Mlijeko i mliječni proizvodi

Mlijeko i mlijeÄ?ni proizvodi POseban PrilOg POslOvnOg dnevnika

7. PrOsinCa 2011.

snaga hrvatske mljekarske industrije

SAD

Žigljen, najpoznatiji hrvatski sir iz miješanoga kravljeg i ovčjeg mlijeka, na najjačem svjetskom natjecanju sireva “World Cheese Awards 2011”. u Birminghamu dobio je prestižnu nagradu Supergold te je uvršten na posebnu ljestvicu „The World’s 50 Best Cheeses“. Na natjecanju je bilo više od 2600 sireva koje je ocjenjivalo 200 sudaca, stručnjaka iz raznih zemalja svijeta.

Nakon prošlogodišnjih triju zlatnih medalja Supergold za Paški sir i trofeja Barber’s za najbolji novi sir ovo je još jedna velika potvrda da se u Sirani Gligora proizvode uistinu samo najbolji svjetski sirevi.

S b

sadrŽaj

10 4

Stanje na tržištu

Iako se proizvodi manje mlijeka nego prije nekoliko godina, njegova je kvaliteta puno viša

10 Intervju

Alen Fontana, glavni direktor Dukata za Hrvatsku, govori o stanju na tržištu, pripremama za ulazak u EU te ekološkoj proizvodnji mlijeka

13 EU-kvote

Je li hrvatska mljekarska industrija spremna za ulazak u Europsku uniju

16 Zdravlje

Mlijeko je vrlo zdravstvo, stoga je ta namirnica lijek za gotovo sve

svijet brojki

620 11 tisuća tona mogla bi iznositi proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u 2011. godini

30

posto manje mlijeka otkupila je u 2010. mljekara Meggle u odnosu na 2009. godinu

centa je otkupna cijena litre mlijeka, što ne pokriva cijenu proizvodnje koja je 43 centa po litri

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednik PriloGa: Vladimir Nišević uPrava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokuristica: Iva Zanoški Prodaja oGlasa: direktorica: Jasna Bibić

telefon: 01/6326-016 Grafika: RedPoint – Ognjena Brkanović fotoGrafije: Fotolia, PD i Pixsell izdavač: dnevnik d. o. o. telefon: 01/6326-000

telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb

MLIJEKO I MLIJEčnI PROIZVODI POSLOVNI DNEVNIK 3

TRŽIŠTE

Proizvodnja mlijeka u padu Proizvodnja u 10 mjeseci 2010. u odnosu na 2009. bilježila pad od čak 41.000 tone mlijeka, a u 2011. stanje neznatno bolje Piše: Božica Babić

P

roizvodnja mlijeka najvažniji je segment govedarske proizvodnje i od strateške je važnosti za razvoj svake, pa tako i hrvatske poljoprivrede.

Proteklih desetak godina u proizvodnju mlijeka investirane su znatne izravne i kapitalne potpore pa se u mliječnom sektoru u odnosu na sva ostala područja poljoprivrede dogodio najmjerljiviji pozitivan pomak. U tom je razdoblju proizvodnja mlijeka narasla sa 506.000 tona iz 2000. na do sada rekordnih 675.000 tona, što je ostvareno u 2009. Međutim, prošle je godine zabilježen negativan trend, proizvodnja mlijeka pala je na

624.000 tona. Skupa stočna hrana i niska otkupna cijena bile su glavni razlog za odustajanje mnogih malih gospodarstava od proizvodnje mlijeka.

Negativan trend nastavljen je i u prvom dijelu 2011. pa su mnogi proizvođači skeptično prognozirali da bi 2011. mogla biti zaključena s novim manjkom u proizvodnji, odnosno da bi cjelogodišnja količina mlijeka mogla pasti ispod 600.000 tona.

RAST PROIZVODNJE Međutim, u srpnju se ipak dogodio ne baš očekivani pozitivan pomak; tako svjedoče podaci Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) koja iznosi da je i svaki sljedeći mjesec završno s

4 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

do sada poznatim sincu približno učinkom za listodobri rezultati pad proizvedeno poput onih više mlijeka iz razdoblja nego u istom srpanj-listoMnogi proizvođači razdoblju 2010. pad, ukupan skeptično prognoziraju Iz podataka učinak mlida bi 2011. mogla biti HPA s optimizječnog sekzaključena s novim mom se iščitava tora mogao manjkom u proizvodnji bi biti mjerda ovogodišnji pad ljiv sa 617.000 do proizvodnje mlijeka 620.00 tona, što bi, vjerojatno ipak neće biti ostvari li se, ipak dijelom dramatičan. Naime, u 10 mjeseci 2011. prema istom razdoblju najavilo stabilizaciju mliječnog 2010. proizvedeno je manje mli- tržišta.

Prema Jedinstvenom regijeka tek 7000 tona. Za razliku od tog rezultata proizvodnja u 10 stru goveda na svim farmama mjeseci 2010. u odnosu na prvih u 2010. uzgajano je 209.336 deset mjeseci 2009. bilježila je krava, što je čak 6,6 posto manje pad od čak 41.000 tona mlijeka. nego na kraju 2009. godine. Od Dogode li se u studenom i pro- tog broja čak 26 posto grla pripa-

Manjak

da ko kra im je pn lih otk got isto sm čit je n 65 da ruč jek kra nji pao kra

no ati nih lja toan mliekao erdo bi, om og

gima 36 nje Od pa-

VINDIJa INOVatIVNOSt DOVELa DO raSta Na tržIštu Godina koja je na izmaku bila je obilježena nastavkom nepovoljnih gospodarskih uvjeta u kojima se poslovanje odvijalo pod dodatnim pritiskom.

Zahvaljujući dobroj poslovnoj strategiji, Vindija je i u takvim uvjetima nastavila sa svojim trendom kontinuiranog prirodnog rasta. Snaga naših brandova, regionalna prisutnost tvrtke, kao i snažna usmjerenost na izvoz i jačanje pozicije na tržištima zemalja EU, osigurali su nam stabilnost i potencijal za sustavno širenje. Zahvaljujući ulaganju u inovacije, Vindija je i u 2011. nastavila s dobrom praksom od ranije. Vindija je svojom linijom gotovih i polugotovih proizvoda osvojila dodatnu naklonost tržišta. Upravo ti proizvodi osigurali su nam ulazak u Ho-Re-Ca sektor na talijanskom i španjolskom tržištu, gdje u posljednje dvije godine bilježimo izvrsne rezultate. Kvaliteta proizvoda, autentični okusi i sljedivost od polja do stola koju njegujemo u svojim proizvodnim procesima i u ovoj su godini Vindiji donijeli niz međunarodnih priznanja kvalitete, a naš i vrhunski sirevi oduševili su posjetitelje najvećeg međunarodnog prehrambenog sajma - Anuga, koji je u listopadu održan u Kölnu, poručuju iz Vindije.

Godišnja proizvodnja mlijeka (tisuća tona) 2003.

