poslovna 2013

Poseban prilog prosinac/2012.

Jedini izlaz je lojalnost kupaca Veliki trgovački centri u idućoj godini očekuju niz izazova, ali ostaju optimistični

16

Problemi ostaju isti Mali i srednji poduzetnici čekaju oslobođenje od nameta 20

Spas donosi ulazak u EU Bankarski sektor iduće godine priliku vidi u Europskoj uniji i odlučnim potezima Vlade

23

Poslovna 2013.

Prosinac/2012.

Sadržaj

3

Pregled

Kako je izgledalo gospodarstvo u 2012. i što tvrtke iz realnog sektora očekuju u 2013. godini 5

intervju

Samo Gorjup predsjednik Uprave Mercatora Hrvatska govori o planovima za iduću godinu 12

trgovački centri

Što veliki šoping centri očekuju u 2013. godini, hoće li doći do pada u maloprodaji 16

Mali poduzetnici

Iako zapošljavaju 50 posto radne snage, problemi koji i ih pritišću već su niz godina isti, ostaje li tako i u 2013.

20

Banke

Glavni ekonomisti vodećih banaka priliku za gospodarstvo vide u ulasku u Europsku uniju, ali i snažnijim reformama 23

Glavni urednik: Darko Markušić

Prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović

autori: Božica Babić, Tin Bašić, Nikolina Buljan/VLM

urednik PriloGa: Vladimir Nišević uPrava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar,

ProdaJa oGlaSa: Petra Ivičević-Bakulić, direktorica Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-013

Grafika: Kristina Nakić fotoGrafiJe: Fotolia i Pixsell

izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

ADV 307/2012 HR

Razmišljati šire od drugih.

Je li vaš protok robe pregledan? Vaši rokovi kratki? Mogu li se smanjiti vaše zalihe u skladištu ili fiksni i ostali troškovi? U mreži nabave, proizvodnje, skladištenja i distribucije pokrećemo skupa s vama ljude, robu i podatke prema jasnom cilju: poboljšanju vaše logistike radi ostvarivanja prednosti u odnosu na konkurenciju.

Uvjerite se i sami u pokretačku snagu GW-a.

Servisni telefon +385.1.3436926

GW_307_Poslovnidnevnik_200x265+3.indd 1

www.gw-world.com

19.07.12 10:25

Poslovna 2013. prosinac/2012.

Uvodnik

5

Bolje sutra Ova godina pokazuje nesrazmjer u djelovanju vlasti i poduzetnika

‘Optimistični’ poduzetnici čekaju buđenje Vlade

P

ADV 307/2012 HR

Vladimir Nišević, urednik priloga

ali ke

12 10:25

GledanO krOz pOteze kOje je vukla Ova vlada u 2012. vidi se samO “pOvećanje”, Od pdv-a dO cijene enerGenata, kod poduzetnika vidi se ulaganje i pokušaj napretka koji nema tko podržati

oslovna predviđanja za iduću godinu koja se nalaze pred vama manje su pesimistična nego što se očekivalo s obzirom na 2012. godinu. Ove godine po prvi put uz predviđanja realnog sektora, bankara i trgovaca donosimo i mali podsjetnik na ključna gospodarska događanja u 2012. godini koji se opširnije može pogledati i na našoj internetskoj stranici www.poslovni.hr. Na taj potez smo se odlučili i kako bi ukazali na jednu zanimljivu činjenicu koja se vidi već iz pregleda siječnja 2012. godine, a očigledan postaje kako godina odmiče. Naime, gospodarski rezultati uvelike su u nesrazmjeru s onim državnima. Zato je možda gospodarski sektor optimističniji i u svojim najavama za iduću godinu. ledano kroz poteze koje je vukla ova Vlada u 2012. vidi se samo “povećanje”, ali ne proizvodnje ili plaća već nameta. Od PDV-a, cijene struje, oporezivanja dividende do poreza na nekretnine niz je parafiskalnih nameta koji polako stežu omču oko vrata i ovako slabog gospodarstva.

I dok sa strane realnog sek-

G

banke stabilne, ali strahuju od daljnjeg pada kreditnog rejtinga države za koji je opet kriva Vlada koja nema snage za odlučnije rezove. Poduzetnici očekuju ulazak u Europsku uniju i pripremaju se za njega, a čini se i kako pomalo priželjkuju dolazak uređenijeg tržišta eurozone. srpnju ćemo ulaskom u EU dobiti mali vjetar u jedra.

Poduzetnici očekuju konkretnije poteze vlasti (buđenje i prestanak lutanja), nude dijalog i pomoć, ali čini se kako druga strana nema sluha. Pred sam kraj godine možemo bez puno sumnje zaključiti kako iduća godina neće biti bolja od ove, ali i kako je krajnje iduća GOdina vrijeme da Vlada podrži poduzetneće biti bOlja Od nike i olakša im 2012., ali krajnje poslovanje jer je vrijeme da inače nikada i nikome neće biti vlada podrži bolje. Ni državnoj poduzetnike blagajni, ni grai Olakša im đanima. Naravno, ostaje i pitanje tko pOslOvanje će platiti cijenu preskupe države u 2013. jer poduzetnici si to ne mogu priuštiti.

tora možemo iščitavati ulaganja, otvorenja novih pogona pa i pokušaje akvizicija u regiji s strane državne uprave možemo vidjeti jedino glad države koja više nema gdje uzimati. I što onda očekivati 2013. godine? ko je povijest učiteljica života onda iz pregleda gospodarskih događaja iz 2012. možemo vidjeti kako će biti investicija, ali će ih zaustaviti spora birokracija, kako će biti malih i srednjih poduzetnika, ali će ih ugušiti visoki nameti, kako će biti i novih šoping kvadrata, ali neće biti kupaca jer džepove građana prazni država te kako su

A

U

Poslovna 2013.

Prosinac/2012.

SIJEČANJ 10. siječnja - Nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda Quaestus nekretnina opozvao Borislava Škegru s mjesta predsjednika, a Tomislav Matića s mjesta člana Uprave tog fonda.

250

milijuna kuna vrijedna je tvornica koju je otvorio Pik vrbovec

VELJAČA 2. veljače - Tvrtka Ikea Hrvatska izvijestila da su počeli pripremni radovi na lokaciji buduće robne kuće i trgovačkog centra Ikea u Rugvici.

1

OŽUJAK 1. ožujka - PDV povećan sa 23 na 25 posto. Snižena stopa od 10% primjenjuje se za jestiva ulja i masti, dječju hranu i hranu na bazi žitarica za dojenčad, za bijeli šećer te na isporuke vode.

