može osigurati tražene osnovnim prin­ modulu. Iznimno rezultate cipima mikro i sam bio zadovoljan makroekonomije te o kako je profesor Evans dozirao ekonomsku teoriju utjecaju ekonomskih sila na u kombinaciji s primjerima iz funkcionalne i strateške mana­ prakse. Također, među kolegama gerske odluke. Također, nagla­ polaznicima sam upoznao izni­ sak je stavljen na razumijevanje mno zanimljive ljude i sugovor­ osnovnih tehnika kvantitativne nike”, kaže Vranješ. Dodana vri­ i statističke analize i njihove pri­ jednost modula, govori, svakako mjene u praktičnim poslovnim se mjeri i u činjenici da se stečeno situacijama. Paralelno s ovom znanje i primjere može upotri­ Executive MBA generacijom u jebiti u praksi tvrtke u kojoj zagrebačkom kampusu Cotru­ radi. Profesor Evans kojeg Vra­ gli trenutno na svojim progra­

profil

mima okuplja preko 300 pola­ znika. Tako osim middle i top managera koji pohađaju Execu­ tive MBA program u Zagrebu i u Beogradu, 60 mladih menadžera iz čitave regije pohađainterna­ cionalni MBA program. Bez obzira na matični kampus, pola­ znici mogu predavanje koje su popustili nadoknaditi na iden­ tičnom predavanju u drugom centru škole u ovom slučaju u Beogradu s drugom genera­ cijom.

Važno je ista­ knuti i da su svi programi Cotrugli Busi­ ness School zasad jedini u Hrvatskoj međunarodno akreditirani.

AMBA akre­ ditacija svrstva dražen vranješ ovu školu i njene Direktor prodaje tvrtke programe uz bok Bolha.com najboljih svjetskih poslovnih škola. obrazovanje i karijera: mba programi POSLOVNI DNEVNIK 15

NAJBOLJI U SVIJETU

gdje nastaju vrhunski stručnjaci Nova analiza Financial Timesa pokazuje da se studiranje na najboljim svjetskim MBA Piše: Leo Buljan programima isplati već nakon tri godine doba ekonomske krize jedno od najvećih pitanja svjetskog obrazovanja je što očekuje buduće ekonomiste i financijske stručnjake. Ekonomski fakulteti suočeni su s izazovom stvaranja kompetentnih stručnjaka koji moraju biti u stanju nositi se s problemima recesije, kolapsa valuta, fiskalnih politika i slično.

U tu je svrhu stvoren zajednički program sveučilišta Master of Business Administration (MBA). Upravo prema kriterijima postavljenim u MBA programu, ugledne američke novine, institucije i istraživačke kuće poput Financial Timesa i Harvard Buiseness Reviewa svake godine rade istraživanja prema kojima sastavljaju ljestvicu vodećih ekonomskih fakulteta. Naravno, tu će se naći imena samo najuglednijih visokoobrazovnih institucija poput sinonima za visoko školstvo – britanskoga sveučilišta Oxford, ili sveučilišne lige Ivy, u koju se ubrajaju Harvard, Yale, Princeton i drugi, a čak će se na popisu najboljih naći i poneko istočno sveučilište poput Sveučilišta u Hong Kongu, koje se tek 2012. našlo na ljestvici najboljih deset poslovnih fakulteta.

U

TroŠkovi STUDiranja

Zajedničko tim sveučilištima, osim školarine između 70.000 i 100.000 dolara, jest da stvaraju najbolje ekonomske stručnjake kojima se studij isplati nakon manje od tri godine na radnome mjestu. Ovdje ćemo spomenuti one koji su se posebno istaknuli u 2011. godini. Iako se kaže da se vrijednost

Financial Times Mba rezultati za 2011. godinu (najboljih 25)

(mjesto fakulteta na ljestvici koji su dobili jednaku ocjenu je isto, brojka do imena fakulteta označava prosječnu plaću aluma (u dolarima) s tog fakulteta nakon tri godine rada)

1. Stanford Graduate School of Business 2. Harvard Business School 3. University of Pennsylvania: Wharton 4. London Business School 5. Columbia Business School 6. Insead 7. MIT: Sloan 8. IE Business School 9. Iese Business School 10. Hong Kong UST Business School 11. Indian Institute of Management, Ahmedabad 12. University of Chicago: Booth 13. IMD 14. University of California at Berkeley: Haas 15. Duke University: Fuqua 16. Northwestern University: Kellogg 17. New York University: Stern 18. HEC Paris 19. Dartmouth College: Tuck 20. Indian School of Business 21. Yale School of Management 22. University of Oxford: Saïd 23. National University of Singapore School of Business 24. Ceibs 25. Cornell University: Johnson obrazovanja ne može izračunati u novcu, istraživanje Financial Timesa pokazalo je koliki bi bili ukupni troškovi studiranja MBA programa na jednom od sto najbo-

16 POSLOVNI DNEVNIK obrazovanje i karijera: Mba prograMi

192.179 178.249 172.353 152.981 166.497 144.355 157.337 156.658 133.888 127.600 175.076 152.585 144.045 146.811 139.405 145.834 134.093 121.061 151.182 129.512 142.455 134.805 97.625 123.058 141.727

ljih poslovnih ili ekonomskih fakulteta. Najmanje troškove studiranja ima azijsko-pacifička regija, u kojoj su ukupni troškovi studiranja 70.000 dolara, a od toga je 51.000 dolara namijenjena za školarinu, a ostalih 19.000 dolara za ostale troškove.