541 izvor: HPA

2004.

549

2005.

624

dalo je malim farmama, onima bilo ih je 17.655, a prema HPA koje su hranile do najviše pet u rujnu 2011. mlijeko je mljekrava. Na gospodarstva koja su karama isporučivalo tek 14.807 imala više od 51 grla otpadalo proizvođača. je tek 19,4 posto krava iz ukupne evidencije. I dok se minu- MALI PROIZVOĐAČI lih godina broj mljekara koje Pad broja isporučitelja zapravo otkupljuju mlijeko od farmera ilustrativno svjedoči restrukgotovo i nije znatnije mijenjao, turiranje tržišta. Mali farmeri istodobno se iz godine u godinu odustaju pa na tržištu ostaju smanjivao broj isporumanji proizvođači koji u prosjeku isporučuju čitelja mlijeka. Tako veće količine mlije na kraju 2002.

65.000 gospojeka u odnosu na darstava ispopodatke koji su bili evidentni ručivalo mliprije nekoliko jeko, a na proizvodnje mlijeka godina. Tako kraju 2009. otpada na gospodarstva je 2007. u pronjihov je broj koje imaju manje od sjeku jedno pao na 20.527, 51 krave gospodarstvo na krajem 2010.

19%

2006.

651

2007.

674

2008.

658

tržište isporučilo 24.431 kilogram mlijeka, u 2009. godišnji prosjek narastao je na 32.897 kilograma, dok je za 2010. iskazan kroz 35.338 kilograma. I 2011. mogla bi donijeti daljnji skok, naime za devet mjeseci 2010. projek po isporučitelju iznosio je 26.855 kilograma mlijeka, dok je u istom broju mjeseci 2011. količina po proizvođaču narasla na 20.187 kilograma.

Razvrstavajući gospodarstva na dvije skupine, ona koja godišnje proizvedu do 6000 kilograma mlijeka i ona s još većom proizvodnjom, u Poljoprivrednoj agenciji iznose da se broj malih gospodarstava iz godine u godinu smanjuje, dok

2009.

675

2010.

624

je njihova proizvodnja dosta ujednačena, u prosjeku isporučuju 2871 kilogram mlijeka.

Premda se smanjuje i broj farmi iz kategorije s godišnjom proizvodnjom većom od 6000 kilograma, ta gospodarstva imaju očit pomak u produktivnosti pa njihov godišnji prosjek iznosi visokih 43.502 kilograma mlijeka.

Grupacija velikih farmera, čija godišnja proizvodnja prelazi 50.000 kilograma, malobrojna je, ali kontinuirano se povećava. Takvih farmi u 2006. bilo je 2139, u prosjeku su proizvele više od 130.000 kilograma ili ukupno 372.000 tona. U 2010. godini broj farmi raste na 2579, rasla je i prosječna

5 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

TRŽIŠTE

sko uzg po bik sko na go 59 po 150

proizvodnja te je iznosila 154.373 kilograma, odnosno ukupno su tržištu te godine isporučili više od 398.000 tona mlijeka.

U kontinuitetu je proteklih godina rasla i kvaliteta isporučenog mlijeka. Primjerice, 2003. mljekare su od proizvođača otkupile tek 22,7 posto mlijeka u kategoriji prve ili EUkvalitete. Godine 2010. mlijeko EU-kvalitete imalo je udio od 83,2 posto, a potom su svi mjeseci 2011. iskazivali EU-kvalitetu veću od 90 posto; u prvih devet mjeseci udio prvoklasnog mlijeka u ukupno otkupljenim količinama kretao se između 90,13 do 92,97 posto. Činjenica da je isplata potpora posljednjih godina vezana isključivo uz mlijeko EU-kvalitete nedvojbeno je utjecala na ovako izniman rast udjela prvoklasnog mlijeka u ukupnoj proizvodnji. ŽUPANIJE Gotovo tri četvrtine, odnosno 72,4 posto mlijeka proizvedeno je lani u samo šest županija; to su Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka i Grad Zagreb te Sisačko-moslavačka. Njih šest je lani proizvelo 461.000 tona svježeg mlijeka, dok na ostalih 15 županija otpada 163.000 tona. Više od 100.000 tona proizvode samo Osječko-baranjska (135) i Bjelovarsko-bilogorska (102) županija. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) godinama je analizirala tržište mlijeka, no odlučila je prvi put objaviti rezultate prikupljene istraživanjem tržišta za 2010.

U otkupu mlijeka, iznose u AZTN-u, i 2010. sudjelovao je isti broj poduzetnika kao i 2009., konkretno njih 38. Prvih pet mljekara drži između 80 i 85 posto tržišta, a samo jedna od njih, Agrokorovo Belje, prošle je godine povećala količinu otkupljenog mlijeka, dok su ostale četiri pale između šest i 11 posto.

Pad otkupnih količina u 2010. imalo je čak 26 od 38 podu-

cim i is 23 da od 97

zan pro ml plj ovč đa zvo kil ska lita uk od jek pre ko sa

NAJVEĆI Gotovo tri četvrtine, odnosno 72,4 posto mlijeka proizvedeno je lani u samo šest županija fOtOLIa

zetnika. Dukat je i dalje tržišni lider, prisvaja između 35 i 40% udjela. Budući da je Dukat vlasnik karlovačkog KIM-a, podsjećaju u Agenciji, njihov zbirni udio prethodnih godina penjao se i do 45%, no lani se prvi put spustio ispod 40 posto. Dogodilo se to zbog devet posto manje otkupljenog mlijeka. I najveći Dukatov konkurent, Vindija, lani je zabilježio pad otkupa, iznosio je šest posto pa se Vindijin udio na tržištu kretao između 25 i 30%.

OTKUP MEGGLEA Trećeplasirani je osječki Meggle.

Ta je mljekara 2010. otkupila 11

6 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Najveći otkupljivači mlijeka (u tisuća tona) Tvrtka Dukat Vindija Meggle Ledo

2006.

269 159 44 26

2007.

283 165 46 30

posto manje mlijeka. U otkupu kozjeg mlijeka, iznose u AZTNu, dominira Vindija s udjelom koji doseže čak 90 do 95%.

Kozjeg mlijeka lani je otkupljeno 4,2 milijuna kilograma, a ovčjeg 2,8 milijuna kilograma. Posljednjih godina znatna pozornost

2008.

263 172 38 38

2009.

273 178 43 37

2010.

248 167 38 31

vezana je uz zaštitu autohtonih pasmina, a to su buša, istarsko govedo i slavonsko-srijemski podolac. Sve tri populacije i dalje nose oznaku visoke ugroženosti. Prema inventuri HPA, 2010. kod buša bilo je 25 bikova, 240 krava i 184 grla žen-

KO Pr zad 20 jun čit pro žup 1,6 je kil

do uzm što pn ren den cija ud ml uz sko (EM fer

.

nih armlaoke uri 25 en-

skog podmlatka u vlasništvu 57 uzgajivača. Slavonsko-srijemski podolac imao je skupinu od 14 bikova, 143 krave i 86 grla ženskog podmlatka, uzgajani su na 17 gospodarstava. Istarsko govedo je pak imalo 24 bika, 599 krava te 406 grla ženskog podmlatka, a o njima se brinulo 150 vlasnika.