7. veljače - Agrokor priopćio da je povukao svoju neobvezujuću ponudu za kupnju 52,1 posto dionica slovenskog trgovačkog lanca Mercatora.

30. siječnja - Izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) započelo posjet Hrvatskoj tijekom kojeg je održalo više sastanaka s predstavnicima hrvatskih vlasti kako bi se upoznali s aktualnim gospodarskim i financijskim zbivanjima

17. veljače Izmijenjen Zakon o porezu na dobit po kojima se od ožujka oporezuje dividenda i udjel u dobiti, i to po stopi od 12 posto.

24. veljače - Hrvatski sabor donio državni proračun za 2012. kojim su planirani rashodi od 118,8 milijardi kuna, što je za 3,4 milijarde manje nego lani, dok su planirani prihodi od 108,9 milijardi kuna, ili 1,4 posto više.

5. ožujka - Agencija Fitch potvrdila važeći rejting Hrvatske za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti ‘BBB-’ i za zaduživanje u domaćoj valuti ‘BBB’, uz negativnu prognozu.

1 A n ž is tv z

18,4

milijuna eura vrijedna su dva ugovora koja je tehnika sklopila na stranim tržištima

TRAVANJ 2. travnja - HNB objavio da je deficit tekućeg računa platne bilance 2011. godine iznosio 446,3 mil. eura, što je 5,5 posto manje nego 2010.

16. travnja Američki CMC koji napušta sisačku željezaru, obustavio isporuku plina za 27 tvrtki s gotovo 800 zaposlenih.

SVIBANJ 1. svibnja - Električna energija za kućanstva poskupjela za prosječno 20 posto, a plin za prosječno 22 posto. Prosječno je poskupljenje za poduzetništvo u rasponu od 9,5 do 12 posto.

23. svibnja - Hrvatska na 46. mjestu od ukupno 132 zemlje obuhvaćene istraživanjem Svjetskog gospodarskog foruma o “Globalnom omogućavanju trgovanja” 31. svibnja - DZS objavio da je, prema prvoj procjeni, BDP u prvom tromjesečju pao 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

u 17. travnja - MMF objavio kako očekuje pad hrvatskog gospodarstva u 2012. za 0,5 posto, nakon čega bi u idućoj godini trebao uslijediti rast.

31. svibnja - Premijer Zoran Milanović na sjednici Vlade izjavio da je Hrvatska formalno u recesiji jer je u prvom kvartalu ove godine zabilježila pad BDP-a od 1,3 posto na godišnjoj razini.

Kronologija

7

LIPANJ

4. lipnja - Guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio da nakon 12 godina na mjestu guvernera odlazi iz HNB-a.

26. lipnja Rockwoolova tvornica kamene vune, u koju je uloženo 100 milijuna eura, svečano otvorena u Potpićnu, 7 godina nakon što je započela gradnja.

Poslovna 2013.

Prosinac/2012.

160

SRPANJ 6. srpnja - Hrvatski sabor izmijenio Opći porezni zakon koji predviđa objavu popisa poreznih dužnika.

Taj popis dospjelih i nenaplaćenih dugova sadržavat će dugovanja ‘starija’ od 90 dana.

mil. eura vrijedan je Falkensteiner Punta skala resort

63

KOLOVOZ

2. kolovoza - Vlada prihvatila smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013. - 2015. kojima u ovoj godini predviđa stagnaciju BDP-a.

31. kolovoza - DZS objavio prvu procjenu prema kojoj je BDP u drugom kvartalu pao 2,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

31. srpnja - Porezna uprava Ministarstva financija objavila popis pravnih osoba, obrtnika i građana, čiji su porezni dugovi državi stariji od 90 dana, a na kojem se nalazi više od 102 tisuće poreznih dužnika.

benzinske crPke u vlasništvu omv-a kuPila je ina

1

RUJAN 5. rujna - Objavljeno “Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2012.

- 2013.” Svjetskog gospodarskog foruma Hrvatska pala za 5 mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu na 81. mjesto od 144 zemlje.

9 u g p d g 2 a

20. rujna - DZS objavio konačne podatke po kojima je hrvatski BDP u drugom tromjesečju realno pao za 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto više od prve procjene koja je govorila o padu za 2,1%.

21. rujna - Hrvatski sabor donio Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Za ulaganja mikropoduzetnika od 50.000 eura naviše porez na dobit u idućih 5 godina umanjit će se za 50 posto.

2 H ć p B p

17,5

mil. kuna vrijedno je bioplinsko postrojenje koje je agrokor otvorio na farmi gradec

LISTOPAD 9. listopada - MMF u redovnim Svjetskim gospodarskim prognozama procijenio da će hrvatsko gospodarstvo u 2012. zabilježiti pad aktivnosti od 1,1 posto.

16. listopada - DZS objavio da je u rujnu inflacija u Hrvatskoj dosegnula 5,0 posto, što je njezina najviša razina u gotovo četiri godine i znatno viša nego što se očekivalo.

26. listopada - Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio kako će 2012. hrvatski BDP pasti 1,9 posto, te će kumulativni pad BDP-a u 4 godine iznositi 10 postotnih bodova.

STUDENI 7. studenog - Ministar financija Slavko Linić izjavio da je Vlada odustala od uvođenja poreza na imovinu te će umjesto toga od 1. travnja uvesti porez na nekretnine koji bi trebao zamijeniti komunalnu naknadu.

7. studenog - Europska komisija objavila najnovije prognoze te procijenila da će hrvatsko gospodarstvo zabilježiti ove godine veći pad nego što se ranije očekivalo, očekuje pad od 1,9 posto, a oporavak je odgođen za 2014.

29. studenog - Agencija Fitch izmijenila prognozu za hrvatski rejting iz stabilne u negativnu.

Fitch istodobno potvrdio važeći rejting Hrvatske za dugoročno zaduživanje inozemstvu ‘BBB-’ i rejting za dugoročno zaduživanje u domaćoj valuti ‘BBB’.

Kronologija

9

PROSINAC 4. prosinca - DZS objavio prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo u listopadu nominalno pao za 1,5, a realno za 5,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

13. prosinca - HNB objavio procjene za 2012. i 2013. - za 2012. procjenjuje da bi hrvatski BDP mogao pasti za 1,8 posto, a u 2013. predviđa rast za 0,3 posto,.

