Published by
www.top100.seenews.com
NAJVEĆE SOUTHEAST KOMPANIJE EUROPE’S JUGOISTOČNE BIGGEST EUROPE COMPANIES 6. IZDANJE SIXTH ANNUAL EDITION
2013.
sadržaj
4
TOP 100 kompanije
Editor-in-chief: Mira Karadzhova Senior editors: Nevena Krasteva, Valentina Gerasimova Editors: Gabriela Tzekova, Irina Slav Analysts: Valentin Stamov, Tsvetan Ivanov, Silviya Stoykova, Deyan Matov, Valentin Petrov Journalists: Tsvetana Paraskova, Gabriela Tzekova, Georgi Georgiev, Ina Ivanova, Liliya Chausheva, Pavel Gramatikov, Tsvetormira Tsanova, Valentin Vassilev, Emiliya Atanasova, Tanya Ivanova, Konstantina Vasileva, Djordje Daskalovic
14
TOP 100 banke
20
TOP 100 osiguranja
25
TOP 100 per capita
Head of SeeNews: Anna Koleva Director Information Services: Dilyan Damyanov Marketing & sales: Gergana Arsova, Mariya Todorova, Spas Spasov Design & prepress: Madlen Nacheva, Esenes studio Print: Alliance Print SeeNews, SEE TOP 100 and their logos are registered trademarks of AII Data Processing Ltd. All rights reserved. Re-publication or re-distribution of SeeNews content, including by framing, is strictly prohibited without the prior written consent of SeeNews.
Our partners
Contact us: 64 Kiril i Metodii Str, 1202 Sofia, Bulgaria tel: +359 2 8012 610/611 email: consulting@seenews.com top100.seenews.com Ekskluzivni partner za Hrvatsku Glavni urednik: Mislav Šimatović Urednik priloga: Vladimir Nišević
27
TOP 100 industrija
Styria international: Boris Trupčević, Mario Vrgoč Uprava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar Direktorica Poslovnog dnevnika: Andrea Borošić Prodaja oglasa: Jasna Bibić, voditelica prodaje Grafika: Kristina Nakić/Redpoint Izdavač: 24 sata d.o.o. Oreškovićeva 6H/1 10.000 Zagreb
37
SEE vodstvo
telefon: 01/6326060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: GZH, Radnička cesta 210, 10.000 Zagreb
@SeeNewsTOP100 SEENEWSTOP100
38
SEE profil država
SEENEWS TOP 100 SEE Disklejmer: SeeNews nije odgovoran za oglašivački sadržaj
TOP 100 kompanije 2012.
2011.
1.
1.
mil. eura
Naziv kompanije OMV Petrom SA
Država Rumunjska
Industrija Nafta/plin
Ukupni prihod 2012.
Promjena prihoda
Dobit/gubitak 2012.
Dobit/gubitak 2011.
4 733
18,32%
869.5
853,2
2.
3.
Lukoil Neftochim Burgas AD
Bugarska
Nafta/plin
4 207
22,09%
-48.1
-69,5
3.
2.
INA d.d.
Hrvatska
Nafta/plin
3 607
0,03%
175.3
261,2
4.
4.
OMV Petrom Marketing SRL
Rumunjska
Nafta/plin
3 427
10,33%
57.3
29,0
5.
7.
Petrol d.d.
Slovenija
Nafta/plin
3 263
14,11%
34.5
11,6
6.
8.
Rompetrol Rafinare SA
Rumunjska
Nafta/plin
3 124
17,28%
-67.2
-170,3
7.
5.
Automobile-Dacia SA
Rumunjska
Automobili
2 923
-3,63%
62.6
63,7
8.
6.
Aurubis Bulgaria AD
Bugarska
Metalurgija
2 717
-5,67%
102.8
115,7 389,2
9.
9.
Naftna Industrija Srbije AD
Srbija
Nafta/plin
2 160
18,42%
436.2
10.
18.
Holding Slovenske Elektrarne d.o.o.
Slovenija
Struja
1 956
43,29%
54.7
46,7
11.
11.
Rompetrol Downstream SRL
Rumunjska
Nafta/plin
1 851
6,91%
-33.9
-25,1
12.
10.
Lukoil-Bulgaria EOOD
Bugarska
Nafta/plin
1 836
2,97%
-36.3
-2,2 62,4
13.
13.
Hrvatska Elektroprivreda d.d.
Hrvatska
Struja
1 821
5,24%
41.0
14.
12.
Konzum d.d.
Hrvatska
Trgovina
1 789
1,07%
27.1
45,8
15.
16.
Petrotel – Lukoil SA
Rumunjska
Nafta/plin
1 696
9,05%
-62.0
-90,7 35,1
16.
14.
Natsionalna Elektricheska Kompania EAD
Bugarska
Struja
1 598
-4,28%
-48.1
17.
29.
GEN-I d.o.o.
Slovenija
Struja
1 510
52,67%
14.2
8,1
18.
17.
British American Tobacco (Romania) Trading SRL
Rumunjska
Hrana/piće
1 504
9,15%
89.1
73,4 38,8
19.
19.
Kaufland Romania SCS
Rumunjska
Trgovina
1 470
15,20%
62.0
20.
15.
Poslovni Sistem Mercator d.d.
Slovenija
Trgovina
1 447
-9,55%
-77.6
31,3
21.
20.
Lukoil Romania SRL
Rumunjska
Nafta/plin
1 364
10,49%
-50.4
-26,7
22.
38.
Renault Industrie Roumanie SRL
Rumunjska
Automobili
1 235
37,22%
-4.5
0,243
23.
27.
E.ON Energie Romania SA
Rumunjska
Nafta/plin
1 215
24,80%
-7.4
-44,4
24.
21.
JP Elektroprivreda Srbije (JP EPS)
Srbija
Struja
1 202
3,49%
-21.1
-46,6
25.
22.
Arcelormittal Galati SA
Rumunjska
Metalurgija
1 199
4,38%
-52.2
-143,6
26.
31.
Krka d.d.
Slovenija
Farmacija
1 060
8,56%
154.6
150,4
27.
28.
GDF SUEZ Energy Romania SA
Rumunjska
Nafta/plin
1 030
6,19%
85.7
48,5
28.
Novi
Electrica Furnizare SA
Rumunjska
Struja
1 022
153,93%
20.4
19,6
29.
25.
Romgaz SA
Rumunjska
Nafta/plin
1 016
-3,62%
280.9
238,8
30.
32.
Carrefour Romania SA
Rumunjska
Trgovina
997,7
7,67%
23.6
31,0
31.
36.
Prirodni Plin d.o.o.
Hrvatska
Nafta/plin
997,7
8,85%
-137.0
0,043
32.
42.
Bulgargaz EAD
Bugarska
Nafta/plin
962,7
14,55%
-58.1
-37,4
33.
26.
Hrvatski Telekom d.d.
Hrvatska
Telekomunikacije
958,1
-6,62%
222.7
240,8
34.
46.
MOL Romania Petroleum Products SRL
Rumunjska
Nafta/plin
949,9
31,46%
17.2
-3,1
35.
37.
Orange Romania SA
Rumunjska
Telekomunikacije
940,0
3,07%
116.9
186,5
36.
24.
Revoz d.d.
Slovenija
Automobili
918,4
-19,09%
12.8
13,9
37.
35.
OMV Bulgaria OOD
Bugarska
Nafta/plin
889,4
-5,51%
-3.7
2,3
38.
40.
Selgros Cash & Carry SRL
Rumunjska
Trgovina
870,5
1,36%
15.5
20,1
39.
34.
Telekom Srbija AD
Srbija
Telekomunikacije
863,9
-0,37%
99.2
213,5
40.
43.
Vodafone Romania SA
Rumunjska
Telekomunikacije
821,7
2,59%
113.4
98,5
41.
Novi
Complexul Energetic Oltenia SA
Rumunjska
Struja
814,2
26.7
42.
54.
OMV Slovenija d.o.o.
Slovenija
Nafta/plin
795,6
14,82%
16.0
43.
65.
Overgas Inc. АD*
Bugarska
Nafta/plin
751,4
21,56%
18.0
16,3 8,2
44.
49.
OMV Petrom Gas SRL
Rumunjska
Nafta/plin
735,4
4,37%
54.1
31,9
45.
33.
CFR SA
Rumunjska
Transport
732,1
-20,37%
32.7
-164,0
46.
61.
Mediplus Exim SRL
Rumunjska
Trgovina
730,5
15,89%
14.2
13,0
47.
39.
JP Srbijagas
Srbija
Nafta/plin
706,3
-13,23%
-309.7
12,0
48.
53.
Gorenje d.d.
Slovenija
Elektronika
705,9
1,61%
-14.1
7,3
49.
63.
Lek d.d.
Slovenija
Farmacija
697,9
9,11%
75.9
73,9
50.
55.
Naftex Petrol EOOD
Bugarska
Nafta/plin
697,1
0,72%
-42.8
-19,1
4
mil
2
ak
TOP 100 kompanije
mil. eura
2012.
2011.
51.
64.
CEZ Elektro Bulgaria AD
Bugarska
52.
57.
Interagro SA
Rumunjska
53.
48.
54.
Novi
Naziv kompanije
Ukupni prihod 2012.
Promjena prihoda
Dobit/gubitak 2012.
Struja
690,0
8,40%
0.303
1,2
Holding
683,3
2,31%
45.7
37,7
Država
Industrija
Dobit/gubitak 2011.
Telekom Slovenije d.d.
Slovenija
Telekomunikacije
677,8
-7,26%
48.9
21,3
Optima Grupa d.o.o. Banja Luka
BiH
Nafta/plin
665,1
86,46%
-80.6
-70,3
55.
52.
Delhaize Serbia DOO
Srbija
Trgovina
661,8
5,75%
16.4
-79,0
56.
56.
Romtelecom SA**
Rumunjska
Telekomunikacije
658,8
-1,62%
52.8
-294,3
57.
51.
58.
Novi
real,- Hypermarket Romania SRL
Rumunjska
Trgovina
657,3
-3,73%
-16.6
-28,0
Ford Romania SA
Rumunjska
Automobili
653,7
154,41%
-108.5
-109,1
59.
45.
Transelectrica SA
Rumunjska
Struja
646,8
-12,49%
7.8
21,0
60.
58.
RCS & RDS SA
Rumunjska
Telekomunikacije
637,6
-2,87%
19.9
-2,9
61.
44.
Termoelektrane Nikola Tesla DOO
Srbija
Struja
622,8
-11,47%
-16.4
58,7
62.
62.
Electrocentrale Bucuresti SA
Rumunjska
Struja
617,0
-1,74%
15.3
24,7 -22,4
63.
59.
Okta AD
Makedonija
Nafta/plin
604,3
-9,95%
-9.8
64.
75.
HEP-Proizvodnja d.o.o.
Hrvatska
Struja
601,1
10,83%
-0.8
-1,1
65.
66.
Alro SA
Rumunjska
Metalurgija
582,7
-3,79%
-35.1
52,9
66.
47.
Hidroelectrica SA
Rumunjska
Struja
578,5
-19,56%
-114.7
1,5
67.
76.
Oscar Downstream SRL
Rumunjska
Nafta/plin
570,2
9,45%
6.8
6,2
68.
72.
Mercator – S DOO
Srbija
Trgovina
568,5
10,51%
-3.4
9,0
69.
67.
OMV Hrvatska d.o.o.***
Hrvatska
Nafta/plin
567,4
-7,98%
5.6
4,3
70.
77.
HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o.
Hrvatska
Struja
562,8
6,04%
56.4
38,5
71.
73.
J.T. International (Romania) SRL
Rumunjska
Hrana/piće
560,8
4,33%
1.8
1,4
72.
88.
Dedeman SRL
Rumunjska
Trgovina
555,3
19,16%
58.4
47,6
73.
80.
Continental Automotive Products SRL
Rumunjska
Proizvodnja gume
546,7
6,94%
90.0
46,8
74.
New
Samsung Electronics Romania SRL
Rumunjska
Elektronika
541,3
55,04%
14.3
7,4
75.
71.
IMPOL d.o.o.
Slovenija
Metalurgija
523,7
-8,09%
2.8
5,1
76.
74.
Philip Morris Trading SRL
Rumunjska
Hrana/piće
517,9
-3,28%
4.1
3,5
77.
69.
Compania Nationala de Autostrazi si Drumuri Nationale din Romania SA
Rumunjska
Građevina
517,8
-10,00%
39.3
57,0
78.
84.
Zagrebacki Holding d.o.o.
Hrvatska
Holding
510,0
2,15%
-47.6
-64,5
9.9
-7,1
79.
81.
80.
Novi
Cosmote Romanian Mobile Telecommunications SA
Rumunjska
Telekomunikacije
505,3
-0,10%
Kaufland Bulgaria EOOD & Co KD*
Bugarska
Trgovina
503,1
19,79%
81.
79.
Michelin Romania SA
Rumunjska
Proizvodnja gume
502,0
-2,65%
7.9
10,4
82.
50.
Cargill Agricultura SRL
Rumunjska
Poljoprivreda
491,9
-28,74%
6.7
7,3 19,8
83.
Novi
Johnson Matthey DOOEL
Makedonija
Kemikalije
490,8
22,35%
29.5
84.
Novi
Elektro Energija d.o.o.
Slovenija
Struja
487,6
33,13%
3.5
1,5
85.
Novi
Enel Energie Muntenia SA
Rumunjska
Struja
479,9
11,74%
16.3
-0,300
86.
99.
Enel Energie SA
Rumunjska
Struja
478,0
8,95%
74.8
-10,0
87.
86.
JP Elektroprivreda BiH d.d.
BiH
Struja
473,6
-3,21%
3.6
0,759
88.
Novi
89.
91.
90.
FIAT Automobili Srbija DOO
Srbija
Automobili
471,4
345,06%
-2.0
-54,5
Idea DOO
Srbija
Trgovina
469,4
8,71%
-34.8
-17,9
Novi
Farmexpert D.C.I. SA
Rumunjska
Trgovina
468,8
11,43%
19.5
20,0
91.
Novi
Geoplin d.o.o.
Slovenija
Nafta/plin
464,7
20,77%
7.1
14,0
92.
Novi
Coca-Cola HBC Romania SRL
Rumunjska
Hrana/piće
460,8
10,57%
33.5
31,8
Mobiltel EAD
Bugarska
Telekomunikacije
458,5
-13,38%
47.2
39,1
Delphi Diesel Systems Romania SRL
Rumunjska
Automobili
451,4
40,24%
27.4
11,0
CFR – Calatori SA
Rumunjska
Transport
450,7
-22,55%
-224.0
0,352
Auchan Romania SA
Rumunjska
Trgovina
447,3
25,14%
0.745
-1,7
Brodosplit – Brodogradiliste d.o.o.
Hrvatska
Transport
443,5
-4,75%
353.4
211,2 -4,0
93.
78.
94.
Novi
95.
68.
96.
New
97.
92.
98.
100.
Alfred C. Toepfer International (Romania) SRL
Rumunjska
Agriculture
442,6
2,68%
-4.1
99.
89.
Bulgarian Telecommunications Company AD
Bugarska
Telekomunikacije
440,7
-6,40%
-20.1
4,7
100.
Novi
Pliva Hrvatska d.o.o.
Hrvatska
Farmacija
439,9
20,13%
89,7
55,5
5
Total revenueNet in mln profit euro in mln Threshold euro
TOP 100 kompanije
TOP 100 kombinirani financijski rezultati 2007.-2012. (mil. eura)
Gorko-slatki okus u ustima 2012. godine %01
Total revenue Ukupni prihod Net profit Dobit Threshold Prag isplativosti
%01
1
7
1
7
2
Sve zemlje u regiji u 2012. su zabilježile sporiji rast stope BDP-a u usporedbi s 2011. Najveća prepreka razvoju gospodarske aktivnosti bila je kriza u euro zoni, glavnom trgovinskom partneru zemalja Jugoistočne Europe, što je prouzrokovalo prošlogodišnji pad izvoza. Niska potrošnja kućanstava i građana bila je još jedan uzrok lošeg uspjeha gospodarstava Jugoistočne Europe. Oštra zima, proljetne poplave, ljetne suše i šumski požari u regiji uništili su usjeve i nepovoljno utjecali na trgovinu, fizičku infrastrukturu i gospodarsku aktivnost u regiji. Usprkos svemu navedenom, neka su gospodarstva Jugoistočne Europe uspjela ostvariti skroman gospodarski rast i zauzdati inflaciju. S obzirom na probleme s kojima je suočena euro zona i katastrofalne makroekonomske uvjete u Jugoistočnoj Europi, stabilna slika regije daje naslutiti da u nemirnim vodama manja plovila imaju veće šanse za preživljavanje..
Miješani signali
Mješoviti rezultati vodećih sto nefinancijskih tvrtki za 2012. u skladu su s razvojem gospodarstava Jugoistočne Europe. Usprkos teškim vremenima, ukupni prihod najuspješnijih sto igrača porastao je na 103,6 milijardi eura sa 101 milijarde eura prethodne godine. No uku-
Sukob titana
Za 2013. ova je rumunjska tvrtka potvrdila da će otpočeti s provedbom ambicioznog investicijskog programa za 2013. u vrijednosti od 1,2 milijarde eura, što je u odnosu na 2012. porast ulaganja od 24 posto. Sredstva će se uglavnom usmjeriti u istraživanje i proizvodnju. Iznenađenje je što je bugarski prerađivač nafte Lukoil Neftochim preoteo drugo mjesto hrvatskoj naftnoj kompaniji INA, koja je četiri godine bila drugoplasirana na ovome poretku. Prihodi bugarskog giganta porasli su za više od 22 posto i dosegnuli 4,2 milijarde eura. Usprkos tome, ta je tvrtka i dalje u minusu te je zabilježila neto gubitak od 48 milijuna eura iako je poboljšala rezultate (2011. je bila 69,5 milijuna eura u gubitku). INA je zamijenila mjesta s ovom bugarskom kompanijom budući da su joj prihodi ostali nepromijenjeni u odnosu na 2011., a neto
6
Petroleum/ Natural Gas
77 441.9
Države Jugoistočne Europe sa svojim su prednostima i manama u 2012. oslikale vrlo raznoliku sliku, ali općenito se može reći da je posvuda godinu obilježilo usporavanje gospodarske aktivnosti i nagli porast stope nezaposlenosti. Recesija u euro zoni nepovoljno je utjecala na izravna strana ulaganja u zemlje Jugoistočne Europe te inozemnu potražnju
2
72
Mira Karadzhova
pni neto profit spustio se s 3,0 milijarde eura 2011. na 2,85 milijarde eura. Prag za ulazak na ljestvicu vodećih sto Jugoistočne Europe nešto se spustio te sada iznosi 440 milijuna eura dok je u prethodnom izdanju iznosio 442 milijuna eura. To dokazuje da profitabilnost nije rasla iako su tvrtke uspjele ostvariti veće prihode. Svejednako, sva tri pokazatelja u 2011. su se vratila na predkrizne razine, a taj trend nastavio se i u 2012., što daje naslutiti da su vremena pada zarade iza nas. Broj tvrtki čiji su prihodi pali u 2012. se popeo s 21 na 33, ali te su firme ionako uglavnom bile smještene na začelju poretka, što znači da su se veće tvrtke pokazale otpornijima na izazove trenutne gospodarske situacije. Rumunjska poljoprivredna tvrtka Cargill Agricultura, čiji su se prihodi sunovratili za 28,74 posto iskusila je najveći pad. Kao rezultat toga na ljestvici se spustila za 32 mjesta te se u 2012. nalazi na 82. mjestu ukupnog poretka. Za razliku od nje bugarski distributer plina Overgas skočio je za 22 mjesta te je sada na 43. mjestu, što je najviši skok na popisu za 2012.
SE
Electricity
1.6 1.2
2.2 3.0 405.4
439.9
Wholesale/Retail
Telecommunicatio
5.0 6.7
Automobiles
391.8
7.0
Revenue
Metals
44.9
Food/Drinks/Toba Pharmaceuticals
360.1 11.6
Transportation
16.2
2008
2009
Electronics 2
2 22
1 7
2010
2011
1
2012
profit pao za jednu trećinu. 49 posto dionica INA-e u vlasništvu je mađarske grupe MOL, a većinsko vlasništvo ima vlada u Zagrebu. Hrvatska vlada pokušava poništiti dogovor kojime je 2009. MOL-u pripada upravljačka kontrola nad tom tvrtkom.
Mlade nade
U izdanju popisa vodećih sto tvrtki za 2012. našlo se mjesta za 16 novaka. Pridošlica FIAT Automobili Srbija ostvario je najveći skok prodaje od svih tvrtki u poretku u iznosu od čak 345 posto te time dospio na 88. mjesto. Usprkos tako velikom skoku nije najviše plasiran od novaka na popisu vodećih sto tvrtki za 2012. Rumunjska elektroenergetska tvrtka Electrica Furnizate debitirala je na 28. mjestu na krilima porasta prihoda od 154 posto.
Što veće, to bolje
Rumunjska je pomela konkurenciju s dojmljivom 51 tvrtkom na izdanju popisa vodećih sto tvrtki za 2012. Prošle je godine imala 49 predstavnika, no devet od šesnaest novih pridošlica dolazi iz Rumunjske, a samo sedam rumunjskih tvrtki ispalo je s ljestvice. Slovenija je nadmašila i Srbiju i Bugarsku s 13 tvrtki u vodećih sto, što je više od 11 koliko ih je imala 2011. Bugarska, koja je pak porazila Srbiju imala je 12 predstavnika.
Заглавие подзаглавие
SEE TOP 100 2013 industrijski proboj 2.2 3.0
Легенда 1.6 1.2
Metodologija
3 32 4 Automobiles SEE TOP 100 je ljestvica najvećih 4 28 tvrtki u jugoistočnoj Europi po pitan44.9
Prihod Revenue u mlrd. eura
11.6
Petroleum/ Natural Gas
ju ukupnog dohotka za fiskalnu godinu koja je završila s 31. prosincem Metals 6 No. 2012. I brojke za 2012., kao i usporedne brojke za 2011. izvedene su iz Food/Drinks/Tobacco of companies godišnjih nekonsolidiranih izvješća za 2012. 10 Pharmaceuticals Transportation
аргумент 16.2
Electricity
Electricity Wholesale/Retail
стойност
7.0
Automobiles
4
Metals
6
Food/Drinks/Tobacco 10
4
3 32 28
No. Br. ofkompanija companies 441.9 14
18
Electronics 1
18
Electronics
2012.
Telecommunications
Transportation
14
Top 10 od TOP 100 2008.-2012.
2010.
2009.
OMV Petrom SA
OMV Petrom SA
OMV Petrom SA
Petrom SA
Lukoil Neftochim Burgas AD
INA d.d.
INA d.d.
INA d.d.
INA d.d.
3.
INA d.d.
Lukoil Neftochim Burgas AD
Lukoil Neftochim Burgas AD
Lukoil Neftochim Burgas AD
Lukoil Neftochim Burgas AD
4.
OMV Petrom Marketing SRL
OMV Petrom Marketing SRL
Automobile Dacia SA
Automobile Dacia SA
Naftna Industrija Srbije AD Petrol d.d.
Wholesale/Retail
Pharmaceuticals
TOP 100 kompanije
Telecommunications
5.0 6.7
Petroleum/ Natural Gas
Nafta/plin Struja Trgovina Telekomunikacije Automobili Metalurgija Hrana/piće/duhan Pharmaceuticals Transport Elektronika
1.
OMV Petrom SA
2.
2011.
2008.
5.
Petrol d.d.
Automobile-Dacia SA
Petrol d.d.
Petrol d.d.
6.
Rompetrol Rafinare SA
Aurubis Bulgaria AD
Rompetrol Rafinare SA
Poslovni Sistem Mercator Lukoil-Bulgaria EOOD d.d.
7.
Automobile-Dacia SA
Petrol d.d.
Aurubis Bulgaria AD
Konzum d.d.
Rompetrol Rafinare SA
8.
Aurubis Bulgaria AD
Rompetrol Rafinare SA
Konzum d.d.
Rompetrol Rafinare SA
Arcelormittal Galati SA
9.
Naftna Industrija Srbije AD
Naftna Industrija Srbije AD
Naftna Industrija Srbije AD
Hrvatska Elektroprivreda d.d.
Automobile Dacia SA
Lukoil-Bulgaria EOOD
Poslovni Sisitem Mercator d.d.
Holding Slovenske 10. Elektrarne d.o.o.
Lukoil-Bulgaria EOOD
ca OL, bu. or ka
12. AT ok od to. atki ka tu
mih 49 ih m niu ala a-
7
Lukoil-Bulgaria EOOD
TOP 100 kompanije million euro 1100
900
700
500 Brodosplit - Brodogradiliste d.o.o.
300
Hrvatski Telekom d.d. Vodafone Romania SA
100 100
80
G R
Lek d.d.
Enel Energie SA
K
Dedeman SRL
60
HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o.
Mobiltel EAD
40
Telekom Srbija AD
Continental Automotive Products SRL
Pliva Hrvatska d.o.o.
Orange Romania SA
Romtelecom SA**
OMV Petrom Gas SRL Telekom Slovenije d.d.
Compania Nationala de Autostrazi si Drumuri Nationale din Romania SA
Coca-Cola HBC Romania SRL Delphi Diesel Systems Romania SRL
Interagro SA
CFR SA Johnson Matthey DOOEL J.T. International (Romania) SRL RCS & RDS SA Overgas Inc. AD* Farmexpert D.C.I. SA 20 Delhaize Serbia DOO Samsung Electronics OMV Hrvatska d.o.o.*** Romania SRL Enel Energie Muntenia SA Oscar Downstream SRL Electrocentrale Bucuresti SA Geoplin d.o.o. Mediplus Exim SRL Transelectrica SA Mercator - S DOO Auchan 0 Romania SA CEZ Elektro Bulgaria AD HEP-Proizvodnja d.o.o. IMPOL d.o.o. Alfred C. Toepfer FIAT Okta AD International Automobili Philip Morris Trading SRL Gorenje d.d. (Romania) SRL Srbija DOO Cosmote Romanian Mobile -20 Telecommunications SA Bulgarian Michelin Romania SA real,- Hypermarket Termoelektrane Telecommunications Romania SRL Nikola Tesla DOO Cargill Agricultura SRL Company AD Elektro Energija d.o.o. Alro SA Idea DOO -40 JP Elektroprivreda BiH d.d. Naftex Petrol EOOD
Complexul Energetic Oltenia SA
Carrefour Romania SA
Selgros Cash & Carry SRL OMV Slovenija d.o.o.
Revoz d.d.
MOL Romania Petroleum Products SRL
OMV Bulgaria OOD
Zagrebacki Holding d.o.o.
-60
Ele Fur
Bulgargaz EAD
-80
Optima Grupa d.o.o. Banja Luka
-100 -100
Ford Romania SA
Hidroelectrica SA
-200
Prirodni Plin d.o.o.
CFR - Calatori SA
-300
JP Srbijagas
-400 400 million euro
500
600
700
800
900
1000
The chart illustrates the position of each of the SEE TOP 100 companies in terms of total revenue, net profit/loss and total revenue per capita for 2012. The X axis is a measure of 2012 total revenue, the Y axis represents net profit/loss and the size of the bubbles corresponds to the total revenue per capita. Kaufland Bulgaria EOOD & Co KD was not included in the graph as no net profit/loss data was available.
8
100
SA
000
TOP 100 kompanije million euro 1100
900
OMV Petrom SA
700
500 Naftna Industrija Srbije AD
300
Romgaz SA Krka d.d.
GDF SUEZ Energy Romania SA
INA d.d.
Aurubis Bulgaria AD
100 100
British American Tobacco (Romania) Trading SRL
80
Kaufland Romania SCS
AutomobileDacia SA Holding Slovenske Elektrarne d.o.o.
Država porijekla The colours of the bubbles correspond to the country of kompanije origin of each company:
OMV Petrom Marketing SRL
BiH Bosnia and
Herzegovina
Hrvatska Elektroprivreda d.d. Petrol d.d.
Electrica Furnizare SA
60
40
Bugarska Bulgaria
Konzum d.d.
20 GEN-I d.o.o.
Hrvatska Croatia 0
Renault Industrie Roumanie SRL
Makedonija Macedonia
E.ON Energie Romania SA JP Elektroprivreda Srbije (JP EPS) Rompetrol Downstream SRL Lukoil Romania SRL
Lukoil-Bulgaria EOOD
Petrotel - Lukoil SA
-40
Srbija Serbia
Lukoil Neftochim Burgas AD
Natsionalna Elektricheska Kompania EAD Arcelormittal Galati SA
-20
Rumunjska Romania
-60
Slovenija Slovenia
Rompetrol Rafinare SA
Poslovni Sistem Mercator d.d.
-80
-100 -100
-200
-300
-400 1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000 1,700 – 800 800 – 300 300 – 200
The
9
The size of the bubbles should be read as follows:
200 – 100 100 – 0
TOP 100 kompanije
Brodosplit zadržao prvo mjesto na ljestvici najprofitabilnijih tvrtki jugoistočne Europe Tsvetana Paraskova
Najprofitabilnije tvrtke Br.
Hrvatsko Brodosplit – Brodogradilište d.o.o. drugu se godinu zaredom našlo na vrhu ljestvice 20 najprofitabilnijih tvrtki jugoistočne Europe, a operatori na tržištu nafte i plina pomaknuli su se prema vrhu ljestvice kojom dominira 11 rumunjskih tvrtki.
Tvrtka Brodosplit – Brodogradilište, koja je povrat ulaganja od -28,04 posto ostvaren 2010. pretvorila u 45,28 posto 2011., svoju je profitabilnost 2012. povećala na ogromnih 79,69 posto. Povećavši povrat ulaganja s 22,11 na 27,66 posto 2012. godine, na drugom se mjestu našao rumunjski Romgaz SA, najuspješniji od pet predstavnika industrije naftnih derivata i prirodnog plina te najviše pozicionirana od ukupno jedanaest rumunjskih tvrtki. Romgaz s drugog mjesta istisnuo Železnice Srbije AD (nekoć JP Železnice Srbije), koje su ispale s ljestvice 20 najuspješnijih tvrtki u 2012. godini. Hrvatski Telekom d.d. zadržao je treće mjesto u poretku za 2012. Naftna Industrija Srbije AD popela se s osmoga na peto mjesto sa skokom u povratu ulaganja s 19,63 na 20,19 posto. Rumunjski OMV Petrom SA, najuspješnije poduzeće jugoistočne Europe po dohotku, zadržalo je šesto mjesto na ljestvici najprofitabilnijih, no u odnosu na 2011. zabilježio pad povrata ulaganja s 20,80 na 18,37 posto. Na ljestvicu za 2012. ušle su dvije rumunjske tvrtke iz sektora naftnih derivata i prirodnog plina, GDF SUEZ Energy Romania SA na sedamnaestom i OMV Petrom Gas SRL na dvadesetome mjestu, čime se u odnosu na prethodnu godinu broj predstavnika te industrijske grane povećao s tri na pet. Rumunjska je na sedmo mjesto
SEE TOP 100 Br.
Naziv kompanije
Država
Industrija Transport
Povrat na uloženo 2012.
Povrat na uloženo 2011.
79,69%
45,28%
1.
97
Brodosplit – Brodogradiliste d.o.o.
Hrvatska
2.
29.
Romgaz SA
Rumunjska Nafta/plin
27,66%
22,11%
3.
33.
Hrvatski Telekom d.d.
Hrvatska
Telekomunikacije
23,24%
23,42%
4.
100.
Pliva Hrvatska d.o.o.
Hrvatska
Farmacija
20,39%
15,12%
5.
9.
Naftna Industrija Srbije AD
Srbija
Nafta/plin
20,19%
19,63%
6.
1.
OMV Petrom SA
Rumunjska Nafta/plin
18,37%
20,80%
7.
73.
