01_NASLOVNA.indd 2
30.9.2011 15:40:00
SEE Top 100 Sadržaj
Poglavlje
1.
str. 4.
TOP 100 Tvrtke
Poglavlje
2.
str. 14.
TOP 100 Banke
Poglavlje
3.
str. 22.
6.
str. 32.
9.
str. 50.
TOP 100 Osiguranja
Poglavlje
4.
TOP 100 Po stanovniku
str. 28. Poglavlje
5.
TOP 100 Burze
str. 30.
Poglavlje
TOP 100 Spajanja
Poglavlje
7.
str. 35.
TOP 100 Industrija Poglavlje
8.
str. 44.
TOP 100 Održivi razvoj Poglavlje
TOP 100 Profili zemalja
Partner za hrvatsku
Glavni urednik: Darko Markušić urednik PrilogA: Vladimir Nišević GrafiKA: RedPoint – Predrag Vučinić, Lidija Stanko
Lektura: Iva Udiković Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokuristica: Iva Zanoški Prodaja oglasa: direktorica Jasna Bibić telefon: 01/6326-016
Izdavač: Dnevnik d. o. o. Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb
03 sadrzaj 74 partneri 3
1.10.2011 13:00:04
SEE Top 100
Pomak s dna
Smanjenje troškova i pametna potrošnja ključ uspjeha tvrtki u jugoistočnoj Europi
Raina Lazarova Znakovi gospodarskog oporavka jugoistočne Europe vidljivi su na oba kraja ljestvice sto najuspješnijih tvrtki. Ukupan dohodak najvećih tvrtki jugoistočne Europe 2010. godine se povećao u odnosu na proteklu godinu za 15 posto, na 87,4 milijarde eura, nakon što se 2009. smanjio za 14 posto. Ukupna neto dobit najboljih sto tvrtki porasla je za 105 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 2,3 milijarde eura zbog troškovne efikasnosti i pažljive potrošnje tvrtki u svim sektorima. Unatoč pozitivnim znakovima učinak tvrtki jugoistočne Europe u 2010. godini bio je daleko od njihova učinka prije krize. Godine 2008. najuspješnijih sto tvrtki ostvarilo je ukupan dohodak od 95,7 milijardi eura i neto dobit od 3,048 milijardi eura. Mnogo je tvrtki 2009. slabo poslovalo zbog svjetske gospodarske krize. Osam tvrtki na ljestvici zabilježilo je rast ukupnog dohotka u odnosu na 2009., a 74 tvrtke na ljestvici godinu su završile u plusu. Usporedbe radi, samo je 71 tvrtka 2009. godinu završila u plusu. Poboljšanje financijskog zdravlja tvrtki odraz je cjelokupnog oporavka gospodarstva jugoistočne Europe. Godine 2010. šest od seRast BDP-a (godišnje, %) po tržišnim cijenama na temelju stalne domaće valute
u milijunima eura
100 000
Prihod
Dobit
10 000
80 000
8 000
60 000
6 000
40 000
4 000
20 000
2 000
0
0 2010.
2009.
2008. Izvor: Svjetska banka
dam zemalja na ljestvici sto najuspješnijih – Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Rumunjska, Srbija i Slovenija – zabilježile su pozitivan godišnji rast bruto domaćeg proizvoda, a jedino je Hrvatska zabilježila pad. Stope rasta BDP-a bile su znatno skromnije, između 0,2 i 1,8 posto, u usporedbi s rezultatima sto najuspješnijih zemalja jugoistočne Europe. U usporedbi s tim, 2009. godine sve su zemlje zabilježile negativan rast BDP-a. Stari kvintet s novim igračima Prvih pet tvrtki na ljestvici sto najuspješnijih na području jugoistočne Europe zadržalo je svoj položaj u odnosu na prethodnu godinu: rumunjska naftna grupa OMV Petrom i dalje je neosporni prvak, a slijede je hrvatska naftna kompanija Ina, bugarska rafinerija Lukoil Neftochim Burgas, rumunjski proizvođač automobila Dacia i slovenski Petrol, koji se bavi prodajom nafte i naftnih derivata. OMV Petrom godinu je zaključio ukupnim prihodom od 3,627 milijardi eura, čime je u odnosu na prethodnu godinu ostvaren porast od 8,5 posto. Ostvarena je neto dobit od 420 milijuna eura, gotovo 30 posto veća nego prethodne godine. OMV Petrom taj rezultat pripisuje povoljnim cijenama sirove nafte i dovršetku niza strateških projekata. Vlada u tvrtki i dalje ima 20,64 posto udjela nakon što nedavno nije uspjela prodati polovicu svojeg udjela. Tvrtka je prvu polovicu 2011. godine završila konsolidiranim rastom dohotka od 23 posto u odnosu na prethodnu godinu, s ukupno 10,271 milijardom leua (2,426 milijardi eura), iskoristivši povoljnu proizvodnju i porast potražnje goriva i plina. Hrvatska Ina zadržala je drugo mjesto na ljestvici najvećih tvrt-
ki jugoistočne Europe s godišnjim rastom ukupnog dohotka od 23,14 posto, na 3,291 milijardu eura. Tvrtka je 2010. godine ostvarila neto dobit od 239,3 milijuna eura, a samo godinu prije neto gubitak iznosio je 86,4 milijuna eura; povoljan rezultat ostvaren je uglavnom zbog povećane proizvodnje ugljikovodika u bušotinama na sjeveru Jadrana i u Siriji. Bugarski Lukoil Neftochim Burgas bio je u dobrom položaju za porast dohotka od 29 posto u odnosu na 2009., na ukupno 2,794 milijarde eura, čime je neto gubitak smanjen za trećinu na 61,6 milijuna eura. Jedina bugarska rafinerija pokriva 80 posto domaće potražnje za motornim gorivom i izvozi otprilike trećinu proizvodnje, što tvrtku svrstava u najvećega domaćeg izvoznika. Dacia, u vlasništvu Renaulta, zadržala je četvrto mjesto na ljestvici sto najuspješnijih tvrtki s ukupnim dohotkom od 2,709 milijardi eura, što je u odnosu na prethodnu godinu porast od 27,81 posto zahvaljujući porastu prodaje automobila na svjetskom tržištu od 12 posto. Ostvarena je neto dobit od 70 milijuna eura. Izvan Rumunjske Dacia ima proizvodne jedinice u sedam zemalja, uključujući Maroko, Rusiju i Kolumbiju. Ne iznenađuje što se slovenski Petrol našao na petome mjestu s ukupnim dohotkom od 2,482 milijarde eura, čime je ostvaren porast od gotovo 20 posto. Grupa je 2010. prodala 2,35 milijuna tona naftnih proizvoda, 5 posto više nego prethodne godine. Šesto i sedmo mjesto zauzeli su rumunjski Rompetrol Rafinare, naftna rafinerija i jedinica nizozemske Rompetrol grupe, koji se popeo za dva mjesta, te bugarska jedinica Aurubisa, proizvođača bakra sa sjedištem u Hamburgu, koji se uspeo sedam mjesta. Talionica bakra sa sjedištem u Pirdopu u zapadnoj Bu-
04-07uvod 4
1.10.2011 13:03:00
garskoj 2010. godine zabilježila je ukupan dohodak od 1,952 milijarde eura, čime je u odnosu na prethodnu godinu ostvaren porast od 43 posto zbog rasta cijena bakra i povećane potražnje. Nafta i plin u velikoj prednosti Na ljestvici sto najuspješnijih zemalja u 2010. godini našle su se tvrtke iz petnaest industrijskih grana, a naftni sektor očekivano je zadržao znatnu prednost s ukupnih dohotkom od 32,2 milijarde eura, čime je ostvaren porast od 25 posto, a tvrtki iz tog sektora bilo je 27, tri više nego prethodne godine. Tvrtke koje posluju u naftnom sektoru ostvarile su zbirnu neto dobit od 855,7 milijuna eura preokrenuvši situaciju od 2009. godine kad je zbirni gubitak iznosio 156,3 milijuna eura. Prema upućenima u kretanja u industriji, za lanjski su uspjeh zaslužne više cijene nafte, smanjenja troškova i poboljšana operativna učinkovitost. Osamnaest tvrtki koje posluju u sektoru
elektroprivrede, drugom po veličini u jugoistočnoj Europi, našlo se na ljestvici sto najuspješnijih, a slijede ih sektor veleprodaje i maloprodaje sa 16 i sektor telekomunikacija sa 13 predstavnica. Metalurgiju te industriju hrane, pića i duhana predstavilo je po pet tvrtki, a u stopu ih slijede sektori prijevoza i motornih vozila.
predstavnicom. Albanija, Kosovo, Moldavija i Crna Gora ni 2010. se nisu našle na ljestvici. Novih je tvrtki na ljestvici sto najuspješnijih za 2010. godinu bilo ukupno 16, a čak 11 je rumunjskih. Prosječna stopa dohotka novih tvrtki bila je nešto viša od 80 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najveću stopu rasta zabilježile su tvrtke u naftnom sektoru.
Rumunjska, najmnogoljudnija zemlja jugoistočne Europe, nije samo zadržala prevlast na ljestvici sto najuspješnijih tvrtki nego je i osnažila prisutnost u izdanju za 2010. sa 47 sudionica, šest više nego prethodne godine. Ukupan dohodak najvećih rumunjskih tvrtki iznosio je 40 milijardi eura ili 46 posto ukupnog dohotka cjelokupne ljestvice. Bugarska se našla na drugome mjestu sa 14 tvrtki 2010., 16 manje nego prethodne godine. Treće mjesto dijele Hrvatska i Slovenija, svaka sa 13 predstavnica, a slijede ih Srbija (11) te Makedonija i Bosna i Hercegovina s po jednom
Najveća kretanja Sedamnaest se tvrtki na ljestvici sto najuspješnijih pomaknulo za najmanje pet mjesta glede dohotka, a 11 ih se pomaknulo za najmanje deset mjesta u odnosu na 2009. godinu. Najveći pomak ostvarili su Hrvatski telekom (sa 35. na 20. mjesto), koji je 2010. spojio mobilnu i fiksnu telefoniju, rumunjski OMV Petrom Marketing (pomak sa 73. na 22. mjesto), proizvođač čelika U.S. Steel Serbia (sa 52. na 32. mjesto) te Romania Petroleum Products (sa 70. na 48. mjesto).
Farmacija 1 536 Holding 950.4
Transport 2 277
Raspodjela industrijskih grana na ljestvici sto najuspješnijih tvrtki 2010. godine.
Ostalo
Nafta/plin 32 210
2 608
Piće/hrana 2 921
Vanjski krug označava ukupan povrat na uloženo u industriji (u mil. eura).
Auto industrija 4 661 5
2 2
27
5
Metal 4 855
Unutarnji krug označava ukupan dohodak industrijske grane u 2010. godini. Vanjski krug označava broj tvrtki.
4
3 5 18
Telekomunikacije 9 739
13 16 Energija 12 891
Trgovina 12 803
04-07uvod 5
1.10.2011 13:03:00
SEE TOP 100
Prema gospodarstvu s višom dodanom vrijednosti Branko Zibret, AT Kearney
Svake godine poredak SEE TOP 100 demonstrira uspješnost nefinancijskih tvrtki, banaka i osiguravajućih kuća. Osim stvarnih rezultata nužno je u njemu sagledati i ključne trendove te poruke. Je li došlo do kakvih temeljnih promjena i što možemo očekivati u budućnosti? Kada pogledamo ljestvicu SEE TOP 100 za 2010., u nama se bude suprotstavljeni osjećaji. Na svim je gospodarstvima u jugoistočnoj Europi gospodarska kriza 2008. i 2009. godine ostavila snažan trag. Otisci te krize vidljivi su najrazličitijim sektorima kao što su veleprodaja i maloprodaja, telekomunikacije te bankarstvo. A sada postoji toliko različitih scenarija budućih događaja. Kako će se tvrtke i financijske institucije ovoga puta pokušati nositi s izazovima? Koji su ključni problemi? Četiri industrijska sektora već tradicionalno dominiraju diljem jugoistočne Europe, a to su nafta i plin, električna energija, maloprodaja i veleprodaja te telekomunikacije, za kojima slijede proizvodnja automobila i metalurgija. Svim četirima sektorima zajednička je činjenica da ih pogoni domaća potrošnja. Na sektor nafte i plina dodatno utječu previranja na globalnom tržištu, što se također djelomice odnosi na trgovinu, odnosno maloprodaju i veleprodaju. Većina gospodarstava jugoistočne Europe ima negativnu energetsku bilancu, pa stoga ovisi o uvozu električne energije. Nadalje, gospodarstva jugoistočne Europe imaju vrlo ograničenu izmjenu znanja i vještina s inozemstvom. Slovenska farmaceutska tvrtka Krka jedna je od rijetkih uspješnih primjera izvoznika koji se temelji na znanju i vještinama. Pomniji pogled na razini tvrtki samo potvrđuje ovu općenitu sliku. Sedam od vodećih deset tvrtki na poretku SEE TOP 100 pripada sektoru
nafte i plina. Struktura prvih trideset tvrtki na ljestvici odražava navedenu industrijsku strukturu. Naime, njih dvanaest od trideset bavi se naftom i plinom, šest ih je s područja trgovine, uključujući i duhan, tu su i četiri telekomunikacijske tvrtke, tri elektroenergetske, dva proizvođača automobila, dvije metalurške tvrtke te jedna kompanija iz farmaceutskog sektora. Ako se uspješnost mjeri dvama pokazateljima, godišnjim rastom prodaje i profitabilnošću, pravi pobjednik je hrvatska telekomunikacijska tvrtka Hrvatski telekom, koji je ostvario izvrsne rezultate i najviši godišnji rast, djelomično zahvaljujući unutarnjoj konsolidaciji mobilne i fiksne telefonije. Kako je već spomenuto, gospodarstvima jugoistočne Europe manjka dodana vrijednost i tvrtke opremljene visokom tehnologijom širokog opsega djelatnosti. Zemljama u regiji potrebni su razvojni gospodarski programi kojima će preusmjeriti svoja poduzeća, a time i gospodarstva, prema proizvodima i uslugama s dodanom vrijednošću. To je jedini put prema održivoj budućnosti i jedini način da se suprotstavi tržišnim previranjima. I dalje su prisutni tragovi prošle krize, ponajviše u skromnom rastu i profitabilnosti tvrtki te nižem rastu bankarske aktive i premije u razvijenijim državama jugoistočne Europe poput Slovenije i Hrvatske. Gospodarstva kao što su rumunjsko, srpsko i bugarsko u tom ih pogledu sve ih brže sustižu. Međutim, jugoistočnom Europom previše dominiraju osnovne industrije koje počivaju na domaćoj infrastrukturi i potrošnji. Cijela regija mora se preusmjeriti prema gospodarstvu temeljenom na znanju koje će za sobom povući više visokotehnoloških tvrtki s dodanom vrijednošću.
Metodologija Ljestvica sto najvećih tvrtki u jugoistočnoj Europi povodi se za kriterijem ukupnog dohotka za financijsku godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine. Podaci za 2010. godinu te usporedni podaci iz 2009. godine pronađeni su u nekonsolidiranim izvješćima za 2010. godinu. Ljestvica sto najvećih tvrtki jugoistočne Europe pokriva tvrtke koje ne posluju s financijama registrirane u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji,Moldovi, Rumunjskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji. Banke, posrednici u ulaganju, osiguravateljska društva te fondovi za ulaganje u nekretnine isključeni su iz ljestvice jer ukupni dohodak nije točan pokazatelj njihova poslovnog učinka. Sastavili smo zasebnu ljestvicu sto najvećih banaka i osiguravateljskih društava. Holdinge, s druge strane, na ljestvici predstavljaju njihove podružnice. Kako bismo olakšali usporedbu, sve smo domaće valute pretvorili u euro, koristeći se službenim tečajevima središnjih banaka na posljednji radni dan 2010. i 2009. godine. Domaćim smo se valutama koristili kad smo računali promjene u odnosu na prethodnu godinu. Svi podaci potječu od domaćih gospodarskih registara, burzi, internetskih stranica vlade i tvrtki, nadzornih tijela te samih tvrtki. U temeljnom krugu našlo se preko 1200 tvrtki. U ljestvicu nisu uključene tvrtke koje su ostvarile pad ili nisu pružile uvid u financijske rezultate do trenutka zaključenja ljestvice. Zbog tog razloga dvije rumunjske tvrtke koje su se lani našle na ljestvici, Petrotel Lukoil SA i Cosmote Romanian Mobile Telecommunications SA, ove godine nisu uključene. U veljači 2011. godine T-Mobile Hrvatska d.o.o. izbrisan je iz registra trgovačkih društava nakon pripajanja Hrvatskom Telekomu d.d.
04-07uvod 6
1.10.2011 13:03:03
Najviπi standardi u svim segmentima poslovanja
Naša poslovna filozofija je jednostavna. Od svih naših zaposlenika na svim razinama očekujemo, ali istovremeno i pružamo najviše standarde poslovne učinkovitosti. Naša pozicija na tržištu, ali i očekivanja naših kupaca i poslovnih partnera obvezuju nas da svakodnevno ulažemo dodatne napore kako bismo u svim segmentima poslovanja bili - izvrsni. INA - Industrija nafte, d.d. - jedina integrirana naftna kompanija u Hrvatskoj.
04-07uvod 7
1.10.2011 13:03:04
SEE Top 100 Tvrtke SEE TOP 100 Tvrtke Naziv tvrtke
2010.
2009.
1.
1.
OMV Petrom SA
2.
2.
3.
3.
4.
4.
Automobile Dacia SA
5.
5.
Petrol d.d.
6.
8.
Rompetrol Rafinare SA
7.
14.
Aurubis Bugarska AD
8.
7.
Konzum d.d.
9.
12.
Naftna Industrija Srbije AD
u mil. eura
Industrija
Zemlja
Prihod 2010.
Promjena u Dobit/ prihodu gubitak 2010.
Dobitak/ gubitak 2009.
Rumunjska
Nafta/plin
3627
8,48%
419,9
323,6
INA d.d.
Hrvatska
Nafta/plin
3291
23,14%
239,3
-86,4
Lukoil Neftochim Burgas AD
Bugarska
Nafta/plin
2794
29,16%
-61,6
-90,0
Rumunjska
Automobili
2709
27,81%
70,0
54,5
Slovenija
Nafta/plin
2482
19,97%
37,9
10,7
Rumunjska
Nafta/plin
1959
16,82%
-156,3
-112,1
Bugarska
Metal
1952
43,31%
31,7
107,3
Hrvatska
Trgovina
1721
0,38%
55,9
46,8
Nafta/plin
1716
33,86%
156,3
-392,5
Bugarska
Nafta/plin
1714
4,93%
3,0
3,4
Srbija
10.
10.
Lukoil-Bugarska EOOD
11.
9.
Hrvatska Elektroprivreda d.d.
Hrvatska
Energija
1708
3,44%
133,6
41,0
12.
6.
Poslovni Sistem Mercator d.d.
Slovenija
Trgovina
1670
-5,10%
36,8
19,3
13.
19.
Nokia Rumunjska SRL
Telekomunikacije
1644
57,06%
42,3
37,7
14.
11.
Natsionalna Elektricheska Kompania EAD
Energija
1601
10,48%
52,4
4,4
15.
16.
Rompetrol Downstream SRL
Rumunjska
Nafta/plin
1446
17,36%
-23,1
-19,5
16.
15.
Revoz d.d.
Slovenija
17.
13.
Metro Cash and Carry SRL
18.
17.
JP Elektroprivreda Srbije
19.
20.
British American Tobacco (Rumunjska) Trading SRL
20.
35.
Hrvatski Telekom d.d.
21.
28.
Kaufland Rumunjska SCS
22.
73.
23.
34.
24.
Rumunjska Bugarska
Automobili
1331
3,10%
18,6
20,5
Rumunjska
Trgovina
1238
-8,74%
32,6
30,1
Srbija
Energija
1202
19,46%
16,9
-1,6
Rumunjska
Hrana/piće/duhan
1137
9,48%
51,8
77,3
Hrvatska
Telekomunikacije
1127
56,79%
252,4
122,6
Rumunjska
Trgovina
1108
27,23%
40,2
18,7
OMV Petrom Marketing SRL
Rumunjska
Nafta/plin
1079
151,78%
26,4
8,5
Lukoil Rumunjska SRL
Rumunjska
Nafta/plin
1067
37,81%
-38,7
-19,9
25.
Arcelormittal Galati SA
Rumunjska
Metal
1015
11,37%
-79,9
-335,4
25.
27.
Romgaz SA
Rumunjska
Nafta/plin
989,1
12,37%
151,9
135,4
26.
18.
Orange Rumunjska SA
Rumunjska
Telekomunikacije
983,7
-6,22%
217,9
271,2
27.
24.
Krka d.d.
Slovenija
Farmacija
960,6
0,18%
165,9
170,8
28.
26.
GDF SUEZ Energy Rumunjska SA
Rumunjska
Nafta/plin
934,9
5,66%
46,5
89,9
29.
21.
Carrefour Rumunjska SA
Rumunjska
Trgovina
933,1
-10,05%
32,8
20,8
30.
22.
Telekom Srbija AD
Telekomunikacije
916,5
0,39%
149,7
162,2
31.
31.
Holding Slovenske Elektrarne d.o.o.
Energija
916,3
14,04%
79,5
60,2
32.
52.
US Steel Srbija DOO
Metal
868,4
70,13%
-142,3
-153,1
33.
23.
Vodafone Rumunjska SA
Rumunjska
Telekomunikacije
851,5
-12,13%
113,7
244,9
34.
30.
Selgros Cash & Carry SRL
Rumunjska
Trgovina
846,3
4,58%
23,5
24,7
35.
39.
OMV Bugarska OOD
Nafta/plin
829,3
29,19%
17,1
11,2
36.
32.
real,- Hypermarket Rumunjska SRL
Trgovina
816,6
4,66%
-21,2
-57,9
37.
36.
JP Srbijagas
Nafta/plin
807,0
25,33%
8,4
9,9
38.
48.
Hidroelectrica SA
Energija
796,2
35,25%
68,2
11,4
Nafta/plin
794,6
194,30%
-46,7
-61,4
Srbija Slovenija Srbija
Bugarska Rumunjska Srbija Rumunjska Hrvatska
39.
Novo
Prirodni Plin d.o.o.*
40.
29.
Romtelecom SA
Rumunjska
Telekomunikacije
764,1
-8,24%
-54,2
26,7
41.
37.
Delta Maxi DOO
Srbija
Trgovina
739,5
15,77%
17,9
18,9
42.
N/A
CFR SA
Rumunjska
Transport
721,3
130,71%
-302,1
-218,5
43.
38.
Engrotus d.d.
Slovenija
Trgovina
678,0
0,72%
7,9
11,7
44.
43.
Gorenje d.d.
Slovenija
Electronics
677,2
10,29%
2,9
-6,1
45.
Novo
Nafta/plin
674,1
169,69%
1,5
6,6
59.
Rumunjska
Građevina
672,3
33,07%
23,4
-124,9
47.
45.
Grup Servicii Petroliere S.A. Compania Nationala de Autostrazi si Drumuri Nationale din Rumunjska SA Bulgargaz EAD
Rumunjska
46.
Bugarska
Nafta/plin
655,8
4,61%
-19,1
15,4
48.
70.
MOL Rumunjska Petroleum Products SRL
Rumunjska
Nafta/plin
637,6
39,97%
19,1
17,4
49.
46.
C.N.T.E.E. Transelectrica SA
Rumunjska
Energija
625,4
5,43%
2,2
1,5
50.
57.
Electrocentrale Bucuresti SA
Rumunjska
Energija
620,9
19,38%
38,9
-10,1
(*) nema dobiti za 2010.
(**) nema povrata na uloženo za 2010.
08-09tablice_SEE_TOP100 8
1.10.2011 13:04:51
SEE
Top 100 Tvrtke
SEE TOP 100 Tvrtke
u mil. eura Prihod 2010.
Promjena u Dobit/ prihodu gubitak 2010.
Dobitak/ gubitak 2009.
Telekomunikacije
601,9
19,72%
-16,4
50,1
Energija
598,2
0,94%
1,6
2,8
Nafta/plin
592,2
-4,18%
-22,3
33,5
Nafta/plin
587,8
250,65%
24,3
14,4
Srbija
Energija
586,9
7,83%
3,8
-17,7
Slovenija
Energija
580,4
35,25%
10,9
9,9
Bugarska
Nafta/plin
579,5
27,71%
11,7
-103,9
Lek d.d.
Slovenija
Farmacija
575,9
-0,99%
47,9
55,3
Mobiltel EAD
Bugarska
Telekomunikacije
572,0
-8,28%
112,6
134,1
Automobili
571,6
61,99%
0,181
1,8
Naziv tvrtke
2010.
2009.
51.
60.
RCS & RDS SA
52.
49.
CEZ Elektro Bugarska AD
53
40.
E.ON Energie Rumunjska SA
Rumunjska
54.
Novo
OMV Petrom Gas SRL
Rumunjska
55.
47.
Termoelektrane Nikola Tesla DOO
56.
74.
GEN-I d.o.o.
57.
Novo
Naftex Petrol EOOD
58.
50.
59.
42.
Industrija
Zemlja Rumunjska Bugarska
Rumunjska
60.
Novo
Renault Industrie Roumanie SRL
61.
56.
Bugarskan Telekomunikacije Company AD
Telekomunikacije
563,1
6,28%
58,1
44,2
62.
51.
CFR - Calatori SA
Rumunjska
Transport
560,5
0,10%
-20,2
-49,8
63.
53.
Mediplus Exim SRL
Rumunjska
Trgovina
559,8
5,23%
8,6
19,1
64.
64.
OMV Slovenija d.o.o.
Slovenija
Nafta/plin
556,5
17,05%
16,1
14,9
65.
54.
HEP-Proizvodnja d.o.o.*
Hrvatska
Energija
537,5
1,14%
72,7
3,6
66.
Novo
Daewoo-Mangalia Heavy Industries SA
Transport
515,3
71,97%
-32,7
-100,2
67.
41.
Zagrebački holding d.o.o.*
Holding
515,1
-16,02%
-67,3
3,1
68.
81.
Okta AD
Nafta/plin
511,6
24,78%
1,8
2,1
69.
61.
HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o. *
70.
92.
Alro SA
71.
Novo
IMPOL d.o.o.
72.
76.
73.
79.
74.
Bugarska
Rumunjska Hrvatska Makedonija
Energija
511,3
3,37%
14,6
-8,8
Rumunjska
Hrvatska
Metal
511,1
34,81%
37,3
18,5
Slovenija
Metal
507,8
44,22%
2,2
4,1
OMV Hrvatska d.o.o.*
Hrvatska
Nafta/plin
505,8
19,73%
7,5
2,1
Overgas Inc. AD
Bugarska
Nafta/plin
492,2
18,54%
7,1
4,1
90.
YugoRosGaz AD
Srbija
Nafta/plin
489,7
39,83%
18,9
13,7
75.
66.
Mercator - S DOO
Srbija
Trgovina
487,4
13,70%
6,9
12,1
76.
Novo
Uljanik Brodogradiliste d.d.*
Hrvatska
Transport
479,4
42,81%
4,5
2,4
77.
58.
Philip Morris Trading SRL
Rumunjska
Hrana/piće/duhan
474,3
-7,73%
6,8
18,8
78.
71.
Enel Energie SA
Rumunjska
Energija
468,2
3,23%
-7,6
-11,0
79.
62.
VIPNet d.o.o.*
Hrvatska
Telekomunikacije
467,7
-4,37%
90,3
83,8
80.
75.
J.T. International (Rumunjska) SRL
Rumunjska
Hrana/piće/duhan
455,4
7,81%
-14,1
-4,4
81.
63.
JP Elektroprivreda BiH d.d.
BiH
Energija
452,5
-6,25%
-7,4
31,7
82.
67.
Enel Energie Muntenia SA
Rumunjska
Energija
444,1
-4,44%
0,607
3,2
83
65.
Telekom Slovenije d.d.
Slovenija
Telekomunikacije
441,1
-6,48%
-235,4
62,2
84.
Novo
Cargill Agricultura SRL
Rumunjska
Poljoprivreda
440,8
66,23%
-14,8
-12,9
85.
Novo
Interagro SA
Rumunjska
Holding
435,3
34,06%
20,6
-13,6
86.
68.
Coca-Cola HBC Rumunjska SRL
Rumunjska
Hrana/piće/duhan
433,7
-6,37%
44,2
40,8
87.
84.
Nuclearelectrica SA
Rumunjska
Energija
422,0
7,57%
3,8
11,7
88.
85.
JT International Manufacturing SA
Rumunjska
Hrana/piće/duhan
421,1
7,37%
1,2
2,1
Bugarska
Trgovina
417,6
-9,97%
35,3
40,6
Bugarska
Energija
416,2
-2,87%
30,9
33,3
Guma
413,4
19,33%
44,6
48,6
Telekomunikacije Usluge
411,0
-8,80%
47,2
67,7
404,3
6,13%
-2,1
1,9
Srbija
Energija
403,6
12,09%
-11,4
-6,9
89.
69.
Metro Cash and Carry Bugarska EOOD**
90.
78.
AETs Kozloduy EAD
91.
Novo
Continental Automotive Products SRL
92.
72.
Cosmo Bugarska Mobile EAD
Bugarska
93.
91.
Tisak d.d.
Hrvatska
94.
86.
Elektrovojvodina DOO
95.
Novo
Mercator - H d.o.o.*
Hrvatska
Trgovina
401,1
30,00%
-8,6
-3,7
96.
Novo
Arabesque SRL
Rumunjska
Trgovina
398,4
25,90%
8,9
-2,1
97.
Novo
Oscar Downstream SRL
Rumunjska
Nafta/plin
398,2
96,82%
8,6
12,5
98.
Novo
Alfred C. Toepfer International (Rumunjska) SRL
Rumunjska
Trgovina
396,0
31,19%
-7,0
-1,3
99.
80.
Mobitel d.d.
Telekomunikacije
395,0
-4,60%
37,4
41,2
100.
94.
Idea DOO
Trgovina
391,8
19,16%
-22,3
-26,0
Rumunjska
Slovenija Srbija
(*) nema dobiti za 2010.
(**) nema povrata na uloženo za 2010.
08-09tablice_SEE_TOP100 9
1.10.2011 13:04:51
SEE Top 100 Tvrtke Y Y
Y 500 mil. eura 500 mil. eura 500 million euro
Delta Maxi DOO
400
Delta Maxi DOO Compania Nationala de Autostrazi si Drumuri Nationale din Romania SADelta Maxi DOO
400
400
MOL Romania Petroleum Products SRL SA Compania de Autostrazi si Drumuri din Romania SA Compania Nationala deNationala Autostrazi si Drumuri Nationale dinNationale Romania MOL Romania Petroleum Products SRL Products SRL MOL Romania Petroleum OMV Petrom Gas SRL
300 300
Petrom OMVSRL Petrom Gas SRL NaftexOMV Petrol EOODGas
300
OMV Hrvatska d.o.o.
200 200
Hrvatski Telekom d.d.
Naftex PetrolNaftex EOOD Petrol EOOD
Hrvatski Telekom d.d. Telekom d.d. Hrvatski
Orange Romania SA
OMV HrvatskaOMV d.o.o. Hrvatska d.o.o.
200
Mercator - S DOO Philip Morris Trading SRL- S DOO Mercator Mercator - S DOO
100 100
80
Mobiltel EAD
Philip Morris Philip TradingMorris SRL Trading SRL
100
HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o.
VIPNet d.o.o.
Mobiltel EAD Mobiltel EAD
Orange Romania SA Romania SA Orange Krka d.d. Romgaz SA Krka d.d. Krka d.d. Telekom Srbija Romgaz AD SA Romgaz SA Vodafone Romania SA Telekom Srbija Telekom AD Srbija AD Vodafone Romania SA Romania SA Vodafone Holding Slovenske Elektrarne d.o.o.
VIPNet d.o.o. VIPNet d.o.o. YugoRosGaz HEP-OperatorHEP-Operator Distribucijskog SustavaADd.o.o.Sustava d.o.o. Holding Slovenske Elektrarne d.o.o.Elektrarne d.o.o. Distribucijskog Holding Slovenske HEP-Proizvodnja d.o.o. 80 Overgas Inc. ADYugoRosGaz AD Hidroelectrica SA YugoRosGaz AD Cosmo Bulgaria Mobile EAD Overgas Inc. AD HEP-Proizvodnja d.o.o. 60 Coca-Cola HBC Romania SRL Overgas Inc. AD HEP-Proizvodnja d.o.o. Hidroelectrica SA Bulgarian Telecommunications Company AD Cosmo Bulgaria Mobile EAD Mobile EAD Hidroelectrica SA Cosmo Bulgaria Continental Automotive Products SRL 60 British American Tobacco (Romania) Trading SRL RomaniaHBC SRLRomania SRL 60Coca-Cola HBCCoca-Cola Lek d.d. Telecommunications Company AD Bulgarian Metro Cash and Carry Bulgaria EOOD Bulgarian Telecommunications Company ADEnergy Romania SA GDF SUEZ Continental Automotive Products SRL British American Tobacco (Romania) Trading SRL 40 Continental Automotive Products SRL Mobitel d.d. Lek d.d. Electrocentrale Bucuresti SA Kaufland Romania SCSBritish American Tobacco (Romania) Trading SRL Metro Cash and Carry Bulgaria EOOD Alro SA Lek d.d. GDF SUEZ Energy Romania SA MetroAETs CashKozloduy and CarryEAD Bulgaria EOOD 40 Energy Romania SACash and Carry SRL Metro Carrefour RomaniaGDF SA SUEZKaufland Mobitel d.d. 40 Electrocentrale Bucuresti SA Romania SCS Mobitel d.d. Interagro SA Alro SA Electrocentrale Bucuresti SA Kaufland Romania SCS AETs Kozloduy EAD Alro SA OMV Petrom Marketing SRL Cash Metro andRevoz Carry SRL Carrefour Romania SA AETs Kozloduy EAD Arabesque SRL Selgros Cash & Carry SRL 20 Metrod.d. Cash and Carry SRL Carrefour Romania SA Interagro SA Interagro SA OMV Petrom Marketing SRL OMV Selgros BulgariaCash OOD& Carry SRL Oscar Downstream SRL Arabesque SRL Revoz OMV Petrom Marketing SRL d.d. Engrotus d.d. 20 Arabesque SRL Selgros Cash & Carry SRL Revoz d.d. 20 JP Elektroprivreda Srbije JP Srbijagas OMV Bulgaria OOD Nuclearelectrica SA SRL Oscar Downstream OMV Bulgaria OOD Engrotus Oscar Downstream SRL Gorenje d.d.d.d. Engrotus d.d. 0 JT International Manufacturing SA JP Elektroprivreda Srbije JP Srbijagas Nuclearelectrica SA JP Elektroprivreda Srbije JP Srbijagas Nuclearelectrica SA Tisak d.d. Gorenje d.d. 0 JT International Manufacturing SA Gorenje d.d. 0 JT(Romania) International SA Alfred C. Toepfer International SRLManufacturing Tisak d.d. Mercator - H d.o.o. Bulgargaz EAD -20 Alfred C. Toepfer International (Romania) SRL Tisak d.d. real,- Hypermarket Romania SRL Alfred Elektrovojvodina C. Toepfer International Mercator -DOO H d.o.o.(Romania) SRL Rompetrol Downstream SRL Bulgargaz EAD -20 Idea DOO DOO - H d.o.o. Bulgargaz EADHypermarket Romania SRL real,-20 ElektrovojvodinaMercator Rompetrol SRL Enel Energie MunteniaIdea SA Grup Servicii Petroliere S.A. Downstream Elektrovojvodina DOO real,- Hypermarket Romania SRL DOO Rompetrol Downstream SRL -40 JP Elektroprivreda BiH d.d. SA Idea DOO Lukoil Romania SRL Enel Energie Muntenia Grup Servicii Petroliere S.A. C.N.T.E.E. Transelectrica SA Cargill Agricultura EnelSRL Energie Grup Servicii Petroliere S.A. Prirodni Plin d.o.o. -40 JP Elektroprivreda BiH d.d. Muntenia SA Lukoil Romania SRL Romtelecom SA C.N.T.E.E. CEZ ElektroTranselectrica Bulgaria AD SA J.T. International (Romania) SRL SRL -40 Cargill JP Elektroprivreda BiH d.d. Agricultura Lukoil Romania SRL Prirodni Plin d.o.o. C.N.T.E.E. Transelectrica SA Romtelecom SA Enel Energie SA SRL Cargill Agricultura SRL CEZ Elektro Bulgaria J.T. International (Romania) Termoelektrane NikolaAD Tesla DOO Arcelormittal Galati SA Prirodni Plin d.o.o. -60 Romtelecom SA Uljanik Brodogradiliste d.d. SA CEZ Elektro Bulgaria AD J.T. International (Romania) SRL Enel Energie Termoelektrane Nikola TeslaSRL DOO Arcelormittal Galati SA Renault Industrie Roumanie -60 IMPOL d.o.o. Uljanik Brodogradiliste d.d.Enel Energie SA Termoelektrane Nikola Tesla DOO Arcelormittal Galati SA -60 Okta ADd.o.o. Renault Industrie Roumanie SRL Uljanik Brodogradiliste d.d. IMPOL Renault Industrie Roumanie SRL Arcelormittal Galati SA -80 Okta AD IMPOL d.o.o. RCS & RDS SA Okta AD Arcelormittal Galati SA Daewoo-Mangalia Heavy Industries SA -80 RCS & RDS SA Arcelormittal Galati SA ZagrebackiHeavy Holding d.o.o. SA -80 Daewoo-Mangalia Industries E.ON Energie Romania RCS &SARDS SA Daewoo-Mangalia Heavy Industries SA Zagrebacki Holding d.o.o. -100 E.ON Energie Romania SA CFR - Calatori SA Zagrebacki OMV Slovenija d.o.o. Holding d.o.o. E.ON Energie Romania SA -100 CFR - Calatori Mediplus Exim SRL SA OMV Slovenija Exim SRLd.o.o. -100 Mediplus CFR - Calatori SA DOO Steel Serbia OMVSRL Slovenija d.o.o. Mediplus Exim SRL US Mediplus Exim GEN-I d.o.o. US Steel Mediplus Exim SRL Serbia DOO Mediplus Exim SRL GEN-I d.o.o. US Steel Serbia DOO GEN-I d.o.o. -200 Telekom Slovenije d.d. -200 Telekom Slovenije d.d. -200 Telekom Slovenije CFRd.d. SA -300 CFR SA -300 CFR SA -300
80
-400 -400
-400 200
400 400
200
200
600 600 400
800 800 600
1 000 1 000 800
1 200 1 200 1 000
1 400 1 400 1 200
1 600 1 600 1 400
1 600
Ilustracija prikazuje poziciju svake tvrtke iz regije u odnosu na ukupni kapital, dobit i ukupni kapital po stanovniku za 2010. Os X mjeri ukupni kapita u 2010. , a os Y pokazuje dobit, veličina balona pokazuje ukupni odnosu na broj stanovnika.in terms of total revenue, net profit/loss and total revenue per capita for 2010. The X axis is a measure of 2010 The chart illustrates the position of kapital each of uthe SEE TOP 100 companies total revenue, the Y axis represents net profit/loss and the size of the bubbles corresponds to thei ukupni total revenue Ilustracija prikazuje poziciju svake tvrtke iz regije u odnosu na ukupni kapital, dobit kapitalper pocapita. stanovniku za 2010. Os X mjeri ukupni kapita u 2010. , a os Y pokazuje dobit, veličina balona pokazuje ukupni kapital u odnosu na broj stanovnika.