14. prosinca Agencija Standard & Poor’s snizila kreditni rejting Hrvatske sa BBB-/A-3, na BB+/B, a smanjenje obrazložila nedostatnim reformama.

Poslovna 2013.

Prosinac/2012.

30

tisuća Prodanih novih vozila očekue se u 2013.

PODRAVKA

Podravka očekuje stabilizaciju i postupni oporavak u 2013. godini. Svjesni smo svih izazova koje sljedeća godina nosi te smo pronašli rješenja kako se s izazovima boriti. Veliki doprinos tome daje i činjenica da smo kroz više od 50 godina rada stekli povjerenje potrošača u Hrvatskoj, Europi i šire. Smatramo da je u 2013. godini moguće ostvariti “kick-start” gospodarstva, u čemu će ključni elementi biti rast privatnog sektora uz pomoć poticajnih mjera države te okretanje prema izvoznim tržištima. Jačanje izvoza je usko vezano uz pozitivne učinke ulaska Hrvatske u EU, ponajprije zbog olakšanog izvoza.

ĐURO ĐAKOVIĆ HOLDING

U Đuro Đaković grupi, unatoč prilično lošem gospodarskom okruženju, ne skrivamo ambiciozna očekivanja u 2013. godini. Ovu ćemo godinu završiti s rastom prihoda od oko 25 posto čime će oni premašiti milijardu kuna, a sljedeće godine planiramo nastaviti taj pozitivni trend. Svoj optimizam temeljimo na dvije ključne odrednice u poslovanju koje smo postavili ove godine. Sveobuhvatno restrukturiranje koje smo pokrenuli za cilj ima učinkovitije upravljanje na svim razinama. Istovremeno s restrukturiranjem, radimo na uspostavljanju strateških partnerstava s najvećim domaćim i stranim kompanijama. Kako bi dodatno ubrzali razvoj i modernizaciju pogona i ojačali poziciju u proboju na nova tržišta, ove smo godine ojačali suradnju s finskom Patrijom i potpisali partnerski ugovor s norveškim Kongsbergom. Za Đuro Đaković će 2013.biti godina jačeg izlaska na svjetsku scenu.

INA

U godini koja dolazi planiramo nastaviti s našim istražnoproizvodnim projektima, u Hrvatskoj i u inozemstvu, unatoč očekivanim poteškoćama koje su ponajprije povezane sa smanjenom tržišnom potražnjom i nepovoljnim uvjetima poslovanja na našim inozemnim koncesijama. Fokus u 2013. godini svakako će biti nastavak istraživanja u kontinentalnoj Hrvatskoj gdje smo u godini na isteku imali značajne uspjehe. Nastavljamo i s daljnjim razvojem naših rafinerijskih sustava te ulaganjima u našu maloprodajnu mrežu. Ulaskom u EU očekujemo dodatnu liberalizaciju tržišta.

P.Z. AUTO

Prognoze za 2013. godinu nisu baš ohrabrujuće, očekuje se najteža godina od početka gospodarske krize 2009. godine. I za automobilsku branšu nadolazeća će godina biti najveći izazov do sada. Realno procjenjujemo da će ukupno tržište osobnih vozila brojati najviše 30.000 novoregistriranih vozila, što spram 2012.g. znači daljnji pad od cca 2000 jedinica.

ER NI DM-DROGERIE MARKT

Dobrom racionalizacijom i organizacijom poslovanja u svim resorima unutar tvrtke, koncentracijom tvrtke na naš osnovni posao - maloprodaja drogerijske i parfumerijske robe te zakupom poslovnih prostora umjesto stjecanjem vlasništva, dm je osigurao pretpostavke za stabilno poslovanje. Planiramo otvoriti nove prodavaonice i time stvoriti nova radna mjesta. Također, nastavit ćemo s uspješnim društvenoodgovornim projektima te ćemo pokrenuti nove projekte, vezane uz okoliš i zajednicu u kojoj poslujemo.

U ćem na svi po svi trž se na str Ko se cilj pro ma te gru

25

OPTIMA TELEKOM

Potreba za daljnjim razvijanjem usluga je nužna te će i u 2013. razvoj zasigurno ići u smjeru zadovoljavanja potreba za brzim, kvalitetnim, tehnološki superiornim i cjenovno prihvatljivim komuniciranjem. Bez obzira na teške uvjete poslovanja koji će se vrlo vjerojatno nastaviti i u 2013. godini, moramo nastaviti razvijati tržište telekomunikacija jer je to s jedne strane u interesu naših građana, gospodarstva i društva u cjelini, a s druge je strane to jedini način da koristeći se suvremenim tehnologijama zapravo pomognemo sami sebi da što brže i sa što manje posljedica izađemo iz krize.

z

j,

ć

be a , a o

mo ne

posto rast je prihoda đuro đaković holdinga u 2012.

HRVATSKA POŠTA

ERICSSON NIKOLA TESLA

U 2013. nastavit ćemo i dalje snažiti našu poziciju u svim segmentima poslovanja i na svim kompanijskim tržištima dodatno se usmjeravajući na nove kupce i strateške poslove.

Koncentrirat ćemo se na tri strateška cilja: profitabilni rast prodaje, prihvatljive marže i novčani tok te prodaju unutar grupacije.

Nadolazeća godina bit će prepuna izazova.

Prvenstveno se to na Hrvatsku poštu odnosi zbog liberalizacije koja formalno nastupa 2013. godine, iako se zbog nezakonite konkurencije već godinama nosimo s tom činjenicom. Osim borbe za zadržavanje tržišta, Hrvatska pošta u 2013. godini te u godinama koje slijede poslovanje će temeljiti na održavanju stabilnosti te poboljšanju poslovanja.

Nastavit ćemo s plasiranjem novih usluga poput digitalne televizije. U financijskom smislu, u nadolazećoj godini Hrvatska pošta troškovno će se restrukturirati te neće trošiti koliko treba ili koliko želi, već koliko može.

Predviđanja

HRVATSKI TELEKOM

11

Općenito govoreći, fokus poslovanja će i dalje biti usmjeren na razvoj ICT i “cloud usluga” kao i širokopojasnog fiksnog i mobilnog interneta jer je omogućavanje brzog pristupa internetu i modernim tehnologijama temeljni preduvjet daljnjeg razvoja gospodarstva i društva u cjelini.

U 2013. godini ćemo i dalje raditi na transformaciji naše kompanije u online kompaniju, primjerice intenzivnijim uvođenjem društvenih medijskih alata i metodologija te rješenja temeljenih na webu i cloudu.