Prema dostupnim podacima, u 2008. proizvodnjom i isporukom mlijeka bavilo se 23.912 poljoprivrednih gospodarstava, međutim potpore veće od 100.000 kuna dobilo je samo 977 gospodarstava.

Posljednjih godina raste zanimanje gospodarstava za proizvodnju ovčjeg i kozjeg mlijeka. Tako je 2006. otkupljeno 2,3 milijuna kilograma ovčjeg mlijeka od 447 proizvođača, dok su 2010. 442 proizvođača isporučila 2,8 milijuna kilograma. Primat drže Zadarska županija s gotovo milijun litara te Bjelovarsko-bilogorska u kojoj je lani proizvedeno više od 600.000 kilograma tog mlijeka. Vindija je lider u otkupu, preuzme 39 posto proizvedenih količina, druga je Paška sirana sa 30 posto.

KOZJE MLIJEKO Proizvodnja kozjeg mlijeka zadržala je stabilnost i 2006., a 2010. iznosila je oko 4,2 milijuna kilograma, no broj isporučitelja pao je sa 273 na 175. U proizvodnji prva je Varaždinska županija na koju otpada gotovo 1,6 milijuna kilograma, druga je Međimurska sa 1,3 milijuna kilograma kozjeg mlijeka.

Kod otkupa kozjeg mlijeka dominira Vindija, sama preuzme 3,6 milijuna kilograma, što je 86,5 posto od sveukupne proizvodnje. Konferencija je održana 3. studenoga u Tuhelju na inicijativu Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM) i uz potporu Europskog odbora za mlijeko (EMB). Glavni cilj konferencije, ističe predsjed-

DuKat raSt cIjENa zbOg uKIDaNja NuLtE StOPE PDV-a Unatoč našim nastojanjima da se spriječi dodatno opterećenje potrošača oni ipak mogu očekivati dodatan pritisak na kućni budžet ukidanjem nulte stope PDV-a na mlijeko kada će doći do linearnog porasta maloprodajnih cijena mlijeka, ovisno o stopi PDV-a kojom će biti opterećena ta kategorija.

Unatoč padu proizvodnje mlijeka na razini Hrvatske u Dukatu smo na našem otkupnom području taj trend uspjeli zaustaviti i

nik HSUPM-a Igor Rešetar, bila je neposredna razmjena iskustava i informacija hrvatskih i europskih proizvođača mlijeka o stanju i perspektivi proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj nakon pristupanja Europskoj uniji.

POSLjEDNjIh gODINa raStE zaNImaNjE za PrOIzVODNju OVčjEg I KOzjEg mLIjEKa

podignuti razinu proizvodnje mlijeka. U Dukatu smo u listopadu 2011. otkupili 5,5 posto više mlijeka u odnosu na listopad prethodne godine. Godina 2011. u Dukatu je ponovno bila u znaku “mlijeka”, kao i prethodna kada smo tržištu predstavili prvo trajno mlijeko u boci. Ovu smo godinu otvorili s prvim domaćim mlijekom iz ekološkog uzgoja, Dukat BIO mlijekom, jedinim mlijekom u Hrvatskoj koje nosi oznake “Hrvatski EKO proizvod” i “Mlijeko hrvatskih farmi”.

Otvaranje kategorije mlijeka iz ekološkog uzgoja velik je korak, i za nas i za naše proizvođače mlijeka u sustavu ekološke mliječne proizvodnje. Ekološka proizvodnja podrazumijeva znatno veće troškove, a istodobno nije u sustavu izravnih poticaja.

Stoga poticanje ekološke proizvodnje mlijeka otkupnom cijenom mlijeka i ulaganja u naše kooperante smatramo našim velikim uspjehom. Godinu zatvaramo lansiranjem Dukatovih trajnih mlijeka obogaćenih vitaminom D. Naime, nedostatak vitamina D danas je globalan zdravstveni problem koji je detektiran kod 52 posto Europljana, a u nekim je zemljama ta brojka i znatno viša (do 75 posto). Na obogaćivanje kompletnog asortimana mlijeka vitaminom D gledamo i kroz prizmu društveno odgovornog poslovanja jer se prevencijom znatno mogu smanjiti troškovi liječenja te pozitivno utjecati na zdravlje naših potrošača.

Naime, na skupu su bili članovi EMB-a iz Austrije, Danske, Nizozemske, Belgije, Njemačke, Francuske i Italije. Savez udruga ovim skupom, naglašava Rešetar, pokušava još jedanput staviti u fokus problematiku mliječnog sektora te animirati mjerodavne na aktivniju suradnju. Europska unija proizvodi veće količini mlijeka od svojih potreba te je dio proizvodnje namijenjen izvozu; tako je npr. u Danskoj 75% proizvodnje namijenjeno izvozu, iznosi Rešetar i upozorava da Hrvat-

ska unatoč nedostatnoj proizvodnji i za vlastite potrebe u 2010. i 2011. godini ima trend pada proizvodnje mlijeka pa ne postiže ni proizvodnju u visini ugovorene kvote od 780 milijuna litara mlijeka.

TROŠAK PROIZVODNJE Otkupne cijene mlijeka od oko 30 centa ne pokrivaju troškove proizvodnje koji iznose oko 43 centa po litri mlijeka, opominje mjerodavne te navodi kako su na skupu zaključili da su i hrvatski i europski farmeri u podređenom položaju na tržištu u usporedbi s mljekarama

7 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

TRŽIŠTE

i trgovačkim lancima. Zbog toga nepovoljnog stanja i zabrinjavajuće perspektive proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj glavni cilj djelovanja i suradnje EMB-a i HSUPM-a je postizanje otkupne cijene mlijeka koja regionalno pokriva realne i standardizirane troškove proizvodnje, što je temeljni uvjet održive i konkurentne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Članice Saveza udruga, iznosi dalje, traže institucionalizirano izračunavanje troškova proizvodnje koje će uvažavati ostali sudionici u sektoru (proizvođači, prerađivači, potrošači, trgovački lanci). Žele izgradnju ravnopravnog i partnerskog odnosa s ostalim akterima u sektoru – mljekarama, maloprodajom, potrošačima.

PROMO

NOVE MJERE Upozoravaju da su nužne nove i hitne mjere agrarne politike koje moraju biti koncipirane tako da daju snažnu i pravodobnu potporu povećanju konkurentno-

MEggLE SLIjEDI OtEžaNa LIKVIDNOSt Kriza u prerađivačkom mljekarskom sektoru započela je prije dvije godine kada su cijene sirovina porasle za 36%, dok je cijena prerađenog mlijeka pala za 3%. Mišljenja smo da će se situacija od siječnja 2012. godine nažalost i za primarni mljekarski sektor drastično promijeniti. Budući da proizvođači mlijeka više neće dobivati potpore na mjesečnoj bazi već “u komadu” jedanput na godinu, to će im donijeti probleme jer će im biti otežana likvidnost, poručuju iz Megglea.

sti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj radi osiguranja opstanka i povećanja proizvodnje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, iznosi stavove članstva Rešetar.