Također se u tom dijelu svijeta u prosjeku izdvaja 12.000 dolara za stipendije. Prosječni troškovi studiranja su najveći u SAD-u i iznose 99.000 dolara, a od toga su zbog visokoga životnog standarda troškovi školarine tek 69.000 dolara. Ipak, stipendije u SAD-u u

pro uo sre do Tak pro

za

Dr stu Id isp

ula je na po od str eko za slje po van do i iz

B

najboLji i oni koji DoLaze Stanford, prvi među najboljima

prosjeku iznose 22.000 dolara, što je najviše u odnosu na ostatak svijeta. Europa je u sredini s ukupnim troškovima od 74.000 dolara, od čega je 49.000 cijena školarine.

Također su stipendije najmanje u Europi i u prosjeku iznose 11.000 dolara po glavi.

Ekonomski program Sveučilišta Stanford uzima posebnu titulu najprestižnijega poslovnog sveučilišta. Anketa među vodećih sto fakulteta pokazala je da su upravo studenti tog sveučilišta najbolje plaćeni ekonomski stručnjaci, a prosječna godišnja plaća nakon diplome iznosi nešto više od 192.000 američkih dolara. europa vjerna tradiciji

zapoŠLjavanje

Drugo pitanje koje se postavlja nakon cijene studija jest: isplati li se doista ta investicija?

I doista, rezultati pokazuju da se investicija isplati već nakon tri godine.

Važnost ekonomskih stručnjaka nakon ulaska u krizu prepoznao je cijeli svijet, pa je tako 87% studenata koji su diplomirali na vodećim ekonomskim fakultetima našlo posao u roku od tri mjeseca. To je povećanje od 3,5 posto u odnosu na 2010. godinu, a stručnjaci smatraju da je gospodarska i ekonomska kriza bila samo odskočna daska za modernu ekonomiju te da će postotak u sljedećim godinama još rast. Zanimljiv je podatak da je najmanji postotak zapošljavanja u SAD-u, iznosi nešto više od 85%, dok je najveći postotak zapošljavanja u Aziji i iznosi 95%.

U Europi su uvijek iznova isti gradovi i ista sveučilišta u samom vrhu, a neki i duže od tisućljeća. Sveučilišta HEC Pariz i Oxford mogu biti zadovoljna sa 18. i 20. mjestom na ljestvici jer su specijalnosti tih sveučilišta ipak društvene znanosti, ali pravo iznenađenje bilo je London Buisiness School, koja je s prvoga mjesta, koje drži od 2010. godine, završila na četvrtom.

ooks24x7 naziv je najveće svjetske online biblioteke poslovnih, informatičkih, financijskih i inženjerskih knjiga s više od 35.000 naslova! Knjige su na engleskom jeziku, a u biblioteku se na tjednoj bazi dodaju najnoviji naslovi svjetskih autora i izdavača, poput Harvard Business School Pressa, John Wiley & Sonsa, McGrawHilla, MIT Pressa, Oxford University Pressa i mnogih drugih, u isto vrijeme kada se knjige pojavljuju u knjižarama.

Books24x7 sadrži desetak kolekcija namijenjenih liderima i menadžerima, poslovnim stručnjacima raznih profila, inženjerima, profesionalnim informatičarima, financijašima i svima onima kojima su potrebne svježe i relevantne informacije iz različitih segmenata poslovanja.

Svaki korisnik ima neograničeni pristup čitavoj kolekciji tijekom perioda od godine dana, a biblioteku može koristiti na način da odabere i u pregledniku prikaže čitav sadržaj željene knjige ili na način da koristi ugrađenu naprednu tražilicu putem koje se kao rezultati daju pojedine stranice unutar knjiga.

Uslugu je moguće koristiti i na mobilnim uređajima!

Više informacija potražite u Cogniti (www. cognita.hr) i na e-learning portalu www. edukacija.net.

azija na vrhu ekonomskog napretka

Anketa među predavačima i studentima svjetskih ekonomskih fakulteta pokazala je da ljudi vjeruju da će nova ekonomska i industrijska središta svijeta postati Hong Kong, Peking, Singapur i Abu Dhabi.