Continental Automotive Products SRL
Rumunjska Gumeni proizvodi
16,45%
8,93%
8.
86.
Enel Energie SA
Rumunjska Struja
15,65%
-2,22%
9.
26.
Krka d.d.
Slovenija
14,59%
15,40%
10.
40.
Vodafone Romania SA
Rumunjska Telekomunikacije
13,80%
12,00%
Farmacija
11.
35.
Orange Romania SA
Rumunjska Telekomunikacije
12,44%
19,95%
12.
39.
Telekom Srbija AD
Srbija
Telekomunikacije
11,49%
22,66%
Farmacija
13.
49.
Lek d.d.
Slovenija
10,88%
11,55%
14.
72.
Dedeman SRL
Rumunjska Trgovina
10,52%
9,96%
15.
93.
Mobiltel EAD
Bugarska
Telekomunikacije
10,30%
7,38%
16.
70.
HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o.
Hrvatska
Struja
10,02%
7,23%
17.
27.
GDF SUEZ Energy Romania SA
Rumunjska Nafta/plin
8,32%
4,88%
18.
56.
Romtelecom SA
Rumunjska Telekomunikacije
8,01%
-42,87%
19.
77.
Compania Nationala de Autostrazi si Drumuri Nationale din Romania SA
Rumunjska Građevina
7,59%
9,67%
20.
44.
OMV Petrom Gas SRL
Rumunjska Nafta/plin
7,35%
4,42%
plasirala Continental Automotive Products SRL s porastom povrata ulaganja s 8,93 na 16,45 posto te skokom sa petnaestog mjesta 2011. godine. Lani je na osmo mjesto ušao i rumunjski elektrodistributer Enel Energie SA s povratom ulaganja od 15,65 posto, nakon što je 2011. zabilježio povrat od -2,22 posto te nije uspio ući među 20 najuspješnijih. Rumunjski Vodafone Romania SA, Orange Romania SA i Romtelecom SA na 10., 11. i 18. mjestu tri su od šest telekomunikacijskih tvrtki koje su se našle na ljestvici za 2012. uz Hrvatski Telekom, Telekom Srbija AD i bugarski Mobiltel EAD. Rumunjski Dedeman SRL na 14. mjestu jedini je predstavnik trgovine, spustivši se za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu. Rumunjska je također dala jedinog predstavnika građevinskog sektora, tvrtku Compania Nationala de Autostrazi si Drumuri Nationale na devetnaestome mjestu, koja se spustila s četrnaestoga godinu ran-
10
ije. Farmaceutska je industrija na ljestvici za 2012. imala tri predstavnika: četvrtoplasiranu Plivu Hrvatska, koja se godinu ranije nije svrstala na ljestvicu, te dvije slovenske tvrtke, Krku d.d. i Lek d.d.
Metodologija Ljestvica najprofitabilnijih je poredak vodećih 20 tvrtki s najvećim povratom prihoda na SEE TOP 100. Povrat prihoda računa se kao neto profit podijeljen s ukupnim prihodom, oboje u eurima. Kako bi se omogućila usporedba, sve lokalne valute pretvorene su u euro koristeći službeni valutni tečaj središnjih banaka posljednjeg radnog dana 2012. te 2011. godine.
ADV 407/2013 HR
Bezgranično kombiniranje. Ciljano optimiziranje. Je li vaš protok robe pregledan, a rokovi isporuke optimalni? Mogu li se smanjiti vaše zalihe u skladištu ili fiksni i ostali troškovi? U mreži nabave, proizvodnje, skladištenja i distribucije pokrećemo skupa s vama ljude, robu i podatke prema jasnom cilju: poboljšanju vaše logistike radi ostvarivanja prednosti u odnosu na konkurenciju – i to diljem svijeta. Jer je svako logističko rješenje individualno poput naših klijenata. Uvjerite se i sami u pokretačku snagu GW-a: gw-moves.com Servisni telefon +385.1.3436926 www.gw-world.hr
GW_407_Poslovnidnevnik_200x265+3.indd 1
07.04.13 23:19
TOP 100 kompanije
Energetski sektor preuzima ljestvicu gubitnika u 2012. Tsvetana Paraskova
Gubitnici Br.
mil. eura
SEE TOP 100 Br.
Naziv kompanije
Država
Gubitak 2012.
Industrija
Dobit/gubitak 2011.
1.
47.
JP Srbijagas
Srbija
Nafta/plin
-309,7
12,0
2.
95.
CFR – Calatori SA
Rumunjska
Transport
-224,0
0,352 0,043
3.
31.
Prirodni Plin d.o.o.
Hrvatska
Nafta/plin
-137,0
4.
66.
Hidroelectrica SA
Rumunjska
Struja
-114,7
1,5
5.
58.
Ford Romania SA
Rumunjska
Automobili
-108,5
-109,1
6.
54.
Optima Grupa d.o.o. Banja Luka
BiH
Nafta/plin
-80,6
-70,3
7.
20.
Poslovni Sistem Mercator d.d.
Slovenija
Trgovina
-77,6
31,3
8.
6.
Rompetrol Rafinare SA
Rumunjska
Nafta/plin
-67,2
-170,3 -90,7
9.
15.
Petrotel – Lukoil SA
Romania
Nafta/plin
-62,0
10.
32.
Bulgargaz EAD
Bugarska
Nafta/plin
-58,1
-37,4
11.
25.
Arcelormittal Galati SA
Rumunjska
Metalurgija
-52,2
-143,6
12.
21.
Lukoil Romania SRL
Rumunjska
Nafta/plin
-50,4
-26,7 -69,5
13.
2.
Lukoil Neftochim Burgas AD
Bugarska
Nafta/plin
-48,1
14.
16.
Natsionalna Elektricheska Kompania EAD
Bugarska
Struja
-48,1
35,1
15.
78.
Zagrebački Holding d.o.o.
Hrvatska
Holding
-47,6
-64,5
16.
50.
Naftex Petrol EOOD
Bugarska
Nafta/plin
-42,8
-19,1
17.
12.
Lukoil-Bulgaria EOOD
Bugarska
Nafta/plin
-36,3
-2,2
18.
65.
Alro SA
Rumunjska
Metalurgija
-35,1
52,9
19.
89.
Idea DOO
Srbija
Trgovina
-34,8
-17,9
20
11
Rompetrol Downstream SRL
Rumunjska
Nafta/plin
-33,9
-25,1
Energetske kompanije ostvarile su većio dio gubitaka u Jugoistočnoj Europi u 2012. godini. Na ljestvici 20 gubitaša nalazi se čak 13 kompania iz naftnog i plinskog sektora. Ranijih godina ljestvicom su dominirale tvrtke iz sektora metalurgije i teške industrije.
Broj jedan među gubitašima na ljestvici za 2012. godinu je srpska naftna kompanija JP Srbijagas koja je poslovala s gubitkom od 309,7 milijuna eura što je prihod 12 milijuna eura manji nego godinu. Rumunjska željeznička kompanija CFR – Calatori SA nalazi se na drugom mjestu među gubitašima us ostvarenim gubicima od 224 milijuna eura. Kompanija je godinu ranije ostvarila dobit
od 352.00 eura. Na ljestvici ju prati hrvatska plinska kompanija Prirodni Plin d.o.o., koja je prijavila gubitak od 137 milijuna eura nakon što je u 2011. godini ostvarila dobit od 43.000 eura. Četvrta na ljestvici je rumunjska hidroenergetska kompanija Hidroelectrica SA s gubitkom od 114,7 milijuna eura koji je ostvarila u 2012. godini. Ista kompanija ostvarila je godinu ranije 1,5 milijuna eura dobiti. Ukupno gledajući srpske tvrtke ostvarile su najveći gubitak u 2012. godini, ali na ljestvici ih se nalaze svega dvije. Pored JP Srbijagasa tu je još i Idea DOO, trgovačka tvrtka koja se nalazi na 19 poziciji na ljestvici. Rumunjska koja na ljestvici ima drugu tvrtku po gubicima i četvrtu po gubicima na ljestvici posjeduje devet kompanija koje su ostvarile gubitak. U 2011. godini bilo je 11 kompanija iz Rumunjske među gubitašima. Većina rumunjskih gubitaša u 2012. godini
12
poslovala je u sektoru nafte i plina, a ističu se još automobilski i metalurgijski sektor. Rafinerija Rompetrol Rafinare SA ai naftna kompanija Petrotel – Lukoil SA, nalaze se na 8 i 9 mjestu ljestvice, a gubici su im manji nego godinu ranije. S druge strane Lukoil Romania SRL (na 12 mjestu) i Rompetrol Downstream SRL (na 20 mjestu) povećali su gubitak u 2012. godini. Ford Romania SA smanjio je svoje gubitke na 108 milijuna eura, ali svejedno se našao na petom mjestu gubitaša. Rumunjski predstavnik metalske industrije Arcelormittal Galati SA gotovo je prepolovio svoj gubitak u donsu na 2011. godinu ali se ipak našao na 11 mjestu ljestvice gubitaša. Pad je to s petog mjesta među gubitašima u 2011. godini. Još jedna metalurgiska tvrtka iz Rumunjske Alro SA nalazi se ljestvici, na 18 mjestu, iako je svoj gubitak iz 2011. godine od 52,9 milijuna eura uspjela smanjiti na 35,1 milijuna eura. Pored kompanije Prirodni Plin, Hrvatska na ljestvici gubitaša ima još jednu tvrtku. Kompanija Zagrebački hoding nalazi se na 15 mjestu ljestvice, a jedna od rijetkih tvrtki koje nisu iz proizvodnog sektora. Sličnu tvrtku na ljestvici još jedino ima Slovenija, a radi se trgovačkom centru Mercator koji je sedmi na ljestvici s gubitkom od 77,6 milijuna eura. Inače, kompanija Mercator ostvaria je u 2011. godini dobit od 31,3 milijuna eura.
Metodologija Najveći gubitnici na ljestvica 20 tvrtki s najznačajnijim gubicima na poretku SEE TOP 100. Kako bi se omogućila usporedba, sve lokalne valute pretvorene su u euro koristeći službeni valutni tečaj središnjih banaka posljednjeg radnog dana 2012. te 2011. godine.
TOP 100 banka 2012.
2011.
mil. eura Naziv kompanije
Država
mil
Imovina 2012.
Promjena u imovini
Dobit/gubitak 2012.
Dobit/gubitak 2011.
2
1.
1.
Banca Comerciala Romana SA
Rumunjska
15,926
-4,54%
-274,3
56,7
52
2.
2.
Zagrebacka Banka d.d.
Hrvatska
13,801
0,12%
117,6
174,7
53
3.
3.
Nova Ljubljanska Banka d.d.
Slovenija
11,487
-11,50%
-304,9
-233,2
54
4.
4.
BRD – Groupe Societe Generale SA
Rumunjska
10,821
-1,70%
-74,8
108,7
55
5.
5.
Privredna Banka Zagreb d.d.
Hrvatska
9,066
1,38%
112,1
150,9
56
6.
6.
Erste & Steiermarkische Bank d.d.
Hrvatska
7,755
2,60%
64,0
86,4
57
7.
8.
Banca Transilvania SA
Rumunjska
6,677
14,54%
72,4
52,9
58
8.
7.
UniCredit Bulbank AD
Bugarska
6,472
6,34%
108,6
115,8
59
9.
9.
CEC Bank SA
Rumunjska
6,075
8,34%
8,3
26,9
60
10.
12.
UniCredit Tiriac Bank SA
Rumunjska
5,659
9,80%
39,1
35,9
61
11.
10.
Raiffeisenbank (Romania) SA*
Rumunjska
5,424
-1,04%
89,5
99,0
62
12.
13.
Raiffeisenbank Austria d.d.
Hrvatska
4,731
-7,19%
48,2
43,4
63
13.
11.
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
Hrvatska
4,571
-15,55%
34,1
5,6
64
14.
15.
DSK Bank EAD
Bugarska
4,462
1,96%
98,1
43,6
65
15.
14.
Nova Kreditna Banka Maribor d.d.
Slovenija
4,339
-9,81%
-203,3
-84,0
66
16.
18.
SID – Slovenska Izvozna in Razvojna Banka d.d.
Slovenija
4,089
1,48%
5,0
6,5
67
17.
20.
Banca Intesa AD
Srbija
3,646
5,35%
83,7
91,9
68
18.
16.
Abanka Vipa d.d.
Slovenija
3,598
-14,64%
-75,7
-119,1
69
19.
25.
First Investment Bank AD – Fibank
Bugarska
3,532
13,20%
14,8
18,7
70
20.
21.
Societe Generale – Splitska Banka d.d.
Hrvatska
3,490
-1,61%
12,7
18,3
71
21.
22.
United Bulgarian Bank AD
Bugarska
3,246
-5,21%
-20,8
6,1
72
22.
23.
Raiffeisenbank (Bulgaria) EAD
Bugarska
3,156
-4,29%
2,3
26,0
73
23.
26.
Eurobank EFG Bulgaria AD – Postbank
Bugarska
2,882
-5,90%
0,762
3,8
74
24.
35.
Corporate Commercial Bank AD
Bugarska
2,882
39,40%
28,9
31,2
75
25.
29.
Komercijalna Banka AD
Srbija
2,859
17,68%
36,4
33,7
76
26.
28.
UniCredit Banka Slovenija d.d.
Slovenija
2,815
-4,42%
1,1
14,7
77
27.
30.
SKB Banka d.d.
Slovenija
2,594
-1,63%
3,7
24,2
78
28.
33.
Banka Koper d.d.
Slovenija
2,316
2,96%
7,2
17,7
79
29.
32.
Raiffeisen Bank Sh.a.
Albanija
2,273
-1,22%
37,2
51,0
80
30.
31.
Banka Celje d.d.
Slovenija
2,270
-8,87%
-25,0
-14,9
81
31.
34.
Hrvatska Postanska Banka d.d.
Hrvatska
2,259
3,61%
12,5
11,7
82
32.
39.
Unicredit Bank Srbija AD
Srbija
2,148
22,66%
38,8
43,6
83
33.
43.
UniCredit Bank d.d. Mostar
BiH
1,914
6,04%
27,3
25,6
84
34.
37.
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
Slovenija
1,901
-3,89%
-11,4
-26,9
85
35.
72.
Alpha Bank – Bulgaria Branch
Bugarska
1,888
111,94%
-9,9
-22,5
86
36.
36.
Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo
BiH
1,884
-8,24%
18,7
22,4
87
37.
46.
Societe Generale Expressbank AD
Bugarska
1,833
8,99%
23,6
24,2
88
38.
38.
Gorenjska Banka d.d.
Slovenija
1,790
-8,08%
-62,2
1,7
89
39.
42.
Societe Generale Bank Srbija AD
Srbija
1,790
7,22%
0,907
13,2
90
40.
52.
Banka Kombetare Tregtare Sh.a. (National Commercial Bank)
Albanija
1,772
23,38%
23,4
20,6
91
41.
45.
OTP Banka Hrvatska d.d.
Hrvatska
1,763
4,16%
13,3
13,2
92
42.
40.
Raiffeisen Banka AD
Srbija
1,760
2,85%
51,0
47,3
93
43.
49.
Central Cooperative Bank AD
Bugarska
1,712
11,48%
5,5
6,9
94
44.
47.
Piraeus Bank Bulgaria AD
Bugarska
1,584
-3,44%
4,9
26,9
95
45.
44.
Banca Romaneasca SA
Rumunjska
1,561
-8,27%
-37,7
-13,1
96
46.
51.
Garanti Bank SA
Rumunjska
1,511
6,34%
-24,1
0,366
97
47.
48.
Eurobank EFG AD
Srbija
1,490
5,27%
14,8
25,6
98
48.
53.
Hypo Alpe-Adria-Bank AD
Srbija
1,486
14,83%
14,0
12,3
99
49.
50.
Raiffeisen Banka d.d.
Slovenija
1,420
-6,35%
-8,8
-5,5
10
50.
54.
AIK Banka AD
Srbija
1,361
7,79%
32,1
28,5
51.
56.
Komercijalna Banka AD
Makedonija
1,346
3,27%
9,1
17,7
14
(*) po
ura
1.
TOP 100 banke
mil. eura Imovina 2012.
Promjena u imovini
Dobit/gubitak 2012.
Dobit/gubitak 2011.
52.
2012.
62.
2011.
Sberbank Banka d.d. (formerly Banka Volksbank d.d.)
Naziv kompanije Slovenija
Država
1,338
32,04%
0,156
2,7
53.
59.
Stopanska Banka AD Skopje
Makedonija
1,235
7,63%
16,4
12,5
54.
65.
Banca Comerciala Intesa Sanpaolo Romania SA
Rumunjska
1,144
2,20%
-23,8
-31,2
55.
60.
Banka Sparkasse d.d.
Slovenija
1,103
3,40%
-9,1
-0,745
56.
66.
Sberbank d.d. (formerly Volksbank d.d.)
Hrvatska
1,088
9,55%
-18,6
0,115
57.
74.
Banca Comerciala Carpatica SA
Rumunjska
1,067
22,11%
4,9
-7,4
58.
63.
CIBANK AD
Bugarska
1,065
5,73%
5,1
-28,5
59.
76.
OTP Bank Romania SA
Rumunjska
1,048
23,66%
-16,9
-0,458
60.
58.
Probanka d.d.
Slovenija
1,029
-10,88%
-51,4
-19,9
61.
61.
Factor Banka d.d.
Slovenija
1,028
-1,61%
-21,5
1,3
62.
64.
NLB Tutunska Banka AD
Makedonija
969.3
-3,33%
8,2
10,7
63.
71.
Allianz Bank Bulgaria AD
Bugarska
954.7
7,04%
6,6
6,2
64.
69.
Intesa Sanpaolo Bank Albania Sh.a.
Albanija
930.5
0,70%
5,7
17,8
65.
73.
Vojvodjanska Banka AD
Srbija
917.9
12,49%
-16,7
-11,2
66.
79.
Sberbank Srbija AD (formerly Volksbank AD)
Srbija
898.6
27,33%
10,8
14,3
67.
70.
Dezelna Banka Slovenije d.d.
Slovenija
866.8
-2,91%
-7,6
-8,8
68.
68.
Bulgarian Development Bank AD
Bugarska
858.7
-10,21%
3,8
3,2
69.
75.
MKB Unionbank AD
Bugarska
835.2
-4,55%
-5,2
2,3
70.
78.
Alpha Bank Srbija AD
Srbija
804.7
7,10%
-25,3
-20,3
71.
77.
Postna Banka Slovenije d.d.
Slovenija
799.5
-3,21%
0,332
2,5
72.
80.
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar
BiH
721.7
-4,54%
-5,7
-20,8
73.
88.
Banca Comerciala Moldova Agroindbank SA
Moldova
715.5
21,34%
19,0
19,0
74.
81.
Hypo Аlpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka
BiH
715.3
-3,38%
4,0
11,9
75.
83..
Erste Bank AD
Srbija
711.7
11,95%
11,0
7,6
76.
87..
Investbank AD
Bugarska
700.7
9,32%
-0,371
-2,6
77.
85.
Tirana Bank Sh.a.
Albanija
700.2
4,66%
-1,5
5,5
78.
86.
ProCredit Bank Bulgaria AD
Bugarska
679.6
5,60%
9,7
4,3
79.
84.
Intesa Sanpaolo Banka d.d.
BiH
677.7
-0,75%
8,0
5,3
80.
New
Banka Postanska Stedionica AD Beograd
Srbija
665.7
100,93%
8,0
11,0
81.
89.
Banka Credins Sh.a.
Albanija
657.7
9,94%
4,6
11,9
82.
82.
Crnogorska Komercijalna Banka A.D.
Crna Gora
646.3
-5,74%
-19,0
-19,0
83.
94.
Banca Comerciala Victoriabank SA
Moldavija
632.8
21,11%
13,8
10,8
84.
99.
Nova Banka a.d. Banja Luka
BiH
619.1
24,46%
5,1
4,5
85.
93.
ProCredit Bank AD
Srbija
598.2
13,76%
16,1
14,5
86.
Novi
Alpha Bank Albania Sh.a.
Albanija
569.1
7,41%
0,282
-4,2
87.
92.
NLB Razvojna Banka a.d. Banja Luka
BiH
564.9
-2,62%
5,8
5,4
88.
95.
Credit Agricole Banka Srbija AD
Srbija
562.6
11,96%
0,107
-4,1
89.
98.
Piraeus Bank AD
Srbija
545.9
13,26%
-11,3
-0,394
90.
Novi
Banca Comerciala Moldindconbank SA
Moldavija
536.6
26,55%
10,8
7,4
91.
100
Municipal Bank AD
Bugarska
520.3
8,27%
3,1
-5,8
92.
97.
NLB Montenegrobanka A.D.
Crna Gora
476.2
-9,42%
-49,8
0,301
93.
Novi
UniCredit Banka a.d. Banja Luka
BiH
466.1
29,56%
7,1
4,2
94.
Novi
Sparkasse Bank d.d. Sarajevo
BiH
460.8
15,48%
3,6
1,0
95.
Novi
ING Bank N.V. – Sofia branch
Bugarska
451.0
37,26%
2,9
2,4
96.
Novi
Banka Societe Generale Albania Sh.a. (formerly Banka Popullore Sh.a.)
Albanija
444.5
9,28%
3,0
2,2
97.
Novi
Ohridska Banka AD
Makedonija
438.3
10,71%
2,1
0,572
98.
Novi
International Asset Bank AD
Bugarska
434.1
18,47%
1,6
1,0
99.
Novi
Kreditna Banka Zagreb d.d.
Hrvatska
424.4
18,37%
2,1
1,6
100.
Novi
Bulgarian-American Credit Bank AD
Bugarska
423.0
10,09%
-10,1
-19,4
(*) nema konsolidiranih podataka
15
TOP 100 banke million euro 200
150
100
50 50
U
40
30
20
10
0
-10
-20
Banka Societe Generale Albania Sh.a. (formerly known as Banka Popullore Sh.a.) Sparkasse Bank d.d. Sarajevo UniCredit Banka a.d. Banja Luka
AIK Banka AD
Municipal Bank AD NLB Razvojna Banka a.d. Banja Luka Banca Comerciala Moldindconbank SA Banca Comerciala Moldova Agroindbank SA Intesa Sanpaolo Bank Albania Sh.a. ProCredit Bank AD Eurobank EFG AD Sberbank Allianz Bank Bulgaria AD Stopanska Banka AD Skopje Banca Comerciala Victoriabank SA Srbija AD (former Volksbank AD) Hypo Alpe-Adria-Bank AD NLB Tutunska Banka AD Erste Bank AD Banka Postanska Komercijalna Banka AD ProCredit Bank Bulgaria AD CIBANK AD Stedionica AD Beograd Intesa Sanpaolo Banka d.d. Piraeus Bank Bulgaria AD Hypo Alpe-Adria-Bank Bulgarian Development Bank AD Banca Comerciala Carpatica SA a.d. Banja Sberbank Banka d.d. Postna Banka Slovenije d.d. Luka (former Banka Volksbank d.d.) Credit Agricole Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar Banka Srbija AD MKB Unionbank AD Alpha Bank Dezelna Banka Slovenije d.d. Albania Sh.a. Tirana Bank Sh.a. Raiffeisen Banka d.d. Banka Sparkasse d.d. Investbank AD Piraeus Banka Credins Sh.a. OTP Bank Romania SA Bank AD Nova Banka a.d. Banja Luka Sberbank d.d. (former Volksbank d.d.) Vojvodjanska Banka AD Crnogorska Komercijalna Banka A.D. ING Bank N.V. - Sofia branch Ohridska Banka AD International Asset Bank AD Kreditna Banka Zagreb d.d.
-30
Factor Banka d.d. Alpha Bank Srbija AD
Banca Comerciala Intesa Sanpaolo Romania SA
OT
Alp
Garanti Bank SA
Bulgarian-American Credit Bank AD Banca Romaneasca SA
-40
NLB Montenegrobanka A.D.
-50 -50
Probanka d.d.
-100
-150
-200
-250
-300 400 million euro
600
800
1,000
1,200
1,400
1,600
The chart illustrates the position of each of the SEE TOP 100 banks in terms of total assets, net profit/loss and total assets per capita for 2012. The X axis is a measure of 2012 total assets, the Y axis represents net profit/loss and the size of the bubbles corresponds to the total assets per capita.
16
1,60
600
TOP 100 banka million euro 200
150 DSK Bank EAD
100
Zagrebacka Banka d.d.
Banca Transilvania SA
Raiffeisenbank (Romania) SA*
Raiffeisen Banka AD
Privredna Banka Zagreb d.d.
UniCredit Bulbank AD
Banca Intesa AD
Erste & Steiermarkische Bank d.d.
50 50
Raiffeisenbank Austria d.d. Unicredit Bank Srbija AD Raiffeisen Bank Sh.a.
40
UniCredit Tiriac Bank SA
Komercijalna Banka AD
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
30
Corporate Commercial Bank AD UniCredit Bank d.d. Mostar Societe Generale Expressbank AD Banka Kombetare Tregtare Sh.a. (National Commercial Bank) Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo OTP Banka Hrvatska d.d. First Investment Bank AD - Fibank
The colours of the bubbles correspond to Država porijekla kompanije the country of origin of each bank:
Societe Generale – Splitska Banka d.d. Hrvatska Postanska Banka d.d. CEC Bank SA Banka Koper d.d. SKB Banka d.d. SID – Slovenska Izvozna in Razvojna Banka d.d. Raiffeisenbank (Bulgaria) EAD Eurobank EFG Bulgaria AD - Postbank UniCredit Banka Slovenija d.d. Central Cooperative Bank AD Societe Generale Bank Srbija AD
Albanija Albania
20
10
BiH Bosnia and Herzegovina
0
Bugarska Bulgaria -10
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
Hrvatska Croatia
Alpha Bank - Bulgaria Branch
-20
United Bulgarian Bank AD
Makedonija Macedonia
Banka Celje d.d.
-30
Moldova Moldova -40
Crna Gora Montenegro
-50 -50
Rumunjska Romania
Gorenjska Banka d.d. BRD – Groupe Societe Generale SA
Abanka Vipa d.d.
Srbija Serbia
-100
Slovenija Slovenia
-150
-200
Nova Kreditna Banka Maribor d.d.
-250 Banca Comerciala Romana SA
Nova Ljubljanska Banka d.d.
1,600
4,100
6,600
9,100
-300 11,600
14,100 The size of the bubbles should be read as follows:
16,600 million euro 7,000 – 3,000 3,000 – 1,000 1,000 – 500 500 – 200 200 – 0
pita.
17
TOP 100 banke
Rumunjski BCR treću godinu na čelu sto najuspješnijih banaka Ina Ivanova
Rumunjska Banca Comerciala Romana ponovno se pokazala kao kreditor s najboljim rezultatima u pogledu imovine te zasjala na čelu ljestvice 100 najuspješnijih banaka za 2012., zadržavši prvo mjesto treću godinu zaredom. Među prvih pet mjesta na ljestvici nije bilo promjena i te su banke zadržale položaje iz prethodne godine.
Samo su tri banke među prvih deset zabilježile pad vrijednosti imovine u 2012., pa tako i vodeći BCR. Kad je riječ o zaradi, sve su banke osim tri – BCR-a, NLB-a na trećem i BRD-a na četvrtom mjestu – pretrpjele gubitke u odnosu na prethodnu godinu. Otprilike 35 posto banaka koje su se našle na ljestvici završile su 2012. godinu s većom dobiti, za razliku od 40 posto koliko ih je s povećanjem dobiti poslovalo 2011. godine. Najveća je neto dobit na ljestvici sto najuspješnijih banaka 117,6 milijuna eura, a najveći gubitak 304,9 milijuna eura. Banka koja je zaposjela prvo mjesto, BCR, završila je 2012. godinu s imovinom vrijednom 15,926 milijardi eura, što je pad od 4,54 posto u odnosu na 2011. Nakon objave dobiti od 56,7 milijuna eura 2011., ovaj je kreditor 2012. zabilježio pozamašan gubitak od 274,3 milijuna eura. Vlasnica banke, austrijska Erste Group, razočaravajuće je poslovne rezultate pripisala nepovoljnom gospodarskom okruženju, obveznim visokim rezervama koje su povećale trošak pokrivanja rizika te porastu omjera pokrivenosti kredita koji ne donose povrat s 50,1 posto (kraj 2011.) na 58,6 posto (kraj prosinca 2012.). Hrvatska Zagrebačka banka ponovno se našla na drugome mjestu, završivši godinu s imovi-
nom vrijednom 13,801 milijardu eura. ZABA je također treću godinu zaredom bila kreditor s najvećom neto dobiti od 117,6 milijuna dolara, no dobit je bila manja nego prethodne godine (174,7 milijuna eura). Hrvatska je jedinica talijanske grupacije UniCredit solidne financijske rezultate pripisala unapređenju učinkovitosti procesa i troškova te uspješnom očuvanju kvalitete kreditnog portfelja. Treći je po uspješnosti bio NLB, najveći slovenski kreditor. Banka je 2012. godine raspolagala imovinom vrijednom 11,487 milijardi eura, čime je zabilježila pad od 11,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, a neto gubitak povećao se s 233,2 na 304,9 milijuna eura. Prema podacima NLB-a, na poslovne rezultate u 2012. najviše je utjecalo značajno smanjenje te razlika u rezervama za kredite bez prinosa koji su utjecali na konačni saldo. Banka je već upozoravala da će se gubici vjerojatno nastaviti u 2013. zbog visokog i rastućeg broja nelikvidnih kredita zbog gospodarske krize koja je započela 2009. godine. Rumunjski BRD, ogranak francuske bankovne grupacije Societe Generale, zadržao je četvrto mjesto s imovinom u vrijednosti od 10,821 milijarde eura. Hrvatska Privredna Banka Zagreb bila je na petom mjestu, s imovinom vrijednom oko 9 milijardi eura. Na ljestvici sto najuspješnijih banaka našlo se 11 novih igrača, koji su uglavnom popunili najniža mjesta na ljestvici. Najzapaženiji je ulazak ostvarila srpska Banka Poštanska Štedionica AD Beograd, koja je ušla na osamdeseto mjesto. Bugarske su banke vladale ljestvicom s 21 bankom, a prošlogodišnja je pobjednica Rumunjska pala na treće mjesto s 11 banaka. Slovenija je bila druga sa 17 kreditora, zadržavši isti broj kao i prošle godine i pomaknuvši se na drugo mjesto. Srbija je imala 16 kandidatkinja na ljestvici, što se nije promijenilo u odnosu na 2011. godinu. Hrvatsku je predstavljalo 10 banaka, a Bosnu
18
Metodologija SEE TOP 100 banaka je ljestvica najvećih banaka u jugoistočnoj Europi po pitanju ukupne aktive za nekonsolidirane bilance zaključno s 31. prosincem 2012. Kako bi se omogućila usporedba, sve lokalne valute pretvorene su u euro koristeći službeni valutni tečaj središnjih banaka posljednjeg radnog dana 2012. te 2011. godine. Iznosi u lokalnim valutama korišteni su samo kad su se računale izmjene iz godine u godinu. Svi su podaci dobiveni od središnjih banaka, nacionalnih trgovačkih komora, financijskih nadzornih odbora, osiguravajućih udruga, s vladinih i poslovnih internetskih stranica te od samih tvrtki. Početni skup tvrtki premašuje 240 banaka registriranih u regiji, uključujući i podružnice te zastupničke urede stranih banaka i Hercegovinu devet. Albanija ih je pratila sa sedam banaka, dvije više nego godinu ranije. Makedonija je imala četiri kandidatkinje (a godinu ranije tri), a Moldova dvije (godinu ranije dvije). Makedonija je imala dvije banke, baš kao i godinu ranije. Nijedna banka koja posluje u Kosovu nije se uspjela svrstati na ljestvicu za 2013. godinu. Neki su kreditori pali na ljestvici, no nijedan pad nije bio drastičan. To su slovenske Abanka Vipa i Probanka, koje su pale za dva mjesta, na 18. i 60. mjesto. Hrvatska Hypo Alpe-AdriaBank spustila se s 11. na 13., a srpska Raiffeisen Banka pala za dva mjesta na 42. mjesto.