“Velik će problem za domaći mljekarski sektor tek nastati ulaskom Hrvatske u EU jer

se tada otvaraju vrata našem tržištu sadašnjih članica EU u našem najbližem okruženju: Austriji, Mađarskoj i Sloveniji.

Ako do tada ne ojačamo konkurentnost, mljekarski sektor tek čeka prava kriza. Držimo da će prvo na udar doći trajno mlijeko i polutvrdi sirevi – dva

naša najvažnija proizvoda koji čine 50 posto od ukupne proizvodnje mliječnih proizvoda u Hrvatskoj.

Ni potrošači više neće biti pošteđeni jer ulaskom u EU uvodi se i PDV na mlijeko i mliječne proizvode”, poručuju u Meggleu.

VINDIJINA ULAGANJA “Gledajući na godinu iza nas, možemo reći kako je upravo krizno razdoblje dodatno naglasilo opravdanost naših ulaganja u tehnologiju, edukaciju i kvalitetne odnose s kooperantima. Očekujemo stoga da će u 2012. to još više doći do izražaja jer zbivanja i na domaćoj i na međunarodnoj gospodarskoj sceni ne najavljuju skori oporavak tržišta. Štoviše, izvjesno je da će se mnoge tvrtke naći u teškom položaju. Produljenje krize, kao i prilagodba poslovanja standardima Europske unije koju će trebati provesti u idućoj godini za neke će možda značiti i kraj poslovanja”, kažu u Vindiji.

Sirana Gligora dobitnik je nagrade na World Cheese Awardsu u Birminhghamu

Veliki uspjesi Sirane gligora

S

irana Gligora dobitnik je ovogodišnje Supergold nagrade. Naime, njihov sir Žigljen na Svjetskom natjecanju sireva,

World Cheese Awardsu u Birminhghamu, natjecao se u vrlo jakoj kategoriji sireva iz miješanog mlijeka. U konačnom poretku od ukupno 2600 raznih sireva iz cijeloga svijeta samo je 50 sire-

8 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

va osvojilo maksimalan broj bodova te dobilo prestižno priznanje Supergold, a Žigljen je također ušao na tu posebnu ljestvicu, “World’s 50 Best Cheeses”.

“Kroz cijelu povijest tvrtke predanost kvaliteti naša je misao vodilja, a kada nešto želite napraviti kvalitetno, morate uložiti golem trud, biti ustrajan i dati sve od sebe.

U ovaj rezultat uloženi su svakodnevni napori obitelji Gligora, ali kad jednom preskočite visoko postavljenu ljestvicu, onda se još više nego prije morate truditi da je održite na visini. Međutim,

kako je trud uvijek nagrađen, na kraju ipak ostaje slatki osjećaj ponosa”, kaže Šime Gligora, direktor Sirane Gligora. Prošle je godine tvrtka dovršila novu siranu, a vrijednost investicije je oko 25 milijuna kuna.

Sirana zapošljava više od 30 radnika i najveći je gospodarski subjekt u općini Kolan, a uz radnike povezani su i s više od 130 obitelji, kooperanata na Pagu, kao i s tridesetak kooperanata s područja Dalmacije. “Želimo biti motor boljitka i održivog razvoja poljoprivrede i života na otoku”, naglašava Gligora.

INTERVJU

Potičemo ekološku proizvodnju O proizvodnji, velikim investicijama i ulasku u EU govori Alen Fontana, glavni direktor Dukata Razgovarao: V. Nišević

O

budućnosti mljekarske industrije u Hrvatskoj, problemima u otkupu mlijeka i pripremama za ulazak u Europsku uniju razgovarali smo s Alenom Fontanom, glavnim direktorom Dukata za Hrvatsku.

Koliko će ulazak Hrvatske u Europsku uniju utjecati na poslovanje mljekarske industrije, prije svega Dukata?

Ulazak Hrvatske u EU za domaći mljekarski sektor istodobno podrazumijeva i priliku, ali i opasnost. Naime, s jedne se strane otvara veliko europsko tržište od 500 milijuna ljudi, no i Hrvatska otvara svoja vrata konkurentskim proizvodima s tog tržišta, bez carinskih zaštita.

Nadalje, ulaskom Hrvatske u Uniju domaći će mljekarski sektor izgubiti na konkurentnosti pri izvozu u treće zemlje, potpisnice ugovora Cefta, jer će se prestati primjenjivati bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini s tim zemljama, pa tako i s Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Crnom Gorom, koje danas predstavljaju naša najveća izvozna tržišta. Konkurentnost, i proizvođača i prerađivača mlijeka, bit će presudna za održivosti domaćeg mljekarstva u okvirima Europske unije.

Koliko je danas važno potrošače podsjećati da je zdravstvo konzumirati mlijeko?

Segment funkcionalne hrane, pa tako i funkcionalnih mliječnih proizvoda jest segment koji bilježi najveći rast. Nažalost, aktualno gospodarsko okruženje nepovoljno utječe na kupovnu moć potrošača koji danas kupuju manje, a istodobno se mijenja struktura prodaje. Unatoč tome u Dukatu i dalje radimo na razvoju funkcionalnog segmenta mliječnih proizvoda. Nedav-

10 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

no Du jek Na pre pro det nik

no mi kro tve no jer cijo mo nji vi te utj zdr tet po

Up go od je kri Go če ko tor nje ne gat raz po kih nim da nu jek da su nje

los se van iu po ra još ut na van ple kar ra,

ti inHrlepu lavam, za

dotori, s ko ilivaim bez

ske ski enlje, jer biodma, goom avživobit doma

ne, ečkoost, žeovkumitoč na enav-

no smo potrošačima predstavili će i na proizvođače i prerađivaDukatov asortiman trajnih mli- če mlijeka. Intenzivno radimo jeka obogaćenih vitaminom D. na povećanju efikasnosti posloNaime, nedostatak vitamina D vanja što podrazumijeva prilapredstavlja globalni zdravstveni gođavanje potrebama potrošaproblem, a njegov je nedostatak ča, inoviranje, iznimna ulagadetektiran kod 52 posto stanov- nja u komunikaciju s potrošačima, ali i smanjivanje troškova nika Europe.