SPORTINA

Za maloprodaju 2013. će biti godina koja će pokazati koliko smo se uspjeli prilagoditi novonastaloj situaciji na tržištu. Ne očekujemo značajnije promjene makroekonomske situacije u regiji i u skladu sa time očekujemo da će potroŠnja biti na pribliŽno jednakoj razini kao i u 2012. godini.

Na tržištu vladaju novi uvjeti i potreban je poseban pristup svakom kupcu.

Ulazak Hrvatske u EU značajno će olakšati poslovanje.

PEUGEOT

Nakon jedne količinama siromašne ali tržišnim udjelom dobre 2012. godine, u slijedećoj godini ne očekujemo značajnije pozitivne pomake u prodaji novih vozila. Izvjesno je da će novi Zakon o posebnim porezima izazvati određene turbulencije na tržištu no međutim taj “poticaj” neće u konačnici pridonijeti i većoj prodaji vozila. Bez obzira na to, modeli koje će Peugeot tijekom slijedeće godine plasirati na tržište Europske unije, dakle i Hrvatske, trebali bi nam omogućiti da tržišni udio od 8% dodatno učvrstimo.

Poslovna 2013.

Prosinac/2012.

30

Posto veći Promet trgovcima donosi Prosinac

Realni plan je garancija uspjeha Samo Gorjup predsjednik Uprave mercatora Hrvatska

Piše: Božica Babić Fotografije: PD

P

redsjedanje Upravom Mercator Hrvatska Samo Gorjup preuzeo je početkom 2012. da bi nedugo potom, već u ožujku, najavio pokretanje niza aktivnosti na izradi novog strateškog plana za sve žešću tržišnu utakmicu među brojnom ovdašnjom konkurencijom. Gorjup iznosi što je već realizirano iz te projekcije, a što je još u pripremi te s kakvim procjenama planiraju poslovanje u 2013.

Koliko je Mercator ove godine investirao u razvoj maloprodajne mreže na hrvatskom tržištu?

Radije bih govorio o kvadratima nego o vrijednosti investicija. Otvorili smo tri nove trgovine, jednu u Vodicama te Savicu u Zagrebu i Kurilovec kod Velike Gorice ukupne

površine oko 1300 četvornih metara. Preuredili smo hipermarket u Karlovcu bruto površine 3000 kvadrata, s tim da je ostao samo ‘kostur’ objekta, sve ostalo je potpuno novo. Uz to smo obnovili i 12 Getroa; preuredili smo prostor, ali ne na način da smo samo smanjili prodajnu površinu već smo ih djelomično i preadaptirali s

PodUPiremo lokalnU ProizvodnjU - U strUktUri PriHoda danas imamo 67 Posto HrvatskiH Proizvoda

dopunom nove opreme, novim vizualima i novim zakupcima.

Osigurali smo više od 40.000 kvadrata za potrebe market programa, dok smo od novonastalih površina za zakupce, aktivirali već 6000. Generalke su urađene na još sedam trgovina Mercatora površine oko 1500 kvadrata. Nisam zbrajao kvadraturu, no i ovako nanizana svjedoči da smo i ove godine ulagali jako puno. Paralelno radimo i na novim objektima. Imamo već otvorene projekte međutim, to je posao koji uobičajeno traje od jednu i pol do dvije godine i rezultati će biti vidljivi tek krajem 2013. odnosno početkom 2014.

Dio konkurencije okreće se sve više izgradnji trgovina duž priobalja,.

Intervju

13

Mercatora baš i nema na tom prostoru, planirate nešto?

Prisutni smo u većim gradovima Dalmacije jer, doista znamo što je snaga recimo Splita, no imamo više objekata u Istri te na jugu Dalmacije. Naša želja je da napravimo bolju poveznicu te budemo prisutniji na obali, no za takav projekt nam treba vremena. Naš primarni fokus ipak su Zagreb sa širom okolinom i Istra. Međutim, trošak logistike u trgovini je vrlo značajan i on dijelom određuje kako i kamo ćemo fokusirati razvoj.

Radimo puno na tzv. globalnoj nabavi s obziRom na ukidanje caRina objedinit ćemo nabavu s pRostoRa eu što nam daje mogućnost da kupcima ponudimo cijenu pRema platežnoj moći

Godina je na izmaku, možete li ocijeniti kako će Mercator pamtiti poslovanje u 2012.?

Godina će biti gotova tek kada završi prosinac, svim trgovcima to je najznačajniji mjesec, donosi od 20 do 30 posto veći promet naspram ostatka godine.

Mogu tek reći kako su očekivanja u prodajnom smislu gotovo realizirana, nijedan trgovac nije pripravan reći da ima 100 postotnu realizaciju.

Ispadalo bi da se hvali. Naš cilj bio je da u 2012. puno napravimo na cjenovnoj prilagodbi, na ponudi asortimana i njegovoj prilagodbi zahtjevima kupaca, mislim da smo zadovoljili njihova očekivanja.

Racionalizirali smo poslovanje, odlučili smo ne zadržavati nešto pod svaku cijenu. Nakon godinu dana smo zatvorili jednu trgovinu u Osijeku, bili

Poslovna 2013.

Prosinac/2012.

14

smo zakupci prostora unutar trgovačkog centra koji nije ispunio najavljene planove.

No, Osječani i dalje imaju svoj Mercator centar stotinu metara dalje.

Statistika otkriva da je potrošnja u hrvatskoj maloprodaji ušla u nega­ tivnu spiralu. Kako plivati u takvim okolnostima?

Otvoreno ću vam reći, trgovci koji nisu investirali, koji nemaju prihode kroz organski rast su izgubili. Svaki trgovac, ako će biti iskren, priznat će da je na starim objektima u usporedbi s prošlom godinom ostvario manji promet. Mi smo zadržali broj kupaca, ali je košarica manja. U Mercatoru nismo pali, a kako smo znali da ćemo imati neki pad u Getrou ciljano smo krenuli u smanjivanje kvadrature. Jer, ako više ne prodajemo bijelu tehniku ne trebaju nam sve površine Getroa.

Osnovni programi prehrane te prodaja voća i povrća u Getrou su tijekom godine bilježili velik rast dok je prodaja tekstila i tehnike bila manja. Zato smo i odlučili više ne raditi svaštarnicu u jednom objektu Getroa nego prostor ponuditi kvalitetnim zakupcima s biranom komplementarnom ponudom.

Usmjerit ćemo se u segmente u kojima smo jako dobri, na njima ćemo puno raditi i u Mercatoru i u Getrou. Što je moguće očekivati u 2013.?