Znate li čitati, interpretirati i analizirati financijske izvještaje? Znate li zašto su oni važni? Upoznajte se sa zakonitostima financijskih izvještaja i naučite kako ih koristiti u svakodnevnom poslovanju!
Prijavite se na jednodnevni seminar:
Razumijevanje i manipulacija financijskim izvještajima 12. prosinca s početkom u 8.45 sati u Zagrebu Više doznajte na www.poslovni.hr/pcz
TOP 100 Osiguranje million euro 60 Modra Zavarovalnica d.d.
10 10
Energia AD Alico Asigurari Romania SA
8
D Ins
City Insurance SA Allianz Bulgaria Life AD Merkur Zavarovalnica d.d.
6 Agram Zivotno Osiguranje d.d.
DZI Life Insurance AD
4
Hrvatska Osiguravajuca Kuca d.d.
Grawe Osiguranje AD
Grawe Hrvatska d.d.
Grawe Zavarovalnica d.d. Victoria AD
SID – Prva Kreditna Zavarovalnica d.d.
2 2
1.6
Merkur Osiguranje d.d.
Wiener Stadtische Osiguranje AD
Merkur BH Osiguranje d.d. BNP Paribas Cardif Osiguranje d.d.
1.2 Delta Generali Osiguranje AD
0.8
BRD Asigurari De Viata SA
Euroherc Osiguranje d.d.
Erste Osiguranje Vienna Insurance Group d.d.
KD Zivljenje d.d.
Moldasig SRL Bosna-Sunce Osiguranje d.d. Sarajevo
Sunce Osiguranje d.d. UNIQA Osiguranje d.d. UNIQA Non-Life Insurance AD AMS Sarajevo Osiguranje d.d. Osiguranje AD Triglav Osiguranje Generali d.d. Sarajevo Insurance AD Croatia Generali Osiguranje d.d. Zdravstveno Bulstrad Life Vienna Lovcen AD UNIQA AD Osiguranje d.d Insurance Group AD Eurolink UNIQA Osiguranje d.d. Insurance AD Sarajevo OZK - Insurance AD Croatia Osiguranje d.d. Garanta Asigurari SA Milenijum Triglav Osiguruvanje AD Osiguranje AD UNIQA Life Insurance AD
Asito SA
Sava Montenegro AD Winner Vienna Insurance Group AD Grawe Osiguranje d.d. Sarajevo 0.4 Grawe Romania Asigurare SA Asito Kapital SA Credit Europe Asigurari0 Reasigurari SA Sava Osiguranje AD Sava Osiguruvanje AD HDI Zastrahovane AD
-0.4
Bul Ins AD Euroins AD
Kvarner Vienna Insurance Group d.d.
Jahorina Osiguranje a.d. VGT Osiguranje d.d. Visoko
Certasig – Societate De Asigurare Si Reasigurare SA
-0.8
Takovo Osiguranje AD
-1.2
Triglav Osiguranje d.d.
-1.6
Carpatica Asig SA
Interamerican Bulgaria AD
-2 -2 QBE Macedonia AD
-4 Eureko Asigurari SA
Metropolitan Life Asigurari SA (formerly Aviva Asigurari De Viata SA) Triglav Osiguranje AD
-6 Basler Osiguranje Zagreb d.d.
-8
-10 -10 -60
0 million euro
10
20
30
20
40
50
60
60
TOP 100 Osiguranje Zavarovalnica Triglav d.d.
Euroherc Osiguranje d.d.
million euro 60
Croatia Osiguranje d.d
Allianz Zagreb d.d. Jadransko Osiguranje d.d.
10 10
Adriatic Slovenica d.d.
DZI - General Insurance EAD
8
Zavarovalnica Maribor d.d. Delta Generali Osiguranje AD BCR Asigurari De Viata Vienna Insurance Group SA
Allianz Bulgaria AD
Vzajemna Zdravstvena Zavarovalnica d.v.z.
ING Asigurari De Viata SA
Zavarovalnica Tilia d.d. Generali d.d.
6
Država porijekla kompanije The colours of the bubbles correspond to the country of origin of each insurer:
Asirom Vienna Insurance Group SA
DDOR Novi Sad AD
BiH Bosnia and Herzegovina
4
Bugarska Bulgaria
2 2
Hrvatska Croatia
1.6
Astra SA
Euroins Romania Asigurare Reasigurare SA
Makedonija Macedonia 1.2
Moldova Moldova 0.8 Dunav Osiguranje AD
Crna Gora Montenegro
Lev Ins AD
0.4
Bulstrad Vienna Insurance Group AD
Romania Rumunjska
Armeec AD
0
Serbia Srbija
-0.4
Slovenia Slovenija
-0.8
-1.2 400 – 75 The size of the bubbles should be read as follows:
75 – 50
-1.6
50 – 10
-2 -2
10 – 7 7–0 Generali Romania SA
-4
UNIQA Asigurari SA The chart illustrates the position of each of the SEE TOP 100 insurers in terms of gross written premium, net profit/loss and gross written premium per capita for 2012. The X axis is a measure of 2012 gross written premium, the Y axis represents net profit/ loss and the size of the bubbles corresponds to the gross written premium per capita. Albania’s Sigal UNIQA Group Austria sh.a. and Omniasig Vienna Insurance Group SA, Romania were not included in the graph as no net profit/loss data was available.
Allianz - Tiriac Asigurari SA Groupama Asigurari SA Omniasig Vienna Insurance Group SA (formerly BCR Asigurari VIG)
60
60
160
260
360
460
21
560
660 million euro
-6
-8
-10 -10 -60
TOP 100 Osiguranje 2012.
2011.
mil. eura
Naziv kompanije
Država
Premija 2012.
Godišnja promjena
Dobit/gubitak 2012.
Dobit/gubitak 2011.
1.
1.
Zavarovalnica Triglav d.d.
Slovenija
647,6
-7,05%
50,4
43,8
2.
2.
Croatia Osiguranje d.d.
Hrvatska
351,9
-2,61%
15,7
10,4
3.
Novi
Vzajemna Zdravstvena Zavarovalnica d.v.z.
Slovenija
270,9
8,76%
5,8
2,4
4.
3.
Adriatic Slovenica d.d.
Slovenija
269,2
1,32%
13,2
17,7
5.
4.
Zavarovalnica Maribor d.d.
Slovenija
263,9
0,25%
7,7
10,6
6.
5.
Astra SA
Rumunjska
255,5
12,20%
1,5
18,8
7.
6.
Allianz – Tiriac Asigurari SA
Rumunjska
203,3
0,20%
-9,7
5,7
8.
8.
Groupama Asigurari SA
Rumunjska
182,2
13,95%
-19,8
-23,7 0,320
9.
15.
Omniasig Vienna Insurance Group SA (formerly BCR Asigurari VIG)
Rumunjska
179,5
80,26%
-51,5
10.
9.
Dunav Osiguranje AD
Srbija
157,6
15,80%
0,635
2,6
11.
11.
Allianz Zagreb d.d.
Hrvatska
143,6
6,48%
12,0
12,4
12.
10.
Asirom Vienna Insurance Group SA
Rumunjska
134,7
-5,02%
3,4
1,7
13.
12.
Euroherc Osiguranje d.d.
Hrvatska
129,4
-2,39%
18,1
24,4
14.
13.
ING Asigurari De Viata SA
Rumunjska
123,0
-1,79%
5,7
3,4
15.
17.
UNIQA Asigurari SA
Rumunjska
114,0
31,71%
-4,3
-16,9
16.
14.
Delta Generali Osiguranje AD
Srbija
108,4
12,88%
6,9
5,0
17.
28.
Euroins Romania Asigurare Reasigurare SA
Rumunjska
100,4
52,16%
1,5
-8,5
18.
32.
Generali Romania SA
Rumunjska
97,5
85,54%
-4,1
-19,3
19.
22.
BCR Asigurari De Viata Vienna Insurance Group SA
Rumunjska
96,0
23,37%
5,6
4,5
20.
21.
Armeec AD
Bugarska
87,4
5,66%
0,105
0,460 6,4
21.
18.
DZI – General Insurance EAD
Bugarska
84,8
-1,68%
6,5
22.
20.
Generali d.d.
Slovenija
84,2
0,98%
2,9
2,2
23.
24.
Bulstrad Vienna Insurance Group AD
Bugarska
83,9
13,08%
0,352
0,195
24.
19.
Jadransko Osiguranje d.d.
Hrvatska
83,1
-2,02%
10,7
12,5
25.
23.
Zavarovalnica Tilia d.d.
Slovenija
82,8
4,59%
3,5
2,3
26.
25.
Lev Ins AD
Bugarska
81,1
10,56%
0,468
5,4 2,0
27.
16.
DDOR Novi Sad AD
Srbija
72,4
-16,74%
2,3
28.
26.
Allianz Bulgaria AD
Bugarska
69,2
-4,76%
5,1
6,1
29.
39.
City Insurance SA
Rumunjska
59,6
32,01%
7,6
4,0
30.
38.
Carpatica Asig SA
Rumunjska
55,8
23,74%
-1,6
-1,1
31.
30.
Kvarner Vienna Insurance Group d.d.
Hrvatska
54,1
-6,75%
0,154
-12,2
32.
27.
Bul Ins AD
Bugarska
53,2
-24,93%
0,492
0,934
33.
31.
Basler Osiguranje Zagreb d.d.
Hrvatska
53,0
-2,59%
-6,8
-14,6
34.
7.
Omniasig Vienna Insurance Group SA*
Rumunjska
52,5
-69,49%
N/A
-42,0 4,2
35.
34.
Grawe Hrvatska d.d.
Hrvatska
51,9
-0,25%
4,3
36.
29.
KD Zivljenje d.d.
Slovenija
51,4
-17,90%
1,3
1,1
37.
35.
Wiener Stadtische Osiguranje AD
Srbija
49,9
10,26%
1,9
1,6
38.
37.
Merkur Zavarovalnica d.d.
Slovenija
47,2
-0,71%
6,1
4,3
39.
33.
Triglav Osiguranje d.d.
Hrvatska
46,1
-12,15%
-1,3
0,091
40.
36.
Alico Asigurari Romania SA
Rumunjska
44,7
-4,39%
9,3
17,1
41.
42.
Euroins AD
Bugarska
44,0
12,54%
0,268
0,248
42.
41.
UNIQA AD
Bugarska
40,3
-0,09%
0,354
-2,5
43.
43.
Merkur Osiguranje d.d.
Hrvatska
37,8
0,18%
4,4
3,4
44.
40.
Generali Osiguranje d.d.
Hrvatska
33,7
-21,35%
0,611
0,349
45.
44.
Grawe Zavarovalnica d.d.
Slovenija
33,7
-1,98%
3,3
3,5
46.
45.
Sarajevo Osiguranje d.d.
BiH
33,0
3,50%
0,777
0,878
47.
48.
UNIQA Non-Life Insurance AD
Srbija
30,7
15,41%
0,684
-2,8
48.
50.
Victoria AD
Bugarska
30,4
7,06%
2,7
0,591
49.
46.
UNIQA Osiguranje d.d.
Hrvatska
29,9
-1,04%
0,738
0,167
50.
49.
Energia AD
Bugarska
29,5
2,52%
12,0
12,1
22
mil
2
1
ura
TOP 100 Osiguranje
mil. eura
2012.
2011.
Naziv kompanije
Država
Premija 2012.
Godišnja promjena
Dobit/gubitak 2012.
Dobit/gubitak 2011.
51
53
Allianz Bulgaria Life AD
Bugarska
27,6
6,95%
6,8
5,3
52
47
Lovcen AD
Crna Gora
27,3
-7,20%
0,523
0,517
53
52
Agram Zivotno Osiguranje d.d.
Hrvatska
26,9
1,27%
5,3
7,0
54
72
OZK – Insurance AD
Bugarska
25,3
50,93%
0,228
0,029
55
51
Generali Insurance AD
Bugarska
25,1
-10,62%
0,664
0,161
56
54
Hrvatska Osiguravajuca Kuca d.d.
Hrvatska
24,6
5,12%
2,5
1,7
57
57
Bosna-Sunce Osiguranje d.d. Sarajevo
BiH
22,5
0,91%
1,1
0,052
58
56
Sunce Osiguranje d.d.
Hrvatska
22,3
-2,53%
1,0
1,3
59
61
Euroherc Osiguranje d.d.
BiH
21,5
3,68%
1,4
1,3
60
62
UNIQA Osiguranje d.d. Sarajevo
BiH
21,3
4,39%
0,316
0,138
61
68
Moldasig SRL
Moldavija
20,9
18,60%
1,1
3,0
62
67
Garanta Asigurari SA
Rumunjska
20,4
11,22%
0,474
0,230
63
59
SID – Prva Kreditna Zavarovalnica d.d.
Slovenija
20,4
-3,12%
2,7
5,6
64
64
Triglav Osiguruvanje AD
Makedonija
20,0
-0,76%
0,450
0,351 0,068
65
58
Takovo Osiguranje AD
Srbija
19,8
-2,83%
-1,1
66
66
Grawe Osiguranje AD
Srbija
19,5
10,64%
3,1
1,6
67
75
Bulstrad Life Vienna Insurance Group AD
Bugarska
19,0
30,06%
0,532
0,325
68
65
69
New
Croatia Osiguranje d.d.
Bosnia and Herzegovina
18,6
-4,36%
0,408
0,270
Modra Zavarovalnica d.d.
Slovenija
17,6
1060,51%
12,3
0,443
Sigal UNIQA Group Austria sh.a.
Albanija
17,5
2,38%
N/A
N/A
DZI Life Insurance AD
Bugarska
16,9
-5,10%
5,1
2,7
0,588
0,764
70
60
71
New
72
74
Triglav Osiguranje d.d. Sarajevo
BiH
16,7
6,43%
73
63
Triglav Osiguranje AD
Srbija
16,0
-14,46%
-4,4
-2,5
74
85
Јahorina Osiguranje a.d.
BiH
15,7
25,83%
-0,276
0,263
75
76
Erste Osiguranje Vienna Insurance Group d.d.
Hrvatska
15,3
10,92%
1,1
0,667
76
78
UNIQA Life Insurance AD
Bugarska
15,0
11,92%
0,977
0,049
77
71
Metropolitan Life Asigurari SA (formerly Aviva Asigurari De Viata SA)
Rumunjska
14,9
-10,08%
-3,5
-1,5 -0,183
78
New
BRD Asigurari De Viata SA
Rumunjska
14,0
39,95%
0,989
79
69
Interamerican Bulgaria AD
Bugarska
13,6
-24,55%
-1,7
-6,3
80
77
AMS Osiguranje AD
Srbija
13,4
6,12%
0,713
0,725 0,420
81
80
Croatia Zdravstveno Osiguranje d.d.
Hrvatska
13,1
1,52%
0,396
82
83
Eurolink Insurance AD
Makedonija
12,9
2,45%
0,369
0,153
83
82
VGT Osiguranje d.d. Visoko
BiH
12,5
-0,40%
0,022
0,136
84
81
Grawe Romania Asigurare SA
Rumunjska
12,3
-0,96%
0,298
0,716
85
89
Milenijum Osiguranje AD
Srbija
12,0
12,84%
0,182
0,063
86
88
HDI Zastrahovane AD
Bugarska
11,8
0,47%
0,167
0,142
87
94
Grawe Osiguranje d.d. Sarajevo
BiH
11,7
14,18%
0,587
0,677
88
91
Merkur BH Osiguranje d.d.
BiH
11,6
7,04%
0,887
0,816
89
79
Asito Kapital SA
Rumunjska
11,5
-10,95%
0,158
0,269
90
84
Sava Osiguruvanje AD
Makedonija
11,3
-9,82%
0,010
-2,5
91
86
QBE Macedonia AD
Makedonija
11,2
-8,30%
-3,9
-1,2
92
93
Sava Montenegro AD
Crna Gora
10,9
5,17%
0,753
0,106
93
87
Sava Osiguranje AD
Srbija
10,6
-2,11%
0,109
0,170
94
92
Asito SA
Moldavija
10,4
6,22%
0,912
0,346
Winner Vienna Insurance Group AD
Makedonija
10,2
18,61%
0,518
0,328
BNP Paribas Cardif Osiguranje d.d.
Hrvatska
10,0
10,82%
1,1
0,538
Certasig – Societate De Asigurare Si Reasigurare SA
Rumunjska
9,9
47,06%
-0,598
0,396
95
New
96
99
97
New
98
97
Eureko Asigurari SA
Rumunjska
9,6
0,99%
-3,9
-1,3
99
New
Delta Generali Osiguranje AD
Crna Gora
9,5
32,65%
0,923
0,470
100
New
Credit Europe Asigurari-Reasigurari SA
Rumunjska
9,5
21,94%
0,105
0,340
23
TOP 100 Osiguranje
Osiguravajuće kuće Jugoistočne Europe još imaju tračak nade Emiliya Atanasova
Godina 2012. nije bila godina po kojoj bi Europa voljela biti zapamćena, bar ne po pitanju gospodarskog stanja. Rast nezaposlenosti, ustrajni problemi s državnim dugovima u euro zoni i iskazi bijesa građana zbog programa štednje samo su neki od problema koje je Europska unija morala othrvati. S obzirom na tako očajno stanje, rezultati vodećih 100 osiguravajućih kuća Jugoistočne Europe u 2012. pravi su pothvat. Sudeći prema ukupnim brojkama osiguravajuće kuće možda su konačno ugledale tračak nade na kraju tunela s obzirom na očekivani povratak (premda skromnog) rasta BDP-a u regiji.
Već i letimičan pogled na rezultate iz 2012. razlog je za optimizam. Nakon što je u 2011. pao na samo 6,05 milijardi eura, ukupni prihod u bruto premijama (GWP) prošle se godine popeo na 6,33 milijarde eura. Nadalje, broj neprofitnih tvrtki na popisu sto vodećih spustio se sa 17 na 16 (nisu nam bili dostupni podaci za cijelu godinu za dvije tvrtke u 2012. i tri u 2011.). Posebno treba istaknuti Modru Zavarovalnicu d.d. zbog rasta bruto premija koje su dosegnule dojmljivih 1.060, 51%. Ovo postignuće rezultiralo je bruto premijama u iznosu od 17,6 milijuna eura, čime je navedena slovenska tvrtka zaradila ulaz u klub vodećih sto i ugodno se smjestila na 69. mjestu ukupnog poretka. Na suprotnom kraju spektra nalazi se rumunjska kuća Omniasig Vienna Insurance Group SA, čije su bruto premije pale za 69,49% na 52,5 milijuna. Kao posljedica toga, ova kuća pala je sa sedmog mjesta poretka u 2011. na tek trideset četvrto. Međutim, treba spomenuti da je spomenutu tvrtku preuzela kuća BCR Asigurari
VIG te su proučeni samo rezultati od siječnja do travnja 2012. Ukupno je 39 osiguravajućih kuća kraj 2012. dočekalo s nižim bruto premijama dok su u 2011. njih 44 zabilježile pad. Slovenska Zavarovalnica Triglav d.d. tvrdoglavo odbija prepustiti krunu osiguravajućih kuća Jugoistočne Europe te se i ove godine neumoljivo drži na vodećem položaju. SeeNews je 2010. objavio svoj prvi poredak osiguravajućih kuća, a Zavarovalnica Triglav od početka je bila daleko ispred konkurencije. U 2012. je ta tvrtka zabilježila još jedan pad bruto premija za 7,05 posto na 647,6 milijuna eura. Ipak je ta brojka daleko iznad one pripisane vječnom broju dva na ljestvici, Croatia Osiguranju d.d. U 2012. ta je tvrtka ostvarila 351,9 milijuna eura u bruto premijama. Zanimljiv obrat dogodio se na trećem mjestu na koje je stupila potpuno nova tvrtka na popisu: slovenska Vzajemna Zdravstvena Zavarovalnica d.v.z. pomela je konkurenciju s ukupnim prihodom od bruto premija od 270,9 milijuna eura. Starosjedilac na tom mjestu, Adriatic SLovenia d.d., skliznuo je na četvrto mjesto, ali usprkos tome Slovenija je očiti pobjednik. Naime, ta država ima četiri predstavnika u prvih deset, dok ih je 2011. imala tri, uključujući Zdravstvenu Zavarovalnicu d.d. na četvrtom mjestu. Rumunjska je imala isti broj predstavnika na popisu kao i godinu prije, ali je 2011. ostvarila bolje rezultate. U 2012. mjesta od šestog do devetog zauzele su rumunjske osiguravajuće kuće Astra SA, Allianz - Tiriac Asigurari SA, Groupama Asigurari SA i Omniasig Vienna Insurance Group SA (bivši BCR Asigurari VIG). Deseto mjesto pripalo je srpskoj kompaniji Dunav Osiguranje AD. Činjenica da je slovenska Zavarovalnica Triglav najprofitabilnija osiguravajuća kuća u 2012. ne predstavlja nikakvo iznenađenje. Ta je kuća zatvorila godinu s neto profitom od 50,4 milijuna eura, dok je 2011. ostvarila profit od 43,8 milijuna eura. Bivši BCR Asigurari VIG skočio je s petnaestog na deveto mjesto zahvaljujući
24
Metodologija SEE TOP 100 osiguravatelja je ljestvica najvećih osiguravatelja u jugoistočnoj Europi po pitanju bruto pisane premije za nekonsolidirane račune dobiti i gubitka u 2012. Kako bi se omogućila usporedba, sve lokalne valute pretvorene su u euro koristeći službeni valutni tečaj središnjih banaka posljednjeg radnog dana 2012. te 2011. godine. Iznosi u lokalnim valutama korišteni su samo kad su se računale izmjene iz godine u godinu. Svi su podaci dobiveni od središnjih banaka, nacionalnih trgovačkih komora, financijskih nadzornih odbora, osiguravajućih udruga, s vladinih i poslovnih internetskih stranica te od samih tvrtki. Početni skup ispitanih tvrtki premašuje brojku od 250 osiguravatelja. uzletu GWP-a od 80,26 posto, no profit je bila sasvim druga priča. Ta rumunjska tvrtka imala je najveći neto gubitak te zabilježila deficit od 51,5 milijuna eura dok je samo godinu prije ostvarila neto zaradu od 320.000 eura. U klub najboljih sto u 2012. godini pristiglo je osam novih članova. Osim dvije ranije spomenute slovenske tvrtke, vrata su se otvorila za rumunjske tvrtke BRD Asigurari De Viata SA, Certasig - Societate De Asigurare Si Reasigurare SA i Credit Europe Asigurari-Reasigurari SA na 78., 91. i 100. mjestu ; bugarsku kuću DZI Life Insurance AD na 71. mjestu, makedonsku kompaniju Winner Vienna Insurance Group AD na 95. mjestu i crnogorsku Delta Generali Osiguranje AD na 99. mjestu poretka.
Slovenske tvrtke predvode ljestvicu sto najuspješnijih po stanovniku
TOP 100 po stanovniku Br.
Tanya Ivanova
Slovenija, država s tek nešto više od dva milijuna stanovnika, i dalje postiže najbolje rezultate na ljestvici sto najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe po glavi stanovnika, a slovenske tvrtke vladaju samim vrhom poretka. U ljestvicu za 2012. godinu ušlo je čak 40 tvrtki, baš kao i u izdanju za 2011.
Slovenska energetska grupacija Petrol petu je godinu za redom zasjela na čelo ljestvice s dohotkom od 1634 eura po stanovniku u 2012., čime je ostvaren porast u odnosu na 2011., kad je dohodak iznosio 1430 eura po stanovniku. Državna elektroopskrbna tvrtka Holding Slovenske Elektrarne popela se s četvrtog na drugo mjesto s porastom dohotka sa 682,3 na 979,4 eura po stanovniku. Hrvatska, zemlja s više od četiri milijuna stanovnika, druga je po uspješnosti sa 16 tvrtki na ljestvici. Naftna kompanija INA i dalje je na trećem mjestu iako joj je dohodak po stanovniku pao sa 805,2 na 805,9 eura. Sljedeća hrvatska tvrtka po uspješnosti jest proizvođač i distributer električne energije Hrvatska Elektroprivreda, koja se za dva mjesta pomaknula na deseto. Njezin je dohodak po stanovniku porastao sa 386,6 na 406,4 eura. Bugarska na ljestvici sto najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe po stanovniku ima devet tvrtki, a Lukoil Neftochim Burgas ostvario je najbolje rezultate s porastom sa 485,8 eura 2011. na 597,7 eura 2012. godine. Tvrtka se našla na šestome mjestu prema dohotku po stanovniku te na drugom mjestu sto najuspješnijih tvrtki. Crna Gora i Makedonija imaju po sedam tvrtki na ljestvici, a slijede ih Srbija i Bosna i Hercegovina s po šest tvrtki. Najuspješnija crnogorska tvrtka, Elektroprivreda Crne Gore, našla se na devetom mjestu s porastom dohotka od 426,3 (2011.) na 426,6 eura po stanovniku. Rafinerija nafte Okta najbolje je plasirana makedonska tvrtka. Devetnaesta je na ljestvici s porastom dohotka od 323 eura po stanovniku ostvarenih 2011. na 290,2 eura 2012.
25
SEE TOP 100 Br.
Naziv kompanije
Država
Per capita 2012.
Per capita 2011.
1.
5.
Petrol d.d.
Slovenija
1.634
1 430
2.
10.
Holding Slovenske Elektrarne d.o.o.
Slovenija
979,4
682,3
3.
3.
INA d.d.
Hrvatska
805,2
805,9
4.
17.
GEN-I d.o.o.
Slovenija
756,5
494,7
5.
20.
Poslovni Sistem Mercator d.d.
Slovenija
724,9
800,0
6.
2.
Lukoil Neftochim Burgas AD
Bugarska
597,7
485,8
7.
26.
Krka d.d.
Slovenija
530,9
488,2
8.
36.
Revoz d.d.
Slovenija
460,0
567,5
9.
199.
Elektroprivreda Crne Gore A.D.
Crna Gora
426,6
426,3
10.
13.
Hrvatska Elektroprivreda d.d.
Hrvatska
406,4
386,6
11.
14.
Konzum d.d.
Hrvatska
399,4
395,7
12.
42.
OMV Slovenija d.o.o.
Slovenija
398,5
346,4
13.
48.
Gorenje d.d.
Slovenija
353,5
347,3
14.
49.
Lek d.d.
Slovenija
349,5
319,8
15.
53.
Telekom Slovenije d.d.
Slovenija
339,5
365,4
16.
8.
Aurubis Bulgaria AD
Bugarska
314,8
343,0
17.
309.
Jugopetrol AD
Crna Gora
303,4
292,2
18.
9.
Naftna Industrija Srbije AD
Srbija
296,9
271,2
19.
63.
Okta AD
Makedonija
290,2
323,0
20.
75.
IMPOL d.o.o.
Slovenija
262,3
284,9
21.
12.
Lukoil-Bulgaria EOOD
Bugarska
260,9
251,4
22.
84.
Elektro Energija d.o.o.
Slovenija
244,2
183,1
23.
83.
Johnson Matthey DOOEL
Makedonija
235,7
193,1
24.
91.
Geoplin d.o.o.
Slovenija
232,8
192,4
25.
411.
Kombinat Aluminijuma Podgorica A.D.
Crna Gora
229,1
288,5
26.
16.
Natsionalna Elektricheska Kompania EAD
Bugarska
227,0
235,3
27.
31.
Prirodni Plin d.o.o.
Hrvatska
222,7
204,8
28.
1.
OMV Petrom SA
Romania
216,6
187,2
29.
33.
Hrvatski Telekom d.d.
Hrvatska
213,9
229,3
30.
114.
EVN Elektrostopanstvo na Makedonija AD
Makedonija
198,2
178,7
31.
123.
CIMOS d.d.
Slovenija
195,5
207,5
32.
116.
Makpetrol AD
Makedonija
193,4
196,1
33.
505.
Crnogorski Telekom A.D.
Crna Gora
178,3
181,4
34.
54.
Optima Grupa d.o.o. Banja Luka
BiH
171,4
150,9
35.
24.
JP Elektroprivreda Srbije
Srbija
165,1
172,6
36.
168.
BSH Hisni aparati d.o.o.
Slovenija
158,7
169,0
37.
169.
Druzba za Avtoceste
Slovenija
158,1
168,3
38.
4.
OMV Petrom Marketing SRL
Romania
156,9
145,4
39.
184.
Talum d.d.
Slovenija
145,2
146,6
40.
6.
Rompetrol Rafinare SA
Romania
143,0
124,7
41.
194.
Tobacna Grosist d.o.o.
Slovenija
142,6
141,2
42.
198.
Porsche Slovenija d.o.o.
Slovenija
141,0
156,1
43.
32.
Bulgargaz EAD
Bugarska
136,8
118,5
44.
207.
Kemofarmacija d.d.
Slovenija
134,6
140,6
45.
64.
HEP-Proizvodnja d.o.o.
Hrvatska
134,2
121,2
46.
7.
Automobile-Dacia SA
Romania
133,8
142,0
47.
212.
Termoelektrarna Sostanj d.o.o.
Slovenija
132,3
122,1
48.
216.
Merkur d.d.
Slovenija
129,7
158,2
49.
209.
Elektrani na Makedonija AD
Makedonija
127,4
131,2
50.
69.
OMV Hrvatska d.o.o.
Hrvatska
126,6
137,8
51.
643.
Roksped D.O.O.
Crna Gora
126,6
127,5
52.
37.
OMV Bulgaria OOD
Bugarska
126,4
132,7
TOP 100 po stanovniku eura Br. 53.
26
SEE TOP 100 Br. 124.
Naziv kompanije Bankers Petroleum Albania Ltd.
Država Albanija
Per capita 2012. 126,1
Per capita 2011. 91,6
54.
70.
HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o.
Hrvatska
125,6
118,6
55.
238.
Hella Saturnus Slovenija d.o.o.
Slovenija
122,4
132,8
56.
87.
JP Elektroprivreda BiH d.d.
BiH
122,1
105,9
57.
658.
Telenor D.O.O.
Crna Gora
120,9
122,2
58.
39.
Telekom Srbija AD
Srbija
118,7
128,9
59.
253.
MOL Slovenija d.o.o.
Slovenija
117,7
84,1
60.
259.
Posta Slovenije d.o.o.
Slovenija
115,8
120,5
61.
670.
Montenegro Airlines A.D.
Crna Gora
113,9
115,8
62.
78.
Zagrebacki Holding d.o.o.
Hrvatska
113,8
111,6
63.
153.
Kastrati Sh.a.
Albanija
113,2
49,1
64.
265.
Shell Adria d.o.o.
Slovenija
113,0
96,5
65.
269.
Helios d.o.o.
Slovenija
110,7
108,6
66.
267.
Feni Industry AD
Makedonija
107,2
108,6
67.
43.
Overgas Inc. АD
Bugarska
106,8
87,1
68.
284.
Goodyear Dunlop Sava Tires d.o.o.
Slovenija
105,1
121,3
69.
286.
Eni Slovenija d.o.o.
Slovenija
104,1
75,2
70.
313.
Interenergo d.o.o.
Slovenija
99,1
103,5
71.
50.
Naftex Petrol EOOD
Bugarska
99,1
97,6
72.
97.
Brodosplit – Brodogradiliste d.o.o.
Hrvatska
99,0
104,1
73.
100.
Pliva Hrvatska d.o.o.
Hrvatska
98,2
81,8
74.
51.
CEZ Elektro Bulgaria AD
Bugarska
98,0
89,7
75.
316.
SIMobil d.d.
Slovenija
98,0
94,9
76.
104.
Tisak d.d.
Hrvatska
97,8
96,2
77.
319.
GEN Energija d.o.o.