Na obogaćivanje komplet- poslovanja na svim razinama. nog asortimana mlijeka vita- Nažalost, uspješnost poslovaminom D gledamo i nja lošija je u odnosu kroz prizmu drušna prethodne gotveno odgovordine, no saglenog poslovanja damo li sliku jer se prevenu kontekstu cijom znatno naših obvemogu smaza, ponajIzgradnja pogona KIM – njiti troškoprije prema Mljekare Karlovac naša vi liječenja našim kooje najveća investicija te pozitivno perantima i u posljednjih nekoliko utjecati na zaposlenicigodina vrijedna 20 zdravlje i kvalima, možemo milijuna eura tetu života naših biti zadovoljni. potrošača.

Koliko je Dukat u posljednjih pet godina U proteklih nekoliko uložio u proizvodne godina kako je vaša tvrtka pogone? odgovorila na izazove koje je donijela financijska Izgradnja novoga proizvodkriza? nog pogona KIM – Mljekare Gospodarska kriza znatno utje- Karlovac naša je najveća inveče na uspješnost poslovanja sticija u posljednjih nekoliko kompletnoga mljekarskog sek- godina, vrijedna 20 milijuna tora, pa tako i Dukata. Poslova- eura. Karlovačka je mljekara nje u 2011. obilježio je nastavak danas najsuvremeniji pogon nepovoljnih tržišnih uvjeta i ne- za preradu mlijeka u ovom digativnih trendova iz prethodnih jelu Europe, ali i proizvodnju razdoblja. Pad kupovne moći HDPE boca za trajno mlijeko potrošača i promjene potrošač- te središnje mjesto za opskrbu kih navika s izravnim, negativ- tržišta JI Europe Dukatovim nim utjecajem na strukturu pro- trajnim mlijekom u boci, a od daje i prodajne rezultate, konti- ove godine i Dukatovim BIO nuirani rast otkupnih cijena mli- mlijekom. Otvaranje kategorijeka uz istodobni pad malopro- je mlijeka iz ekološkog uzgoja dajnih cijena čimbenici su koji velik je korak, i za nas i za naše su odredili i ograničili poslova- proizvođače mlijeka u sustavu nje prerađivača mlijeka. Naža- ekološke mliječne proizvodnje. lost, treba pretpostaviti da će Ekološka proizvodnja podrase negativni utjecaji na poslo- zumijeva znatno veće troškovanje nastaviti i u sljedećem poslovnom razdoblju, s još snažnijim utjecajem na poslovanje kompletnoga mljekarskog sektora, tj. utjecat

20 mil. eura

POtIcaNjE EKO-PrOIzVODNjE SMatraMO SVOjIM VELIKIM USPjEhOM

ve, a istodobno nije u sustavu 15 do 20 krava te tako prvih izravnih poticaja. Stoga poti- 5.000 proizvođača u Hrvatskoj isporučuje blizu canje ekološke proi70 posto ukupnog zvodnje mlijeka, mlijeka. Preokroz otkupnu stalih 10.000 cijenu mlijeka proizvođača i ulaganja u prosječno naše koopedrži do pet rante, smaposto mlijeka kvalitete krava. tramo naEU danas otkupljuje šim velikim Dukat, a prije tri uspjehom. godine udio mlijeka

93

Zadovoljava kvalitete EU iznosio je li hrvatska Koliko se 66 posto proizvodnja proizvodnja potrebe velike mlijeka danas kompanije poput vaše? razlikuje od one prije pet ili deset godina, što Unatoč padu proizvodnje mliu preradi, što u novim jeka na razini Hrvatske u Dukastandardima? tu smo na našem otkupnom poUnatrag deset godina mnogo je dručju taj trend uspjeli zaustaviučinjeno u domaćem mljekar- ti i podignuti razinu proizvodskom sektoru u vidu kvalitete i nje mlijeka vlastitim akcijskim količine proizvedenog mlijeka. planom za podizanje proizvodDanas u Dukatu otkupljujemo nje mlijeka, i to subvencionira93 posto mlijeka kvalitete EU, nom kupnjom junica. U Dukaa samo prije tri godine udio tu smo u listopadu 2011. otkumlijeka kvalitete EU iznosio pili 5,5 posto više mlijeka u odje 66 posto. U Hrvatskoj se i nosu na listopad prethodne godanas događa konsolidacija dine. Svoje poslovanje baziramo primarnog sektora u kojem na preradi mlijeka proizvedenog raste udio velikih proizvođača i otkupljenog s domaćih mliječmlijeka i količina proizvede- nih farmi.

nog mlijeka po isporučitelju, dok se broj malih proizvođača mlijeka smanjuje. Naime, devedesetih godina mljekare su godišnje otkupljivale prosječno 310.000 tona mlijeka, što je bilo nedostatno u odnosu na potrebe prerađivačke industrije pa se u tim godinama prosječno uvozilo 30 posto sirovog mlijeka. U posljednjih pet godina prosječni godišnji otkup mlijeka iznosio je 655.000 tona, a udio uvoza sirovog mlijeka u ukupnoj preradi sveden je na svega jedan posto. Ove godine 15.000 proizvođača mlijeka neprekidno isporučuje mlijeko, pri čemu prvih tisuću proizvođača, sa 50 muznih krava, danas čini 50 posto domaće proizvodnje mlijeka. Ti su proizvođači po efikasnosti proizvodnje na razini farmera u zemljama Europske unije.

Sljedećih 4.000 proizvođača na svojim gospodarstvima drži

Otkupne cijene mlijeka s vremena na vrijeme postanu problem; kakvo je trenutno stanje?

Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj neprekidno raste.

Posljednjih je pet godina prosječna otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj u odnosu na EU veća za 5 posto. Razlike su i veće promatramo li zemlje okruženja koje imaju najveći utjecaj na domaći sektor. Tako velike razlike u otkupnim cijenama mlijeka stvaraju pogodnu klimu za uvoz jeftinijega konzumnog mlijeka, mliječnih proizvoda i sireva, koji je lani bio 35 posto veći u odnosu na 2009. Tržišna cijena svježega sirovog mlijeka preduvjet je održivosti poslovanja, i proizvođača i prerađivača, stoga je potrebno pronaći model koji će to domaćem sektoru omogućiti, posebno u okvirima EU.

11 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

EU KVOTE

Proizvodnju i otkup prilagoditi EU

Kako se stanje na tržištu EU mijenja, tako i Hrvatska prati trendove Piše: Božica Babić

U

pristupnim pregovorima s Europskom unijom, poglavljem 11 “Poljoprivreda i ruralni razvitak”, tim hrvatskih pregovarača pokušao je u Bruxellesu kod Europske komisije izlobirati godišnju proizvodnu kvotu svježeg mlijeka u količini od 901.600 tona.

Nisu uspjeli u toj namjeri, Europska komisija odlučila je Hrvatskoj dati tzv. kvotu A koja iznosi 673.000 tona te kvotu B od 77.000 tona, što je ukupno 750.000 tona mlijeka. Kvota A podrazumi-

jeva isporuku mlijeka mljekarama, a kvota B odnosi se na dopuštenu prodaju poljoprivrednim gospodarstvima na kućnom pragu, za izravnu prodaju. K tomu, radi restrukturi-

KaKo sada stvari stojE, KvotU za mlijEKo NEćEmo imati Ni godiNU daNa

ranja tržišta Komisija je dopustila da proizvodnja mlijeka može godišnje oscilirati u plusu do dva posto, što znači da proizvodnja mlijeka namijenjenog tržištu u jednoj kalendarskoj godini ne može prijeći 765.000 kilograma.