Znamo da su makroekonomske prognoze pesimistične te da nas očekuje pad potrošnje i rast nezaposlenosti. Teško je,

dit će se na robnim grupama koje su opterećene carinom.

Konkretno, imamo pekarnu u Grosuplju i proizvode uvozimo u Hrvatsku uz carinu od 15 posto. Zbog ukidanja te carine nabavna cijena vjerojatno će se sniziti za 15 posto.

Hrvatska ulazi u EU i Mercator se intenzivno priprema za to razdoblje

barem u prvom polugodištu očekivati prognozu rasta i zato smo naše planove krojili vrlo realno. Međutim, Hrvatska ulazi u EU i Mercator se intenzivno priprema za to razdoblje.

Radimo puno na tzv. globalnoj nabavi s obzirom na ukidanje granica i carina. Objedinit ćemo nabavu s prostora EU što nam daje veću mogućnost da kupcima ponudimo adekvatniju cijenu prema njihovoj platežnoj moći. Međutim, nastavit ćemo i dalje podupirati lokalnu proizvodnju - u strukturi prihoda Mercator danas ima 67 posto hrvatskih proizvoda.

To nije malo, ako bih uspoređivao, Mercator u Sloveniji drži 70 posto slovenskih proizvoda, a u Hrvatskoj 67 posto hrvatskih. Držimo rejting i poštujemo lokalne proizvođače. Naša prednost je i što ćemo osnovni asortiman

moći objediniti i time postići veću ekonomiju obujma za ukupno slovensko-hrvatsko tržište. Pripremamo se i ekonomizirati logistiku, imamo dovoljno kapaciteta u Sloveniji koji su manje iskorišteni, a istodobno ćemo iz skladišta u Svetoj Nedjelji kod Samobora opskrbljivati slovensko tržište.

Više se neće gledati je li vlasnik robe Mercator iz Ljubljane ili Zagreba nego gdje je roba locirana pa je stoga i transport jeftiniji.

Hoće li ta racionalizacija možda pojeftiniti neke proizvode u Hrvatskoj nakon srpnja 2013?

Maloprodajne cijene koje pratimo i uspoređujemo već su ispodprosječne. Naša dva tržišta su preblizu i premda je u Sloveniji PDV na hranu 8,5 posto a u Hrvatskoj 25 posto. Promjena cijena dogo-

Akcijske bitke trgovaca za privlačenje kupaca sve su žešće. Koliko uopće ima prostora za daljnje rezanje cjenika.

Neću govoriti o pojedinačnim iskustvima nego o prosječnoj bruto marži u trgovini, ona je dva puta niža u Hrvatskoj nego u Sloveniji.

To je zbog povećanja PDV-a koji značajno utječe na maloprodajnu cijenu. PDV je potisnuo zaradu trgovaca, a sada će priliku na otvorenom tržištu imati hrvatski proizvođači.

Imat će bolju poziciju za izvoz u Sloveniju, nego slovenski u Hrvatsku, a to dobro znaju Podravka, Agrokor, Atlantic i ostali. Ukidanje granica velika je prilika za hrvatske tvrtke, posebno za prehrambenu industriju.

U Hrvatskoj je kon­ kurencija među trgov­ cima već sada velika, što je moguće očekivati za nekoliko godina?

Zakon koncentracije je neminovan. U Sloveniji prva tri trgovca danas drže 60 posto tržišta, u Hrvatskoj 50 posto dok na srpskom tržištu još nema nijednog velikog europskog trgovca. Europska praksa je da tri najveća prisvajaju od 70 do 80 posto udjela, to uskoro i nas ovdje čeka.

Poslovna 2013.

3,8

Prosinac/2012.

Posto iznosi realni Pad u maloProdaji u hrvatskoj

Jedini izlaz je lojalnost kupaca Optimizam veliki trgovački centri očekuju u idućoj godini niz izazova, ali iako svjesni krize ostaju optimistični u svojim predviđanjima i očekivanjima

Piše: Božica Babić Fotografije: Fotolia

K

ošarica je sve praznija, kupuje se ciljano pa dnevni račun u malim kvartovskim formatima Mercatora u prosjeku ne prelazi 60,

u hipermarketima je oko 250 kuna. Član Uprave Mecator grupe Igor Maroša ocjenjuje da pozitivnih preokreta neće biti ni u iduće tri godine.

Sličan rezime vjerojatno je u trenutku iskrenosti moguće čuti ako ne od svih trgovaca onda gotovo od svih koji

posluju na hrvatskom tržištu.

Pad prometa

Naime, statistika pokazuje da je listopad 2012. u odnosu na prosjek ostvaren u 2005. završen uz realni pad prometa u trgovini na malo od čak 15,7

nij od u ma u nja me sta mj

posto dok je u odnosu na listopad 2011. bio manji 5,7 posto a, prema rujnu ove godine 3,4 posto.

Direktorica Sektora trgovine u Hrvatskoj gospodarskoj komori Milica Rakuša Martulaš napominje da Hrvatska po pitanju prometa u trgovini

tosto 3,4

ne koj arka ini

Trgovački centri City Center one u 2013. očekuje rezultate slične onima u 2012. koji su u odnosu na stanje u Hrvatskoj bili zadovoljavajući nije izolirana i da se kretanja odvijaju u skladu s kretanjima u Europskoj uniji. Naime, makroekonomsko okruženje u EU je nestabilno i kretanja u 2012. pokazuju da promet u trgovini na malo u EU stagnira, ali se poduzimaju mjere za poticanje potrošnje i

razvoj gospodarstva.

Rakuša Martulaš, pozitivnija kretanja u trgovini na malo u 2013. očekuju uz uvjet pozitivnijih kretanja u makroekonomskom okruženju.

Prema procjeni Dražena Lulića iz konzultantske tvrtke Caper 2013. donosi stagnaciju maloprodajne potrošnje. Tijekom prvih 10 mjeseci 2012. ukupna maloprodaja je, podsjeća, nominalno pala za 0,6% u odnosu na isto razdoblje 2011. dok je realan pad na razini od 3,8%. Ovaj podatak, po Luliću, ukazuje na dugotra-

jan proces oporavka maloprodajne potrošnje što će se osjetiti i u 2013., smatra Lulić.

Budući je maloprodajna potrošnja u izrazito visokoj korelaciji s raspoloživim dohotkom kućanstva, potrebno je realno sagledati, odnosno uzeti u obzir prognozirane niske stope rasta ukupnog gospodarstva za sljedeću godinu kao i nastavak rasta stope nezaposlenosti.