PROMO

nih kih ajove ma ka joj ošnja a, a 00 jelalih za ve. om u aja za roovi ose oga tek uu

Tisuće knjiga na zaslonu vašeg računala i mobitela

obrazovanje i karijera: Mba prograMi POSLOVNI DNEVNIK 17

INTERVJU

p

ProfesoricaLinda Dunn-Jensen s Kelley School of Business sa Sveučilišta u Indiani, koja je na MBA program International Graduate Business School (IGBS) u Zagrebu došla studentima predavati o ljudskim potencijalima (HR), usporedila je različitosti koje vidi u studentima u te dvije poslovne škole.

S obzirom na brze tržišne promjene, kako pripremate studente za rad u poslovima koji možda još nisu izmišljeni?

Treba studente naučiti da razvijaju kritička mišljenja, potrebno im je usaditi inovativnost i vje-

Menadžeri moraju pohvaliti radnika profesorica Linda dunn-jensen, stručnjakinja za ljudske potencijale štine rješavanja problema kako bi se što bolje pripremili za poslove kojih sada još nema na tržištu. Te fundamentalne vještine pripremaju ih za posao sutrašnjice.

S obzirom na drukčiji mentalitet i tržište, koje su razlike među studentima na igbS-u i studentima na Kelly business School?

Iako je moje vrijeme na IGBS-u bilo ograničeno, uvidjela sam mnoge sličnosti između studenata IGBS Business School i Kelley Business School.

Mislim da obje skupine studenata imaju isti put u traženju karijere, imaju tu intelektualnu radoznalost i predanost

cilju da završe fakultete. Razlika je jedino što studenti s IGBS-a uz studij imaju i profesionalnu karijeru, što im daje prednost da naučeno primjenjuju odmah u poslu. Upravo se zbog toga od njih u razredu mogu čuti jako zanimljiva pitanja.

Ima kompanIja koje dobro rukovode Hr-om, neke od njIH su CIsCo systems I Ikea

18 POSLOVNI DNEVNIK obRa zovanjE i K aRijERa: M ba pRogRaMi

Ekonomske krize i recesije uvijek uvjetuju oskudniji kapital i okretanje resursima kojih ima u obilju, a to su ljudi. Kako sada u vrijeme kada plaće padaju, a posao je sve zahtjevniji potaknuti ljude da održe radnu etiku i da ih se motivira?

U poslu svakog menadžera važno je u vrijeme krize motivirati radnike i onda kad financijske nagrade nisu više u planiranom budžetu.

U takvim slučajevima funkcionira motivacijski faktor, koji nadređeni daje radniku, poput priznanja. Mislim da većina radnika shvaća da u takvim vremenima tvrtke nemaju sredstava da im isplate novčane

Piše: Nikolina Buljan/VLM

nagrade, ali opet menadžeri podcjenjuju vrijednost verbalne pohvale za dobro obavljeni rad.

Možete li navesti primjer neke velike tvrtke koja dobro ‘hendla’ HR-om?

Ima nekoliko kompanija koje dobro rukovode HR-om. Neke od njih su Google, SAS Institute, Cisco Systems i IKEA. Koji su trendovi u HR-u?

Mislim da neki od trendova HR-a danas uključuju fleksibilan radni dizajn, profesionalni i personalni razvoj, angažman zaposlenika u radu, “team buildinge”, poboljšanje u balansiranju poslovnog i privatnog života.

M

eri erav-

10.000 sudionika na svim programima 3 MBA programa: • Master of Business Administration (MBA) • Executive Master of Business Administration (EMBA) • Chief Executive MBA program (CEMBA)

900 MBA polaznika: 43% žena, 57% muškaraca 12 država iz kojih dolaze polaznici:

Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Irska, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, Srbija, Slovenija i Sirija

61% polaznika je na vodećim pozicijama u svojim organizacijama.

42% je prosječno povećanje plaće nakon završenog MBA programa u

odnosu na kolege s BA ili BSC diplomom („Istraživanje o visini plaća” - MojPosao)

ro

oje eke ute,

ova bilni an uilanog

YOUR LOCAL SCHOOL WITH A GLOBAL FOOTPRINT

Executive MBA



Obrazovno iskustvo koje Êe vam promijeniti život



Tri vrste programa koje se prilagoavaju vašem rasporedu



Istaknuti svjetski profesori



Kreativno okruženje za kreativno vodstvo

Pridružite se klasi 2013. menadžerskog MBA studija i povežite s više od 1000 uspješnih alumnija iz 70 država.

Rok za prijavu: 15. srpnja 2012.

IEDC - Poslovna škola Bled Fakultet za poslijediplomski studij menadžmenta Prešernova cesta 33, 4260 Bled, Slovenija; tel.: +386 4 5792 500; info@iedc.si

www.iedc.si iedc_oglas-MBA_04_200x265_CRO.indd 1

12.3.12 16:19