KVOta Za MLIJEKO

Međutim, kako sada stvari stoje, kvotu za mlijeko imat ćemo ni godinu dana. Naime, prema projekcijama mjerodavnih koji programiraju zajedničku poljoprivrednu politiku Unije postignut je dogo-

vor da se kvote odobrene svakoj pojedinoj članici ukinu 30. travnja 2014. godine.

Hrvatska je posljednje dvije godine suočena s padom proizvodnje mlijeka, što je argument koji državne institucije koriste u raspravi s kritičarima koji političkim elitama zamjeraju ugovorenu premalu proizvodnu kvotu mlijeka. Struka koja sustavno prati mljekarstvo s pesimizmom motri trendove na tržištu koji baš ne daju jamstvo da bi se sljedeće dvije do tri godine moglo dogoditi znatnije povećanje proizvodnje koje bi u konačnici

13 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

EU KVOTE

probilo utvrđenu godišnju kvotu mlijeka. Ne vjeruju ni da ćemo se uopće približiti dopuštenom limitu, a kamoli ga srušiti s obzirom na evidentan pad proizvodnje.

Predsjednica udruge Mliko, u kojoj su okupljeni proizvođači s velikih mliječnih farmi, Elvira Sterle nedavno je za Poslovni dnevnik komentirala aktualnu situaciju u mljekarstvu.

“Krajem godine prestaje subvencija države kojom je štićena otkupna cijena, a mljekare već danima sofisticiranim metodama pokušavaju sniziti tvorničku premiju u otkupnoj cijeni.

Tržište mlijeka suočeno je s problemima koji u kratkom roku mogu urušiti golem višegodišnji napor evidentan rastom otkupljenih količina mlijeka u kontinuitetu od 2003. godine.

kil ka Mi ma zak tvr po sija za su čim eur gra sam Ko 0,0 je ne od ko val pro na rač

Rast cIJENa

isp tek

Rast otkupne cijene mlijeka u okruženju reflektira se i na hrvatsku cijenu mlijeka koja se formira kao prosjek proizvodnih cijena na tržištu EU 25.

Rezultat je smanjene proizvodnje zbog gašenja velikog broja farmi u vrijeme kada je cijena mlijeka bila preniska pa mnogi nisu uspjeli održati proizvodnju kao i zbog trenutno izuzetno visokih ulaznih troškova.

Važno je istaknuti da su naše mljekare inzistirale na formiranju cijene prema prosjeku EU 25. Danas kada zbog smanjene količine mlijeka prve klase i na europskom tržištu raste otkupna cijena, hrvatske bi mljekare morale znati nositi se s novonastalom situacijom.

Visinu tvorničkih premija trebale bi selektivnije razmatrati da se ne dogodi daljnje gašenje proizvodnje kod proizvođača kojima je to glavna gospodarska djelatnost. Zbog neselektivnoga tvorničkog previranja vrlo je izgledno da će u trenutku kada država obustavi plaćanje poticaja mnogi proizvođači odustati od daljnje proizvodnje, a zbog politike mljekara odustat bi mogli čak i oni koji

cIJENE Europska komisija svojedobno je Hrvatskoj postavila uvjet da do 30. lipnja 2009. uvede sustav tržišnog formiranja cijene mlijeka no, FOTOLIA to se još nije provelo

su znatno ulagali u proizvodnju. Zanimanje novih proizvođača teško da se može potaknuti bilo kakvim proklamacijskim mjerama. Operativni program je završio, a nesređenost temeljnih infrastrukturnih zemljišnih stanja ograničava primjenu IPARD-a.”

NOVI POtIcaJI

Europska komisija svojedobno je Hrvatskoj postavila uvjet da do 30. lipnja 2009. uvede sustav tržišnog formiranja cijene mli-

14 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

jeka, no to se još nije provelo.

Cijena mlijeka dogovara se među proizvođačima i prerađivačima i štićena je odlukom Vlade na 2,36 kuna za kilogram.

Naime, od 1. studenoga 2010. uveden je novi oblik potpore (42 lipe za kilogram kravljeg i 70 lipa za ovčje i kozje mlijeko) s rokom do 31. listopada 2011., za što je u ovogodišnjem proračunu rezervirano 250 milijuna kuna. Ta je mjera trebala stabilizirati trži-

šte s obzirom na to da se 2010. godine dogodio pad proizvodnje (624 mil. kilograma), dok je 2009. dala povijesni rekord od 675 milijuna kilograma. S praksom “dogovorne cijene” mora se prestati 2012. godine.

Proizvodnja i otkup mlijeka moraju se prilagoditi tržišnome modelu koji Europska unija provodi u 27 sadašnjih članica. Poticaj za mlijeko s hrvatskih farmi nakon pristupanja u članstvo Europske unije polovicom 2013. iznosit će 50 lipa po

kilogramu proizvedenog i mlje- zapravo u službi motivacije za karama isporučenog mlijeka. znatnije povećanje proizvodnje Ministar poljoprivrede u čijem kako bi se na temelju tih kolimandatu su pregovori s EU čina argumentirano tražila i zaključeni Petar Čobanković naravno izborila veća kvota od tvrdi da je to dvostruko više od Europske unije. potpora koje je Europska komisija kao trajno pravo odobrila staV PROIZVOđaČa za posljednjih 12 članica. Sve Za ulazak u Europsku uniju su one, prema ministrovim rije- pripremju se i veliki proizvođači mliječnih proizvoda, čima, dobile tek po 0,0314 pa tako u Dukatu eura poticaja po kiloporučuju da “ulagramu mlijeka, a skom Hrvatske samo Hrvatskoj u Europsku Komisija je dala uniju država 0,07 eura. Taj Ulaskom Hrvatske otvara svoja je iznos ipak u EU država otvara vrata konnešto manji vrata konkurentskim kurentskim od poticaja proizvodima, bez proizvodima, koje su dobicarinskih zaštita, bez aktualvali hrvatski poručuju iz tvrtke nih carinskih proizvođači iz zaštita, što će uvenacionalnog prolike otežati poslovaračuna. nje proizvođača i prerađiVisoki dosadašnji poticaji isplaćivani proizvođačima pro- vača mlijeka ako se kompletan teklih nekoliko godina bili su mljekarski sektor ne postavi na