10 babeli 10
1.10.2011 13:07:48
SEE Top 100 Tvrtke
1-300 - 800 1 300 - 800 1 300 800 800-800 - 300- 300 800 300
Bosnia andi Herzegovina Bosna Hercegovina Bosna i Hercegovina
Bulgaria Bugarska Bugarska
Croatia SrbijaSrbija Rumunjska Serbia Hrvatska Macedonia Makedonija Romania Rumunjska Hrvatska Makedonija
Slovenia Slovenija Slovenija
300-300 - 200 - 200 300 200 200-200 - 100- 100 200 100 100 100 -100 0- 0 - 0 OMV SASA SA OMV Petrom OMVPetrom Petrom
INA d.d.INA d.d. INA d.d.
Naftna Industrija Srbije AD Industrija Srbije AD NaftnaNaftna Industrija Srbije AD Hrvatska Elektroprivreda d.d. Hrvatska Elektroprivreda Hrvatska Elektroprivreda d.d. d.d.
Natsionalna Elektricheska Kompania EAD Natsionalna Elektricheska Kompania Natsionalna Elektricheska Kompania EAD EAD Nokia Romania SRL Nokia Romania Nokia Romania SRL SRL
Automobile Dacia SA Automobile Dacia SA Automobile Dacia SA
Konzum d.d. Konzum Konzum d.d. d.d. Poslovni Sistem Mercator d.d. Poslovni Mercator Poslovni SistemSistem Mercator d.d. d.d.
Aurubis Bulgaria AD Bulgaria AurubisAurubis Bulgaria AD AD
Petrol d.d. Petrol Petrol d.d. d.d.
Lukoil-Bulgaria EOOD Lukoil-Bulgaria Lukoil-Bulgaria EOOD EOOD
X
X
X
Lukoil Neftochim Burgas AD Neftochim Lukoil Lukoil Neftochim BurgasBurgas AD AD
Rompetrol Rafinare SA Rompetrol RaďŹ nare Rompetrol RaďŹ nare SA SA
1 600
1 800
2 000
1 600 1 600
1 800 1 800
2 0002 000
2 500
3 000
3 500
2 5002 500
3 0003 000
3 5003 500
mil. eura 4 000 million euro
mil. eura 40004000 mil. eura
11 babeli 11
1.10.2011 13:07:52
SEE Top 100 Najprofitabliniji
Na vrhu popisa najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe guraju se telekomi Kire Nedelkovski Na ljestvicu sto tvrtki jugoistočne Europe koje su ostvarile najveću zaradu čak devet od dvadeset pridošlica dolazi iz sektora telekomunikacija, a zauzele su i prva četiri mjesta. Ljestvicu predvodi najveća hrvatska telekomunikacijska tvrtka, Hrvatski telekom, koja je 2010. godine ostvarila povrat prihoda od 22,39 posto. Deutsche Telekom ima 51 posto udjela u tvrtki; lani je tvrtka prijavila ukupan prihod od 1,127 milijardi eura te neto dobit od 252,4 milijuna eura jer je strogom kontrolom troškova, zadržavanjem starih i pridobivanjem novih klijenata i uaganjem u veći dio svojih poslovnih sektora uspjela ublažiti učinak recesije. Na ljestvici za 2009. godinu prvo je mjesto osvojila tvrtka kći Hrvatskog telekoma TMobile Hrvatska, s povratom prihoda od čak 33 posto. U sklopu golemog pothvata reorganizacije T-Mobile pripojen je matičnoj tvrtki te od početka 2010. više ne
postoji kao samostalna jedinica. Orange Romania, jedinica France Telecoma koja nudi internetske usluge i mobilnu telefoniju, druga je tvrtka na ljestvici najuspješnijih, s ostvarenih 22,16 posto povrata dohotka 2010., a 2009. bilo je riječi o 25,52 posto. Orange Romania lani je ostvario ukupan prihod od 983,7 milijuna eura te neto dobit od oko 218 milijuna eura. Mobiltel, bugarski ogranak Telekom Austria Groupa (TAG), našao se na trećemu mjestu na ljestvici 25 najuspješnijih tvrtki; 2010. ostvario je povrat dohotka od 19,69 posto, a godinu prije 21,51 posto. Ukupan je prihod bio 572 milijuna eura, što je 8,28 posto manje nego 2009., a smanjena je potražnja u poslovnom i građanskom sektoru te su cijene telefonije morali smanjiti zbog pritiska konkurencije. Hrvatska telekomunikacijska tvrtka VIPnet, također dio TAG-a, i slovenska farmaceutska kompanija Krka našle su se na četvrtome i petome mjestu. VIPnet je ostvario povrat dohotka od 19,31 posto (16,95 po-
sto u 2009.), a pad dobiti od 5,2 posto, na 451,9 milijuna eura rezultat je manje zarade na roamingu i umrežavanju. Krka je ostvarila povrat ulaganja od 17,27 posto, manji nego godinu prije (17,81 posto). Telekom Srbija AD, Romania’s Romgaz SA, hrvatska HEP – Proizvodnja, Vodafone Romania i OMV Petrom SA popunili su ostala mjesta među prvih deset tvrtki. Druge tvrtke iz sektora telekomunikacija koje su se našle na ljestvici jesu: Cosmo Bulgaria Mobile (11.), Bulgarian Telecommunications Company (13.) i slovenski Mobitel (15.).
Metodologija Ljestvica najunosnijih prikazuje 20 kompanija koje imaju najveći povrat na uloženo. Povrat na uloženo je izračunan kao dobit podijeljena s ukupnim prihodom u eurima. Kako bi se omogućila usporedba, lokalna valuta je pretvorena u euro prema tečaju središnje banke iz 2009. i 2010.
SEE TOP 100 Najprofitablniji 2010.
2009.
Naziv tvrtke
u mil. eura Zemlja
Industrija
Povrat na uloženo 2010.
Povrat na uloženo 2009.
Hrvatska
Telekomunikacije
22,39%
16,87%
Rumunjska
Telekomunikacije
22,16%
25,52%
Mobiltel EAD
Bugrska
Telekomunikacije
19,69%
21,51%
79.
VIPNet d.o.o.
Hrvatska
Telekomunikacije
19,31%
16,95%
5.
27.
Krka d.d.
Slovenija
Farmacija
17,27%
17,81%
6.
30.
Telekom Srbija AD
Srbija
Telekomunikacije
16,33%
16,14%
25.
Romgaz SA
Rumunjska
Nafta/plin
15,37%
15,18%
Energija
13,52%
0,67%
1.
20.
Hrvatski telekom d.d. (former HT – Hrvatske telekomunikacije d.d.)
2.
26.
Orange Romania SA
3.
59.
4.
7. 8.
65.
HEP – Proizvodnja d.o.o.
Hrvatska
9.
33.
Vodafone Romania SA
Rumunjska
Telekomunikacije
13,35%
24,95%
10.
1.
OMV Petrom SA
Rumunjska
Nafta/plin
11,58%
9,55%
11.
92.
Cosmo Bulgaria Mobile EAD
Bugarska
Telekomunikacije
11,48%
15,01%
12.
91.
Continental Automotive Products SRL
Rumunjska
Guma
10,79%
13,84%
13.
61.
Bulgarian Telecommunications Company AD
Bugarska
Telekomunikacije
10,32%
8,34%
14.
86.
Coca-Cola HBC Romania SRL
Rumunjska
Hrana/piće/duhan
10,20%
8,68%
15.
99.
Mobitel d.d.
Slovenija
Telekomunikacije
9,46%
9,94%
16.
9.
Naftna industrija Srbije AD
Srbija
Nafta/plin
9,10%
–27,83%
17.
31.
Holding slovenske elektrarne d.o.o.
Slovenija
Energija
8,67%
7,50%
18.
38.
Hidroelectrica SA
Rumunjska
Energija
8,57%
1,92%
19.
89.
Metro Cash and Carry Bulgaria EOOD
Bugarska
Trgovina
8,44%
8,74%
20.
58.
Lek d.d.
Slovenija
Farmacija
8,32%
9,51%
12 12_13najprofitabilniji 12
1.10.2011 13:14:21
SEE Top 100 Gubitaši
U Rumunjskoj najviše gubitaša na području jugoistočne Europe u 2010. godini Svetozara Davidkova U Rumunjskoj je lani bilo najviše i najvećih gubitaša u jugoistočnoj Europi. Čak 15 od 25 mjesta na ljestvici najvećih gubitaša jugoistočne Europe za 2010. godinu zauzele su rumunjske tvrtke jer je Rumunjska lani doživjela pad bruto domaćeg proizvoda od 1,3 posto te prosječnu godišnju inflaciju od 6,09 posto. Rumunjski CFR, željeznica u državnom vlasništvu, našao se na vrhu ljestvice s neto gubitkom od 302, 1 milijun eura 2010. godine, a godinu ranije neto gubitak iznosio im je 218,5 milijuna eura. Ukupni dug tvrtke na kraju 2010. godine iznosio je 7,6 milijardi leua (1,8 milijardi eura), a trenutno uz pomoć Međunarodnog monetarnog fonda vrši reogranizaciju te reformu potrošnje i poslovanja. U isti su proces uključeni državna putnička služba CFR Calatori, koja se našla na sedamnaestom mjestu ljestvice najvećih gubitaša, te zrakoplovni prijevoznik CFR Marfa. CFR je u prvih pet mjeseci 2011. godine smanjio gubitke za 42 posto na
165,37 milijuna leua (38,8 milijuna eura) zahvaljujući poboljšanju operativne učinkovitosti. Telekom Slovenije u većinskom vlasništvu države ostvario je drugi po veličini gubitak u 2010. godini, čak 235,4 milijuna eura, a godinu ranije ostvarena je neto dobit od 62,2 milijuna eura; glavni razlog za gubitke manjak je ulaganja. Telekom Slovenije otad je krenuo uzlaznom putanjom, ostvarivši neto dobit od 25,1 milijun eura u prvoj polovici 2011. godine nakon provođenja mjera za smanjenje troškova, restrukturiranja poslovanja podružnica u inozemstvu, promjena u prodaji i marketingu, optimizacije radnog kapitala i drugih mjera unutar strateškog plana do 2015. godine, koji je izglasan u travnju. Dvije preostale telekomunikacijske tvrtke, obje rumunjske, našle su se među prvih 25 najvećih gubitaša – na devetom mjestu našao se Romtelcom, a na devetnaestom RSC&RDS. Rumunjski Rompetrol Rafinare, dio grupe Rompetrol, našao se na trećem mjestu ljestvice s lanjskim neto gubitkom od 156,3 milijuna eura, većim
u odnosu na 2009. godinu (112,1 milijun eura). Tvrtka je godinu okončala negativnim neto rezultatom uglavnom zahvaljujući porasti cijena nafte i naftnih derivata, smanjene potražnje i smanjenog kapaciteta za rafiniranje. Među 25 najvećih gubitaša našlo se još šest tvrtki iz naftnog sektora: bugarski Lukoil Neftochim i Bulgargaz, hrvatski Prirodni Plin te rumunjski Rompetrol Downstream, Lukoil Romania i E.ON Energie Romania. Tri tvrtke iz sektora elektroprivrede – srpska Elektrovojvodina d.o.o., rumunjski Enel Energie i bosanska JP Elektroprivreda BiH – našle su se na dnu ljestvice za 2010. godinu.
Metodologija Ljestvica gubitaša sadrži 20 tvrtki koje su u 2010. godini najviše izgubile u ostvarenoj dobiti. Kako bi se omogućila usporedba loklana valuta je pretvorena u euro prema tečaju centralne banke iz 2009. i 2010.
SEE TOP 100 Gubitaši Br.
SEE TOP 100 Br.
Naziv tvrtke
u mil. eura Zemlja
Industrija
Gubitak 2010.
Gubitak 2009.
1.
42.
CFR SA
Rumunjska
Transport
-302,1
-218,5
2.
83.
Telekom Slovenije d.d.
Slovenija
Telekomunikacije
-235,4
62,2
3.
6.
Rompetrol Rafinare SA
Rumunjska
Nafta/plin
-156,3
-112,1
4.
32.
US Steel Serbia DOO
Srbija
Metal
-142,3
-153,1
5.
24.
Arcelormittal Galati SA
Rumunjska
Metal
-79,9
-335,4
6.
67.
Zagrebački holding d.o.o.
Hrvatska
Holding
-67,3
3,1
7.
3.
Lukoil Neftochim Burgas AD
Bugarska
Nafta/plin
-61,6
-90,0
8.
40.
Romtelecom SA
Rumunjska
Telekomunikacije
-54,2
26,7
9.
39.
Prirodni Plin d.o.o.
Hrvatska
Nafta/plin
-46,7
-61,4
10.
23.
Lukoil Romania SRL
Rumunjska
Nafta/plin
-38,7
-19,9
11.
66.
Daewoo-Mangalia Heavy Industries SA
Rumunjska
Transport
-32,7
-100,2
12.
15.
Rompetrol Downstream SRL
Rumunjska
Nafta/plin
-23,1
-19,5
13.
100.
Idea DOO
Srbija
Trgovina
-22,3
-26,0
14.
53.
E.ON Energie Romania SA (former E.ON Gaz Romania SA)
Rumunjska
Nafta/plin
-22,3
33,5
15.
36.
real,- Hypermarket Romania SRL
Rumunjska
Trgovina
-21,2
-58,0
16.
62.
CFR - Calatori SA
Rumunjska
Transport
-20,2
-49,8
17.
47.
Bulgargaz EAD
Bugarska
Nafta/plin
-19,1
15,4
18.
51.
RCS & RDS SA
Rumunjska
Telekomunikacije
-16,4
50,1
19.
84.
Cargill Agricultura SRL
Rumunjska
Poljoprivreda
-14,8
-13,0
20.
80.
J.T. International (Romania) SRL
Rumunjska
Hrana/piće/duhan
-14,1
-4,4
13 12_13najprofitabilniji 13
1.10.2011 13:14:22
SEE Top 100 Banke
Rumunjska banka BCR preuzela vodstvo na poretku SEE TOP 100 banaka Carmen Ionescu, Doinita Dolapchieva Tri četvrtine banaka s popisa SEE TOP 100 2010. godine povećale su vrijednost svoje aktive, no većina je zajmodavaca zabilježila pad zarade. Vodeće dvije banke jugoistočne Europe u vezi s aktivom prošle su godine zamijenile mjesta, pa je tako Banca Comerciala Romana (BCR) preuzela vodstvo, odnosno pretekla slovensku Novu ljubljansku banku (NLB). Sve četiri vodeće banke jugoistočne Europe ostvarile su aktivu koja je do kraja 2010. premašila 11 milijardi eura. Iste te banke predvodile su ljestvicu i prethodne godine, a svaka je ostvarila više od 10 milijardi eura. Neto dobit Neto profit većine banaka jugoistočne Europe smanjio se u 2010. kako je financijska kriza nastavila tresti regijom. Samo je jedna od najuspješnije četiri banke zabilježila porast neto profita. Otkad je gospodarska kriza pogodila regiju, bankarsku industriju sputavaju zajmovi koji ne donose povrat, a neke su banke izjavile da kratkoročno ne očekuju smanjenje takozvanih loših kredita. Najveći neto profit ostvaren na popisu SEE TOP 100 banaka iznosio je 173,5 milijuna eura, dok je najveći gubitak iznosio 183,4 milijuna eura. Vodeći na ljestvici, BCR, na kraju 2010. zabilježio je ukupan prihod od 16,3 milijarde eura, odnosno godišnji rast od 8,4%, kojemu su pridonijeli poboljšani uvjeti poslovnoga kreditiranja i hipotekarni zajmovi. BCR je također okončao prethodnu godinu s drugim najvećim neto profitom među sto najuspješnijih banaka u jugoistočnoj Europi u iznosu od 170,8 milijuna eura, što je manje od pola neto profita koji je ta banka ostvarila u 2009. godini. Razlog pada profita valja potražiti uglavnom u nižim neto prihodima i višim troškovima provizije s obzirom na to da je nastavak teških tržišnih uvjeta izvršio prilično negativan učinak na klijente BCR-a, izjavila je ta banka. Najveća slovenska banka, NLB, pala je na drugo mjesto ljestvice SEE TOP 100 banaka, nakon
što joj je bila na čelu 2008. i 2009. godine. Ukupna aktiva pala joj je za 11% na 13,8 milijardi eura zabilježenih na kraju 2010. godine. Ta je banka zabilježila najveći neto gubitak u regiji u iznosu od 183 milijuna eura. NLB je izjavio kako je na njegovu djelatnost snažno utjecala činjenica da gospodarska kriza u Sloveniji ne jenjava, kao ni u većini zemalja u kojima sporna grupacija posluje, što se odražava gotovo ništavnim kreditiranjem i povećanjem broja loših zajmova. Osobito ovo posljednje zahtijevalo je znatno prilagođavanje sredstava glede kreditne sposobnosti. Osim prilagođavanja kreditnog portfelja znatan učinak na uspješnost također je ostvarilo pogoršanje kapitalnih investicija i vrijednosnica koje su zaprimljene kao jamstvo te rezervacije troškova reorganizacije. Hrvatska zagrebačka banka (Zaba) drugu godinu zaredom zauzela je treće mjesto na ljestvici sa 13 milijardi eura kapitala na kraju 2010. godine. Zaba je ostvarila najveći neto profit od svih banaka na popisu SEE TOP 100 u iznosu od 173,5 milijuna eura, što je porast u odnosu na 166,4 milijuna eura ostvarenih 2009. godine. Rumunjska banka BRD, jedinica francuske bankarske grupacije Societe Generale, zadržala je četvrto mjesto na poretku SEE TOP 100 banaka, s ukupnom aktivom od 11 milijardi eura. BRD je u 2010. godini ostvarila treći po veličini neto profit od 116,8 milijuna eura, manje nego 2009. kada je zabilježila neto profit u iznosu od 184,3 milijuna eura. Srbija i Bugarska predvode poredak SEE TOP 100 banaka po zastupljenosti. Naime, obje imaju po 18 banaka na popisu, a prate ih Slovenija sa 17 te Rumunjska sa 15 banaka. Godine 2009. Rumunjska je bila prva sa 21 bankom na ljestvici, no rumunjski bankarski sustav pretrpio je teški gospodarski pad od 7,1% 2009. te 1,3 % 2010., kao i štetu koju su mu nanijele mjere štednje uvedene
prošle godine kako bi država dobila MMFov novac. Bosna na popisu ima deset banaka, dok ih je 2009. imala samo šest. Hrvatska ih ima devet, a Albanija pet, slično kao i prošle godine. Makedonija i Crna Gora svaka imaju po tri predstavnika, što je također nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. Moldavija ima novog predstavnika pod imenom Banca Comerciala Victoriabank, koji je zauzeo 94. mjesto. Druga moldavska banka koja se našla na popisu, Banca Comerciala Moldova Agroindbank, skočila je na 87. sa stotog mjesta koje je zauzela godinu dana prije. Aktvino 238 banaka Garantibank International N.V. Branch Romania skočio je za 31 mjesto te se sada nalazi na 44. jer mu se aktiva u 2010. godini popela na 1,426 milijardi eura. Međutim, gubici su mu se također povećali na 29,6 milijuna eura. Bugarska razvojna banka isto je tako ostvarila znatan napredak skokom za 21 mjesto do 78. pozicije na ljestvici. Na kraju 2010. u jugoistočnoj Europi je bilo 238 aktivnih banaka, isto kao i 2009. godine.
Metodologija SEE TOP 100 Banaka je ljestvica najvećih banaka u regiji prema ukupnom kapitalu iz nekonsolidirane bilance, zaključno sa 31. 12. 2010. godine. Podaci iz usporedbe 2010. i 2009. izvađeni su iz izvješća za 2010. Zbog usporedbe sve lokalne valute su pretvorene u euro prema tečaju središnjih banaka za zadnji dan 2010. i 2009. godine. Svi podaci su izvori središnjih banaka, financijskih institucija, revizora i ministarstava financija pojedinih država. Inicijalna anketa je isključila 230 banaka regije i predstavnika stranih banaka u regiji.
14 14-15 banke 14
1.10.2011 13:18:48
SEE Top 100 Banke
Deset banaka drži gotovo 90 posto tržišta u Hrvatskoj
U prvoj polovici ove godine banke kumulativno bilježe 14,4 posto veću bruto dobit nego u istom razdoblju prošle godine
Ana Blašković
Prvi put nakon izbijanja krize poslovni rezultati bankarima daju razloga za zadovoljstvo razdobljem iza sebe; aktivnost i profitabilnost poslovanja naposljetku su krenule uzlaznom putanjom. U prvoj polovici ove godine banke kumulativno bilježe 14,4 posto veću bruto dobit nego u istom razdoblju prošle godine, što u apsolutivnom iznosu znači dosezanje razine od 2,55 milijardi kuna. Premda je rezultat pozitivan, dobit je i dalje daleko od “zlatnih” godina kreditnog buma domaćih banaka. U pretkriznoj 2008. u samo šest mjeseci banke su zaradile 3,34 milijarde kuna dobiti prije oporezivanja.
nim prije nekoliko godina, jasno je zašto sve ostvareno manje od 10 posto bankari percipiraju kriznim. Apsolutno najsnažniju profitabilnost banke su imale 2004. kad su vlasnici na uloženi kapital dobili 16,1 posto povrata.
Rast dobiti Lavovski dio te dobiti zaradilo je desetak najjačih tržišnih igrača koje drže gotovo 90 posto tržišta. S četvrtinom tržišnog udjela Zaba je ostvarila 884 milijuna kuna bruto dobiti, slijedi PBZ sa 615,2 milijuna kuna te Raiffesen sa 336,9 milijuna. Erste & Steiermärkische banka imala je 324,4 milijuna, a SG Splitska te Hypo banka 140, odnosno 112,2 milijuna kuna zarade prije oporezivanja.
Veća dobit banaka u 2011. i okretanje trenda posljedica je povećane kamatne marže. Bržim smanjenjem kamata na depozite (pasivne kamate) nego onih na kredite i plasmane (aktivne kamatne stope) bankama je ostao otvoren veći prostor za ostvarivanje cjenovnog raspona koji iznosi prosječno oko šestpostotnih bodova. U prvom polugodištu neto kamatni prihod porastao je za 9 posto zahvaljujući ponajprije za gotovo osam posto nižim troškovima po osnovi kamata, a prihodi od provizija i naknada su pali 8,9 posto.
Rast dobiti dobar je pokazatelj da se oporavlja profitabilnost domaćih kreditora. Usporedbe radi, sve domaće banke u pola godine zajednički su zaradile oko 400 milijuna kuna manje od naftne kompanije Ine. Profitabilnost mjerena povratom na kapital iznosila je oko 7,7 posto na kraju prvog tromjesečja (što je oko jedanpostotni bod više nego prije godinu dana). Tu stopu bankari drže zonom unutar kriznih gabarita postavljenih na deset posto, a tek malo više od prinosa na državnu kunsku obveznicu od 6,6 posto. Usporedimo li prinos na kapital danas s onim ostvare-
No već iduće godine ta stopa kreće nizbrdo i pada na 15,1, zatim se 2006. spušta se na 12,4, a 2007. pada na 10,9 posto. U prvoj godini krize 2008. još nema većeg pada profitabilnosti (ROE je na 9,9 posto), a “pravu” krizu banke su zapravo osjetile 2009. i 2010. kad je ROE pao na 6,4, odnosno 6,5 posto.
Usporedo s jačanjem prihodne strane svojih računa dobiti i gubitka primarni naglasak i dalje je na čvrstoj kontroli troškova. Prosječan omjer troškova i prihoda bankarskog sustava je na 48 posto, što je dobar omjer i u međunarodnom okvirima. Taj se pokazatelj ne odnosi, međutim, na male banke u kojima troškovna (ne)efikasnost doseže razine i od 80 posto udjela troškova u prihodima i jasno je da one ne mogu efikasno pratiti one veće u troškovima. I u budućnosti treba očekivati čvrstu kontrolu
nad troškovima, sve dok ne popusti pritisak rasta rezervacija na poslovne rezultate. Jačanje aktivnosti banaka primjetno je kod kredita tvrtkama koje bilježe rast od 9 posto na godišnjoj razini uspoređuje li se lipanj 2011. s istim mjesecom 2010. godine. Tolika kreditna aktivnost nadmašuje onu iz susjednih europskih zemalja u kojima su u čak 13 zemalja krediti korporativnom sektoru smanjeni (Slovenija, Mađarska i Njemačka, primjerice), a u segmentu kreditiranja stanovništva i dalje vlada stagnacija. U vezi s depozitom stanje je dijametralno suprotno: depoziti stanovništva bilježe porast, dok je kod tvrtki obrnuto i zbog povećavanja nelikvidnosti tvrtke smanjuju depozite, a povećavaju zaduženja. Loši krediti Prvi znakovi rasta kreditne aktivnosti i profitabilnosti nužna su pretpostavka za daljnje snižavanje aktivnih kamatnih stopa koje su u padu od trećeg tromjesečja 2009. godine. Konkretniji pad cijena kredita, međutim, ovisi o kvaliteti portfelja koja se nastavlja kvariti iako usporenijim tempom. Sama kvaliteta plasmana slična je s onom usporedivih zemalja poput baltičkih zemalja, zemalja regije i članica Europske unije, a mjerena stopom loših kredita iznosi 11,9 posto ili, drugim riječima, od 284 milijarde kuna kredita upitne naplate je čak 33,8 milijardi kuna. Troškovi rezervacija za loše kredite krajem ožujka iznosili su 834,9 milijuna kuna, što znači da su u roku godine dana povećani za 110 milijuna kuna.
15 14-15 banke 15
1.10.2011 13:18:48
SEE TOP 100 Banke SEE TOP 100 Banke 2010.
2009.
Naziv tvrtke
u mil. eura Ukupna imovina 2010.
Promjena u ukupnoj imovini
Dobit/ gubitak 2010.
Dobit/ gubitak 2009.
Rumunjska
16.324
8,40%
170,8
262,7
Zemlja
1.
2.
Banca Comerciala Romana SA
2.
1.
Nova Ljubljanska Banka d.d.
Slovenija
13.830
-10,83%
-183,4
-23,6
3.
3.
Zagrebačka banka d.d.
Hrvatska
13.020
3,60%
173,5
166,4
4.
4.
BRD – Groupe Societe Generale SA
Rumunjska
11.084
2,37%
116,8
184,3
5.
5.
Privredna Banka Zagreb d.d.
Hrvatska
9120
4,39%
116,4
126,9
6.
6.
Erste & Steiermarkische Bank d.d.
Hrvatska
6839
3,20%
82,6
83,1
7.
7.
Unicredit Bulbank AD
Bugarska
5765
-2,11%
81,2
99,6
8.
8.
Raiffeisenbank Austria d.d.
Hrvatska
5473
2,34%
50,9
55,8
9.
9.
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
Hrvatska
5240
0,52%
30,8
16,2
10.
15.
Raiffeisen Bank SA
Rumunjska
5086
9,64%
81,3
73,6
11.
12.
CEC Bank SA
Rumunjska
5049
4,09%
8,1
13,8
12.
16.
Banca Transilvania SA
Rumunjska
5039
10,87%
22,8
14,6
13.
13.
UniCredit Tiriac Bank SA*
Rumunjska
4855
1,81%
39,9
77,7
14.
14.
Nova Kreditna Banka Maribor d.d.
Slovenija
4807
0,36%
9,4
12,1
15.
17.
Abanka Vipa d.d.
Slovenija
4551
0,90%
6,6
22,9
16.
18.
DSK Bank EAD
Bugarska
4378
-2,01%
66,8
88,0
17.
26.
SID – Slovenska Izvozna in Razvojna Banka d.d.
Slovenija
3896
28,78%
5,9
0,948
18.
19.
United Bugarskan Bank AD
Bugarska
3815
-8,47%
37,7
51,2
19.
20.
Societe Generale – Splitska Banka d.d.
Hrvatska
3621
-3,18%
23,0
42,7
20.
24.
Banca Intesa AD
Srbija
3404
16,62%
72,2
62,7
21.
22.
Raiffeisenbank (Bugarska) EAD
22.
21.
Bancpost SA
23.
25.
24. 25.
Bugarska
3355
-1,19%
22,6
25,6
Rumunjska
3299
-5,92%
4,2
-30,1
Eurobank EFG Bugarska AD - Postbank
Bugarska
3226
4,70%
17,9
10,4
23.
UniCredit Banka Slovenija d.d.
Slovenija
2996
-8,29%
13,1
8,8
27.
SKB Banka d.d.
Slovenija
2692
-1,64%
27,0
22,9
26.
29.
Banka Celje d.d.
Slovenija
2598
1,52%
4,5
6,8
27.
35.
First Investment Bank AD - Fibank
Bugarska
2528
20,72%
15,8
16,4
28.
34.
Komercijalna Banka AD
Srbija
2425
24,66%
23,9
19,5
29.
30.
Banka Koper d.d.
Slovenija
2260
-6,88%
17,4
22,3
30.
31.
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
Slovenija
2188
-6,17%
-26,3
2,7
31.
40.
Piraeus Bank Bugarska AD
Bugarska
2085
12,47%
22,5
23,5
32.
39.
Hrvatska Postanska Banka d.d.
Hrvatska
2002
5,77%
6,9
-61,4
33.
41.
Raiffeisen Bank – Albanija Sh.a.
Albanija
1993
9,84%
38,0
33,5
34.
38.
Gorenjska Banka d.d.
Slovenija
1981
2,23%
21,1
33,8
35.
33.
Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo
BiH
1903
-11,31%
3,0
4,3
36.
42.
UniCredit Bank d.d. Mostar
BiH
1842
4,37%
16,2
15,0
37.
36.
Banca Romaneasca SA
Rumunjska
1802
-10,53%
-6,3
1,8
38.
43.
OTP Banka Hrvatska d.d.
Hrvatska
1728
1,70%
10,2
12,1
39.
45.
Eurobank EFG AD
Srbija
1715
23,19%
24,8
28,7
40.
37.
Raiffeisen Banka AD
Srbija
1695
-7,59%
26,4
33,2
41.
48.
Unicredit Bank Srbija AD
42.
46.
Societe Generale Expressbank AD
43.
Srbija
1583
22,99%
33,5
29,8
Bugarska
1494
1,15%
15,4
11,6
44.
RBS Bank (Rumunjska) SA
Rumunjska
1472
-13,85%
28,1
17,7
44.
75.
Garantibank International N.V. Branch Rumunjska
Rumunjska
1426
11267%
-29,6
-0,599
45.
49.
Raiffeisen Banka d.d.
Slovenija
1398
1,18%
2,3
0,377
Bugarska
1380
32,59%
38,0
30,9
46.
59.
Corporate Commercial Bank AD
47.
47.
Hypo Alpe-Adria Bank AD
Srbija
1371
3,94%
3,3
16,7
48.
54.
AIK Banka AD
Srbija
1342
29,39%
53,0
58,2
49.
51.
Probanka d.d.
Slovenija
1294
1,52%
-1,7
5,5
50.
60.
Societe Generale Bank Srbija AD
Srbija
1293
36,83%
15,3
16,7
(*) nedostaju brojke o konsolidaciji
16 16-17tablice_top100_banke 16
1.10.2011 13:20:43
SEE TOP 100 Banke SEE TOP 100 Banke 2010.
2009.
Naziv tvrtke
51.
50.
Credit Europe Bank SA*
52.
63.
Central Cooperative Bank AD
53.
61.
Komercijalna Banka AD
54.
64.
Banka Kombetare Tregtare Sh.a. (National Commercial Bank)
55.
56.
56.
55.
57.
u mil. eura Ukupna imovina 2010.
Promjena u ukupnoj imovini
Dobit/ gubitak 2010.
Dobit/ gubitak 2009.
Rumunjska
1280
-14,15%
-0,809
-4,0
Zemlja
Bugarska
1168
24,23%
11,9
11,4
Makedonija
1152
16,67%
23,3
17,6
Albanija
1126
21,74%
18,7
8,9
Stopanska Banka AD
Makedonija
1110
3,80%
14,2
11,9
Banka Sparkasse d.d.
Slovenija
1099
0,54%
-4,3
0,139
57.
Factor Banka d.d.
Slovenija
1083
2,77%
5,8
5,4
58.
58.
Volksbank d.d.
Hrvatska
1045
1,05%
4,6
6,1
59.
53.
Alpha Bank SA - Sofia Branch
Bugarska
1033
-9,84%
-38,3
-35,3
60.
68.
NLB Tutunska Banka AD
Makedonija
1020
13,74%
7,7
7,5
61.
65.
Dezelna Banka Slovenije d.d.
Slovenija
980,1
7,58%
1,4
0,335
62.
62.
EIBank AD
Bugarska
956,8
-2,56%
1,2
2,3
63.
52.
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar
BiH
944,1
-17,33%
-70,9
-9,8
64.
67.
Banka Volksbank d.d.
Slovenija
935,9
3,54%
3,3
0,345
65.
79.
Alpha Bank Srbija AD
Srbija
932,4
33,56%
-16,3
-28,5
66.
81.
Banca Comerciala Intesa Sanpaolo Rumunjska SA*
Rumunjska
922,2
29,45%
-10,1
-17,4
67.
77.
OTP Bank Rumunjska SA
Rumunjska
920,8
18,21%
-8,4
-2,5
68.
69.
Intesa Sanpaolo Bank Albanija Sh.a.
Albanija
906,0
6,15%
13,8
11,7
69.
74.
MKB Unionbank AD
Bugarska
885,9
6,21%
2,2
2,3
70.
66.
Vojvodjanska Banka AD
Srbija
871,0
5,48%
-10,0
3,1
71.
73.
Allianz Bank Bugarska AD
Bugarska
841,2
0,60%
1,9
2,6
72.
76.
EximBank SA
Rumunjska
825,5
4,20%
15,7
37,4
73.
78.
Postna Banka Slovenije d.d.
Slovenija
818,5
4,01%
5,1
5,0
Srbija
787,1
20,16%
9,2
9,0
74.
80.
Volksbank AD
75.
70.
Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka
76.
72.
Crnogorska Komercijalna Banka A.D.
77.
84.
Poljoprivredna Banka Agrobanka AD
78.
99.
Bugarskan Development Bank AD
79.
71.
Banca Comerciala Carpatica SA
80.
82.
81.
85.
82.
86.
Intesa Sanpaolo Banka d.d.
83.
89.
84.
90.
85.
88.
Erste Bank AD
86.
83.
NLB Razvojna Banka a.d. Banja Luka
87.
100.
Banca Comerciala Moldavija Agroindbank SA
BiH
775,0
-7,85%
-24,9
0,716
Crna Gora
724,9
-16,65%
-61,7
1,5
Srbija
705,4
26,13%
10,9
13,2
Bugarska
704,2
52,53%
14,7
8,9
Rumunjska
684,6
-18,54%
-36,1
-5,0
ProCredit Bank AD
Srbija
660,4
7,27%
3,6
7,4
Tirana Bank Sh.a.
Albanija
655,3
7,44%
10,8
13,0
BiH
655,0
10,48%
3,1
1,8
Investbank AD
Bugarska
614,6
17,93%
0,892
4,0
ProCredit Bank Bugarska AD
Bugarska
590,4
13,74%
1,7
6,6
Srbija
588,9
19,50%
3,0
4,1
BiH
538,4
-9,31%
4,5
3,0
Moldavija
532,4
7,80%
17,4
8,7
Srbija
532,2
24,98%
-1,6
-5,8
88.
95.
Piraeus Bank AD
89.
91.
NLB Crna Gorabanka A.D.
Crna Gora
523,5
1,60%
0,652
1,4
90.
Nova
Credins Bank Sh.a.
Albanija
511,6
43,20%
5,0
3,8
91.
Nova
Municipal Bank AD
Bugarska
509,8
20,49%
0,933
1,1
92.
97.
NLB Banka AD (former NLB Continental Banka AD)
Srbija
483,8
14,47%
0,173
-6,3
93.
Nova
NLB Tuzlanska Banka d.d. Tuzla
BiH
473,1
10,83%
0,232
0,988
94.
Nova
Banca Comerciala Victoriabank SA
Moldavija
457,2
20,40%
22,2
8,2
95.
Nova
Credit Agricole Banka Srbija AD
Srbija
449,4
18,58%
-10,8
-15,7
96.
92.
Hypo Alpe-Adria Bank A.D.
Crna Gora
447,9
-11,70%
-35,8
-18,3
97.
Nova
Nova Banka A.D. Banja Luka
BiH
429,4
2,02%
4,4
6,9
98.
Nova
Volksbank BH d.d. Sarajevo
BiH
410,5
1,13%
0,708
1,7
99.
96.
OTP Banka Srbija AD
Srbija
404,3
-4,89%
-23,7
-32,6
100.