Slovenija
97,6
93,4
78.
145.
Moldovagaz SA
Moldavija
97,5
80,7
79.
47.
JP Srbijagas
Srbija
97,1
121,0
80.
326.
Renault Nissan Slovenija d.o.o.
Slovenija
95,7
105,1
81.
135.
Arcelormittal d.o.o. Zenica
BiH
95,3
73,9
82.
327.
Nuklearna Elektrarna Krsko d.o.o.
Slovenija
95,2
100,0
83.
193.
CEZ Shperndarje Sh.a.
Albanija
95,1
116,8
84.
110.
Plodine d.d.
Hrvatska
94,4
88,4
85.
331.
Letrika d.d.
Slovenija
94,3
99,5
86.
322.
Makedonski Telekom AD
Makedonija
92,2
94,9
87.
55.
Delhaize Serbia DOO
Srbija
90,9
93,0
88.
345.
Droga Kolinska d.d.
Slovenija
89,7
83,1
89.
118.
Petrokemija d.d.
Hrvatska
89,6
88,0
90.
120.
VIPNet d.o.o.
Hrvatska
88,9
92,9
91.
354.
Cinkarna d.d.
Slovenija
87,8
93,0
92.
355.
Salus d.d.
Slovenija
87,6
103,0
93.
61.
Termoelektrane Nikola Tesla DOO
Srbija
85,6
104,6
94.
11.
Rompetrol Downstream SRL
Rumunjska
84,7
81,0
95.
130.
Vindija d.d.
Hrvatska
83,1
82,8
96.
170.
Konzum DOO
BiH
80,6
65,1
97.
171.
BH Telecom d.d.
BiH
80,6
68,4
98.
385.
UNIOR Kovaska Industrija d.d.
Slovenija
80,3
82,7
99.
173.
HOLDINA d.o.o. Sarajevo
BiH
79,2
39,5
100.
392.
Kovintrade d.d.
Slovenija
78,5
84,6
SEE TOP industriija
Europska transportna mreža – Put ka gospodarskoj povezanosti Jugoistočne Europe Tsvetan Ivanov, Deyan Matov
The transportinfrastruktura infrastructureJugoistočne of SEE consists of national transportusmjerena systems and number of integrated interTransportna Europe sas- ulaganja na ainfrastrukturu koja provode national thattransportnih upon their completion should quick anduz unhampered movement of peopleizand toji se odnetworks nacionalnih sustava i niza in- ensure državne vlade značajan doprinos sredstava EU goods across Europe. This makes European transport system a keyvjerojatno prerequisite thepokretači seamless tegriranih međunarodnih mreža the kojeintegrated bi po dovršetku fondova također će vrlo bitifor važni operation of the internal and kretanje for the economic, and territorial cohesion of the European countrebale osigurati brzo i market nesmetano ljudi i social budućeg rasta. tries. diljem Europe. Stoga je integrirani europski U 2012. izravna strana ulaganja dotakla su samo dno dobara In accordance with the EU initiative create integratedu road railway networks in Europe, new laws on transportni sustav ključni preduvjettoza besprijekovećiniand zemalja regije, što je ostavilo značajan trag na roaddjelovanje categorisation andtržišta, railways adopted in mostnjihovom non-EU gospodarskom member statesstanju, in the region. Furthermore, rno internih kaowere i za gospodarsku, kao i građevinarstvu, infrastructure-oriented managed by the governments and substantially supported EU fund-s društvenu i teritorijalnuinvestments, koheziju europskih zemalja. a naročito građevinskom sektoru. Premaby podacima ingskladu schemes, areinicijativom also likely tozabestvaranje importantintegrirane growth drivers in the future. U s EU Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju, In 2012prometnica foreign direct investments (FDI) uhit the bottom most countries in the region,stranih weighing on their mreže i željeznice u Europi, većini ze- u in 2011. je ukupni priljev izravnih ulaganja u economies civil engineering and construction in particular. According to the Crnu United Nations malja regijeand kojethe nisu članice EU usvojeni su novi za- sectors Albaniju, BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Goru i SrConference on Trade prometnica and Development (UNCTAD), in 2011 total FDI inflows in Albania, koni o kategorizaciji i željeznica. Nadalje, bijuthe iznosio 4,745 milijardi eura. Bosnia and Herzegovina, Croatia, Macedonia, Montenegro
Društveni čimbenici
Sve gora demografska situacija u Jugoistočnoj Europi, osim u zemljama Zapadnog Balkana dugoročno će imati nepovoljan učinak na njihov razvoj. Pad stope nataliteta, porast prosječne dobi stanovništva, koncentracija stanovništva u urbanim područjima i depopulacija velikih ruralnih područja glavni su demografski problemi u Jugoistočnoj Europi. Međutim infrastrukturni razvoj prometnica i željeznice mogao bi odigrati važnu ulogu u gospodarskom oporavku takvih područja. Neprestano povećanje mobilnosti koje se odvija zahvaljujući europskoj politici uklanjanja prepreka za protok ljudi, robe i kapitala poziv je na razvoj integrirane transportne mreže koja bi se protezala kroz cijelu Europu.
Tehnički čimbenici
SJugoistočna Europa poprilično zaostaje za Zapadnom Europom kada je riječ o tehnološkim inovacijama. Drugo nedovoljno razvijeno
polje u Jugoistočnoj Europi jest provedba Europske strategije za pametne transportne sustave koja za cilj ima zajamčiti učinkovito upravljanje transportnom infrastrukturom i smanjenje prometne zagušenosti, prometnih nesreća te ispusta ugljikovog dioksida.
Nacionalni transportni sustavi zemalja Jugoistočne Europe
Za razliku od naglog usporavanja građevinskog sektora u Jugoistočnoj Europi, transportna infrastruktura i dalje je jedan od najdinamičnijih sektora u regionalnom gospodarstvu. Glavni okidač za razvoj transportne infrastrukture su golema javna ulaganja, kako od strane državnih vlada, tako i od strane EU. Bolje korištenje sredstava iz EU fondova značajno će doprinijeti oporavku sektora transportne infrastrukture u Jugoistočnoj Europi. Cilj Europske komisije jest promicanje rasta, zapošljavanja i konkurentnosti putem cil-
27
Transportna mreža 2011. Ceste Država
Glavne ceste
Autoput
Pruge Ukupno
Ukupno
Albanija
N/A
N/A
18 000
399
Bosna
N/A
N/A
22 600
1 042
Bugarska
19 054
458
19 512
2 863
Hrvatska
28 156
1 254
29 410
2 722
Kosovo
1 925
38
1 963
333
Makedonija
N/A
N/A
13 983
696
Moldova
N/A
N/A
9 352
1 157
Crna Gora
N/A
N/A
7 835
250
Rumunjska
N/A
N/A
83 703
10 777
Srbija
N/A
N/A
43 757
3 819
Slovenija
38 276
768
39 044
1 209
Izvor: Croatian Bureau of Statistics, State Statistical Office of Macedonia, Kosovo Agency of Statistics, Albanian Institute of Statistics, National Statistical Institute of Bulgaria, National Institute of Statistics of Romania, Statistical Office of Serbia, Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina, Statistical Office of Slovenia, Statistical Office of Montenegro, National Bureau of Statistics of Moldova
SEE TOP industrija Europska kohezijska politika 2007.-2013. (mlrd. eura) Transportna infrastruktura
EU doprinos
Nacionalni doprinos
Ukupni javni doprinos
Broj prevezenih putnika 2011. Država
Transport cestom
Transport željeznicom
Zračni transport
Vodeni transport
Albanija
N/A
453 147
1 817 084
N/A
Bosna
29 303 000
821 000
649 686
N/A
Bugarska
1,62
0,38
2,00
Bugarska*
487 945 800
29 308 200
6 894 054
N/A
Rumunjska
4,57
1,13
5,70
Hrvatska
52 561 000
49 983 000
2 078 000
12 926 000
Slovenija
0,92
0,16
1,08
Kosovo
N/A
357 725
1 422 302
N/A
Makedonija
15 644 000
1 421 000
834 958
28 440
Moldova*
114 678 600
4 711 300
700 400
122 600
Crna Gora
6 240 000
692 000
1 259 000
69 436
Rumunjska
243 000 000
61 000 000
11 000 000
N/A
Srbija
73 488 000
5 270 000
1 087 000
N/A
Slovenija
32 404 000
15 744 000
1 363 000
133 000
Izvor: European Commission
* uključuje prijevoz u gradovima Sources: Croatian Bureau of Statistics, State Statistical Office of Macedonia, Kosovo Agency of Statistics, Albanian Institute of Statistics, National Statistical Institute of Bulgaria, National Institute of Statistics of Romania, Statistical Office of Serbia, Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina, Statistical Office of Slovenia, Statistical Office of Montenegro, National Bureau of Statistics of Moldova
Prevezeni teret 2011. (tone) Država Albanija
Pan-European corridors Source: Ministry of Transport of Romania
janih infrastrukturnih ulaganja na europskoj razini. To se može postići između ostaloga Institucijom za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility) čija je svrha uspostava integrirane transeuropske transportne, energetske i telekomunikacijske mreže. Za programsko razdoblje od 2014. do 2020. predloženi proračun CEF-a za projekte transportne infrastrukture u cijeloj EU iznosi 31,7 milijardi eura. Cilj kohezijske politike EU jest smanjenje razvojnog jaza među različitim regijama EU. Stoga omogućuje financijsku potporu kroz strukturne fondove, Kohezijski fond i raznorazne inicijative. Njezini glavni alati uključuju dva strukturna fonda: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Europski socijalni fond, kao i Kohezijski fond. Posljednji je financijski instrument koji se koristi kao podrška ulaganjima u gospodarstvima zemalja članica EU čiji
Transport cestom N/A
Transport željeznicom 317 208
Zračni transport 2 215
Vodeni transport N/A
Bosna
4 857 000
14 224 000
1 883
N/A
Bugarska
135 276 100
14 152 000
21 912
29 415 000
Hrvatska
74 645 000
11 794 000
3 000
30 348 000
Kosovo
N/A
1 001 000
N/A
N/A
Makedonija
32 537 000
2 770 000
2 185
N/A
Moldova
26 012 900
4 554 000
1 600
149 100
Crna Gora
1 247 000
1 213 000
1 074
280 000
Rumunjska
184 000 000
61 000 000
27 000
45 000 000
Srbija
6 181 000
12 581 000
2 393
1 952 000
Slovenija
75 615 000
17 024 000
2 000
16 198 000
Izvor: Croatian Bureau of Statistics, State Statistical Office of Macedonia, Kosovo Agency of Statistics, Albanian Institute of Statistics, National Statistical Institute of Bulgaria, National Institute of Statistics of Romania, Statistical Office of Serbia, Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina, Statistical Office of Slovenia, Statistical Office of Montenegro, National Bureau of Statistics of Moldova
je bruto domaći prihod po glavi stanovnika ispod 90 posto prosjeka EU. Ovim fondom može se financirati do 85 posto vrijednosti projekata transportne infrastrukture. Sve tri zemlje članice EU u Jugoistočnoj Europi (Bugarska, Rumunjska i Slovenija) podobne su za financiranje od strane Kohezijskog fonda.ni Država s najvećom transportnom mrežom u Jugoistočnoj Europi u 2011. bila je Rumunjska, predvodnica u pogledu količine prevezenog tereta svim oblicima transporta. Rumunjska je također od svih zemalja u regiji primila najviše sredstava iz Operativnog programa transporta EU između 2007. i 2013.: 4,57 milijarde eura.
Šest paneuropskih koridora prolazi kroz Jugoistočnu Europu
Koridor IV vodi od njemačkih gradova Dres-
28
dena i Nürnberga do turskog Istambula s odvojcima prema Thessalonikiju u Grčkoj i Constanti u Rumunjskoj; prolazi kroz Rumunjsku i Bugarsku. Koridor V vodi od ukrajinskog Lviva do talijanske Venecije s odvojcima prema Bratislavi u Slovačkoj te Riječi i Pločama u Hrvatskoj; prolazi kroz Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu. Koridor VII – rijeka Dunav – prelazi preko teritorija Jugoistočne Europe iz Vukovara u Hrvatskoj do Suline u Rumunjskoj. Koridor VIII iz Durresa u Albaniji do Varne i Burgasa u Bugarskoj, u potpunosti leži na području Jugoistočne Europe i prolazi kroz Albaniju, Makedoniju i Bugarsku Koridor IX ide iz Helsinkija u Finskoj, Klaipede u Litvi i Kaliningrada u Rusiji do ALexandroupolisa u Grčkoj, a prolazi kroz Moldaviju, Rumunjsku i Bugarsku.
Inte Izvo
M E-
M st Eu Gr Ta m ija cil gr gla 16 EJu Tr Tr m pr m un tra za po Gl ur he ra inv Uk TE u m u Ko gio
s koj u-
aliavi oj; u i
riHr-
ei na Al-
de nju,
SEE TOP industrija
International e-road network Izvor: United Nations Economic Commission for Europe
Međunarodna mreža E-prometnica
Međunarodna mreža E-prometnica predstavlja skupinu glavnih prometnica diljem Europe, Rusije, Armenije, Azerbajdžana, Gruzije, Kazahstana, Kirgistana, Uzbekistana, Tadžikistana i Turkmenistana. Ta mrežu je osmislila i njome upravlja Gospodarska komisija za Europu Ujedinjenih naroda (UNECE) s ciljem poticanja gospodarske suradnje i integracije među njezinim članicama. Sadrži 107 glavnih prometnica ukupne duljine od preko 160,000 km i 141 prometnicu B klase. Mreža E-prometnica proteže se diljem svih zemalja Jugoistočne Europe osim Albanije. Transeuropska transportna mreža (TEN-T) Transeuropska transportna mreža, koju je osmislila Europska komisija sustav je integriranih prometnica, željeznica, zračnih transportnih mreža i vodnih putova na teritoriju Europske unije. Cilj TEN-T jest uspostaviti učinkovitu transeuropsku transportnu mrežu koja bi zadovoljila neprestano rastuće prijevozne potrebe zemalja članica EU. Glavni financijski instrumenti koje EU osigurava kao potporu programu TEN-T su Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj te zajmovi i kreditna jamstva Europske investicijske banke. Ukupni iznos koji je EU dodijelila programu TEN-T za istraživanje i građevinske radove u razdoblju 2007.-2013. popeo se na 8,013 milijardi eura, što je porast od 80,88 posto u odnosu na razdoblje 2000.-2006. Proračun Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj povećao se za 76,10 posto te
Trans-European transport networks (TEN-T) Izvor: European Commission
iznosio 44,20 milijardi eura, dok se iznos zajmova i jamstava Europske investicijske banke povisio za 28,02 posto na 53 milijarde eura. U studenom 2012. 379 projekata pod okriljem programa TEN-T ukupne vrijednosti 7,1 mili-
4,57 mlrd. €
programa Rumunjska je primila 1,9 posto svih investicija, Slovenija 1,1 posto, a Bugarska 0,6 posto. Više od 40 posto TEN-T projekata vrijednosti 4,1 milijarde eura osmišljeno je za željezničku infrastrukturu. Od ulaganja u željeznicu, 1,4 posto dodijeljeno je Rumunjskoj, 1,3 posto Sloveniji i 0,5 posto Bugarskoj.
SEETO mreža
dobila je Rumunjska za transport
jarde eura bilo je dovršeno ili u rijeku. Od tih projekata, njih 174 ukupne TEN-T vrijednosti od 5,6 milijardi eura dospjelo je na popis 30 prioritetnih projekata EU. U sklopu ovoga
Transportna osmatračnica za Jugoistočnu Europu (SEETO) regionalna je transportna organizacija koju je Europska komisija osnovala zajedno s vladama Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbija i Kosova. Cilj programa SEETO jest pružiti potporu razvoju transportne infrastrukture u sedam spomenutih država i integrirati SEETO mrežu s TEN-T standardima. SEETO mreža bit će logistička međupoveznica zemalja Jugoistočne Europe izvan EU. Svrha razvoja transportne infrastrukture je izbjegavanje izolacije regije od glavnih prijevoznih koridora u EU koji okružuju zemlje Zapadnog Balkana. U razdoblju 2007-2011. ukupni iznos ulaganja u SEETO mrežu popeo se na 10,8 milijardi eura. U tu svotu uključeno je 6,7 milijardi eura ula-
TEN-T prioritetni projekti BR.
Ruta
Dužina (km)
Financijska podrška TEN-T (mil. eura)
Broj projekata podržanih unutar projekta
Planirani datum dovršetka
PP 7
Igoumenitsa/Patras-Athens-SofiaBudapest
3221
3,5
2
2020.
PP 18
Waterway axis: Rhine/Meuse-MainDanube
3113
191,0
9
-
PP 22
Railway axis: Athens–Sofia–Budapest– Vienna–Prague–Nuremberg/Dresden
3793
21,9
6
2020.
Izvor: European Commission
29
SEE TOP industrija
SEETO comprehensive network Izvor: South East Europe Transport Observatory
Stanje u provedbi ključnih projekat krajem 2012. 32%
36%
9%
6%
To be launched Ongoing Completed
40%
13%
59%
58%
47%
PP 7
PP 18
PP 22
Izvor: European Commission
Izvor financiranja SEETO investicijski projekti Izvor
Povučeno
U tijeku
Državni budžet
43,0%
19,0%
Međunarodni financijski fondovi
23,0%
48,0%
Koncesije
7,0%
8,0%
EU fondovi
2,0%
7,0%
Ostalo
25,0%
18,0%
Izvor: South East Europe Transport Observatory
SEETO usporedba cestovne i željezničke mreže u 2011. Država
Dužina ceta (km)
Dužina pruga (km)
Albanija
729
392
Bosna i Hercegovina
870
652
Hrvatska
1606
1422
Makedonija
708
531
Crna Gora
640
184
Serbija
1622
1 445
Kosovo
354
151
Ukupno
6529
4777
Source: South East Europe Transport Observatory
ganja u dovršene projekte i 3,9 milijardi eura u projekte koji su još uvijek u tijeku. Vrijedno je spomena da postoji golema razlika u izvorima financiranja između dovršenih projekata i onih u tijeku. Većina dovršenih projekata pokrenuta je prije gospodarskog usporavanja 2009. godine te je 43 posto sredstava dobivala iz državnog proračuna. S druge strane, projekti koji su danas u tijeku uglavnom su sredstva počeli primati nakon izbijanja krize kada su zemlje većinom smanjile investicijski proračun. Kao posljedica toga udio državnih sredstava u financiranju SEETO programa i više se nego prepolovio te sada iznosi 19 posto. Dakle, zajmovi međunarodnih financijskih institucija postali su glavni izvor financiranja projekata u tijeku u razdoblju 2007.-2013. s udjelom od 48 posto. U 2011. godini Hrvatska je bila država s najvećom potrošnjom u programu SEETO: 65,3 milijuna eura od ukupno 131,8 milijuna eura koje su SEETO regionalni sudionici uložili u održavanje mreže prometnica te 67,7 milijuna eura od ukupno 97 milijuna eura uloženih u održavanje mreže željeznica potrošeno je u Hrvatskoj. U 2011. godini se duljina mreže SEETO smanjila za 25 kilometara prometnica i 30 kilometara željezničke pruge u odnosu na 2010. zbog isključenja tri manje prometnice u Albaniji, Makedoniji i Crnoj Gori.
RailNetEurope (RNE)
RailNetEurope (RNE) je neprofitna udruga 36 upravljačkih i distribucijskih tijela za željezničku infrastrukturu iz 26 europskih država. Cilj RNE jest doprinijeti boljitku međunarodnog željezničkog prometa diljem
Europe stvaranjem ujednačenog sve-europskog voznog reda te poticanjem suradnje operatera nacionalnim željeznicama, kao i prekograničnu razmjenu informacija u stvarnom vremenu. Ukupna dužina željezničke mreže koju pokriva RNE premašuje 230,000 km. Teritorijem Jugoistočne Europe prolaze četiri RNE koridora, od kojih dva (C07 i C08) prekrivaju samo kratke dijelove slovenske mreže željeznica. Druga dva služe se glavnim linijama u smjeru sjever-jug i istok-zapad na balkanskom poluotoku. Koridor C09 prolazi kroz Bugarsku i Rumunjsku, a C11 kroz Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Bugarsku.
Zaključak
Međunarodne transportne mreže ključan su instrument u nastojanjima EU da postigne integraciju svih europskih zemalja na gospodarskoj, društvenoj i kulturnoj razini. Nakon dovršetka ove će mreže uspostaviti ujedinjeni europski transportni sustav s uravnoteženim razvojem te gustoćom prometnog i željezničkog prometa, od čega bi svi trebali imati koristi. Konačno ujedinjenje SEETO mreže sa svim mrežama država članica EU imat će neprocjenjivu ulogu u prekidu izolacije Zapadnog Balkana od ostatka Europe. Usto, to će doprinijeti ubrzanju gospodarskog razvoja tih zemalja. Infrastrukturna unaprjeđenja donijet će i više fleksibilnosti prijevoznicima, a s time i jaču konkurenciju te bolju kvalitetu teretnih i putničkih usluga po nižim cijenama. Poboljšana transportna mreža utjecat će i na smanjenje troškova kompanija koje djeluju u susjednim regijama
SEE TOP industrija
Balkan – sjecište plinovoda Silviya Stoykova, Valentin Stamov
Razvoj plinovoda prirodnog plina ključan je za Europu, a osobito za jugoistočnu Europu. Cilj je takvih projekata s jedne strane obogatiti dostavne trase i nabavu plina u Europi, a s druge smanjiti ovisnost ove regije o ruskome plinu. Rusija dominira dobavom plina na cijelom kontinentu, a samo Europska Unija uvozi 25 posto svojeg plina iz Rusije.
Osim ovih važnih razloga jugoistočna bi Europa mogla imati koristi od razvoja novih plinovoda, čime bi se unaprijedila stara i neučinkovita energetska infrastruktura. Uzimajući u obzir vječno nedostatne zalihe plina u mnogim zemljama, i europske zemlje, ali i veliki plinski divovi poput Irana i Rusije možda budu prisiljeni na uvoz kaspijskog plina. Azerbajdžansko plinsko polje Shah Deniz, koje se nalazi na južnom dijelu Kaspijskog mora, moglo bi riješiti problem manjka plina u Europi. Poljem upravlja istoimeni konzorcij birtanskog naftnog giganta British Petroleuma (BP) i Azerbajdžanske državne naftne kompanije (SOCAR). Konzorcij trenutno razvija drugu fazu projekta Shah Deniz, iz kojeg bi se godišnje trebalo izvući oko 25 milijardi kubičnih metara plina. Taj bi projekt mogao pomoći u pokretanju južnog plinskog koridora, koji je inače inicijativa Europske komisije. Cilj je južnog plinskog koridora zalihe plina iz kaspijske regije i Bliskog istoka dopremiti u Europu, a sastoji
se od više energetskih projekata, kao što su Nabucco-Zapad, Transjadranski plinovod (TAP) i plinovod Južni tok. Dva su se glavna plinovodna projekta nadmetala za opskrbu plinom iz kaspijskoga polja – Nabucco-Zapad i TAP – a ponudili su godišnji dotok 10 milijardi kubičnih metara plina na razna tržišta središnje i južne Europe. Konzorcij Shah Deniz donio je odluku krajem lipnja 2013., odlučivši se za TAP. Međutim, to ne znači da je projekt plinovoda NabuccoZapad završen. U bliskoj će budućnosti oba projekta biti potrebna, a o Nabuccovoj se trasi, prema navodima europskog povjerenika za energiju Günthera Oettingera, tek treba raspravljati. Buduće je otvaranje južnog plinskog koridora važnije od izbora određenog plinovoda. Kad interno tržište energije bude funkcionalno i učinkovito, plin koji se dopremi u Europsku Uniju lako će se prenositi kontinentom.
Plinovodni projekti u jugoistočnoj Europi TAP – grčko-turska granica prema zapadnoj Europi
Plinovod dug oko 870 kilometara provodit će Source: Trans Adriatic Pipeline (TAP) AG
32
prirodni plin iz Azerbajdžana preko Grčke i Albanije, Jadranskoga mora i južne Italije sve do zapadne Europe. Spajat će se s Transanatolskim plinovodom (TANAP) blizu grčko-turske granice u Kipoiju. Početni će transportni kapacitet TAP-a biti 10 milijardi kubičnih metara plina, no s vremenom bi se mogao povećati na 20 milijardi kubičnih metara. Plin bi prema planu trebao početi teći 2019. godine.Projektom
Konzorcij trenutno razvija drugu fazu projekta Shah Deniz, iz kojeg bi se godišnje trebalo izvući oko 25 milijardi kubičnih metara plina. Taj bi projekt mogao pomoći u pokretanju južnog plinskog koridora koji je inače inicijativa Europske komisije. Cilj je južnog plinskog koridora zalihe plina iz kaspijske regije i Bliskog istoka dopremiti u Europu, a sastoji se od više projekata.
Transjadranskog plinovoda (TAP) zajednički upravljaju švicarski Axpo, norveški Statoil i njemački E.ON. Statoil također ima 25,5% udjela u konzorciju Shah Deniz.
Izvo
TA sp tru M u ga sk Pr az Re m do ai jav te TA
Aldo olke
iti eilinu m
zu nje ih oći oji ilj iz iti
SEE TOP industrija Nabucco-Zapad – tursko-bugarska granica prema Austriji
Izvor: Nabucco Gas Pipeline International GmbH
TAP pruža različite mogućnosti povezicanja s postojećom i planiranom plinskom infrastrukturom. Mogao bi se spojiti s planiranim plinovodima u regiji kao što su Spojni cjevovod Grčke i Bugarske (IGB), Zapadnobalkanski prsten i Jonsko-jadranski plinovod (IAP). Prema navodima neimenovanog azerbajdžanskog stručnjaka kojega je citirao Reuters, očekuje se da će TAP stajati oko 7,5 milijardi američkih dolara, što je 500 milijuna dolara manje od troška Nabucca. Vlasnici TAPa istaknuli su da za projekt neće biti potrebne javne subvencije i dotacije te stoga neće biti teret za porezne obveznike. TAP ima još jednu prednost u odnosu na
Nabucco u utrci za kaspijski plin. Azerbajdžan želi izbjeći bilo kakav sukob s Rusijom, koja je jezičac na vagi vjerojatno nagnula prema TAPu i to zato što TAP neće prolaziti kroz teritorije pod ruskim utjecajem. TAP je, prema podacima talijanskog Ministarstva industrije, Nabucco nadmašio u sedam od ukupno osam kriterija procjene, a riječ je o tržišnim prilikama, vremenskim okvirima, skalabilnosti, organizaciji uprave, dostupnim sredstvima, kvaliteti projekta i transparentnosti. Odabir plinovoda za dovod plina iz kaspijske regije povijesni je čin jer će se godišnje u Europu dopremati 10 milijardi kubičnih metara plina, što se očekuje prije 2020. godine.
čki l i d-
33
Nabucco-Zapad jedan je od glavnih projekata južnog plinskog koridora, a njime rukovodi Nabucco Gas Pipeline International GmbH (NIC) sa sjedištem u Beču. NIC je u početku imao pet partnera – bugarski Energy Holding, turski BOTAS, rumunjski Transgaz, ogranak mađarskog MOL-a FGSZ i austrijski OMV. U svibnju 2013. francuski je energetski div GDF Suez postao šesti partner projekta. Plinovod Nabucco-Zapad prema planu bi se trebao kretati od tursko-bugarske granice preko Bugarske, Rumunjske i Mađarske, sve do jednog od najvećih plinovodnih stjecišta u Europi, u austrijskom Baumgartenu. Očekuje se da bi Nabucco trebao stajati manje od 8 milijardi američkih dolara. Ako se plinovod Nabucco-Zapad dug 1329 kilometara dovrši, godišnji će mu kapacitet biti između 10 i 23 milijarde kubičnih metara. Gradnju plinovoda podupire međuvladin sporazum Austrije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Turske potpisan 13. srpnja 2009. godine. 32% plinovoda proći će kroz Bugarsku, 36% kroz Rumunjsku, 29% kroz Mađarsku i 4% kroz Austriju. U Turskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Austriji dio trase slijedit će postojeće plinovode kao i TAP. Turski dio i dalje pripada početnom projektu Nabucca, a bit će dug 2581 kilometar. U lipnju 2012. godine Shah Deniz dao je zeleno svjetlo da se Nabucco-Zapad natječe s TAP-om za dobavu kaspijskog plina u Europu. Shah Deniz II trebao je dobiti 50 posto udjela u NIC-u u slučaju da je odabrao Nabucco-Zapad za europsku izvoznu trasu u zamjenu za
SEE TOP industrija
Izvor: South Stream project official website
Dioničari južmog toka Kompanija
Dioničari/Partneri
Područje djelovanja
South Stream Transport BV
Gazprom Russia (50%) EDF France (15%)
Offshore
South Stream Austria Gmbh
Gazprom Russia (50%) OMV Austria (50%)
Austrija
South Stream Bulgaria AD
Gazprom Russia (50%) Bulgarian Energy Holding (50%)
Bugarska
Joint venture being set up
Gazprom Russia Plinacro Croatia
Hrvatska
South Stream Greece S.A.
Gazprom Russia (50%) DESFA Greece (50%)
Grčka
South Stream Hungary Zrt
Gazprom Russia (50%) Magyar Villamos Muvek Hungary (MVM) (50%)
Mađarska
South Stream Serbia AG
Gazprom Russia (51%) Srbijagas Serbia (49%)
Srbija
South Stream Slovenia LLC
Gazprom Russia (50%) Plinovodi Slovenia (50%)
Slovenija
Source: South Stream project official website
zajedničko financiranje i razvoj plinovoda. EU je izrazila sklonost razvoju Nabucca, a ne TAP-a, a razlog je što će trasa Nabucca presijecati zemlje istočnog bloka, koje su značajno ovisne o ruskom plinu. Međutim, EU je u svibnju 2013. istaknula da će biti zadovoljna kakvu god odluku konzorcij Shah Deniz donio. OMV, koji je predvodio konzorcij Nabucco-Zapad, najavio je da je projekt za njih gotov, no da bi mogli na kraju graditi vlastiti plinovod
ovisno o ishodu istraživanja Crnog mora uz obalu Rumunjske.
Južni tok – ruski plin za Italiju
Plinovod Južni tok prevozit će prirpdni plin od Rusije ispod Crnoga Mora do bugarske obale te dalje prema sjeverozapadu kroz Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i Austriju do Italije. Planira se i grana plinovoda koja bi vodila u Hrvatsku. Plinovod bi godišnje trebao prevoziti 63 milijarde kubičnih metara ruskoga plina.
34
Za gradnju kopnenog dijela plinovoda ruski je Gazprom potpisao sporazume s Bugarskom, Srbijom, Mađarskom, Grčkom, Slovenijom i Hrvatskom. Dio plinovoda koji pokriva Crno more bit će dulji od 900 kilometara. Gradnja plinovoda Južni tok službeno je pokrenuta u Rusiji u prosincu 2012. Dostava plina u Europu prema planu bi trebala započeti prije 2019., kad bi u zemlje Europske unije trebao početi dotjecati plin iz Azerbajdžana. U ožujku 2013. postalo je jasno da bi se i Make-
Juroslav Buljubašić
- Dok čekam let u svemir, razvijam
Roko Vodopija - Volim skakati nepoznato i donositi promjene na bolje • Igor Akrapovič Prodajem luksuznu robu Kinezima • Slaven Kufner - Ž e l i o
posao i plovim Jadranom • u -
sam biti nogometaš, ali posao je izazovniji Njihova je profesija uspjeh.
Za magazin govore i: Tomislav Maričević. Pharmas • Alen Premužak, Hrvatska pošta • Helmut Fenzl, Spar Hrvatska • Želimir Feitl, Kaplast • Andrea Kovacs-Wöhry, Sberbank • Damir Mihanović, Croatia zdravstveno osiguranje • Mislav Bezmalinović, tvrtka Sardina www.poslovni.hr
Instinkt nije dovoljan.