Dukat

tržišne i konkurentske osnove. sečnoj bazi”. Na isto pitanje u Nadalje, ulaskom Hrvatske u Vidiji poručuju da je tvrtka “na EU domaći će mljekarski sektor vrijeme prepoznala nadolazeće trendove tako da smo izgubiti na konkurentnopo standardima koje sti pri izvozu u treće primjenjujemo u zemlje, potpisnice proizvodnji, od ugovora Cefta. sirovine do Ulaskom u polica, već u EU prestat Europi, što će se priNa vrijeme smo potvrđuje i mjenjivati prepoznali nadolazeće odlična pribilateralni trendove tako da smo po hvaćenos t sporazumi standardima naših proio slobodnoj već u Europi, poručuju zvoda na tržitrgovini s tim iz tvrtke zemljama, pa štima EU. Stoga tako i s Bosnom se u idućoj godini i Hercegovinom koja možemo fokusirati predstavlja najveće izvona ono što nas očekuje s zno tržište Dukata. Osim toga u prestankom važenja ugovora 2012. proizvođači mlijeka suo- Cefte i ulaskom u EU. Vrlo je čit će se s mogućim rastom neli- izgledno da će se eventualni kvidnosti jer će se isplata držav- gubici uzrokovani nepovoljninih poticaja raditi u skladu s jim uvjetima poslovanja u regiji regulativom EU, koja definira kompenzirati novim mogućnoisplatu poticaja na godišnjoj stima i jačanjem prisutnosti na umjesto na dosadašnjoj mje- tržištima Europske unije”.

Vindija

10. odk je od aka se

eka me ija laatau vipo 15 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

ZDRAVLJE

Č

aša mlijeka na dan čuva svačije zdravlje. Sigurno svi znaju da je mlijeko zdravo, ali znaju li zašto?

U sastav mlijeka ulaze bjelančevine, ugljikohidrati (laktoza), mliječna mast, minerali, vitamini i enzimi. Vitamini koji su topljivi u mastima – A, D, E i K – nalaze se uglavnom u mliječnoj masti, dok su vitamini kompleksa B locirani u vodenoj fazi mlijeka. Najzastupljeniji minerali u mlijeku su kalcij i fosfor, a ujedno predstavlja izvor joda koji je važan za pravilno funkcioniranje štitne žlijezde.

Konzumacija mlijeka preporučuje se prije svega zbog biološke vrijednosti bjelančevina te sadržaja kalcija. Bjelančevine mlijeka sadrže sve esencijalne aminokiseline nužne za izgradnju tkiva, enzima i hormona u ljudskom organizmu. Kalcij se u mlijeku nalazi u vrlo iskoristivom obliku, a apsorpciju olakšava i prisutnost laktoze. Osim toga vlada povoljan omjer kalcija i fosfora koji je identičan njihovu omjeru u kosturu.

PREVENCIJE

Mlijeko kao idealan lijek Prevencija niza bolesti moguća je uz čašu mlijeka 16 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Piše: Tena Džodan

“Zbogsvogajedinstvenogsastava mlijeko ima važnu ulogu u ljudskoj prehrani u svim životnim dobima. Sadrži sve potrebne sastojke sastavom i količinom, a to se osobito odnosi na organizam u rastu i razvoju. Minerali sadržani u mlijeku potrebni su u velikim količinama dojenčadi i djeci tijekom rasta za formiranje kosti i razvoj mekih tkiva, a u adolescenciji i zreloj životnoj dobi za postizanje vršne koštane mase i prevenciju osteoporoze”, objašnjava Martina Blašković, nutricionistica iz Vitaminoteke.

U mlijeku i mliječnim proizvodima nalazi se poželjan profil masti za razvoj membrana, mozga, kognitivnih funkcija i brojnih drugih esencijalnih procesa u dječjem organizmu.

Znanstvena istraživanja poka-

zuj za les da Ta bje rav štit sti.

nje ko se u gla čad mo Svr du no hra na pre Na ko

raz vrs jek sta Fa sad po ma ko en bav se do do sku se jek ind nje Ta šće nim on kao Afr ko Bla se sve no uo i n bil “Sa svo

na čije no je vo,

jeakali, oji ,E mliini dejeallja ražli-

poiona ne ne adau se stiakim alnji-

ava udim ne m, niali su adi raa, a noj ne ze”, vić, no-

oirona, ija nih mu. ka-

zuju da je mlijeko najbolja hrana za ljude izložene posebnom tjelesnom i psihičkom naporu te da povećava moć koncentracije.

Također imunoaktivni sustav bjelančevina u mlijeku osigurava otpornost organizma te ga štiti od brojnih uzročnika bolesti.

Inače, mlijeko nastaje lučenjem mliječnih žlijezdi ženki koje se stvara iz dojki i koristi se u prehrani mladunaca. Pruža glavni izvor prehrane mladunčadi sisavaca prije nego što mogu probati različitu hranu.

Svrha mlijeka jest da hrani mladunčad vrste. Prirodno, u početnoj životnoj fazi svi se sisavci hrane majčinim mlijekom, ali nakon nekog vremena mliječna prehrana prestaje osim u ljudi.

Naime, čovjek je jedina vrsta koja pije mlijeko druge vrste.

Sastav mlijeka vrlo se razlikuje od vrste do vrste. Kravlje mlijeko drukčije je supstancije od kozjeg.

Faktori kao što su sadržaj laktoze, proporcija, veličina globula masti i jačina ugrušaka koje stvaraju čovječji enzimi prilikom probavljanja mlijeka mogu se razlikovati od rase do rase i od sisavaca do sisavaca. Za ljudsku prehranu najčešće se koristi kravlje mlijeko koje se priprema industrijski za čuvanje i daljnju upotrebu.

Takvo mlijeko najčešće se koristi u razvijenim zemljama, dok se onim siromašnijima kao što su, primjerice, Afrika i Azija vrlo često koristi kozje mlijeko.

Blašković kaže kako se posljednjih godina sve više ističu prednosti kozjeg mlijeka u odnosu na kravlje, a i njegova proizvodnja bilježi sve veći porast.

“Sastav i organoleptička svojstva kozjeg i krav-

hrane.

Najviše ljeg mlijeka u osnovi u proizvodsu vrlo slični, ali nji hrane za se kozjem mlidojenčad i jeku pripisuju slasticama. određene Dobiva se dijetetske i uklanjaterapijske posto dnevne njem vode pogodnopreporučene količine pomoću sti kao što je proteina za ljudski postupaka bolja probavorganizam osigurava uparavanja i ljivost i veći mlijeko sušenja. “To što udio proteina namirnica prolazi sirutke”, objašnjava Blašković. više industrijskih procesa daje mogućnost da se tijeMAGAREĆE MLIJEKO kom izlaganja visokoj temperaI magareće se mlijeko odlikuje turi gubi dio nutrijenata. Iako niskim udjelom lipida i viso- se temperatura tijekom prokim udjelom laktoze te se često cesa sušenja prilagođava da ne uspoređuje s ljudskim mlije- dođe do denaturacije proteina, kom. Ovčje mlijeko pak karak- nije isključeno da može doći do terizira visok udio bjelančevina i gubitka pojedinih termolabilnajviše se kori- nih vitamina”, kaže Blašković.