Nova
Sparkasse Bank d.d. Sarajevo
BiH
397,4
18,55%
0,934
-3,3
(*) nedostaju brojke o konsolidaciji
17 16-17tablice_top100_banke 17
1.10.2011 13:20:44
SEE Top 100 Banke Y Y
Y 200 mil. eura 200 million 200 mil.euro eura
150
150 150
100
100 100
50
50 50
40
40 40
30
30 30
20
20 20
10
10 10
0
0 0
-10
-10 -10
-20
-20 -20
-30
-30 -30
-40
-40 -40
-50
-50 -50
Banca Comerciala Victoriabank SA BancaComerciala Comerciala Moldova SA Banca Comerciala Victoriabank SA Agroindbank Banca Victoriabank SA Nova Banka A.D. Agroindbank Banja LukaAgroindbank Banca Comerciala Moldova SA Banca Comerciala Moldova SA NLB banka Nova Banka A.D.Tuzlanska BanjaA.D. Luka Nova Banka Banjad.d. LukaTuzla NLBTuzlanska Banka d.d. AD banka NLB Tuzlanska banka Tuzla d.d. Tuzla NLB NLB BankaNLB AD Banka AD NLB Montenegrobanka A.D. Poljoprivredna Banka Agrobanka AD ErsteMontenegrobanka Bank ADA.D. NLB Montenegrobanka NLB A.D. Banca Intesa AD Poljoprivredna Banka Agrobanka AD Poljoprivredna Banka Agrobanka AD ProCredit Erste BankErste AD BankBank AD Bulgaria AD Banca Intesa AD Intesa AD Banca Investbank ADADBulgaria AD ProCredit Bank Bulgaria ProCredit Bank AIK Banka AD Sh.a. InvestbankInvestbank AD Credins AD Bank AIK BankaAIK AD Banka AD Stopanska Banka AD Skopje NLBSh.a. Razvojna Banka a.d. Banja Luka Credins Bank Credins Bank Sh.a. Banka AD Banka Skopje AD Skopje Raiffeisen Bank – Albania Sh.a. Tirana Banka.d.Sh.a. NLB Razvojna Banka Banja a.d. LukaBanja Luka StopanskaStopanska NLB Razvojna Banka Bulgarian Bank AD Tirana Bank Sh.a.BankDevelopment Tirana Sh.a. Gorenjska BankaSh.a. RaiffeisenRaiffeisen Bank – Albania Bank –d.d. Albania Sh.a. Poljoprivredna Banka Bulgarian Bulgarian Development Bank ADAgrobanka Development Bank AD AD Piraeusd.d. Bank Bulgaria Gorenjska Gorenjska Banka Banka d.d. AD Poljoprivredna Banka Agrobanka AD Poljoprivredna Banka Agrobanka AD Piraeus Bank Bulgaria Corporate Commercial Bank AD Piraeus BankADBulgaria AD Commercial Bank AD Bank AD Commercial ProCredit Bank AD Corporate Corporate United Bulgarian Bank AD UniCredit Bank Srbija AD ProCredit Bank IntesaADSanpaolo ProCredit Bank ADBanka d.d. United Bulgarian Bank AD Bank AD United Bulgarian UniCredit Bank SrbijaBank AD Srbija AD UniCredit SKB Banka d.d. Volksbank ADd.d.Banka d.d. Intesa Sanpaolo Banka Intesa Sanpaolo RBS Bank (Romania) SA SKB BankaSKB d.d.Banka d.d. EximBank SA VolksbankVolksbank AD AD Raiffeisenbank RBSSh.a. Bank (Romania) SA Raiffeisen RBS Bank (Romania) SA Banka AD Intesa EximBankEximBank SA Sanpaolo SA Bank Albania (Bulgaria) EAD Eurobank EFG AD Raiffeisenbank Raiffeisenbank RaiffeisenRaiffeisen Banka AD Banka AD Intesa Sanpaolo Albania Komercijalna Intesa Bank Sanpaolo BankSh.a. Albania Sh.a.Banka ADEurobank EFG (Bulgaria) EAD (Bulgaria) EAD AD EFG AD Eurobank Komercijalna Banka AD Societe Generale – Splitska Banka d.d. Komercijalna Banka AD Banka Komercijalna AD Sh.a. Banka Kombetare Tregtare Komercijalna Banka AD Societe Generale Splitska –Banka d.d.Banka d.d. Komercijalna Societe–Generale Splitska Banka Koper d.d. Banka AD Societe Generale Bank Srbija Banka Kombetare Tregtare Sh.a. Eurobank EFG Bulgaria AD Banka Kombetare Tregtare Sh.a.AD UniCredit Bank Banka Koper d.d. Koper d.d. Banka d.d. Mostar Societe Generale Societe Generale SrbijaBank AD SocieteBank Generale Srbija ADUniCredit Bank Eurobank EFG Bulgaria AD Eurobank EFG Bulgaria AD Bank Expressbankd.d. ADMostarUniCredit First Investment Bank AD d.d. Mostar Societe Generale Societe Generale Central Cooperative Bank Expressbank Expressbank AD AD ADOTP Banka Hrvatska d.d.First Investment UniCredit Banka Slovenija d.d. Bank AD Bank AD First Investment NLB Tutunska Banka AD Central Cooperative Bank AD BankOTP Central Cooperative ADBankaOTP Hrvatska UniCredit Banka Slovenija Hrvatska UniCredit Bankad.d. Slovenija d.d. Bankad.d. Hrvatska d.d. Postanska Banka d.d. Factor Banka d.d. NLB Tutunska AD Banka AD Hypo Alpe-Adria Bank AD SID – Slovenska Izvozna NLBBanka Tutunska Hrvatska Postanska Banka d.d.Banka d.d. Hrvatska Postanska in Razvojna Banka d.d. Factor Banka d.d.Banka d.d. Hypo Alpe-Adria Factor SID – Slovenska Izvozna Izvozna SID – Slovenska Bank AD Bank AD Volksbank d.d.Hypo Alpe-Adria in Razvojna Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo in Razvojna Banka d.d.Banka d.d. Raiffeisen Banka d.d. Bancpost SA Banka Celje d.d. VolksbankVolksbank d.d. d.d. Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo Banka CeljeBanka Raiffeisen Banka d.d.Bank Bancpost SA Raiffeisen Banka d.d. Bancpost SA d.d. Credit Europe SA Celje d.d. Municipal Bank AD Credit Europe Bank SA Bank SA Credit Europe Probanka d.d. MunicipalPiraeus Bank AD Municipal BankBank AD AD Banka Sparkasse d.d.d.d. Banca Romaneasca SA Probanka d.d. Probanka Volksbank BH d.d. Sarajevo Piraeus Bank AD Bank AD Piraeus Banka Sparkasse d.d. Bankad.d. Banka Sparkasse Banca Romaneasca SA Banca Romaneasca SA VolksbankVolksbank BH d.d. Sarajevo Volksbank d.d. BH d.d. Sarajevo Sparkasse Bank DezelnaVolksbank Banka Slovenije Banka Volksbank d.d. Banka d.d. d.d. d.d. Sarajevo SparkasseSparkasse Bank Bank d.d. Sarajevo EIBank AD Dezelna Banka Slovenije Dezelna Bankad.d. Slovenije d.d. Credit Agricole d.d. Sarajevo Banka Srbija AD MKB Unionbank AD EIBank ADEIBank AD Credit Agricole Credit Agricole Alpha Bank Srbija AD Banka Srbija AD Banka Srbija AD Allianz MKB Unionbank ADBank Bulgaria MKB Unionbank AD AD AlphaOTP BankAlpha SrbijaBank AD Srbija Banka Srbija AD AD Postna Banka Slovenije Allianz Bank Bulgaria ADBulgaria Allianz Bank ADd.d. OTP BankaOTP Srbija AD Srbija AD Banka Postna Banka Slovenije Postna Banka Slovenije d.d. OTP Bank Romania SAd.d. Hypo Àlpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka Banca Comerciala OTP Bank OTP Romania SA Bank RomaniaIntesa SA Sanpaolo Romania SA Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Garantibank International Hypo Аlpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka HypoHypo Àlpe-Adria-Bank a.d. Banja LukaComerciala Intesa Sanpaolo SA Banca Comerciala Intesa Romania Sanpaolo Romania SA Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Alpe-Adria Bank A.D. Banca N.V. Branch Romania Garantibank International Garantibank International Hypo Alpe-Adria Bank A.D. Bank A.D. Hypo Alpe-Adria Branch Romania N.V. BranchN.V. Romania Banca Comerciala Carpatica SA Vojvodjanska Banka AD Banca Comerciala Carpatica SA Banca Comerciala Carpatica SA Vojvodjanska Banka AD Banka AD Vojvodjanska Alpha Bank SA - Sofia Branch Alpha BankAlpha SA - Sofia Bank Branch SA - Sofia Branch v
Crnogorska Komercijalna Banka A.D. CrnogorskaCrnogorska Komercijalna Banka A.D.Banka A.D. Komercijalna Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostard.d. Mostar Hypo Alpe-Adria-Bank
-100 -100 -100 -200 -200 -200
0 500 0 500 0 500
1 000 1 000 1 000
1 500 1 500 1 500
2 000 2 000 2 000
2 500 2 500 2 500
3 000 3 000 3 000
3 500 3 500 3 500
4 000 4 000 4 000
Ilustracija prikazuje poziciju svake banke iz regije u odnosu na ukupni kapital, dobit i ukupni kapital po stanovniku za 2010. Os X mjeri ukupni kapita u 2010. , a os Y pokazuje dobit, veličina balona pokazuje ukupni kapital na broj stanovnika. poziciju svake regijeu100 uodnosu odnosu ukupni dobitnet i ukupni kapitaland pototal stanovniku mjeri The ukupni kapita u 2010. , aofos2010 Y pokazuje The chartIlustracija illustratesprikazuje the position of each ofbanke the SEEiz TOP Banks innaterms ofkapital, total assets, profit/loss assets za per2010. capitaOsforX2010. X axis is a measure total dobit, veličina balona ukupni na brojcorresponds stanovnika.to the total assets per capita. assets, the Y axis represents netpokazuje profit/loss and kapital the sizeuofodnosu the bubbles
18 babeli 18
1.10.2011 13:10:03
SEE Top 100 Banke
ZagrebackaBanka Bankad.d. d.d. Zagrebačka v
BancaComerciala ComercialaRomana RomanaSA SA Banca BRD––Groupe GroupeSociete SocieteGenerale GeneraleSA SA BRD
UniCreditBulbank BulbankAD AD UniCredit Erste&&Steiermärkische SteiermärkischeBank Bankd.d. d.d. Erste
RaiffeisenBank BankSA SA Raiffeisen DSKBank BankEAD EAD DSK
PrivrednaBanka BankaZagreb Zagrebd.d. d.d. Privredna
RaiffeisenbankAustria Austriad.d. d.d. Raiffeisenbank
UniCreditTiriac TiriacBank BankSA SA UniCredit HypoAlpe-Adria-Bank Alpe-Adria-Bankd.d. d.d. Hypo
BancaTransilvania TransilvaniaSA SA Banca
d..
NovaKreditna KreditnaBanka BankaMaribor Maribord.d. d.d. Nova CECBank BankSA SA CEC
zvozna vozna ad.d. d.d.
AbankaVipa Vipad.d. d.d. Abanka
Albania Albanija
Bosniai Hercegovina and Herzegovina Bosna
XX
Bulgaria Bugarska
Croatia Hrvatska
Macedonia Makedonija
Moldova Moldavija
Montenegro Crna Gora
Serbia Srbija
Romania Rumunjska
Slovenia Slovenija
7,000––3,000 3,000 7,000 3,000––1,000 1,000 3,000 1,000––500 500 1,000 500––200 200 500 200––00 200 NovaLjubljanska LjubljanskaBanka Bankad.d. d.d. Nova
000 44000
000 66000
000 88000
10 000 10.000
12 000 12.000
14 000 14.000
16 000 euro mil. 16.000 mil.million eura eura
19 babeli 19
1.10.2011 13:10:06
20-21 20
30.9.2011 17:56:17
20-21 21
30.9.2011 17:56:21
SEE TOP 100 Osiguranja
Nakon osrednje 2010. godine osiguravajuća društva jugozapadne Europe razvijaju dugoročne planove
Kristina Belkina, Georgi Georgiev
Kriza je usporila rast osiguravajućeg sektora jugoistočne Europe – ukupna bruto premija sto najuspješnijih osiguravajućih društava jugoistočne Europe 2010. pala je na 6,6 milijardi eura, a 2009. godine iznosila je 6,7 milijardi eura, no na tržištu vlada stav da će se sektor oporaviti i da će dugoročni izgledi regije, u kojoj stopa gustoće osiguranja daleko zaostaje za standardima zapadne Europe, i dalje biti stabilni. Tvrtke iz Slovenije i Rumunjske, najmanje i najveće zemlje regije, izgurale su gotovo sve druge s vrha ljestvice sto najuspješnijih. Samo se jedan hrvatski osiguravatelj ugurao među prvih deset najvećih igrača glede bruto dohotka od premija u 2010. godini. Neosporni prvak ljestvice i dalje je slovenska Zavarovalnica Triglav, koja u 2010. bilježi 721,3 milijuna eura bruto premija, što je pad u odnosu na prethodnu godinu (744,5 milijuna eura). U tvrtki kažu da su negativan lanjski učinak zbog slabe potražnje za proizvodima osiguranja, koji su najosjetljiviji na promjene kupovne moći kućanstva i slabljenje gospodarskih aktivnosti, ublažili reprogramiranjem razina osiguranja, prilagodbom potrebama klijenata, većom pozornošću procjeni rizika te smanjenjem operativnih troškova. Tvrtka je prije najavila da se planira proširiti na Rumunjsku, Bugarsku i Tursku. Diljem jugoistočne Europe grupa Triglav je prisutna u Sloveniji, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a posluje i u Češkoj. Jedinice slovenske grupe u Hrvatskoj (Triglav osiguranje), Srbiji (Triglav Kopaonik) i Bosni (Triglav BH osiguranje) također su se našle na ljestvici sto najuspješnijih za 2010., i to na 35., 68. i 75. mjestu. Croatia osiguranje našlo se na drugome mjestu ljestvice s lanjskom bruto premijom od 392,7 milijuna eura. Bruto premija Croatije pala je
za 4,43 posto u odnosu na 2009. jer su se recesija i problemi koji more financijsku industriju negativno odrazili na osiguravajući sektor u Hrvatskoj, koji je u 2010. godini opao za 1,8 posto. Slovenski osiguravatelj Adriatic Slovenica zavarovalna družba našao se na trećemu mjestu s premijom od 261,4 milijuna eura, čime je u odnosu na 2009. (260,8 milijuna eura) ostvaren blagi porast. Slovenska zavarovalnica Maribor završila je na četvrtome mjestu s bruto premijom od 259,6 milijuna eura, a 2009. iznosila je 266 milijuna eura. Na petom se mjestu našla rumunjska osiguravajuća kuća Astra s lanjskom bruto premijom od 252,8 milijuna eura, čime je ostvaren porast od 33,82 posto. Nakon Astre najuspješnija je bila slovenska Vzajemna zdravstvena zavarovalnica, s bruto premijom od 240,3 posto, što je pad u odnosu na 2009. (248,3 milijuna eura). Tri rumunjska osiguravatelja – Allianz-Tiriac Asigurari, Ominiasig Vienna Insurance Group i Groupama Asigurari – zauzela su sedmo, osmo i deveto mjesto. AllianzTiriac Asigurari zabilježio je pad dohotka od premija 20,65 posto, na 238,1 milijun eura. Omniasig Vienna Insurance Group ostvario je 213,8 milijuna eura bruto premije, čime je u odnosu na 2009. godinu zabilježen pad od 17,79 posto. Groupama Asigurari ostvarila je porast bruto premije na 181,9 milijuna eura, koja je 2009. bila 127 milijuna eura.
ska predvodi ljestvicu najuspješnijih za 2010. godinu glede broja tvrtki, njih čak 22, a slijedi ih 19 bugarskih i 17 hrvatskih tvrtki. Sloveniju i Srbiju predstavlja po 11 tvrtki, a Bosnu i Hercegovinu njih deset. Na ljestvici se našlo pet makedonskih osiguravajućih tvrtki – Vardar Skopje, Sava Tabak, QBE Macedonia, Eurolink Insurance i Osiguritelna polisa. Osim njih bile su i dvije crnogorske (Lovćen osiguranje i Sava Montenegro) i dvije moldavske (Moldasig i Asito). Albaniju je na ljestvici predstavljala jedna tvrtka, SIGAL UNIQA Group Austria.
Metodologija SEE TOP 100 osiguravatelji u regiji je ljestvica najvećih osiguravajućih društava u smislu rasta upisane premije izračunate iz nekonsolidiranih izvješća za 2010. godinu. Zbog usporedbe sve lokalne valute su pretvorene u euro prema tečaju središnjih banaka za zadnji dan 2010. i 2009. godine. Svi podaci su izvori središnjih banaka, financijskih institucija, revizora i ministarstava financija pojedinih država.
Na desetome mjestu našla se slovenska Pozavarovalnica Sava s dohotkom od premija od 142,9 milijuna eura, što je pad u odnosu na 2009. godinu (147,1 milijun eura). Tvrtka je lani stabilizirala temeljno poslovanje i nadmašila početne planove. Mali pad u premijama reosiguranja bio je u skladu s strategijom manjeg izlaganja slovenskom osiguravajućem tržištu. Rumunj-
22 22-23 osiguranja 22
1.10.2011 13:24:15
SEE TOP 100 Osiguranja
Hrvatski osiguravatelji u 2010. godini ostvarili 1,8 posto nižu premiju
Svaki je Hrvat u prosjeku za policu životnog osiguranja prošle godine izdvojio 554 kune, a za policu dodatnoga zdravstvenog osiguranja tek oko 60 kuna
Božica Babić
Hrvatska industrija osiguranja u 2010. ostvarila je ukupnu premiju u visini 9,25 milijardi kuna, što je 1,8 posto manje od učinka koji je zabilježila na kraju 2009. godine. Unatoč tome malom tržišnom kolaču i ograničenoj populaciji korisnika koja uglavnom ne raspolaže izdašnijim financijskim potencijalom, sve brojnijoj konkurenciji među osigurateljima hrvatsko tržište i dalje ostaje atraktivno. Naime, za premiju se u 2010. nadmetalo 25 društava. U proljeće ove godine u tržišnu utakmicu ušlo je i Izvor osiguranje u vlasništvu Jake Andabaka. Prema neslužbenim informacijama iz redova Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta tamo su proteklih mjeseci zaprimili više informativnih upita s inozemnih adresa. Istodobno susjedna Slovenija, iako broji samo 14 društava, lani je ostvarila 50 posto veću premiju nego Hrvatska. Činjenica da je svaki Hrvat u prosjeku za policu životnog osiguranja prošle godine izdvojio 554 kune, a za policu dodatnoga zdravstvenog osiguranja tek oko 60 kuna nedvojbeno su dva ključna izazova s kojima dugoročno računaju i aktualni igrači na tržištu i oni koji tek planiraju ulazak. Ukupnom premijom dominiraju neživotna osiguranja sa šarolikom lepezom usluga, na njih je prošle godine otpadalo više od dvije trećine od cjelovita iznosa, odnosno 6,79 milijardi kuna, što je gotovo identičnoj skupini premije na kraju 2009. godine. Na svim vrstama životnih osiguranja ugovorena premija lani je zaustavljena na 2,46 milijardi, što je prema prethodnoj godini pad od 1,3 posto. U strukturi ukupne premije najveći udio imaju obvezna autoosiguranja na koja, i to bez utjecaja kasko osiguranja, otpada više od trećine ugovorene premije, odnosno lani je to bilo 2,89 milijardi kuna. S premijom na kasku taj se udio penje čak iznad 40 posto,
što također svjedoči o nerazvijenosti tržišta. Police klasičnih životnih osiguranja lani su uza se vezale premiju u iznosu od 2,11 milijardi kuna, dok je istodobno premija na životnim osiguranjima uz osobni investicijski rizik osiguranika dosegnula tek 167 milijuna kuna. Iz inventure poslovanja koju za industriju dijelom odrađuje i Hrvatski ured za osiguranje na temelju podataka prikupljenih za prvih osam mjeseci 2011. očito je da ni dalje nema velikih iznenađenja. Rasplet je s obzirom na gospodarsku krizu gotovo predvidljiv, pa tako obvezna autoosiguranja ipak bilježe lagani rast na godišnjoj razini od 1,7 posto, na 2,01 milijardu kuna, dok je istodobno premija na klasičnim policama životnih osiguranja pala za 2,3 posto, a udio u ukupnoj premiji na 20,8 posto, dok je na kraju 2010. iznosio 22,9 posto. Prema Hanfinim podacima na razini djelatnosti, prošle je godine ostvarena ukupna dobit od 302,4 milijuna kuna, što je za čak 296,1 milijun kuna bolje od financijskih rezultata društava iz izvješća o poslovanju za 2009. godinu. Naime, dobit na kraju 2009. za cjelovitu industriju iznosila je tek skromnih 6,3 milijuna kuna. Između 25 društava njih 16 poslovalo je s dobiti koja je ukupno dosegnula 421,7 milijuna kuna, dok je preostalih de-
TOP pet društava u ‘10. Br.
Društvo
Premija
1.
Croatia
2899
2.
Euroherc
1003
3.
Allianz
984
4.
Jadransko
5.
Kvarner VIG
642 511
vet osiguratelja u poslovna izvješća ubilježilo gubitak od 119,3 milijuna kuna. Među pet najuspješnijih društava već godinama nema iznenađenja, poredak povremeno poremete Allianz i Euroherc rotiranjem na drugoj, odnosno trećoj poziciji rangljestvice. Prvoplasirana petorka na kraju 2010. prisvajala je nešto više od šest milijardi kuna iz ukupne premije i time uza se vezala 65,2 posto tržišnog udjela. Donji dio ljestvice, do rednog broja 10, lani je malo jače protresao Basler nakon integracije svoja tri društva početkom 2010. godine. Time je najjači stup kompanije, nastao preuzimanjem Osiguranja Zagreb, osmo mjesto ljestvice sa 370 milijuna kuna premije iz 2009. zamijenio znatno boljom pozicijom jer su mu preostale dvije sestrinske tvrtke premiju u 2010. digle na 409 milijuna kuna.
Svih pet prvoplasiranih društava s ljestvice najuspješnijih 2010. zaključilo je premijskim učinkom slabijim nego na kraju 2009. godine. Zabilježen je pad premije u rasponu od 0,2 posto kod Allianza do 5,4 posto kod Kvarner VIG-a. U pak prvih osam mjeseci 2011. godine učinak prve petorke popravio je tek Allianz koji je na godišnjoj razini uspio zabilježiti rast premije od 2,4 posto, dok je Kvarner nastavio tonuti, na premiji je izgubio više od 40 milijuna što je manje 11,9 posto prema rezultatu koji je društvo imalo na kraju kolovoza 2010. (Izvor: huo, u mil. kn) godine. U skupini pak prema premiji deset najbolje plasiraUdio (%) nih društava samo su Generali i Triglav ostvarili pozitivan po31,4 mak, i to na kraju 2010. pre10,8 ma 2009. i zaključno s ovogo10,6 dišnjim kolovozom u odnosu 6,9 na rezultat iz kolovoza 2010. 5,5 godine.
23 22-23 osiguranja 23
1.10.2011 13:24:15
SEE TOP 100 Osiguranja SEE TOP 100 Osiguranja 2010.
2009.
Naziv tvrtke
u mil. eura
Zemlja
Ukupna premija 2010.
Promjena u Dobit/ premiji gubitak 2010.
Dobit/ gubitak 2009.
1.
1
Zavarovalnica Triglav d.d.
Slovenija
721,3
-3,10%
32,1
-1,8
2.
2.
Croatia osiguranje d.d
Hrvatska
392,7
-4,43%
5,9
9,5
3.
6.
Adriatic Slovenica Zavarovalna Druzba d.d.
Slovenija
261,4
0,22%
10,5
10,5
4.
4.
Zavarovalnica Maribor d.d.
5.
8.
Astra SA
6.
7.
Vzajemna Zdravstvena Zavarovalnica d.v.z.
7.
3.
8.
5.
9.
Slovenija
259,6
-2,42%
10,6
-0,555
Rumunjska
252,8
33,82%
5,9
1,5
Slovenija
240,3
-3,27%
-0,219
12,5
Allianz - Tiriac Asigurari SA
Rumunjska
238,1
-20,65%
-4,4
7,0
Omniasig Vienna Insurance Group SA
Rumunjska
213,8
-17,79%
0,747
10,3
15.
Groupama Asigurari SA
Rumunjska
181,9
45,18%
-11,8
-8,9
10.
11.
Pozavarovalnica Sava d.d.
Slovenija
142,9
-2,87%
7,2
-12,6
11.
9.
Dunav Osiguranje AD
Srbija
138,9
-0,15%
2,1
1,5
12.
12.
Euroherc Osiguranje d.d.
Hrvatska
135,7
-3,94%
12,2
8,2
13.
14.
Allianz Zagreb d.d.
Hrvatska
133,2
-0,22%
9,8
5,9
14.
16.
Rumunjska
126,8
3,10%
9,1
18,3
15.
10.
Rumunjska
123,9
-17,81%
4,3
1,2
16.
13.
ING Asigurari De Viata SA Asigurarea Romaneasca - Asirom Vienna Insurance Group SA BCR Asigurari Vienna Insurance Group SA
Rumunjska
121,8
-9,38%
0,280
-13,1
17.
17.
Generali Asigurari SA
Rumunjska
102,7
-13,22%
4,9
3,8
18.
18.
UNIQA Asigurari SA
Rumunjska
100,9
-12,95%
-13,1
0,586
19.
22.
Delta Generali Osiguranje AD
Srbija
99,2
11,55%
2,1
1,3
20.
19.
DDOR Novi Sad AD
Srbija
99,1
-6,39%
10,1
2,7
21.
21.
DZI - Obshto Zastrahovane EAD
Bugarska
94,1
-6,50%
4,0
-12,9
22.
20.
Bulstrad Vienna Insurance Group AD
Bugarska
92,4
-13,76%
-10,5
0,049
23.
23.
Jadransko Osiguranje d.d.
Hrvatska
86,9
-2,98%
6,2
5,2
24.
26.
Armeec AD
Bugarska
79,4
4,74%
3,4
1,5
25.
31.
Generali d.d.
Slovenija
77,8
15,67%
1,6
0,194
Slovenija
73,8
2,25%
1,5
0,820
26.
29.
Zavarovalnica Tilia d.d.
27.
28.
Allianz Bugarska AD
28.
35.
BCR Asigurari De Viata Vienna Insurance Group SA
29.
30.
KD Zivljenje d.d.
30.
34.
Euroins Rumunjska Asigurare-Reasigurare SA
31.
27.
Kvarner Vienna Insurance Group d.d.
32.
24.
Lev Ins AD
33.
40.
Carpatica Asig SA
34.
38.
35. 36.
Bugarska
72,4
-0,05%
5,7
5,6
Rumunjska
71,7
20,47%
3,2
2,7
Slovenija
70,3
1,53%
1,9
0,789
Rumunjska
70,3
7,08%
-0,978
-1,9
Hrvatska
69,2
-5,39%
-0,677
-2,8
Bugarska
69,1
-19,55%
-12,8
3,7
Rumunjska
68,1
48,36%
6,5
5,3
Basler Osiguranje Zagreb d.d.
Hrvatska
55,4
10,28%
-8,4
-5,1
37.
Triglav Osiguranje d.d.
Hrvatska
54,9
1,35%
-3,3
-14,5
36.
Grawe Hrvatska d.d.
Hrvatska
53,9
-4,33%
3,1
3,6
37.
25.
Asigurare Reasigurare Ardaf SA
Rumunjska
50,7
-33,62%
0,062
-21,4
38.
41.
Alico Asigurari Rumunjska SA
Rumunjska
47,9
7,07%
16,1
16,4
39.
39.
Wiener Stadtische Osiguranje AD
Srbija
46,4
8,91%
1,7
0,309
Hrvatska
41,5
12,58%
0,187
-4,3
40.
45.
Generali Osiguranje d.d.
41.
43.
Merkur Osiguranje d.d.
Hrvatska
39,3
-1,87%
4,2
3,4
42.
49.
UNIQA AD
Bugarska
36,8
14,11%
-1,1
-1,1
43.
44.
Euro Ins AD
Bugarska
36,7
-3,24%
-1,1
-0,699
44.
47.
GRAWE Zavarovalnica d.d.
Slovenija
34,9
-1,34%
4,0
3,9
45.
50.
UNIQA Osiguranje d.d.
Hrvatska
32,5
2,40%
0,471
0,345
46.
46.
Lovcen Osiguranje AD
Crna Gora
32,3
-9,67%
-5,7
-7,4
47.
61.
NLB Vita d.d.
Slovenija
32,2
33,35%
3,2
2,5
48.
54.
Sarajevo Osiguranje d.d.
BiH
30,0
8,55%
0,778
0,679
49.
52.
AGRAM Zivotno Osiguranje d.d.
Hrvatska
28,0
-9,24%
4,7
4,4
50.
53.
Generali Zastrahovane AD
Bugarska
27,7
-5,02%
4,1
0,796 (*) nema dobiti za 2010.
24 24-25tablice_top100_osigu 24
1.10.2011 13:25:19
SEE TOP 100 Osiguranja SEE TOP 100 Osiguranja
u mil, eura Ukupna premija 2010.
Promjena u Dobit/ premiji gubitak 2010.
Dobit/ gubitak 2009.
Bugarska
26,5
-23,02%
12,2
12,3
Srbija
26,2
19,30%
0,002
-0,698
Victoria AD
Bugarska
25,5
6,63%
0,114
-1,6
56.
Allianz Bugarska Life AD
Bugarska
25,4
5,17%
5,2
5,1
58.
Sunce Osiguranje d.d.
Hrvatska
23,9
-2,27%
1,9
1,9
56.
59.
Bosna - Sunce Osiguranje d.d.
BiH
23,7
-2,29%
0,361
1,4
57.
84.
Helios Vienna Insurance Group d.d.
58.
51.
Garanta Asigurari SA
59.
55.
Bulgarski Imoti AD
60.
66.
HOK - Osiguranje d.d.
61.
64.
Vardar Skopije AD
62.
63.
Takovo Osiguranje AD
63.
62.
Aviva Asigurari De Viata SA
64.
93.
SID – Prva Kreditna Zavarovalnica d.d.
65.
67.
66.
71.
67.
70.
68. 69.
2010.
2009.
Naziv tvrtke
Zemlja
51.
48.
Energia AD
52.
60.
UNIQA Non-Life Insurance AD
53.
57.
54. 55.
Hrvatska
23,7
74,95%
1,4
-1,4
Rumunjska
22,6
-28,04%
0,893
2,5
Bugarska
22,6
-12,02%
-8,3
0,385
Hrvatska
22,4
14,02%
0,599
-1,1
Makedonija
21,7
1,21%
N/A
N/A
Srbija
21,4
7,28%
0,292
0,606
Rumunjska
20,7
-12,81%
-4,6
-3,2
Slovenija
19,9
79,63%
6,8
-6,5
Euroherc Osiguranje d.d. Mostar
BiH
19,9
5,61%
0,926
0,889
Hrvatska Osiguranje d.d.*
BiH
19,4
7,92%
0,503
0,513
Grawe Osiguranje AD
Srbija
19,1
16,91%
2,8
1,9
68.
Triglav Kopaonik AD
Srbija
18,9
12,14%
-2,2
0,129
75.
UNIQA Osiguranje d.d. Sarajevo
BiH
18,0
10,59%
0,275
0,291
70.
81.
Bugarska
17,8
20,76%
0,490
0,179
71.
79.
OZK - Insurance AD (former Municipal Insurance Company AD) Interamerican Bugarska AD
72.
65.
Chartis Rumunjska SA
73.
Bugarska
17,4
11,18%
-2,8
-1,2
Rumunjska
17,0
-19,02%
-0,419
-0,471
72.
DZI AD
Bugarska
16,7
-5,05%
1,5
3,7
74.
82.
Moldasig SRL
Moldavija
16,3
2,96%
4,9
5,8
75.
76.
Triglav BH Osiguranje d.d. Sarajevo
BiH
16,3
1,06%
0,952
1,5
Albanija
16,2
6,57%
N/A
N/A
Makedonija
15,2
-8,62%
N/A
N/A
Srbija
15,0
17,48%
0,089
-1,5
Rumunjska
14,7
121,70%
0,324
0,076
Hrvatska
14,5
20,19%
0,782
0,002
Srbija
14,3
-1,77%
0,575
1,2
76.
78.
SIGAL UNIQA Group Austria sh.a.
77.
74.
Sava Tabak AD
78.
83.
Sava Osiguranje AD
79.
Nova
City Insurance SA
80.
88.
Erste Osiguranje Vienna Insurance Group d.d.
81.
77.
AMS Osiguranje AD
82.
73.
Grawe Rumunjska Asigurare SA
Rumunjska
14,2
-18,39%
0,327
1,8
83.
86
Bulstrad Life Vienna Insurance Group AD
Bugarska
13,6
5,96%
0,398
0,005
84.
Nova
Sindikalna Vzaimozastrahovatelna Kooperacia SiVZK
Bugarska
13,5
163,92%
0,049
0,094
85.
80.
QBE Makedonija AD
Makedonija
13,4
-9,43%
0,166
0,544
86.
90.
VGT Osiguranje d.d. Visoko
BiH
13,4
12,76%
0,253
0,343
87.
85.
Hrvatska Zdravstveno Osiguranje d.d
Hrvatska
13,2
0,21%
0,588
0,613
88.
92.
Jahorina Osiguranje a.d.
BiH
12,5
10,38%
1,8
-1,6
89.
95.
Asito SA
Moldavija
11,9
6,14%
1,3
0,823
Bugarska
11,7
19,05%
0,116
0,115
90.
99.
HDI Zastrahovane AD
91.
Nova
UNIQA Life AD
92.
97.
Eurolink Insurance AD
93.
Nova
94.
Nova
95.
94.
96. 97.
Bugarska
11,0
17,09%
0,169
0,092
Makedonija
10,8
8,78%
N/A
N/A
Merkur BH Osiguranje d.d.
BiH
10,0
8,21%
0,742
0,573
Grawe Osiguranje d.d. Sarajevo
BiH
9,9
6,44%
0,257
0,409
Sava Crna Gora AD
Crna Gora
9,7
-10,91%
-2,1
-2,7
87.
Eureko Asigurari SA
Rumunjska
9,7
-20,48%
-4,7
-4,5
Nova
Asito Kapital SA
Rumunjska
9,6
24,38%
0,030
-0,373
98.
Nova
Osiguritelna Polisa AD
Makedonija
9,0
9,22%
N/A
0,646
99.
98.
Credit Europe Asigurari-Reasigurari SA
Rumunjska
8,9
-9,69%
0,246
0,878
100
96.
Milenijum - Osiguranje AD
Srbija
8,8
-5,08%
0,292
0,182
(*) nema dobiti za 2010.
25 24-25tablice_top100_osigu 25
1.10.2011 13:25:19
SEE SEE TOP 100 Osiguranja
Y Y
Y
mil. eura 35 million35euro 35 mil. eura
25 25
25
20 20
20
15 15
15
Bosna i Hercegovina Montenegro Serbia Bosna Hercegovina Bugarska Hrvatska Makedonija Moldavija Crna Gora Crna Gora Rumunjska Srbija Bosniai and Herzegovina Bulgaria Bugarska Romania Rumunjska Croatia Hrvatska MacedoniaMakedonija Moldova Moldavija Srbija Bosna i Hercegovina Bugarska Rumunjska Hrvatska Makedonija Moldavija Crna Gora
Srbija Slovenija Slovenia Slovenija Slovenija
Asigurari Alico AsigurariAlico Romania SA Romania SA Alico Asigurari Romania SA
Energia AD Energia AD DDOR Novi SadDDOR AD Novi Sad AD Energia AD DDOR Novi Sad AD HOKd.d. - Osiguranje d.d. SID – Zavarovalnica Prva Kreditna Zavarovalnica d.d. HOK - Osiguranje SID – Prva Kreditna d.d. Jadransko HOK - Osiguranje d.d. Takovo Jadransko Osiguranje d.d.Osiguranje d.d. SID – Prva Kreditna Zavarovalnica d.d. Takovo Osiguranje ADOsiguranje AD Asig SA Jadransko Osiguranje d.d. Carpatica AsigCarpatica SA Takovo Osiguranje AD Bosna Sunce Osiguranje d.d. Sarajevo Allianz Bulgaria Life AD Bosna Sunce Osiguranje d.d. Sarajevo Allianz Allianz Bulgaria Life AD 5 Allianz Bulgaria AD Bulgaria AD 5 Carpatica Asig SA BosnaSkopije - SunceVardar Osiguranje d.d.ADSarajevo Skopije Allianz Bulgaria Life AD Vardar AD Allianz Bulgaria AD 5 Moldasig SRL Moldasig SRL Vardar Skopije AD AGRAM Zivotno Osiguranje d.d. AGRAM Zivotno Osiguranje d.d. Moldasig SRLLife Vienna Insurance Group AD - Obshto Bulstrad DZI - Obshto DZI Bulstrad Life Vienna Insurance Group AD AGRAM Zivotno Osiguranje d.d. EAD Zastrahovane EAD DZI - Obshto Zastrahovane Bulstrad Life Croatia ViennaOsiguranje Insurance Group AD d.d Zdravstveno Osiguranje 4 Zdravstveno Merkur Croatia d.d 4 Merkur Osiguranje d.d.Osiguranje d.d. Zastrahovane EAD Croatia Zdravstveno Osiguranje d.dGroup Erste Osiguranje Vienna Insurance d.d. Generali 4 Merkur Osiguranje d.d. d.d. GRAWE Zavarovalnica Erste Osiguranje Vienna Insurance d.d. Group GRAWE Zavarovalnica d.d. Generali Erste Osiguranje Vienna Insurance d.d. Zastrahovane Triglav BH d.d. Sarajevo Zavarovalnica d.d. Triglav BH Osiguranje d.d.Osiguranje Sarajevo Group AD GRAWEAD Generali Zastrahovane Armeec AD Armeec AD Zastrahovane AD Triglav BH Osiguranje d.d. Sarajevo Grawe HrvatskaGrawe d.d. Hrvatska d.d. Armeec AD 3 3 NLB Vita d.d. NLB Vita d.d. Grawe Hrvatska d.d. Grawe Osiguranje AD Grawe Osiguranje AD 3 BCRViata Asigurari De Viata NLB Vita d.d. BCR Asigurari De Cardif Osiguranje d.d. AD Vienna Insurance Group SA Cardif Osiguranje d.d.Grawe Osiguranje Vienna Insurance BCR Asigurari De Group Viata SA AMS Cardif Osiguranje d.d. Sunce Vienna Insurance Group SA AMS Osiguranje ADOsiguranje AD Sunce Osiguranje d.d.Osiguranje d.d. 2AMS Osiguranje AD KD Zivljenje d.d. Sunce Osiguranje d.d.Vienna Insurance Group d.d. Helios 2 KD Zivljenje d.d. £Jahorina ЈJahorina Osiguranje a.d.Osiguranje a.d. Helios Vienna Insurance Group d.d. 2 KD Zivljenje d.d. Helios ViennaSava Insurance GroupAD d.d. Osiguranje Wiener Stadtische Osiguranje AD Sava Osiguranje AD £Jahorina Osiguranje a.d. Wiener Stadtische Osiguranje AD d.d. GeneraliDelta Generali DZI AD Generali d.d. GeneraliDelta Osiguranje ADOsiguranje AD Asito DZI SA AD Sava Osiguranje AD Osiguranje d.d. Wiener Stadtische Osiguranje AD Asito SA Euroherc Generali d.d. Euroherc Osiguranje d.d. Delta Generali Osiguranje AD DZI AD Asito SA 1 Euroherc Osiguranje d.d. Garanta Asigurari SA 1 Tilia d.d. Garanta Asigurari SA Zavarovalnica Zavarovalnica Tilia d.d. 1 Garanta Asigurari SASarajevo Sarajevo Osiguranje d.d.Osiguranje d.d. Zavarovalnica Tilia d.d. UNIQA Osiguranje d.d. Sarajevo Osiguranje d.d. UNIQA Osiguranje d.d. UNIQA Osiguranje d.d. Generali Generali Osiguranje d.d.Osiguranje d.d. 0 0 Victoria AD Victoria AD Generali Osiguranje d.d. Asito Kapital SA 0Asito Kapital SA Victoria AD UNIQA Non-Life Insurance AD AsigurareArdaf Reasigurare Ardaf SA UNIQA Non-Life Insurance AD Asigurare Reasigurare SA AsitoEurope Kapital SA Credit Asigurari-Reasigurari SA Credit Europe Asigurari-Reasigurari SA UNIQARomania Non-Life SA Insurance AD Asigurare Reasigurare Ardaf SA Chartis Vienna Insurance Chartis Romania SA Kvarner ViennaKvarner Insurance Group d.d. Group d.d. Credit Europe Asigurari-Reasigurari SA -1 Croatia ChartisOsiguranje Romania SA Euro Ins AD Euro Ins AD Kvarner Vienna Insurance Group d.d. -1 Croatia d.d.Osiguranje d.d. Milenijum-Osiguranje AD Euro Ins AD -1 Euroins Romania Asigurare-Reasigurare SA Croatia Osiguranje d.d. Milenijum-Osiguranje AD UNIQA d.d. Sarajevo Euroins Romania Asigurare-Reasigurare SA UNIQA Osiguranje d.d.Osiguranje Sarajevo UNIQA AD UNIQA AD Milenijum-Osiguranje ADCity Euroins Romania Asigurare-Reasigurare SA City Insurance SA Insurance SA UNIQA Osiguranje Sarajevo OZK Insurance AD UNIQA AD OZK - Insurance AD-d.d. City Insurance SA OZK - Insurance Grawe Osiguranje Grawe Osiguranje d.d.AD Sarajevo d.d. Sarajevo -2 -2 SavaADMontenegro AD Osiguranje d.d. Sarajevo SavaGrawe Montenegro -2 Sava Montenegro AD Triglav Triglav Kopaonik AD Kopaonik AD Triglav Kopaonik AD Bulgaria AD Interamerican Interamerican Bulgaria AD -3 -3 Interamerican Bulgaria ADRomania Grawe Grawe Romania Asigurare SA Asigurare SA -3 Triglav Triglav Osiguranje d.d.Osiguranje d.d. Grawe Romania Asigurare SA SiVZK SiVZK Triglav Osiguranje d.d. SiVZK QBE MacedoniaQBE ADMacedonia AD -4 -4 QBEZastrahovane Macedonia HDIAD Zastrahovane AD HDI AD -4 HDIOsiguranje Zastrahovane AD VGT VGT d.d.Osiguranje Visoko d.d. Visoko VGT Osiguranje d.d. Visoko Asigurari Aviva AsigurariAviva De Viata SA De Viata SA -5 -5 Aviva Asigurari Eureko Asigurari SA De Viata SA Eureko Asigurari SA Lovcen -5 Lovcen Osiguranje ADOsiguranje AD Eureko Asigurari SA Lovcen Osiguranje AD UNIQA Life ADUNIQA Life AD Basler Osiguranje Basler Osiguranje Zagreb d.d. Zagreb d.d. Bulgarski Imoti AD UNIQAMerkur Life ADBH OsiguranjeBulgarski Bulstrad Vienna Insurance Bulstrad Vienna Insurance Group AD Group AD d.d. Imoti AD Basler Osiguranje Zagreb d.d. Merkur d.d. -10 BH Osiguranje -10 Bulgarski Imoti AD Bulstrad Vienna Insurance Group AD Merkur BH Osiguranje d.d. -10 Lev Ins AD Lev Ins AD Lev Ins AD
10 10
10
-15 -15
-15
-20 -20
-20
20 20
20
30 30
30
40 40
40
50 50
50
60 60
60
70 70
70
80 80
80
90 90
90
100 100
100
Ilustracija prikazuje poziciju svakeosiguravateljske kuće izinregije u of odnosu na ukupni premiju,net dobit i ukupnuand premiju stanovniku za 2010. Os X for mjeri ukupnu The chart illustrates thedobit, position ofosiguravateljske each of the SEEkuće TOP Insurers gross written premium, profit/loss grosspowritten premium perukupnu capita 2010. Xpremiju axis is au 2010. , a os Y Ilustracija svake iz100 uuodnosu nanaukupnu premiju, dobit i iukupnu premiju stanovniku zaza2010. OsOsX mjeri premiju u The 2010., a os pokazujepoziciju veličina balona pokazuje ukupnu premiju uterms odnosu na broj stanovnika. Ilustracijaofprikazuje prikazuje poziciju svakeosiguravateljske kuće izregije regije odnosu ukupni premiju, dobit ukupnu premijupopo stanovniku 2010. X mjeri ukupnu premiju u 2010. , aYos Y measure 2010 gross written premium, the Y axis represents net profit/loss and the size of the bubbles corresponds to the gross written premium per capita. dobit, veličinabalona balona pokazujeukupnu ukupnupremiju premiju odnosu brojstanovnika. stanovnika. pokazuje dobit. Veličina prikazuje uuodnosu nanabroj U ilustraciju zbog nedostatka podataka nisu uključeni albanski SIGAL UNIQA Group Austria i makedonski Vardar Skopije, Sava Tabak, Eurolink Insurance i Osiguritelna Polisa. U ilustraciju zbog nedostatka podataka nisu uključeni albanski SIGAL UNIQA Group Austria i makedonski Vardar Skopije, Sava Tabak, Eurolink Insurance i Osiguritelna Polisa. Albania's SIGAL UNIQA Group Austria and Macedonia's Vardar Skopije, Sava Tabak, Eurolink Insurance and Osiguritelna Polisa were not included in the graph as no net profit/loss data was available.