Osigurajte svoj primjerak po cijeni od 35 kn na kioscima ili kontaktom na 01/63 26 021, pretplata@poslovni.hr
SEE TOP industries
25 bcm procjena kapaciteta Shah Deniz plinskog polja.
Izvor: The Trans Anatolian Gas Pipeline Company B.V.
donija mogla priključiti projektu Južni tok jer je blizu sklapanja sporazuma s Gazpromom o gradnji ogranka plinovoda. Sad se očekuje da Rusi i makedonska vlast potvrde sudjelovanja Makedonije. Građevinski radovi na srbijanskom predjelu i transitnoj trasi kroz Bosnu i Hercegovinu trebali bi početi krajem 2013. ili početkom 2014. godine.
Energija je sve što Europi treba
Očekuje se da će prirodni plin u sljedećih nekoliko desetljeća po upotrebi nadmašiti naftu i ugljen. Povećanu potrošnju plina potiču njegove ključne prednosti – upotrebljava se u mnogim sektorima, puno je povoljniji za okoliš od ugljena i nafte, a manje je vodno intenzivan od drugih vrsta goriva. Nadalje, uvođenje novih tehnika bušenja omogućilo je proizvodnju škriljevačkog plina koji bi u nekim zemljama jugoistočne Europe mogao pokriti potražnju za plinom. Projekti plinovoda mogli bi se pokrenuti nakon uspješnog završetka procjena učinka na okoliš koje jamče stroge ekološke standarde. Rast BDP-a i broja stanovnika u svijetu glavni su razlozi za povećanje potražnje za energijom. U svibnju 2013. potvrđeno je da u svijetu živi 7,1 milijarda stanovnika, a broj bi se do 2030. godine mogao povećati na 8,3 milijarde. Prema podacima BP-a, očekuje se da će u realnim jedinicama 2030. godine svjetski BDP otprilike udvostručiti u odnosu na 2011. Primarna će potrošnja energije do 2030. rasti 1,6 posto godišnje. Zbog svega navedenog projekti plinovoda nužni su diljem svijeta, a osobito u jugoistočnoj Europi, gdje je plinovodna infrastruktura stara i treba je unaprijediti.
male stvari puno znače
36
SEE vodstvo
U Jugoistočnoj Europi pružaju se brojne prilike za MBA Liliya Chausheva
Jugoistočna Europa ima 61 ekonomskoposlovni fakultet u deset zemalja, razvidno je iz podataka koje je prikupio SeeNews Research s ciljem analize mogućnosti za obrazovanje na području poslovnog upravljanja na engleskom jeziku u regiji. Na tim sveučilištima u ponudi je 90 redovnih ili izvanrednih MBA (engl. master of business administration) programa. Iako nije značajnije rašireno, dopisno ili online studiranje, koje pruža puno veću fleksibilnost također je dostupno. Kada je riječ o poslovnim fakultetima, situacija jako varira od zemlje do zemlje. Turska i Grčka su se ustanovile kao regionalna žarišta za poslovno obrazovanje sa 16 i 13 poslovnih fakulteta. Slijede ih Srbija, Rumunjska, Hrvatska, Bugarska i Slovenija, od kojih svaka ima između četiri i devet poslovnih fakulteta. Za razliku od njih, najniži broj poslovnih fakulteta i škola primijećen je u Makedoniji, Moldaviji te Bosni i Hercegovini. Turska je također država s najduljom tradicijom MBA programa s obzirom da ih određeni fakulteti u ponudi imaju već nekoliko desetljeća. Usporedbe radi, poslovni fakulteti i škole u Sofiji, Beogradu i Sarajevu odreda su osnovani nakon 2000. Iz statističkih podataka je vidljivo da su studenti koji se odlučuju za MBA magisterij uglavnom već iskusni menadžeri. Drugim riječima, stekli su višegodišnje iskustvo prije nego što su odlučili upisati sveučilišni program. U prosjeku to iskustvo iznosi između pet i jedanaest godina, a menadžeri uglavnom imaju sedmogodišnje iskustvo u praksi. Iako u nekim slučajevima program ne
zahtijeva nikakvo iskustvo, studenti tih škola obično imaju iskustvo od najviše tri godine rada u praksi. Poslovne škole Jugoistočne Europe otvorene su za inozemne studente. Udio studenata iz inozemstva katkad zna doseći dojmljivih 90 posto, no u velikoj većini slučajeva ta brojka je puno skromnija. Najčešće se radi o udjelu
stranih studenata između 12 i 15 posto ukupnog broja. Kada je riječ o rodnoj raspodjeli, očito MBA programi više nisu isključivo pravo muškaraca jer se sve više menadžerica odlučuje na takav studij. U nekim slučajevima udio studentica
37
premašuje 50 posto, dok je u većini poslovnih škola udio žena između 35 i 39 posto. Na temelju analize podataka o studentima za akademsku godinu 2013./2014. brojke znatno variraju, ali i dokazuju da interes za MBA studije ne blijedi. Broj upisanih studenata ovisi o mnogim čimbenicima, među kojima su veličina poslovne škole, njezini planovi, interes za specifične studije i slično. Stoga se broj novoupisanih za akademsku godinu 2013./2014. kreće između 27 i 120 studenata. Motivacija je nedvojbeno glavni čimbenik kod svih MBA studenata. U nekim su slučajevima motivirani jer im poslodavac djelomično ili u potpunosti financira studij poslovnog upravljanja. Postotak tvrtki koje zaposlenicima u potpunosti pokrivaju troškove školarine kreće se između 21 i 32 posto. Postoje i iznimke od toga pravila pa u nekim školama taj udio iznosi 10 posto, a u drugima se penje i preko 50 posto. Motivacija za studij poslovnog upravljanja može doći u obliku mogućnosti uspona korporacijskom ljestvicom nakon uspješnog završetka studija. Teško je doći do specifičnih brojki, osobito o tom pokazatelju, ali postoje slučajevi u kojima je 60 do 70 posto diplomanata studija poslovnog upravljanja unutar tri godine od završetka studija ponuđeno promaknuće. Jedan od glavnih problema za sve potencijalne studente poslovnog upravljanja jest školarina koja iznosi najmanje 10.000 eura, a može doseći čak 35.000 eura na godinu. Školarina je obično niža u zemljama Zapadnog Balkana i Bugarskoj.
SEE profil država
Teška vremena za političare Valentin Stamov
Gospodarska recesija određuje sadržaja političke godine u regiji jugoistočne Europe u 2012 i prvoj polovici 2013. Parlamentarni, predsjednički i lokalni izbori, nepovjerenje i nova članica EU bile su osobine političke slike u regiji.Većina zemalja izabral aje ljevičarske vlade kao rezultat teških ekonomskih uvjeta. Izbori su održani u Albaniji, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Srbiji i Bugarskoj. U Albaniji, Crnoj Gori i Rumunjskoj su lijeve stranke pobijedio na izborima i formira vlade.
slučajevi nasilja bude zabrinutost o stanje demokracije u zemlji.
na kreditni rejting zemlje, prema Moody Investors Serviceu.
Crna gora
Srbija
Nakon što je njegova lijevog centra koalicija pobijedila na parlamentarnim izborima u prosincu 2012 Crnogorski parlament je glasovao za novu vlade na čelu sa Milom Đukanovićem. U svom govoru pred parlamentom Đukanović je obećao da će dovesti Crnu Goru u EU i NATO. Izbori za predsjedničku dužnost u Crnoj Gori održani su u travnju 2013. Tadašnji predsjednik države Filip Vujanović osvojio i treći mandat. Vujanović je predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista.
Rumunjska
Bugarska
U Bugarskoj, stranka desnog centra GERB osvojila je tanaku pobjedu na prijevremenim izborima, ali nisu uspjeli osigurati dovoljan broj mjesta u parlamentu kojim bi regulirali rad Vlade. Uz potporu socijalista formirana je koalicija za Bugarsku i Pokreta za prava i slobode.
Albanija
Savez za europsku Albanije na čelu sa Socijalističkom partijom ostvarila je uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima u Albaniji. Prema Organizaciji za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) izbori su provedeni uz poštivanje temeljnih sloboda, ali pogibija jednog od stranog promatrača u gradu Lac, sjeverozapadne Albanije i drugi izolirani
U 2012. Rumunjska je doživjela protuvladinie prosvjedie, ostavku na mjesto premijera, uspješno glasovanje nepovjerenje vladi, lokalne izbore, nacionalni referendum o opozivu predsjednika i parlamentarne izborie. Nakon nekoliko tjedana protuvladinih prosvjeda diljem zemlje u veljači 2012., rumunjski premijer Emil Boc iz Demokratske liberalne stranke odlučio je podnijeti ostavku. Demonstracije su bile protiv strogih mjera štednje. Mjere su nametnute od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u zamjenu za više milijardi dolara kredita. Prosvjednici su također zatražili ostavku predsjednika Traiana Basescua i to je dovelo do nacionalnog referenduma o njegovom opozivu u srpnju 2012. Basescu je preživio referendum zbog slabog odaziva birača, iako je više od 87% glasova bili protiv njega . Nakon općih izbora održanih u prosincu 2012., rumunjski parlament odobrio je kabinet vlade koji je predložio premijer Victor Ponta, čelnik ljevičarske Socijaldemokratske partije . Politička previranja u Rumunjskoj će vjerojatno ometati strukturne reforme, ugroziti fiskalnu konsolidaciju i negativno se odraziti
38
U svibnju 2012 Srbija je održala kombinirane predsjedničke i parlamentarne izbore. Glasovanju je prethodio prosvjed protiv nepovoljnog socioekonomskog okruženja i raširene korupcije. Prosvjedi su organizirani od strane desnog centra, Srpske napredne stranke (SNS). Nakon izbora SNS je dobio 73 zastupnička mjesta u novom zakonodavnom tijelu zemlje, dok je savez na čelu vladajuće lijevog centra Demokratska stranka (DS) osvojio 67 mandata. SNS je osvojio i predsjedničke izbore u svibnju 2012.
Fo Ign
Slovenija
Slovenski politički život doživo je odbacivanje
I iako je ukupna ekonomska situacija u regiji poboljšana očekuje se socijalno nezadovoljstvo koje se nakupilo od početka globalne krize, a koje se sve više održava na političku sliku Jugoistočne regije te sve češće ugrožava stabilnost demokratski izabranih vlada u Jugoistočnoj regiji.
Go ju sta ov zb op sa
premijerovog mandata, uspješnogo glasovanja o povjerenju i predsjedničke izbore u 2012. i početkom 2013. Kriza vlade u Sloveniji je počela u rujnu 2011, kada je parlament glasovao o povjerenju vladi na čelu s Borutom Pahorom. To je dovelo do prijevremenih izbora u prosincu 2011. Situacija se ohladila u veljači 2012, kada je slovenski parlament odobrio vladu premijera Janeza Janše. Međutim, samo godinu dana kasnije je parlament potvrdio Alenka Bratušeka, privremenog čelnika lijevog centra Pozitivna Slovenija (PS) stranke, na mjesto
pr gla U os lik
M
Gl kr vo sp lis jal
SEE profil država
građana Hrvatske sudjelovalo je u nacionalnom referendumu o pristupanju EU u siječnju 2012, a 66,27% birača podupire članstvo zemlje u Uniji. Prema političara i analitičara razlozi malog odziva birača su nedostatak interesa od strane hrvatske dijaspore, kriza u eurozoni i izborna neumjerenost imajući u vidu parlamentarnih izbora, na kraju 2011.
n-
ne asoljne ne S). ka je, ra n-
Dolaze teška vremena
Fotografija Ignat Ignev
nju
nje
u eka va ve ki
asu niji asm
os12, du dka ra to
Gospodarski razvoj u zemljama jugoistočne Europe će odrediti političku stabilnost u 2013. Bit će teško za vlade u ovim zemljama preživjeti cijeli mandat zbog ekonomske nestabilnosti i visoke stope nezaposlenosti koje i dalje vrše pritisak na životni standard stanovništva
premijera nakon svrgavanju Janez Janša u glasovanju o povjerenju. U prosincu 2012 bivši premijer Borut Pahor osvojio je predsjedničke izbore u zemlji s velikom većinom.
Makedonija i Moldava
Glasovanje o nepovjerenju obilježio je politički krajolik u Makedoniju i Moldaviju u 2012, u prvoj polovici 2013. U Makedoniji je vlada na čelu s premijerom Nikolom Gruevskim preživjela u listopadu 2012 glasovanje o povjerenju. Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), na
čelu s bivšim predsjednik Branko Crvenkovski, podnio je zahtjev za glasovanje o povjerenju, optužujući vladu da potiče napetosti između Makedonaca i kosovskih Albanaca, koji čine četvrtinu stanovništva zemlje.
Republika Srpska
U Republici Srpskoj, Aleksandrom Đombićem dao je ostavku na čelo Vlade u veljače 2013, jer nije mogla ublažiti posljedice ekonomske krize, uključujući i rastuću nezaposlenost u zemlji. U ožujka 2013. parlament Republike Srpske izabrao je novu vladu na čelu s Željkom Cvijanović.
Hrvatska
Ulazak Hrvatske u EU-u 1. srpnja 2013. došao je s malo entuzijazma zbog gospodarske nestabilnosti. Hrvatsko gospodarstvo je u recesiji od početka globalne ekonomske krize u 2009 sa stopama nezaposlenosti koje dopiru do rekordnih 15,8% u 2012. Manje od 44%
39
Gospodarski razvoj u zemljama jugoistočne Europe će odrediti političku stabilnost u 2013. Bit će teško za vlade u ovim zemljama preživjeti cijeli mandat zbog ekonomske nestabilnosti i visoke stope nezaposlenosti koje i dalje vrše pritisak na životni standard stanovništva. Usporavanje gospodarskog rasta u jugoistočnoj Europi, u kombinaciji s visokom nezaposlenošću, raširenom korupcijom i birokracijom, je stvorila povoljan ambijent za nastanak novih političkih lidera, uključujući i više radikalnih. I iako je ukupna ekonomska situacija u regiji poboljšana očekuje se socijalno nezadovoljstvo koje se nakupilo od početka globalne krize.
44%
građana Hrvatske sudjelovalo je na referendumu o ulasku zemlje u EU u siječnju 2012. Oko 66 posto građana podržalo je pridruženje države EU.
profil države
Hrvatska
Hrvatska – nova članica EU bloka Mira Karadzhova
Hrvatska je slavila svoj ulazak u EU 1. srpnja 2013 uz zvuke Beethovenove Ode radosti i vatromet u prisutnosti čelnika zemlje i dužnosnka %01 EU-a. Posljednjeg proširenja EU, %01 međutim, otvara niz pitanja ne samo o budućnosti Hrvatske, nego i o EU u cjelini.
Dug put
Hrvatsko članstvo u EU obistinilo se nakon dugotrajnih pregovora pod oblakom neosuđenih ratni zločina i graničnih sporova sa Slovenijom. Zemlja je postala 28. članica EU-a deset godina nakon što je podnijela zahtjev i devet godina nakon svog susjeda Slovenije. Tada su otvoena vrata za proširenje na devet novih članica. Nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske u 2007. Hrvatska je tek druga bivša jugoslavenska država koja se popela na brodu.
Pad rejtinga
Unatoč entuzijazmu na političkoj sceni, agencije za kreditni rejting nisu tako optimistične o učincima pristupanja EU za hrvatsko gospodarstvo. U kolovozu, Moody je izrazio sumnju da hrvatsko gospodarstvo neće uživati punu korist od članstva u Europskoj uniji i rekao da ne očekuje da ne očekuje povratak rasta u skorije vrijeme. Iako je dobit u Hrvatsku svrstava u gornju srednju klase u EU, njezino gospodarstvo nije dovoljno konkurentna, jer se oslanja na domaću potražnju, ima usporen rast, te je zaduženo.
Usko grlo
A ipak, će pristupanje oživjeti gospodarstvo?
Nakon ulaska u EU, Hrvatska ima pristup kohezijskim i strukturnim fondova, što bi moglo dati dašak svježeg zraka za gospodarstvo zemlje. Međutim, ako ih hrvatska uprava nije spremna apsorbirati, zemlja bi se mogla naći u %01 situvaciji da daje više u EU nego što zapravo dobiva. Država može izbjeći te zamke, ako je naučila lekciju iz slučajeva Bugarske i Rumunjske . Razlozi njihove niske stope apsorpcije mogu se naći u neučinkovitoj administraciji, neškolovanim zaposlenicima i lošem poznavanju standarda EU. Hrvatska je do sada iz pretpristupnih fondova izvukla oko 70% sredstava, što je od lipnja 2013., više za 37% u usporedbi s krajem 2011., izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar europskih fondova Branko Grčić . Iako je logična ,usporedba između Bugarske, Rumunjske i Hrvatske ona nije u potpunosti opravdano. Hrvatski BDP po stanovniku od 8500 eura, kako pokazuju statistike Eurostata za 2012., stavlj ju u ravnopravan položaj s Mađarskom, Poljskom, Slovačkom i baltičkim zemljama. Za usporedbu, Rumunjska i Bugarska prijavile su BDP po stanovniku od 4400 eura i 3700 eura. Inače, Hrvatska se razlikuje od svojih vršnjaka iz Jugoistočne Europe i u smislu viših plaća. Minimalna plaća u zemlji je 401 eura (u srpnju 2013.), prema podacima Eurostata - znatno iznad 159 eura koliko iznosi u Bugarskoj i 179 eura koliko iznosi u Rumunjskoj .
Što dalje?
Ipak, Europska integracija Hrvatske je prekretnica u oporavku od jugoslavenskih ratova u jugoistočnoj Europi . Cijena članstva su rigorozne reforme, koje Hrvatsku provodi već sedam godina provesti. Trenutno, postoje još četiri potencijalna člana Europske unije iz Jugoistočne Europe na listi čekanja: Crna Gora, Srbija, Turska i Makedonija i tri poten-
40
Povlačanje sredstava iz fondova EU od srpnja 2013. (u %)
Uk fo (m
56.7 %01
52.4
40.0
26.2
Grčka Greece
Slovenija Bugarska Slovenia Bulgaria Rumunjska Romania
cijalna kandidata: Albanija , Bosna i Hercegovina i Kosovo . Ako sve krene glatko, članstvo Hrvatske u EU bi mogla dodatno motivirati zemalja zapadnog Balkana i Turske za ulazak u EU . Ako sve te zemlje uđu na brodu, EU će doživjeti rast stanovništvo za 100 milijuna ljudi, što je porast od 20% u usporedbi s trenutnim stanjem. To znači ne samo veći teritorij, već i veće unutarnje tržište. Međutim, u svjetlu nedavne političke neizvjesnosti i pitanja ljudskih prava u Turskoj - najjače gospodarstvo među možebitnim članica EU-a - njezina budućnost u EU postala je tamna.
B
Tre tre Ju un go će pr ro Iak dn sk jek oja po
a
e-
u ako eti to m ći eih đu st
Заглавие
Заглавие
подзаглавие
подзаглавие
Ukupna povućena sredstva iz kohezijskih Легенда fondova 2014.-2020. (mil. eura)
Легенда
стойност 21,749
стойност
аргумент
аргумент
14,393
8,001
7,128
2,881
Bugarska Grčka Rumunjska Slovenija Croatia Hrvatska Bulgaria Greece Romania Slovenia
Trenutno se kockice bacaju, ali u jednom trenutku postat će jasno koja je država Jugoistočne Europke iduća članica Europske unije. Srbija, koja je otvorila pristupne pregovore u lipnju 2013., izrazila je ambicije kako će prestići svoje susjede i biti na novom valu proširenja valu proširenja EU-a na istok Europe . Iako dodatno proširenje nije visoko na dnevnom redu EU-a zbog rastućih ekonomskih problema i krize u eurozoni, to je još uvijek jedan od glavnih instrumenata Unije da ojačaj svoje pozicije kao globalni lider, kako u političkom tako i u gospodarskom smislu .
41
Profil države
Hrvatska
Hr
Br
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
0,7%
3,3% Inaflacija u 2013.
smanjenje gospodarstva u 2013.
Hrvatsko gospodarstvo u 2013. je zabilježilo petu uzastopnu godinu stagnacije bez rasta. Slaba domaća potražnja, kao i nastavak smanjenja dugovanja kako kućanstava, tako i poduzeća uz rast nezaposlenosti glavni su problemi gospodarstva. Nezaposlenost se mjeri dvoznamenkastim brojkama, ali je u padu.
Kako raste potrošnja proračunski deficit za 2013. već je dvaput pomaknut. Hrvatska se u srpnju 2013. pridružila Europskoj uniji. Članstvo bi joj moglo donijeti čak dvije milijarde eura iz fondova Europske unije namijenjenih gospodarskim unaprjeđenjima.
Pregled gospodarstva
Uzimajući u obzir većinu gospodarskih pokazatelja, Hrvatska je ostvarila bolje rezultate nego u posljednjih desetak godina. Gospodarstvo je otvoreno za trgovinu i protok kapitala, a privatizacija je uznapredovala, premda ne na svim područjima jednako. Zbog ot-
vorenosti hrvatskog gospodarstva ta je zemlja postala izrazito osjetljiva tijekom velike recesije. Kreditiranje privatnog sektora naglo se smanjilo, istodobno su slabosti na području potrošnje i ulaganja nadmašile izvozne dobitke, a kasnije zbog male izvozne baze i loše konkurentnosti Hrvatska nije uspjela u potpunosti iskoristiti prednosti gospodarskog oporavaka svojih trgovinskih partnera. Gospodarstvo je u posljednje četiri godine ili stagniralo ili se sužavalo. U tom su razdoblju i domaća potražnja i ulaganja oslabjeli, dok je veliki javni sektor također dodatno opteretio mogućnosti za rast. Javne agencije i poduzeća nisu bila podvrgnuta strogoj financijskoj disciplini, a pomoć od strane države umnogome premašuje onu iskazanu u ostalim državama središnje i istočne Europe..
Gospodarski izgledi
RU 2013. godini očekuje se smanjenje realnog BDP-a za 0,7% nakon stezanja od 2% 2012. Slaba domaća potražnja, kao i nastavak smanjenja dugovanja kako kućanstava, tako i poduzeća, uz rast nezaposlenosti glavni su problemi gospodarstva. Očekuje se i povećanje troškova zaduživanja sada kada je status hrvatskog duga smanjen na „smeće“.
42
Bit će to peta uzastopna godina gospodarskog stezanja bez rasta. Ni u 2014. neće biti osjetnog rasta. Inflacija će iznositi 3,3%, što je pad s 3,4% u 2012. Nezaposlenost je 2012. iznosila 15,9%, a tolika će i ostati u 2013. Ukupan broj nezaposlenih osoba i u doglednoj će budućnosti ostati prilično visok. Stopa nezaposlenosti mladih među najvišima je u Europskoj uniji. Očekuje se nastavak postupnog pada broja zaposlenih i u 2014. Potrošnju zadržava količina duga privatnih građana, koji je prema postotku u BDP-u jedan od najviših u središnjoj Europi. Slabo tržište rada također priječi rast raspoloživih prihoda. Realna vrijednost krajnje privatne potrošnje pala je za 2,9% u 2012., a u 2013. se očekuje daljnji pad od 1,3%. Hrvatski program javnih ulaganja nije ostvario cilj za 2012., ali je ipak bio za 25% viši nego 2011. Za 2013. se planira ambiciozni program javnih ulaganja no pravodobna realizacija tih investicija bit će od ključne važnosti.
Tržišni potencijal
U srednjoročnom razdoblju rast će se vjerojatno oporaviti ali ne očekuje se da će se vrati-
ti va Hr im str ko na sk dv na Vl tre 1,2 bi pla gr ko izj m od ka
Va
Hr ne Ta go u 20 va po m U un u za 20 pr Vl iza do
Hrvatska TOP 10 mil. eura
ariti u
ka nih ati dih uje n-
nih -u bo ih ne se
osiši oa.
oti-
Ukupni prihod 2012.
Promjena u prihodu
Dobit/ gubital 2012.
Nafta/plin
3,607
0,03%
175,3
261,2
Hrvatska Elektroprivreda
Struja
1,821
5,24%
41,0
62,4
Br.
SEE TOP 100 Br.
1.
3.
INA
2.
13.
Company name
Industrija
%01
%01
Dobit/ gubitak 2011.
8,351
3.
14.
Konzum
Trgovina
1,789
1,07%
27,1
45,8
4.
31.
Prirodni Plin
Nafta/plin
997,7
8,85%
-137,0
0,043
5.
33.
Hrvatski telekom
Telecommunications
958,1
-6,62%
222,7
240,8
6.
64.
HEP-Proizvodnja.
Struja
601,1
10,83%
-0,826
-1,1
7.
69.
OMV Hrvatska
Nafta/plin
567,4
-7,98%
5,6
4,3
8.
70.
HEP-Operator Distribucijskog Sustava
Struja
562,8
6,04%
56,4
38,5
9.
78.
Zagrebački Holding
Holding
510,0
2,15%
-47,6
-64,5
10.
97.
Brodosplit – Brodogradiliste
Transport
443,5
-4,75%
353,4
211,2
ti na predkriznu razinu. Konkurentnost hrvatskog vanjskog sektora i dalje je dvojbena. Hrvatski program za gospodarski oporavak ima za namjeru riješiti duboko ukorijenjene strukturalne probleme i slabosti vezane za konkurentnost, no njegovi kritičari pozivaju na još odlučnije korake. Pridruživanje Europskoj Uniji moglo bi Hrvatskoj donijeti čak dvije milijarde eura iz fondova Europske unije namijenjenih gospodarskim unaprjeđenjima. Vlada je usvojila plan rješavanja starog duga trenutnim umirovljenicima koji iznosi oko %01 1,2% BDP-a. Veći dio toga duga u potpunosti %01 bi trebao biti podmiren tijekom 2013. Te isplate trebale bi pridonijeti jačanju potrošnje građana. U međuvremenu je mirovinski zakon izmijenjen i dopunjen ne bi li se do 2030. izjednačila obvezna dob umirovljenja za muškarce i žene, a njime su također povećani odbici za prijevremeni odlazak u mirovinu, kao i poticaji za odgodu odlaska u mirovinu.
Vanjska trgovina
Hrvatski izvoz predstavlja manji udio BDP-a negoli je slučaj kod većine njezinih susjeda. Taj je udio također razmjerno stabilan. 2012. godine izvoz je iznosio 21,9% BDP-a. Gledajući u dolarima, izvoz je u 2012. pao za 7,4%, ali u 2013. se očekuje povećanje od 1%. Osim slabe vanjske potražnje, uspješnost Hrvatske na području izvoza uvjetovana je strogim uvjetima na tržištu rada i visokim plaćama. U 2012. 58,5% izvoza odlazilo je na tržišta unutar EU. Hrvatska ima malu izvoznu bazu u pogledu robe koju izvozi. Strojevi i oprema za prijevoz činili su 30,5% ukupnog izvoza u 2012., dok je na drugom mjestu bila temeljna proizvodnja (14,7%). Vlada provodi strategiju trgovinske liberalizacije na bilateralnoj i regionalnoj razini, što dokazuje pregovorima s Turskom, Europskom
Vanjski dug mil. eura
6,979 6,443 5,879
5,525 4,582
slobodnom trgovinskom zonom (EFTA) i pristupanjem Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA) 2006. Svi ovi sporazumi pridonijeli su ekspanziji izvoznog tržišta. Međutim, slabljenje hrvatske konkurentnosti na međunarodnim tržištima u određenoj mjeri podriva iste te poteze. Deficit po tekućem računu u 2012. je iznosio 0,3% BDP-a, a u 2013. se očekuje njegov rast na 1%.
2007 2008 2009
Hrvatska zaostaje za svojim susjedima kad je riječ o%01 uspostavi privlačnog poslovnog okruženja. Pravni sporovi, primjedbe interesnih skupina i zakonodavni okvir sprječavaju brojne reforme. Glavne su prepreke opterećeno regulatorno okružje i sporo sudstvo. Telekomunikacijski i medijski sektor su privatizirani, ali monopoli dominiraju drugim dijelovima komunikacijskog tržišta. Planira se uvođenje novog poreza na nekretnine, a program privatizacije se ubrzava. Potrebne su daljnje reforme ne bi li se smanjio trošak poslovanja. Postoje značajna neslužbena ograničenja za strana ulaganja koja pridonose ukupnom trošku poslovanja. Kreditiranje privatnog sektora značajno se smanjilo. Poticaji tvrtkama u državnom vlasništvu dodatno otežavaju stanje u gospodarstvu.
2011
2012
Tekući račun bilance plaćanja udio u BDP-u; % 2007 2008 2009
Poslovno okruženje
2010
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
2010
2011
2012 0.1
-0.7 -1.5
-4.9
-7.3 -8.7 Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Uvoz i izvoz Najveća izvozna tržišta
2012. udjel (%)
Najveća uvozna tržišta
2012. udjel (%)
Europe
87,1
Europa
80,3
Afrika i Bliski istok
4,7
Azija
13,2
Sjeverna Amerika
3,8
Sjeverna Amerika
2,6
Azija
2,4
Južna Amerika
1,9
Južna Amerika
1,7
Afrika i Bliski istok
1,5
Australija
0,2
Ostale države
0,5
© Euromonitor International
43
Profil države
Rumunjska
Ro
B
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
1,4%
5,2%
gospodarski rast u 2013.
inaflaciju u 2013..
The economy should see a modest recovery in 2013. Domestic demand will rebound after stagnating in 2012 because of a drought. Labour costs have declined, helping to enhance the competitiveness.
Povećanje poreza u sklopu programa fiskalne konsolidacije usporilo je potrošnju. Proračunski će se deficit u 2013. zadržati na manje od 3 posto. 2012. godine uvedene su reforme zdravstva i mirovinskog sustava. .
Pregled gospodarstva
Rumunjska je od 2004. do 2008. godine bila jedna od članica Europske unije s najbržim rastom. Tijekom tog razdoblja godišnji je stvarni BDP u prosjeku premašivao 6 posto, a nakon ulaska u EU povećao se i opseg ulaganja. Povećanje potrošnje uzrokovao je brz
rast kreditiranja, zbog čega je Rumunjska bila osobito osjetljiva na udar globalne financijske krize. Gospodarstvo je 2009. godine zapalo u duboku recesiju. Domaća je potražnja opala, dotok kapitala gotovo potpuno nestao, a došlo je i do pada vrijednosti leja na tečajnoj listi. Zbog pada gospodarstva vlada se morala obratiti MMF-u i Europskoj Uniji radi kredita. 2011. godine došlo je do oporavka, no 2012. godine ponovno je nastupila stagnacija zbog niza vanjskih šokova. Stopa nezaposlenosti i dalje je visoka, no reforme tržišta rada doprinijele su oporavku u području zapošljavanja. Rumunjska se suočava s brojnim problemima. Ima najniži dohodak po stanovniku u istočnoj Europi, najslabije mjere zaštite okoliša, najveće porezne zaostatke, najrašireniju korupciju te najnižu stopu ulaganja u obrazovanje.