Utjecaj poreza

Također, utjecaj na potrošnju imat će i dugo najavljivani porez na nekretnine dok istovremeno nije realno za očekivati smanjenje poreznog opterećenja plaća jer je ova godina

17

pokazala da je proces konsolidacije državnog proračuna još daleko. Isto tako, najavljuje Lulić, recentni negativni trendovi državnog rejtinga mogli bi se osjetiti i kroz porast troškova zaduživanja i u sektoru građanstva.

Zdenko Segetlija, profesor na Ekonomskom fakultetu Osijek polazi pak od obrnute teze.

“S obzirom na nastalu situaciju nema nikakve svrhe prognozirati retailing u Hrvatskoj”, kaže Segetlija. Uz to smatra da bi se trebalo jače fokusirati na “na negativne napise koji otvaranje stranih prodavaonica (npr. Kaufland u Vukovaru) pripisuju uspjesima, a zapravo je riječ

Skladan odnos s klijentima i naplata potraživanja – kako je to moguće?

Isplati li se prodati vlastita potraživanja?

Mogu li smanjiti rizik od nenaplaćenih potraživanja?

Globalni izazovi – globalna rješenja Odluke se donose svaki dan – EOS Vam omogućuje donijeti ispravne. Mi smo pružatelj financijskih usluga iz područja naplate i otkupa potraživanja.

Pružamo podršku Vašem poslovanju pri naplati – s pažnjom, razumijevanjem i partnerskom mrežom širom svijeta. Za dodatne informacije posjetite www.eos-matrix.hr

With head and heart in finance

121101_EOS_ImageAZ_188x118_HR.indd 1

02.11.2012 10:33:02 Uhr

Poslovna 2013.

60

Prosinac/2012.

18

kuna iznosi Prosječna dnevna Potrošnja Po računu u mercatoru

o gubitku radnih mjesta”, Planiraju, najavljuje, nasta- telja iz drugi dijelova Hrvatopominje osječki profesor, viti dovoditi nove sadržaje na ske i susjednih zemalja koji su a razlog njegova pesimizma hrvatsko tržište. pokazali veliki interes unutar i je uvjerenje da strani trgovci izvan turističke sezone. Poslozapravo ukidaju radna mje- Ipak optimistični vanje i City Centera, kaže, sta u prerađivačkoj industriji, Arena Centar će u 2013., najav- komercijalni direktor Davorin a svoje police rezerviraju za ljuje, imati za cilj dodatno Profeta uvelike ovise o potroproizvode iz zemalja iz kojih potvrditi vodeću poziciju šačima, o njihovim realnim dolaze. među trgovačkim centrima i subjektivnim procjenama Velikog optimizma glede tren- u Zagrebu te će nastojati vlastitih ekonomskih pridova u potrošnji u sljedećoj zadovoljiti i potrebe posjeti- lika. Kod City Centera one u 2013. Profeta očekuje rezulgodini čini se nema ni u trgotate slične onima ostvarenim vačkim centrima. Tako direktorica marketinga Arena u 2012. koji su, kratko kaže, u Centra Sanja Vladoodnosu na stanje u Hrvatvić kaže - “Godina skoj bili zadovoljavajući. pred nama neće Posljednjih godina, Godina Pred nama neće biti laka za hrvatnapominje, postalo biti laka za hrvatsko sko gospodarstvo je pravilo da je tržište GosPodarstvo u cjelini u cjelini i pred izrazito nestabilno, svima je, pa tako ali se City Center i Pred svima je, Pa tako i pred nama, izaone tome prilagoi Pred nama, izazov u zov u ostvarenju dio koliko god je to ostvarenju Poslovnih bilo moguće. poslovnihciljeva.”

ciljeva, Poručuju iz arena centra

Stjepan Iveljić, direktor centra Westgate Shopping City pojašnjava kako svakoj novoj poslovnoj godini pristupaju planski s detaljnom razradom aktivnosti pa smatraju kako će i 2013., baš kao i godina na izmaku, biti izazovna, ali i uspješna. Važno je, naglašava, nastaviti kreirati potražnju za inovativnom ponudom, te tržištu pristupiti proaktivno i time svakodnevno iznenađivati posjetitelje, ali i konkurenciju. Osim novim dodatnim sadržajima koji će biti u službi zabave naših posjetitelja svih uzrasta, nastavit će i sa politikom obogaćivanja ponude novim brendovima te sa otvaranjem novih trgovina, stoga, uvjeren je Iveljić, dobri rezultati sigurno neće izostati ni u 2013.

Naπa poslovna izvrsnost rezultat je energije naπih ljudi.

Od istraæivanja i proizvodnje, preko prerade pa sve do maloprodajne djelatnosti, naπa najjaËa snaga su ljudi.

ZahvaljajujuÊi njihovoj energiji INA je veÊ pola stoljeÊa lider u svim segmentima poslovanja.

Zato je svaki poslovni uspjeh naπe kompanije prvenstveno uspjeh naπih zaposlenika.

INA - vi ste naπa energija.

Poslovna 2013.

Prosinac/2012.

50

Posto zaPoslenih radi u malom Poduzetništvu

86

Posto novih radnih mjesta otvara se u malom Poduzetništvu

1

Sn

P g

P

ove godine, Politika davanja Poticaja malom i srednjem Poduzetništvu se Promijenila, Pa se manjem broju Poduzetnika Počelo odobravati sredstva u većim iznosima

tva pn 168 ko no ka rač jed te izr teh ad na fin Eu

Te

“I 2 ob za vri no arg do sti sta nu de on

u

12

Posto Povećano je kreditiranje malih Poduzetnika

Mali poduzetnici

21

Snižena očekivanja administracija, zakoni i nelikvidnost dugoročni problem

Problemi i u 2013. godini ostaju isti Piše: Nikolina Buljan/VLM Fotografije: Fotolia

P

rema ovogodišnjem Izvješću opservatorija malog i srednjeg poduzetništva (MSP) u Hrvatskoj ukupni sektor MSP-a se sastoji od 168.931 proizvodne jedinice u kojima je zaposleno 50% radnog stanovništva s tim da se kao mala i srednja poduzeća računaju tvrtke koje imaju od jednog do 249 zaposlenih. Sve te tvrtke, kako stoji u Izvješću izrađenom u sklopu projekta tehničke pomoći “Poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini” koji je financiran u okviru programa Europske unije za Hrvatsku.