26 babeli 26
1.10.2011 13:11:30
SEE SEE TOP 100 Osiguranja 400 - 75 75 - 50 50 - 10 10 - 7
Zavarovalnica Triglav d.d.
7-0
Zavarovalnica Maribor d.d. Adriatic Slovenica Zavarovalna Druzba d.d.
Allianz Zagreb d.d.
Euroherc Osiguranje d.d.
ING Asigurari De Viata SA
Croatia Osiguranje d.d
Astra SA
Generali Asigurari SA
Asigurarea Romaneasca - Asirom Vienna Insurance Group SA
Dunav Osiguranje AD
Omniasig Vienna Insurance Group SA
BCR Asigurari Vienna Insurance Group SA
Vzajemna Zdravstvena Zavarovalnica d.v.z.
X
Allianz - Tiriac Asigurari SA
Groupama Asigurari SA UNIQA Asigurari SA
100
200
300
400
500
600
800 mil. million euraeuro
27 babeli 27
1.10.2011 13:11:32
SEE TOP 100 po stanovniku
Slovenske tvrtke ponovno zasjale u poretku SEE TOP 100 po stanovniku Valentina Dimitrievska
SEE TOP 100 po stanovniku
Tvrtke iz Slovenije, zemlje članice Europske unije koja ima oko dva milijuna stanovnika, postigle su najbolje rezultate na ovogodišnjem poretku SEE TOP 100 po stanovniku. Naime, na popisu je čak 46 slovenskih tvrtki, dvije više nego prošle godine. Naftna kompanija Petrol treću godinu zaredom našla se na prvome mjestu s prihodom po stanovniku od 1230 eura 2010., što je porast u odnosu na 1031 euro prethodne godine. U vezi s ukupnim prihodom tvrtka se našla na petome mjestu poretka SEE TOP 100.
Br.
SEE TOP 100 Br.
1.
5.
Petrol d.d.
2.
12.
Poslovni Sistem Mercator d.d.
3.
Najveći slovenski lanac supermarketa Mercator na drugom je mjestu sa 827,71 eurom prihoda po stanovniku. Glede ukupnog prihoda zauzeo je dvanaesto mjesto u regiji. Tvrtke iz Hrvatske, zemlje s više od četiri milijuna stanovnika, na drugom su mjestu po zastupljenosti sa 16 tvrtki na popisu, što je pad u odnosu na 2009. kada ih je bilo 19. Hrvatska naftna kompanija Ina, koja je zauzela drugo mjesto na ljestvici ukupnog prihoda SEE TOP 100, popela se za jedno mjesto te se sada nalazi na trećemu mjestu s ostvarenih 743 eura 2010. godine. Druga najuspješnija hrvatska tvrtka je maloprodajni lanac Konzum koji je zadržao osmo mjesto na ljestvici s prihodom po stanovniku od 388,6 eura. Konzum je također osmi na ljestvici SEE TOP 100. Deset bugarskih tvrtki uspjelo je ući na popis sto najuspješnijih tvrtki glede prihoda po stanovniku. Lukoil Naftochim Burgas prvi je od tvrtki iz te zemlje, a u poretku je zauzeo jedanaesto mjesto sa 371 eurom. U općem poretku ukupnog prihoda nalazi se na trećemu mjestu. Druga najuspješnija bugarska tvrtka je metalurška kompanija Aurubis Bulgaria koja se našla na 17. mjestu glede prihoda po stanovniku. Na poretku SEE TOP 100 zauzela je sedmo mjesto. Srbija, Crna Gora i Makedonija imaju po sedam tvrtki na ljestvici. Iako se nije kvalificirala na SEE TOP 100, crnogorska elektroenergetska tvrtka Elektroprivreda Crne Gore zauzela je šesto mjesto u
28-29 per Capita 28
u eurima Dobit po stanovniku 2010.
Dobit po stanovniku 2009.
Slovenija
1230
1032
Slovenija
827,7
877,6
2.
INA d.d.
Hrvatska
743,0
601,7
4.
16.
Revoz d.d.
Slovenija
659,6
643,7
5.
27.
Krka d.d.
Slovenija
476,0
478,1
6.
151.
Elektroprivreda Crne Gore A.D.
Crna Gora
454,3
459,7
7.
31.
Holding Slovenske Elektrarne d.o.o.
Slovenija
454,1
400,6
8.
8.
Konzum d.d.
Hrvatska
388,6
386,1
9.
11.
Hrvatska Elektroprivreda d.d.
Hrvatska
385,7
371,8
10.
196.
Kombinat Aluminijuma Podgorica A.D.
Crna Gora
374,8
156,5
11.
3.
LUKOIL Neftochim Burgas AD
Bugarska
371,0
300,2
12.
43.
Engrotus d.d.
Slovenija
336,0
335,6
13.
44.
Gorenje d.d.
Slovenija
335,6
306,1
14.
56.
GEN-I d.o.o.
Slovenija
287,6
214,0
15.
58.
Lek d.d.
Slovenija
285,4
290,0
16.
64.
OMV Slovenija d.o.o.
Slovenija
275,8
237,0
Bugarska
259,2
189,1
Naziv tvrtke
Zemlja
17.
7.
Aurubis Bugarska AD
18.
20.
Hrvatski Telekom d.d. (formerly HT - Hrvatske Telekomunikacije d.d.)
Hrvatska
254,5
161,9
19.
71.
IMPOL d.o.o.
Slovenija
251,6
175,5
20.
68.
Okta AD
Makedonija
247,5
199,4
21.
341.
Jugopetrol AD
Crna Gora
239,6
199,6
22.
9.
Naftna Industrija Srbije AD
Srbija
232,0
191,1
23.
10.
LUKOIL-Bugarska EOOD
Bugarska
227,6
226,7
24.
83.
Telekom Slovenije d.d.
Slovenija
218,6
235,2
25.
14.
Natsionalna Elektricheska Kompania EAD
Bugarska
212,6
201,1
26.
99.
Mobitel d.d.
Slovenija
195,7
206,4
27.
102.
Goodyear Dunlop Sava Tires d.o.o. (formerly Sava Tires d.o.o.)
Slovenija
193,1
148,3
28.
103.
Slovenske Zeleznice d.o.o.
Slovenija
193,0
178,3
29.
,
446.
Crnogorski Telekom A.D.
Crna Gora
183,3
191,0
30.
115.
CIMOS d.d.
Slovenija
180,9
160,8
180,1
161,1
31.
117.
Geoplin d.o.o.
Slovenija
32.
119.
Merkur d.d.
Slovenija
179,7
266,1
33.
39.
Prirodni Plin d.o.o.
Hrvatska
179,4
60,8
34.
114.
EVN Makedonija AD
Makedonija
176,8
168,6
35.
127.
Makpetrol AD
Makedonija
169,3
138,3
36.
1.
OMV Petrom SA
Rumunjska
169,2
152,5
37.
18.
JP Elektroprivreda Srbije
Srbija
162,5
150,0
38.
143.
Druzba za Avtoceste v Republiki Sloveniji d.d.
Slovenija
156,9
135,8
39.
158.
Kemofarmacija d.d.
Slovenija
146,0
146,0
40.
160.
Elektro Ljubljana d.d.
Slovenija
143,6
150,9
41.
162.
Hypo Leasing d.o.o.
Slovenija
141,6
87,0
42.
159.
Elem AD (Elektrani na Makedonija)
Makedonija
141,1
128,3
43.
176.
BSH Hisni aparati d.o.o.
Slovenija
135,3
120,8
44.
181.
Tobacna Grosist d.o.o.
Slovenija
133,8
128,6
Rumunjska
126,4
96,7
Slovenija
125,6
88,4
Srbija
123,9
136,1
45.
4.
Automobile Dacia SA
46.
193.
Hella Saturnus Slovenija d.o.o.
47.
30.
Telekom Srbija AD
48.
587.
Telenor D.O.O.
Crna Gora
123,1
130,7
49.
199.
Termoelektrarna Sostanj d.o.o.
Slovenija
122,6
118,3
28 999
1.10.2011 13:26:32
SEE TOP 100 po stanovniku
SEE TOP 100 po stanovniku Br.
poretku SEE TOP 100 po stanovniku sa 453,3 eura 2010. godine. Najuspješnija makedonska tvrtka bila je naftna rafinerija Okta koja se našla na dvadesetome mjestu glede prihoda po stanovniku. Okta je jedina makedonska tvrtka na popisu SEE TOP 100, na kojemu je zauzela 68. mjesto. Najuspješnija srpska tvrtka je također naftna kompanija NIS, na 22. mjestu ljestvice prihoda po stanovniku i devetome mjestu na općoj ljestvici. Na poretku SEE TOP 100 prihoda po stanovniku našle su se samo četiri tvrtke iz Rumunjske, zemlje koja broji oko 22 milijuna stanovnika, te tri bosanske tvrtke. Rumunjski OMV Petrom, tvrtka koja se nalazi na samom vrhu SEE TOP 100, ostvarila je i najbolje rezultate u toj zemlji glede prihoda po stanovniku, no našla se na tek 36. mjestu popisa. Još jedna rumunjska tvrtka koja je ostvarila dobre rezultate na općoj ljestvici, ali ne tako dobre na ljestvici prihoda po stanovniku jest proizvođač automobila Automobile Dacia. Na poretku prihoda po stanovniku bila je 45., dok se na općoj ljestvici nalazi na četvrtome mjestu. Elektroprivreda BiH ostvarila je najbolji rezultat od svih bosanskih tvrtki i smjestila se na 57. mjesto. Jedina je bosanska tvrtka na poretku SEE TOP 100. gdje je 81. Na popis SEE TOP 100 prihoda po stanovniku nalaze se tvrtke iz najraznolikijih industrijskih sektora, no energetske kompanije na vodećim su mjestima.
SEE TOP 100 Br..
Naziv tvrtke
u eurima
Zemlja
Dobit po stanovniku 2010.
Dobit po stanovniku 2009.
Hrvatska
121,4
119,7
Makedonija
120,2
72,3
Slovenija
119,4
200,1
U.S. Steel Srbija DOO
Srbija
117,4
76,1
117,2
116,7
50.
65.
HEP-Proizvodnja d.o.o.
51.
198.
Feni Industries AD
52.
205.
SCT d.d. - in bankruptcy proceedings
53.
32.
54.
210.
Posta Slovenije d.o.o.
Slovenija
55.
211.
Primorje d.d.
Slovenija
117,0
119,7
56.
67.
Zagrebacki Holding d.o.o.
Hrvatska
116,3
138,1
57.
81.
JP Elektroprivreda BiH d.d.
BiH
116,1
104,6
58.
69.
HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o.
Hrvatska
115,4
111,4
59.
605.
Roksped D.O.O.
Crna Gora
114,9
93,4
60.
72.
OMV Hrvatska d.o.o.
Hrvatska
114,2
95,1
61.
223.
Talum d.d.
Slovenija
113,1
69,7
62.
35.
OMV Bugarska OOD
Bugarska
110,1
89,1
63.
37.
JP Srbijagas
Srbija
109,1
96,0
64.
235.
Gradis-Energoplan d.o.o.
Slovenija
108,6
30,8
65.
236.
Salus d.d.
Slovenija
108,5
111,6
66.
76.
Uljanik Brodogradiliste d.d.
Hrvatska
108,2
75,6
79.
VIPNet d.o.o.
Hrvatska
105,6
110,1
Slovenija
104,4
100,9
Makedonija
102,4
107,5
Slovenija
100,4
93,9
67. 68.
247.
Elektro Maribor d.d.
69.
245.
Makedonski Telekomunikacii AD
70.
262.
Renault Nissan Slovenija d.o.o.
71.
41.
Delta Maxi DOO
Srbija
100,0
95,2
72.
644.
Rudnik Uglja A.D.
Crna Gora
96,4
102,7
73.
111.
BiH
95,8
67,6
74.
152.
ASA Prevent Group CEZ Shperndarje Sh.a.
Albania
94,1
72,8
75.
283.
Helios d.o.o.
Slovenija
93,8
58,5
76.
289.
Secop Kompresorji d.o.o.
Slovenija
91,5
75,2
77.
6.
Rompetrol Rafinare SA
Rumunjska
91,4
76,5
78.
93.
Tisak d.d.
Hrvatska
91,3
85,8
79.
95.
Mercator - H d.o.o.
Hrvatska
90,6
69,5
80.
47.
Bulgargaz EAD
Bugarska
87,1
87,0
109.
Pliva Hrvatska d.o.o.
Hrvatska
85,5
87,9
84,9
99,7
81.
(formerly Operatori i Sistemit te Shperndarjes (OSSH) Sh.a.)
82.
315.
GEN energija d.o.o.
Slovenija
83.
319.
SI.Mobil d.d.
Slovenija
84,3
89,7
84.
321.
Iskra Avtoelektrika d.d.
Slovenija
83,9
56,4
85.
113.
Vindija d.d.
Hrvatska
83,1
86,5
86.
328.
Droga Kolinska d.d.
Slovenija
83,0
84,9
87.
333.
Nuklearna Elektrarna Krsko d.o.o.
Slovenija
81,7
76,7
88.
123.
Plodine d.d.
Hrvatska
80,7
75,2
89.
332.
T-Mobile Makedonija AD
Makedonija
79,9
85,2
90.
337.
Adria Airways d.d.
Slovenija
79,9
82,1
Metodologija
91.
52.
CEZ Elektro Bugarska AD
Bugarska
79,4
82,3
92.
55.
Termoelektrane Nikola Tesla DOO
Srbija
79,3
81,1
SEE TOP 100 po stanovniku je baziran na anketi među 1200 kompanija iz regije. Ljestvica je dobivena podijelom ukupne dobiti u eurima svake pojedine kompanije sa brojem stanovnika. Ova ljestvica pokazuje važnost pojedine kompanije za državu u kojoj posluje.
93.
148.
BH Telecom d.d.
BiH
78,8
67,1
94.
347.
Perutnina Ptuj d.d.
Slovenija
78,2
78,4
351.
Cinkarna d.d.
Slovenija
77,3
64,6
Bugarska
76,9
63,0
95. 96.
57.
Naftex Petrol EOOD
97.
13.
Nokia Rumunjska SRL
Rumunjska
76,7
47,7
98.
59.
Mobiltel EAD
Bugarska
76,0
86,6
99.
357.
Ljubljanske Mlekarne d.d.
Slovenija
75,6
74,0
Bugarskan Telecommunications Company AD
Bugarska
74,8
73,5
100. 61.
29 28-29 per Capita 29
1.10.2011 13:26:32
SEE TOP 100 Burze
Burze jugoistočne Europe i dalje se muče s povećanjem likvidnosti Dessislava Dimitrova
Tržišta dionica u jugoistočnoj Europi i dalje se bore s niskom stopom likvidnosti koja ih oduvijek koči. No njihov je potencijal za rast i dalje znatan i trebalo bi ga razvijati promjenama zakona, što se u nekim državama i događa, i usmjeravanjem prema razvoju. Pogled u 2010. godinu Ulagači su nerado prihvatili nelikvidnost burze u Sofiji. Za razliku od nekoliko tržišta kapitala diljem svijeta koji su se u dobroj mjeri oporavili i vratili se u stanje prije krize 2010., burza u Sofiji zaostaje za osjetsiječanj
5 400
jarde leva (5,498 milijardi eura), a ukupan promet pao je za 40,7 posto, na 920,3 milijuna leva. Ivan Takev, izvršni direktor Bugarske burze dionica “Makroekonomska situacija u zemlji uvelike je utjecala na ponašanje sudionika na burzi u godini dana otkako nas je zahvatila financijska kriza. Glavni je izazov za tržište vratiti povjerenje ulagača, no trenutačni problemi ne samo na lokalnoj nego i na regionalnoj razini stalno i osjetno smanjuprosinac
4 400 3 400
bodovi
2 400 1 400 400
BELEX15
MBI10
SOFIX
nim oporavkom. Niska likvidnost Bugarske burze (BSE) i slab interes stranih ulagača za lokalno tržište kapitala cijele godine glavni je razlog za podbačaj burze u 2010. godini. Glavni pokazatelji reguliranog tržišta – kapitalizacija tržišta, opseg transakcija i prometa – za BSE su se znatno pogoršali u posljednje dvije godine. Godine 2010. indeks prvorazrednih dionica SOFIX pao je za otprilike 13 posto pa je godina završila na 362,35 bodova, a većina je drugih europskih tržišta zabilježila umjerenu stopu rasta. Dana 3. veljače SOFIX je sa 447,87 bodova ostvario najveći rast u toj godini, a 25. listopada najnižu točku sa 342,71 bodom. Kapitalizacija burze krajem 2010. godine pala je za 8,8 posto, na 10,754 mili-
CROBEX
BET
SBI TOP
ju njihovu spremnost na rizik. Cjelokupni je rezultat stalno niska likvidnost tržišta te slab interes za tržište u cjelini.” Na rumunjskoj burzi poboljšanje likvidnosti i više kotacija Na reguliranom tržištu Bukureštanske burze krajem 2010. godine bile su ukupno 74 tvrtke s udruženom kapitalizacijom tržišta od 24 milijarde eura. Što se tiče prometa, tržište dionica 2010. činilo je 69 posto sve trgovine glede vrijednosti, a to se raspodijelilo u korist reguliranog tržišta sa 62 posto udjela i 7,0 posto udjela za tržište Rasdaq. Ukupan promet lani je najprije pao pa porastao na 1,3 milijarde eura, a 2009. godine zabilježen je promet od 1,3 milijar-
de eura. Na rumunjsko tržište dionica lani je pozitivno utjecalo znatno unapređenje transparentnosti poslovanja i uprava tvrtki koje kotiraju na burzi. Usto, želeći pokazati dobar primjer, Bukureštanska se burza (BVB) sama stavila u kotaciju na tržištu kojim upravlja. Na stupanj transparentnosti u poslovanju kotiranih tvrtki utjecao je u jednu ruku i novi BVB-ov kodeks upravljanja tvrtkama, koji je stupio na snagu s financijskim izvješćem za financijsku godinu 2010., a također zahtjevna gospodarska klima te nespremnost ulagača da uđu na tržište. Kako bi potaknule ulagače, tvrtke koje kotiraju na Bukureštanskoj burzi morale su poraditi na privlačnosti pa su pojačale transparentnost i više se drže Kodeksa upravljanja tvrtkama. U drugoj polovici 2010. ojačala je sklonost ulagačima tržištu dionica nakon što je vlada najavila plan privatizacije i nakon što su poduzeti učinkoviti koraci u kotaciji fonda za povratak imovine Fondul Proprietatea. Valentin Ionescu, glavni direktor Bukureštanske burze “Razvoj tržišta dionica prati efekt snježne kugle: što je više izdavatelja i dobrih mehanizama trgovine, više će ulagača doći na tržište, privlačnost tržišta će porasti, a promet podataka i informatičko-komunikacijske usluge se širiti. Likvidnost nije samo problem ove regije već je problem i svih tržišta dionica diljem svijeta jer dobar dio njihova prihoda dolazi od trgovine. Nama je glavi cilj privući tvrtke za kotaciju, povećati opseg financijskih proizvoda dostupnih za trgovanje te uskladiti mehanizme trgovine prema najboljoj praksi. Kako bismo ostvarili te ciljeve, podupiremo posrednike u razvoju usluga koje nude te državu u procesu privatizacije. Očekujemo da će inicijalne javne ponude doći od tvrtki koje kotiraju na Rasdaqu i koje se žele prebaciti na regulirano tržište, a očekujemo i sekun-
30 30-31 burze 30
1.10.2011 13:31:03
SEE TOP 100 Burze
darne javne ponude najvećih rumunjskih tvrtki u kojima država ima udio.” Gordana Dostani, izvršna direktorica Beogradske burze “Novi zakon o tržištu kapitala koji će srbijanski parlament prihvatiti 2011. godine trebao bi, u regulatornom smislu, omogućiti daljnji razvoj srbijanskoga financijskog tržišta. Stoga će aktivnosti na burzi 2011. godine biti usmjerene prema usklađivanju postojećih pravnih dokumenata i reogranizaciji tržišta u skladu s novim zakonom
Ulazak u EU privlači burzovne ulagače Godina 2010. bila je još teška godina za hrvatsko tržište kapitala, dok sredinom prosinca nije došlo do neočekivanog rasta statistika trgovanja kad je mađarski Mol ponudio otkup 800.901 redovne dionica dobrostojeće naftne kompanije Ine u vlasništvu manjih dioničara. Od 31. siječnja 2011. Mol u posjedu ima 47,26 posto Ine, a hrvatska je vlada vlasnica 44,84 posto udjela. U uzburkanim trgovačkim kretanjima koji su uslijedili nakon poteza Mola
siječanj
30.000
prosinac
25.000 20.000
u mil. eura
15.000 10.000 5 000 0 Srbija
Makedonija Bugarska
i propisima. Zanimanje stranih ulagača za Beogradsku burzu ovisit će ponajprije o cjelokupnom stanju srbijanskoga gospodarstva, koje je u makroekonomskom smislu i dalje nestabilno pa je domaće tržište kapitala stranim ulagačama i dalje neprivlačno. U institucijskom smislu domaće je tržište spremno stvoriti nužne preduvjete za privlačenje stranih ulaganja. Najvažniji korak u ovom smjeru svakako je prihvaćanje i provođenje novog zakona o tržištima kapitala koji je u skladu s odredbama Europske unije o tržištima u financijskim instrumentima te kao takav daje dobar temelj za unapređenje domaćeg tržišta i veću privlačnost stranim ulagačima.”
Hrvatska
Rumunjska Slovenija
pojedinačni dnevni promet u prosincu te godine uvrstio se u deset najboljih dnevnih prometa u povijesti burze, a burzovni je indeks ostvario dvoznamenkasti rast, što je na kraju dovelo do rasta od 18,2 posto, a to je izvrstan rezultat u odnosu na prethodnu godinu kad je ukupan promet pao za gotovo 65 posto. Na godišnjoj razini, indeks CROBEX, u koji ulazi 25 dionica s najvećim srednjim udjelom, 2010. godine zabilježio je rast od 5,3 posto, a indeks prvorazrednih dionica CROBEX10 završio je godinu sa 9,5 posto u zelenom, što lani nije ostvarila nijedna regionalna burza.
Ivana Gažić, izvršna direktorica Zagrebačke burze “Niska stopa likvidnosti glavni je problem zbog kojeg inozemni institucijski ulagači ne žele ulagati. Hrvatski je sustav i dalje uvelike usmjeren na banke, a jedan je od zadataka Zagrebačke burze osvijestiti lokalne vlasnike tvrtki da je prikupljanje kapitala preko burze sjajna mogućnost. Iako zasad na vidiku nema inicijalnih javnih ponuda, daljnja politika, naročito u financijskom sektoru ove izborne godine, bit će ključna za poticanje oporavka. Očekujemo da će daljnje vladine akcije i drugi alati potaknuti rast. Od lipnja Zagrebačka burza ima nova pravila koja omogućuju kotaciju stranih tvrtki. Tu smo izmjenu tražili kako bi se otvorila mogućnost da Zagrebačka burza postane regionalno žarište za vrhunske tvrtke na području bivše Jugoslavije. Nadamo se da će pojava inozemnih dionica povećati likvidnost. Nova pravila također otvaraju mogućnost da se na hrvatskom tržištu kapitala pojave novi proizvodi i usluge kao što su strukturirani proizvodi ili kratka prodaja.” Ravnoteža Makedonske burze Makedonsko tržište dionica 2010. godine gotovo je dotaknulo dno nakon što je ukupan promet pao za 13 posto, na 95 milijuna eura, a indeks prvorazrednih dionica MBI10 pao za 17 posto. Makedonska je burza slabu 2010. godinu iskoristila za poboljšanje poslovanja. Ivan Steriev, izvršni direktor Makedonske burze “Godine 2005. i 2007. imali smo problema s ponudom jer je potražnja bila previsoka. Danas ponovno imamo problem s potražnjom. Pasivnost, povlačenje portfelja stranih ulagača i nedostatna kupovna moć domaćih ulagača pridonijela je znatnom smanjenju potražnje. Slaba je likvidnost glavni problem, a s njome se suočavaju sve burze srednje velikih gospodarstava. Očekujemo da će do kraja 2011. biti objavljena jedna inicijalna javna ponuda.”
31 30-31 burze 31
1.10.2011 13:31:03
SEE TOP 100 Spajanja
Stagnacija u pripajanjima i kupnji novih tvrtki u jugoistočnoj Europi Igor Maroša, A. T. Kearney
Slab oporavak od recesije u usporedbi s nekim drugim dijelovima Europe te manjak likvidnosti utjecali su na pripajanja i kupnje u jugoistočnoj Europi. Godine 2010. zabilježeno je ukupno 150 takvih poslova, čime je zabilježen pad u odnosu na prethodnu godinu kad ih je bilo 155. S druge strane ukupna je vrijednost pripajanja i kupnji lani porasla na 1,9 milijardi američkih dolara, a 2009. ostvareno je 1,5 milijardi američkih dolara, što znači da su se tržišta dionica i vrijednost tvrtki u jugoistočnoj Europi brže oporavili nego rast BDP-a.
Broj spajanja u industriji u 2010.
Hrana i piće, mediji, komunalije i financijske institucije predvode val konsolidacije. Što se tiče industrije, u pripajanjima i kupnji u jugoistočnoj Europi 2010. godine istaknula su se tri sektora. Prvi je sektor hrane i pića u kojem je sklopljen 21 posao ukupne vrijednosti od 406 milijuna američkih dolara. Najvredniji je potez bio onaj hrvatske Atlantic grupe, koja je za 325 milijuna američkih dolara preuzela slovensku Drogu Kolinsku. Drugi su se poslovi ticali podsektora pivovara i obrade hrane. Pivari u regiji slijede svjetski trend konsolidacije s čak četiri akvizicije u 2010. godini – tri su
ostvarene u Hrvatskoj, a jedna u Srbiji. Val konsolidacije u sektoru pića nastavio se i u 2011. kad je slovenski Fructal kupio srpski Nectar, a još se neki poslovi ugovaraju.
21 19
13
13 10 8
Hrana
Financijske Građevina institucije
Trgovina
Druga po veličini industrija u regiji glede vrijednosti kupnje lani je bila medijska industrija u kojoj je ostvareno šest poslova ukupne vrijednosti od 400 milijuna američkih dolara. Većina vrijednosti ostvarena je kad je Central European Media Enterprises Ltd. kupio zemaljski servis za emitiranje News Corpa u Bugarskoj. Većina drugih poslova vezanih uz medije također
Vrijednost spajanja u industriji u 2010. (u mil. dolara) 406
400 342
172 134
131
123 63
Hrana i piće
Mediji
Dobra
Finacijske institucije
ICT
Nafta i plin
Građevina
Trgovina
ICT
Metali
7
Dobra
7
Farmacija
6
Mediji
je sklopljena u Bugarskoj. Što se tiče sektora komunalija u jugoistočnoj Europi, ukupna je vrijednost kupnji i pripajanja 2010. bila 342 milijuna američkih dolara. U tom je sektoru ostvareno sedam poslova, a najvrednija je bila kupnja Sofiyske vode, vodovodnog poduzeća iz Sofije, za koje je Veolia Water UK platila 271,4 milijuna američkih dolara. Nekoliko je poslova ostvareno i u energetskom sektoru. U sektoru financijskih institucija lani je postignut drugi najveći broj pripajanja i kupnji, njih devetnaest s ukupnom vrijednošću od 172 milijuna američkih dolara. Vrijednost se više ili manje pravilno rasporedila na bankarstvo, osiguravajuća društva te druge financijske institucije kao što su tvrtke za upravljanje fondovima, mirovinski fondovi i drugo. Najvrednija je transakcija ostvarena u Hrvatskoj u kojoj je vlada otkupila 29 posto udjela u Poštanskoj banci za 80 milijuna američkih dolara. Naftna industrija raste, građevinarstvo se nastoji izvući iz krize, a telekomi šire portfelje. U naftnoj industriji većina se pripajanja i akvizicija dogodila u hrvatskom naftnom sektoru iako je najvredniji posao sklopljen u Rumunskoj unutar grupe Rompetrol. S gledi-
32 32-33spajanja 32
1.10.2011 13:32:03
SEE TOP 100 Spajanja
Vrijednost spajanja u 2010. (u mil. dolara) 781
373
Bugarska
Hrvatska
338
Rumunjska
šta pripajanja i kupnji, druge su zanimljive grane bile građevinarstvo te informacijskokomunikacijska tehnologija. Kriza u građevinarskom sektoru i sektoru nekretnina pokrenula je val konsolidacije glede građevinskog materijala, usluga i nekretnina, naročito u Hrvatskoj. U sektoru informacijsko-komunikacijske tehnologije većina
332
Slovenija
53
25
Makedonija
Srbija
je kupnji obavljena u podsektoru informatike, a najveći je posao sklopljen kad je Hrvatski telekom kupio Combis za 42 milijuna američkih dolara. Pregled po državama pokazuje da su tvrtke u ove tri zemlje lani bile najzanimljivije mete za pripajanja i kupnju: u Bugarskoj je
Broj spajanja po zemljama u 2010. 59
38 31
9 3 Rumunjska
Hrvatska
Bugarska
Srbija
Slovenija
3
ostvaren 31 posao ukupne vrijednosti od 781 milijuna američkih dolara, u Hrvatskoj je sklopljeno 38 poslova vrijednih 373 milijuna američkih dolara, a u Rumunjskoj čak 59 poslova ukupne vrijednosti od 338 milijuna američkih dolara. Strani su ulagači očigledno zaobišli Sloveniju pa su ondje 2010. sklopljena samo tri posla. Srbija se s devet poslova sklopljenih 2010. približava predvodnicima, no ostatak jugoistočne Europe još nije dosegnuo razvoj industrije koji bi bio poželjan u ovom smislu. Lekcije naučene nakon krize Članstvo u Europskoj uniji glavni je pokretač pripajanja i kupnji. Kad pogledamo zemlje u ovoj regiji, dvije koje su se posljednje priključile Uniji (Bugarska i Rumunjska) i buduću članicu Hrvatsku, jasno je da su te tri zemlje u prednosti u odnosu na druge prema broju i vrijednosti pripajanja i kupnji. Komercijalne banke otvorile su prostor multilateralnim zajmodavcima kao što je Europska banka za obnovu i razvoj da pristupe europskom tržištu i postanu pokretačka sila pripajanja i kupnji. Velik rast broja i vrijednosti pripajanja i kupnji ne može se očekivati dok se komercijalne banke ne osnaže toliko da mogu poduprijeti širenje korporativnih klijenata. Jugoistočna Europa mora još puno raditi na razvoju novih industrijskih sektora kako bi ostvarila više pripajanja i kupnji u budućnosti.
Crna Gora
33 32-33spajanja 33
1.10.2011 13:32:04
ADV 219/2011 HR
the orange way of Sustainability
Dugotrajna djelotvornost. To je ono što naši klijenti smatraju preuzimanjem odgovornosti. Ozbiljno pristupanje toj temi oduvijek je bio naš cilj. Mi stvaramo dugotrajne perspektive i usklađujemo gospodarske, ekološke i društveno-političke aspekte. Stoga itekako pazimo da naši uređaji, proizvodi i sustavi ne štete resursima. Uvjerite se sami: GW vas pokreće.
Info telefon +385.1.3436926
www.gw-world.hr
SEE TOP 100 Kongresni turizam
MICE turizam u regiji jugoistočne Europe
Borba protiv sezonske naravi turizma također je važna budući da se zbog nje stavlja dodatni pritisak na putničku i turističku infrastrukturu, koja se mora razviti tako da podržava veliki broj posjetitelja u kratkom vremenskom razdoblju, dok ostatak godine stoji neiskorištena. U 2010. godini, sezonski je turizam u regiji jugoistočne Europe ostao na prilično visokoj razini, a tri ljetna mjeseca zabilježila su vrhunac sezone, odnosno u njima je ostvareno 40.7% ukupnih turističkih posjeta. Ostale dobrobiti koje određena destinacija dobiva od MICE turizma uključuju promotivne učinke po cijeli turizam te gospodarski rast koji proizlazi iz poslovnih kontakata posjetitelja i lokalnih tvrtki. Iako ove koristi nisu izravno mjerljive, agencije za promicanje turizma u regiji jugoistočne
MICE međunarodni posjeti
1,000
BDP (trenutna vrijednost eura, godišnji tečaj)
500.0 450.0 400.0
800
MICE međunarodni posjeti 350.0
1,000 600
BDP (trenutna vrijednost eur
300.0 250.0
800 400
150.0
600
100.0
200
50.0
400
0.0
0 2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Bosna i Hercegovina 1,1% Srbija
4,7% itekako su svjesne njihovog učinEurope Slovenija 13,0% ka. MICE turizam je sazrio na razvijenim turističkim tržištima, dok destinacije u raBugarska 18,3% zvoju u regiji jugoistočne Europe tek počinju ubirati prve plodove ulaganja u kvalitetne konferencijske centre. Međutim, Hrvatska 11,5% zbog sve veće konkurencije i cikličke prirode ovog tržišta mnogi su se igrači u sektoru turizma i putovanja počeli zapitkivati jesu Rumunjska 46,8% li takva ulaganja opravdana.
Prema istraživanju Euromonitor Internationala, izgledi za MICE putovanja u regiji Crna te Gorapredstav3,5% jugoistočne Europe su svijetli Makedonija 1,1% ljaju zanimljivu priliku za sve industrije. Međutim, MICE operatori morat će poKosovo 0,1% stati svjesni trenutnih trendova koji utječu na ovaj sektor koji se iznimno brzo mijenja te prilagoditi svoje tržišno ponašanje kako bi postigli uspjeh u ovoj iznimno konkurentnoj okolini. Skupo Srednja cijena
2012.
2013.
200
2014.
u milijadrama eura
200.0
u tisućama
Agencije za promicanje turizma i hotelijerstva u jugoistočnoj Europi sve više usmjeravaju pažnju na MICE segment, odnosno segment kongresnog turizma, kojemu ih je privukla velika potrošnja poslovnih putnika, kao i prilike koje ovo tržište pruža u borbi protiv sezonske naravi turizma. Prema saznanjima Euromonitora, prosječni turist koji je posjetio regiju jugoistočne Europe 2010. godine, koja se za svrhe ovog članka sastoji od Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Slovenije i Rumunjske, u prosjeku je potrošio 313 eura ukoliko je dolazio na od mor, a 257 eura ukoliko je boravak bio poslovni. S obzirom na razliku u broju ostvarenih noćenja 2010. (poslovni turisti ostajali su dva dana, a oni na odmoru sedam dana), slijedi kako poslovni gosti u prosjeku dnevno troše tri puta više od onih na odmoru.
MICE međunarodni posjeti u regiji jugoistočne Europe i BDP
u tisućama
Euromonitor International
2015.
0
2006. 2007. MICE 2008. 2009. Udio međunarodnih posjeta u ukupnom broju ostvarenih 0% turističkih posjeta
2010.
2011.
2012.
Slovenija Bosna i Hercegovina Srbija 1,1% Rumunjska
Srbija 4,7% Slovenija 13,0%
Makedonija
Bosna i Hercegovina Bugarska 18,3% Bugarska Crna Gora Hrvatska 11,5% Kosovo Hrvatska Rumunjska 46,8%
Crna Gora 3,5% Makedonija 1,1% Kosovo 0,1%
Niska cijena
100%
80% 35-37tourism 35
Skupo
100%
35
Srednja cijena
Niska cijena
1.10.2011 13:34:40
2013.
250.0 200.0 150.0
50.0 0.0 2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
u milijadrama eura
Kongresni turizam SEE TOP 100100.0
2015.
Udjel kongresnih dolazaka u ukupnom broju turista 0%
2.0%
4.0%
Slovenija Srbija Rumunjska Makedonija
11,5%
Bosna i Hercegovina Bugarska Crna Gora Kosovo Hrvatska
%
%
cijena
snosti MICE turizma o hotelskoj infrastrukturi pokazuje da je potrebna bliska suradnja između Državnih zavoda za statistiku i privatnih vlasnika hotela kako bi se još više unaprijedila ponuda MICE ugostiteljstva. 2010. godine, udio luksuznih hotela (s četiri ili pet zvjezdica) u regiji jugoistočne Europe bio je tek 10%, a procjenjuje se da će do 2015. doseći 14%. Tablica: Profil hotelskih cijena u regiji jugoistočne Europe
Niska cijena
2012.
MICE sektor strahovito je cikličan, budući da je usko povezan s gospodarskom uspješnošću. Zbog globalne ekonomske krize, sektor je 2009. ostvario slabe rezultate, a broj međunarodnih MICE posjetitelja u regiji jugoistočne Europe pao je za 15.3% na 447 tisuća. No, sektor se 2010. djelomično oporavio te ostvario godišnju stopu rasta od 9.5 %, pa se prognozira da će 2015. doseći brojku od 776 tisuća posjeta.U 2010. godini Rumunjska i Bugarska bile su dvije vodeće zemlje u regiji jugoistočne Europe po pitanju zabilježenih MICE posjeta, ponajviše zahvaljujući veličini svojih tržišta. Te su dvije zemlje profitirale od pristupanja Europskoj Uniji 2007., nakon čega je uslijedilo povećanje izravnih stranih ulaganja, koja su privukla gotovo dvije trećine ukupnog broja MICE putnika u regiju jugoistočne Europe. Tehnologija: prijetnja ili prilika 2013. je više nagađanja 2014. 2015. da bi „virtuSve o tome alni sastanci“ mogli zamijeniti sastanke i konvencije uživo te time dovesti do propasti MICE sektora. Dvije glavne pokretačke sile ove prijetnje su tehnološki napredak te potreba za rezanjem troškova, koja je postala iznimno važan čimbenik nakon globalne krize 2008. i 2009. godine. Međutim, zasad se ta crna predviđanja nisu ostvarila, a nisu izgledna ni u budućnosti s obzirom da su osobni kontakti i umrežavanje u samoj prirodi ovog sektora te predstavljaju potrebu koju audio-vizual-
ne naprave nikada neće biti u mogućnosti ispuniti. Nadalje, virtualnim sastancima nedostaje element opuštajuće i poticajne atmosfere, koja je ključna sastavnica MICE putovanja. S druge strane, tehnologija je na jedan drugi način iznimno važna za MICE sektor, kako klijenti postaju sve zahtjevniji kad je u pitanju tehnološka opremljenost sastanaka i ostalih vrsta događanja. Iako je veza s internetom postala osnovni preduvjet poslovnih putnika, iznimno se cijeni postojanje wireless žarišta i ostalih tehnoloških uređaja jer najvećim i najmodernijim konferencijskim centrima daju važnu konkurentnu prednost. Nadalje, tehnologija igra sve važniju ulogu i u vezi internetske i mobilne registracije te prikupljanja podataka o samom mjestu u kojemu se konvencija odvija te okolnim područjima. Hoteli – ključna infrastruktura za međunarodni MICE turizam Prema saznanjima Euromonitora, 92 % svih međunarodnih MICE posjetitelja u regiji jugoistočne Europe u 2010. godini rezerviralo je hotel, dok se ostatak odlučio za privatni smještaj ili smještaj na sveučilištima, sajmovima i drugim ustanovama u mjestima gdje se odvijaju relevantna događanja. Ovaj omjer znatno se mijenja kad ga se usporedi sa značajem hotela u ukupnom broju turističkih dolazaka: u 2010. godini hoteli u regiji jugoistočne Europe činili su 57% ukupnog broja turističkih noćenja/kreveta. Ovako visok stupanj ovi-
Izgledi MICE turizma u regiji jugoistočne Europe Srednjeročno se očekuje daljnji rast MICE sektora u regiji jugoistočne Europe usprkos prijetnjama recesije s duplim dnom i mogućih mjera štednje. Među povoljnim potrošačkim trendovima koji pogoduju takvom zamahu su sljedeći: Rastuća potreba tvrtki za visoko kvalificiranim radnicima te, što je još važnije, rastuća potreba za obukom u poslovnoj okolini koja se neprestano mijenja. Sve veća važnost umrežavanja za vrhunske menadžere, čimbenik koji je relevantniji u regiji jugoistočne Europenego igdje drugdje, s obzirom da je ta regija poznata po poslovnoj kulturi temeljenoj na snažnim osobnim kontaktima. Pozitivni izgledi farmaceustkog, zdravstvenog, znanstvenog, financijskog i informatičkog sektora, koji spadaju u najvažnije MICE klijente Sve lošiji gospodarski uvjeti mogli bi se pokazati korisnima za MICE industriju u regiji jugoistočne Europe, s obzirom da su globalne tvrtke i stanovnici zapadne Europe u potrazi za jeftinijim odredištima na kojima će organizirati svoja događanja, a u tom je smislu cjenovna ponuda u regiji jugoistočne Europe vrlo povoljna u odnosu na konkurenciju iz zapadne Europe. Usprkos tomu, kako se unaprjeđuje globalna putnička infrastruktura, ponuđači MICE usluga u regiji jugoistočne Europe ne smiju zaboraviti da se natječu sa cijelim svijetom, odnosno mnogo jeftinijim odredištima kao što su Kina i Indija, koje vrše velika ulaganja upravo u ovaj sektor. Primjerice, Kina, koja već drži vodeći položaj u svijetu po pitanju MICE dolazaka, planira do 2020. godine otvoriti 120 najmodernijih konvencijskih i izložbenih centara, sazna-
36 35-37tourism 36
1.10.2011 13:34:40
Bugarska Rumunjska 46,8% Crna Gora
SEE TOP 100 Kongresni turizam
Kosovo Hrvatska
Crna Gora 3,5% Makedonija 1,1% Kosovo 0,1%
Profil hotela po cijenama u regiji Skupo
Srednja cijena
bugarskih tvrtki i međunarodnih partnera doprinijela znatnom porastu MICE putovanja. Uglavnom su se ta putovanja odvijala u svrhu dogovaranja izvoznih poslova ili sklapanja ugovora o proizvodnji. Nisu to bili ponovljeni posjeti radi uspostavljanja bliskije suradnje između partnerskih organizacija.
Niska cijena
100%
80%
60%
40%
20%
0% 2010.
2011.
2012.
jemo iz posljednjeg izvješća EIBTM-a, globalne konferencije za MICE industriju. Tablica: Usporedba zemalja jugoistočne Europe i vodećih MICE zemalja u 2010. Iako su izgledi MICE sektora u cijeloj regiji jugoistočne Europe općenito pozitivni, od nekih zemalja se očekuju znatno dojmljiviji rezultati. Najveća stopa rasta očekuje se u Crnoj Gori, za kojom bi trebali slijediti Kosovo i Hrvatska. Rast u Crnoj Gori (CAGR od 17% u sljedećih pet godina po pitanju međunarodnih MICE dolazaka) pripisuje se brzom razvoju infrastrukture: naime, ta zemlja puno ulaže i promovira svoje smještajne kapacitete, prometnu povezanost i MICE ponudu, koji uz prirodne ljepote te države kao i razmjerno niske cijene, čine tu destinaciju savršenim MICE proizvodom. Očekuje se da će Hrvatska, zemlja jugoistočne Europe koja bilježi najveću turističku posjećenost, u sljedećih pet godina ostvariti rast CAGR-a od 15 % po pitanju međunarodnih MICE posjeta. 2010. godine, hrvatski turizam još je bio strukturalno nerazvijen: samo 0.6% ukupnog broja posjetitelja bili su MICE turisti, a taj je udio najniži u odnosu na ostale zemlje u regiji jugoistočne Europe. Hrvatska ulaže u MICE industriju kako bi ostvarila viso-
2013.
2014.
2015.
ki postotak MICE posjetitelja u ukupnom broju turističkih dolazaka, što je njezina susjeda, Slovenija, već postigla te u njoj taj udio iznosi 3.7%. Budući da je Hrvatska uglavnom odredište za odmor, 2010. godine su poslovna putovanja činila manje of 5% dolazaka. Poslovne putnike ponajviše privlači Zagreb, koji bilježi dobre rezultate u poslovnom turizmu tijekom cijele godine. S druge strane, poslovni turizam na obali je gotovo isključivo sezonski s obzirom da je posao uglavnom vezan uz turizam, pa na taj način mnogi putnici kombiniraju poslovna putovanja i odmor. Kako se Hrvatska približava članstvu u Europskoj uniji, očekuje se da će u sljedećih pet godina rast poslovnog turizma biti brži i veći od rasta turizma za odmor. U 2010. godini MICE je činio 15% svih poslovnih posjeta, a taj postotak dokazuje dosljedan rast u relevantnom razdoblju. Potencijal rasta i dalje je znatan jer MICE događanjima dominiraju domaći turisti, dok se bilježi manjak konferencija svjetskog glasa. I u Bugarskoj se u sljedećih pet godina očekuje snažan rast MICE turizma, iako se predviđa da će ta zemlja kaskati za Hrvatskom. Kako stisak globalne financijske krize slabi, a bugarski izvozni sektor dobiva na zamahu, već 2010. godine je potreba za novim kontaktima između
Bugarski poslovni turizam i dalje je nerazvijen, s obzirom da međunarodna profesionalna zajednica još nije prepoznala tu zemlju kao pogodnog domaćina konferencija i ostalih velikih događanja. Stoga su, usprkos činjenici da je je Bugarska bila domaćin nekoliko ekonomskih foruma i godišnjeg Međunarodnog sajma u Plovdivu u svibnju, međunarodni poslovni posjetitelji čiili samo 22% putovanja u tu zemlju. Veći dio poslovnih dolazaka čine pojedinačna putovanja, koja se izvode radi okončavanja ulagačkih pregovora ili pohađanja određenih poslovnih lokacija. Rumunjski sektor poslovnog turizma i dalje je najveći u cijeloj regiji jugoistočne Europe, usprkos prosječnim izgledima rasta za razdoblje pokriveno predviđanjima. Glavna svrha zbog koje su strani turisti dolazili su Rumunjsku, ako isključimo dolaske sa susjednih tržišta, ostali su posao i MICE. MICE segment doživio je značajan razvoj nakon što je Rumunjska ostvarila članstvo u Europskoj uniji s obzirom da je sve više ulagača i poduzetnika postalo zainteresirano za sektore na tom tržištu, od nekretnina do proizvodnje i industrije. Međutim, početak globalne financijske krize snažno je pogodio MICE segment, pa je on 2009. zabilježio pad od preko 16%. 2010. godine veći dio članica Europske unije oporavio se od krize i vratio pozitivnom rastu BDP-a. Shodno tomu, povećao se i broj poslovnih sastanaka, kongresa i međunarodnih konferencija održanih u Rumunjskoj. Nažalost, rumunjsko gospodarstvo oporavlja se iznimno sporo, no MICE je u 2010. ostvario rast od 15%, vjerojatno zbog činjenice da se ta zemlja sve više usklađuje s okvirom Europske unije. 2010. godine, MICE je sudjelovao u ukupnom broju poslovnih posjeta s 3.0%.
37 35-37tourism 37
1.10.2011 13:34:41
SEE Top 100 Naftna industrija
Proizvodnja nafte u jugoistočnoj Europi slaba, a potrošnja opada Tim SeeNewsa Naftnim sektorom jugoistočne Europe u 2010. godini dominirao je uvoz 20,98 milijuna tona sirove nafte, što je triput više od količine domaće proizvedene nafte (6,33 milijuna tona). Pet zemalja u regiji imaju sigurne zalihe nafte, a samo dvije, Rumunjska i Albanija, imaju velike zalihe. Godine 2010. u regiji je ukupno proizvedeno 158.270 barela nafte na dan, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu kad je zabilježeno ukupno 157.089 barela nafte dnevno. Rumunjska je i dalje glavni proizvođač sirove nafte u jugoistočnoj Europi: proizveli su 107.056 barela nafte dnevno, što je više nego ostatak jugoistočne Europe zajedno. Dva vodeća proizvođača u regiji – Rumunjska i Hrvatska – zabilježila su godišnji pad od 5,0 i 4,0 posto, a Albanija je udvostručila proizvodnju na 10.926 barela nafte dnevno. Godine 2010. proizvodnja u Albaniji premašila je domaću potražnju pa je Albanija prema podacima hrvatskog Instituta “Hrvoje Požar” bila jedini neto izvoznik sirove nafte u jugoistočnoj Europi. Institut “Hrvoje Požar” predviđa da će se 2015. proizvodnja sirove nafte, ne ubrajajući Rumunjsku, Bugarsku i Sloveniju, gotovo udvostručiti na 3,88 milijuna tona zbog naglog porasta proizvodnje u Albaniji i Srbiji. Međutim, iscrpljivanje zaliha u regiji u idućih će pet godina smanjiti proizvodnju u regiji i do 2020. smanjiti je za 12 posto, na 3,43 milijuna tona. Očekuje se da će potrošnja sirove nafte nastaviti stalno rasti, što će do 2020. dovesti do znatnog porasta uvoza na 14,68 milijuna tona u odnosu na 8,62 milijuna tona zabilježena 2010., a regija će sve više ovisiti o uvozu nafte. U Institutu “Hrvoje Požar” očekuju da će se uvoz sirove nafte u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Makedoniji do 2015. povećati za 35 posto, a do 2020. za novih 26 posto. U skladu s traj-
nom gospodarskom krizom u regiji potrošnja naftnih proizvoda 2010. smanjila se na 641.500 barela na dan, a 2009. zabilježeno je 661.500 barela nafte na dan. Najveći potrošači u jugoistočnoj Europi, Rumunjska i Bugarska, smanjile su potrošnju za 17 i 6,0 posto. U većini drugih zemalja
2010. došlo je do blagog porasta potrošnje naftnih proizvoda u odnosu na 2009., no nije bio dovoljan da nadoknadi opadanje u dvjema vodećim zemljama po potrošnji naftnih proizvoda u regiji. Godine 2010. plin i dizel činili su 47 posto potrošnje naftnih proizvoda u jugoistočnoj Europi, kad
SEE Industrija
u mil. eura Industrija
Povrat na uloženo 2010.
Promjena u povratu
dobit/ gubitak 2010.
Dobit/ gubitak 2009.
2010.
2009.
1.
1.
Nafta/plin
32 210
24,58%
855,7
-156,3
2.
2.
Energija
12 891
7,01%
504,4
158,3
3.
3.
Trgovina
12 803
1,91%
248,0
171,7
4.
4.
Telekomunikacije
9 739
6,15%
815,6
1 348
5.
6.
Metal
4 855
35,46%
-151,0
-358,6
6.
5.
Automobili
4 611
21,47%
88,8
76,9
7.
7.
Hrana/piće/duhan
2 921
1,86%
90,0
134,5
8.
12.
Transport
2 277
49,06%
-350,5
-366,1
9.
8.
Farmacija
1 536
-0,26%
213,8
226,1
10.
10.
Holding
950.4
0,14%
-46,7
-10,5
11.
11.
Elektronika
677.2
10,29%
2,9
-6,1
12.
9.
Građevina
672.3
31,31%
23,4
-124,9
13.
Novo
Poljoprivreda
440.8
64,04%
-14,8
-13,0
14.
Nova
Guma
413.4
17,76%
44,6
48,6
15.
13.
Usluge
404.3
5,00%
-2,1
1,9
SEE TOP 100 Najunosnijih industrija Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.
Industrija Farmacija Guma Telekomunikacija Energija Građevina Hrana/piće/duhan Nafta/plin Trgovina Automobili Elektronika Usluge Metal Poljoprivreda Holding Transport
Povrat na uloženo 2010. 13,92% 10,79% 8,37% 3,91% 3,49% 3,08% 2,66% 1,94% 1,93% 0,43% -0,52% -3,11% -3,36% -4,91% -15,40%
izuzmemo Bugarsku, Rumunjsku i Sloveniju. Prati ih benzin, koji je u domaćoj potrošnji 2010. godine zauzeo 17 posto. Hrvatska, Makedonija, Srbija i Rumunjska manje su ovisile o uvozu benzina, plina i dizela, a njihova je proizvodnja nadmašila domaću potrošnju. Crna Gora, Kosovo i Moldavija u potpunosti su se oslanjale na uvozno gorivo. Institut “Hrvoje Požar” predviđa da će se 2015. godine ukupna potrošnja naftnih proizvoda u jugoistočnoj Europi, isključujući Bugarsku, Rumunjsku i Sloveniju, povećati za 10 posto na 13,78 milijuna tona, a do 2020. godine za dodatnih 8,0 posto na 14,93 milijuna tona. Očekuje se da će godišnji uvoz naftnih proizvoda do 2015.
38 38-43-nafta 38
1.10.2011 13:39:23
SEE Top 100 Naftna industrija
porasti za 7,0 posto, na 6,45 milijuna tona, a do 2020. za novih 3,0 posto, na 6,64 milijuna tona. Glavni dobavljač naftnih proizvoda za jugoistočnu Europu jest Rusija, koja je, prema podacima Eurostata za 2009. godinu, Bugarskoj dopremila 73 posto ukupnog uvoza sirove nafte, Rumunjskoj 36 posto, a Hrvatskoj 88 posto. Ostali su izvoznici sirove nafte Ukrajina, Alžir, Libija te druge bliskoistočne zemlje, uključujući Irak, Iran i Saudijsku Arabiju. Albanija i Crna Gora sirovu naftu uvoze od susjedne Grčke i Italije. U nastojanju da potakne domaću proizvodnju i smanji ovisnost o ruskoj nafti, srbijanska je vlada do 2011. godine ograničila uvoz nafte i naftnih derivata. Snažna prisutnost lanaca maloprodaje goriva u stranom vlasništvu Lanci koji prodaju gorivo u jugoistočnoj Europi nastavili su širiti svoju maloprodajnu mrežu pa se ukupan broj benzinskih crpki 2010. približio 4300. Gotovo trećina njih u vlasništvu je inozemnih naftnih divova kao što je ruski Lukoil OAO, koji je 2010. imao čak 890 benzinskih crpki u regiji, i austrijski OMV AG sa 609 crpki. Ove brojke ne uključuju crpke njihovih lokalnih podružnica koje prodaju gorivo pod njihovim krovnim imenom, poput Crobenza d.d., u vlasništvu Lukoila Hrvatska d.o.o., i vodećega rumunjskog opskrbljivača gorivom Petroma SA, koji je inače dio OMV-a. Vodeća hrvatska naftna kompanija Ina d.d., koja na području jugozapadne Europe ima 476 benzinskih crpki, također je u portfelju strane matične tvrtke, mađarske naftne grupe Mol Nyrt. Mađarska grupa nada se da će obuhvatiti veći dio regionalnog tržišta pa je u svibnju 2011. sklopila ugovor o kupnji 19 benzinskih crpki u vlasništvu slovenskog TUS holdinga d.o.o. Kao što se moglo i očekivati, rumunjska naftna grupa OMV Petrom,
Ukupna proizvodnja (barela dnevno) Zemlja Albanija BiH* Bugarska Hrvatska Makedonija* Srbija Slovenija
2010.
2009.
10 926 -59 2 925 23 226 -116 107 056 5.0
5 411 -59 2 925 24 223 -116 112 393 5.0
Izvor: U.S. Energy Information Administration (*) Minus označava gubitak u proizvodnji
u većinskom vlasništvu OMV-a, našla se na prvome mjestu dvadeset najuspješnijih naftnih kompanija glede ukupnog dohotka za 2010. godinu. Ukupan dohodak OMV Petroma 2010. porastao je za 8,48 posto, na 3,627 milijardi eura. Tvrtka se također našla među onima koje su ostvarile najveću zaradu, a u odnosu na 2009., kad je zaradila 323,6 milijuna eura, 2010. je zarada porasla na 419,9 milijuna eura. Hrvatska Ina našla se na drugome mjestu, a jedina bugarska rafinerija Lukoil Neftochim Burgas, u većinskom vlasništvu ruskog Lukoila, našla se na trećemu mjestu. Dohodak Lukoil Neftochim Burgasa lani je porastao za 23,14 posto, na 2,794 milijarde eura, a dohodak Ine 2010. iznosio
je 3,291 milijardu eura, čime je u odnosu na prethodnu godinu ostvaren porast od 23,14 posto. U saldu su obje tvrtke ostvarile bolje rezultate. Bugarska je rafinerija uspjela smanjiti neto gubitak sa 90 milijuna eura zabilježenih 2009. na 61,6 milijuna eura, a Ina je s druge strane uspjela neto gubitak od 86,4 milijuna eura 2009. pretvoriti u neto dobit od 239,3 milijuna eura. Međutim, ima u jugoistočnoj Europi velikih naftnih lanaca koji nisu u domašaju stranih vlasnika. Bugarski Petrol AD na domaćem tržištu ima 371 benzinsku crpku, slovenski Petrol d.d. ima lanac sa 441 benzinskom crpkom u nekoliko zemalja jugoistočne Europe, a nizozemski Rompetrol Group rukovodi 283 benzinskim crpkama u Rumunjskoj, 58 u Bugarskoj i 32 u Moldaviji. Petrol se našao na četvrtome mjestu dvadeset najuspješnijih naftnih kompanija jugoistočne Europe u 2010., s porastom ukupnog dohotka od 19,97 posto, na 2,482 milijuna eura, a neto dobit utrostručila se na 37,9 milijuna eura. Unatoč povećanju dohotka tvrtka je povećala neto gubitak sa 112,1 milijun eura 2009. na 156,3 milijuna eura 2010. godine. Rumunjska rafinerija nafte Rompetrol Rafinare, okosnica grupe Rompetrol, našla se
Godišnja potrošnja naftnih prerađevina u 2010. u tonama Zemlja
Nafta
Benzin/dizel
Ostali proizvodi
Ukupno
Albanija
92 900
446 000
483 200
1 022 100
BiH
300 000
933 000
316 900
1 549 900
Bugarska
N/A
N/A
N/A
4 200 000
Hrvatska
689 200
1 781 000
1 419 500
3 889 700
Kosovo
78 900
244 900
249 300
573 100
Makedonija
115 000
396 000
307 900
818 900
Moldavija
219 100
395 000
146 600
760 700
Crna Gora
67 300
192 200
140 800
400 300
Rumunjska
N/A
N/A
N/A
9 100 000
Srbija
511 000
1 461 300
1 566 400
3 538 700
39 38-43-nafta 39
1.10.2011 13:39:23
SEE Top 100 Naftna industrija
radnji s Međunarodnim monetarnim fondom te namijenjenih zaustavljanju povećanja proračunskog deficita. Zemlje jugoistočne Europe koje su zabilježile najveći godišnji rast cijena goriva prije svjetske gospodarske krize uživale su u najnižim cijenama goriva. Rumunjska i Bosna i Hercegovina zabilježile su najveći rast cijena goriva, a cijena dizelskoga goriva porasla je za više od 25 posto. U Bosni i Hercegovini, za razliku od većine država u regiji, cijene goriva nisu regulirane.
Godišnji uvoz naftnih prerađevina u 2010. u tonama Zemlja
Nafta
Benzin/dizel
Drugi proizvodi
Ukupno
Albanija
92 900
374 000
277 100
744 000
BiH
168 000
595 000
127 000
890 000
Bugarska*
238 000
626 000
N/A
N/A
Hrvatska
235 800
703 000
400 000
1 338 800
Kosovo
78 900
244 900
249 300
573 100
Makedonija
6 000
130 000
106 300
242 300
Moldava
219 100
390 000
139 600
748 700
Crna Gora
67 300
192 200
140 800
400 300
Rumunjska*
64 000
821 000
N/A
N/A
Srbija
2 000
544 300
558 700
1 105 000
Slovenija*
666 000
1 973 000
N/A
N/A
Izvor: EIHP, Eurostat
na petome mjestu s ukupnim dohotkom od 1,959 milijardi eura, čime je u odnosu na 2009. ostvaren porast od 16,82 posto. Čini se da do daljnje konsolidacije tržišta maloprodaje goriva u jugoistočnoj Europi neće doći jer su tržišta u regiji, isključujući Albaniju, Kosovo, Makedoniju i Moldaviju, zauzela tri do pet dobrostojećih igrača. Godine 2010. maloprodaja lokalnih distributera goriva pala je za 4,2 posto, na 7,262 kilotone (kt), uglavnom zbog porasta cijena goriva, smanjene potrošnje kućanstava i slabije prodaje novih vozila. Iako ova regija ima dobro razvijenu mrežu benzinskih crpki koja se širi, treba uložiti u modernizaciju i gradnju spremišta.
(*) podaci za 2009.
Gotovo sve zemlje jugoistočne Europe lani su zabilježile rast cijena goriva zbog porasta cijena sirove nafte. Na početku godine cijena barela sirove nafte na međunarodnim se tržištima kretala oko 55 eura, a krajem godine cijena je porasla do 70 dolara po barelu. Cijene sirove nafte ostale su visoke zbog očekivanja da će se gospodarstvo oporaviti. Na rast cijena goriva u jugoistočnoj Europi utjecali su i viši porezi koje su vlade uvele radi smanjenja proračunskog deficita i fluktuacije tečaja. Tako je, na primjer, rumunjska vlada 1. srpnja 2010. povisila porez na dodanu vrijednost sa 19 na 24 posto u sklopu mjera štednje sastavljenih u su-
Godišnji izvoz naftnih prerađevina u tonama
Albanija BiH* Bugarska Hrvatska Makedonija* Srbija Slovenija
-193 300 1 150 000 5 468 000 4 435 200 1 104 000 6 894 000 2 119 300
Izvor: EIHP, Eurostat, Bugarskan National Statistical Institute (*) pdaci za 2009.
U jugoistočnoj Europi dizel je 2010. godine bio jeftiniji od benzina, a najveća je razlika u cijeni zabilježena u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Makedonija je bila jedina iznimka jer je državna Komisija za regulaciju energenata 2010. godine povisila cijenu dizela, a smanjila cijenu eurosupera 95 i superplusa 98. Taj je potez bio odraz prosječnih cijena sirove nafte na međunarodnom tržištu i tečaju dolara u odnosu na denar.
Zalihe nafte u siječnju 2010.
11%
Zemlja
Prosječne cijene goriva u jugoistočnoj Europi i dalje su bile niže od prosjeka EU 2010. godine. Najviše cijene goriva zabilježene su u Sloveniji, a točenje je najjeftinije bilo u Bosni i Hercegovini. Više cijene goriva u Sloveniji odrazile su se na godišnji indeks potrošnje goriva koji je 2010. godine iznosio 128,9, a – usporedbe radi – 2009. tek 70,9 posto.
36%
20% Zemlja
10%
INA d.d LUKOIL OAO OMV AG
9%
14%
Rompetrol SA Petrol d.d.
Rumunjska Albania Srbija Hrvatska Bugarska
Ostali
Zalihe 600 19 911 77.5 73.35 15
Izvor: U.S. Energy Information Administration
40 38-43-nafta 40
1.10.2011 13:39:23
SEE Top 100 Naftna industrija
Sektor nafte i plina i dalje najsnažnija industrijska grana jugoistočne Europe Napisala Sabina Kotova
Treća industrijska grana po jačini i dalje je maloprodaja i veleprodaja. Na ljestvicu sto najuspješnijih iz ove je grane došlo dvanaest tvrtki, s ukupnim zbirnim dohotkom od 12,8 milijardi eura. Iako se dohodak nije promijenio, lani se neto dobit povećala za 45 posto. Sektor telekomunikacija našao se na četvrtom mjestu po ukupnom dohotku od 9,7 milijardi eura, čime je u odnosu na 2009. godinu ostvaren porast od 6,0 posto. Neto dobit 13 telekoma koji su se našli na ljestvici sto najuspješnijih lani se smanjila za 40 posto, na otprilike 816 milijuna eura. Vodstvo tvrtki smatra da je rezultat djelomično ovisio o slaboj
Superplus 98
Diezel
Hrvatska Makedonija Crna Gora
Rumunjska
25.00 20.00
godišnja promjena(%)
15.00 10.00 5.00 0.00 -5.00
BiH Bugarska
Srbija
Slovenija
Izvor: Avto-Moto Zveza Slovenije
Eurosuper 95
Superplus 98
Dizel
1.4
1.3
1.2
eura za litru
Četiri vodeće industrijske grane u ovogodišnjoj ljestvici sto najuspješnijih zadržale su uspjeh iz 2009. godine u pogledu ukupnog godišnjeg prihoda. Naftne kompanije predvode ljestvicu uspjeha po industrijskih granama već treću godinu za redom. 27 tvrtki iz sektora nafte i plina koje se nalaze na ljestvici sto najuspješnijih 2010. godine ostvarile su zbirni dohodak od 32,2 milijarde eura, što je više nego dvostruko više u usporedbi s drugoplasiranom industrijskom granom – elektroprivredom. Tvrtke koje posluju u sektoru nafte i plina lani su ukupni gubitak od 156,9 milijuna eura zabilježen 2009. godine pretvorile u ukupnu dobit od 855,7 milijuna eura. Prema podacima analitičara sektora, lanjski su uspjeh omogućile povoljne cijene sirove nafte, smanjenja troškova te poboljšana operativna učinkovitost. Sektor elektroprivrede, drugi po uspjehu na ljestvici, predstavljalo je osam tvrtki, a 2009. godine bilo ih je dvanaest. Ukupni dohodak tih osam tvrtki lani je porastao za 7,0 posto, a njihova se zbirna neto dobit utrostručila na 504,4 milijuna eura. 2010. godine potražnja jugoistočne Europe za električnom energijom nije se promijenila u odnosu na prehodnu godinu, zabilježivši tek slab porast od 1,4 posto na 188,1 teravat sat, dok je proizvodnja u odnosu na prethodnu godinu porasla za gotovo devet posto, na 211,1 teravat sat.
Eurosuper 95
1.1
1 Albanija
BiH Bugarska
Hrvatska Makedonija Rumunjska Slovenija Crna Gora
Srbija
Izvor: Touring Club Suisse
potrošnji privatnih i javnih potrošača. Industrije metala i automobila zamijenile su mjesto na lanjskoj ljestvici najuspješnijih tvrtki te su se našle na petom i šestom mjestu. Ukupni dohodak koji je ostvarilo pet tvrtki iz sektora metalurgije povećao se za 35 posto na 4,86 milijardi eura, a dvije su tvrtke godinu završile u gubitku. Kako se europska gospodarstva oporavljaju od financijske krize, potražnja za proizvodima metalurških tvrtki u jugoistočnoj Euroopi raste pa je tako većina njih 2010.
godine zabilježila veći opseg proizvodnje. Međutim, zbog rasta cijena energenata profitabilnost je bila tek umjerena. Automobilska se industrija oporavila od gospodarske krize, što se vidi po porastu ukupnog dohotka za 21,5 posto i neto dobiti za 15,5 posto. Sektori poljoprivrede i proizvodnje gume pridošlice su u ovogodišnjem izdanju ljestvice najuspješnijih tvrtki po industrijskim granama, našavši se na trinaestom i četrnaestom mjestu pa su sektori poslovnih i potrošačkih usluga pali na dno ljestvice.
41 38-43-nafta 41
1.10.2011 13:39:23
SEE Top 100 Obnovljivi izvori energije
Mješavina nuklearne i obnovljive energije zadovoljava energetsku potražnju i ciljeve Ilko Mitkovski Prirodna nepogoda koja je pogodila drugi kraj planeta pomrsila je energetsku politiku jedne zemlje u Europi. Upravo se to dogodilo s njemačkim nuklearnim programom nakon što je u ožujku 2011. godine prirodna katastrofa uništila japansku nuklearnu elektranu u Fukushimi. Njemačka je odlučila prekinuti rad reaktora i do 2022. godine zatvoriti svih sedamnaest. Vlada je također prihatila mjere za promoviranje energije dobivene od obnovljivih izvora. Pitanje je hoće li obnovljivi izvori energije biti dovoljni da se zadovolji potražnja Njemačke za električnom energijom ili će je morati uvoziti iz Francuske, Poljske i Rusije, koje električnu energiju dobivaju od
nuklearki. I u jugoistočnoj Europi ima nekoliko reaktora, koji snabdjevaju gotovo 15 posto električne energije u regiji, no zasad se ne raspravlja o gašenju operativnih jedinica. Štoviše, Bugarska, Rumunjska i Slovenija u narednim godinama planiraju pojačati nuklearne kapacitete. Možda će jugoistočna Europa odabrati put koji odudara od sukoba interesa obnovljive i nuklearne energije pa se države posvete sigurnosti stvaranja nuklearne energije, imajući na umu i utjecaj na okoliš. Održavanje krivulje generiranja Godine 2010. potražnja električne energije u jugoistočnoj Europi ostala je gotovo ista u odnosu na prethodnu godinu, zabilježivši tek slab porast od 1,4 posto, na 188,1 teravat sat, a proizvodnja je u odnosu na
prethodnu godinu porasla za devet posto, na 211,1 teravat sat. Prosječno povećanje u proizvodnji električne energije u jugoistočnoj se Europi kretalo oko 13,7 posto, a Kosovo i Slovenija zabilježili su smanjenje proizvodnje od 5,8 posto i 4,1 posto. Za države u regiji ključno je da proizvodnja električne energije bude veća od potražnje jer je većina njih neto uvoznika. U Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji i Moldovi potrošnja električne energije premašila je proizvodnju domaćih elektrana u 2010. godini, a Bosna, Bugarska i Rumunjska zadovoljile su domaće potrebe i ostvarile zalihe za izvoz. Bugarska je, naprimjer, proizvela gotovo 13 TWh više od tražene količine. Međutim, ravnoteža uporabe električne energije u jugoistočnoj Europi
SEE TOP 20 Naftnih tvrtki SEE TOP Naziv tvrtke 100 Br.
u mil. eura
1.
1.
OMV Petrom SA
Rumunjska
3627
Promjena u Dobit/ prihodu gubitak 2010. 8,48% 419,9
2.
2.
INA d.d.
Hrvatska
3291
23,14%
239,3
-86,4
3.
3.
LUKOIL Neftochim Burgas AD
Bugarska
2794
29,16%
-61,6
-90,0
4.
5.
Petrol d.d.
Slovenia
2482
19,97%
37,9
10,7
5.
6.
Rompetrol Rafinare SA
Rumunjska
1959
16,82%
-156,3
-112,1
6.
9..
Naftna Industrija Srbije AD
7.
10.
LUKOIL-Bugarska EOOD
8.
15.
9.
22.
Br.
Zemlja
Prihod 2010.
Dobit/ gubitak 2009. 323,6
Srbija
1716
33,86%
156,3
-392,5
Bugarska
1714
4,93%
3,0
3,4
Rompetrol Downstream SRL
Rumunjska
1446
17,36%
-23,1
-19,5
OMV Petrom Marketing SRL
Rumunjska
1079
151,78%
26,4
8,5
1067
37,81%
-38,7
-19,9
10.
23.
LUKOIL Rumunjska SRL
Rumunjska
11.
25.
Romgaz SA
Rumunjska
989,1
12,37%
152,0
135,4
12.
28.
GDF SUEZ Energy Rumunjska SA
Rumunjska
934.9
5,66%
46,5
89,9
13.
35.
OMV Bugarska OOD
Bugarska
829,3
29,19%
17,1
11,2
14.
37.
JP Srbijagas
Srbija
807,0
25,33%
8,4
9,9
15.
39.
Prirodni Plin d.o.o.
Hrvatska
794,6
194,30%
-46,7
-61,4
16.
45.
Grup Servicii Petroliere SA
Rumunjska
674,1
169,69%
1,5
6,6
Bugarska
655,8
4,61%
-19,1
15,4
17.
47.
Bulgargaz EAD
18.
48.
MOL Rumunjska Petroleum Products SRL
Rumunjska
637,6
39,97%
19,1
17,4
19.
53.
E.ON Energie Rumunjska SA (formerly E.ON Gaz Rumunjska SA)
Rumunjska
592,2
-4,18%
-22,3
33,5
20.
54.
OMV Petrom Gas SRL
Rumunjska
587,8
250,65%
24,3
14,4
42 38-43-nafta 42
1.10.2011 13:39:23
SEE Top 100 Obnovljivi izvori energije
u osjetljivoj je fazi jer potražnja, prema podacima Instituta za energetiku jugoistočne Europe, svake godine poraste za 2,5 do 3,0 posto. 2008. godine konzultantska tvrtka KPMG i njemački institut za istraživanje Inicijativa za europsku stabilnost upozorili su da će, ako zemlje jugoistočne Europe ne počnu ulagati u nove elektrane, regija u narednim godinama sve više ovisiti o uvozu električne energije.
Broj benzinskih postaja u regiji - 2010. Zemlja
MOL
INA
64
45
Albania BiH
OMV Petrom
43
Eko
Rompetrol
Petrol d.d. Makpetrol
10
221 23
371
112
424
28
3
94
82
38 58
62
79
Kosovo
3
Makedonija
12
Moldavija
110
Crna Gora
Obnovljivi izvori energije Energija vode ključna je za proizvodnju električne energije u jugoistočnoj Europi jer je, uz fosilna goriva i nuklearne reaktore, najiskorišteniji resurs. Regiju presijeca više od 50 velikih rijeka, koje, prema podacima iz KMPG-ova Pregleda hidroenergije u središnjoj i istočnoj Europi, nose oko 19.343 MW iskoristivog vodnog kapaciteta. No države, nažalost, koriste manje od polovice tehničkog potencijala. Iako je voda obnovljiv izvor energije, jedino se male hidroelektrane s kapacitetom od 10 MW ili manje smatraju uistinu obnovljivima. KMPG-ov Pregled hidroenergije u središnjoj i istočnoj Europi pokazuje da male hidroelektrane proizvode 8,4 posto ukupnog vodnog kapaciteta u jugoistočnoj Europi. Nuklearna energija Većina zemalja jugoistočne Europe dosad se nije oslanjala na vlastite nuklearne izvore. Kratki pregled energetskih profila i strategija zemalja otkriva da samo Bugarska, Rumunjska i Slovenija imaju tradiciju nuklearne energije. Bugarska je predvodnica u pogledu iskoristivih nuklearnih kapaciteta, a u nuklearnoj elektrani Kozloduy ima dva reaktora od 1000 MW.
Shell
2
Bugarska Hrvatska
LUKOIL Petrol AD
1
Rumunjska
126
Srbija
33
Slovenija
12
6
Ukupno
278
476
110
116
102
32
10
37
372
159
185
159
890
371
3
387
283 47
n/a
105
112
609 387
5 313
289
373
441
116
Izvor: Kompanijska izvješća i internetski portali
PBZ FAKTORING DRUGI NAZIV ZA LIKVIDNOST domaÊi faktoring B izvozni faktoring B ostali otkupi RadniËka 44, Zagreb B faktoring@pbz.hr tel. 01 636 4114, 01 636 4113; fax. 01 636 4103
Među planove za razvoj nuklearnih ambicija u Bugarskoj spada i izgradnja nove nuklearne elektrane od 2000 MW blizu Belene na sjeveru zemlje. Projekt je trenutno u fazi stagnacije jer se Bugarska i Rusija ne mogu dogovoriti oko cijene jedinica.
43 38-43-nafta 43
1.10.2011 13:39:24
SEE Top 100 Održivi razvoj
Prema održivijoj budućnosti Za Siemens održivost nije tek posljednja u nizu modernih riječi koje se lako pamte. Ova je tvrtka postavila tri područja održivog razvoja u same temelje svojega djelovanja, a to su okoliš, poslovanje i društvo.
načela tvrtke koja nadilaze jednostavno poštovanje zakona i stavljaju integritet u samo središte poslovnog djelovanja – to su čimbenici koji omogućuju Siemensu da bude pokretač održivog razvoja i postavi temelje
“I neću prodati budućnost zbog kratkoročne zarade!” Ova rečenica njemačkog industrijalca Wernera von Siemensa bolje od bilo čega drugoga objašnjava pogled koji Siemens ima na pitanje održivosti i što je sve učinio u posljednje 163 godine. U vezi s okolišom Siemens nudi inovativne proizvode i rješenja za unapređenje vlastite ekološke ravnoteže i ekološke ravnoteže svojih klijenata i dobavljača. U poslovanju se fokusira na dugoročno stvaranje vrijednosti. A kako bi osigurala održivi razvoj u društvu u cjelini, ta tvrtka ulaže u ljudski kapital i pridržava se načela sudjelovanja u svim zajednicama u kojima je aktivna. Iako odluke na ovim područjima nisu uvijek bez sukobljenih interesa, Siemens ima cilj učiniti ih sve transparentnima i pronaći najbolja moguća rješenja. Odgovorno korištenje prirodnih resursa, ciljana ulaganja u tehnologije okrenute budućnosti koje podržavaju profitabilni rast i istodobno nude klijentima konkurentne prednosti te etička
za uspješnu budućnost.Održivost se nalazi u samom srcu vrijednosti tvrtke. Kako nam dokazuje i Siemensova prošlost, njegovo shvaćanje održivosti usko je povezano s vrijednostima tvrtke, a to su odgovornost, izvrsnost i inovativnost. Od prvog dana Wer-
ner von Siemens inzistirao je da njegova tvrtka mora ispunjavati svoje obveze prema zaposlenicima, društvu i prirodi. Siemensovu viziju i buduće izazove oduvijek su predstavljali postizanje izvrsnosti, zauzimanje vodećeg položaja na tržištu sutrašnjice i razvoj inovativnih tehnologija koje omogućuju buduću održivost moderne civilizacije. Program održivosti za 2011. Sve djelatnosti kojima se Siemens bavi vođene su temeljnom odlukom da se postupa odgovorno uime budućih naraštaja kako bi se osigurao gospodarski, ekološki i društveni napredak. Siemensove aktivnosti vezane uz održivost nužan su faktor u postizanju ciljeva da se ostvari profitabilan rast i stvore dugoročne vrijednosti za njegove dioničare. Siemens redovito procjenjuje i određuje teme vezane uz održivost na temelju
Siemensovi ciljevi vezani uz održivost odražavaju glavne izazove tvrtke. Razvijeni su i određeni suradnjom relevantnih odjela tvrtke.
Globalni ciljevi vezani uz održivost –P omoći klijentima da smanje emisije ugljičnog dioksida za 300 milijuna tona – Postići rast ekološkog portfelja do 40 milijardi eura – Poboljšati učinkovitost ugljičnog dioksida za 20%
njihove važnosti za tvrtku i dioničare te određuje prioritete prema načelu materijalnosti. Te teme čine temelj Siemensova programa održivosti, a naknadno ih provode specijalizirani odjeli, sektori i regije. Portfelj materijalnosti Ciljevi i aktivnosti programa održivosti fokusiraju se na tri područja: poslovne prilike, iz riječi u djelo i dijalog s dioničarima. Zbog objektivnih prognoza te izazova i uspješnosti održivosti Siemens je osnovao Savjetodavni odbor za održivost, tijelo koje se sastoji od devet nezavisnih pojedinaca iz
44 44-45_siemens 44
1.10.2011 13:44:17
SEE Top 100 Održivi razvoj
relevantnih znanstvenih područja i industrijskih sektora koji predstavljaju niz disciplina, a potječu s različitih kontinenata. Siemensov portfelj materijalnosti naglašava ključne teme vezane uz održivost i njihovu važnost za tvrtku i dioničare. Portfelj se priprema jedanput godišnje, a rezultat je procesa koji integrira razne analize općih trendova i kretanja, orijentaciju na najveće i najvažnije trendove te intenzivan
lje iskoristiti pružene i prigodne prilike, minimalizirati rizike i pridržavati se vrijednosti koje cijeni. Inovativni proizvodi i rješenja iz ekološkog portfelja, primjerice, predstavljaju iznimnu priliku za rast tvrtke. Primarni cilj je iskoristiti te prilike i sustavno proširiti ekološki portfelj. Točnije, Siemens planira povećati prihod ekološkog portfelja na najmanje 40 milijardi eura do kraja fiskalne godi-
Program održivosti Poslovni utjecaj
Učinjeno
� Rast ekološkog portfelja
�C iljani unutarnji potencijali
� Smanjenje emisije CO2 �P artnerstvo sa strankama
u ekologiji
�D aljnji razvoj inovacija i
proizvoda za ekološku učinkovitost
Dioničari
tvrtke
�P romocija održivosti unutar
tvrtke
�P ojačane građanske i
korporativne aktivnosti
�P romicanje zdravog života
� Odbor Siemensa za održivi razvoj razviti u savjetodavno tijelo � Optimatizacija vlasničkog portfelja � Inicijative odbora direktora
među zaposlenicima
Principi poslovanja Izvrsnost – Inovacija – Odgovornost Cilj više od 40 milijardi eura ulaganja Smanjenje emisije CO2 za 300 metričkih tona Izvor: Odjel za održivost
dijalog s dioničarima. Tijekom fiskalne godine 2010. Siemens se konzultirao s više od 30 vanjskih dioničara i stručnjaka s područja znanosti, industrije, politike, nevladinih organizacija i savjetništava. Pogled u budućnost Radne skupine unutar tvrtke objedinile su ishode tih raznih dijaloga s procjenom specijalističkih funkcija, nakon čega su sve to predstavili Odboru za održivost i Siemensovu savjetodavnom odboru za održivost. Rezultat je portfelj materijalnosti za 2011. godinu koji definira Siemensov put održivosti za trenutačnu fiskalnu godinu. Koncentrirajući se na teme iz Siemensova portfelja materijalnosti, tvrtka je u mogućnosti bo-
ne 2014. te pomoći klijentima da smanje emisije ugljičnog dioksida za 300 milijuna metričkih tona do kraja fiskalne 2011. godine. Korištenje iznimno učinkovite tehnologije u vlastitim proizvodnim procesima ne samo da igra važnu ulogu u Siemensovu upravljanju rizicima time što mu pomaže da se nosi sa sve većim troškovima vezanima uz energiju već mu također omogućuju da prikaže svoje sposobnosti klijentima i demonstrira što sve Siemens može postići svojim rješenjima. Prošle fiskalne godine Siemens je postigao znatan napredak glede svog programa održivosti i vezanih mjera te ga je prestižni indeks održivosti Dow Jones klasificirao kao predvodnika sektora diversificiranih industrijskih tvrtki.
Siemens Austria CEO Wolfgang Hesoun: Izvršni direktor tvrtke Siemes Austria govori o održivosti: “Održivost predstavlja temelj naših poslovnih djelatnosti radi jamstva dugoročnog stvaranja vrijednosti kroz odgovorno međudjelovanje s ljudima i okolišem. Naš gospodarski uspjeh temelji se na inovativnim proizvodima i rješenjima. Time pomažemo klijentima da postignu svoje poslovne ciljeve i u isto se vrijeme uspješno suoče s globalnim izazovima kao što su demografske i klimatske promjene, urbanizacija te oskudica resursa. Imamo ambiciozne ciljeve glede učinkovitosti resursa i zaštite okoliša. Zaposlenike smatramo najvrednijim kapitalom i jamčimo im dugoročni razvoj i usavršavanje. Ulažemo u sigurnost na radu i raznolikost, primjerice promičući vježbenike s posebnim potrebama jer vjerujemo u kulturu tvrtke koja se diči integritetom. Blisko surađujemo s dobavljačima kako bismo integrirali svoja načela održivosti u sve relevantne poslovne procese. Promičemo obrazovanje, društveno odgovorno ponašanje i poslovanje, umjetnost i kulturu na svim mjestima na kojima poslujemo kako bismo pridonijeli društvu kao pravne osobe. Inovacija je ključ uspjeha. Upravo stoga stavljamo naglasak na vrijedan i važan rad izgradnje budućnosti regije središnje i istočne Europe. Širimo svoj ekološki portfelj proizvodima i rješenjima koji pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova, kao i ekološkim tehnologijama za održavanje čistoće vode i zraka. Najveći doprinos smanjenju ispusta ugljičnog dioksida 2010. godine postignut je iznimno učinkovitim elektranama kombiniranog ciklusa, vjetrovnim generatorima, obnovom starijih elektrana, energetski učinkovitim osvjetljenjem i ekološkim vlakovima. Dodatni pokretači rasta u budućnosti uključivat će pametne mreže i njihove ključne sastavnice.”
45 44-45_siemens 45
1.10.2011 13:44:17
46-knjiga 46
30.9.2011 17:57:31
SEE TOP 100 Farmaceuti
sponsored by
Povoljno stanje farmaceutskog tržišta jugoistočne Europe u 2010.
Valentin Stamov
Farmaceutsko je tržište jugoistočne Europe u 2010. godini nastavilo rasti unatoč gospodarskim previranjima nastalim zbog svjetske financijske krize. Prodajom farmaceutskih proizvoda i usluga u regiji i dalje dominiraju generički lijekovi, naročito glede količine zbog niskog dohotka po glavi stanovnika i manjka ulaganja u razvoj i istraživanje novih lijekova. Međutim, sve je više lijekova poznate marke proizvodnje,
je veće prodaje analgetika, sredstava za pospješivanje probave, vitamina i minerala. Onkološki su lijekovi također postigli veću prodaju zbog porasta cijena i većeg broja oboljelih od karcinoma. Farmaceutska se potražnja u zemljama jugoistočne Europe uglavnom pokriva od izvoza, čiji je udio u vrijednosti prodaje 2010. dosegao 80 posto u Rumunjskoj i Bugarskoj. Proizvođači lijekova u regiji bili su usmjereni na proi-
Vrijednost farmaceutskih tržišta u regiji Zemlja
2011. (proj.)
BiH
N/A
N/A
0,269
12,63%
Bugarska
1,094
6%
1,033
9%
Hrvatska
0,785
1,74%
0,779
0,17%
Rumunjska
2,357
4,8%
2,26
18,70%
Srbija
0,689
4,5%
0,636
-5,76%
Slovenija
0,772
3,8%
0,744
4,50%
u mlrd. eura
promjena
2010.
promjena
Izvor: Business Monitor International; IMS Health; Cegedim Romania
a njihov se udio u vrijednosti prodaje približava udjelu generičkih lijekova. Godine 2010. lijekovi poznate marke u Bugarskoj su zabilježili rast od 15,40 posto u odnosu na prethodnu godinu, ostvarivši prodaju od 959,6 milijuna leva (490,6 milijuna eura), a njihov se tržišni udio u vrijednosti prodaje povećao na 48,90 posto. Porast prodaje lijekova bez recepta u jugoistočnoj Europi 2010. godine rezultat
zvodnju jeftinijih generičkih lijekova, a velike su tvrtke većinu dohotka od prodaje ostvarile u inozemstvu. Vrijednost bugarskoga farmaceutskog tržišta porasla je u 2010. godini. Farmaceutske su tvrtke ostvarile prodaju lijekova u vrijednosti od 2,019 milijardi leva (1,032 milijarde eura), čime je, prema podacima tvrtke za istraživanje globalnog tržišta IMS Health, u odnosu na 2009. ostvaren po-
rast od 9,0 posto. Što se tiče opsega, tržište se u odnosu na prethodnu godinu smanjilo za 2,0 posto, no smanjenje nije uzrokovala smanjena potrošnja lijekova, već je smanjenje nastalo zbog toga što su tvrtke u pojedina pakiranja počela stavljati veći broj tableta. Prodaja lijekova poznate marke porasla je glede vrijednosti i opsega, no tržištem i dalje dominiraju generički lijekovi koji su činili 80 posto ukupne prodaje pojedinih kutija lijekova. Najveći bugarski proizvođač generičkih lijekova jest Sopharma koji je 2010. godine na domaćem tržištu zabilježio nekonsolidiranu prodaju u vrijednosti od 63,310 milijuna leva. Sopharma proizvodi najprodavaniji lijek na tržištu u posljednjih deset godina, a riječ je o analgetiku Analginu. Godine 2010. izvoz Sopharme porastao je za 19,44 posto popevši se na 145,7 milijuna leva ili 69,72 posto neto dohotka od prodaje. Prodajom farmaceutskih proizvoda u Srbiji je 2010. ostvarena 67,1 milijarda dinara (636 milijuna eura), manje nego 2009. kad je prema podacima tvrtke za praćenje kretanja na tržištu Business Monitor Internationala zabilježena prodaja od 71,2 milijarde dolara. Godine 2010. izvoz temeljnih farmaceutskih proizvoda u odnosu na prethodnu godinu porastao je za 21,9 posto, to jest na 157,6 milijuna eura. Glavni su srpski proizvođači lijekova Galenika i Hemofarm, u vlasništvu njemačkog proizvođača generičkih lijekova Stada Arzneimittel. Godine 2010. rumunjsko je farmaceutsko tržište, prema podacima tvrtke za istraživanje tržišta Cegedim Romania, zabilježilo
47 47-49-farmaceuti 47
1.10.2011 13:49:58
SEE TOP 100 Farmaceuti
Godišnja promjena u prihodima farmaceutskih tvrtki u regiji
25 20 15 10
godišnja promjena(%)
5 0 -5 -10
2010.
2009.
2008.
-15 -20 Bosnalijek (BiH)
Sopharma (Bugarska)
Pliva Hrvatska (Hrvatska)
Hemofarm (Srbija )
Krka (Slovenija)
Lek (Slovenija)
godišnji porast od 18,7 posto, na ukupno 9,620 milijardi leua (2,260 milijardi eura). Rast je potaknula maloprodaja koja nosi i najveći udio u prodaji – 89,4 posto. Cijene lijekova u toj su zemlji među najmanjima u regiji. Niske su cijene dovele do rasta paralelnog izvoza, u kojem veleprodavatelji u Rumunjskoj kupuju lijekove i potom ih prodaju državama u kojoj su cijene lijekova veće. Godine 2010. udio paralelnog izvoza činio je čak 15 posto rumunjskog tržišta lijekova. Francuska farmaceutska tvrtka Sanofi-Aventis i švicarska Hoffmann La Roche 2010. bile su vodeće tvrtke na rumunjskom farmaceutskom tržištu glede vrijednosti prodaje, a svaka je imala 9,1 posto udjela. Pfizer se našao na trećemu mjestu s tržišnim udjelom od 6,5 posto, a slijedio ga je švicarski Novartis sa 6,2 posto. Rumunji uglavnom troše lijekove za kardiovaskularne bolesti, karcinome te poremećaje probavnog i metaboličkog sustava. Slovensko je farmaceutsko tržište, prema procjenama Economist Intelligence Unita, 2010. godine zabilježilo rast od 13,3 posto s ukupnih 916 milijuna eura. Taj je porast uslijedio nakon pada od 1,4 posto
tijekom svjetske gospodarske krize 2009. godine. Slovenija ima dvije najveće farmaceutske tvrtke u regiji – Krku d.d. i Lek d.d. Te su dvije tvrtke 90 posto dohotka od prodaje stekle od izvoza, a 60 posto domaće potražnje pokriva se uvozom. Godine 2010. vrijednost izvoza farmaceutskih proizvoda bila je 1,612 milijuna eura, čime je ostvaren porast od 6,70 posto u odnosu na prethodnu godinu, a vrijednost uvoza bila je 744,2 milijuna eura, što je, prema podacima Državnog ureda za statistiku, porast u odnosu na 2009. kad je zabilježeno 686,5 milijuna eura. Vrijednost farmaceutskog tržišta u Bosni i Hercegovini dosegnula je 2010. 526,1 milijun maraka (269 milijuna eura), čime je prema podacima državne Agencije za lijekove i medicinske uređaje ostvaren porast u odnosu na 2009. kad je zabilježeno 467,2 milijuna maraka. Vrijednost uvoza lijekova i dalje čini više od 80 posto farmaceutskog tržišta BiH, no domaći su proizvođači uspjeli od 16,70 posto 2009. povisiti udio na 19,35 posto 2010. godine. Najve-
ća bosanska farmaceutska tvrtka Bosnalijek d.d. zadržala je vodeći položaj prema dohotku od prodaje s ukupno 56,049 milijuna maraka i tržišnim udjelom od 12,38 posto. Slijedi je slovenska Krka s tržišnim udjelom od 9,64 posto te ostvarenom prodajom od 50,644 milijuna maraka. Među većim tvrtkama s tržišnim udjelom većim od 5,0 posto našli su se srpski Hemofarm, Wellcome Limited sa sjedištem u Velikoj Britaniji te hrvatska Pliva d.o.o. Najprodavaniji lijekovi bili su oni generički, no ostvarena je i veća prodaja skupocjenih lijekova, naročito onkoloških. Zajedničkom prodajom Novartisovih i Rocheovih onkoloških lijekova 2010. ostvareno je 11,675 milijuna maraka (6 milijuna eura), što je 38,3 posto više nego prethodne godine. Prema predviđanjima stručnjaka za tržišna kretanja farmaceutski će sektor jugoistočne Europe nastaviti rasti 2011. i sljedećih nekoliko godina. Razvoj tržišta poticat će oporavak gospodarstva, ponajprije okrenutost izvozu, starenje stanovništva te sve veća svijest o zdravlju među pripadnicima srednje klase. Kako se farmaceutsko tržište bude sve više oslanjalo na uvoz, fluktuacije deviznog tečaja mogle bi utjecati na rast vrijednosti u Rumunjskoj, Hrvatskoj i Srbiji. Najveći će se proizvođači u jugoistočnoj Europi i dalje ponajviše baviti proizvodnjom generičkih lijekova za izvoz radi postizanja veće prodaje. Međutim, razvoj farmaceutske industrije mogao bi usporiti slab sustav zdravstva, naročito problem financiranja bolnica, niska stopa dohotka po glavi stanovnika, slaba politika vlade za promicanje ulaganja u farmaceutski sektor i usmjerenost isključivo na generičke lijekove. Pripajanja i kupnje Godine 2010. na farmaceutskom tržištu jugoistočne Europe nije bilo većih pripajanja i kupnji. Jedini su se zamjetniji poslovi sklopili u Bugarskoj; Sopharma je povećala udio u pridruženom poduzeću Unipharmu u sklopu zajedničkog nastojanja da povećaju konkurentnost na domaćem tržištu. Sopharma je u rujnu 2010. pripoji-
48 47-49-farmaceuti 48
1.10.2011 13:49:58
SEE TOP 100 Farmaceuti
la svoju tvrtku za logistiku Sopharma Logistics s distributerom lijekova Sopharma Trading. U lipnju 2010. bugarska je tvrtka za maloprodaju lijekova Farmahold EOOD dobila zeleno svjetlo za kupnju lokalnog distributera lijekova Higia EAD od nizozemskog holdinga Actavis za nepoznat iznos. Actavis Holding Higiju je kupio 2005., a bugarski su mediji tada pisali da je bilo riječi od 33 milijuna leva. Godine 2010. srbijanska je vlada odustala od dugogodišnji planova o prodaji Galenike, najveće domaće farmaceutske tvrtke, jer nijedna tvrtka prijavljena na natječaj nije zadovoljila kriterije. Ponude za kupnju Galenike u stopostotnom vlasništvu predale su AstraZeneca sa sjedištem u Velikoj Britaniji, grčki Alapis, indijska Surya Pharmaceutical Limited te GPG Partners Limited, investicijski fond sa sjedištem u Cipru. Godine 2009. vlada je najavila da neće razmatrati ponude niže
od 200 milijuna eura. Prodaja državnog udjela od 19,26 posto u tvrtki Bosnalijek u svibnju 2010. nije privukla nijednoga kupca. Prodaja 1,507.724 dionice u vlasništvu vlade Federacije Bosne i Hercegovine nije uspjela jer nije stigla nijedna ponuda. Federacijska je vlada najveći dioničar Bosnalijeka, a među drugim većim dioničarima nalaze se International Finance Corporation (IFC), ogranak Svjetske banke u privatnom sektoru, sa 8,4 posto, te libijska vlada sa 8,8 posto. U studenome 2010. godine IFC nije uspio prodati svoj udio u Bosnalijeku zbog manjka interesa. Veleprodavatelji Godine 2010. gotovo su svi veleprodavatelji na području jugoistočne Europe uspjeli povećati ukupan dohodak na godišnjoj razini. Najveći su porast ukupnog dohotka u odnosu na prethodnu godinu zabilježili bugarski Sopharma Trading i srpski Phoenix Pharma d.o.o. Te su dvije tvrtke također zabilježile znatan porast neto dobiti. Prema podacima tvrtke IMS Health, Sopharma Trading, u većinskom vlasništvu
Sopharme, zadržao je vodeći položaj na bugarskom farmaceutskom tržištu sa 22,8 posto tržišnog udjela zabilježenog do svibnja 2011. godine. Vodeći hrvatski veleprodavatelj lijekova Medika d.d. objavio je da od lipnja 2010. nosi 29,36 posto tržišnog udjela, a godinu prije zabilježen je tržišni udio od 28,15 posto. Pliva Hrvatska, vodeći proizvođač lijekova u Hrvatskoj, vlasnik je 25,32 posto udjela u Mediki. Godina 2011. također se zasad pokazala kao unosna za vodeće veleprodavatelje lijekova na području jugoistočne Europe. U prvoj polovici 2011. Sopharma Trading objavio je porast neto dobiti od 59,7 posto, na 2,765 milijuna leva te porast ukupnog dohotka od 18,16 posto, na 224,9 milijuna leva. Ukupan dohodak Medike porastao je za 6,70 posto na 1,052 milijarde kuna (142,7 milijuna eura), a u prvoj polovici 2011. neto dobit porasla je za 19,26 posto, na 9,070 milijuna kuna.
SEE TOP Farmaceutske tvrtke
u mil. eura
Br.
SEE TOP Naziv tvrtke 100 Br.
1.
27.
Krka d.d.
Slovenija
960,6
0,18%
165,9
170,8
2.
58.
Lek d.d.
Slovenija
575,9
–0,99%
47,9
55,3
Hrvatska
378,5
–3,02%
90,7
7,1
Zemlja
Prihod 2010.
Promjena u Dobit/ prihodu gubitak 2010.
Dobit/ gubitak 2009.
3.
109.
Pliva Hrvatska d.o.o.
4.
222.
Hemofarm AD
Srbija
228,0
2,93%
–8,0
36,5
5.
443.
Sopharma AD
Bugarska
119,8
11,87%
20,7
17,1
6.
461.
Galenika AD
Srbija
113,6
5,16%
–13,6
7,0
7.
505.
Bayer d.o.o.
Slovenija
100,2
–5,57%
3,7
5,1
8.
560.
Alkaloid AD
Makedonija
86,1
9,27%
9,5
8,2
9.
620.
Biovet AD
Bugarska
66,9
10,37%
3,2
2,9
10.
633.
Antibiotice SA
Rumunjska
61,3
18,75%
2,9
2,8
11.
644.
Bosnalijek d.d.
BiH
54,6
–3,83%
2,1
4,6
12.
655.
Balkanpharma Dupnitsa AD
Bugarska
45,8
20,08%
7,3
4,0
13.
708.
Balkanpharma Troyan AD
Bugarska
16,3
13,20%
3,2
0,185
14.
715.
Balkanpharma Razgrad AD
Bugarska
8,2
–4,50%
0,084
–0,397
15.
719.
Actavis Operations EOOD
Bugarska
5,5
35,84%
1,4
–8,4
49 47-49-farmaceuti 49
1.10.2011 13:49:59
Albanija
SEE Top 100 Profil zemlje
Gospodarski izgledi Očekuje se da će stvarni rast BDP-a 2011. godine pasti na 3,4%. Nedovoljna domaća potražnja i smanjen izvoz glavni su razlozi za opadanje gospodarstva. Kreditiranje privatnog sektora raste, no i dalje je među najnižim stopama u regiji (otprilike 9% BDP-a). Inflacijski pritisak raste zbog porasta cijena hrane i električne energije. Stvarna vrijednost privatne konačne potrošnje 2010. porasla je za 5,2%, a 2011. očekuje se porast od 4,5%. S obzirom na to da otprilike milijun Albanaca radi izvan zemlje, uglavnom u Grčkoj i Italiji, potrošnja, kupnja novih automobila i nekretnina te ulaganja u malo poduzetništvo ovise o priljevu novca iz inozemstva. Priljev novca iz inozemstva jako je važan za potrošnju, no počeo je opadati tijekom recesije, a silazni se trend nastavio i 2010. godine. Stopa nezaposlenosti i dalje je vrlo visoka (12,4% 2010.) unatoč velikom broju stanovnika koji rade u inozemstvu. Problem je u tome što većina dohotka zarađenog u inozemstvu ne stvara održiva radna mjesta u domovini. Procjenjuje se da će proračunski deficit 2011. godine porasti na 4,8%, a u srednjočnom smislu premašiti 5%. Takav bi porast javni dug približio zakonskoj gornjoj granici. Rezanje potrošnje bit će nužno iako treba voditi računa o sredstvima potrebnima za razvoj. Trenutačno kamate, plaće i ovlašteni izdaci čine trećinu svakog leka koji vlada prikupi kroz poreze i naknade.
Izvozne destinacije
2010. udjel (%)
Uvozne destinacije
90,8
Europa
85,6
Azija
3,2
Azija
6,3
Sjeverna Amerika
2,6
Ostali
3,3
Ostali
2,5
Sjeverna Amerika
2,1
Latinska Amerika
0,7
Latinska Amerika
1,3
Afrika i Bliski istok
0,3
Afrika i Bliski istok
1,3
2006.
2007.
1,102
1,012
2008. 1,446
2009. 1,942
2010. 2,099
Povijesno | mlrd. eura| trenutne cijene | Fiksna kamata za 2010.
Trenutno stanje platne bilance (%BDP-a)
2005.
2006.
–6,1
–5,6
2007. –10,4
2008. –15,2
Albanija je godinama bila najsiromašnija europska zemlja, no u posljednjih nekoliko godina predvodi rast u regiji. Razina dohotka po glavi stanovnika udvostručila se od 2001. godine do danas. Unatoč tim ostvarenjima gospodarstvo je i dalje ranjivo zbog kulture neplaćanja poreza, znatnoga dugoročnog i kratkoročnog javnog duga te slabih zakona za sprečavanje pranja novca. Ulaganja su nužna radi proširenja izvozne baze. Neformalna ekonomija čini gotovo trećinu BDP-a, no taj udio polako opada. Priljev novca iz inozemstva
2010. udjel (%)
Europa
Vanjski dug
Pregled gospodarstva
2009. 2010. –14,1
Fotografija © 2011 GeoEye US Dept of State Geographer © 2011 MapLink/Tele Atlas © 2011 Cnes/Spot Image
–10,1
Povijesno | % ukupnog BDP-a
50 50-74profil_zemlje.indd 50
1.10.2011 14:30:26
Procjena tržišnog potencijala Gospodarstvo će uglavnom poticati strana ulaganja i ulaganja usmjerena na jačanje izvoza. Očekuje se da će udio javne i privatne potrošnje u BDP-u opasti jer će poslovni sektor preuzeti veću ulogu. Fiskalna će konsolidacija morati biti prioritet. Smanjenje javnog duga povećat će mogućnost ostvarenja održivog rasta u privatnom sektoru. Trenutačne reforme radi povećanja učinkovitosti porezne administracije u suradnji s nastojanjima za smanjenjem opsega neformalnog sektora povećat će porezni dohodak kao udio BDP-a. Porast proizvodnje privlačenjem stranih ulaganja također je ključan faktor u ostvarenju više stope održivog rasta. Za ostvarenje održivog rasta bit će potrebno provesti reforme za jačanje uprave, zaštite prava vlasništva i pravne države. Znatni gubici u industriji električne energije uvelike su opteretili proračun i smanjili mogućnost rasta, a stopa naplate u toj je industrijskoj grani oko 50%.
stva ključan je za gospodarstvo, no u posljednje je dvije godine opao. U bliskoj se budućnosti planira pokrenuti privatizacija nekoliko tvrtki. Gotovo četvrtina stanovnika živi ispod granice apsolutnog siromaštva. Stvarni je BDP 2010. godine porastao za 3,5%, a izvoz i priljev novca iz inozemstva i dalje su bili slabi. Stopa siromaštva, koja je 2002. iznosila 25%, danas je smanjena na oko 18,5%. Siromaštvom su najviše zahvaćena ruralna područja jer obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju vrlo nisku stopu proizvodnje.
Poslovna okolina Vladina strategija jačanja poslovne okoline obuhvaća uklanjanje administrativnih prepreka ulaganju. Novi zakoni o radu tvrtki i pravne reforme već su uvelike unaprijedile transparentno poslovanje. Plan privatizacije sve se više širi, a gotovo sva manja i srednja poduzeća već su prodana. Sve su komercijalne banke danas pod privatnom upravom. Prihvaćanjem izvrsne međunarodne prakse, čija je uspješnost predvidljiva, ulagačka će se okolina uspješno unaprijediti. Slaba prometna povezanost, telekomunikacije i druga infrastruktura glavne su prepreke ulaganju. Sadašnji plan vlade obuhvaća veća ulaganja u prometni sustav; do 2013. godine rehabilitirat će se oko 6000 kilometara željeznice. Vlada u budućnosti planira proširiti poreznu osnovicu, što će s vremenom dovesti i do smanjenja stope poreza na dobit poduzeća. Udio “sive” ekonomije u BDP-u sve više opada zbog uspješne naplate poreznog dohotka.
Prihod
SEE TOP 100
Br. 1.
Naziv tvrtke
Br. 152.
CEZ Shperndarje Sh.a. (prije Operatori i Sistemit te Shperndarjes (OSSH) Sh.a.)
Industrija
2010.
promjena u prihodu
dobit 2010.
dobit 2009.
Energija
301,3
14,33%
N/A
N/A
Energija
183,0
98,18%
N/A
N/A
2.
291.
Korporata Elektroenergjitike Shqiptare Sh.a. (KESH)
3.
366.
Europetrol Durres Albania Sh.a.
Nafta/plin
148,4
197,92%
N/A
N/A
4.
371.
Vodafone Albania Sh.a.
Telekomunikacije
146,3
–13,25%
N/A
10,2
5.
380.
Albanian Mobile Communication Sh.a.
Telekomunikacije
142,7
–17,50%
N/A
11,4
6.
431.
Bankers Petroleum Albania Ltd.
Nafta/plin
127,7
107,73%
N/A
N/A
7.
461.
Kurum International Sh.a.
Metal
115,4
44,48%
N/A
0,345
8.
546.
Kastpetrol Sh.a.
Nafta/plin
92,5
15,78%
N/A
0,161
9.
550.
Taci Oil Sh.a
Nafta/plin
91,2
9,41%
N/A
0,027
10.
553.
Bechtel & Enka Simple Partnership
Građevina
90,1
–68,41%
N/A
8,9
Izvor: Monitor magazine, Albania
u mil. eura
51 50-74profil_zemlje.indd 51
1.10.2011 14:30:29
Bosna i Hercegovina
SEE Top 100 Profil zemlje
Gospodarski izgledi Pregled gospodarstva
Zbog rasta izvoza metala i minerala stvarni bi BDP 2011. godine trebao porasti za 2,2%. Kreditiranje i dalje sporo raste, zbog čega je domaća potražnja ograničena. Važno je to što se dužnosnici Federacije i Republike Srpske moraju dogovoriti o stvaranju zajedničkoga financijskog okvira. Na razini čitave države stopa nezaposlenosti 2010. iznosila je 27,2%, a unatoč tome što se 2011. smanjila na 23,0% i dalje će biti najviša u Europi. Više od 50% mladih nije u službenom radnom odnosu. S obzirom na ograničenu mobilnost radne snage, područja niske zaposlenosti vrlo su raširena. Više od 75% nezaposlenih ne radi već više od dvije godine. Kadru manjkaju vještine, a obrazovanje je zastarjelo. Tržišta rada također su opterećena zastarjelim procedurama za kolektivne pregovore. Neformalni sektor prema procjenama čini gotovo dvije petine BDP-a Federaciji Bosne i Hercegovine te više od petine u Republici Srpskoj. Naknada za neformalni rad znatno je manja nego u formalnom sektoru, a radna mjesta nisu sigurna. Od kraja rata do danas BiH je primila više od pet milijardi dolara humanitarne pomoći, no u posljednjih nekoliko godina priljev se znatno smanjio. Bosna također uvelike ovisi o priljevu novca svojih radnika u inozemstvu, što je posebno važno otkako država više ne privlači toliko stranih ulaganja. Iako se priljev radnika 2009. godine smanjio, i dalje je četiri puta veći nego ukupna izravna strana ulaganja.
Nakon raspada socijalističkoga gospodarstva došlo je do zapanjujućeg oporavka. Stvarni se BDP u razdoblju od 2003. do 2008. kretao u prosjeku oko 6%, no država je 2009. zapala u recesiju kad je stvarni BDP pao za 3,1 posto. Vrijednost izvoza u američkom dolaru pala je za 6,4%, a priljev izravnih stranih ulaganja posve se ugasio. Stroži uvjeti izdavanja kredita dokinuli su rast potražnje. Godine 2010. započeo je slab oporavak i nastavio se u 2011., no BiH će možda trebati deset godina da se vrati na razinu gospodarskih ak-
Poslovna okolina Republika Srpska provodi nekoliko projekata privatizacije, a prodajom na razini entiteta rukovode različite agencije. Federacija Bosne i Hercegovine, koja s Republikom Srpskom čini Bosnu, također provodi program privatizacije. Federacija je već prodala više od 70% tvrtki predviđenih za privatizaciju, no riječ je uglavnom o manjim tvrtkama koje čine tek 40 posto ukupne vrijednosti tvrtki predviđenih za privatizaciju. Unatoč tim nastojanjima mnoge privatizirane i državne tvrtke nisu usmjerene na profit, a poslovanje s gubicima vrlo je često. Velik neformalni sektor također znatno otežava stvaranje odgovarajuće poslovne okoline. Uvođenje poreza na dodanu vrijednost trebalo bi pomoći u smanjenju opsega neformalnoga gospodarstva. Godine 2011. Bosna
je sklopila ugovor o regionalnoj suradnji sa Srbijom, Slovenijom i Crnom Gorom radi suzbijanja prakse neplaćanja poreza. Zbog velikih razlika u porezu na dohodak tvrtki u Republici Srpskoj i Federaciji nije lako tvrtkama koje posluju na području oba entiteta. I porezne su osnovice drukčije. Privatni se sektor u Bosni širi, no potrošnja vlade i dalje se kreće oko 40% BDP-a. Složena pravna situacija u zemlji onemogućuje rad mnogih institucija i narušava poslovnu okolinu. Dvojna entitetska struktura zemlje uvelike otežava cjelokupnu poslovnu okolinu. Regulatorni je okvir nejasan i često kontradiktoran. Složenost procesa registracije u Federaciji i Republici Srpskoj onemogućuje razvoj poslovanja na razini čitave države.
Fotografija © 2011 GeoEye
Trenutna platna bilanca (% BDP-a)
2005.
2006.
2007.
2008.
2009. 2010.
–16,0
–7,2
–9,4
–12,7
–6,0
US Dept of State Geographer © 2011 MapLink/Tele Atlas © 2011 Cnes/Spot Image
–5,3
Povijesno | % u BDP-u
52 50-74profil_zemlje.indd 52
1.10.2011 14:30:31
Procjena tržišnog potencijala
stva Domaća će potražnja i u sljedećih nekoliko godina biti slaba jer banke ne žele izdavati kredite i sniziti kamate. Fiskalni će deficit dodatno opteretiti gospodarstvo. Daljnje provođenje reformi u javnom sektoru te pridržavanje sporazuma s MMF-om moglo bi dovesti do veće stope rasta u srednjoročnom razdoblju. Financijsku politiku treba osnažiti, a bit će potrebno provesti rezove u javnoj potrošnji i subvencijama. Traži se i dodatna financijska pomoć MMF-a, što će vjerojatno dovesti do strožih uvjeta potrošnje i strože politike o raspodjeli dohotka.
tivnosti ostvarenih prije rata. Otprilike 18% stanovnika i dalje živi u siromaštvu, a nešto je bolje stanje među drugih 30%, među kojima su i mnogi državni službenici. Dobar se dio ukupnih gospodarskih aktivnosti i dalje vodi u neformalnom sektoru. Rast formalno gospodarstva i dalje dijelom ovisi o međunarodnoj pomoći koju država dobiva, no ta su sredstva sve manja i odobravaju se uz uvjete. Makroekonomska politika uglavnom je neorganizirana i loše osmišljena.
Izvozne destinacije
96,6
Europa
98,0
Afrika i Bliski istok
1,1
Azija
0,8
Sjeverna Amerika
1,0
Sjeverna Amerika
0,5
Azija
0,7
Latinska Amerika
0,3
Latinska Amerika
0,5
Ostali
0,2
Ostali
0,1
Afrika i Bliski istok
0,1
Naziv tvrtke
Br.
2010. udjel (%)
Europa
prihod2010.
SEE TOP 100
Br.
2010. udjel (%) Uvozne destinacije
Industrija
promjena u prihodu
dobit 2010.
dobit 2009.
1.
81.
JP Elektroprivreda BiH d.d.
Energija
452,5
–6,25%
–7,4
31,7
2.
111.
ASA Prevent Group
Holding
373,3
19,63%
N/A
N/A
3.
148.
BH Telecom d.d.
Telekomunikacije
307,2
–0,75%
70,9
73,7
4.
163.
Konzum DOO
Trgovina
283,8
N/A
1,2
N/A
5.
178.
ArcelorMittal d.o.o. Zenica
Metal
272,1
42,50%
–5,5
–61,5
6.
185.
Aluminij d.d.
Metal
264,3
33,79%
N/A
–21,0
7.
197.
Telekom Srpske a.d.
Telekomunikacije
249,5
–1,13%
55,4
52,5
8.
226.
Elektroprivreda Republike Srpske a.d.
Energija
227,4
9,00%
5,2
3,3
9.
261.
Energoinvest d.d.
Građevina
203,2
18,34%
1,1
0,873
10.
274.
JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d.
Energija
195,8
22,81%
20,8
11,9
u mil. eura
53 50-74profil_zemlje.indd 53
1.10.2011 14:30:34
Bugarska
SEE Top 100 Profil zemlje
Gospodarski izgledi Stvarni je BDP 2010. godine porastao za 0,2%, a u 2011. očekuje se rast od 3,0%. Zahvaljujući znatnom rastu produktivnosti, izvoz bi trebao biti ključan poticaj rasta. Gospodarski će oporavak postupno jačati i proširiti se na domaću potražnju, no učinak gospodarstva neće dosegnuti razinu ostvarenu prije recesije. Oporavak otežava i zastarjela infrastruktura. Inflacija će 2011. porasti na 3,8% zbog povećanja cijena hrane i energenata, no stopa porasta trebala bi usporiti 2012. godine. Stvarna vrijednost privatne krajnje potrošnje 2010. opala je za 1,3%, a 2011. očekuje se rast od tek 0,6%. Slab oporavak tržišta rata i porast inflacije usporava potrošnju. Povećano ulaganje u infrastrukturu, koje se većim dijelom financira potporom Europske unije, trebalo bi dovesti do oporavka fiksnih ulaganja u 2011., što će pomoći u stabilizaciji gospodarstva. Nezaposlenost je 2010. skočila na 10,2%, a 2009. iznosila je 6,8%. Očekuje se da će se 2011. spustiti na otprilike 7,9%. Stopa nezaposlenosti polako je rasla 2010. godine, a prosječna se plaća u stvarnim uvjetima povećala za 6,4%. Stopa nezaposlenosti najviša je među mladima, etničkim manjinama i onima koji žive u ruralnim područjima. Najviše se radnih mjesta gubi u građevinskom sektoru. Godine 2010. uvedena je zabrana povećanja plaća u državnoj službi.
Pregled gospodarstva Gospodarstvo se u razdoblju od 2004. do 2007. dobro razvijalo, a stvarni je BDP godišnje u prosjeku rastao za 6,1%. U istom je razdoblju porast priljeva kapitala i kredita poticao rast gospodarstva, no doveo je i do vanjske neravnoteže i rasta inflacije. Bugarska se Europskoj uniji priključila u siječnju 2007., a s obzirom na dohodak po glavi stanovnika, i dalje je najsiromašnija članica Unije. Rast produktivnosti sporo se razvija, a bugarske su tvrtke počele slabjeti kad su se zbog članstva u Europskoj uniji izložile
Fotografija © 2011 GeoEye US Dept of State Geographer © 2011 MapLink/Tele Atlas © 2011 Cnes/Spot Image
Prihod
SEE TOP 100
Br.
Naziv tvrtke
Br.
Industrija
2010.
promjena u prihodu
dobit 2010.
dobit 2009.
1.
3.
Lukoil Neftochim Burgas AD
Nafta/plin
2794
29,16%
–61,6
–90,0
2.
7.
Aurubis Bulgaria AD
Metal
1952
43,31%
31,7
107,3
3.
10.
Lukoil-Bulgaria EOOD
Nafta/plin
1714
4,93%
3,0
3,4
4.
14.
Natsionalna Elektricheska Kompania EAD
Energija
1601
10,48%
52,4
4,4
5.
35.
OMV Bulgaria OOD
Nafta/plin
829,3
29,19%
17,1
11,2
6.
47.
Bulgargaz EAD
Nafta/plin
655,8
4,61%
–19,1
15,4
7.
52.
CEZ Elektro Bulgaria AD
Energija
598,2
0,94%
1,6
2,8
8.
57.
Naftex Petrol EOOD
Nafta/plin
579,5
27,71%
11,7
–104,0
9.
59.
Mobiltel EAD
Telekomunikacije
572,0
–8,28%
112,6
134,1
10.
61.
Bulgarian Telecommunications Company AD Telekomunikacije
563,1
6,28%
58,1
44,2
u mil. eura
54 50-74profil_zemlje.indd 54
1.10.2011 14:30:38
Procjena tržišnog potencijala Budući da oporavak bugarske uvelike ovisi o izvozu, svaki će pad na ključnim inozemnim tržištima znatno smanjiti stopu rasta. Rast će u srednjoročnom smislu ostati ispod razine ostvarene prije recesije. Nestabilnost u regiji mogla bi ugroziti gospodarske izglede. Potencijalnoj budućoj stopi rasta naškodit će snažan pad priljeva kapitala te mogući kraj vala ulaganja u Bugarsku. Vlast se i dalje nada da će ostvariti rast od 5% godišnje kad država započne sa stvarnim oporavkom. Vladina strategija obuhvaća višu razinu produktivnosti, spor rast primanja te daljnja ulaganja. Za ostvarenje održivog rasta trebat će promijeniti makroekonomsku strategiju države, pomaknuti naglasak sa sektora nekretnina i građevinarstva na izvoz i stvaranje novih industrijskih grana. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (po paritetima kupovne moći) 2010. godine bio je 43% veći od prosjeka Europske unije. Stoga je jedan od glavnih izazova vlade održati visoke stope gospodarskog rasta, održati makroekonomsku stabilnost i nastaviti s gospodarskim reformama. Ulazak u eurozonu smanjio bi dio rizika i ubrzao proces integracije s Europskom unijom. Međutim, ministar financija nedavno je izjavio da prihvaćanje eura kao valute više nije prioritet te da do toga tako skoro neće doći. Budući da se stanovništvo smanjuje i stari, potencijal za rast zapošljavanja i dalje je ograničen. Male pomake u zapošljavanju pratit će stabilno opadanje stope nezaposlenosti. Situacija na tržištu rada bit će napeta, a u nekim će industrijskim granama nedostajati određenog dijela kadra, što bi moglo dovesti do osjetnog povećanja plaća u budućnosti.
stva široj konkurenciji. U tom su trenutku najviše stradale financijske usluge i građevinski sektor. Priljev kapitala presušio je 2009., a stvarni je BDP opao za 5,5% stvorivši prvi pad od završetka prethodne gospodarske krize 1996. Dolaskom recesije omjer bruto vanjskog duga počeo se ponovno povećavati. Bugarska će vjerojatno još nekoliko godina biti najsiromašnija članica Europske unije i trebat će joj više od 20 godina da dosegne dohodak po glavi stanovnika jednak dvjema trećinama prosjeka Europske unije.
Poslovna okolina U Bugarskoj je odgođeno nekoliko postupaka privatizacije i dogovora o koncesiji, no vladini dužnosnici naglašavaju da će u budućnosti snažno pojačati aktivnosti. U rujnu 2009. vlast je najavila plan privatizacije većeg dijela energetskog sektora. Godine 2011. država je odabrala tvrtke koje će posredovati u prodaji manjinskih državnih udjela u lokalnim tvrtkama za distribuciju električne energije te se obvezala dovršiti postupak prodaje do kraja ove godine. Porezna je stopa pojednostavljena 2008., što je dovelo do smanjenja u neformalnom sektoru, a formalni je sektor i dalje velik. Prema podacima analize bugarskog ministarstva financija, neformalni je sektor između 2000. i 2009. godine ostvario proizvodnju dobara i usluga u visini od 20% službenog BDP-a. Iako su radnici razmjerno dobro obrazovani, manjak vještina i dalje je kroničan problem. Potrošnja vlade razmjerno je visoka, zbog čega raste zabrinutost da će potisnuti privatne ulagače. Službeni je plan javnu potrošnju u budućnosti smanjiti ispod 40 posto BDP-a. Sudstvo u Bugarskoj nije neovisno. Porast trošarina i provođenje reformi moglo bi spriječiti daljnji pad poreznog dohotka. Nove su reforme potrebne i za unapređenje poslovne klime.
2006.
2007.
3,701
3,098
Vanjski dug
2008. 2,525
2009. 2,825
2010. 2,873
povijesno | mlrd. eura| trenutne cijene | fiksna kamatna stopa u 2010.
Trenutna platna bilanca
2005.
(% BDP-a)
–11,6
2006.
2007.
2008.
–17,6
–25,4
–22,9
2009. 2010. –8,8
–1,2
Povijesno | % ukupnog BDP-a
Izvozne destinacije
2010. udjel (%)
Uvozne destinacije
2010. udjel (%)
Europa
85,8
Europa
89,1
Afrika i Bliski istok
5,4
Azija
4,2
Azija
4,2
Latinska Amerika
2,9
Ostali
2,4
Afrika i Bliski istok
1,6
Sjeverna Amerika
1,5
Ostali
1,3
Latinska Amerika
0,5
Sjeverna Amerika
0,8
55 50-74profil_zemlje.indd 55
1.10.2011 14:30:42
Crna Gora
SEE Top 100 Profil zemlje
Gospodarski izgledi Očekuje se da će 2011. godine realni BDP rasti po stopi od 2,0%. Stopa rasta dugoročno bi trebala nastaviti rasti zahvaljujući potražnji za industrijskim izvoznim proizvodima Crne Gore, boljim turističkim prognozama te sve snažnijem povjerenju u financijski sustav. Iako se golem proračunski deficit smanjuje, taj proces je i dalje prespor. Godine 2010. deficit je iznosio 25,7% BDP-a, a očekuje se da će se 2011. spustiti tek na 24,5%. Veća konkurentnost bit će nužna ako se želi spriječiti daljnje pogoršavanje neravnoteže kako gospodarstvo bude dobivalo na snazi. Izvoznici su dobro otvorili 2011. te se izvoz u prva četiri mjeseca povećao za više od 20% u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. Javni dug tijekom krize je porastao na 39% BDP-a, a očekuje se da će u srednjem roku nastaviti rasti. Kako bi se ovaj trend preokrenuo, uvedeni su oštri rezovi kapitalne potrošnje kao i plaća. Korištenje eura znatno otežava zadaću središnje banke. Godine 2010. nezaposlenost je iznosila 19,9%. Godina 2011. trebala bi pasti na 18,8% te nastaviti padati u nadolazećim godinama kako se gospodarstvo bude oporavljalo. Unatoč tomu predviđa se da bi mogla ostati iznad 18%. U tijeku je proces fiskalne konsolidacije. Nakon znatnih rezova kapitalne potrošnje fiskalni je deficit 2010. godine smanjen na 3,9%. Vlast se nada uravnotežiti proračun 2012. godine, a taj cilj podrazumijeva vrlo strogu kontrolu nad potrošnjom te je moguće da se ciljevi vezani uz deficit neće ostvariti.
Gospodarstvo Crne Gore između 2003. i 2008. godine stabilno je raslo, a inflacija se usporila nakon uvođenja eura. Velik porast kreditiranja poticao je potražnju. Od 2005. do 2008. godine plaće su porasle, a nezaposlenost naglo pala. Ova država iskusila je procvat tržišta
Prihod
SEE TOP 100
Br.
Pregled ekonomije
naziv tvrtke
Br.
Industrija
2010.
promjena u prihodu
dobit 2010.
dobit 2009.
1.
151.
Elektroprivreda Crne Gore A.D.
Energija
302,9
–1,97%
16,5
4,1
n2.
196.
Kombinat Aluminijuma Podgorica A.D.
Metal
249,9
137,56%
48,5
–71,6
3.
341.
Jugopetrol A.D.
Nafta/plin
159,8
19,08%
8,8
1,7
4.
446.
Crnogorski Telekom A.D.
Telekomunikacije
122,2
–4,80%
19,4
28,6
5.
587.
Telenor D.O.O.*
Telekomunikacije
82,1
–6,59%
20,4
24,8
6.
605.
Roksped D.O.O.
Transport
76,6
22,06%
1,2
2,0
7.
644.
Rudnik Uglja A.D.
Metal
64,3
–6,86%
12,6
–12,9
8.
699.
13. Jul – Plantaže A.D.
Poljoprivreda
38,3
5,11%
2,5
3,1
9.
711.
Plus Commerce A.D.
Trgovina
34,0
–37,21%
1,7
0.048
10.
721.
Trebjesa AD
Hrana/piće/duhan
30,3
–6,32%
5,2
(*) nedostaje operativna dobit
2,9
u mil. eura
56 50-74profil_zemlje.indd 56
1.10.2011 14:30:45
Procjena tržišnog potencijala Trenutna platna bilanca (% BDP-a)
2005.
2006.
–8,5
–24,1
2007. –39,6
2008. –50,9
2009. 2010. –30,3
–25,7
Povijesno | % ukupnog BDP-a
e nekretnina 2006. te 2007. godine kad su bogati Rusi i Europljani počeli kupovati nekretnine uz obalu. Međutim, kad je gospodarstvo 2009. godine zapalo u recesiju, cijene nekretnina pale su za više od 50%. Tijekom te godine realni BDP je pao za 5,7%. Skromni oporavak otpočeo je 2010. godine.
Fotografija © 2011 GeoEye US Dept of State Geographer © 2011 MapLink/Tele Atlas © 2011 Cnes/Spot Image
Cijelo gospodarstvo suočeno je s velikim stupnjem restrukturiranja. Postoji mali, tržišno orijentirani sektor koji ostvaruje veći dio rasta, velik nereformirani socijalistički sustav te skrivena “crna ekonomija” za koju se smatra da ostvaruje 40% BDP-a. U srednjem roku očekuje se realni godišnji rast od 3,5 do 3,8%. Poljoprivredna djelatnost ima puno potencijala. Ukidanjem čekanja na granici proizvođači bi se mogli prebaciti s neprofitabilnih smrznutih proizvoda na izvoz svježih dobara. Nadalje, sezona uzgoja je jedinstvena te savršeno odgovara potrebama Europske unije. Gospodarski izgledi bit će još bolji kad Zapadna Europa dobije na zamahu. Međutim, zasad dobrobiti najnovijeg napretka nisu dosegnule sve stanovnike. Prosječna mjesečna plaća iznosi tek 250 eura. Velik proračunski deficit onemogućuje napore vezane uz diversifikaciju izvoza.
2006.
2007.
504,0
462,1
Vanjski dug
2008. 642,2
2009. 699,9
2010. 856,2
povijesno |u mil. eura| trenutne cijene | fiksna kamtna stopa u 2010.
Poslovno okružje Crna Gora ima ambiciozan program privatizacije, ali i plan modernizacije zakona o radu radi unapređenja fleksibilnosti radne snage. Veliki sektor proizvodnje aluminija u toj zemlji kao i veći dio financijskog sektora već su privatizirani. Bankarski sektor, telekomunikacije te uvoz i distribucija nafte u Crnoj Gori u stopostotnom su privatnom vlasništvu. Međutim, neki privatizacijski procesi vrlo su dvojbeni. Vjeruje se da je državna elita prekomjerno profitirala tijekom privatizacije. Još jedan problem koji predstavlja veliku prepreku pravosudnom sustavu jest nepotizam. Poslovno okružje ove države neprohodni je labirint prevelikog broja zakona i regulacija. Potrebna je veća fleksibilnost u određivanju plaća te zaštiti zaposlenika. Ograničena je i mogućnost zaštite vlasničkih prava. Vlada je izglasala novi zakon koji će poboljšati uvjete za poslovni razvoj, ulaganja i gospodarski rast. Dužnosnici su postavili fiksnu stopu poreza na profit za poduzeća od 9,0%. Tržište rada i dalje je kruto, što ograničava sposobnost tvrtki da se restrukturiraju. Tehničke i administrativne vještine kod pružatelja poslovnih usluga iznimno su ograničene.
57 50-74profil_zemlje.indd 57
1.10.2011 14:30:47
Hrvatska
SEE Profil zemlje SEE Top 100 Profil zemlje
Gospodarski izgledi Recesija u Hrvatskoj trebala bi se okončati 2011. godine, a stvarni bi BDP trebao porasti za 1,3% . Dobri rezultati u sektoru turizma i postupno jačanje potrošnje dat će početni poticaj. U srednjoročnom smislu gospodarstvo bi se trebalo popraviti, no neće dosegnuti prijašnje trendove. Inflacija opada širenjem proizvodnog jaza. Hrvatska je uspješno obavila pregovore o pristupanju Europskoj uniji, što će se ostvariti 2013. godine jer proces ratifikacije traje najmanje godinu i pol dana. Još nije objavljen datum referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Nezaposlenost je 2010. godine bila najviša u prethodne četiri godine, popevši se na 11,8%, a očekuje se da će 2011. završiti sa 12,3%. U srednjoročnom smislu visoka će se ukupna stopa nezaposlenosti održati i dalje. Stroge regulative ograničavaju fleksibilnost tržišta rada, zbog čega je sve više radnika prisiljeno okrenuti se neformalnom sektoru. Plaće su u Hrvatskoj visokorazmjerne dohotku i produktivnosti, a zbog obilatih socijalnih pogodnosti doprinos radne snage nije potreban. Potrošnju ograničava zaduženost gospodarstva koja je, prema udjelu u BDP-u, ponajveća na području središnje i istočne Europe. Stvarna vrijednost privatne konačne potrošnje 2010. pala je za 1,4%, a u 2011. očekuje se poboljšanje od tek 0,4%. U srednjoročnom smislu rast će biti spor. Većina stranih ulaganja slijeva se u postojeće kapacitete, a rijetka su ulaganja u nove kapacitete, na primjer u zemljišta na kojima se tek treba graditi. Položaj Hrvatske zanimljiv je stranim ulagačima, no zabrinjava ih mogućnost slabljenja konkurentnosti domaćega gospodarstva.
Izvozne destinacija
2010. udjel (%)
Uvozne destinacije
Pregled gospodarstva Na temelju ekonomskih pokazatelja pokazalo se da Hrvatska već gotovo deset godina posluje bolje od Rumunjske i Bugarske. Gospodarstvo je otvoreno trgovini i priljevu kapitala, a privatizacija je unatoč nejednakostima u naprednom stupnju. Prije recesije, koja je započela 2009. godine, dobici su bili dovoljni da država dosegne dohodak po glavi stanovnika koji bi iznosio oko 63% prosjeka Europske unije. Zbog otvorenosti je Hrvatska bila posebno ranjiva na recesiju u zapadnoj Europi, a smanjenje se nastavilo 2010. kad je stvarni BDP pao za 1,2%. Kreditiranje privatnog sektora znatno je opalo, a slaba potrošnja i ulaganja nadjačala su dobit od izvoza. S obzirom na usku
2010. udjel (%)
Europa
85,9
Europa
79,9
Afrika i Bliski istok
5,9
Azija
12,7
Sjeverna Amerika
3,0
Sjeverna Amerika
2,7
Ostalo
2,5
Latinska Amerika
1,7
Azija
1,7
Ostalo
1,7
Latinska Amerika
1.0
Afrika i Bliski istok
1,2
2006.
2007.
6,113
6,069
vanjski dug
2008. 4,730
2009. 5,703
Fotografija © 2011 GeoEye US Dept of State Geographer © 2011 MapLink/Tele Atlas © 2011 Cnes/Spot Image
2010. 6,624
povijesno | u mlrd. eura| trenutna cijena | fiksna kamtna stopa u 2010.
Trenutna platna bilanca (% BDP-a)
2005.
2006.
–5,7
–6,7
2007. –7,5
2008. –8,9
2009. 2010. –5,3
–1,8
Povijesno | % u ukupnom BDP-u
58 50-74profil_zemlje.indd 58
1.10.2011 14:30:50
Procjena tržišnoga kapitala
stva izvoznu bazu i slabu konkurentnost, Hrvatska nije mogla u punom smislu iskoristiti gospodarski oporavak svojih trgovinskih partnera. Brz rast kredita doveo je do znatnog povećanja duga. Bankarski je sustav privatiziran,no država i dalje dominira gospodarstvom. Neočekivan rast u privatnim zajmovima doveo je do znatnog povećanja vanjskog duga te znatnijeg smanjenja na tekućem računu. Velik javni sektor opterećuje rast. Javne agencije i poduzeća ne podvrgavaju se strogoj financijskog disciplini, a državna pomoć u raznim oblicima znatno je veća nego u drugim zemljama srednje i istočne Europe.
Poslovna okolina Što se tiče stvaranja privlačne poslovne okoline, Hrvatska i dalje zaostaje za svojim susjedima. Mnoge se reforme neuspješno provode zbog pravnih sporova, negodovanja interesnih skupina i pravnog okvira koji prednost daje upućenima i domaćima. Najveće su prepreke opterećena regulatorna okolina, sporo sudstvo i korumpirana birokracija. Do liberalizacije je došlo na području telekomunikacija i medija, no u drugim dijelovima komunikacijskih medija i dalje vlada monopol. Privatizacija i restrukturiranje poduzetništva nisu dovršeni, zbog čega trpi produktivnost. Reforme su nužno potrebne radi smanjenja troškova poslovanja. Postoji velik broj “neslužbenih” ograničenja na strana ulaganja, što samo povećava ukupan trošak pokretanja poslovanja. Kreditiranje privatnog sektora drastično je palo, a subvencije državnim tvrtkama samo još više iskrivljuju hrvatsko gospodarstvo. Ukupna potrošnja vlade iznosi oko 40 posto BDP-a. U srednjoročnom smislu, gospodarsku i strukturnu politiku pokretat će pristupanje Europskoj uniji. Državna će se pomoć morati još više smanjiti, javna administracija modernizirati i morat će se stvoriti sredstva za troškove vezane uz pristupanje Europskoj uniji.
prihod
SEE TOP 100
Br.
Rast bi se u srednjoročnom smislu trebao nastaviti, no očekuje se da neće dosegnuti razinu prije krize. Konkurentnost hrvatskoga izvoznog potencijala i dalje je upitna, a kruta struktura drugi je problem. Unatoč tome očekuje se da će pristupanje Hrvatske Europskoj uniji ubrzati provođenje financijskih i strukturnih reformi. Otkako je uspješno završila fazu pregovora o pristupanju, Hrvatska je na dobrom putu iskorištavanja milijardi eura vrijedne pomoći Europske unije za unapređenje gospodarstva. Hrvatska će, nakon Slovenije, biti druga bivša jugoslavenska republika koja će pristupiti Europskoj uniji. Vlada je prihvatila plan o rješavanju dugogodišnjeg duga sadašnjim umirovljenicima koji iznosi oko 1,2 posto BDP-a. Veći dio tog duga već je otplaćen, a do 2013. otplatit će se i ostatak, što će vjerojatno pospješiti potrošnju. U međuvremenu su uvedeni novi zakoni o mirovini, prema kojima će se do 2013. izjednačiti obvezna dob umirovljenja za muškarce i žene, porasli su kazneni koeficijenti za rano umirovljenje, a uvedeni su i poticaji za odgađanje umirovljenja.
Naziv tvrtke
Br.
Industrija
2010.
promjena u prihodu
dobit 2010.
dobit 2009.
1.
2.
INA d.d.
Nafta/plin
3291
23,14%
239,3
–86,4
2.
8.
Konzum d.d.
Trgovina
1721
0,38%
55,9
46,8
3.
11.
Hrvatska elektroprivreda d.d.
Energija
1708
3,44%
133,6
41,0
4.
20.
Hrvatski telekom d.d.
Telekomunikacija
1127
56,79%
252,4
122,6
5.
39.
Prirodni plin d.o.o.
Nafta/plin
794,6
194,30%
–46,7
–61,4
6.
65.
HEP – Proizvodnja d.o.o.
Energija
537,5
1,14%
72,7
3,6
7.
67.
Zagrebački holding d.o.o.
Holding
515,1
–16,02%
–67,3
3,1
8.
69.
HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o.
Energija
511,3
3,37%
14,6
–8,8
9.
72.
OMV Hrvatska d.o.o.
Nafta/plin
505,8
19,73%
7,5
2,1
10.
76.
Uljanik brodogradilište d.d.
Transport
479,4
42,81%
4,5
2,4
u mil. eura
50-74profil_zemlje.indd 59
59 59 1.10.2011 14:30:54
SEE Top Profil zemlje
Pad stranih ulaganja u Hrvatsku
Ana Blašković
Za razliku od dijela zemalja srednje i istočne Europe Hrvatska u svojoj tranziciji nije iskoristila potencijal izravnih stranih ulaganja za snažnije generiranje rasta BDP-a. Birokratske prepreke prema investitorima, skupa država i nestabilan makroekonomski okvir demotivirali su strana ulaganja (FDI), a zbog recesije investicije su u 2010. de facto u potpunosti zaustavljene te su iznosile 226,6 milijuna eura ili ni desetinu prijašnjih iznosa.
Tradicionalno, Hrvatska ima nepovoljnu strukturu izravnih stranih investicija jer
4216
4 000 36 79
3 500 3 000
2768
2 500 2065
2 000 1 500
1 141
1468 1 138
950
850 480
129 Q1/11.*
2009.
2008.
2007.
2006.
2005.
2004.
2003.
2002.
2001.
2000.
1999.
1998.
je interes investitora bio ograničen uglavnom na “non-tradeable” sektore: uslužne djelatnosti usmjerene na domaće tržište maloprodaje te bankarstvo. Bankarski sektor bio je glavni generator izravnih ulaganja zbog velikog povrata na uloženi kapital kao i zbog regulatornih zahtjeva za visi-
2010.
227
0 1997.
u mil. eura
500
1762
146 7
136 3
1 000
nom kapitala i odluke vlasnika da ne posežu za repatrijacijom profita. No nakon završenog pozicioniranja banaka i okončane runde dokapitalizacije impuls za investicije u taj sektor znatno je oslabio. Nakon banaka fokus ulaganja uglavnom
8 000 7319
7 000 6 000 5 000
5121
4 000 3 000 2000 u mil. eura
Prema inerciji, u Hrvatsku se godišnje slijeva između milijarde i milijarde i pol eura, no taj se iznos odnosi na godine u kojima nema većih privatizacijskih projekata kompanija u državnom vlasništvu. Primjerice, 2006. prodajom farmaceutske kompanije Plive američkom Barru izravne strane investicije udvostručile su se u odnosu na godinu prije te su dosegnule iznos od gotovo 2,8 milijardi eura. I u iduće dvije godine nastavio se rast investicija; 2007. popele su se na 3,67 milijardi eura, a na kraju 2008. račun je pokazao priljev od 4,2 milijarde eura. No početak svjetske financijske krize i recesija koja je uslijedila 2009. drastično su srezali naklonjenost ulagača investicijama. Premda se njihov iznos prepolovio na 2,06 milijardi eura u 2009., prošle su se godine izravna strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo s iznosom od tek 226,6 milijuna eura gotovo zaustavila. Gotovo 75 posto tog iznosa odnosilo se na poslovanje nekretninama, trećina na trgovinu, a sa 12 posto sudjelovale su banke. Loš trend stranih ulaganja nastavio se i ove godine, u kojoj je prvo tromjesečje zaključeno ni sa 130 milijuna eura priljeva investicija.
4 500
1208
1 000
630
0 Češka
Slovenija
397 Slovačka
227 Mađarska
Hrvatska
Poljska
60 50-74profil_zemlje.indd 60
1.10.2011 14:30:54
Financijske institucije Ostale zemlje u razvoju EU članice od 2004. EU15
3 000 2 500 2 000 1 500
Očekivana kretanja stranih ulaganja u 2011. su konzervativna i kreću se na razini oko 800 milijuna eura. Iako daleko od zlatnih dana vremena prodaje Plive i naftne kompanije Ine, očekivana razina stranih ulaganja trebala bi uspješno pokriti 2,5 posto deficita platne bilance u uvjetima slabog rasta BDP-a. Veći porast investicija moguć je u idućoj godini na 1,4 milijarde eura, dok je prognoza za 2013. 1,6 milijardi eura. Osim trgovačkih lanaca sektori s najviše perspektive za privlačenje ulaganja su energetika te transport i logistika. Vjetar u leđa stranim ulganjima bit će formalno pristupanje Europskoj uniji s obzirom na to da uz ojačavanje pravnog okvira jače pozicioniranje kompanija u Hrvatskoj ovisi o pristupu tome europskom klubu. Već prisutnim kompanijama, naime, članstvo postavlja nove zahtjeve za modernizaciju kako bi zadovoljile nove propise i ostale konkurentne.
500
Q1/11*
2010.
2009.
2008.
2007.
2006.
2005.
2004.
12 10,5
10
Strana ulaganja 8,8
Deficit
8
7,2 6
5,9
4
5,8
6,4
6,6
6,0
7,2
5,3
5,2
4,1
4,1 3,0 2,3
2
1,1
2010.
2009.
2008.
2007.
2003.
2002.
2001.
2000.
1999.
1998 .
1997.
0 19...... 96.
Pri ocjeni i analizi razloga slabog priljeva izravnih ulaganja u Hrvatsku u odnosu na zemlje regije, a posebice rekordere tranzicijskih zemalja poput Slovačke, ključni problemi identificiraju se u nestimulativnom ulagačkom okruženju, pretjeranoj regulaciji i birokraciji s kojima se bore poduzetnici, ali i nestabilnom makroekonomskom i pravnom okviru za ulaganja. Usporedba s drugim zemljama u ocjeni konkurenosti i sposobnosti privlačenja investitora Hrvatskoj ne ide na ruku. Hrvatska je na 76. mjestu među 142 države svijeta po konku-
rentnosti, a u godinu dana pomaknula se samo jedno mjesto na ljestvici prema gore, što ukazuje na stagnaciju i izostanak reformi. Hrvatska je na 140. mjestu na razini učinka poreza, na 138. po pravnom okviru za strana ulaganja, a u odnosu na teret regulative države pri dnu je ljestvice, na 137. mjestu. Na vrlo niskim razinama, konkretno na 134. mjestu, među državama je po suradnji poslodavaca i radnika. I dok pred drugim zemljama imamo prednost u tehnološkoj spremnosti, dostupnoj infra-
1995.
su međukompanijski krediti multinacionalnih kompanija s podružnicama u Hrvatskoj, kao i ekspanzija trgovačkih centara koji su, poput drugih zemalja srednje i istočne Europe, u Hrvatskoj niknuli devedesetih, a pravu ekspanziju započeli nakon 2000. godine. Primjerice, od ukupne razine stranih ulaganja u 2007. godini 55 posto odnosilo se na financijski sektor, a nešto manje od 9 posto otišlo je u trgovinu i sektor nekretnina. U proteklih nekoliko godina čak trećina stranih ulaganja otpada na financijski sektor, a ovisno o godini između 25 i 40 posto otpada na trgovinu. Najavljeni projekti poput ulaska švedske Ikee i širenja lanca odjeće Hennes & Mauritz (H&M) podržavat će kontinuirani val ulaganja u nove trgovačke lance.
% u BDP-u
2003.
2002.
2001.
2000.
1999.
1998.
0
1997 .
u mil.leura
1 000
2006.
3 500
2005.
4 000
strukturi, zdravstvu i primarnom obrazovanju, investitore odbijaju rad institucija, nefleksibilnost tržišta rada i roba te makroekonomski okvir. To se posebno odnosi na nesigurnost poreznog sustava jer konstantna populistička spominjanja novih poreza za poduzetnike, poput poreza na banke i imovinu, ali i provedeno dizanje stope PDV-a i uvođenje kriznog poreza, stvorili su pozamašnu razinu nesigurnosti.
Europske zemlje u razvoju Oostale zemlje u razvoju
2004.
4 500
61 50-74profil_zemlje.indd 61
1.10.2011 14:30:54
Kosovo
SEE Top 100 Profil zemlje
Gospodarska struktura Poljoprivredni sektor čini oko 19% BDPa i u njemu je zaposleno 16,5% radno sposobnog stanovništva. Poljoprivredna zemljišta su plodna, no poljoprivredna gospodarstva su uglavnom vrlo malena i neučinkovita. Veći dio poljoprivrednih zemljišta nalazi se u privatnom vlasništvu. Glavni proizvodi su žito, kukuruz i vinova loza. Industrijski sektor čini otprilike jednu petinu BDP-a. Sastoji se od malih poduzeća koja se bave obradom metala,
proizvodnjom jednostavnih strojeva, obradom kože i drveta te proizvodnjom pokućstva. Nažalost, infrastruktura je potpuno nerazvijena. Kosovo ima samo jednu, nedavno izgrađenu autocestu, a elektroenergetska mreža je iznimno nepouzdana. U tijeku je proces privatizacije poštanske službe i telekomunikacijskog operatera Telekom Kosova. Glavni kandidati za kupca su Telekom Austria i hrvatski THrvatski Telekom.
Indikatori
2006. 2007.
2005.
2008. 2009. 2010.
CPI (promjena %)
–1,4
0,7
4,3
9,4
–2,4
3,5
BDP (promjena %)
3,9
4,0
5,0
5,4
3,8
4,0
Nezaposlena (udio u zaposlenima %)
41,4
44,9
43,6
47,5
45,4
45
Strana ulaganja (u mil. eura)
N/A
N/A
440,74
366,5
291,4
311,2
Proračun (u mil. eura)
–57,7 76,5
241,8
–8,1
–85,5
–93,2
Platna bilanca (u mil. eura)
–247,6 –226,1 –354,1
–628,7 –603,5
–684,4
Izvor: Ured za statistiku Kosovo, Centralna banka Kosova, Ministrastvo financija Kosova
Pregled ekonomije Kosovo je jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi. Novčane doznake čine otprilike 10-15% BDP-a, a inozemna pomoć čak jednu trećinu BDP-a. U zemlji je razvijena siva ekonomija, odnosno krijumčarenje goriva, cigareta i cementa. Unatoč mnoštvu problema u posljednjih nekoliko godina kosovsko gospodarstvo postiglo je razmjerno dobre rezultate. Realni BDP rastao je po stopi od 4,0%, a u 2010. godini očekuje se rast od 4,6%. Javna potrošnja glavni je gospodarski pokretač, no ona je također uzrokovala veliku fiskalnu neravnotežu. Prema nekim procjenama, stopa nezaposlenosti iznosi čak 45%.
Izvoz se 2009. godine neznatno smanjio, ali očekuje se kako će dugoročno zabilježiti dvoznamenkasti rast. Međutim, zbog nerazvijenih izvoznih temelja i niske razine produktivnosti doprinos izvoza u ukupnoj gospodarskoj djelatnosti je ograničen.
Fotografija © 2011 GeoEye US Dept of State Geographer © 2011 MapLink/Tele Atlas © 2011 Cnes/Spot Image
62 50-74profil_zemlje.indd 62
1.10.2011 14:30:56
Makedonija
SEE Top 100 Profil zemlje
Pregled gospoda
Gospodarski izgledi Očekuje se da će makedonski realni BDP 2011. godine rasti po stopi od 3,0%. Iako je to puno sporiji rast od očekivanog, dugoročno se očekuje puno snažnija stopa rasta. Gospodarstvo pokreću građevinska industrija te veleprodaja i maloprodaja. Smatra se da siva ekonomija predstavlja 25-40% ukupne gospodarske aktivnosti. Gospodarskom oporavku prijeti rast stope inflacije koji su potaknuli rastući troškovi energije i hrane. Očekuje se da će se cijene u 2011. povećati za 5,8%, što je porast od 2,1% u odnosu na 2010. godinu. U 2011. izvoz bi trebao pogurati gospodarstvo zahvaljujući rastu cijena metala i dodatnim izvoznim kapacitetima. Domaća potrošnja i ulaganja dugoročno će postati znatno važnija. Realna vrijednost privatne potrošnje građana u 2010. porasla je za 3,1%, a 2011., kako gospodarstvo bude jačalo, očekuje se daljnji rast od 5,5%. Dugoročno se predviđaju stope rasta više od 5% godišnje. U 2011. godini nezaposlenost će pasti na oko 31,5%. Iako je broj nezaposlenih prilično visok, neki od onih koji su službeno prijavljeni kao nezaposleni zapravo rade u sivoj zoni ekonomije. Smatra se da siva ekonomija predstavlja 2540% BDP-a.
Izvozne destinacije
2010. udjel (%)
Uvozne destinacije
Potaknuto domaćom potražnjom, financijskom pomoći i većim brojem ulaganja gospodarstvo je od 2004. do 2008. godine ostvarivalo stabilan rast. Blaga recesija zahvatila je zemlju 2009. te je tada realni BDP pao za 0,9%. Slabija izvozna potražnja i stroži uvjeti zaduživanja u inozemstvu bili su glavni krivci za to. Godine 2010. zabilježen je rast realnog BDP-a od 0,7%. Kao odgovor na smanjenu gospodarsku aktivnost vlada je postrožila monetarnu politiku i smanjila planiranu potrošnju. Dužnosnici su smanjili planiranu potrošnju kako
2010. udjel (%)
Europa
71,0
Europa
78,4
Ostali
25,9
Ostali
9,5
Azija
2,5
Azija
7,2
Afrika i Bliski istok
0,4
Sjeverna Amerika
2,7
Australija
0,1
Latinska Amerika
1,4
Sjeverna Amerika
0,0
Afrika i Bliski istok
0,8
2006.
2007.
1,112
958,3
vanjski dug
2008. 869,0
2009. 1,084
2010. 1,107
Povijesno |mil. eura| Trenutne cijene | Fiksna kamata za 2010.
Trenutno stanje platne bilance (%BDP-a)
2005.
2006.
–2,5
–0,9
2007. –7,0
2008. –12,9
2009. 2010. –6,7
–2,8
Povijesno | % ukupnog BDP-a
Fotografije © 2011 GeoEye US Dept of State Geographer © 2011 MapLink/Tele Atlas © 2011 Cnes/Spot Image
64 50-74profil_zemlje.indd 64
1.10.2011 14:31:57
Procjena tržišnog potencijala
spodarstva
Početkom 2012. godine realni rast BDP-a trebao bi dosegnuti 4% godišnje ili više. Vladin cilj jest postići dugoročnu i održivu stopu rasta od najmanje 6,5%. Ima mnogo manje izravnih stranih ulaganja nego u drugim zemljama regije, što je osobito primjetno u odnosu na Bugarsku, Hrvatsku i Rumunjsku. Dakle, bit će potreban porast tih ulaganja ako vlada namjerava ostvariti svoj cilj. Financijski uvjeti na tradicionalnim makedonskim izvoznim tržištima u zapadnoj Europi i dalje su nesređeni. Negativna zbivanja u eurozoni prijete prelijevanjem u obliku slabije potražnje za makedonskim izvoznim proizvodima. S obzirom na visoku stopu nezaposlenosti, osobito visoku stopu nezaposlenosti među mladima te nisku stopu participacije radne snage, čini se kako je nezaposlenost u naravi strukturalna, što znači da će je biti mnogo teže smanjiti. Makroekonomska politika također se mora pažljivo provoditi kako bi se izbjegli štetni zastoji koji su obilježavali proračun posljednjih nekoliko godina.
bi uspjeli ispuniti ciljeve vezane uz proračunski deficit. U konačnici se pokazalo kako je pad bio kratka vijeka te je makedonsko gospodarstvo ostvarilo puno bolje rezultate od većine susjednih zemalja. Ambiciozni programi poboljšanja prometnica, elektroenergetske mreže, vodoopskrbe i ostale infrastrukture (uglavnom kroz projekte koje financiraju inozemni ulagači) mogli bi postaviti temelje za održiviji rast u budućnosti. Iako inflacija raste, povećanje plaća spriječilo je pad prihoda potrošača.
Poslovno okružje Privatizacija je uglavnom dovršena, no metode koje su pritom procesu korištene daju izrazitu prednost domaćim poznavateljima situacije, što je za posljedicu imalo manji porast uspješnosti nego što se očekivalo. Prodaja nekolicine preostalih kompanija u državnom vlasništvu se usporila zbog manjka zanimanja ulagača. Također se vlasnička prava
prihod
SEE TOP 100
Br.
slabo provode, a korupcija carinske uprave dodatno povećava trošak trgovanja. Među ostalim reformama provedenim posljednjih godina su: jačanje carinske i porezne uprave, liberalizacija tržišta rada, uvođenje brzog šaltera za registraciju novih tvrtki te privatizacija elektroopskrbne mreže. Uvedena je i fiksna porezna stopa za
Naziv tvrtke
Br.
Industrija
2010.
tvrtke i osobne prihode. Makedonija je posvećena reformi svoje elektroenergetske industrije koja će u konačnici biti potpuno liberalizirana. Očekuje se da će novim zakonom o energiji i njegovom primjenom ova država konačno ispuniti uvjete iz brojnih sporazuma.
promjena u prihodu
dobit 2010.
dobit 2009.
1.
68.
Okta AD
Nafta/plin
511,6
24,78%
1,8
2,1
2.
114.
EVN Macedonia AD
Energija
365,5
5,50%
–16,1
–7,1
3.
127.
Makpetrol AD
Nafta/plin
349,9
23,12%
–3,9
–4,7
4.
159.
Elem AD (Elektrani na Makedonija)
Energija
291,7
10,59%
4,0
3,1
5.
198.
Feni Industries AD
Metal
248,5
67,25%
38,9
–10,6
6.
245.
Makedonski Telekomunikacii AD
Telekomunikacije
211,7
–4,25%
96,7
105,8
7.
332.
T-Mobile Makedonija AD
Telekomunikacije
165,2
–5,64%
60,9
65,7
8.
412.
Johnson Matthey DOOEL
Kemijska
132,8
6,811%
1,3
–0,998
9.
474.
Arcelormittal Skopje (CRM) AD
Metal
113,0
54,94%
–5,4
–18,9
10.
549.
Makstil AD
Metal
91,3
28,40%
0,694
0,026
u mil. eura
65 50-74profil_zemlje.indd 65
1.10.2011 14:32:00
Moldavija
SEE Top 100 Profil zemlje
Ekonomski izgledi Realni BDP 2010. godine trebao bi porasti za 3,2%. Poboljšanja vezana uz financijsku stabilnost i oporavak izvoza služe kao pokretačka sila ekonomije. Moldavija je najkonkurentnija u industrijskim sektorima niske vrijednosti kao što je tekstilna industrija. Domaća potrošnja uvelike ovisi i o novčanim doznakama iz inozemstva. Realna vrijednost krajnje privatne potrošnje u 2009. godini pala je za 9,1% kada se smanjila i količina navedenih doznaka. Godine 2010. očekuje se rast od 3,6%. Smatra se da se posljednjih godina čak 50% radno sposobnog stanovništva zaposlilo u inozemstvu. Za vrijeme procvata ruskoga gospodarstva novčane doznake iz inozemstva činile su više od trećine BDP-a. Realna vrijednost doznaka iz inozemstva pala je za 36,2% 2009. godine kad je recesija zahvatila i rusko gospodarstvo. Državni deficit 2010. godine porastao je do 11,2%, a 2011. se predviđa rast do 11,4%. Moldavski javni sektor dominira gospodarstvom te je mnogo veći nego kod susjednih država. Proračunski deficit 2009. godine popeo se više do 8% BDP-a, ali kako je oporavak donekle brži od očekivanog, u tijeku je proces fiskalne konsolidacije. Dužnosnici se nadaju kako će se povećanjem državnih prihoda 2010. godine proračunski deficit uspjeti srezati na 5,4%. No napori da se zauzda proračunski manjak potiču troškove te uvjetuju daljnje rezove u javnom sektoru. Moldavija bilježi veće uspjehe na međunarodnim tržištima. Iako su plaće mnogo niže nego u susjednim zemljama, izvoz snažno raste.
Izvozne destinacije
2010. Udjel (%) Uvozne destinacije
Pregled ekonomije Moldavija je najsiromašnija europska država. Prije globalne recesije gospodarstvo je bilježilo prosječan godišnji rast od oko 5% iako su sporovi s Moskvom usporavali gospodarske procese. I izvoz i priljev stranih ulaganja 2009. godine su se smanjili. Te su godine i doznake novca iz inozemstva zabilježile pad. Realni BDP 2009. godine pao je za 6,5%, a domaća potražnja smanjivala se još i brže. Istodobno su
2010. Udjel (%)
Europa
91,0
Europa
87,5
Azija
5,4
Azija
9,1
Afrika i Bliski istok
1,5
Sjeverna Amerika
1,0
Sjeverna Amerika
1,1
Latinska Amerika
0,9
Ostali
1,0
Ostali
0,8
Australija
0,0
Afrika i Bliski istok
0,6
2006.
2007.
575,7
567,5
Vanjski dug
2008. 493,7
2009. 649,4
2010. 842,8
Povijesno |mil. eura| Trenutne cijene | Fiksna kamata za 2010.
Trenutno stanje platne bilance (%BDP-a)
2005.
2006.
–7,6
–11,4
2007. –15,3
2008. –16,3
2009. 2010. –8,5
–8,3
Povijesno | % ukupnog BDP-a Fotografija © 2011 GeoEye US Dept of State Geographer © 2011 MapLink/Tele Atlas © 2011 Cnes/Spot Image
66 50-74profil_zemlje.indd 66
1.10.2011 14:32:04
Procjena tržišnog potencijala Razdoblje do nezavisnosti obilježeno je dugotrajnim sporom s etničkim Rusima koji čine više od polovice stanovništva pokrajine Pridnjestrovlje, koja graniči s Ukrajinom, te njihovim inačicama u ostatku zemlje kojima je rumunjski materinji jezik. Pridnjestrovlje u velikoj mjeri ovisi o krijumčarenju i ilegalnoj trgovini, a kriminal je stalno prisutan. Broj osoba zaraženih HIV-om i oboljelih od side ubrzano raste. Gotovo četvrtina stanovnika živi u siromaštvu, ali ekstremno siromaštvo je rijetka pojava. Ruski embargo na vino naštetio je poljoprivrednicima. Lokalni stanovnici strahuju da će Rusija uskoro povećati energetske carinske pristojbe u želji da izvrši dodatni pritisak na Moldaviju.
e vrtoglavo porasle stope siromaštva i nezaposlenosti. Državni prihodi te godine također su se smanjili za 10% zbog pada broja izdanih računa s PDV-om i nižeg poreza na trgovanje s inozemstvom. Moldavci nastavljaju emigrirati u velikom broju. Prema vladinim procjenama, više od petsto tisuća ljudi iselilo je iz zemlje te sada radi u inozemstvu, to jest zapadnoj Europi ili Rusiji.
Poslovno okružje Unatoč naporima da se pojednostavi licenciranje i registracija novih poduzeća, u poslovnoj klimi nije došlo do većih poboljšanja. Dužnosnici se nadaju da će uspjeti ubrzati program privatizacije, a prodaja velikih banaka bliži se dovršetku. Porez na dohodak poduzeća je smanjen te je dopuštena amnestija. Ove mjere uvedene su radi poticanja priljeva izravnih stranih ulaganja. U tijeku su i brojne druge reforme koje se provode kako bi se poboljšala investicijska klima. Vlada je posvećena jačanju pravnog okvira za oporavak banaka i osiguranje ranog otkrivanja rizičnih banaka. Vlada je objavila popis tvrtki koje namjerava privatizirati te je započela prodaju jedne od glavnih banaka. Međutim, gospodarstvo pati od prekomjerne regulacije te ga potkopavaju stalne fluktuacije cijena. Korupcija je sveprisutna, a vlast slaba.
Prihod 2010.
SEE TOP 100
Br.
Naziv tvrtke
Br.
Promjena u
Dobit 2010.
Dobit 2009.
prihodu
1.
207.
Moldovagaz SA
Nafta/plin
237,5
7,89%
–25,0
–52,6
2.
275.
Red Union Fenosa SA
Energija
193,1
8,89%
19,3
13,9
3.
347.
Orange SA
Telekomunikacije
156,4
13,59%
N/A
N/A
4.
353.
Moldtelecom SA
Telekomunikacije
153,6
–0,56%
23,9
27,7
5.
579.
Tirex-Petrol SA
Nafta/plin
81,1
55,23%
2,2
0,841
6.
603.
Centrala Electrica Cu Termoficare 2 SA
Energija
74,4
4,79%
0,506
2,1
7.
632.
Floarea Soarelui SA
Hrana/piće
61,8
16,23%
1,7
1,3
8.
638.
Sudzucker Moldova SA
Hrana/piće
59,7
13,36%
7,9
1,9
9.
647.
Moldcell SA
Telekomunikacije
51,9
18,66%
N/A
N/A
10.
669.
Efes Vitanta Moldova Brewery SA
Hrana/piće
40,5
26,53%
4,6
–2,6
u mil. eura
67 50-74profil_zemlje.indd 67
1.10.2011 14:32:09
Rumunjska
SEE Top 100 Profil zemlje
Gospodarski izgledi Godine 2011. realni BDP će porasti za 1,5%, uz mnogo snažnije stope gospodarskog rasta u srednjem roku. Izvoz i industrijska proizvodnja i dalje su snažni, no maloprodaja i trgovina su slabe. Kad je stopa PDV-a podignuta u posljednjem tromjesečju 2010., cijene su naglo porasle. U ožujku 2011. godine inflacija se podigla na najvišu razinu u posljednje dvije i pol godine. Daljnji nastavak rasta cijena od 6,1% očekuje se i u 2011., što je daleko iznad cilja središnje banke koji iznosi 3,0%. Predviđa se kako će vlada dopustiti aprecijaciju državne valute, rumunjskog leua, u okviru napora glede kontrole cijena. Krajnja privatna potrošnja 2010. godine je pala za 3,0%, a 2011. se očekuje rast od samo 0,2%. Povećanje poreza koje je uvedeno u sklopu programa fiskalne konsolidacije usporit će oporavak potrošnje. Donekle snažnije stope rasta predviđaju se za sljedećih nekoliko godina, no pozitivni rezultati neće se moći mjeriti s onima koji su prethodili recesiji. Javna potrošnja u srednjem roku vrlo će ograničeno rasti. Godine 2010. nezaposlenost je dosegla 7,3% te će ostati na toj razini i u 2011. Velik dio izravnih stranih ulaganja koja su posljednjih godina pristigla u zemlju otišao je u industrije male vrijednosti kao što su tekstilna industrija i proizvodnja cipela. U maloprodaju i veleprodaju uloženo je 15-20%. Rumunjska se mora posvetiti privlačenju investitora koji će uložiti u neizgrađena zemljišta, i to u izvoznim granama industrije te uslužnim djelatnostima koje zahtijevaju složenije vještine. Bude li se povjerenje ulagača popravljalo, predviđa se da bi iznos izravnih stranih ulaganja 2011. godine mogao premašiti 3,6 milijardi eura.
Izvozne destinacije
2010. Udjel (%) Uvozne destinacije
Pregled ekonomije
2010. Udjel (%)
Europa
89,1
Europa
84,3
Afrika i Bliski istok
5,2
Azija
11,0
Azija
2,7
Sjeverna Amerika
1,3
Sjeverna Amerika
1,7
Ostali
1,3
Ostali
0,9
Afrika i Bliski istok
1,1
Latinska Amerika
0,6
Latinska Amerika
0,9
2006.
2007.
5,237
4,076
Vanjski dug
2008. 4,193
2009. 7,082
Rast realnog BDP-a u prosjeku je u tom razdoblju iznosio više od 6%, a nakon ulaska u Europsku uniju ulaganja su naglo porasla. Procvat potrošnje bio je potaknut pojačanim zaduživanjem, zbog čega je Rumunjska bila iznimno ranjiva kad ju je zahvatila globalna financijska kriza. Gospodarstvo je počelo dramatično slabjeti 2008. te je ušlo u razdoblje velike recesije kad je realni BDP pao za 7,1%. Domaća potražnja je naglo pala, kao i priljev kapitala, dok je valuta doživjela deprecijaciju. Takav nagli pad primorao je vladu da potraži pomoć MMF-a i Unije u obliku zajmova koji su u konačnici iznosili
2010. 10,488
Povijesno |mlrd. eura| Trenutne cijene | Fiksna kamata za 2010.
Trenutno stanje platne bilance (%BDP-a)
2005.
2006.
–8,5
-10,5
2007. -13,6
2008. -11,7
2009. 2010. -4.3
–4,0
Povijesno | % ukupnog BDP-a
Fotografije © 2011 GeoEye US Dept of State Geographer © 2011 MapLink/Tele Atlas © 2011 Cnes/Spot Image
68 50-74profil_zemlje.indd 68
1.10.2011 14:32:12
Procjena tržišnog potencijala Stopa realnog BDP-a trebala bi se početi poboljšavati 2012. godine, no očekivani oporavak uvelike ovisi o boljim rezultatima izvoznika. Povratak povjerenja investitora bit će iznimno spor proces. Stopa rasta ostat će daleko ispod onog prosjeka ostvarivanog prije recesije. Praćenjem smjernica MMF-a monetarna i fiskalna ograničenja trebala bi se ublažiti kako gospodarstvo bude jačalo. Domaće tržište još je nezrelo te ima znatan potencijal za rast. Usklađivanje sa životnim standardom Europske unije ovisit će o povećanim ulaganjima i napretku vezanom za otvaranje novih radnih mjesta. Dodatni pritisci postoje u obliku zahtjeva glede potrošnje vezane uz pristup Europskoj uniji, prema kojima vlada mora sufinancirati četvrtinu svih subvencija Europske unije koje su zaprimljene nakon pristupa (oko 4% BDP-a 2009. godine). Nadalje, Rumunjska kao članica Europske unije mora toj instituciji davati 1% BDP-a. Pomoć bi trebala doći iz fonda vrijednog 30 milijardi eura koje je Unija namijenila za modernizaciju Rumunjske.
e
Poslovno okružje oko 20 milijardi eura. Proces fiskalne konsolidacije koji je otpočeo 2010. godine oslabio je domaću potražnju, zbog čega je BDP pao za još 1,3%. Kad gospodarstvo ove zemlje konačno stane na noge, suočit će se s drugim problemima. Naime, Rumunjska ima najmanji prihod po glavi stanovnika u cijeloj središnjoj Europi, najslabije ekološke standarde, najveće porezne zaostatke i dugove, iznimno raširenu korupciju te najmanje troši na obrazovanje. Procjenjuje se da neprijavljena i neoporezivana gospodarska djelatnost predstavlja gotovo polovicu realnog BDP-a.
SEE TOP 100
Br.
Br.
Bukurešt je proveo niz političkih reformi kako bi ispunio uvjete Europske unije. Godine 2005. i 2006. privatiziran je znatni dio energetskog sektora, a prodaja se nastavila 2010. Za 2011. godinu već je zakazana prodaja više od sto malih poduzeća u državnom vlasništvu. Međutim, naknadno se pokazalo da je velik broj tih privatizacijskih procesa bio vrlo površan te je stoga donio vrlo malo koristi. Za 2011. planira se reforma tržišta rada radi poticanja otvaranja novih radnih mjesta. Rast privatnog sektora u velikoj je mjeri ograničen zbog neadekvatne prijevozne infrastrukture. Fiksna stopa (16%) poreza na dohodak i profit uvedena je kako bi se potaknula ulaganja, ali i kako bi se poveća siva ekonomija (čija se vrijednost procjenjuje na 4050% BDP-a) prebacila u zakonitu sferu. Također se uvode reforme koje će otežati neplaćanje poreza. Godine 2011. stopa PDV-a povećat će se na 24%, čime će to postati jedna od najviših stopa tog poreza u cijeloj Europskoj uniji. Do kraja 2013. godine ukinut će se regulacija cijena za komercijalne korisnike električne energije i plina. Prioritet predstavlja ubrzano preuzimanje sredstava iz fondova Europske unije. Dužnosnici se namjeravaju usredotočiti na osnaživanje administrativnih kapaciteta jedinica i odjela koji upravljaju tim fondovima te na modernizaciju pravnog okvira. Smatra se da je korupcija sveraširena.
Prihod 2010.
Naziv tvrtke
Industrija
Promjena u
Dobit 2010.
Dobit 2009.
prihodu
1
1
OMV Petrom SA
Nafta/plin
3627
8,48%
419,9
323,6
2
4
Automobile Dacia SA
Auto industija
2709
27,81%
70,0
54,5
3
6
Rompetrol Rafinare SA
Nafta/plin
1959
16,82%
–156,3
–112,1
4
13
Nokia Romania SRL
Telekomunikacije
1644
57,06%
42,3
37,7
5
15
Rompetrol Downstream SRL
Nafta/plin
1446
17,36%
–23,1
–19,5
6
17
Metro Cash and Carry SRL
Trgovina
1238
–8,74%
32,6
30,1
7
19
1137
9,48%
51,8
77,3
8
21
Kaufland Romania SCS
Trgovina
1108
27,23%
40,2
18,7
9
22
OMV Petrom Marketing SRL
Nafta/plin
1079
151,78%
26,4
8,5
10
23
Lukoil Romania SRL
Nafta/plin
1067
37,81%
–38,7
British American Tobacco (Romania) Trading SRL Hrana/piće
–19,9
u mil.eura
69 50-74profil_zemlje.indd 69
1.10.2011 14:32:15
Slovenija
SEE Top 100 Profil zemlje
Gospodarski izgledi Stvarni bi BDP 2011. godine mogao porasti za 1,9 posto uz nešto više stope rasta u srednjoročnom razdoblju. Spor oporavak potaknula je potražnja za izvozom u Njemačku, Austriju i Francusku. Ulaganja će i dalje biti ograničena zbog strožih kriterija za kreditiranje te spore prilagodbe građevinskog sektora. Očekuje se spor oporavak domaće potražnje. Stvarna je vrijednost privatne konačne potrošnje 2010. bila nepromijenjena, a 2011. porast će za tek 1,4 posto. Porast trošarina i rezovi javne potrošnje usporit će oporavak domaće potražnje. Ne očekuje se da će se zdrave stope rasta ostvariti prije 2014. godine. Troškovi jedinice rada polako rastu, što onemogućuje konkurentnost zemlje. Radna je produktivnost opala u većini sektora. Nezaposlenost je 2010. dosegnula 7,3 posto, a 2011. porast će na 7,5 posto.
Poslovna okolina Vlada igra važnu ulogu u gospodarstvu s obzirom na to da vladina potrošnja čini otprilike 45 posto BDP-a. Vlast se vrlo oprezno upustila u privatizaciju, no kad je recesija počela nagrizati gospodarstvo, pokazala je spremnost za ubrzanje postupka privatizacije. Vlada je danas spremna prodati većinu poduzeća u državnom vlasništvu, osim određenog broja tvrtki od “strateškog interesa”. Riječ je, naime, o energetskoj infrastrukturi, željeznici i nekim financijskim uslugama. Dobit od prodaje tih tvrtki smanjila bi javni dug za otprilike dvapostotna boda. Veći je napredak ostvaren u financijskom sektoru u kojem su se zbog promjena regulativa i novih zakona tvrtke uspjele snažnije približiti svjetskim tržištima. Godine 2011. Slovenija je s Bosnom, Srbijom i Crnom Gorom potpisala regionalni sporazum o suradnji na suzbijanju prakse neplaćanja poreza. Porezne su stope prema regionalnim mjerilima visoke i iznose oko 40 posto. Trošarine su 2010. godine porasle. Javne su beneficije opsežne, a javne usluge vrhunske i skupe. Zbog smjernica o plaćama mogao bi se smanjiti rast proizvodnje, no često se i ne provode. Sindikati se strogo drže zakona o radu, a u usporedbi s većinom postkomunističkih zemalja ovdašnji su sindikati veliki i utjecajni. Porezi na platni listu ukinuti su 2009. godine radi povećanja fleksibilnosti radne snage, no tržišta rada i dalje su pod strogom kontrolom, što otežava rast produktivnosti. Godine 2010. porez na dobit tvrtki smanjen je na 20 posto.
2006.
2007.
2,116
2,625
Vanjski dug
2008. 3,319
2009. 6,254
Pregled gospodarstva Prije ulaska u Europsku uniju Slovenski je BDP po glavi stanovnika (prema paritetu kupovne moći) iznosio oko 50 posto Unijina prosjeka, no u europskom je bloku, u kojem su članstvo stekle mnoge siromašnije države, ta brojka porasla na 91 posto. S obzirom na tu razinu, Slovenija ne može dobiti pomoć strukturnih fondova koje je Europska unija namijenila najsiromašnijim područjima. Gospodarstvo je u razdoblju od 2005. do sredine 2007. godine raslo iznad stope gospodarskog potencijala, no rast je počeo opadati 2008., naročito ulaskom u recesiju krajem iste godine. Svjetska gospodarska
2010. 7,722
Povijesno |mlrd. eura| Trenutne cijene | Fiksna kamata za 2010.
Trenutno stanje platne bilance (%BDP-a)
2005. –1,7
2006.
2007.
2008.
–2,6
–4,7
–6,6
2009. 2010. –1,5
–1,2
Fotografije © 2011 GeoEye US Dept of State Geographer © 2011 MapLink/Tele Atlas © 2011 Cnes/Spot Image
Povijesno | % ukupnog BDP-a
70 50-74profil_zemlje.indd 70
1.10.2011 14:32:18
Procjena tržišnog potencijala Oporavak će biti spor, no očekuje se da će u razdoblju od 2012. do 2014. godine stvarni BDP rasti od 2,0 do 4,0 posto godišnje. Velik državni dug ozbiljna je prepreka rastu, a oslabljen bankarski sustav drugi je problem. Potencijalni će se obujam proizvodnje najvjerojatnije smanjiti zbog sporog rasta proizvodnje, teških financijskih uvjeta i visoke stope strukturne nezaposlenosti. U državnim je rukama više od 40 posto gospodarstva, a u Mađarskoj je, za usporedbu, riječ o 8,0 posto. Golem komad privatnog vlasništva u rukama je šačice bivših državnih tvrtki koje su privatizirane devedesetih. Gotovo polovica javne potrošnje odlazi na troškove društvenog prijenosa, no do onih kojima sredstva uistinu trebaju vrlo malo dospije. Što se tiče privatizacije, holdinške tvrtke na području energetike i prodaje čelika mogle bi privući ozbiljne inozemne ponude, no prodaja se ne očekuje u bliskoj budućnosti. Postoji opasnost da će se privatna potrošnja pokazati slabijom nego što se očekuje zbog slabog učinka na tržištu rada. Povoljna socijalna davanja i mirovinske povlastice smanjili su udio radne snage, a Slovenija, osim toga, bilježi ponajveću stopu starenja stanovništva u Europi, što će uvelike otežati dugoročnu financijsku održivost.
stva kriza koja je uslijedila pogoršala je postojeću neravnotežu unutar slovenskoga gospodarstva; uslijedio je drastičan pad domaće i strane potražnje, što je 2009. godine dovelo do smanjenja stvarnog BDP-a za 8,1 posto. Gospodarstvo se počelo oporavljati 2010., a stvarni je BDP u konačnici porastao za 1,2 posto. Pad gospodarstva doveo je do znatnoga fiskalnog deficita, visoke stope nezaposlenosti te gubitka konkurentnosti. Iako postoje naznake sve veće specijaliziranosti sektora visoke tehnologije, po unapređenju kvalitete izvoza Slovenija kaska za drugim zemljama regije.
Prihod 2010.
SEE TOP 100
Br.
Naziv tvrtke
Br.
Industrija
Promjena u
Dobit 2010.
Dobit 2009.
prihodu
1.
5.
Petrol d.d.
Nafta/plin
2482
19,97%
37,9
10,7
2.
12.
Poslovni Sistem Mercator d.d.
Trgovina
1670
–5,10%
36,8
19,3
3.
16.
Revoz d.d.
Auto industija
1331
3,10%
18,6
20,5
4.
27.
Krka d.d.
Farmacija
960,6
0,18%
165,9
170,8
5.
31.
Holding Slovenske Elektrarne d.o.o.
Energija
916,3
14,04%
79,5
60,2
6.
43.
Engrotus d.d.
Trgovina
678,0
0,72%
7,9
11,7
7.
44.
Gorenje d.d.
Electronics
677,2
10,29%
2,9
–6,1
8.
56.
GEN-I d.o.o.
Energija
580,4
35,25%
10,9
9,9
9.
58.
Lek d.d.
Farmacija
575,9
–0,99%
47,9
55,3
10.
64.
OMV Slovenija d.o.o.
Nafta/plin
556,5
17,05%
16,1
14,9
u mil.eura
71 50-74profil_zemlje.indd 71
1.10.2011 14:32:20
Srbija
SEE Top 100 Profil zemlje
Pregled gospodarstva
Gospodarski izgledi Očekuje se da će stvarni BDP 2011. porasti za 3,0%. Oporavak gospodarstva utemeljen na izvozu daje povoljne rezultate, no usporavaju ga gubitak radnih mjesta i restrukturiranje mnogih tvrtki. Inflacija je u posljednjih nekoliko godina dosegnula neugodne visine. Predviđa se da će cijene 2011. porasti za 8,1%, a postoji opasnost da se zbog porasta cijena hrane gospodarstvo pregrije. Središnja je banka početkom travnja povisila kamate na 12,50%, što je osmo povećanje od kolovoza 2010., no u srpnju i lipnju inflacija je ponovno smanjena za četvrtinu postotnog boda. U kolovozu se stopa inflacije stabilizirala na 11,75%. Očekuje se da će javna ulaganja i izvoz pokrenuti razvoj, no minijaturni privatni sektor ograničava potencijalne prilike za oporavak zemlje, a dobit ostvarena 2011. neće dosegnuti razinu rasta ostvarenu prije krize. Rast je preusko ograničen i nedovoljan za smanjenje nezaposlenosti. Stvarna se vrijednost krajnje privatne potrošnje 2009. smanjila, a 2010. porasla je za tek 0,3%. Očekuje se da će 2011. pasti za još 0,8%. Priljev novca od Srba koji rade u inozemstvu obično je činio velik dio BDP-a, no priljev je 2009. opao, a 2010. godine porastao je za tek 3,2 posto. To je smanjenje naškodilo privatnim ulaganjima (uglavnom u nekretnine) i potrošnji. Nezaposlenost je 2010. porasla na 20,4 posto, a očekuje se da će se 2011. popeti na 20,7 posto. Samo je otprilike polovica radno sposobnog stanovništva u radnom odnosu. Zamrzavanje isplata plaća zaposlenima u državnoj službi i mirovina najavljeno u siječnju 2011. nije provedeno zbog dogovora s MMF-om. U travnju su plaće zaposlenik u javnom sektoru i mirovine porasle za 5,5%. Javni sektor i dalje zapošljava najveći broj ljudi. Sindikati traže povećanje plaća od 20% i više, no vlada prijedlog nije prihvatila.
Izvozne destinacije
2010. Udjel (%) Uvozne destinacije
Srbijansko je gospodarstvo u razdoblju od 2004. do 2008. godine ostvarivalo stvarni rast BDP-a viši od 5% godišnje, no do ulaska u četvrto tromjesečje 2008. stopa rasta drastično se smanjila, a srbijanski se stvarni BDP tijekom recesije 2009. smanjio za 3,0%. Izvoz i uvoz pali su za dvoznamenkasti postotak, a tijekom iste godine smanjila se industrijska proizvodnja. Opao je rast tržišta kredita, fiksna ulaganja su se drastično smanjila, a vrijednost dinara opala. Vlada je reagirala uvođenjem programa izvanredne
Poslovna okolina
2010. Udjel (%)
Europa
89,7
Europa
92,1
Ostali
7,4
Azija
4,7
Afrika i Bliski istok
1,5
Ostali
1,0
Azija
1,2
Latinska Amerika
0,9
Latinska Amerika
0,1
Sjeverna Amerika
0,7
Australija
0,1
Afrika i Bliski istok
0,5
Vanjski dug
2006. 5,394.6
2007. 4,884.7
2008.
2009.
2010.
5,165.9
7,082.7
9,076.4
Povijesno |mlrd. eura| Trenutne cijene | Fiksna kamata za 2010.
Trenutno stanje platne bilance (%BDP-a)
2005. -8,7
2006.
2007.
2008.
-10,2
-16,0
-21,1
2009. 2010. -6,9
-7,0
Povijesno | % ukupnog BDP-a
Prelazak na neizravni porez gotovo je dovršen. Porasle su trošarine na gorivo i duhanske proizvode, a rast mirovina bit će obustavljen. Poslovne su regulative pojednostavljene pa je sada lakše registrirati tvrtku i dobiti kredit. Započela je reforma mirovinskog sustava. Vjerojatno će se morati povećati porez na dodanu vrijednost kako bi se sanirao sve veći državni deficit. Tvrtke se više žale na nagle promjene u oporezivanju nego na stupanj oporezivanja. Uloga je države smanjena, a udio privatnog sektora u ukupnoj stopi zaposlenosti je porasla. Međutim, preostale tvrtke u državnom vlasništvu i dalje trpe znatne gubitke. Godine 2010. trebalo je doći do djelomične prodaje telekoma u državnom vlasništvu, no dogovori su propali. Krajem 2010. , a naročito 2011., s obzirom na približavanje općih i lokalnih izbora, prodaja Telekoma Srbije ponovno je došla u središte javne političke rasprave, što će privatizaciju zasigurno odgoditi na još neko vrijeme. Država će se postupno povući iz vlasničkih udjela u bankama. Godine 2011. Srbija je s Bosnom, Slovenijom i Crnom Gorom potpisala ugovor o suradnji u vezi s dokidanjem prakse neplaćanja poreza. Prema podacima koje su vlasti prikupile, Srbija na neplaćenim porezima gubi više od 210 milijuna američkih dolara.
72 50-74profil_zemlje.indd 72
1.10.2011 14:32:23
Procjena tržišnog potencijala
stva
Gospodarstvo i dalje čekaju veliki pothvati glede restrukturiranja. Politički zahtjevne reforme morat će se provesti radi ostvarenja održivog rasta. Plan reformi obuhvaća mjere za obuzdavanje prevelikoga javnog sektora, nastavak započetih reformi mirovinskog sustava te racionalizaciju javnih poduzeća. Vladin je cilj gospodarstvo preusmjeriti od rasta zasnovanog na potrošnji prema povoljnijoj okolini za ulaganja i izvoz. Postoji mali tržišno orijentirani sektor koji ponajviše pokreće rast, velik nereformirani socijalistički sustav te neformalno gospodarstvo. Nije izgledno da će se Srbija pridružiti Europskoj uniji prije 2018. godine. Stanovništvo zemlje od devedesetih do danas opada te sve brže stari. Službena će se dob za umirovljenje povećati sa 53 na 58 godina za muškarce i žene. Tvrtke koje se bave poljoprivredom pokazat će velik potencijal kad se tržišta Europske unije počnu oporavljati. Smanjenje čekanja na granicama proizvođačima bi omogućilo da se s izvoza neprofitne smrznute robe preusmjere na izvoz svježih namirnica. Razdoblje uzgajanja jedinstveno je i uklapa se u potrebe Europske unije. Vlada je za odredila ciljanu stopu rasta od 7% godišnje do 2012. godine. Također se nadaju da će se inflacija do 2012. smanjiti na otprilike 4%. Međutim, jasno je da je za ostvarivanje tih ciljeva potrebno provesti temeljite reforme te da se gospodarstva Europske unije moraju znatno oporaviti. Kolebljiva politička klima i brojne interesne skupine također onemogućavaju provođenje reformi. Sve u svemu, ove bismo ciljeve mogli ocijeniti kao preambiciozne.
potrošnje vrijednog tri milijarde dolara radi poticanja proizvodnje i izvoza. Unatoč svemu gospodarstvo se nedovoljno brzo oporavljalo kako bi se smanjio gubitak radnih mjesta. Situacija se 2010. poboljšala nakon što je stvarni BDP porastao za 1,5%. Međutim, prelazak s rasta zasnovanog na potrošnji na onaj zasnovan na izvozu pokazao se kao zahtjevan pothvat koji je posebno teško zahvatio manje tvrtke, a zapošljavanje u formalnom i neformalnom segmentu privatnog sektora smanjilo se 2009. i 2010. godine.
Prihod 2010.
SEE TOP 100
Naziv tvrtke
No. Br.
Industrija
Promjena u prihodu
Dobit 2010.
Dobit 2009.
1.
9.
Naftna Industrija Srbije AD
Nafta/plin
1716
33,86%
156,3
-392,5
2.
18.
JP Elektroprivreda Srbije
Energija
1202
19,46%
16,9
-1,6
3.
30.
Telekom Srbija AD
Telekomunikacije
916,5
0,39%
149,7
162,2
4.
32.
U.S. Steel Serbia DOO
Metal
868,4
70,13%
-142,3
-153,1
5.
37.
JP Srbijagas
Nafta/plin
807,0
25,33%
8,4
9,9
6.
41.
Delta Maxi DOO
Trgovina
739,5
15,77%
17,9
18,9
7.
55.
Termoelektrane Nikola Tesla DOO
Energija
586,9
7,83%
3,8
-17,7
8.
74.
YugoRosGaz AD
Nafta/plin
489,7
39,83%
18,9
13,7
9.
75.
Mercator - S DOO
Trgovina
487,4
13,70%
6,9
12,1
10.
94.
Elektrovojvodina DOO
Energija
403,6
12,09%
-11,4
-6,9
u mil.eura
Fotografije © 2011 GeoEye US Dept of State Geographer © 2011 MapLink/Tele Atlas © 2011 Cnes/Spot Image
73 50-74profil_zemlje.indd 73
1.10.2011 14:32:25
SEE Top 100 Partneri
Strateški partner
Ekskluzivni partner sadržaja
Ekskluzivni partner za Bugarsku
Ekskluzivni partner za Hrvatsku
Pokrovitelji
Medijski partner
pokriva
SEE Top 100 Održivi razvoj
pokriva
SEE Top 100 Tvrtki
pokriva
SEE Top 100 Industrija - Farmaceutski sektor
Partner
74 03 sadrzaj 74 partneri 74
1.10.2011 13:00:05
Renault PREPORUČUJE
01_NASLOVNA.indd 3
30.9.2011 15:40:29
HYPO STAMBENI KREDIT
%P LSBKB HPEJOF V )ZQP "MQF "ESJB #BODJ QPUSB JUF KP QPWPMKOJKJ TUBNCFOJ LSFEJU V[ WBMVUOV LMBV[VMV V FVSJNB LBNBUOB TUPQB WFć PE Ę ĜĔ FGFLUJWOB bez naknade za obradu kredita LBNBUOB TUPQB PE ę ĝę
bez interkalarne kamate GJLTOB LBNBUOB TUPQB [B QSWF EWJKF godine
PNKFS J[OPTB LSFEJUB J WSJKFEOPTUJ IJQPUFLF ĕ ĕ
NPHVćOPTU QPĈFLB EP ĕĖ NKFTFDJ
GJOBODJSBOKF LVQOKF J[HSBEOKF BEBQUBDJKF JMJ SFGJOBODJSBOKF TUBNCFOPH kredita
rok otplate do 30 godina www.hypo-alpe-adria.hr t info telefon 0800 14 14
REPREZENTATIVNI PRIMJER UKUPNOG IZNOSA KREDITA I UKUPNIH TROŠKOVA* Naknada za obradu kredita
0%
Iznos kredita (glavnice)
55.000,00 EUR
3FEPWOB LBNBUOB TUPQB GJLTOB Ė HPEJOF
4,80%
Interkalarna kamata
0,00 EUR
3FEPWOB LBNBUOB TUPQB [B QSFPTUBMJ SPL PUQMBUF QSPNKFOKJWB
6,40%
Kamata za razdoblje otplate
ĘĔ ĜĖĕ ĜĜ &63
.KFTFĈOJ BOVJUFU V QSWPK HPEJOJ PUQMBUF
356,93 EUR
5SP BL PCSBEF LSFEJUB
0,00 EUR
.KFTFĈOJ BOVJUFU [B QSFPTUBMJ SPL PUQMBUF
ĘĔĖ ěě &63
6LVQBO J[OPT [B QMBćBOKF
ĝę ĜĖĕ ĜĜ &63
3FQSF[FOUBUJWOJ QSJNKFS KF J[SBĈVOBU V[ QSFUQPTUBWLV JTQMBUF Ĕĕ Ĕĝ ĖĔĕĕ HPEJOF J QFSJPEB LPSJ UFOKB EP ėĔ Ĕĝ ĖĔĕĕ HPEJOF QP NPEFMV [B LMJKFOUF #BOLF V[ PUWBSBOKF QBLFUB UFLVćFH SBĈVOB v7B B TSFUOB [WJKF[EBi GJLTOV LBNBUOV TUPQV QSWF EWJKF HPEJOF PUQMBUF LSFEJUB J SPL PUQMBUF ĖĔ HPEJOB ĖĘĔ NKFTFDJ &,4 FGFLUJWOB LBNBUOB TUPQB [B OBWFEFOJ QSJNKFS J[OPTJ Ě Ėĕ
01_NASLOVNA.indd 4
30.9.2011 15:40:50