Gospodarski izgledi
Rumunjska je u fazi teškog oporavka. U 2013. godini očekuje se stvarni rast od 1,4 posto. Domaća bi se potražnja 2013. godine trebala
44
oporaviti nakon stagnacije koju je uzrokovala suša. Predviđa se da će stvarni BDP 2014. porasti za 2,5 posto. Smatra se da je u prvoj polovici 2013. gospodarstvo raslo brže nego što se očekivalo. Cijene su u 2012. godini porasle za 3,3 posto, otprilike u skladu s ciljevima središnje banke. Međutim, slabljenje deviznog tečaja i posljedice nedavne suše vrše uzlazni pritisak na cijene. Stopa inflacije u 2013. godini bit će 5,2 posto – možda najviša u Europi. Monetarna se politika postrožuje. U stvarnim okvirima privatna je krajnja potrošnja 2012. godine porasla za 0,6 posto, a 2013. očekuje se porast od 0,7 posto. Povećanje poreza uvedeno u skopu programa financijske konsolidacije usporava oporavak potrošnje. Kreditiranje će vrlo malo porasti zato što kućanstva i dalje pokušavaju popraviti svoju bilancu. U sljedećih se nekoliko godina predviđa nešto veća stopa rasta, no dobit neće biti na istoj razini kao prije recesije. Stopa nezaposlenosti 2012. godine iznosila je 7 posto, a u 2013. past će na 6,8 posto. Rumunjska je broj zaposlenih u javnom sektoru
sm 1,1 št go ju ho izn st up tri ka 20 u pr pr
Tr
Do bi će EU cil lom so bi m ta ka trž te
V
Ru s izv (iz 20 Ru
o14. voj go oma og zni dipi.
nja osto. ma ak sti oko no je. je uru
19,809
Rumunjska TOP 10
%01
%01 mil. eura
Br.
SEE TOP 100 Br.
Naziv kompanije
Industrija
Ukupni prihod 2012.
Promjena prihoda
Dobit/ gubitak 2012.
Dobit/ gubitak 2011.
1.
1.
OMV Petrom SA
Nafta/plin
4733
18,32%
869,5
853,2
2.
4.
OMV Petrom Marketing SRL
Nafta/plin
3427
10,33%
57,3
29,0 -170,3
3.
6.
Rompetrol Rafinare SA
Nafta/plin
3124
17,28%
-67,2
4.
7.
Automobile-Dacia SA
Automobili
2923
-3,63%
62,6
63,7
5.
11.
Rompetrol Downstream SRL
Nafta/plin
1851
6,91%
-33,9
-25,1
6.
15.
Petrotel – Lukoil SA
Nafta/plin
1696
9,05%
-62,0
-90,7
7.
18.
British American Tobacco (Romania) Trading SRL
Hrana/piće
1504
9,15%
89,1
73,4
8.
19.
Kaufland Romania SCS
Trgovinal
1470
15,20%
62,0
38,8
9.
21.
Lukoil Romania SRL
Nafta/plin
1364
10,49%
-50,4
-26,7
10.
22.
Renault Industrie Roumanie SRL
Automobili
1235
37,22%
-4,5
0,243
smanjila s 1,4 milijuna, koliko ih je bilo 2010., na 1,1 milijun. Smanjili su se troškovi radne snage, što je pomoglo u povećanju konkurentnosti gospodarstva. Međutim, 2013. godine planiraju se dva mala povećanja minimalnog dohotka. Stopa nezaposlenosti među mladima iznosi gotovo 25 posto. Značajan dio izravnih stranih ulaganja koje je Rumunjska zaprimila u proteklih nekoliko godina završio je u industrijskim granama nižeg stupnja stručnosti, kao što je industrija tekstila i%01 kože. Od %01 15 do 20 posto izravnih stranih ulaganja završilo je u maloprodaji i veleprodaji. Rumunjska mora privući više ‘greenfield’ ulaganja u izvoznu proizvodnju i usluge višeg stupnja stručnosti.
Tržišni potencijal
Do 2014. godine stope stvarnog BDP-a trebale bi porasti. Zahvaljujući ulaganjima domaća će potražnja i dalje biti glavni pokretač. Fond EU vrijedan 30 milijardi dolara, kojemu je cilj modernizirati Rumunjsku, trebao bi dijelom pomoći, a gledano u srednjem roku, visoka stopa raspodjele sredstava EU trebala bi potaknuti ulaganja i stvoriti nova radna mjesta. Uz vodstvo MMF-a stroge monetarne i financijske mjere polako će se ukidati kako gospodarstvo bude jačalo. Domaće je tržište još uvijek nezrelo i ima značajan potencijal za rast.
Vanjska trgovina
Rumunjska je aktivno uključena u trgovinu s EU. 2012. godine udio EU u rumunjskom izvozu popeo se na 71,3 posto. 2012. izvoz je (izraženo u dolarima) pao za 7,6 posto, no u 2013. godini očekuje se rast od 6,1 posto. Rumunjski vanjski sektor uvelike ovisi o proiz-
Vanjski dug mil. eura 15,251 13,215
9,294
5,269
vodnji strojevima i opremi za prijevoz, koji čine najveći udio u rumunjskom izvozu – 2012. godine zabilježeno je 41,5 posto. Udio izvoza u BDP-u već nekoliko godina raste, a 2012. godine zabilježeno je 34,2 posto, čime je ostvaren porast u odnosu na 24,3 posto zabilježenih 2008. Manjak na tekućem računu u 2012. godini iznosio je 3,9 posto BDP-a, a 2013. godine smanjit će se na 2,5 posto.
5,796
2007 2008 2009
2010
2011
2012
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Tekući račun bilance plaćanja udio u BDP-u; % 2007 2008 2009
2010
2011
-4.4
-4.6
2012
Poslovno okruženje
Program %01 privatizacije te imenovanje privatnih menadžera i profesionalnih odbora u državna poduzeća ne provode se prema zadanim rokovima. Deset je poduzeća u državnom vlasništvu spremno za likvidaciju ili privatizaciju. Rumunjska je pri vrhu među članicama EU s najvećim neformalnim gospodarskim sektorom – procjenjuje se da je riječ o više od 30 posto BDP-a. Vlada je poduzela nekoliko koraka za smanjenje neformalnoga gospodarstva, uključujući povećanje kazni za poslodavce koji ne prijavljuju radnike te strože inspekcije. Jedinstvena porezna stopa od 16 posto na osobni dohodak i dobit poduzeća trebala bi privući dobar dio neformalnog gospodarstva u sferu zakonitog poslovanja. Za kraj 2013. planirana je deregulacija cijena za komercijalne korisnike struje i plina.
-4.2
-3.9
-11.7 -13.5
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Izvoz i uvoz Vodeća izvozna tržišta Europa
2012. udjel (%) 86,4
Vodeća uvozna tržišta
2012. udjel (%)
Europa
85,1
7,0
Azija
10,7
Azija
3,3
Sjeverna Amerika
1,6
Sjeverna Amerika
2,0
Afrika i Bliski istok
1,3
Južna Amerika
1,1
Južna Amerika
1,0
Druge zemlje
0,1
Druge zemlje
0,2
Afrika i Bliski istok
© Euromonitor International
45
Profil države
Bugarska
Bu
Br
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
1,0%
3,9%
rast BDP-a u 2013.
U listopadu 2011. održani su predsjednički izbori. Rosen Plevneliev dobio je 52,6% glasova te u drugom krugu glasovanja porazio Ivayla Kalfina. Vlada je nakon prosvjeda u veljači 2013. podnijela ostavku pa su u svibnju 2013. održani parlamentarni izbori. Tijekom kampanje bilo je optuživanja za prijevaru i nezakonito prisluškivanje. Od posljednjih parlamentarnih izbora antikorupcijski prosvjedi su se proširili i dobili na zamahu
stopa infacije mogla bi biti u 2013..
Bugarsko gospodarstvo u 2013. ostvarit će skromni napredak. Oporavak onemogućuju slabosti na tržištu rada, pad potrošnje građana i otpuštanja u građevinskom sektoru. Izravna strana ulaganja naglo su pala. Više od petine stanovnika živi ispod granice siromaštva. Broj nezaposlenih mjeri se u dvoznamenkastim brojkama te i dalje raste. Milijuni građana su emigrirali te ostavili velike dijelove zemlje gotovo potpuno praznima.
Pregled gospodarstva
S gledišta dohotka po stanovniku, Bugarska je najsiromašnija članica Europske unije u kojoj životni standard ne doseže ni polovicu europskog prosjeka. Rast slabi još od početka velike recesije, a proizvodnost je i dalje niža nego prije početka krize. Godine 2012. je otpočeo slabašni oporavak no bugarsko se gospodarstvo nastavilo boriti s brojnim problemima. Prije krize u euro zoni vanjska potražnja bila je glavni pokretač gospodarstva dok je domaća potražnja stagnirala. Rast proizvodnosti bio je ograničen, što je
46
za posljedicu imalo to da su bugarske tvrtke izgubile tlo pod nogama čim ih je članstvo u EU izložilo jačoj i brojnijoj konkurenciji. Izravna strana ulaganja u Bugarsku naglo su se smanjila dok je proces fiskalne konsolidacije zagušio domaću potražnju.
Gospodarski izgledi
Očekuje se rast realnog BDP-a od 1% u 2013. Oporavak onemogućuju slabosti na tržištu rada, smanjenje kapitala u poslovnom sektoru i otpuštanja u građevinskom sektoru. Gospodarstvo je u odnosu na četvrto tromjesečje 2012. u prvom tromjesečju 2013. zabilježilo rast od 0,1%. Inflacija je u 2012. iznosila 3%, a u 2013. se očekuje rast na 3,9%. Realna vrijednost krajnje privatne potrošnje u 2012. je porasla za 3,2%, a za 2013. se prognozira daljnje povećanje od 0,1%. Više od milijuna Bugara radi u inozemstvu te njihov financijski doprinos, koji je u 2012. iznosio 1,4 milijarde američkih dolara, puno manje nego prije Velike recesije, pridonosi oporavku potrošnje građana.
Ne će pr len m m po gr ze Iu zn str vo po pr
Tr
Bu zn in za ra tv ta ula ib Izg bu pr jsk BD m jed vo da te S je
ke u avse ije
13. tu ru očje ilo au
nje god ov sio nje ku
Bugarska TOP 10 mil. eura Ukupni prihod 2012.
Promjena prihoda
Dobit/ gubitak 2012.
Dobit/ gubitak 2011.
4,207
22,09%
-48,1
-69,5
Br.
SEE TOP 100 No
1.
2.
Lukoil Neftochim Burgas AD
Nafta/plin
2.
8.
Aurubis Bulgaria AD
Metalurgija
2,717
-5,67%
102,8
115,7
3.
12.
Lukoil-Bulgaria EOOD
Nafta/plin
1,836
2,97%
-36,3
-2,2
4.
16.
Natsionalna Elektricheska Kompania EAD
Struja
1,598
-4,28%
-48,1
35,1
5.
32.
Bulgargaz EAD
Nafta/plin
962,7
14,55%
-58,1
-37,4
6.
37.
OMV Bulgaria OOD
Nafta/plin
889,4
-5,51%
-3,7
2,3
7.
43.
Overgas Inc. АD
Nafta/plin
751,4
21,56%
18,0
8,2
8.
50.
Naftex Petrol EOOD
Nafta/plin
697,1
0,72%
-42,8
-19,1
9.
51.
CEZ Elektro Bulgaria AD
Struja
690,0
8,40%
0,303
1,2
10.
80.
Kaufland Bulgaria EOOD & Co KD
Trgovina
503,1
19,79%
N/A
N/A
Naziv kompanije
Industrija
%01
%01
Nezaposlenost je 2012. iznosila 12,3%, a u 2013. će porasti na 12,5%. Nisko kvalificirani radnici predstavljaju 70% ukupnog broja nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti najviša je među mladima, etničkim manjinama i stanovnicima ruralnih područja. Prosječna plaća ne pomiče se s 800 leva na mjesec pa su milijuni građana emigrirali te ostavili velike dijelove zemlje gotovo potpuno praznima. I ulaganja su u stalnom padu. Vlada planira znatno pojačati iskorištavanje sredstava iz strukturalnih fondova EU, no to neće biti do%01 voljno za sprječavanje pada ulaganja. Prema %01 podacima središnje banke odljev kapitala premašuje priljev.
Tržišni potencijal
Bugarsko gospodarstvo jako ovisi o izvozu, što znači da bilo kakvo usporavanje na ključnim inozemnim tržištima predstavlja ozbiljnu zapreku. Srednjoročno bi se godišnja stopa rasta trebala približiti 4.5% do 2017. te tako zatvoriti jaz proizvodnosti. Namjerava li postići takvu stopu rasta vlada će morati privući više ulaganja smanjenjem birokracijskih prepreka i borbom protiv korupcije. Izgledno je da će potencijalna stopa rasta u budućnosti pasti uslijed smanjenja kapitalnih priljeva i mogućeg kraja bugarskog investicijskog procvata. BDP po stanovniku (i prema paritetu kupovne moći) iznosi tek trećinu prosjeka EU. Stoga je jedan od najvećih izazova pred vladom upravo istodobno održavanje visoke stope gospodarskog rasta i makroekonomske stabilnosti te nastavka gospodarskih reformi. S obzirom na smanjenje i ubrzo starenje stanovništva, potencijali za daljnje
Poslovno okružje
Vlada je 2012. prodala svoje udjele u dvije elektroenergetske tvrtke. Dužnosnici također namjeravaju pojednostaviti registraciju novih poduzeća%01 i postupak licenciranja, te povećati broj poslovnica nalik na hitro.hr, kao i pojačati nastojanja vezana uz borbu protiv korupcije. Cilj im je u 2012. smanjiti administrativno opterećenje poduzeća za 20%. Neformalni sektor iznosi najmanje trećinu BDP-a. Iako su radnici razmjerno dobro educirani, manjak kvalificiranih zaposlenika je stalan problem. Državna potrošnja je razmjerno visoka, zbog čega se pojavljuje zabrinutost da bi mogla nadjačati privatne investicije. Dužnosnici u budućnosti namjeravaju održavati javnu potrošnju ispod 40% BDP-a. Za jačanje procesa fiskalne konsolidacije još su uvijek potrebne reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava. Izvoz i uvoz Najveća izvozna tržišta
3,429
3,100 2,828
2,873
2007 2008 2009
2010
2,783
2,526
zapošljavanje su vrlo ograničeni. Neznatno povećanje zaposlenosti bit će popraćeno stabilnim padom stope nezaposlenosti. Stoga će situacija na tržištu rada postajati sve složenija, a u određenim industrijskim sektorima pojavit će se manjak radne snage. Zbog toga će u budućnosti vjerojatno doći do značajnog povećanja plaća.
Europa
Vanjski dug mil. eura
2012. udjel (%) 83,6
2011
Tekući račun bilance plaćanja udio u BDP-u; % 2007 2008 2009
2010
2011 0.4
-8.8
-22.9 -25.4 Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) Najveća uvozna tržišta Europa
2012. udjel (%) 90,7
7,1
Azija
5,1
Azija
5,1
Afrika i Bliski istok
1,6
Sjeverna Amerika
2,2
Južna Amerika
1,1
Druge zemlje
1,5
Sjeverna Amerika
0,8
Južna Amerika
0,5
Druge zemlje
0,7
47
2012 -0.7
-1.7
Afrika i Bliski istok
© Euromonitor International
2012
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO)
Profil države
Srbija
Sr
Br
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
m tiv
2,0%
9,6%
iznos inflacije u 2013.
rast BDP-a u 2013.
Nakon gospodarskog pada zabilježenog 2012. godine, srpsko će gospodarstvo 2013. godine doživjeti umjeren rast. Jačanje izvoza praćeno odgovarajućom žetvom trebalo bi potkrijepiti rast gospodarstva. Međutim, domaća će potražnja i dalje biti skromna.
Standard života u Srbiji kreće se oko trećine prosjeka Europske unije. Inflacija će 2013. rasti i premašiti ciljni raspon središnje banke. Vlada je za protekle dvije godine promašila ciljani proračunski deficit.
Pregled gospodarstva
Gospodarstvo Srbije zapalo je u recesiju 2009. godine kad je izvoz opao dvoznamenkastim tempom, a industrijska se proizvodnja
naglo smanjila. Vlada je reagirala uvođenjem hitnog programa potrošnje procijenjenog na 3 milijarde eura radi poticanja proizvodnje i uvoza. Gospodarstvo je 2010. i 2011. godine umjereno raslo, no Srbija je 2012. ponovno zapala u recesiju zbog loših vremenskih uvjeta, zatvaranja jedne od glavnih čeličana te slabog stanja u eurozoni. Prijelaz s potrošačkoga na izvozni rast pokazao se iznimno teškim. Manje tvrtke proživljavaju osobito problematičnu prilagodbu, a opada zapošljavanje u formalnim i neformalnim sektorima. Gospodarstvu istovremeno prijete značajni izazovi te zastrašujuć program strukturnih reforma.
Gospodarski izgledi
Nakon pada zabilježenog 2012., očekuje se da će stvarni BDP Srbije u 2013. porasti za 2 posto. Jačanje izvoza praćeno odgovarajućom žetvom trebalo bi potkrijepiti rast gospodarstva, no domaća će potražnja i dalje biti skromna. Deprecijacija deviznog tečaja te porast cijena koje određuje država uzrokovat će porast inflacije. Cijene su 2012. godine porasle
48
za 7,3 posto, znatno više od ciljnog raspona središnje banke od 3 do 6 posto. 2013. godine očekuje se inflacija od 9,6 posto. Uslijed navedenoga kamatne su stope povećavane već nekoliko puta. Domaća će potražnja 2013. godine i dalje biti slaba, uglavnom zbog fiskalne konsolidacije. Trajno visoke stope nezaposlenosti također nepovoljno utječu na potrošnju. Stvarna je vrijednost privatne krajnje potrošnje 2012. godine pala za 1,9 posto, a za 2013. predviđa se porast od 1,6 posto. Zapadnjačke su tvrtke ulaze na tržište kako bi iskoristile uhodanu domaću radnu snagu. Rast se temelji na preuskom području i preslab je za smanjenje nezaposlenosti. 2012. godine stopa nezaposlenosti iznosila je 16,9 posto, a to se 2013. godine neće promijeniti. Otprilike polovica mladih odraslih ljudi ne radi. Stopa zaposlenosti (postotak ljudi radno sposobne dobi koji su zaposleni) iznosi tek oko 45 posto, što je 20 posto niže od prosjeka Europske Unije. Tržište rada u Srbiji ograničeno je strogim regulacijama i nefleksibilno. Povećanja mini-
Tr
Pr m te bi re lem ne su Vl ok m ira sre m i n re
Va
Ud no uo Izv po na m da up od Eu Sr ot pr za ta ni ola do
na ded ne
iti je. er je 12. đa ke nu
ab ne ,a ke pa ne to, nm ni-
%01
Vanjski dug mil. eura
%01
Srbija TOP 10
12,187
mil. eura Ukupni prihod 2012.
Promjena prihoda
Dobit/ gubitak 2012.
2,160
18,42%
436,2
389,2
3,49%
-21,1
-46,6
-0,37%
99,2
213,5
Br.
SEE TOP 100 Br.
1.
9.
Naftna Industrija Srbije AD
Nafta/plin
2.
24.
JP Elektroprivreda Srbije (JP EPS)
Struja
1,202
3.
39.
Telekom Srbija AD
Telekomunikacije
863,9
Naziv kompanije
Industrija
Dobit/ gubitak 2011.
4.
47.
JP Srbijagas
Nafta/plin
706,3
-13,23%
-309,7
12,0
5.
55.
Delhaize Serbia DOO
Trgovina
661,8
5,75%
16,4
-79,0
6.
61.
Termoelektrane Nikola Tesla DOO
Struja
622,8
-11,47%
-16,4
58,7
7.
68.
Mercator – S DOO
Trgovina
568,5
10,51%
-3,4
9,0
8.
88.
FIAT Automobili Srbija DOO
Automobili
471,4
345,06%
-2,0
-54,5
9.
89.
Idea DOO
Trgovina
469,4
8,71%
-34,8
-17,9
10.
101.
Elektrovojvodina DOO
Struja
439.8
1.70%
2.7
5.1
malne plaće nadmašila su povećanje produktivnosti.
Tržišni potencijal
Prijelaz s rasta utemeljenog na potrošnji usmjerenost prema izvozu pokazao se kao vrlo težak pothvat. Za ostvarenje održivog rasta bit će nužne politički zahtjevne reforme. Plan reforma uključuje mjere za saniranje pregolemog javnog sektora, korake za nastavak nedavno provedene reforme mirovinskog sustava te racionalizaciju javnih poduzeća. Vladin je cilj gospodarstvo usmjeriti prema okolini koja potiče ulaganja i izvoz. Postoji %01 %01 koji genermalen, tržišno orijentiran sektor ira većinu rasta, velik sektor nereformiranog središnjeg sustava planiranja i povelike neformalne ekonomije. Nesigurna politička klima i niz interesnih skupina također sprečavaju reforme.
Vanjska trgovina
Udio izvoza u BDP-u već nekoliko godina raste, no 2012. godine činio je tek 30,4 posto, čime je u odnosu na 2008. ostvaren porast s 23 posto. Izvoz (u dolarima) 2012. godine pao je za 3,6 posto. Vlada za 2013. godinu predviđa rast od najmanje 25 posto zbog porasta izvoza automobila i naftnih proizvoda. Sudeći prema podacima državnog ureda za statistiku, izvoz je u prvih pet mjeseci 2013. značajno porastao u odnosu na 2012. godinu. Europska Unija glavni je trgovinski partner Srbije, a 2012. godine u Europsku je Uniju otišlo 49,7 posto ukupnog izvoza. EU je pristala na trgovinski sporazum kao nagradu za poboljšanje suradnje s Beogradom. Srbija također ima sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom, koji srbijanskim proizvodima olakšava pristup velikom tržištu. Otkako je došlo do restrukturiranja vojne industrije,
9,718 8,266 6,450
4,448
izvoz vojne opreme u brzom je porastu. Proizvodnja temeljnih sirovina 2012. činila je 29,1 posto ukupnog izvoza. Zbog manjka konkurentnosti među mnogim izvoznicima i neutaživom gladi države za uvozom u proteklih je nekoliko godina došlo do strahovitog trgovinskog deficita. Manjak na tekućem računu 2012. iznosio je 10,9 posto BDP-a, a 2013. godine smanjit će se na 8,7 posto. Srbija nastoji privući industrijske ulagače radi izvoza industrijske proizvodnje kako bi smanjila ovisnost o uvozu i smanjila uobičajeno visok trgovinski deficit.
4,704
2007 2008 2009
2010
2011
2012
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Tekući račun bilance plaćanja udio u BDP-u; % 2007 2008 2009
2010
2011
2012
Poslovno okruženje %01
Ostvaren je pomak prema indirektnim porezima. Reforme za povećanje sigurnosti vlasništva trebale bi potaknuti ulaganja. Poslovne su regulativne mjere pojednostavljene pa je lakše zasnovati tvrtku i ostvariti kredit. Započela je reforma mirovinskog sustava. Zbog niske stope poreza na dohodak poduzeća i povoljnih trgovinskih i carinskih odnosa s Rusijom Srbija je privlačna lokacija za širenje poslovanja. Uloga države je smanjena, a udio privatnog sektora u ukupnoj stopi zaposlenosti porastao je. Međutim, preostala državna poduzeća i dalje posluju sa značajnim gubicima. Godine 2011. obustavljena je prodaja dijela državnog telekomunikacijskog poduzeća. Vlada je poduzela oštrije mjere u borbi protiv korupcije.
-6.6
-6.7 -9.2 -10.9
-17.9
-21.7 Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Izvoz i uvoz Glavna izvozna tržišta
2012. udjel (%)
Glavna uvozna tržišta
2012. udjel (%)
Europa
85,3
Europa
92,3
Druge zemlje
6,9
Asia Pacific
4,5
Azija
4,7
Druge zemlje
1,0
Sjeverna Amerika
1,4
Južna Amerika
0,8
Afrika i Bliski istok
1,3
Sjeverna Amerika
0,8
Južna Amerika
0,4
Afrika i Bliski istok
0,6
© Euromonitor International
49
Profil države
Slovenija
Slo
Br
1
2
3
4
5
6
7
8
9
2,3%
2,1%
10
stopa inflacije u 2013.
rast BDP-a u 2013.
Slovensko gospodarstvo 2012. je bilo u opadanju, a nastavak istoga trenda očekuje se i u 2013. Pad ulaganja, kriza bankovnog sustava i slaba potrošnja građana zadržavaju gospodarski napredak.
Država je također suočena s ozbiljnom krizom bankovnog sustava. Slabo tržište rada te pad stvarnih primanja nastavit će i dalje vršiti silazni pritisak na privatnu potrošnju. Proračunski deficit za 2013. će porasti zahvaljujući uglavnom rekapitalizaciji banaka. Starenje stanovništva predstavlja ozbiljan problem. Više od 40 posto gospodarskih subjekata u vlasništvu je države.
Pregled gospodarstva
Prije pristupanja EU, slovenski je BDP po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći) bio 50 posto niži od prosjeka EU. No gledano na razini 25 zemalja, među kojima su se našle i znatno siromašnije zemlje, ta je brojka narasla na 91 posto. Tako je Slovenija izgubila pristup
strukturnim fondovima kojima su se okoristile najsiromašnije regije Europske Unije. Od 2005. do sredine 2007. gospodarstvo je raslo po stopi većoj od gospodarskog potencijala. Međutim, tempo rasta usporio se 2008., a 2009. Slovenija je iskusila jedno od najtežih gospodarskih stezanja od svih članica euro zone. Slabašan oporavak temeljen na izvozu izblijedio je s padom inozemne potražnje pa je u sljedećih nekoliko godina fiskalni deficit porastao, a konkurentnost se istopila. Nakon dvije godine slabog rasta, Slovenija je 2012. zapala u još jednu recesiju. Rast je uglavnom otežavala značajna štednja u pogledu ulaganja, a slabi su rezultati ostvareni i u građevinarstvu te potrošnji građana. I domaća potražnja je znatno oslabjela. .
Gospodarski izgledi
Očekuje se da će 2013. godine, nakon stezanja od 2, 3 posto 2012., stvarni BDP pasti za 2,1 posto. Pad ulaganja, kriza bankovnog sustava i slaba potrošnja građana zadržavaju gospodarski napredak. Očekuje se iznimno teška recesija od koje su gore samo one u Grčkoj i na Cipru. U 2013. se očekuje pad inflacije na 2.3 posto, što je smanjenje s 2,6 posto 2012. Uslijed viših poreza doći će do pada cijena
50
roba, stagnacije nominalnih plaća i smanjene potražnje. Stvarna je vrijednost privatne konačne potrošnje u 2012. pala za 3,6 posto, a za 2013. predviđa se daljnji pad od 2,9 posto. Slabo tržište rada te pad stvarnog osobnog dohotka i dalje će stvarati silazni pritisak na potrošnju građana u srednjoročnom razdoblju. Nakon što godinama značajno padaju, ulaganja će u 2013. zabilježiti blagi pad (za –0,5 posto) ponajviše zahvaljujući državnim ulaganjima u infrastrukturu, koja su povezana s predviđenim bržim povlačenjem sredstava iz EU fondova i izgradnjom velikog energetskog pogona. Dug građana i kućanstava koji iznosi samo 30 posto BDP-a puno je niži od prosjeka euro zone. Međutim poslovni sektor je među najzaduženijima u euro zoni. Od 2009. godine rast zaposlenosti jest negativan, a očekuje se da će se taj trend nastaviti do kraja 2013.
Tržišni potencijal
Oporavak će teći sporo, no očekuje se da će u sljedećih nekoliko godina stvarni BDP rasti manje od 2 posto godišnje. Veliki državni dug ozbiljna je prepreka rastu. Potencijalna je stopa rasta u značajnom padu zbog slabog rasta proizvodnje, teških financijskih uvjeta
te Vi id us dio dr de po m tič jom no nij no št ra na
Po
Vl dr a. dr ‘’s fra Od ko pr du U ra re
Izv
Eu
Af
Az
Sj
Ju
Au
©E
nne ,a to. og na oju, 0,5 aas iz og osi ka đu
aiti
će sti ug je og ta
Slovenija TOP 10 mil. eura Br.
SEE TOP 100 Br.
Naziv kompanije
Industrija
Promjena prihoda
Dobit/ gubitak 2012.
3,263
14,11%
34,5
11,6
1,956
43,29%
54,7
46,7
Ukupni prihod 2012.
%01 Nafta/plin
9,680
Dobit/ gubitak 2011.
1.
5.
Petrol d.d.
2.
10.
Holding Slovenske Elektrarne d.o.o. Struja
3.
17.
GEN-I d.o.o.
Struja
1,510
52,67%
14,2
8,1
4.
20.
Poslovni Sistem Mercator d.d.
Trgovina
1,447
-9,55%
-77,6
31,3 150,4
%01
Vanjski dug mil. eura
5.
26.
Krka d.d.
Farmacija
1,060
8,56%
154,6
6.
36.
Revoz d.d.
Automobili
918,4
-19,09%
12,8
13,9
7.
42.
OMV Slovenija d.o.o.
Nafta/plin
795,6
14,82%
16,0
16,3
8.
48.
Gorenje d.d.
Elektronika
705,9
1,61%
-14,1
7,3
9.
49.
Lek d.d.
Farmacija
697,9
9,11%
75,9
73,9
10.
53.
Telekom Slovenije d.d.
Telekomunikacije
677,8
-7,26%
48,9
21,3
9,226
7,722
6,243
3,319
te visoke razine strukturne nezaposlenosti. Više od 40 posto slovenskog gospodarstva i dalje je u državnoj vlasti, a u Mađarskoj je, usporedbe radi, riječ o tek 8 posto. Golemi dio privatnog vlasništva čini nekolicina bivših državnih tvrtki, koje su privatizirane tijekom devedesetih. Gotovo polovica ukupne javne potrošnje odlazi na socijalna davanja, a vrlo malo toga dođe u ruke najpotrebitijih. Što se tiče privatizacije, holdinzi koji se bave energijom i čelikom mogli bi privući ozbiljnu pozornost na međunarodnom tržištu, no prodaja nije u planu u bliskoj budućnosti. Postoji opasnost da će potrošnja građana biti slabija nego što se očekuje zbog slabog učinka na tržištu rada. I na kraju, slovensko stanovništvo stari najbrže od svih u Europi..
Poslovno okruženje
Vlada igra glavnu ulogu u privredi kako državna potrošnja čini otprilike 50 posto BDPa. Vlada je danas spremna prodati većinu državnih poduzeća, osim manjeg %01 broja %01 ‘’strateških’’ tvrtki s područja energetske infrastrukture, željeznice i financijskih usluga. Od izričite je važnosti privatizacija banaka i korporacija u javnom vlasništvu. Prihodi od prodaje tih poduzeća trebali bi smanjiti javni dug za dva postotna boda. U sklopu nastojanja usmjerenih ka oporavku rasta, Slovenija je već provela važne reforme tržišta rada i mirovinskog sustava.
Postupno rezanje stope poreza na dohodak te darežljivija davanja za sektor istraživanja i razvoja također se provode, ali ti će potezi samo otežati vladine pokušaje rješavanja fiskalnih problema. Prema podacima Europske komisije, neformalni sektor čini 24,1 posto BDP-a, što je više od prosjeka za središnju Europu..
2,625
2007 2008 2009
2010
2011
2012
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Vanjska trgovina
Izvoz čini znatan dio BDP-a, ali njegov udio je smanjen zajedno s izostankom potražnje na tržištima Zapadne Europe. U 2012. izvoz je iznosio 58,9 posto BDP-a, što je porast s 53,6 posto 2008. Izvoz izražen u dolarima u 2012. ie pao za 7, 4 posto, ali za 2013. ie predviđa porast od 12,2 posto. Slovenski izvoz uglavnom je koncentriran na industrijske sektore s niskom dodatnom vrijednosti, zbog čega je ranjiv na sve veću konkurenciju azijskih izvoznika. U 2012. 68, 9 posto ukupnog izvoza završilo je u EU, ponajviše Njemačkoj, Italiji i Austriji. Trgovina sa susjednim zemljama bivše Jugoslavije također %01 je zamjetna, ali u padu. Izvoz strojeva i transportne opreme, kao i temeljna proizvodnja činio je 59, 4 posto ukupnog izvoza u 2012. Zbog slabe domaće potražnje, kao i povoljnim kretanjima cijene roba tekući račun je iz deficita prešao u višak. Višak je u 2012. dakle iznosio 2,2 posto BDP-a, a u 2013. će porasti na 3,7 posto BDP-a.
Tekući račun bilance plaćanja udio u BDP-u; % 2007 2008 2009
-6.6
2010
2011
2012
-6.7 -9.2 -10.9
Izvoz i uvoz Najvažnija izvozna tržišta
2012. udjel (%)
Najvažnija uvozna tržišta
2012. udjel (%)
Europa
91,0
Europa
81,8
Afrika i Bliski istok
3,5
Azija
9,2
Azija
2,9
Južna Amerika
2,8
Sjeverna Amerika
1,6
Afrika i Bliski istok
2,6
Južna Amerika
0,6
Druge zemlje
1,9
Australija
0,3
Sjeverna Amerika
1,7
© Euromonitor International
51
-17.9
-21.7 Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Profil države
Bosna i Hercegovina
Bi
Br
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
0,5%
1,8%
rast gospodarstva u 2013.
Izv
inflacija u 2013.
Eu
Sj
Af
Az
Ju
Au
©E
Slaba domaća potražnja, nepovoljno vanjsko okružje i politički pat usporavaju gospodarski oporavak.
Gospodarstvo će nakon stezanja u 2012. godini u 2013. doživjeti spori rast. Slaba domaća potražnja, nepovoljno vanjsko okružje i politički pat usporavaju gospodarski oporavak. Makroekonomska politika ove zemlje katkad je neuravnotežena i loše osmišljena. Stopa nezaposlenosti će u 2013. malo pasti, ali i dalje je među najvišima u Europi. Fiskalna konsolidacija zahtijevat će udaljavanje od postojećih navika kapitalne potrošnje.
Pregled gospodarstva
Bosna je od 2003. do 2008. godine uživala u izvanrednom razdoblju rasta kada je rast realnog BDP-a u prosjeku iznosio 6% godišnje. Tijekom tog razdoblja gospodarstvo se uglavnom oslanjalo na domaću potražnju kao ključnog pokretača. U međuvremenu je privatni sektor vozio na pogonsko gorivo u
obliku kreditnog procvata financiranog iz inozemstva. Gospodarstvo je 2009. zapalo u recesiju, izvoz se značajno smanjio, a priljev izravnih stranih ulaganja gotovo je u potpunosti prekinut. Stroži kreditni uvjeti također su negativno utjecali na rast potražnje. U 2010. godini počeo je slabašan oporavak, ali gospodarski izgledi su se pogoršali uslijed krize u euro zoni, što se negativno odrazilo na izvoz i priljev kapitala. U konačnici je realni BDP porastao za 1.3% 2011. te 2012. pao za 0.7%. Velik dio ukupne gospodarske aktivnosti i dalje se odvija u sklopu neformalnog sektora. Rast u formalnom gospodarstvu i dalje je djelomično ovisan o međunarodnoj pomoći, ali ta sredstva se smanjuju i dodjeljuju prema strožim uvjetima. Makroekonomske mjere nerijetko su neusklađene i loše izvedene. Dobiti iz industrijskih sektora okrenutih izvozu nisu se proširile na ostatak gospodarstva. Oko 18% stanovništva i dalje živi u siromaštvu, a još 30% (uključujući i mnoge državne zaposlenike) tik je iznad granice siromaštva.
Gospodarski izgledi
Nakon pada od 0.7% u 2012. godini, očekuje se rast realnog BDP-a od 0.5% u 2013. Sla-
52
ba domaća potražnja, nepovoljno vanjsko okružje i politički pat usporavaju gospodarski oporavak. Želi li ostvariti svoj potencijal rasta, ova država morat će ubrzati strukturne reforme i unaprijediti poslovnu klimu. Inflacija je u 2012. iznosila 2.0%, a u 2013. će iznositi 1.8%. Stopa nezaposlenosti u cijeloj zemlji u 2012. godini je iznosila 27.6%, a u 2013. će pasti na 26.5%. Među najvišima je u Europi. Preko 50% mladih je nezaposleno. S obzirom da je mobilnost radne snage ograničena, stopa nezaposlenosti u kriznim područjima izrazito je visoka. Više od 75% nezaposlenih ne radi dulje od dvije godine. Nerazmjer kvalifikacija vrlo je velik, a obuka je zastarjela. Tržište rada je također opterećeno zastarjelim procedurama vezanima uz kolektivne ugovore. Produktivnost radne snage će do kraja 2014.rasti po stopi od 2.0 do 3.0% godišnje. Domaća potrošnja i dalje je niska uglavnom zbog državnih mjera štednje. Realna vrijednost krajnje privatne potrošnje u 2012. godini nije se mijenjala, a u 2013. se očekuje porast od 1.2%. Ova zemlja je od rata primila više od 5 milijardi dolara američke pomoći, u posljednjih nekoliko godina taj se priljev znatno sman-
jio pr st nij Iak oz ve u pr
Tr
Bo ek na na po zb og ta ka om sto Pr fik po nih Tr a.
ko ski ta, e-
će
12. na 0% oaje lje rlo je ma ukpo
m dni st d5 nn-
BiH TOP 10 mil. eura Ukupni prihod 2012.
Promjena prihoda
Dobit/ gubitak 2012.
Dobit/ gubitak 2011.
665,1
86,46%
-80,6
-70,3
Struja
473,6
-3,21%
3,6
0,759
Metalurgija
369,8
8,30%
-4,2
-0,461 0,608
Br.
SEE TOP 100 Br.
1.
54.
Optima Grupa d.o.o. Banja Luka
Nafta/plin
2.
87.
JP Elektroprivreda BiH d.d.
3.
135.
Arcelormittal d.o.o. Zenica
4.
170.
Konzum DOO
5.
171.
BH Telecom d.d.
Telekomunikacije
6.
173.
HOLDINA d.o.o. Sarajevo
Naziv kompanije
%01
Industrija
%01
Trgovina
%01 312,7
312,8
3,96%
1,3
-1,07%
67,3
68,7
Nafta/plin
307,2
68,08%
-2,3
0,234
7.
185.
Aluminij d.d.
Metalurgija
288,5
-9,52%
-33,7
0,611
8.
232.
Telekom Srpske a.d.
Telekomunikacije
250,8
-2,22%
56,2
54,9
9.
248.
HIFA-OIL d.o.o.
Nafta/plin
236,8
13,78%
3,6
N/A
10.
262.
Bingo d.o.o. Tuzla
Trgovina
229,3
12,07%
18,7
12,4
Tekući račun bilance plaćanja udio u BDp-u; % 2007 2008 2009
2010
2011
2012
-9.5
-9.7
-5.6 -6.6
-9.1
Izvoz i uvoz Najveće izvozne destinacije Europa
2012. udjel (%) 95,4
Najveće uvozne destinacije Europa
2012. udjel (%) 98,3
Sjeverna Amerika
1,5
Azija
1,0
Afrika i Bliski istok
1,4
Južna Amerika
0,3
Azija
1,4
Sjeverna Amerika
0,2
Južna Amerika
0,2
Afrika i Bliski istok
0,2
Australija
0,1
Australija
0,0
-14.2 Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
© Euromonitor International
jio. Bosna se također u velikoj mjeri oslanja na prihode svojih državljana koji rade u inozemstvu. To je vrlo važno, osobito s obzirom da nije uspjela privući potrebna strana ulaganja. Iako je priljev novca od strane radnika u inozemstvu pao, i dalje je on više od četiri puta veći od količine izravnih stranih ulaganja. I u sljedećih nekoliko godina očekuje se slab priljev ulaganja.
Tržišni potencijal
Bosna i Hercegovina je mala, otvorena ekonomija, zbog čega je osobito osjetljiva na očekivani pad gospodarske aktivnosti na zapadnoeuropskim tržištima. Domaća potražnja ključna je za rast, ali i dalje je slaba zbog visoke stope nezaposlenosti i fiskalnih ograničenja. No, u bliskoj bi budućnosti nastavak provedbe reformi u javnom sektoru, kao i pridržavanje uvjeta sporazuma s MMFom trebali utjecati na razmjerno povećanje stope rasta. Prema službenoj računici, za održavanje fiksnih poslovnih ulaganja potrebno je povećanje domaće štednje od oko 10 postotnih bodova BDP-a. Traži se i dodatna financijska pomoć MMFa. Ona će najvjerojatnije doći, ali uz stroge
uvjete glede potrošnje i proračunskih mjera.
Vanjska trgovina
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Europske unije stupio je na snagu 2008., zahvaljujući čemu su tarife na mnogu robu snižene ili ukinute. Međutim smatra se da pristupanje Hrvatske Europskoj uniji u 2013. nanosi štetu bosanskim izvoznicima jer će Zagreb morati zabraniti uvoznu robu iz Bosne i Hercegovine koja nije u skladu s pravilima EU o kvaliteti. Izvoz se sastoji uglavnom od robe za trgovinu i proizvoda niske vrijednosti. Temelja proizvodnja i raznorazna roba u 2012. su činili 45.4% izvoza. Od ukupnog izvoza u 2012., u EU je otišlo 70% dobara. Omjer izvoza prema BDP-u je skroman, ali već nekoliko godina polako raste. U 2012. izvoz je činio 29.8% BDP-a, što je porast s 27% 2008. Dolazi i do postupne diversifikacije izvoznih tržišta kako se širi industrijska baza. Vrijednost izvoza u dolarima je u 2012. pala za 11.8% uslijed pada potražnje u EU. Deficit po tekućem računu u 2012. je iznosio 9.7% BDP-a, a u 2013. će pasti na 9.0%. Slaba domaća potražnja odgovorna je za pad deficita.
53
Poslovno okruženje
Republika Srpska, jedan od dva politička entiteta koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu, trenutno provodi nekoliko privatizacijskih programa prodajom institucija koju na razini entiteta izvode pojedinačne agencije. Federacija (entitet Bošnjaka muslimana i Hrvata) također ima vlastiti program privatizacije. Federacija je prodala preko 70 % poduzeća određenih za privatizaciju, no riječ je uglavnom o malim tvrtkama koje predstavljaju samo 40% ukupnog kapitala kojemu predstoji privatizacija. Usprkos ovim nastojanjima, poslovanje s gubitkom je jako rašireno (kako u privatiziranim poduzećima, tako i u tvrtkama u državnom vlasništvu). Procjenjuje se da neformalni sektor čini dvije petine BDP-a u Federaciji i više od jedne petine u Republici Srpskoj. Veliki neformalni sektor predstavlja dodatne probleme za prikupljanje poreza. 2011. godine Bosna i Hercegovina potpisala je sporazum o regionalnoj suradnji sa Srbijom, Slovenijom i Crnom Gorom ne bi li stala na kraj neplaćanju poreza. Zbog velikih razlika u porezu na dobit u Republici Srpskoj i Federaciji otežano je poslovanje u oba entiteta. Regulatorni okvir ove zemlje je nejasan i nerijetko kontradiktoran.
Profil države
Makedonija
M
Br
1
2
3
4
5
6
7
8
9
2,0%
2,5% rast cijena u 2013.
rast BDP-a u 2013.%.
10
no ne
Tr
Očekuje se da će se rast u srednjeročnom razdoblju uzbrzati ako se gospodarstvo eurozone počne oporavljati te ako izravna strana ulaganja i dalje budu diverzificirala izvoznu košaricu.
Nakon pada tijekom 2012. makedonsko će gospodarstvo 2013. godine doživjeti blagi oporavak. Očekuje se da će se rast u srednjeročnom razdoblju ubrzati ako se gospodarstvo eurozone počne oporavljati te ako izravna strana ulaganja i dalje budu diverzificirala izvoznu košaricu. Stopa nezaposlenosti među najvišima je u Europi. Znatan broj službeno nezaposlenih zapravo radi u neformalnom sektoru. Stvarni bi se rast BDP-a trebao značajno početi poboljšavati u 2014. godini. Vladin je cilj u srednjem roku ostvariti održivi rast od najmanje 6,5 posto.
Pregled gospodarstva
Makedonsko je gospodarstvo između 2004. i 2008. godine stabilno raslo na krilima domaće potražnje, doprinosa građana zaposlenih u
inozemstvu i znatnog broja investicija. 2009. nastupila je blaga recesija, a glavni su krivci bili slabija izvozna potražnja i stroži uvjeti za zaduživanje u inozemstvu. Gospodarstvo se nakon toga blago oporavilo, no stvarni je BDP 2012. godine pao za 0,3 posto. Rast nije dovoljan za porast životnog standarda. Makedoniju su od udara krize eurozone uglavnom zaštitili razborita fiskalna politika, izostanak osjetne gospodarske neravnoteže te financijski sustav koji ne ovisi o značajnom kapitalu matične banke. Ambiciozni projekti unapređenja prometnica, elektroenergetske mreže te vodne i ostale infrastrukture (uglavnom putem projekata financiranih od strane međunarodnih institucija) mogli bi postaviti temelje za održiviji rast u budućnosti. Iako je inflacija u porastu, povećanje plaća sprečava pad potrošačkog dohotka).
Gospodarski izgledi
Makedonsko će gospodarstvo 2013. ponovno osjetiti rast jer se predviđa porast stvarnog BDP-a za 2 posto (nakon pada od 0,3 posto 2012. godine). U srednjem se roku očekuje brži rast ako se gospodarstvo eurozone počne oporavljati te ako izravna strana ulaganja i dalje budu diverzificirala izvoznu košaricu.
54
Inflacija je 2012. godine iznosila 3,3 posto, a u 2013. očekuje se porast cijena od 2,5 posto. Glavni cilj vlade jest povećati investicijsku potrošnju za izgradnju prometnica, željeznice, plinovoda i ostale energetske infrastrukture. Vlasti se nadaju da će ti programi te niže porezno opterećenje privući nova izravna strana ulaganja. Nastojanja makedonske vlade da privuče strana ulaganja urodila su plodom. Razvoj slobodnih gospodarskih zona u Skopju, Tetovu i Bitoli vrlo su primamljivi projekti. Nadalje, vlada ulagačima nudi “investicijsku premiju” u vidu otplate 50 posto troška nakon dovršetka izgradnje proizvodnog pogona. Dodatne su prednosti fiksna porezna stopa od 10 posto te povoljna poslovna i investicijska okolina. Stvarna vrijednost privatne krajnje potrošnje u 2012. godini pala je za 2,3 posto, a u 2013. očekuje se porast od 1,6 posto. U srednjem se roku očekuju jače stope rasta. Stopa nezaposlenosti 2012. godine iznosila je 31,9 posto, a 2013. past će na 30,2 posto. Procjenjuje se da je čak 50 posto mladih nezaposleno. Iako je stopa nezaposlenosti iznimno visoka, znatan broj službeno nezaposlenih radi u neformalnom sektoru. Crno tržište čini od 20 do 45 posto BDP-a. Potencijalnu stopu rasta treba povećati kako bi se država mogla
St po nj 6,5 u m m cil os kr pr
Va
Zn go po do izv jač ga od po pr jan
Izv
Eu
Az
Sj
Af
Ju
Au
©E
Makedonija TOP 10 %01 Br.
SEE TOP 100 Br.
%01
Naziv kompanije
Industrija
ila to. amih ni pu gla
Promjena prihoda
Dobit/ gubitak 2012.
Dobit/ gubitak 2011. -22,4
1.
63.
Okta AD
Nafta/plin
604,3
-9,95%
-9,8
83.
Johnson Matthey DOOEL
Kemikalije
490,8
22,35%
29,5
19,8
3.
114.
EVN Elektrostopanstvo na Macedonija AD
Struja
412,7
11,15%
-4,3
-10,7
4.
116.
Makpetrol AD
Nafta/plin
402,6
-1,17%
-1,0
0,417
5.
209.
Elektrani na Makedonija AD
Struja
265,2
-2,71%
0,776
0,761
6.
267.
Feni Industry AD
Metalurgija
223,3
-1,06%
3,5
27,0
7.
322.
Makedonski Telekom AD
Teleckomunikacije
191,9
-2,65%
80,5
90,6
8.
449.
T-Mobile Makedonija AD
Telekomunikacije
138,2
-8,67%
40,0
54,6
9.
539.
Lukoil Makedonija DOOEL
Nafta/plin
106,0
-0,78%
4,0
5,1
10.
551.
GEN-I DOOEL
Struja
103,2
100,93%
0,875
1,9
Tržišni potencijal
ku ce, re. ona da m. oti. ku on ood ka nje ,a d-
Ukupni prihod 2012.
2.
nositi s golemim brojem nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti među najvišima je u Europi. .
u
mil. eura
Stvarni rast BDP-a trebao bi se značajno početi popravljati u 2014. Vladin je cilj u srednjem roku ostvariti održiv rast od najmanje 6,5 posto. Izravnih je stranih ulaganja manje u usporedbi s prosjekom regije, a značajno manje nego u Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Za ostvarenje navedenog vladinog cilja bit će potrebno pojačati ulaganja. Ako se ostvare rizici vezani za financijsku i dužničku krizu u Europskoj Uniji, loše će se stanje brzo preliti i u Makedoniju.
Vanjska trgovina
%01
%01
Značaj vanjskog sektora stabilno raste. 2012. godine izvoz je činio 41,4 posto BDP-a, u usporedbi s 39,9 posto 2008. godine. Izvoz (u dolarima) u 2012. pao je za 10,2 posto. Rast izvoza u srednjem bi roku trebao biti znatno jači zahvaljujući priljevu izravnih stranih ulaganja u trgovinski sektor, niskim plaćama u odnosu na susjedne zemlje te poboljšanju poslovne okoline. Pali su carinski nameti na preko sto uvezenih proizvoda uslijed nastojanja da država provede Sporazum o stabi-
lizaciji i pridruživanju Europskoj Uniji. Carinski nameti na poljoprivredne proizvode dijelom i dalje stoje. Vlada nastoji zaštititi domaću poljoprivredu, koju sporazum ne pokriva. Makedonski izvoznici imaju koristi od kosovskog embarga na srbijanske proizvode. I proizvodni i poljoprivredni sektor sve se više okreću izvozu. 2012. godine proizvodnja sirovina – najčešće je riječ o jeftinim proizvodima ograničene međunarodne konkuretnosti – činila je 27, 6 posto ukupnog izvoza. 2012. godine 52,9 posto ukupnog izvoza završilo je u Europskoj uniji.
2012. udjel (%)
1,631
1,362
1,085
1,117
2007 2008 2009
2010
959 869
2011
2012
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Tekući račun bilance plaćanja udio u BDP-u; % 2007 2008 2009
2010
2011
2012
Poslovno okruženje
Vlada je uvela niz značajnih reforma, no privatni sektor %01i dalje trpi ograničenja. Privatizacija preostalih državnih poduzeća pokazala se kao vrlo težak pothvat. Štoviše, metode kojima se provodi privatizacija omogućile su pojedincima izrazite prednosti, zbog čega je doprinos uspješnosti bio puno manji od očekivanog. Krajem 2012. započelo je raščišćavanje neplaćenih dugovanja, što će tvrtkama donijeti nužno potrebnu likvidnost. Imovinska prava slabo se provode, a korupcija prisutna u carinskim službama povećava trošak trgovanja.
Izvoz i uvoz Najveća izvozna tržišta
Vanjski dug mil. eura
Najveća izvozna tržišta
2012. udjel (%)
Europa
90,9
Europa
94,1
Azija
6,0
Azija
3,6
Sjeverna Amerika
2,2
Južna Amerika
1,1
Afrika i Bliski istok
0,6
Afrika i Bliski istok
0,6
Južna Amerika
0,2
Sjeverna Amerika
0,6
Australija
0,1
Druge zemlje
0,0
© Euromonitor International
55
-2.1 -3.0 -3.9
-6.8
-7.1
-12.9 Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Profil države
Albanija
Al
Br
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Izvo
1,8%
Izv
2,2%
Rast BDP-a u 2013.
Inflacija u 2013.
Eu
Az
Sj
Af
Ju
Au
©E
Albanija će u 2013. ostvariti slabašan rast. Blijeda domaća potražnja, pad davanja radnika iz inozemstva i ograničeno kreditiranje privatnog sektora zadržavaju gospodarski napredak. Neformalna ekonomija čini gotovo jednu trećinu BDP-a. Veliki udio kratkoročnog javnog duga naglašava postojeće financijske rizike. Novčani doprinos radnika iz inozemstva je u padu jer Albanci zaposleni u inozemstvu ostaju bez posla.
Pregled gospodarstva
Albanija je godinama bila najsiromašnija europska država no dohodak po glavi stanovnika od 2001. godine i više se no udvostručio.
Usprkos tim postignućima, gospodarstvo Albanije i dalje je vrlo ranjivo na nekoliko fronta zbog kulture izbjegavanja plaćanja poreza, značajnog kako kratkoročnog, tako i dugoročnog javnog duga te loših zakona za sprječavanje pranja novca. Također, za širenje izvoznih temelja prijeko su potrebna znatna ulaganja. Gospodarstvo je 2012. godine usporilo, a BDP je tada rastao po stopi od samo 1.3%. Siromaštvo je smanjeno s 25 % 2002. godine na oko 18.5%. Najprisutnije je u ruralnim područjima zbog niske produktivnosti malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Gospodarski izgledi
Očekuje se da će realni rast BDP-a tijekom 2013. godine dosegnuti 1.8%, što je porast s 1.3% 2012. Blijeda domaća potražnja, pad davanja radnika iz inozemstva i ograničeno kreditiranje privatnog sektora zadržavaju gospodarski napredak. Inflacija je 2012. iznosila 2.0%. a u 2013. se očekuje porast cijena od 2.2%.
56
Realna vrijednost krajnje privatne potrošnje u 2012. je porasla za 1.9 %, a u 2013. se očekuje daljnji porast od 2.2%. Deficit po tekućem računu u 2012. je iznosio 10.2% BDP-a, a u 2013. će se smanjiti na 9.5%. Zbog značajne neravnoteže ova je država iznimno osjetljiva na vanjske šokove. S obzirom da otprilike milijun Albanaca radi u inozemstvu priljev stranog novca ključan je za potrošnju, kupnju novih automobila i stambenih nekretnina, kao i ulaganja u mala poduzeća. Međutim, veći dio spomenutih osoba izgubio je posao dok se Grčka i Italija bore s dužničkom krizom. Stoga je priljev novca iz inozemstva (u dolarima) u 2012. pao za 10.9%, nominalno ispod razine zabilježene 2008. Nezaposlenost je i dalje vrlo visoka (12.0% u 2012.), unatoč činjenici da veliki broj Albanaca radi u inozemstvu. Problem je to što se velik dio prihoda zarađenog u inozemstvu ne upotrebljava za otvaranje novih i održivih radnih mjesta u domovini. Proračunski deficit u srednjem roku vjerojat-
no bi m ud po po pr pr no
Tr
Oč u va so re po jan no ho jav zn Od up
eu uje
sio %. n-
adi an ai ala ih ija ev ao ne
u ca ene ih
at-
Albanija TOP 10 mil. eura Br.
SEE TOP 100 Br.
Naziv kompanije
Industrija
%01
Ukupni prihod 2012.
Promjena prihoda
Dobit/ gubitak 2012.
Dobit/ gubitak 2011
%01 Bankers Petroleum Albania Ltd.
Nafta/plin
378,8
38,78%
N/A
N/A
1.
124.
2.
153.
Kastrati Sh.a.
Nafta/plin
339,9
132,16%
N/A
N/A
3.
193.
CEZ Shperndarje Sh.a. (formerly Operatori i Sistemit te Shperndarjes (OSSH) Sh.a.)
Struja
285,6
-17,93%
N/A
N/A
4.
254.
Taci Oil International Trading and Supply
Nafta/plin
234,8
596,19%
N/A
N/A
5.
292.
Korporata Elektroenergjitike Shqiptare Sh.a. (KESH)
Struja
205,5
146,01%
N/A
N/A
6.
337.
Kurum International Sh.a.
Metalurgija
184,1
9,57%
N/A
N/A
7.
364.
Vodafone Albania Sh.a.
Telekomunikacije
171,2
18,51%
N/A
N/A
8.
386.
Europetrol Durres Albania Sh.a.
Nafta/plin
160,1
-27,61%
N/A
N/A
9.
476.
A.R.M.O. Sh.a.
Nafta/plin
128,9
-19,64%
N/A
N/A
10.
522.
Belle Air Sh.p.k.
Transport
111,8
10,67%
N/A
N/A
Vanjski dug mil. eura 2,573 2,402 2,216 1,925
1,441 1,083
Izvor: Media Union Group, Monitor magazine-Albania estimations based on the data provided by the tax office.
Izvoz i uvoz Najznačajnija izvozna tržišta Europa
2012. udjel (%) 87,9
Najznačajnija uvozna tržišta Europa
2012. udjel (%) 83,7
Azija
9,3
Azija
10,1
Sjeverna Amerika
1,2
Sjeverna Amerika
2,2
Afrika i Bliski istok
1,1
Afrika i Bliski istok
2,1
Južna Amerika
0,5
Južna Amerika
1,5
Australija
0,0
Druge zemlje
0,4
2007 2008 2009
2010
2011
2012
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
© Euromonitor International
Tekući račun bilance plaćanja udio u BDP-u; % 2007 2008 2009
no će premašiti 5%. Takvo povećanje dovelo bi javni dug na sam rub pravno obvezujućeg %01 maksimalnog iznosa dugovanja. Veliki %01 udio kratkoročnog javnog duga naglašava postojeće financijske rizike. Srednjoročno bi porast javnog duga mogao predstavljati prepreku rastu uslijed nemogućnosti kreditiranja privatnog sektora, što će utjecati na sposobnost države da financira razvojne projekte. .
Tržišni potencijal
Očekuje se pad privatne i javne potrošnje u udjelu BDP-a kao posljedica povećane važnosti poslovnog sektora. Fiskalna konsolidacija morat će postati prioritet. Tekuće reforme s ciljem poboljšanja učinkovitosti porezne uprave, zajedno s ustrajnim nastojanjima glede smanjenja veličine neformalnog sektora, trebale bi povisiti porezni dohodak kao udio BDP-a. Rizici su sljedeći: visoki javni dug, iznimno spor rast produktivnosti i značajna izloženost vanjskim rizicima. Održivi rast zahtijevat će reforme za jačanje uprave, zaštite prava na imovinu i vladavine
2010
2011
2012
prava. Veliki gubici u industriji električne energije predstavljaju nemalo opterećenje za državni proračun te su kočnica potencijala %01 industrijskom sektoru naplaćuje rasta. U tom se samo 50% izdanih potraživanja.
Poslovno okruženje
Zakoni i pravosudne reforme znatno su pridonijeli transparentnosti. Privatizacija dobiva na zamahu pa su gotovo sva mala i srednja poduzeća već prodana. Sve komercijalne banke sada su pod privatnom upravom. Međutim, na drugim područjima napredak po pitanju poboljšanja poslovne klime kaska. Hitno su potrebne strukturne reforme usmjerene k unaprjeđenju poslovnog okružja u vidu osiguravanja prava na imovinu, dodjele i prijenosa vlasništva te provođenja ugovornih obveza. Jedan od prioriteta je upravljanje dugom. Loša prijevozna, telekomunikacijska i ostala infrastruktura smatra se glavnom preprekom za ulaganja. Vlada je u svojemu razvojnom planu postavila za cilj povećanje ulaganja u transportni sustav.
57
-10.2
-10.4 -11.3
-12.0
-14.1 -15.2 Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Profil države
Moldova
M
Br
1
2
4,0%
3
4
5
rast BDP-a u 2013.
6
7
8
9
10
(*) n
G
4,6%
rast cijena u 2013.
Nakon što je 2012. godine doživjelo pad, gospodarstvo bi se 2013. godine trebalo početi oporavljati. Ulaganja u infrastrukturu i oporavak poljoprivrede bit će snažni pokretači rasta. Proces fiskalne konsolidacije zasad pokazuje zapanjujuće rezultate
Golemi javni sektor s vremenom će se morati smanjiti radi održavanja povoljnog financijskog položaja. Trenutna neravnoteža na tekućem računu velika je, no u srednjeročnom bi se razdoblju trebala smanjiti uz daljnje reforme i promicanje izvoza.
Pregled gospodarstva
Moldova je najsiromašnija europska zemlja. Unatoč tome što su sukobi sa službenom Moskvom usporili napredak, gospodarstvo je prije globalne recesije u prosjeku raslo za 5 posto godišnje. Međutim, do drastičnog je pada došlo 2009., kad je značajno opala domaća potražnja. Stopa nezaposlenosti jako
58
je porasla, a javni prihodi pali za 10 posto zbog smanjenja dohotka od poreza na dodanu vrijednost i poreza na vanjsku trgovinu. Nakon stabilnog dvogodišnjeg rasta gospodarstvo je 2012. godine doživjelo pad nakon što se stvarni BDP smanjio za 0,8 posto. Vanjska i domaća trgovina, industrijska proizvodnja i doznake iz inozemstva zabilježile su osjetan pad. Stopa emigracije Moldavaca i dalje je visoka. Vlada predviđa da je do danas radi posla u inozemstvu državu napustilo više od 500.000 građana, a odlaze uglavnom u zapadnu Europu i Rusiju. Moldavci većinom odlaze zbog siromaštva, u kojem živi oko 26,3 posto stanovništva.
Oč po 4p po In oč 4,6 je da po Pr izn de do st 20 os ne no Vr 20 jav iz ze po po m ra ra 20 sio po blj fo
Tr
DZ re no pij
og ri-
oon nizsu a i as ilo m m 6,3
Moldova TOP 10 in millions of euro Br.
SEE TOP 100 Br.
Naziv kompanije
%01
%01
Ukupni prihod 2012.
Industrija
Promjena prihoda
Dobit/ gubitak 2012.
Vanjski dug mil. eura
969 887
Dobit/ gubitak 2011.
1.
145.
Moldovagaz SA
Nafta/plin
356,6
8,67%
-10,9
3,5
2.
236.
Red Union Fenosa SA
Struja
245,8
15,55%
23,9
24,9
3.
381.
Orange Moldova SA*
Telekomunikacije
162,1
1,40%
N/A
N/A
4.
432.
Moldtelecom SA
Telekomunikacije
145,6
1,83%
7,0
13,4
862
684
5.
538.
Tirex-Petrol SA
Nafta/plin
106,6
0,75%
0,229
1,2
6.
690.
Sudzucker Moldova SA
Hrana/piće/duhan
64,3
8,82%
4,7
9,7
7.
693.
Floarea Soarelui SA
Hrana/piće/duhan
63,7
-3,98%
-1,6
3,6
8.
701.
Retelele Electrice De Destributie Nord SA
Struja
61,8
9,56%
4,6
3,3
9.
708.
Moldcell SA*
Telekomunikacije
59,7
3,37%
N/A
N/A
10.
729.
JLC SA
Hrana/piće/duhan
45,9
11,16%
1,3
0,854
597 520
(*) neostaje prihod od prodaje
Gospodarski izgledi
Očekuje se da će se 2013. godine gospodarstvo početi oporavljati uz rast stvarnog BDP-a od 4 posto. Ulaganja u infrastrukturu i oporavak poljoprivrede bit će snažni pokretači rasta. Inflacija je 2012. godine iznosila 4,7 posto, a očekuje se da će 2013. godine cijene porasti za 4,6 posto. Proračun za 2012. godinu nastavio je s planiranim programom fiskalne konsolidacije putem smanjenja trenutne potrošnje, povećanja dohotka te povećanja ulaganja. Proračunski deficit Moldove za 2012. godinu iznosio je 1,9 posto BDP-a. Za 2013. planira se deficit od 1,5 posto. Potrošnja uvelike ovisi o doznakama iz inozemstva. Očekuje se da će stvarna vrijednost privatne krajnje potrošnje %01 %01 2013. porasti za 2,2 posto nakon što je 2012. ostvaren porast od 2 posto. U posljednjih se nekoliko godina čak 50 posto radno sposobnog stanovništva zaposlilo u inozemstvu. Vrijednost doznaka (u američkim dolarima) u 2012. godini porasla je za 9,9 posto. Moldovski javni sektor i dalje dominira gospodarstvom i znatno je veći od javnog sektora susjednih zemalja. Potrošnja je smanjena, a dohodak je porastao nakon poboljšanja procesa naplate poreza. Polako se ukida mogućnost prijevremenog umirovljenja. U srednjeročnom će se razdoblju golemi javni sektor morati smanjiti radi održanja stabilnog financijskog položaja. 2012. godine manjak na tekućem računu iznosio je 9,4 posto BDP-a, a on će se 2013. godine povećati na 10 posto. U srednjeročnom razdoblju deficit bi se trebao smanjiti uz daljnje reforme i promicanje izvoza
Tržišni potencijal
DZbog neslaganja unutar vladajuće koalicije reforme se sporije provode. Zbog postupnog napretka posebne interesne skupine uspijevaju izvršiti značajan utjecaj na političke
odluke. Rast bi se u srednjeročnom razdoblju ipak trebao ubrzati zahvaljujući povećanju ulaganja u infrastrukturu i porasta proizvodnje. Za usporavanje stabilnog pada intenziteta razmjene i rješavanje problema siromaštva u trećoj životnoj dobi potrebna je reforma mirovinskog sustava po kojoj bi se indeksirala prijašnja zarada.
Poslovno okruženje
Strukturne su reforme unaprijedile poslovnu klimu te povećale konkurentnost. Dužnosnici se nadaju da će se program privatizacije ubrzati, a prodaja jedne velike banke gotovo je pri kraju. Smanjio se porez na dohodak poduzeća, a odobrena je i amnestija. Pojačana su nastojanja %01 da se skrati birokratski postupak te potakne trogvina. Međutim, gospodarstvo guše pretjerane regulativne mjere te nejednak sustav cijena. Korupcija je raširena, a vladavina slaba. Planirana reforma porezne politike trebala bi unaprijediti porezni režim i pojednostaviti regulativne mjere. Vlasti su posvećene ukidanju rupa u primjeni poreza na dodanu vrijednost, poboljšanju porezne i carinske uprave te smanjenju zaostatka u vladinoj potrošnji. Istovremeno će se ponovno uvesti zakon na dohodak poduzeća uz jedinstvenu stopu od 12 posto. Vlada je proširila popis tvrtki koje namjerava privatizirati, a čak šezdeset tvrtki pokrenulo je privatizacijske aukcije 2012.
2007 2008 2009
2010
2011
2012
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Tekući račun bilance plaćanja udio u BDP-u; % 2007 2008 2009
-8.2
2010
2011
2012
-7.7 -9.4 -11.3
-15.2 -16.1 Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Izvoz i uvoz Najvažnija izvozna tržišta
2012. udio (%)
Najvažnija uvozna tržišta
2012. udio (%)
Europa
91,8
Europa
93,4
Azija
3,0
Azija
3,8
Afrika i Bliski istok
2,2
Afrika i Bliski istok
1,0
Sjeverna Amerika
1,4
Sjeverna Amerika
0,8
Druge zemlje
0,9
Južna Amerika
0,7
Južna Amerika
0,6
Druge zemlje
0,3
© Euromonitor International
59
Profil države
Crna Gora
Cr
N
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
(*) d
Uv
1,2%
Eu
2,7%
Az
Sj
Af
rast cijena u 2013.
Rast BDP-a u 2013.
Dr
Au
©E
Crnogorsko će gospodarstvo nakon stagnacije u 2012. godini 2013. doživjeti tek slab rast. Gospodarski su izgledi neizvjesni zbog problema u sektoru metalurgije i visokom dugu u privatnom sektoru.
Golem manjak na tekućem računu velika je prijetnja gospodarstvu, koje ugrožavaju i trajna fiskalna neravnoteža te brz rast javnog duga. Smatra se da neformalno gospodarstvo navodni čini čak 40 posto BDP-a. Stopa nezaposlenosti dosegnula je dvoznamenkastu brojku.
Pregled gospodarstva
Gospodarstvo Crne Gore stabilno je raslo od 2003. do 2008. godine, a rast inflacije usporen je nakon uvođenja eura. Potražnja je rasla zbog golemog porasta broja kredita. Stopa zaposlenosti i plaće rasle su, a stopa
nezaposlenosti naglo pala u razdoblju od 2005. do 2008. godine. Država je 2006. i 2007. godine doživjela procvat tržišta nekretnina nakon što su bogati Rusi i Europljani počeli kupovati nekretnine na Jadranu. Međutim, država je 2009. godine zapala u recesiju kad su cijene nekretnina pale za više od 50 posto, a stvarni se BDP smanjio. Rast se 2010. i 2011. godine nastavio, no skromnim tempom. Gospodarstvo je 2012. godine stagniralo uslijed loših klimatskih uvjeta i naglog pada proizvodnje metala.
Gospodarski izgledi
Razina gospodarskih aktivnosti danas je gotovo jednaka kao i prije krize, no crnogorsko je gospodarstvo i dalje u teškom stanju. 2013. godine očekuje se skroman oporavak u rast stvarnog BDP-a za 1,2 posto. Međutim, gospodarski su izgledi neizvjesni zbog problema u sektoru metalurgije i visokog duga u privatnom sektoru. Rast ograničava i manjkavost u pogledu domaće likvidnosti. Inflacija je 2012. godine iznosila 3,6 posto, a očekuje se da će 2013. cijene rasti za 2,7 posto.
60
Golemi manjak na tekućem računu velika je prijetnja crnogorskom gospodarstvu. 2012. godine deficit je iznosio 17,7 posto BDP-a, a 2013. godine smanjit će se na 17,1 posto. Povećanje konkurentnosti odigrat će ključnu ulogu u sprečavanju pogoršanja neravnoteže dok se gospodarstvo oporavlja. Potražnja kućanstava i ulaganja i dalje su slabi, a broj kredita banaka još uvijek je u padu. Stvarna je vrijednost privatne krajnje potrošnje 2011. godine pala za 0,5 posto, a 2013. godine očekuje se porast od 0,7 posto. Stopa nezaposlenosti 2012. godine iznosila je 19,8 posto, a 2013. neće se promijeniti. Udio stanovništva u radnoj snazi vrlo je nizak, a udio trajno nezaposlenih i dalje raste. Gospodarstvu sve više prijete trajna financijska neravnoteža te brz porast javnog duga. 2012. godine fiskalni je deficit premašio zadanu granicu. Vladini se dužnosnici i dalje nadaju da će u srednjem roku uspjeti balansirati proračun; za ostvarenje ciljanog proračunskog deficita za 2013. potrebni su osjetni i značajni rezovi potrošnje i mjere kontrole dohotka..
Tr
Go ve trž ra su pr se go Po cij gr no izv jed sk po za na m na izv
Po
Cr
je 12. -a, to. nu že
au. nje a . je dio a
ncga. alje aog su n-
Crna Gora TOP 10 mil. eura No
SEE TOP 100 Br.
Naziv kompanije
%01
%01
Industrija
Ukupni prihod 2012.
Promjena prihoda
Dobit/ gubitak 2012.
-0,59%
-5,8
Dobit/ gubitak 2011. -66,5
1.
199.
Elektroprivreda Crne Gore A.D.
Struja
280,4
2.
309.
Jugopetrol A.D.
Nafta/plin
199,4
3,13%
2,2
7,9
3.
411.
Kombinat Aluminijuma Podgorica A.D.
Metalurgija
150,6
-21,13%
-52,4
-87,2
4.
505.
Crnogorski Telekom A.D.
Telekomunikacije
117,2
-2,41%
19,9
16,5
5.
643.
Roksped D.O.O.
Transport
83,2
-1,38%
0,083
1,2
6.
658.
Telenor D.O.O.*
Telekomunikacije
79,5
-1,72%
27,6
30,3
7.
670.
Montenegro Airlines A.D.
Transport
74,9
-2,34%
-4,5
-6,5
8.
723.
Rudnik Uglja A.D.
Metalurgija
50,0
-9,13%
-1,2
1,3
9.
740.
13 Jul – Plantaze A.D.
Poljoprivreda
39,4
0,02%
3,2
3,2
10.
749.
Crnogorski Elektroprenosni Sistem A.D.
Struja
31,7
16,33%
6,6
3,5
Vanjski dug mil. eura 1,308
1,054 912
700
(*) denotes operating profit; Calculation of revenue and profit/loss is made using exchange rate 1 euro=7.3483 Norwegian crowns
462
Uvoz i izvoz Najvažnija izvozna tržišta
2012. udjel (%)
Najvažnija uvozna tržišta
482
2012. udjel (%)
Europa
94,8
Europa
77,4
Azija
4,2
Azija
18,1
Sjeverna Amerika
0,8
Južna Amerika
2,1
Afrika i Bliski istok
0,2
Sjeverna Amerika
1,5
Druge zemlje
0,1
Afrika i Bliski istok
0,4
Australija
0,0
Druge zemlje
0,4
© Euromonitor International
2007 2008 2009
2010
2011
2012
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Tekući račun bilance plaćanja Udio u BDP-u; %
Tržišni potencijal
Gospodarstvu Crne Gore i dalje predstoje veći projekti restrukturiranja. Postoji malen, %01 tržišno orijentiran sektor koji generira većinu %01 rasta, golem, nereformirani socijalistički sustav te skrivena ‘’siva’’ ekonomija, koja po procjenama čini 40 posto rasta. U srednjem se roku očekuje stvarni rast manji od 2 posto godišnje. Poljoprivredni sektor ima značajnog potencijala. Kad bi se smanjilo vrijeme čekanja na granicama, proizvođači bi od slabo profitnog izvoza zamrznute robe mogli prijeći na izvoz svježih namirnica. Usto, sezona uzgoja jedinstvena je i uklapa se u potrebe Europske unije. Gospodarski bi izgledi trebali biti poprilično dobri kad se zahukta oporavak zapadne Europe, no zasad plodove nedavnog napretka šire mase nisu osjetile. Prosječna je mjesečna plaća tek 250 eura. Golemi manjak na tekućem računu ograničava diverzifikaciju izvoza.
Poslovno okruženje
Crna Gora ima ambiciozan program priva-
tizacije te planira modernizirati zakone o radu radi povećanja fleksibilnosti radne snage. Veliki domaći aluminijski kompleks i većina financijskog sektora također su nedavno privatizirani.%01 Bankarski sektor, telekomunikacije te izvoz i distribucija nafte u Crnoj su Gori u stopostotnom privatnom vlasništvu, no neki su postupci privatizacije bili dvojbeni. Smatra se da je elita imala previše koristi od privatizacije, a nepotizam je drugi problem koji ograničava rad sudstva. Domaću poslovnu okolinu ograničava niz pretjeranih regulacijskih mjera. Nužna je veća fleksibilnost u određivanju plaća i zaštiti radnika. Mogućnost zaštite prava vlasništva također je ograničena. Vlada je izglasala nove zakone koji će poboljšati okolnosti razvoja poslovanja, ulaganja i gospodarskog rasta. Tržište rada i dalje je nefleksibilno te ograničava restrukturiranje tvrtki. Tehničke i administrativne vještine agencija koje pružaju poslovne usluge također su iznimno ograničene. .
61
2007 2008 2009
2010
2011
2012
-17.7
-17.7
-22.9 -27.9
-39.6
-50.0 Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Profil države
Grčka
gr tim kr a St je 26 po in ne U je pla za 10
4,7% Pad BDP-u 2013.
Tr
26,7% nezaposlenost u 2013.
Stvarni će BDP u 2013. godini nastaviti s padom, i bit će to šesta uzastopna godina gospodarskog pada. Grčki vjerovnici pristali su usporiti tempo fiskalne konsolidacije te očekuju da će se država 2014. godine vratiti na put rasta.
Gospodarstvo će na kraju 2013. godine biti 25 posto manje nego 2008. godine. Stopa nezaposlenosti najviša je u eurozoni; preko dvije trećine mladih u dobi od 16 do 24 godine ne radi. Mnoge nedavno usvojene reforme i dalje se ne provode.
Pregled gospodarstva
Nakon nekoliko godina nimalo dojmljivog rasta stvarni je grčki BDP 2008. počeo padati,
označivši početak prve recesije u toj zemlji od 1993. Blage fiskalne mjere i slaba kontrola potrošnje rezultirali su fiskalni deficitom od 12,9 posto BDP-a. Recesija se nastavila i tijekom cijele 2012., kad je stvarni BDP pao za 6,4 posto (bila je to peta uzastopna godina pada). Iako je grčko gospodarstvo malo te čini manje od 3 posto prihoda eurozone, zbog prekomjerne ovisnosti o stranim kreditima stvorilo je probleme daleko izvan svojih ganica. U domovini su pak i potrošnja i ulaganja naglo opali.
Gospodarski izgledi
Vjerovnici Grčke pristali su usporiti tempo fiskalne konsolidacije, što će ograničiti udar negativnog rasta u 2013. i 2014. godini. U 2013. očekuje se pad stvarnog BDP-a za 4,7 posto, a bit će to šesta uzastopna godina gospodarskog pada. Gospodarstvo će na kraju 2013. godine biti 25 posto manje nego 2008. godine, a grčki vjerovnici očekuju da će se 2014. godine
62
država vratiti na put rasta. U razdoblju od 2013. do 2016. službena će Atena morati provesti rezove i povećanja poreznih stopa u visini od 18 milijardi eura. Riječ je o približno 10 posto BDP-a, a te će mjere nastupiti nakon što se slične mjere provode već tri godine, a koje su ostvarile najveću fiskalnu prilagodbu koju je ijedna članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj uspjela ostvariti u posljednjih trideset godina. Povećana apsorpcija strukturnih fondova Europske Unije trebala bi održati javna ulaganja, a novi zajmovi kojima Europska investicijska banka pomaže domaćim bankama trebali bi povećati kreditiranje malih i srednjih poduzeća. Prema podacima državnog zavoda za statistiku, gotovo dvije trećine grčkih kućanstvama ‘teško’ ili ‘vrlo teško’ spaja kraj s krajem. Gotovo trećina svih kućanstava kasni s plaćanjem najma, hipoteka i troškova na kreditnim karticama. Što se tiče povjerenja potrošača,
Pr ko fin us u trž je, 20 tre Po u ra na po Re go lem vr
Va
Izv a, ro na M nih bil 20 0,7 od
Izv
Eu
Af
Ot
Az
Sj
Ju
©E
će nja ra. će re ile na nju et nna nma n-
isma vo m m ča,
grčka su kućanstva među najvećim pesimistima u Europi. Stvarna je vrijednost privatne krajnje potrošnje u 2012. opala za 9,6 posto, a 2013. godine očekuje se pad od 5,8 posto. Stopa nezaposlenosti u 2012. godini iznosila %01 %01 je 24,3 posto, a u 2013. očekuje se porast na 26,7 posto. U drugom tromjesečju 2013. nezaposlenost u dobnoj skupini od 16 do 24 godine dosegnula je 64,2 posto. Gotovo polovica nezaposlenih ne radi najmanje godinu dana. U sklopu provedenih mjera štednje vlada je preuzela pravo određivanja minimalne plaće. 2012. godine tvrtke su se zatvarale zabrinjavajućim tempom, a svaki je dan oko 1000 ljudi ostalo bez posla..
Tržišni potencijal
Pred grčkim je gospodarstvom razdoblje mukotrpne borbe. Izvoznici gube tržišni udio, a financijska su tržišta napeta jer nisu uvjerena u sposobnost Grčke da svoje financije dovede u red bez bankrota. Međutim, reforme na tržištu rada smanjuju konkurentski jaz, koji je, prema procjenama MMF-a, u razdoblju od 2010. do 2013. godine smanjen za gotovo dvije trećine. Potrošnja ovisna o dobi među najvišima je u Europskoj Uniji. Prema računici MMF-a, u razdoblju od 2010. do 2050. godine potrošnja na mirovine bez temeljnih će se reformi povećati za više od 12 postotnih bodova. Reforma mirovinskog sustava najavljena 2010. godine barem će djelomično riješiti te probleme. Državni je zdravstveni sustav također %01 vrlo fragmentiran. %01
Vanjska trgovina
Izvoz je 2012. godine činio tek 12,5 posto BDPa, što je među najnižim omjerima uvoza u Europskoj Uniji, no ostvaren je porast u odnosu na 7,7 posto zabilježenih 2008. Ekonomisti MMF-a procjenjuju da Grčkoj treba pad stvarnih plaća od 30 do 40 posto kako bi ponovno bila konkurentna. 2012. godine izvoz (u dolarima) porastao je za 0,7 posto, a za 2013. godinu predviđa se rast od 3,8 posto. Poboljšanje je ostvareno uslijed
pada nomilanih plaća koji je nadmašio pad proizvodnje, no očekuje se da će 2013. godine izvoz porasti za 2,8 posto. Grčka uglavnom izvozi drugim europskim zemljama, koje su 2012. godine primile 66,8 posto ukupnog grčkog izvoza. Izvoz sirovina činio je 18,1 posto, a hrana i stoka 14,2 posto ukupnog izvoza u 2012. U istoj je godini manjak na tekućem računu Grčke iznosio 3,5 posto BDP-a, a očekuje se da će se u 2013. smanjiti na 0,4 posto..
Vanjski dug mil. eura 242,669 224,946
191,985
156,995
Poslovno okruženje
Krutost domaćeg tržišta podriva konkurentnost i onemugućuje razvoj proizvodnje. Mnoge industrijske sektore odlikuje oligopolija, zbog čega je profit visok, ali je proizvodnja u padu. Institucije nisu funkcionalne, složeni zakonski okvir otežava strana ulaganja, a državna su poduzeća na zlu glasu kao sasvima neučinkovita. Zakoni kojima se regulira zaštita zaposlenika i masovna opuštanja ublaženi su. Otprilike 4500 pravnih osoba i agencija zatvoreno je ili spojeno od početka provođenja mjera štednje. Uklonjene su brojne restrikcije u maloprodajnom sektoru, pa tako trgovci na malo mogu prodavati širi spektar robe, čime im se također smanjuju operativni troškovi. Pod pritiskom Bruxellesa grčka vlada planira privatizirati neke državne koncerne te prodati nekretnine i imovinu u vlasništvu države kako bi povisila proračunski prihod. U svibnju 2013. službena je Atena pristala prodati udio u OPAPU, monopolu lutrije i sportskog klađenja, za 712 milijuna eura. Riječ je o%01 dosad najvećem privatizacijskom pothvatu u Grčkoj. Grčki sustav porezne uprave mora se drastično restrukturirati kako bi se povećali porezni prihodi i spriječila praksa neplaćanja poreza. Grčki ekonomisit procjenjuju da između 30 i 40 posto ukupne gospodarske aktivnosti u Grčkoj koja bi se mogla oporeziti prođe nezabilježeno od strane porezne uprave. Država ima oko 60 milijardi nenaplaćenih poreznih dugovanja, a vlada se nada prikupiti gotovo 12 milijardi eura putem restrukturiranja poreznog poslovanja.
2007 2008 2009
2010
2011
2012
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Tekući račun bilance plaćanja udio u BDP-u; % 2007 2008 2009
2010
2011
2012
-3.5
-10.3
-9.8
-11.2
Izvoz i uvoz Najvažnija izvozna tržišta
181,902
177,106
2012. udjel (%)
Najvažnija uvozna tržišta
2012. udjel (%)
Europa
66,8
Europa
Afrika i Bliski istok
14,9
Afrika i Bliski istok
63,3 18,7
Other countries
7,4
Azija
14,6
Azija
5,9
Južna Amerika
1,6
Sjeverna Amerika
3,8
Sjeverna Amerika
1,2
Južna Amerika
0,7
Druge zemlje
0,5
© Euromonitor International
63
-14.7
-14.9
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Profil države
Turska
3,7% procjena rasta BDP-a
U 2013. očekuje se ubrzanje stope rasta. Međutim gospodarska aktivnost usporila je uslijed širenja prosvjeda.
Usprkos tome analitičari predviđaju da će do 2030. Turska postati peto po veličini gospodarstvo u Europi te glavno trgovinsko presjecište. Spori rast stope zaposlenosti i stroža kreditna ograničenja utječu na smanjenje potrošnje građana. Turska je suočena s dugotrajnim strukturnim problemima kao što su prekomjerna ovisnost o uvozu energije i visok udio uvoza u proizvodnji i domaćoj potrošnji.
Pregled gospodarstva
Turska je u posljednjem desetljeću zabilježila
dojmljiv rast s utrostručenjem BDP po glavi stanovnika i povećanjem broja stranih firmi sa 6,700 2003. na gotovo 30,000 2011. Rast je pratio snažan porast novih radnih mjesta u sektoru industrije i usluga, a fizički su radnici napustili poljoprivredni sektor. Financijski sustav je restrukturiran, a provodi se i stroža disciplina u javnim financijama. Osjetan pad izvoza (uglavnom u Europsku Uniju) bio je glavni razlog za pad do kojega je došlo 2009.-2010., ali već 2010. počeo je snažan oporavak. Povoljan uzlet održao se i u 2011. Međutim, u 2012. je stopa rasta pala na nezavidnih 2.2%. Kriza u euro zoni, udvostručenje kamatnih stopa u 2012. i utjecaj građanskog rata u Siriji negativno su djelovali na gospodarsko stanje. Vlada ne uspijeva smanjiti golemo neformalno gospodarstvo, što slabi učinkovitost zakonodavnih mjera. Procjenjuje se da je 2004. godine 53 posto radne snage bilo neprijavljeno, a udio neprijavljenih 2010. godine bio je oko 44 posto. Tvorci gospodarske politike također vrlo sporo grade konkurent-
64
po Sp og po St je po po ne zn Na jun uk za ut niz po go ih pla isc
6,9% Inflacija u 2013.
nost radi smanjenja energetskih i drugih troškova.
Gospodarski izgledi
Tempo rasta će u 2013. ubrzati, a BDP porasti za 3.7%. Gospodarskom stanju trebalo bi pridonijeti i povećanje izvoza. Gospodarstvo je u prvih nekoliko mjeseci 2013. zabilježilo rast, ali je on usporio uslijed vladinog neumoljivog gušenja uličnih prosvjeda. Službena Ankara u 2011. je počela s ograničavanjem kreditne ekspanzije koja je zaslužna za brz oporavak gospodarstva. Međutim cijene su 2012. porasle za 8.9 posto, što je znatno više od ciljane stope rasta središnje banke od 5 posto. Za 2013. se predviđa inflacija od 6.9 posto, no poskupljenja bi mogla biti i značajnija zbog naglog pada vrijednosti lire u posljednjih nekoliko mjeseci. S obzirom na to da je polovica stanovnika mlađa od 30 godina, glad za potrošnjom trebala bi biti golema. No u stvarnim je okvirima potrošnja građana 2012. godine pala za 1.4
Tr
Že viš sn fo ob Tu go pr Tu Sv ot str oč ba ob ni 6 uč jal Sv jun po re po m
Izv
Eu
Af
Az
Sj
Ju
Dr
©E
ih
sti rije st, og
s oja va. 8.9 pe se uog ko
ka ema 1.4
posto premda se u 2013. očekuje rast od 2.0%. Spori rast stope zaposlenosti i stroža kreditna ograničenja negativno se odražavaju%01na %01 potrošnju građana. Stopa nezaposlenosti 2012. godine iznosila je 9,2 posto, a 2012. godine porast će na 9,5 posto. Postotak nezaposlenosti u ruralnim područjima i na istoku zemlje, gdje dugoročna nezaposlenost predstavlja ozbiljan problem, znatno je veći od državnog prosjeka. Na tržištu rada u Turskoj sudjeluje tek 25 milijuna radnika, što je tek nešto više od trećine ukupnog stanovništva. Za to je djelomično zaslužna pomlađenost stanovništva, no utječu i strukturni čimbenici, među kojima i nizak udio žena u radnoj snazi. Stopa nezaposlenosti među mladim odraslima iznosi gotovo 25 posto, a više od 40 posto zaposlenih u privatnom sektoru prima tek minimalnu plaću, što upućuje na to da dobar dio poreza iscuri iz sustava..
Tržišni potencijal
Želi li Turska postići stopu rasta od 6 posto ili višu, morat će ublažiti restrikcije glede radne snage koje onemogućuju zapošljavanje u formalnom sektoru te pokrenuti reformu obrazovnog sustava. Vladin je plan da se Turska do 2023. prometne među prvih deset gospodarstva u svijetu, a te će godine država proslaviti stogodišnjicu stvaranja Republike Turske. %01 Sve veći troškovi energije problem su koji %01 otežava rast i koji se mora riješiti. Potrošnja struje godišnje raste od 8 do 10 posto, a očekuje se da će se taj trend nastaviti još barem dvadeset godina. Europska banka za obnovu i razvoj manjim će tvrtkama i zajednicama dati kredite i dotacije u vrijednosti od 6 milijardi dolara radi ulaganja u energetsku učinkovitost te tehnologiju, opremu i materijale za razvoj obnovljivih izvora energije. Svake bi se godine trebalo otvoriti pola milijuna novih radnih mjesta kako broj nezaposlenih ne bi rastao. U nekim kurdskim regijama na jugoistoku zemlje stopa nezaposlenosti doseže čak 70 posto. Razmjerno mlado stanovništvo Turske s vremenom bi
moglo dati snažan zamah u leđa gospodarstva ako se stvori dovoljan broj novih radnih mjesta. Broj mladih Turaka veći je nego ukupno stanovništvo mnogih europskih zemalja. .
2012. udjel (%)
66,625 60,290
Vanjska trgovina
Iako je s vremenom dobio na značaju izvoz je u 2012. i dalje predstavljao tek 19,4 posto BDP-a. Izvozna baza je preusko usredotočena, i što se tiče sastava, i u pogledu odredišta. U 2012. je 28,8 posto ukupnog izvoza završilo u EU. Temeljna proizvodnja, strojevi i transportna oprema u 2012. su činili 57,5 posto ukupnog izvoza. Od 2002. do 2010. izvoz se utrostručio. Izvoz izražen u dolarima u 2012. je porastao za 13,0 posto, a u 2013. se očekuje daljnje povećanje od 4,4 posto. Rast izvoza pokazao se otpornim zahvaljujući uspješnoj diversifikaciji trgovine prema Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.. Poslovno okružje pati od brojnih boljki, među kojima su manjak opsežnog pravnog i zakonodavnog sustava koji štiti prava stranih ulagača, nefleksibilno tržište rada, niska stopa štednje te golemo neformalno gospodarstvo. U nastojanju da poboljša ulagačku okolinu vlada nudi poticaje za brojne industrijske grane, uključujući prehrambeni sektor, stočarstvo, razvoj staklenika, kožarstvo, obrazovanje, zdravstvo, proizvodnju lijekova, željeznicu, pomorski promet i turizam. %01 različitih državnih tvrtki privPrivatizacija ukla je interes ulagača. Tijekom 2011. godine prodana je tvrtka za distribuciju energije, mreža trajekata te više od 40 elektrana. Vlada također iskušava nove oblike javno-privatnog partnerstva u gradnji bolnica i luka. 2012. Turska je uvela novi pristup poslovanju ne bi li se poslovni standardi približili onim europskima. Ovaj komercijalni kod za cilj ima unaprijediti poslovno upravljanje, kao i revizorske te računovodstvene prakse. Novi su zakoni usmjereni na proširenje porezne osnovice na neregistrirano gospodarstvo. Porez na osobni dohodak pojednostavljen je i proširen, a provedena je i reforma socijalne sigurnosti.
Najveće uvozne destinacije
2012. udjel (%)
Europa
49,0
Europa
52,9
Afrika i Bliski istok
34,0
Azija
20,2
Azija
8,6
Afrika i Bliski istok
11,3
Sjeverna Amerika
4,4
Druge zemlje
6,6
Južna Amerika
1,9
Sjeverna Amerika
6,4
Druge zemlje
1,7
Južna Amerika
2,2
© Euromonitor International
65
51,881
38,854
53,251
40,831
2007 2008 2009
Poslovno oruženje
Izvoz i uvoz Najveće izvozne destinacije
Vanjski dug mil. eura
2010
2011
2012
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Tekući račun bilance plaćanja udio u BDP-u; % 2007 2008 2009
2010
2011
2012
-2.0
-5.9
-5.6 -6.1
-6.2
-9.7 Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
%01
Profil države
%01
Kosovo
BDP mil. američkih dolara 6,640.8 5,766.5
%01
5,569.2 5,682.8
2008 2009
%01
6,879.0 6,427.9
2010
2011
2012
2013
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
4,1%
BDP (%) 6.9
procjena rasta u 2013.
5.0 3.9 2.9
2.9 2.1
Unatoč brojnim problemima kosovsko je gospodarstvo u proteklih nekoliko godina bilo u umjereno %01 %01 dobrom stanju, a tijekom 2013. godine očekuje se umjeren rast. Strane doznake, koje čine oko 10-15 posto BDP-a, podupiru potrošnju.
roba krijumčareno gorivo, cigarete i cement. Proračunski je deficit 2011. godine porastao na 4,8 posto zbog porasta javne potrošnje. Za 2012. godinu planira se deficit od 3,3 posto uz spoj smanjenja plaća, reforma energetskog sektora i poreznih reforma. Nekoliko se državnih tvrtki priprema za privatizaciju. Stopa nezaposlenosti prema nekim se procjenama popela na čak 45 posto.
2008 2009
Nekoliko se državnih tvrtki priprema za privatizaciju. Rastuća siva ekonomija ovisi o krijumčarenoj robi. Proračunski deficiti rastu, no u tijeku je proces fiskalne konsolidacije. Nezaposlenost je iznimno visoka.
Pregled gospodarstva
Iako je Kosovo jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, u proteklih je deset godina doživio stabilan rast. Unatoč brojnim problemima kosovsko je gospodarstvo u proteklih nekoliko godina bilo u umjereno dobrom stanju. Stvarni je BDP 2011. godine porastao za 5 posto, a u 2012. očekuje se porast od 3,8 posto zahvaljujući snažnoj privatnoj potrošnji i ulaganjima. Za 2013. godinu predviđa se stvarni rast od 4,1 posto. Strane doznake, koje čine oko 10 do 15 posto BDP-a, podupiru potrošnju, a strana pomoć čini čak trećinu BDP-a. Siva ekonomija cvate, a glavna su
2011
2012
2013
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Inflacija (%) 9.4 7.3
Gospodarska struktura
Poljoprivreda čini 19 posto BDP-a te zapošljava oko 15 posto radne snage. Zemljišta su plodna, no većina je poljoprivrednih posjeda vrlo malena i neučinkovita. Većina je poljoprivrednih zemljišta u privatnom vlasništvu. Banke su uglavnom u stranom vlasništvu i financirane depozitima. Vlasti se pripremaju za privatizaciju državne pošte i operatera telekomunikacijskih usluga.
2010
3.5
2.5
2.4
2012
2013
-2.4 2008 2009
2010
2011
Euromonitor International from national statistics/OECD/ International Monetary Fund (IMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International
Kosovo TOP 10 Br.
Naziv kompanije
Industrija
Broj zaposlenih
1.
Trepca Socially-Owned Company
Metalurgija
9822
2.
Kosovo Energy Corporation JSC
Struja
8843
3.
Holding Corporacy Emin Duraku Sh.a.
Holding
2683
4.
Kompania Kosovare per Distribuim dhe Furnizim me Energji Elektrike Sh.a.
Struja
2000 1000
5.
Newco Ferronikeli Complex LLC
Metalurgija
6.
Futura Plus D.O.O. Belgrade – a representative office in Mitovica
Trgovina
970
7.
Post of Kosovo Sh.a.
Telekomunikacije
926 922
8.
Ben-Af Sh.p.k.
Trgovina
9.
Sharr Beteiligungs Gmbh Sh.p.k.
Građevni materijal
719
10.
Kulla – Exim Sh.p.k.
Trgovina
675
66