Teške godine

“I 2011. i 2012. godina bile su obje teške u poslovnom smislu za poduzetnike. U posljednje vrijeme poduzetnici se u javnosti negativno percipiraju s argumentacijom kako nisu u dovoljnoj mjeri pokretali investicije niti otvarali radna mjesta. Dakle, kad treba pokrenuti gospodarstvo, brzo se detektiraju poduzetnici kao oni koji trebaju investirati, no

kad ti isti poduzetnici progovore o problemima s kojima se susreću i koje treba rješavati da bi mogli investirati, onda se nekako pažnja skrene na neke druge teme. Kako se čak 86% svih novih radnih mjesta stvara u malim poduzećima nikako ne tješi činjenica da se s istim problemima susreću mali i srednji poduzetnici u EU”, govori Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika.

Od dolaska nove Vlade na vlast u Hrvatskoj, jedna od najčešće spominjanih tema jest značajan porast sredstava za poticanje malog i srednjeg poduzetništva. Iako se iznizao cijeli spektar različitih programa za poticanje MSP-a, Anny Brusić upitali smo koliko su

ti programi značajni, odnosno koliko mogu utjecati na pokretanje gospodarstva.

Pomoć za poduzetnike

“Ministarstvo poduzetništva najavljuje raspisivanje natječaja početkom godine koji će pratiti poslovnu godinu.

Posljednjih desetak godina poticaji za poduzetnike bili su više socijalne nego poduzetničke prirode jer bi veliki broj poduzetnika dobio poticaje, ali u malim iznosima.

Srećom, ove godine, politika davanja poticaja malom i srednjem poduzetništvu se promijenila, pa se manjem broju poduzetnika počelo odobravati sredstva u većim iznosima. Za male i srednje poduzetnike, tako, direktnih

Manje neuspješnih Podaci Fine pokazuju da je tijekom posljednje dvije godine postojala značajna kreditna ekspanzija (nešto iznad 12 posto) iako su ukupni prihodi od prodaje za cijelu skupinu poduzeća opali za 16%, sa 690,7 milijardi kuna u 2008. godini na 580,2 milijarde kuna u 2010 godini. Ukupne obveze MSP-a povećale su se sa 160,8 milijardi kuna na 184,2 milijarde kuna što je bilo povećanje od 14,6%.

Broj neuspješnih poduzeća također je smanjen.

poticaja ima oko 250 milijuna kuna godišnje”, govori Brusić.

Unatoč ovoj brojci, ne očekuje mnogo od 2013. godine.

Izazovi će, kaže, biti isti kao i prethodnih godina.

“Zapravo pomalo uvijek iznenadi pitanje: što muči poduzetnike? Kao da se svake godine očekuju neki novi problemi, pa onda i zanimljiviji.

Novi zakoni

Možda bi i bili, kada bi se stari ili uvijek isti problemi rješavali. Ali, posljednjih desetak godina, koliko se ja bavim temom malog i srednjeg poduzetništva, problemi su uvijek isti, samo je njihov rang na ljestvici problema malo promijenjen”, objašnjava Brusić.

Broj jedan problem su, spominje, administrativne barijere i pristup financijama te problem nelikvidnosti, koji je još od 2008. bio najveći problem.

Dodaje kako se od novog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi očekuje da će početi rješavati problem nelikvidnosti te da će dijelom i “čistiti” poduzeća koja nisu poslovno aktivna.

Poslovna 2013.

Prosinac/2012.

Banke

23

Spas u 2013. godini donosi ulazak u EU Loše stanje Nužna je provedba reformi, a rast BDP mogao bi biti oko 0,3 posto Piše: Tin Bašić Fotografije: Fotolia

G

odina 2012. bila je teška i izazovna, a ni iduća neće biti ništa bolja. Glavni ekonomisti i analitičari najvećih banaka u Hrvatskoj smatraju da je ulazak u Europsku uniju glavna prilika za oporavak domaćeg gospodarstva.

No ako se ne provedu nužno potrebne reforme, pristupanje elitnom članstvu Staroga kontinenta neće donijeti previše koristi. Ni nedavno sniženje kreditnog rejtinga na ne-investicijsku razinu neće “pomoći” rastu gospodarstva.

Likvidnost

“Posljednje snižavanje rejtinga izravno će utjecati na

cijenu novog zaduživanja, ali negativni rizici više su prisutni u srednjoročnom razdoblju, a ne u kratkoročnom.

Trenutno na tržištima prevladava iznimno visoka likvidnost što u kratkom roku sprječava rast prinosa. Ipak to otvara opasnost prividne uspješnosti države kroz niže troškove trenutnog zaduživanja bez zdravih funda-

menata odnosno osnova za održiv rast i razvoj. Ukoliko Hrvatska ne provede strukturne reforme i fiskalnu prilagodbu na rashodnoj strani proračuna odnosno ostane li u neinvesticijskom rejtingu trošak servisiranja duga će se zasigurno povećavati i ugrožavati ionako krhki oporavak gospodarstva dovodeći u pitanje održivost javnog

Poslovna 2013.

Prosinac/2012.

1,5

duga”, upozorava Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja u Raiffeisen banci.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke smatra kako nedavno sniženje rejtinga samo po sebi ne bi trebalo biti okidač za negativnu reviziju prognoze kretanja BDP-a za iduću godinu.

No Stojić je jedini među glavnim ekonomistima i analitičarima velikih banaka koji smatra da će iduće godine BDP zabilježiti pad. Svi ostali misle da će se u 2013. ostvariti rast između 0,3 i 0,5 posto.

Ocjene rejting agencija

“Ocjene rejting agencija uglavnom uključuju pretpostavke već ugrađene u naša očekivanja. U 2013. očekujemo pad BDP-a od 1,5 posto zbog razduživanja privatnog sektora, fiskalne konsolidacije, rasta nezaposlenosti te smanjenja realnog raspoloživog dohotka.

Pritom kretanja u okruženju (neizvjesnost oko krajnjih rješenja za eurozonu) u kombinaciji sa nedovoljno snažnim adresiranjem nekonkurentnosti te nepredvidivošću razduživanja uglavnom nameću negativne rizike”, kaže Stojić.