U svakom slučaju, o mlijeku sti za proi z v o d n j u kao ljekovitom sastojku postoje sireva. mnoga vjerovanja. Postoje tvrdMlijeko nje povjesničara i nekih suvreu prahu menih stručnjaka da kupanje u često se mlijeku ili umivanje mlijekom koristi u štiti kožu i daje joj ljepši izgled. r a z n i m Prema legendi, čak se i slavna i n d u - Kleopatra kupala samo u mlis t r i - jeku, a mliječna kupka danas jama se nalazi na popisu svih boljih wellnes i spa centara. Također neka vjerovanja kažu da je tajna dugovječnosti ljudi na Kavkazu i u nekim drugim krajevima u tome što cijelog života koriste velike količine mliječnih proizvoda. Stomatolozi smatraju mlijeko

45

i vodu najsigurnijim pićima između dva obroka. Visok udio kalcija i fosfora u mlijeku pomaže prevenciji demineralizacije zubne cakline. Mliječni proteini štite zube stvarajući tanki film na zubnoj caklini. Tri jedinice serviranja mlijeka/mliječnih proizvoda osigurava 45% dnevno preporučenih količina proteina.

Adekvatan unos kalcija važan je za zdravlje kostiju tijekom cijelog života. Nažalost, već u mlađoj dobi često se krivo počne. Istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da 5% dječaka i čak 18% djevojčica tinejdžera ne udovoljava dnevnim potrebama kalcija.

Već je davno dokazano da mlijeko kao bogat izvor kalcija, fosfora i vitamina D pomaže pravilnom rastu i razvoju kostiju u djece, čime se smanjuje rizik od nastanka osteoporoze i fraktura u kasnijoj, starijoj dobi. Tri jedinice serviranja mlijeka (mliječnih proizvoda) osigurava gotovo 100% dnevnih potreba za kalcijem, 75% za vitaminom D i 60% za fosforom. Visok krvni tlak (hipertenzija) glavni je uzrok bolesti srca. Statistički podaci pokazuju da trećina odraslih boluje od povišenoga krvnog tlaka. Smanjenjem dijastoličkog tlaka za 5-6 mmHg smanjuje se vjerojatnost smrti od srčanog infarkta za 38%, a za 16% od ostalih bolesti krvožilnog sustava. Dobre pre-

17 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

ZDRAVLJE

hrambene navike koje podrazumijevaju i dnevni unos pet porcija voća i povrća i tri jedinice serviranja malomasnog mlijeka, odnosno mliječnih proizvoda izaziva bolje smanjenje hipertenzije nego kad se uzima samo pet porcija voća i povrća dnevno. Smanjenje hipertenzije pomoću ove prehrane bilo je jednako slučaju uzimanja lijekova za sniženje krvnog tlaka!

Kalij je jedan od ključnih nutrijenata za sniženje krvnog tlaka.

Tri jedinice mlijeka/mliječnih proizvoda dnevno osiguravaju oko 35% preporučenih dnevnih vrijednosti za kalij. Osim kalija veliku ulogu imaju i magnezij i kalcij.

Konzumiranje tri malomasna mliječna obroka na dan pokazalo se dobrim načinom sniženja razine kolesterola u krvi. Ispitivanje se radilo na dvije skupine u razdoblju od osam tjedana. Kod skupine koja je usvojila načela “pet na dan” i “tri na dan” primijećeno je znatno sniženje kolesterola u krvi. Vjeruje se da kalcij ima bitnu ulogu u smanjenju apsorpcije kolesterola u crijevima, pa i na taj način dolazi do smanjenja razine kolesterola u krvi.

Istraživanja su pokazala da

bolji efekt imaju fermentirani mliječni proizvodi (jogurt), što se pripisuje određenim probiotičkim bakterijama koje imaju sposobnost asimilacije kolesterola u crijevima, čime smanjuju njegovu apsorpciju u krv.

u pretilih ljudi tri mliječna obroka pomažu smanjenju težine

TJELESNA TEŽINA Pretilost postaje sve veći zdravstveni problem svjetske populacije. Odrasli su sve deblji, a ni djeca ne zaostaju. U Europi svaki drugi čovjek i svako peto dijete ima prekomjernu težinu.

U Velikoj Britaniji svaki peti čovjek je pretio. Mnoga istraživanja pokazala su da u pretilih ljudi tri mliječna obroka pomažu smanjenje tjelesne težine i masnog tkiva. Npr. u jednom istraživanju 2002. godine 32 zdrave pretile osobe podvrgnute su redukcijskoj dijeti (dnevni energetski unos za 500 kcal manji od uobičajenog) u trajanju od 24 tjedna. Skupina koja je uzimala tri-četiri mliječna obroka na dan pokazala je najveći gubitak na težini, 10,9 posto, i najveći gubitak masnog tkiva trupa, 66 posto.

PROMO

NOVOstI IZ VINDIJE NagrađENI KOzIjI SIr I jOgurt za zaštItu OrgaNIzma

SVJETSKO ZLATO ZA CAPRON Vodeća hrvatska prehrambena industrija Vindija ponovo je prošla zapaženo na velikom međunarodnom natjecanju te ponijela priznanje za vrhunsku kvalitetu svojih proizvoda.

Ovog puta radi se o zlatnoj World Cheese Awards medalji, koja je pripala Capronu, izrsnom mekom siru od kozjeg mlijeka. Ovu iznimnu namirnicu odlikuje specifičan okus nastao pod utjecajem bakterijske kulture Brevibacterium linens koja se razvija prilikom procesa zrenja. Njegova pikantna aroma i oštriji miris osvajaju gurmanska nepca i pozivaju sve maštovite sladokusce na kombinaciju sa čašom traminca ili crnog piva.

18 POSLOVNI DNEVNIK MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

VAŠ ĆE LIJEČNIK PREPORUČITI 'Z BREGOV FORTIU JER… Ovaj probiotički jogurt sadržava kulturu Lactobacillus casei, L. casei 431® čiji su pozitivni učinci na imunitet znanstveno dokazani. Fortia utječe na jačanje cjelokupnog imunološkog sustava, a povoljno djeluje i u prevenciji alergijskih simptoma te jača otpornost organizma. Njezino djelovanje utječe na ublaživanje upalnih procesa i povećanje broja antitijela. FORTIA je probiotički proizvod bogat mineralima, vitaminima i vlaknima, a svojim okusima prilagođen je svim naraštajima te u njegovim blagodatima mogu uživati veliki i mali.

Zdrava navika

s naglaskom na D Pridružite se našoj Facebook stranici

Dukat trajno mlijeko od sada s vitaminom D!

Vaše omiljeno Dukat trajno mlijeko od sada ima dodatnu vrijednost!

Zahvaljujući dodatku vitamina D, koji pomaže vezivanju kalcija u kosti, e iskoristivost kalcija u mlijeku raste. Na taj način Dukat trajno mlijeko potiče rast vašeg djeteta i još bolje brine za zdravlje vaše cijele obitelji!