Marko Škreb iz Privredne banke Zagreb predviđa rast od 0,3 posto uz ogradu da je rizik korekcije znatno viši nego prije. Zdeslav Šantić iz SG-Splitke banke predviđa rast od 0,4 posto, no naglašava da će s trenutnog stajališta “bilo kakva stopa rasta biti veliki uspjeh”. Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke zasada ostaje pri prognozi od pozi-

Posto iznosit će Pad BdP-a u 2013. Prema hrvoju stojiću

tivnih 0,5 posto, a Alen Kovač iz Erstea predviđa raspon od nule do 0,5 posto. “Potencijal blagog oporavka gospodarske aktivnosti dominantno leži u oživljavanju investicijskog ciklusa i nešto povoljnijem impulsu strane inozemne potražnje nego što je to bio slučaj u 2012. godini. S druge strane nepovoljni trendovi na tržištu rada i u kontekstu zaposlenosti i u kontekstu realnih primanja sugeriraju da će osobna potrošnja ostati pod negativnim pritiskom. U povoljnom scenariju tako vidimo stopu rasta u rasponu od 0 do 0,5 posto uz u ovom trenutku naglašene negativne rizike koji su povezani s neizvjesnom dinamikom rasta naših izvoznih tržišta te, na domaćem planu, rizika daljnje zadrške u pokretanju investicijskog ciklusa”, objašnjava Kovač. Ističe da je pred Vladom prije svega zadatak konsolidacije javnih financija i restrukturiranje javnih poduzeća, ali usporedno s time dodatan naglasak na struk-

marko ŠkreB iz Privredne Banke zagreB Predviđa rast od 0,3 Posto uz ogradu da je rizik korekcije znatno viši nego prije

rast može donijeti samo investicijski ciklus Poručuju iz erstea

Banke

turne reforme koje su za sada velikim djelom izostale. “Tijekom iduće godine veliki izazov za domaće gospodarstvo bit će ulazak u EU. S obzirom na specifičnost trenutka pristupanja, možemo očekivati da će u kratkom roku izazovi prevladati koristi za domaće gospodarstvo. Također, eventualna daljnja korekcija kreditnog rejtinga dodatno bi otežala, pa i poskupila, izvore financiranja svih domaćih sektora, pa bi samim time i odgodila gospodarski oporavak. Nadalje, pogoršanje na globalnim financijskim tržištima također bi dodatno otežalo oporavak domaćeg gospo-

25

darstva”, kaže Šantić ističući da prilike za pozitivna iznenađenja “moramo stvoriti sami, pa bi se trebalo fokusirati na suštinske reforme u javnom sektoru te prednost fiskalnoj konsolidaciji”.

Nužne mjere

Živković Matijević upozorava da je glavna unutarnja prijetnja za gospodarstvo nedovoljna odlučnost kreatora ekonomske politike da provedu nužne mjere za stvaranje temelja održivog gospodarskog rasta i razvoja čime se produljava recesija, urušava tržište, privatni sektor, zaposlenost te

PBZ FAKTORING DRUGI NAZIV ZA LIKVIDNOST domaÊi faktoring B izvozni faktoring B ostali otkupi RadniËka 44, Zagreb B faktoring@pbz.hr tel. 01 636 4114, 01 636 4113; fax. 01 636 4103

Poslovna 2013.

Prosinac/2012.

Prijeti i eskalacija krize u eurozoni Poručuju iz raiffeisena banke

26

standard cjelokupnog društva. “S vanjskog okruženja i dalje nije otklonjena prijetnja ponovne eskalacije dužničke krize u eurozoni koja vodi većoj neizvjesnosti, manjem priljevu kapitala i nižoj potražnji za hrvatskim robama i uslugama (turizam)”, naglašava Živković Matijević.

Ulazak na jedinstveno tržište osim pozitivnih efekata kroz jačanje institucionalnih kapaciteta, daljnje reforme pravosuđa, jačanje vladavine prava, fiskalne discipline, pristup kohezijskim i strukturnim fondovima donosi i niz izazova, kako za privatni sektor tako i za jedinice državne te lokalne uprave i samouprave. “Radi se uglavnom

o velikom i konkurentnom tržištu koje će biti nemilosrdno prema “tržišnim bolesnicima”, a povlačenje sredstava ovisi o apsorpcijskom kapacitetu nas samih”, ističe Živković Matijević. No kako sada stvari stoje, a imajući u vidu posljednje poteze Vlade, iduća godina bit će poprilično teška.

uvjet smanjivanja javnog duga, ne planira u sljedećem trogodišnjem razdoblju.

Istodobno, u ovom se proračunu ne prepoznaju potrebne reforme koje bi dugoročno smanjile fiskalni teret za gospodarstvo i povećale konkurentnost gospodarstva. Investicijske aktivnosti se prebacuju na izvanproračunske korisnike i javna poduzeća”, objašnjava Delenec.

Ističe da se privatizacija fokusira na prodaju državnih udjela u dvije financijske kompanije (Hrvatska poštanska banka i Croatia osiguranje), a ne vidi se strategija za ostale vlasničke udjele u državnom portfelju. “Ovakvim proračunom ne prate se zahtjevi Zakona ofiskalnoj odgovornosti. Rizici su vezani i uz prihodnu i rashodnu Javni dug stranu proračuna. Neispunjavanje očekivanja ambici“Suprotno usvojenim Smjeroznog rasta u 2013. ugrožava nicama ekonomske i fiskalne prikupljanje prihoda, dok u politike, planirani se defise slučaju viših rashoda cit državnog proračuna u pogoršanom gospou sljedećoj godini darskom okruženju povećava, dok ovakvim Proračunom samo može povese primarni vlada ne Prati zahtjeve ćati teret”, kaže suficit, kao Dolenec. nužni zakona o fiskalnoj

odgovornosti. rizici su vezani i uz Prihodnu i rashodnu stranu Proračuna, smatraju bankari

DM-oglasPoslovni-200x265+3mm.ai

1

12/14/12

3:27 PM

SreÊa se dijeljenjem poveÊa

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

U blagdansko vrijeme Ëovjek dospijeva u središte svih stvari, a u dm-u je tako tijekom cijele godine. Kontinuirano ulaganje u zajednicu u kojoj živimo i djelujemo, atraktivne pogodnosti kroz dm-ov jedinstveni program lojalnosti ili odliËan omjer cijene i kvalitete dm-ovih robnih marki samo su neki od razloga zašto iz godine u godinu zadržavamo svoju lidersku poziciju na drogerijskom tržištu. Naravno, ovaj uspjeh dijelimo s vama, našim kupcima i partnerima, koje smatramo važnim sudionicima rasta i razvoja dm-a.

Ovim putem vam zahvaljujemo i želimo sretne predstojeće blagdane te sve najbolje u novoj 2013. godini. www.dm-drogeriemarkt.hr www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr