top100,see by 24sata d.o.o.

Najbolje baNke u jugoistočNoj europi rumunjska banka bCr predvodi 100 najuspješnijih

vodeći prema ostvareNom prihodu po staNovNiku Najbolje kompanije iz slovenije i hrvatske

> stranica 16

> stranica 26

ekskluzivNi partNer za hrvatsku

Naπa poslovna izvrsnost rezultat je energije naπih ljudi. Od istraæivanja i proizvodnje, preko prerade pa sve do maloprodajne djelatnosti, naπa najjaËa snaga su ljudi. ZahvaljajujuÊi njihovoj energiji INA je veÊ pola stoljeÊa lider u svim segmentima poslovanja. Zato je svaki poslovni uspjeh naπe kompanije prvenstveno uspjeh naπih zaposlenika. INA - vi ste naπa energija.

sadržaj Editor-in-chief: Mira Karadzhova Senior editors: Valentina Gerasimova, Nevena Krasteva Editors: Branimir Kondov, Irina Slav, Rossitsa Vachkova Analysts: Valentin Stamov, Tsvetan Ivanov, Deyan Matov

4 12

TOP 100 kompanija TOP 100 banke

Journalists: Kristina Belkina, Emiliya Atanasova, Gabriela Tzekova, Velizar Uzunov, Maria Russeva, Georgi Georgiev, Tsvetormira Tsanova, Tsvetan Ivanov, Valentin Stamov, Pavel Gramatikov, Valentina Dimitrievska, Eugenia Kirilov, Martin Miliev, Trayan Koyankov, Nina Byalkova, Alexander Oleinic Director SeeNews: Dilyan Damyanov Marketing & sales: Polina Harizanova, Antonia Petkova, Penka Karidova, Gergana Arsova, Spas Spasov Design & prepress: Madlen Nacheva, Esenes studio

20 26

TOP 100 osiguranja TOP 100 po stanovniku

SeeNews, SEE TOP 100 i logotipovi registrirana su marka AII Data Processing Ltd. Sva prava pridržana. Izdavanje i distribucija sadržaja SeeNewsa, uključujući i podatke strogo je zabranjena bez dopuštenja SeeNewsa. Contact us: 64 Kiril i Metodiy, 1202 Sofia, Bulgaria +359 2 8012 626/850 consulting@seenews.com top100.seenews.com

Partneri

TOP 100 industrija

Ekskluzivni partner za sadržaj Ekskluzivni partner za Bugarsku Ekskluzivni partner za Hrvatsku

SEE zabava

Glavni urednik: Darko Markušić Urednik priloga: Vladimir Nišević Styria international: direktori za RH: Boris Truščević, Mario Vrgoč Uprava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar,

SEE profili država

Prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović Prodaja oglasa: Petra Ivičević-Bakulić, direktorica Jasna Bibić, voditeljica prodaje, telefon: 01/6326-013 Grafika: RedPoint - Lidija Stanko i Predrag Vučinić Izdavač: 24sata d.o.o , Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 , telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb

@SEENEWS_TOP_100 SEENEWSTOP100 SEENEWS TOP 100 SEE Disclaimer: SeeNews ne odgovara za oglasni sadržaj, puna odgovornost je na oglašivačima.

TOP 100 kompanije u mil. eura

TOP 100 kompanija

Na putu oporavka Mira Karadzhova

Gospodarstva Jugoistočne Europe prošle godine su krenula na dug put oporavka, pokušavajući odgovoriti na izazove smanjenog izvoza na tržišta eurozone, njhovog glavnog trgovinskog 1,6 1,6 3,0 partnera. 3,0 Ne iznenađuje da u države članice Europske unije, zbog5,6snažnije povezanosti s eurozonom, poka6,6 zale lošije rezultate od onih koje Prihod 7,3 koje još nisu u EU. Države nisu članice EU uspjele su kapitalizi11,9 rati svoju slabiju povezanost s 14,4 tržištem eurozone te su ostvarile jači rast bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Iako gorki lijek financijska kriza mogla bi pomoći kompanijama iz Jugistočne Europe da se brže prilagode gospodarskom okruženju koje se stalno mijenja. Kao i da brže pronađu svoj put oporavka.

Trendovi rasta

Ukupni prihod vodećih 100 kompanija u 2011. godini dosegao je 101 milijardu eura i zabilježio rast u odnosu na 87,4 milijarde eura godinu ranije. Unatoč krizi vodećih 100 kompanija u regiji povećalo je svoju dobit u 2011. u odnosu na 2010. godinu. Ukupna dobit kompanija porasla je s 3,006 milijardi eura u 2010. godina na 2,322 milijarde eura u 2011. godini. Ipak, većina kompanija na ljestvici vratila se na dobiti koje je ostvarivala prije velike recesije. Niži prihod u odnosu na 2010. ostvarilo su 22 kompanije, a 2010. godine niži prihod zabilježilo je 20 kompanija. Nadalje, više od 29 kompanija završilo je

Vrsta i udjel industrije u SEE TOP 100 u 2011.

Nafta/ plin

Struja 1,6 1,6Trgovina 3,0 3,0 Telekomunikacije

Struja

5,6 6,6 41,2 7,3

Metalurgija Automobili Prihod Transport

41,2

billion euro

11,9

Hrana/piće/duhan

Trgovina 1,6 1,6 3,0 Telekomunikacije 3,0 4 22 5 Metalurgija 5,6 28 4 Automobili 6,66 Br. Transport kompanija 41,2 Prihod 7,3 10 Hrana/piće/duhan

Farmaceutika 14,4 ICT oprema

11,9 Farmaceutika 13 14,4 ICT oprema

2011. godinu u crvenom naspram 36 kompanija koje su otišle u minus u 2010. godini.

Nafta i plin vladaju ljestvicom

Kompanije iz sektora nafte i plina dominiraju na ovogodišnjoj ljestvici top 100 i to njih čak 28. U 2010. godini na ljestvici je bilo 27 kompanija iz naftnog i plinskog sektora. Druga najsnažnija industrijska grana je strujni sektor s 18 kompanija na ljestvici top 100, slijede ga trgovci sa 13 kompanija, te telekomunikacije sa 10 kompanija. Drugi zanimljiv trend je nestanak trgovaca sa prvih 10 pozicija u 2011. Trend je objašnjiv padom kupovne moći građana uzrokovanog krizom.

Teškaši dominiraju

Rumunjska naftna kompanija OMV Petrom, u većinskom vlasništvu austrijskog OMV-a, ojačala je svoju poziciju na ljestvici top 100 kompanija kao vodeća u regiji. Na vrhu ljestvice četvrtu je godinu zaredom uz po-

Nafta/ plin

Struja

4 6 10

Trgovina 4 22 Telekomunikacije Metalurgija

Automobili Br. kompanija Transport Hrana/piće/duhan 18 13 Farmaceutika ICT oprema

rast prihoda od 14 posto u 2011. godini na 4,102 milijarde eura. OMV Petrom zabilježio je u 2011. godini i rekordnu dobit od 853 milijuna eura. Inače, prve tri kompanije na ljestvici ostaju iste još jednu godinu zaredom. Četvrtu godinu zaredom na drugom mjestu je hrvatska naftna kompanija Ina koja je svoj prihod povećala za 16,5 posto na 3,613 milijardi eura u 2011. Dobit Ine također je rasla u 2011. godini i iznosi 261.2 milijuna eura. Kao i prošlih godina na trećem mjestu ljestvice nalazi se bugarska naftna kompanije Lukoil Neftochim. Ova kompanije zabilježila je 3,446 milijardi eura prihoda u prošloj godini. Na petom i četvrtom mjestu ljestvice došlo je do promjene. Kompanija OMV Petrom Marketing napravila je divoski skok sa 22. mjestu u 2010. na četvrto mjesto u 2011. godini. Dacia u vlasništvu Renaulta zabilježila je gubitak jednog mjesta te je sada na petom mjestu ljestvice iako su prihodi ove kompanije rasli za 15,7 posto na 3,11 milijardi eura.

4 6 10

4 22

Br. kompa

21TOP 100

kompanija Usporedba financijskih rezultata top 100 kompanija; 2007. do 2011.

br.

Ukupni prihod u mil. eura Neto dobit u mil. eura Smeće

100,967

95,672 87,402

85,207

Top 10 od TOP 100 kompanija; 2007. do 2011.

77,994

2011. OMV Petrom SA

4 6 10

4 22 28 376,4 Br. kompanija

4,286 2007.* 18

360,1

2008.

2008. Petrom SA

2007. Ina-Industrija Nafte D.D.

INA d.d.

Petrom SA

Lukoil Neftochim Burgas AD

Naftna Industrija Srbije AD

OMV Petrom Marketing SRL

Automobile Dacia SA

Naftna Industrija Srbije AD

Petrol d.d.

Automobile-Dacia SA

Petrol d.d.

Lukoil Bulgaria EOOD

Aurubis Bulgaria AD

Rompetrol Rafinare SA

Poslovni Sistem Mercator d.d.

Lukoil-Bulgaria EOOD

Rompetrol Rafinare SA

Petrol d.d.

Aurubis Bulgaria AD

Konzum d.d.

Rompetrol Rafinare SA

Cumerio Med AD

Rompetrol Rafinare SA

Konzum d.d.

Rompetrol Rafinare SA

Arcelormittal Galati SA

Delta Holding DOO

Naftna Industrija Srbije AD

Hrvatska Elektroprivreda d.d.

Automobile Dacia SA

Poslovni Sisitem Mercator d.d.

Lukoil-Bulgaria EOOD

Poslovni Sisitem Mercator d.d.

Metro Cash and Carry SRL

441,9

405,4

3,048

2009. OMV Petrom SA

10. Lukoil-Bulgaria EOOD

2010. OMV Petrom SA

1,700 2009.

391,8

3,006

2,322 2010.

2011.

(*) - revidirani podaci zbog promjena u metodologiji

Metodologija SEE TOP 100 je ljestvica najvećih tvrtki u jugoistočnoj Europi po pitanju ukupnog prihoda za fiskalnu godinu koja je završila s 31. prosincem 2011. I brojke za 2011., kao i usporedne brojke za 2010. Izvedene su iz godišnjih nekonsolidiranih izvješća za 2011. Iz poretka su isključene banke, ulagačka posredništva, osiguravajuće kuće i zaklade koje ulažu u nekretnine, s obzirom da ukupni prihod nije točan pokazatelj rezultata. Izradili smo odvojeni poredak za najvećih 100 banaka te najvećih 100 osiguravatelja. Kako bi se omogućila usporedba, sve lokalne valute pretvorene su u euro koristeći tečaj središnjih banaka posljednjeg radnog dana 2011. te 2010. Iznosi u lokalnim valutama korišteni su samo kad su se računale izmjene iz godine u godinu.

PBZ FAKTORING DRUGI NAZIV ZA LIKVIDNOST domaÊi faktoring B izvozni faktoring B ostali otkupi RadniËka 44, Zagreb B faktoring@pbz.hr tel. 01 636 4114, 01 636 4113; fax. 01 636 4103

TOP 100 kompanija 1000

mil. eura

500 400

300 Brodosplit - Brodogradiliste d.o.o.

Telekom Srbija AD

200

Orange Romania SA

Zeleznice Srbije AD (former JP Zeleznice Srbije) Krka d.d.

100 100

Mobiltel EAD Continental Automotive Products SRL

JP Elektroprivreda BiH d.d. Complexul Energetic Turceni SA Dedeman SRL Elektrovojvodina DOO

Electrocentrale Bucuresti SA

HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o.

Mediplus Exim SRL Interagro SA

Compania Nationala de Autostrazi si Drumuri Nationale din Romania SA

60 AETs Kozloduy EAD

OMV Slovenija d.o.o. Telekom Slovenije d.d.

Alro SA

Michelin Romania SA Oscar Downstream SRL

Selgros Cash & Carry SRL

-80

Met GEN-I d.o.o.

JP Srbijagas Hidroelectrica SA

DaewooMangalia Heavy Industries SA

-40

-60

Carrefour Romania SA

Transelectrica SA

MOL Romania Petroleum Products SRL

Stomana Industry AD

Idea DOO

GDF SUEZ Energy Romania SA

Mercator - S DOO

YugoRosGaz AD Bulgarian Telecommunications Company AD

-20

Termoelektrane Nikola Tesla DOO

OMV Petrom Gas SRL

Autoliv Romania SRL Elektrosrbija DOO

Vodafone Romania SA

Lek d.d.

Enel Energie SA Lukoil Srbija AD (former Lukoil - Beopetrol AD)

Cosmote Romanian Mobile Telecommunications SA

Alfred C. Toepfer International (Romania) SRL JT International Manufacturing SA

Zagrebacki Holding d.o.o.

Nokia Romania SRL

Cargill Agricultura SRL Gorenje d.d. Delhaize Serbia DOO (former Delta Maxi DOO) real,- Hypermarket Romania SRL Bulgargaz EAD Naftex Petrol EOOD

CEZ Elektro Bulgaria AD Engrotus d.d. Okta AD RCS & RDS SA

E.ON Energie Romania SA

Overgas Inc. AD OMV Hrvatska d.o.o. CFR - Calatori SA Celestica (Romania) SRL IMPOL d.o.o. Philip Morris Trading SRL J.T. International (Romania) SRL HEP-Proizvodnja d.o.o.

-100 -100

Renault Industrie Roumanie SRL Prirodni Plin d.o.o. OMV Bulgaria OOD

Zelezara Smederevo DOO (former US Steel Serbia DOO) CFR SA

-200 Romtelecom SA

-300

-400

-500

-600

400 mil. eura

500

600

700

800

Karta prikazuje polo탑aj svake kompanije s ljestvice SEE TOP 100 kompanije prema ukupnom prihodu, dobiti i gubitku i prihodu po stanovniku u 2011. Os X axis prikazuje ukupni prihod, os Y prikazuje dobit i gubitak, a krugovi predstavljaju prihod po stanovniku.

900

1000

100

TOP 100 kompanija 1000 OMV Petrom SA Naftna Industrija Srbije AD

500 400

300 Romgaz SA

INA d.d.

200

Hrvatski Telekom d.d. Aurubis Bulgaria AD

100 100

British American Tobacco (Romania) Trading SRL Automobile-Dacia SA

Hrvatska Elektroprivreda d.d.

Holding Slovenske Elektrarne d.o.o. Konzum d.d. Natsionalna Elektricheska Kompania EAD

OMV Petrom Marketing SRL

Metro Cash & Carry Romania SRL Poslovni Sistem Mercator d.d.

Revoz d.d.

Petrol d.d. Kauﬂand Romania SCS

Lukoil-Bulgaria EOOD

-20

Rompetrol Downstream SRL

Lukoil Romania SRL

-40

Boje krugova odgovaraju porijeklu kompanije:

JP Elektroprivreda Srbije (JP EPS)

BiH

-60

Bugarska

-80

Hrvatska

-100 -100

Lukoil Neftochim Burgas AD

Petrotel - Lukoil SA

Arcelormittal Galati SA

Makedonija

Rompetrol Raﬁnare SA

-200 Rumunjska

-300 Srbija

-400 Slovenija

-500 1500 – 800

1000

1500

2000

2500

3000

3500

800 – 300 300 – 200 200 – 100

Veličina kruga se čita:

100 – 0

4000

-600

TOP 100 kompanija

Na ljestvici najunosnijih novi sektori preuzeli vodstvo od telekomunikacija Emilia Atanassova

Iako i dalje uspješne, telekomunikacije se ističu kao najveći gubitnik na ljestvici najunosnijih sektora u regiji u 2011. godini.

Godinu dana kasnije slika je potpuno drugačija. Tri najunosnije kompanije u 2010. godini bile su iz telekomunikacijskog sektora koji je na ljestvici najunosnijih imao čak devet kompanija. U 2011. godini samo je Hrvatski telekoma ostao na vodećoj poziciji među najunosnijim sektorima, a telekomunikacije na ljestvici imaju pet kompanije. Istovremeno transport nije imao predstavnike na ljestvici najunosnijih u 2010. godini, a u 2011. ne samo da se na ljestvici nalaze dvije kompanije iz tog sektora nego zauzimaju prve dvije pozicije. Najunosniji među kompanijama iz Jugoistočne Europe tako je hrvatski brodograditelj Brodosplit – Brodogradilište, koji je postigao preokret sa negativnog prinosa na uloženo od 28,04 posto u 2010. na pozitivni prinos od 44,57 posto. Srbijanska kompanija Željeznice Srbije AD imala je sličan put u prošloj godini kada je ostvarila pozitivan prinos na uloženo od 23,7 posto koji je u potpunoj suprotnosti s negativnim prinosom od 64,18 posto u 2010. godini. Prvi na ljestvici u 2010. godini Hrvatski telekom, ostvario je skroman rast prinosa na uloženo u 2011. godini prinos je 23,13 posto, a u 2010. bio je 22.9%. Ukupni prihod Hrvatskog Telekoma u 2011. iznosio je

Najunosnije kompanije br.

SEE TOP 100 br.

povrat na uloženo 2011.

povrat na uloženo 2010.

92.

Brodosplit - Brodogradiliste d.o.o.

Hrvatska

82.

Železnice Srbije AD

Srbija

Transport

44,57%

-28,04%

Transport

23,78%

26.

Hrvatski Telekom d.d.

-64,18%

Hrvatska

Telekomunikacije

23,13%

34.

22,39%

Telekom Srbija AD

Srbija

Telekomunikacije

22,66%

16,39%

5. 6.

25.

Romgaz SA

Rumunjska

Nafta/plin

22,11%

15,37%

OMV Petrom SA

Rumunjska

Nafta/plin

20,80%

11,58%

37.

Orange Romania SA

Rumunjska

Telekomunikacije

19,95%

22,16%

Naftna Industrija Srbije AD

Srbija

Nafta/plin

19,63%

9,10%

31.

Krka d.d.

Slovenija

Farmaceutika

15,40%

17,48%

10.

97.

AETs Kozloduy EAD

Bugarska

Struja

12,81%

7,42%

11.

43.

Vodafone Romania SA

Rumunjska

Telekomunikacije

12,00%

13,35%

ime kompanije

država

industrija

12.

63.

Lek d.d.

Slovenia

Farmaceutika

11,55%

8,24%

13.

88.

Dedeman SRL

Rumunjska

Trgovina

9,96%

9,61%

14.

69.

Compania Nationala de Autostrazi si Drumuri Nationale din Romania SA

Rumunjska

Građevina

9,67%

3,49%

15.

80.

Continental Automotive Products SRL

Rumunjska

Guma i proizvodi od gume

8,93%

10,79%

16.

77.

HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o.

Hrvatska

Struja

8,68%

2,85%

17.

66.

Alro SA

Rumunjska

Metalurgija

8,51%

7,30%

18.

95.

Autoliv Romania SRL

Rumunjska

Automobili

8,16%

8,87%

19.

44.

Termoelektrane Nikola Tesla DOO

Srbija

Struja

7,68%

0,66%

20.

78.

Mobiltel EAD

Bugarska

Telekomunikacije

7,38%

19,69%

1,04 milijarde eura i manji je za 5,85 posto u odnosu na godinu ranije. Telekom Srbija AD, Orange Romania SA, Vodafone Romania SA i Bulgaria Mobiltel EAD ostali su predstavnici telekomunikacijskog sektora na ljestvici najunosnijih u 2011. Nafta i plin na ljestvici se drže stabilno sa tri kompanije koje su ostale na istim pozicijama kao i 2010. godine. Među njima je i najveća kompanija u regiji po prihodu OMV Petrom SA. Ostali sektori koji su se zdržali na ljestvici najunosnijih su struja (AETs Kozloduy EAD, HEP-Operator Distribucijskog Sustava i Termoelektrane Nikola Tesla DOO), farmacija (Krka i Lek), proizvodnja gume (Continental Automotive Products SRL) i trgovina (Dedeman SRL).

Metodologija Ljestvica najunosnijih poredak je vodećih 20 tvrtki s najvećim povratom prihoda na ljestvici 100 najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe. Povrat prihoda računa se kao neto dobit podijeljena s ukupnim prihodom, a obje su cifre izražene u eurima. Sve su lokalne valute radi usporedbe pretvorene u euro na temelju službenog deviznog tečaja središnjih banaka na posljednji radni dan 2011. i 2010. godine.

TOP 100 kompanija

Naftne kompanije dominiraju na ljestvici gubitaša u 2011. Gabriela Tzekova

Gubitaši

u mil. eura

br.

SEE TOP 100 br.

gubitak 2011.

gubitak 2010.

56.

Romtelecom SA**

Rumunjska

Rompetrol Rafinare SA

Rumunjska

Telekomunikacije

-294,3

-351,0

Nafta/plin

-170,3

33.

CFR SA

-156,3

Rumunjska

Transport

-164,0

41.

-302,1

Zelezara Smederevo DOO

Srbija

Metalurgija

-149,9

-142,3

5. 6.

22.

Arcelormittal Galati SA

Rumunjska

Metalurgija

-143,6

-79,9

16.

Petrotel - Lukoil SA

Rumunjska

Nafta/plin

-90,7

-70,7

Lukoil Neftochim Burgas AD

Bugarska

Nafta/plin

-69,5

-47,2

84.

Zagrebački Holding d.o.o.*

Hrvatska

Holding

-57,6

-67,1

21.

JP Elektroprivreda Srbije (JP EPS)

Srbija

Struja

-46,6

16,9

10.

27.

E.ON Energie Romania SA

Rumunjska

Nafta/plin

-44,4

-22,3

11.

42.

Bulgargaz EAD

Bugarska

Nafta/plin

-37,4

-19,1

12.

51.

real,- Hypermarket Romania SRL

Rumunjska

Trgovina

-28,0

-21,2

13.

20.

Lukoil Romania SRL

Rumunjska

Nafta/plin

-26,7

-38,7

14.

11.

Rompetrol Downstream SRL

Rumunjska

Nafta/plin

-25,1

-23,1

15.

55.

Naftex Petrol EOOD

Bugarska

Nafta/plin

-19,1

11,7

16.

91.

Idea DOO

Srbija

Trgovina

-17,9

-22,3

17.

83.

Daewoo-Mangalia Heavy Industries SA

Rumunjska

Transport

-16,9

-32,7

18.

52.

Delhaize Serbia DOO

Srbija

Trgovina

-13,2

17,7

19.

99.

Enel Energie SA

Rumunjska

Struja

-10,0

-7,6

20.

98.

Lukoil Srbija AD

Srbija

Nafta/plin

-9,5

-32,9

ime kompanije

država

industrija

(*) ne sadrži dobit i gubitak u 2011. i 2010.

Naftne i plinske kompanije povećale su svoj broj na ljestvici top 20 gubitaša u 2011. godini sa sedam na devet. Analitičari to pripisuju rastu cijene sirove nafte na svjetskim tržištima koja je tako smanjila prihode i dobit kompanija iz regije koje su većinom prerađivači sirove nafte.

Dvadeset najvećih gubitaša u 2011. godini u minusu je 1,434 milijarde eura, godinu ranije bili su u minusu 1,390 milijardi eura. Od 20 gubitaša njih 11 povećalo je svoj gubitak u 2011. dok su dvije kompanije potonule u crveno nakon uspješne 2010. Najveći gubitaši u 2011. dolaze iz Rumunjske, Srbije, Bugarske i Hrvatske. Novi na ljestvici gubitaša su JP Elektroprivreda Srbije, Naftex Petrol OOD, Delhaize Serbia DOO, Enel Energie SA i Lukoil Srbija AD.

Rumunjska u vodstvu

Unatoč boljim makroekonomskim pokazateljima Rumunjska ostaje država s najviše kompanija na ljestvici gubitaša. U 2011.

godini na ljestvici je 11 rumunjskih tvrtki dok ih je godinu ranije bilo 13. Romtelecom, u većinskom vlasništvu grčkog OTEa prvi je na ljestvici gubitaša iako je ovaj telekomunikacijski operater smanjio svoj gubitak sa 351 milijun eura u 2010. na 294,3 milijuna eura u 2011.

Srbija drugoplasirana

Srbija je druga na ljestvici gubitaša sa pet kompanija. Željezara Smederevo DOO, prije pod nazivom US Steel Serbia DOO, četvrta je na ljestvici gubitaša u 2011. godini s gubitkom od 149,9 milijuna eura. Unatoč lošim rezultatima srbijanska vlada je najavila nastavak proizvodnje željeza.

Bugarska treća

Bugarska na ljestvici gubitaša ima tri kompanije. Rafinerija Lukoil Neftochim Burgas AD, u vlasništvu Lukoil, povećala je svoj gubitak u 2011. na 69,5 milijuna eura. Naftna kompanija Bulgargaz EAD’s izgubila je 37,4 milijuna eura, a Naftex Petrol EOOD potonuo je još dublje u crveno s gubitkom od 19,1 milijun eura.

Metodologija Najveći gubitnici ljestvica je 20 tvrtki s najvećim gubicima na ljestvici 100 najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe. Sve su lokalne valute radi usporedbe pretvorene u euro na temelju službenog deviznog tečaja na posljednji radni dan 2011. i 2010. godine.

TOP 100 banke u mil. eura

(*) ne

TOP 100 banke

u mil. eura

(*) ne sadr탑i konsolidirane podatke

TOP 100 banke mil. eura 200 150 100 50 50

Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka Volksbank AD MKB Unionbank AD Allianz Bank Bulgaria AD EximBank SA Intesa Sanpaolo Bank Albania Sh.a. Stopanska Banka AD Skopje Hypo Alpe-Adria-Bank AD

Piraeus Bank AD NLB Montenegrobanka A.D. ProCredit Bank Bulgaria AD Nova Banka a.d. Banja Luka Bank Of Cyprus PCL branch Romania NLB Razvojna Banka a.d. Banja Luka Erste Bank AD Tirana Bank Sh.a. Banca Comerciala Victoriabank SA ProCredit Bank AD Banca Comerciala Moldova Agroindbank SA Banka Credins Sh.a.

Raiffeisen Banka AD

20 10 Intesa Sanpaolo Banka d.d. Banca Comerciala Carpatica SA

-40 -50 -50 -100

Banca Transilvania SA

DSK Bank EAD

Raiffeisenbank Austria d.d. UniCredit Tiriac Bank SA

CEC Bank SA

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Banka Volksbank d.d. Factor Banka d.d.

-20 -30

Raiffeisen Bank Sh.a.

Komercijalna Banka AD Corporate Commercial Bank AD ING Bank N.V. Amsterdam Branch Bucharest UniCredit Bank d.d. Mostar Raiffeisenbank (Bulgaria) EAD SKB Banka d.d. Raiffeisen Bank First Investment Bank AD - Fibank d.d. Sarajevo Banka Kombetare Tregtare Sh.a. Societe Societe Generale – Splitska Banka d.d. Banka Koper d.d. Generale Komercijalna Bank UniCredit Banka Slovenija d.d. Banka AD Hrvatska Postanska Srbija AD Alpha Bank Romania SA Banka d.d. NLB Tutunska Banka AD Piraeus Bank Romania SA SID – Slovenska Izvozna Bulgarian OTP Banka Hrvatska d.d. in Razvojna Banka d.d. Development Bank AD United Bulgarian Gorenjska Banka d.d. Eurobank EFG Bulgaria Bank AD AD - Postbank Central Cooperative Bank AD Garanti Bank SA Raiffeisen Banka d.d. Credit Europe Bank (Romania) SA Banca Romaneasca SA Banka Celje d.d.

-10

Banca Intesa AD

Unicredit Bank Srbija AD AIK Banka AD Bank Bulgaria AD RBS Bank (Romania) Piraeus SA Eurobank EFG AD Societe Generale Expressbank AD

Raiffeisenbank (Romania) SA*

Alpha Bank Srbija AD

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

CIBANK AD Banca Comerciala Intesa Sanpaolo Romania SA Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar Crnogorska Komercijalna Banka A.D. Municipal Bank AD Credit Agricole Banka Srbija AD Marﬁn Bank (Romania) SA Investbank AD

Bancpost SA

Banka Sparkasse d.d. Volksbank d.d. OTP Bank Romania SA Postna Banka Slovenije d.d. Dezelna Banka Slovenije d.d. Probanka d.d. Vojvodjanska Banka AD Alpha Bank - Bulgaria Branch Nova Kreditna Banka Maribor d.d. Abanka Vipa d.d.

-150

Volksbank Romania SA

-200 -250 -300 0

Poljoprivredna Banka Agrobanka AD - in bankruptcy proceedings

1000

2000

3000

4000

5000

6000

mil. eura Karta prikazuje veličinu pojedine banke s ljestvice SEE TOP 100 banaka u pogledu ukupne imovine, dobiti i gubitka i imovine po stanovniku u 2011. Os X je veličina ukupne imovine u 2011., os Y prikazuje gubitak i dobit, a krugovi predstavljaju imovinu po stanovniku.

000

TOP 100 banke

200 Zagrebačka Banka d.d.

150

Privredna Banka Zagreb d.d. UniCredit Bulbank AD

BRD – Groupe Societe Generale SA

100

Erste & Steiermärkische Bank d.d. Banca Comerciala Romana SA

50 50 40 30 20 10

Boje krugova odgovaraju veličini banke u pojedinoj državi:

Albanija

BiH

-10

Bugarska

-20

Hrvatska

-30

Makedonija

-40

Moldavija

-50 -50

Crna Gora

-100 Rumunjska

-150 Srbija

-200 Nova Ljubljanska Banka d.d.

6000

8000

10.000

12.000

14.000

Slovenija

-250

16.000

-300 18.000 mil. eura

Veličina kruga čita se na sljedeći način:

7000 – 3000 3000 – 1000 1000 – 500 500 – 200 200 – 0

TOP 100 banke

Rumunjska banka BCR i dalje predvodi 100 najuspješnijih Velizar Uzunov

Godine 2011. rumunjska je Banca Comerciala Romana (BCR) drugu godinu za redom zasjela na čelo ljestvice 100 najuspješnijih banaka jugoistočne Europe, a druga i treća na ljestvici zamijenile su pozicije u odnosu na 2010.

Tri od četiri vodeće banke na ljestvici za 2011. povećale su vrijednost imovine iznad 11 milijardi eura, a slovenska Nova Ljubljanska Banka (NLB) prijavila je pad vrijednosti imovine. Ista su četiri kreditora bila na vrhu ljestvice u prethodne dvije godine. Oko 60 posto banaka koje su se našle na ljestvici za 2011. lani su povećale vrijednost imovine, a dvije od pet povećale su i zaradu. Lani je u pogledu neto dobiti ostvaren postupan napredak jer je, u usporedbi s 25 posto zabilježenih 2010., 40 posto banaka prijavilo porast dobiti. Najveća neto dobit koju je prijavila banka s ljestvice 100 najupsješnijih na području jugoistočne Europe u 2011. jest 174,8 milijuna eura, a najveći je gubitak 282,2 milijuna eura. Banka koja predvodi ljestvicu, BCR, na kraju prošle godine imala je ukupnu imovinu vrijednu 17,1 milijardu eura, što je 5,63 posto više u odnosu na 2010. Međutim, neto dobit banke pala je za više od 66 posto, na 56,7 milijuna eura. BCR je pad pripisao smanjenju neto poslovne dobiti te pooštrenju uvjeta za izdavanje poslovnih kredita zbog općenito teške 2011. godine, a naročito zbog neočekivanog pada gospodarstva u drugoj polovici godine, koji je utjecao na poslovanje i dohodak komintenata te nepovoljno utjecao na njihove

transakcije s bankom. Hrvatska Zagrebačka banka (Zaba) našla se na drugom mjestu ljestvice za 2011. s ukupnom imovinom od 13,8 milijardi eura na kraju godine, istisnuvši tako slovenski NLB. Drugu je godinu zaredom Zaba prijavila najveću neto dobit među 100 najuspješnijih banaka – 174,8 milijuna eura, što je porast u odnosu na 173,5 milijuna eura zabilježenih 2010. Iz Zagrebačke banke kažu da je za njihov solidan financijski učinak zaslužan porast dohotka od kreditiranja korporativnih klijenata i javnog sektora te poboljšanje troškova i učinkovitosti radnih procesa. Najveća slovenska banka NLB pala je na treće mjesto na ljestvici za 2011. godinu, 2010. godine bila je na drugom mjestu, a 2008. i 2009. na čelu ljestvice. Ukupna imovina banke lani je pala za 6,15 posto na 12,98 milijardi eura, a neto gubitak porastao je sa 183,4 milijuna eura zabilježena 2010. na 233,2 milijuna eura. Rumunjska banka BRD, jedinica francuske bankarske grupe Societe Generale, zadržala se na četvrtom mjestu na ljestvici 100 najuspješnijih banaka jugoistočne Europe s ukupnom imovinom od 11,3 milijarde eura. BRD je 2011. bio četvrti po veličini neto dobiti sa 108,7 milijuna eura, što je pad od 232,5 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Rumunjska predvodi ljestvicu po broju kandidata, s ukupno 21 bankom, a slijede je Bugarska sa 18 te Slovenija sa 17. Godine 2010. Rumunjska je prvo mjesto ustupila Bugarskoj i Srbiji zbog pogoršanja gospodarskih uvjeta u zemlji, no 2011. uspjela je sačuvati vodeći položaj sa sedam novih kandidata. Srbija je 2011. imala 16 banaka na ljestvici, što je manje u odnosu na 2010., kad ih je bilo 18. Hrvatska ih ima devet, a Bosna sedam. Broj makedonskih, albanskih i mol-

Metodologija SEE TOP 100 banaka je ljestvica najvećih banaka u jugoistočnoj Europi po pitanju ukupne aktive za nekonsolidirane bilance zaključno s 31. prosincem 2011. Kako bi se omogućila usporedba, sve lokalne valute pretvorene su u euro koristeći službeni valutni tečaj središnjih banaka posljednjeg radnog dana 2011. te 2010. godine. Iznosi u lokalnim valutama korišteni su samo kad su se računale izmjene iz godine u godinu. Svi su podaci dobiveni od središnjih banaka, nacionalnih trgovačkih komora, financijskih nadzornih odbora, osiguravajućih udruga, s vladinih i poslovnih internetskih stranica te od samih tvrtki. Početni skup tvrtki premašuje 240 banaka registriranih u regiji, uključujući i podružnice te zastupničke urede stranih banaka. davskih predstavnika nije se promijenio u odnosu na 2010., što znači da ih ima pet, tri i dva. Crna Gora imala je dvije banke na ljestvici za 2011., a godinu ranije imala je tri. Bugarska Corporate Commercial Bank AD najviše je napredovala na ljestvici za 2011., skočivši s 35. za 11 mjesta. Imovina banke lani je porasla za 49,8 posto na 2,067 milijardi eura, a neto dobit pala je za 18 posto na 31,2 milijuna eura.

TOP 100 banke

Nenaplaćeni krediti na vrhuncu u 2011. i 2012. godini, Grčka i dalje bolna točka regije Maria Russeva

Iako ih središnje banke redovito prate unutar širih revizija stanja financijskog sustava, pitanja kvwalitete kredita obično su glavni problemi u vremenima krize te za sobom vuku strože mjere radi ograničenja štete te preduhitrenja budućih nevolja i kriza.

Kad je krajem 2008. godine došlo do globalne financijske krize i strašne neravnoteže, vrlo je malo gospodarstava prošlo bez ikakvih ili minimalnih posljedica. Financijska je kriza potresla i jugoistočnu Europu, no tih je 11 država bilo izloženo različitim razina rizika i izazova, na koje su reagirale na različite načine ovisno o globalnim trendovima i pojedinačnim obilježjima. Većina zemalja jugoistočne Europe iskusila je brzo širenje kredita od 2003. do 2008. godine, a tom je trendu naglo došao kraj tijekom financijske krize 2008. i 2009. Ti-

jekom godina procvata banke u regiji uglavnom su se oslanjale na veletrgovačka sredstva te kratkoročni dotok kapitala od stranih matičnih banaka. Osim što je naštetila kreditiranju, gospodarskom rastu i ulaganjima, financijska je zaraza banke u jugoistočnoj Europi natjerala da se financiraju putem lokalnih depozita te da se usmjere na smanjenje povećanih omjera kredita i depozita. Dužnička kriza zemalja eurozone, koja se pogoršala u jesen 2011., donijela je još više tegoba i povećala strah da će se kreditna kriza preliti i prema istoku. Zbog krize eu-

TOP 100 banke

rozone neke su banke sa zapada Europe sa značajnom prisutnošću u središnjoj i istočnoj Europi morale revidirati strategije rasta u pojedinim zemljama te ograničiti svoju izloženost u regiji, a sve to praćeno pritiskom nadzornih tijela da ojačaju svoju kapitalnu pozadinu. Porast nenaplativih kredita bio je još jedna negativna posljedica financijske krize, a u izvještaju partnerstva Vienna Initiative stoji da je riječ o simptomu ozbiljnijeg stanja u zemljama koje imaju jasne cikluse uspjeha i krahova. U posebnom izvještaju o rizicima bankovnog sektora na mladim tržištima objavljenome 14. svibnja 2012., agencija za procjenu rejtinga Fitch procijenila je da su rizici kvalitete imovine i solventnosti Slovenije i dalje visoki zbog toga što ta država ima slab i ozbiljno zadužen poslovni sektor. Agencija je također istaknula da su omjeri nenaplativih kredita

u Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj i dalje dvoznamenkasti te da još nisu dosegnuli najviše razine. Prosječni omjer nenaplativih kredita u jugoistočnoj Europi porastao je na otprilike 14 posto 2011. godine, a godinu ranije riječ je bila o već visokih 12,5 pos-

Iako su i dalje na visokom stupnju te se njima treba pomnije pozabaviti, nenaplaćeni krediti u jugoistočnoj Europi nisu jedina briga jer su svi pogledi trenutno uprti prema perifernim zemljama eurozone

to zbog nepovoljne okoline za kreditiranje i gospodarske oslabljenosti regije, kako stoji u najnovijem izvještaju tima Raiffeisen Research objavljenome u lipnju 2012. Omjer nenaplativih kredita rumunjskih

banaka 2011. godine iznosio je 14,1 posto (u usporedbi s 11,9 posto 2010.), a očekuje se da će ove godine dosegnuti rekordno visoku razinu. Sustav zaliha za zaštitu od nenaplaćenih kredita 2011. godine i dalje je bio visok te opterećivao profitabilnost rumunjskog bankovnog sektora. Rumunjske su banke 2011. godinu završile u minusu, što je druga godina u kojoj bilježe gubitke, no njihov je kapitalni položaj i dalje bio jak. Iako su i dalje na visokom stupnju te se njima treba pomnije pozabaviti, nenaplaćeni krediti u jugoistočnoj Europi nisu jedina briga jer su svi pogledi trenutno uprti prema perifernim zemljama eurozone, osobito prema Španjolskoj, koja je nedavno od europskih fondova za sanaciju zatražila 100 milijardi eura radi uspostave financijske stabilnosti banaka, koje se bore s repovima nenaplaćenih kredita otkako je došlo do raspada tržišta nekretnina.

TOP 100 osiguranja u mil. eura

TOP 100 osiguranja

Nije bilo brzog oporavka za osiguravatelje u 2011. Emiliya Atanasova

Kada su osiguravajuće kuće iz Jugoistočne Europe nazdravile početku 2011., vladala je atmosfera opreza glede bliske budućnosti. Osiguravajuće kuće iz Jugoistočne Europe upravo su za leđima bile ostavile razmjerno tešku 2010. u kojoj su posljedice financijske krize i recesije koja je uslijedila bile itekako osjetne.

Vodećih 100 osiguravajućih kuća iz ove regije na kraju 2011. zabilježilo je ukupni prihod od 6,053 milijarde eura u bruto premijama (GWP) u usporedbi s 6,197 milijardi 2010. Najuspješniji u pogledu rasta bruto premija bio je rumunjski osiguravatelj Romania’s City Insurance SA, čiji je GWP skočio za 216,64% na 46,3 milijuna eura. To je poguralo tu tvrtku sa 78. mjesta ljestvice u prethodnoj godini na 39. mjesto. Tvrtka koja je u tom pogledu ostvarila najlošije rezultate također je rumunjska. Chartis Romania SA pretrpjela je pad GWP-a od 33,92% te pala sa 71. na 90. mjesto ljestvice top 100. Ukupno je 44 tvrtki s popisa dočekalo kraj 2011. s nižim bruto premijama. Pogledamo li vodećih pet osiguravajućih kuća u 2011. godini, vjerojatno će nam se taj popis učiniti vrlo poznatim. Svih pet tvrtki drži se položaja ostvarenih 2010. te su sve osim jedne ostvarile značajan porast zarade. Kapa dolje slovenskoj kući Zavarovalnica Triglav, koja unatoč činjenici da posluje u najmanjoj zemlji ove regije vodi u pogledu GWP-a i prihoda. Ta tvrtka je neosporni predvodnik ljestvice već treću godinu zaredom usprkos padu GWP-a od 3,42% na 696,7 milijuna eura. I dalje je is-

pred druge kuće na ljestvici, hrvatskog Croatia Osiguranja, koje je završilo 2011. s GWP-om od 370,3 milijuna, što je pad od 3,68%. Neto dobit kuće Zavarovalnica Triglav skočio je s 32,1 milijuna eura ostvarenog 2010. na 43,8 milijuna eura, dok se dobit Croatia Osiguranja gotovo udvostručio s 5,9 na 10,4 milijuna eura. Treća kuća na popisu je slovenski Adriatic Slovenica, koji je ostvario povećanje GWPa od 1,62%, to jest u vrijednosti od 265,6 milijuna eura te time neto dobit povisio s 10,5 na 17,7 milijuna eura. Također slovenska tvrtka Zavarovalnica Maribor zadržala je četvrto mjesto na ljestvici s GWP-om od 263,2 milijuna eura u 2011., što je porast od 1,40%. Tvrtka pod nazivom Asigurarea Romaneasca - Asirom Vienna Insurance Group SA pridošlica je skupini vodećih deset, kamo je dospjela s 14. mjesta koje je ostvarila prethodne godine. Mjesta od šestog do devetog na poretku također zauzimaju poznata nam imena, ali u malo drugačijem rasporedu. Nakon sedmog mjesta ostvarenog 2010., rumunjski Allianz - Tiriac Asigurari SA završio je na šestome. Njegovi domaći rivali Omniasig Vienna Insurance Group SA (koja se spojila u BCR Asigurari Vienna Insurance Group SA) te Groupama Asigurari SA također su se popeli za jedno mjesto na ljestvici te su sada na sedmom i osmom položaju. Vodećih deset zatvara srpsko Dunav Osiguranje AD, koje je skočilo s desetog na deveto mjesto. U klub top 100 u 2011. godini došlo je pet novih članova, od kojih tri iz Bugarske. Bul Ins AD završio je godinu na 27. mjestu, Alico Bulgaria Life Insurance Company EAD (Metlife) na 95., a UBB-Alico Life Insurance Company AD (UBB Metlife) na 96. mjestu. Slovenska Merkur Zavarovalnica dospjela je na 37. mjesto u poretku, a hrvatsko Ve-

Metodologija SEE TOP 100 osiguravatelja je ljestvica najvećih osiguravatelja u jugoistočnoj Europi po pitanju bruto pisane premije za nekonsolidirane račune dobiti i gubitka u 2011. godini. Kako bi se omogućila usporedba, sve lokalne valute pretvorene su u euro koristeći službeni valutni tečaj središnjih banaka posljednjeg radnog dana 2011. te 2010. godine. Iznosi u lokalnim valutama korišteni su samo kad su se računale izmjene iz godine u godinu. Svi su podaci dobiveni od središnjih banaka, nacionalnih trgovačkih komora, financijskih nadzornih odbora, osiguravajućih udruga, s vladinih i poslovnih internetskih stranica te od samih tvrtki. Početni skup ispitanih tvrtki premašuje brojku od 230 osiguravatelja. lebit Osiguranje uguralo se na ljestvicu kao stoto. Zahvaljujući pridošlicama, Bugarska je pretekla Rumunjsku kao zemlja s najvećim brojem predstavnika na ljestvici top 100 osiguravajućih kuća u Jugoistočnoj Europi u 2011. Na popisu se nalazi 21 bugarski predstavnik (za 2010. ih je bilo 19), a doprinos Rumunjske pao je s 22 na 20 kompanija. Hrvatsku sada više ne predstavlja 18, već 19 kuća, a Srbija te Bosna i Hercegovina imaju po 11 i 10 predstavnika, isto kao i prije.

mil. eura 50 40 30 20 Alico Asigurari Romania SA Jadransko Osiguranje d.d.

Energia AD

10 10

8 Asito Kapital SA Croatia Zdravstveno Osiguranje d.d Grawe Romania Asigurare SA Jahorina Osiguranje a.d. Eurolink Insurance AD

DZI - General Insurance EAD

Agram Zivotno Osiguranje d.d. SID – Prva Kreditna Zavarovalnica d.d.

Allianz Bulgaria AD Merkur Zavarovalnica d.d. AMS Osiguranje AD Lev Ins AD Allianz Bulgaria Life AD Erste Osiguranje Vienna City Insurance SA Helios Vienna Insurance Group d.d. BCR Asigurari Insurance Group d.d. Grawe Zavarovalnica d.d. De Viata Vienna UBB-Alico Life Insurance 4 Bulstrad Life Vienna Insurance Group AD Hrvatska Osiguravajuca Kuca Insurance Group SA Company AD (UBB Metlife) Triglav Osiguranje d.d. Sarajevo d.d. (HOK-Osiguranje d.d.) Merkur Osiguranje d.d. Chartis Romania SA Grawe Hrvatska Generali d.d. Moldasig SRL d.d. Merkur BH Osiguranje d.d. Generali Insurance AD DZI AD Zavarovalnica Wiener Stadtische Osiguranje AD Grawe Osiguranje d.d. Sarajevo Euroherc Victoria AD Grawe 2 Tilia d.d. Osiguritelna Polisa AD Osiguranje Osiguranje d.d. DDOR Novi Sad AD Sunce AD BNP Paribas Cardif Osiguranje d.d. KD Zivljenje d.d. Lovcen AD Generali Osiguranje d.d. (former Cardif Osiguranje d.d.) Takovo Osiguranje AD Osiguranje d.d. Euro Ins AD Asito SA 0 Bosna-Sunce Osiguranje UNIQA Osiguranje d.d. Sava Montenegro AD Triglav Osiguranje d.d. Armeec AD OZK Insurance d.d. Sarajevo Milenijum-Osiguranje AD Bul Ins AD AD UNIQA Osiguranje d.d. Sarajevo Bulstrad Vienna Eureko Asigurari SA Croatia Osiguranje d.d. Carpatica Asig SA Insurance Group AD Aviva Asigurari QBE Macedonia AD Garanta Asigurari SA -2 De Viata SA Triglav Osiguranje AD UNIQA AD Velebit Osiguranje d.d. UNIQA Non-Life Insurance AD (former Triglav Bulgarski Imoti AD Kopaonik AD) Alico Bulgaria Life Insurance Company EAD (Metlife) -4 UNIQA Life Insurance AD Sava Osiguruvanje AD VGT Osiguranje d.d. Visoko (former Sava Tabak AD) Sava Osiguranje AD HDI Zastrahovane AD

-6

B G

Interamerican Bulgaria AD

-8 Euroins Romania Asigurare-Reasigurare SA

-10 -10

Kvarner Vienna Insurance Group d.d. Basler Osiguranje Zagreb d.d. Generali Romania Asigurare Reasigurare SA

-20

UNIQA Asigurari SA

-30 -40 -50 -60 0 mil. eura

Karta prikazuje položaj osiguravatelja na ljestvici SEE TOP 100 osiguranja prema bruto premiji, dobiti i gubitku te premiji po stanovnika u 2011. Os X prikazuje bruto premiju, os Y prikazuje dobit i gubitak, a krugovi prikazuju premiju po stanovniku. Albanija Sigal UNIQA Group Austria sh.a., Sarajevo Osiguranje d.d., Bosna i Hercegovina i Makedonija Triglav Osiguruvanje AD (bivši Vardar Skopije AD) ne nalaze se na karti jer ne postoje podaci o dobiti i gubitku.

100

50 Zavarovalnica Triglav d.d.

40 30 Euroherc Osiguranje d.d. Astra SA Allianz Zagreb d.d.

Adriatic Slovenica d.d. Zavarovalnica Maribor d.d.

10 10

Croatia Osiguranje d.d

Allianz - Tiriac Asigurari SA Delta Generali Osiguranje AD

ING Asigurari De Viata SA Dunav Osiguranje AD

Asigurarea Romaneasca - Asirom Vienna Insurance Group SA BCR Asigurari Vienna Insurance Group SA

Boje krugova odgovaraju zemlji porijekla osiguravatelja:

BiH

-2

Bugarska

-4

Hrvatska

-6

Makedonija

-8 Moldavija

Crna Gora

-10 -10

Rumunjska

-20

Srbija

-30

Slovenija

-40

Groupama Asigurari SA

Omniasig Vienna Insurance Group SA

-50 400 – 100

100

200

300

400

500

100 – 50 50 – 20

Veličina kruga čita se:

20 – 10 10 – 0

600

700 mil. eura

-60

TOP 100 po stanovniku

SEE TOP 100 prema prihodu po stanovniku

Slovenske i Hrvatske kompanije vodeće među TOP 100 po stanovniku Kristina Belkina

Kompanije iz Slovenije, države sa samo dva milijuna stanovnika, ostaju vodeće na ljestvici Top 100 prema prihodu po stanovniku, rangirane kao i u prošlom izdanju s 40 kompanija na ljestvici

Trgovac i prerađivač nafte Petrol s prihodom po stanovniku od 1430 eura u 2011., četvrtu godinu zaredom prvi je na ljestvici. (Godinu ranije prihod po stanovniku Petrola iznosio je 1230 eura.) Kompanija se nalazi na sedmom mjestu na ljestvici Top 100 prema prihodu u 2011. godini. Slovenski najveći trgovac Mercator nalazi se na drugom mjestu ljestvice s 814,6 eura prihoda po stanovniku što je pad u odnosu na 827,7 eura u 2010. Hrvatska, država s četiri milijuna stanovnika, druga je prema broju kompanija na ljestvici prihoda po stanovniku u 2011. godini. Iz Hrvatske se na ljestvici nalazi 18 tvrtki, a naftna kompanija Ina na trećem je mjestu ljestvice s 805,9 eura prihoda po stanovniku što je rast u odnosu na 714,1 euro u 2010. Trgovački lanac Konzum druga je najbolja hrvatska kompanija s 395,7 euro prihoda po stanovniku u 2011., što je također rast u odnosu na 388,6 euro u 2010. godini. Kom-

br.

SEE TOP 100 br.

ime kompanije

država

po stanovniku 2011.

Petrol d.d.

Slovenija

1430

1230

15.

Poslovni Sistem Mercator d.d.

Slovenija

814,6

827,7

INA d.d.

Hrvatska

805,9

714,1

18.

Holding Slovenske Elektrarne d.o.o.

Slovenija

682,3

455,9

24.

Revoz d.d.

Slovenija

567,5

659,0

29.

GEN-I d.o.o.

Slovenija

494,7

287,6

31.

Krka d.d.

Slovenija

488,2

470,4

Lukoil Neftochim Burgas AD

Bugarska

485,8

377,5

191.

Elektroprivreda Crne Gore A.D.

Crna Gora

426,3

472,4

10.

Aurubis Bulgaria AD

Bugarska

406,1

259,2

11.

12.

Konzum d.d.

Hrvatska

395,7

388,6

12.

13.

Hrvatska Elektroprivreda d.d.

Hrvatska

386,6

385,7

13.

48.

Telekom Slovenije d.d.

Slovenija

365,4

366,1

14.

53.

Gorenje d.d.

Slovenija

347,3

335,7

15.

54.

OMV Slovenija d.o.o.

Slovenija

346,4

275,8

16.

60.

Engrotus d.d.

Slovenija

329,0

336,0

17.

59.

Okta AD

Makedonija

323,0

247,5

18.

63.

Lek d.d.

Slovenija

319,8

288,0

19.

299.

Jugopetrol AD

Crna Gora

292,2

239,9

20.

301.

Kombinat Aluminijuma Podgorica A.D.

Crna Gora

289,8

472,3

21.

71.

IMPOL d.o.o.

Slovenija

284,9

251,6

22.

Naftna Industrija Srbije AD

Srbija

271,2

232,0

23.

10.

Lukoil-Bulgaria EOOD

Bugarska

251,4

227,6

24.

14.

Natsionalna Elektricheska Kompania EAD

Bugarska

235,3

205,3

25.

26.

Hrvatski Telekom d.d.

Hrvatska

232,2

254,5

26.

36.

Prirodni Plin d.o.o.

Hrvatska

209,1

179,4

27.

112.

CIMOS d.d.

Slovenija

207,8

180,9

28.

116.

Makpetrol AD

Makedonija

196,1

169,3

29.

118.

Johnson Matthey DOOEL

Makedonija

193,1

64,2

30.

127.

Geoplin d.o.o.

Slovenija

192,4

180,1

31.

OMV Petrom SA

Rumunjska

187,2

169,2

32.

129.

EVN Macedonia AD

Makedonija

183,4

176,8

33.

438.

Crnogorski Telekom A.D.

Crna Gora

181,4

184,2

34.

21.

JP Elektroprivreda Srbije (JP EPS)

Srbija

172,6

162,5

35.

148.

SODO d.o.o.

Slovenija

170,9

162,8

36.

153.

BSH Hisni aparati d.o.o.

Slovenija

168,9

135,3

37.

154.

Družba za Avtoceste d.d.

Slovenija

168,3

156,9

38.

168.

Merkur d.d.

Slovenija

158,2

170,2

39.

180.

Talum d.d.

Slovenija

146,6

113,1

40.

OMV Petrom Marketing SRL

Rumunjska

145,4

50,4

41.

Automobile-Dacia SA

Rumunjska

142,0

126,4

42.

190.

Tobacna Grosist d.o.o.

Slovenija

141,2

131,8

43.

67.

OMV Hrvatska d.o.o.

Hrvatska

137,8

114,2

44.

206.

Slovenska Odskodninska Druzba d.d.

Slovenija

134,4

32,6

45.

35.

OMV Bulgaria OOD

Bugarska

132,7

110,1

46.

202.

Elem AD (Elektrani na Makedonija)

Makedonija

131,2

141,1

47.

34.

Telekom Srbija AD

Srbija

128,9

123,4

48.

554.

Roksped D.O.O.

Crna Gora

127,5

115,1

49.

Rompetrol Rafinare SA

Rumunjska

124,7

91,4

50.

559.

Telenor D.O.O.

Crna Gora

122,2

123,1

TOP 100 po stanovniku

u eurima br.

SEE TOP 100 br.

ime kompanije

država

po stanovniku 2011.

51.

227.

Termoelektrarna Sostanj d.o.o.

Slovenija

122,1

122,6

52.

231.

Goodyear Dunlop Sava Tires d.o.o.

Slovenija

121,3

193,1

53.

75.

HEP-Proizvodnja d.o.o.

Hrvatska

121,2

121,4

54.

39.

JP Srbijagas

Srbija

121,0

109,1

55.

232.

Pošta Slovenije d.o.o.

Slovenija

120,5

117,2

56.

42.

Bulgargaz EAD

Bugarska

118,5

87,1

57.

77.

HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o.

Hrvatska

118,2

115,4

58.

140.

CEZ Shperndarje Sh.a.

Albanija

116,8

94,1

59.

569.

Montenegro Airlines A.D.

Crna Gora

115,8

120,9

60.

41.

Željezara Smederevo DOO

Srbija

115,3

117,4

61.

84.

Zagrebački Holding d.o.o.

Hrvatska

111,1

116,5

62.

249.

Feni Industries AD

Makedonija

108,6

120,2

63.

265.

Helios d.o.o.

Slovenija

108,6

93,8

64.

86.

JP Elektroprivreda BiH d.d.

BiH

105,9

116,1

65.

276.

Renault Nissan Slovenija d.o.o.

Slovenija

105,1

100,4

66.

44.

Termoelektrane Nikola Tesla DOO

Srbija

104,6

79,3

67.

92.

Brodosplit - Brodogradilište d.o.o.

Hrvatska

104,1

46,5

68.

281.

Interenergo d.o.o.

Slovenija

103,5

31,0

69.

284.

Salus d.d.

Slovenija

103,0

108,5

70.

285.

Henkel Slovenija d.o.o.

Slovenija

101,7

92,7

71.

286.

Iskra Avtoelektrika d.d.

Slovenija

100,9

83,9

72.

288.

Hypo Leasing d.o.o.

Slovenija

100,6

131,0

73.

289.

Nuklearna Elektrana Krško d.o.o.

Slovenija

100,0

81,7

74.

295.

Cinkarna d.d.

Slovenija

98,2

77,3

75.

55.

Naftex Petrol EOOD

Bugarska

97,6

76,9

76.

300.

Shell Adria d.o.o.

Slovenija

96,5

69,4

77.

105.

Tisak d.d.

Hrvatska

96,2

91,3

78.

52.

Delhaize Serbia DOO

Serbia

95,1

100,0

79.

297.

Makedonski Telekom AD

Makedonija

94,2

101,0

80.

307.

SI.Mobil d.d.

Slovenija

94,2

83,7

81.

107.

ASA Prevent Group

BiH

93,1

95,8

82.

114.

VIPNet d.o.o.

Hrvatska

91,7

105,1

83.

201.

Bankers Petroleum Albania Ltd.

Albanija

91,6

39,9

84.

64.

CEZ Elektro Bulgaria AD

Bugarska

89,7

79,4

85.

122.

Plodine d.d.

Hrvatska

88,4

80,7

86.

65.

Overgas Inc. АD

Bugarska

88,2

65,6

87.

124.

Petrokemija d.d.

Hrvatska

88,0

70,0

88.

325.

UNIOR Kovaska Industrija d.d.

Slovenija

87,3

67,7

89.

128.

Mercator - H d.o.o.

Hrvatska

85,2

90,6

90.

335.

MOL Slovenija d.o.o.

Slovenija

84,1

64,6

91.

612.

Rudnik Uglja A.D.

Crna Gora

83,1

95,1

92.

338.

Droga Kolinska d.d.

Slovenija

83,1

83,0

93.

133.

Vindija d.d.

Hrvatska

82,8

83,1

94.

135.

Pliva Hrvatska d.o.o.

Hrvatska

81,8

85,5

95.

11.

Rompetrol Downstream SRL

Rumunjska

81,0

67,5

96.

143.

Moldovagaz SA

Moldavija

80,7

66,6

97.

347.

Adria Airways d.d.

Slovenija

79,9

74,2

98.

139.

Brodograđevna Industrija 3.Maj d.d.

Hrvatska

79,5

0,22

99.

351.

Ljubljanske Mlekarne d.d.

Slovenija

78,6

75,6

100.

72.

Mercator - S DOO

Srbija

76,8

65,9

panija je inače na ljestvici pala za tri mjesta u odnosu na 2010. godinu. Devet kompanija iz Bugarske ušlo je na ljestvicu Top 100 po stanovniku, a najbolja od njih je Lukoil Neftochim Burgas s 485,8 eura prihoda po stanovniku u 2011. Kompanija je inače na trećem mjestu Top 100 prema prihodu u 2011. godini. Kompanija Aurubis Bulgaria najbolja je bugarska kompanija na ljestvici Top 100 po stanovniku, a popela se na 10. mjesto na ljestvici sa 17. mjesta u 2010. godini. Rumunjska naftna i plinska grupacija OMV Petrom, vodeća kompanija na ljestvici Top 100 po prihodu, na ljestvici prihoda po stanovniku nalazi se na 31. mjestu i najbolja je rumunjska kompanija na toj ljestvici. Srbija i Crna Gora na ljestvici prihoda po stanovniku imaju osam kompanija, a Makedonija sedam kompanija. Crnogorska kompanija Elektroprivreda Crne Gore nalazi se na devetom mjestu na ljetsvici s 426,3 eura prihoda po stanovniku što je niže od 472,4 eura godinu dana ranije. Makedonska naftna rafinerija Okta u 2011. ostvarila je prihod po stanovniku od 323 eura, za razliku od 2010. godine kada je isti prihod iznosio 247,5 eura. Najbolja srbijanska naftna kompanija Naftna Indutrija Srbije nalazi se na 22. mjestu na ljestvici Top 100 po stanovniku i na devet mjestu na ljestvici najuspješnijih kompanija prema prihodu. Po dvije kompanije iz Bosne i Hercegovine i Albanije te jedna kompanija iz Moldavije ušle su na ljestvicu najboljih prema prihodu po stanovniku. Elektroprivreda BiH najbolja je među bosanskim kompanijama. Albanski distributer električne energije CEZ Shperndarje vodeći je među kompanija iz te države. Njegov prihod po stanovniku rastao je u 2011. na 116,8 eura sa 94,1 euro godinu ranije. U pregledu najboljih kompanija prema prihodu po stanovniku dominiraju kompanije iz energetskog sektora.

Metodologija Ljestvica sto najuspješnijih tvrtki po stanovniku utemeljena je na istom uzorku od 1200 tvrtki koje su uključene u ljestvicu 100 najuspješnijih. Ljestvica je sastavljena podjelom ukupnog dohotka svake tvrtke u eurima s procijenjenim brojem stanovnika u državi u kojoj je tvrtka registrirana. Ova mjera vrijednosti upućuje na važnost pojedinih tvrtki za lokalno gospodarstvo.

SEE TOP industrija

Naftaši povećali dobit u 2011. i predvode ljestvicu industrija Velizar Uzunov

SEE ljestvica industrija u 2011. 2011.

2010.

industrija

u mil. eura ukupni prihod ‘11.

promjena (%)

dobit/gubitak ‘11.

Nafta/plin

41 219

24,48

1428

dobit/gubitak ‘10. 765

Struja

14 443

13,89

352

487,4

Trgovina

11 922

3,12

178,5

255,1

Telekomunikacije

7348

-3,02

500,1

266,8

Metalurgija

6572

25,93

-122,2

-149,5

Automobili

5624

12,53

115,1

123,2

Transport

3023

33,72

149

-578,1

Hrana/piće/duhan

2976

19,64

75,3

45,7

Farmaceutika

1616

5,60

224,3

213,8

10.

Novi

ICT oprema

1553

-23,98

0,9

28,7

11.

10.

Holding

1183

24,36

-19,9

-46,4

12.

13.

Poljoprivreda

1150

37,38

3,3

-21,8

13.

14.

Guma

1053

32,71

57,2

58,1

14.

11.

Elektronika

694,7

2,55

7,3

2,9

Četiri vodeća industrijska sektora prema ukupno ostvarenom prihodu na ljestvici TOP 100 kompanija ostaju isti treću godinu zaredom.

Kompanije iz naftnog i plinskog sektora zadržale su svoju vodeću poziciju na ljestvici SEE Top industrija i prema prihodu i prema dobiti četvrtu godinu zaredom. Dvadesetosam kompanija iz sektora nafte i plina nalazi se na Top 100 ljestvici. Njihov zajednički prihod rasta je za 24,5% na 41,2 milijarde eura u 2011. Zajednička neto dobit kompanije iz naftnog i plinskog sektora gotovo se udvostručila na 1,4 milijarde eura u 2011. Za rast su najviše zaslužni cijena sirove nafte na tržištu i poboljšanje učinkovtosti prerade nafte tj. modernizacija s kojom su kompanije započele još 2010. Sektor strujnog poslovanja na ljestvicu TOP 100 kompanija donio je 18 tvrtki, isti broj kao i godinu prije. Njihov zajednički prihod rastao

je za 13,9 posto na 14,4 milijarde eura u 2011. godini, a dobit na 487,4 milijuna eura. Trgovinski sektor ostaje treći po snazi drugu godinu zaredom. Na ljestvici Top 100 kompanija zastupa ga 13 tvrtki koje su ostvarile zajednički prihod od 11,9 milijardi eura u 2011. što je rast od 3,12%. Ipak zajednička dobit trgovaca pala je sa 225,1 milijun eura u 2010. na 178,5 milijuna eura u 2011. Kompanije iz telekomunikacijskog sektora bilježe pad pad ukupnog prihoda od 3 posto i on u 2011. iznosi 7,3 milijarde eura. Ipak kompanije iz telekomunikacijskog sektora drže četvrtu poziciju na ljestvici ukupnih prihod po sektorima. Deset tvrtki s ljestvice Top 100 kompanija ostvarilo je dobit od 500,1 milijun eura u 2011. Metalurgija i proizvodnja automobila također su zadržale petu i šestu poziciju među najunosnijim sektorima, a šest metalskih kompanija ostvarilo je u 2011. godini prihod od 6,6 milijardi eura. Četiri kompanije iz automobilskog sektora ostvarile su ukupni prihod od 5,6 milijardi eura u 2011. Novi sektor na ljestvici TOP 100 komapnija je ICT oprema na desetom mjestu sa ukupnim prihodom od 1,6 milijardi eura i ukupnom dobiti od 900.000 eura u 2011.

Metodologija Industrijska ljestvica zemalja jugoistočne Europe obuhvaća prihod koji su ostvarile sve tvrtke s popisa 100 najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe te sektore rangira prema zbirnom prihodu. Prikazane su i brojke za 2010. godinu radi poštene usporedbe. Podljestvica industrija s najvećim iznosom povrata ulaganja izračunata je dijeljenjem zbirne neto dobiti/gubitka unutar svake industrije prema zbirnom prihodu. Ljestvicu temeljimo na industrijskoj klasifikaciji prema kojoj punionice i tvrtke koje se bave trgovinom i distribucijom plina spadaju u tvrtke koje se bave naftom i prirodnim plinom, a ljekarne i tvrtke koje se bave distribucijom lijekova u trgovački sektor. Najunosnija industrija u 2011. br.

industrija

povrat na uloženo u 2011.

Farmaceutika

13,88%

Građevina

9,67%

Telekomunikacije

6,81%

Guma

5,43%

Transport

4,93%

Nafta/Plin

3,47%

Hrana/piće/duhan

2,53%

Struja

2,44%

Automobili

2,05%

10.

Trgovina

1,50%

11.

Elektronika

1,05%

12.

Poljoprivreda

0,28%

13.

ICT oprema

0,06%

14.

Holding

-1,68%

15.

Metalurgija

-1,86%

SEE TOP industrija

Obećana zemlja za ulagače u automobilsku industriju Tsvetan Ivanov

U Međunarodnoj organizaciji proizvođača motornih vozila izjavljuju da je diljem svijeta u 2011. godini proizvedeno 80.1 milijun motornih vozila, što je porast od 3.1% u svjetskoj automoto proizvodnji. Broj putničkih vozila porastao je s 58.3 milijuna 2010. na 59.9 milijuna. Ukupna proizvodnja motornih vozila u tri države Jugoistočne Europe u kojima je ta industrija prisutna (Rumunjskoj, Sloveniji i Srbiji) pala je za 9.5% u odnosu na 2010., na 525.141 vozilo.

Automobilska industrija u Jugoistočnoj Europi predstavljena je u dva sektora: proizvodnja motornih vozila i proizvodnja automobilskih dijelova. Prvi podsektor obuhvaća proizvodnju putničkih vozila, autobusa i kamiona, a zastupljen je u Rumunjskoj, Sloveniji, Srbiji i Bugarskoj. Automobilski dijelovi proizvode se u gore navedenim državama, ali i u Hrvatskoj, Makedoniji te Bosni i Hercegovini.

Proizvodnja vozila

Rumunjska, Slovenija i Srbija ostvarile su pad proizvodnje motornih vozila u 2011. u usporedbi s prethodnom godinom zbog smanjene potražnje na većini europskih tržišta. Najveći pad od 17,6% zabilježen je u Srbiji, slijedi je Slovenija s 12,4%, a na kraju je Rumunjska s 4,5%. Pokretanje novih proizvodnih pogona u Bugarskoj i Srbiji

tijekom 2012. trebalo bi potaknuti rast cijeloga sektora.

Proizvodnja autodijelova

Pogoni za proizvodnju automobila obično okupe veliki broj dobavljača na istoj lokaciji ili u neposrednoj blizini tvornice, čime znatno pridonose gospodarstvu određenih regija ili zemalja. Veliki potencijal za lokalni razvoj razmjeran povećanju proizvodnje motornih vozila i dalje je jedna od glavnih značajki lokalnog tržišta automobilskih dijelova. Nakon dolaska novih proizvođača putničkih vozila, tako se sada očekuju novi igrači i na ovome tržištu. Prilike i mogućnosti za sektor automobilskih dijelova otvaraju se prije svega kao ulaganja u centre za istraživanja i razvoj, ali i sve je važnija uloga nacionalnih auto-moto konzorcija ili mogućeg osnivanja regionalnih, to jest globalnih konzorcija. Na međi zapadne Europe, Rusije i Bliskog istoka, regija Jugoistočne Europe proizvođačima automobila i njihovim dobavljačima nudi i potencijalnu stratešku prednost kada je riječ o prijevozu robe.

Prodaja vozila

tržištu od 6,1%. U 2011. Bugarska je zabilježila četvrtu uzastopnu godinu povećanja broja novo registriranih putničkih vozila od čak 22,3%, što je prvenstveno posljedica stabilnog makroekonomskog okružja u toj zemlji. U istoj je godini Rumunjska zabilježila četvrti i najozbiljniji godišnji pad broja novo registriranih automobila od svih zemalja Europske unije, i to od 13.6%. Prema podacima automobilskih organizacija i statističkih instituta u Jugoistočnoj Europi, ukupna prodaja u regiji (bez podataka za Albaniju i Kosovo) pala je s 292,349 vozila 2010. godine na 265,845 2011. Prodaja motornih vozila u regiji u različitim je zemljama krenula u suprotnom pravcu u

Broj proizvedenih osobnih vozila država

2011.

2010.

2009.

Rumunjska

310.243

323.587

279.320

Srbija

15.050

17.384

16.337

Slovenija

168.955

201.039

202.570

Izvor: Međunarodno udruženje proizvođača motornih vozila

Broj proizvedenih komercijalnih vozila

Iako je tržište rabljenim automobilima u Jugoistočnoj Europi poprilično, naša se analiza usredotočila na prodaju i registraciju isključivo novih motornih vozila kao najboljeg pokazatelja tržišnog razvoja. U 2011. godini je tržište novih putničkih automobila u 27 država članica Europske Unije zabilježilo četvrtu uzastopnu godinu pada, te se smanjilo za 1,7%, odnosno na 13,1 milijuna proizvedenih vozila. Međunarodna konzultantska kuća IHS za 2012. predviđa daljnji pad tržišta novih vozila na tome

država

2011.

2010.

2009.

Rumunjska

24.989

27.325

17.178

Srbija Slovenija

740

649

401

5.164

10.301

10.179

Izvor: Međunarodno udruženje proizvođača motornih vozila

Ukupni broj proizvedenih motornih vozila država

2011.

2010.

2009.

Rumunjska

335.232

350.912

296.498

Srbija

15.790

18.033

16.738

Slovenija

174.119

211.340

212.749

Izvor: Međunarodno udruženje proizvođača motornih vozila

SEE TOP industrija Proizvodnja lakih vozila i predviđanje prodaje u milijunima komada Srednja i istočna Europa - proizvodnja Srednja i istočna Europa - prodaja Svijet - proizvodnja Svijet - prodaja

78,42 77,69

Foto: Luca Mascaro

87,19 100000000 87,11

83,38 83,22

87189200.0 87113200.0

80000000

83375800.0 83218000.0

World

78418000.0 77692704.0

60000000

Central and Eastern Europe 40000000

20000000

6,50 4,48

2012.

7,31 5,28

8,01 6,11

2013.

2014.

6497232.0 4479890.0

2012

7314985.0 5275930.0

2013

8009410.0 6106660.0

2014

Source: J. D. Power and Associates

usporedbi s 2010. godinom. Najznačajniji porast ostvaren je u Moldaviji (25%), zatim u Bugarskoj (19,8%) te Hrvatskoj (7,7%). Negativni rekord drži Makedonija, u kojoj je prodaja novih automobila u 2011. bila za 38% niža negoli u 2010. Značajni pad također je zabilježen u Rumunjskoj (23%) te Srbiji (18,3%).

Rumunjska

Automobilska industrija oduvijek je bila jedan od vodećih sektora rumunjskog gos-

Tržište motornih vozila u Rumunjskoj u milijardama američkih dolara 2011.

2010.

Ukupno tržište

2,252

2,04

Domaća proizvodnja

3,968

3,788

Izvoz

3,2

2,76

Uvoz

1,92

1,733

Izvor: Trgovinska komora SAD-a u Bukureštu (procjena)

podarstva. Lokalna udruga proizvođača automobila Asociatia Constructorilor de Automobile din Romania (ACAROM) procjenjuje kako je udio automobilske industrije u rumunjskom BDP-u i u 2010., i u 2011. godini iznosio 10%, to jest više od devet milijardi eura. U 2010. godini automobili su činili 18% rumunjskog izvoza, dok je očekivana brojka za 2011. godinu 20%. Rumunjska je najznačajniji proizvođač automobila u ovoj regiji. U njoj se nalaze dvije velike tvornice automobila: Dacia je smještena u gradu Mioveni u unutrašnjosti zemlje, a Ford u gradu Craiova, na jugozapadu. Godine 2011. je proizvedeno više od 300.000 putničkih automobila. Rumunjska proizvodnja automobila na tisuću stanovnika jedna je od najnižih u EU: 16 vozila u odnosu na prosjek od 36 u 27 država članica EU u 2011. U 2012. godini se u Rumunjskoj očekuje porast ukupne proizvodnje motornih vozila na 469,800, a u 2015. na 569,100, navodi se u izvještaju međunarodne konzultantske

kuće Asociatia Constructorilor de Automobile din Romania (ACAROM).

Slovenija

Korijeni slovenske automobilske industrije sežu u razdoblje između Prvog i Drugog svjetskog rata, kada je u Ljubljani otpočela proizvodnja autobusa. Proizvodnja putničkih vozila počela je 1959. godine u Novom Mestu na jugoistoku Slovenije. Ondje se od 1972. proizvode automobili pod brendom Renault. Tvornicom upravlja tvrtka Revoz d.d., koja proizvodi u prosjeku 200.000 automobila godišnje. Od veljače 2004. ta je tvrtka u punom vlasništvu francuske kompanije Renault U 2011. godini Revoz je proizveo 174.127 automobila, što je pad s 211.493 u 2010. Revoz trenutno proizvodi tri Renaultova modela: Twingo (141,739 automobila proizvedenih u 2011.). Clio II (26.773) i Wind (5615). Prema procjenama Revoza, ta će tvrtka u 2012. proizvesti 160,000 vozila. Gotovo 100% proizvodnje se izvozi. Vodeća izvozna

SEE TOP industrija

odredišta su Francuska, Njemačka i Velika Britanija. U 2011. Revoz je na domaćem tržištu prodao samo 1304 primjerka modela Clio II i 485 vozila modela Twingo. Prema podacima Eurostata i ACEA, u 2011. Slovenija je bila treći po veličini proizvođač automobila na tisuću stanovnika u Europskoj Uniji sa 100 automobila, odmah iza Slovačke i Češke.

Srbija

Proizvodnja automobila u Srbiji započela je netom nakon Drugog svjetskog rata. Godine 1953. je FAP Priboj počeo proizvoditi kamione i autobuse, a 1954. je i Fiat počeo proizvoditi automobile u Kragujevcu, u unutrašnjosti Srbije. Kasnije je ista ta tvornica pod licencom Fiata proizvodila automobile marke Zastava i Yugo, kao i kamione pod licencom Iveco. Tvrtka FIAT Automobili Srbija ustanovljena je 2008. kao 67/33 zajednički poslovni pothvat talijanske tvrtke FIAT Group Automobiles S.p.A i srpske vlade. Od travnja 2009. navedena tvrtka proizvodi putničko vozilo Fiat Punto Classic. U travnju 2012. Fiat je predstavio moderniziranu tvornicu u Kragujevcu na istoj lokaciji na kojoj je proizvodio automobile marke Zastava od 1954. do 2008. Proizvodnja novog modela Fiat 500L počet će u četvrtom tromjesečju 2012. Proizvodni kapacitet pogona iznosi 160.000 automobila na godinu, a do kraja 2012. u njemu će biti zaposleno više od 2400 osoba. Prema podacima srpske državne investicijske agencije SIEPA, proizvodnja motornih vozila prošle je godine činila 12% ukupnog

prometa automobilske industrije u iznosu od 929 milijuna eura, što je porast s 838 milijuna eura ostvarenih 2010., kao i 646 milijuna eura iz 2009. Ostatak prometa ostvaruju tvrtke koje se bave proizvodnjom dijelova za automobile, ukupno njih 26. Gume i ovjes najveća su skupina automobilskih proizvoda s 32% ukupnog prometa automobilske industrije, a slijede ih komponente električnih sustava s 22% te strojni dijelovi s 13%. Vodeće tvrtke u segmentu automobilskih dijelova u pogledu ukupnih ulaganja su Tigar Tyres d.o.o. (150 milijuna eura), CIMOD a.d. (120 milijuna eura) i Robert Bosch a.d. (72 milijuna eura). Tržište novih automobila u Srbiji zabilježilo je godišnji pad od 18,3% na 31.770 vozila prodanih u 2011. u odnosu na 38.900 u 2010. godini.

Bugarska

Prva automobilska tvornica u Bugarskoj, u kojoj su se proizvodili autobusi i automobili s uvezenim šasijama Fiata i Daimler Benza, otvorena je još 1924. u Botevgradu, na zapadu Bugarske. Kasnije je ista ta tvornica proizvodila autobuse pod brendom Chavdar s motorima i mjenjačkim sustavima Škode. Između 1965. i 1990. u Lovechu u središnjoj Bugarskoj proizvodili su se automobili ruskog dizajna pod nazivom Moskvič. Od 1967. do 1971. u Lovechu se pod Fiatovom licencom proizvodio automobil Pirin-Fiat. Godine 1966.je Renault počeo s proizvodnjom putničkih vozila u Plovdivu na jugu Bugarske, pod nazivom Bulgarrenault. Madara kamioni proizvodili su se u Shumenu na sjeveroistoku Bugarske, a

Top 5 brendova u SEE regiji u 2011. brend

broj prodanih vozila 2011.

broj prodanih vozila 2010.

promjena (%)

br.

Dacia

31.424

40.520

-22

Volkswagen

27.042

24.996

Renault

23.755

25.413

-7

Skoda

21.050

18.939

Opel

18.146

20.939

-13

Izvor: Avto Društvo Slovenije; Vrele Gume online; BIHAMK; autonet.hr; piataauto.md; DRPCIV; Udruženje bugarskih proizvođača automobila; internetske stranice proizvođača

posljednji pokušaj proizvodnje automobila u Bugarskoj prije dolaska kineske tvrtke Great Wall 2012. godine bio je smješten u gradu Varna na sjeveroistoku zemlje, gdje se proizvodio Rover Maestro, no proizvodnja je propala samo godinu dana nakon pokretanja 1996. godine. U veljači 2012. kineska tvrtka Great Wall otvorila je tvornicu u Lovechu, koja je time postala prvi proizvodni pogon kineskih automobila u Europskoj uniji. Tvornica tvrtke Great Wall i njezinog bugarskog partnera, tvrtke Litex Motors imat će proizvodni kapacitet od 50,000 automobila na godinu. Proizvodit će se četiri modela: dva modela putničkih automobila Voleex C10 i Voleex C30 (još nisu u proizvodnji), jedno dostavno vozilo pod nazivom Steed i jedan SUV model, Hover H5. Prema podacima agencije Business Monitor International, puni kapacitet neće se postići sve do 2016., kada se očekuje proizvodnja 32,600 vozila. Great Wall prodaju automobila proizvedenih u bugarskom Lovechu isprva planira usmjeriti na Bugarsku, Srbiju i Makedoniju. Zaključno s veljačom 2012., u tvornicu je ukupno uloženo 30 milijuna eura, a zaposleno je 120 radnika. Ta će se brojka popeti na 2000 kada se unutar tri do pet godina dosegne puni kapacitet. Tvrtka planira u 2012. proizvesti tek 2000 vozila. U prvoj polovici 2012. Great Wall je u Bugarskoj prodao 516 automobila i time ostvario tržišni udio od 4.3%. U Bugarskoj je u 2012. bilo djelatno preko 30 proizvođača auto-moto dijelova s ukupno 15,000 zaposlenika. Njihov ukupni promet u 2011. godini premašio je 750 milijuna eura. Vodeći proizvođači auto-moto dijelova su: Sensor-Nite - temperaturni senzori za Volkswagen Group, Kia i Hyundai; SE Bordnetze Bulgaria – kablovi ;Yazaki Bulgaria – kablovi za Renault; Integrated Micro-Electronics Bulgaria – elektronički dijelovi za BMW, Mercedes, Fiat; Montupet – aluminijske komponente za Audi, BMW, Ford, Daciju i Volvo, te Johnson Controls – softver za auto elektroniku. U 2011. godini Bugarska je bila jedna od država Jugoistočne Europe u kojoj je pro-

SEE TOP industrija

daja automobila ostvarila bez oporavak nakon pada iz 2010. Business Monitor International za 2012. predviđa povećanje prodaje novih automobila od 3,5%. Naime, prodaja novih automobila već u 2011. porasla je na 22.550 s 18.820 prethodne godine. Konkurencija na samom vrhu poretka najuspješnijih tvrtki i dalje je žestoka. Volkswagen je ostvario 33-postotno povećanje prodaje te se tako s četvrtog mjesta ostvarenog 2010. popeo na sam vrh ljestvice. Ford je dakle izgubio vodstvo i pao na drugo mjesto, a u stopu ga slijede Toyota, Opel i Peugeot. Najprodavaniji modeli u prvih šest mjeseci 2012. bili su Dacijini modeli Logan i Sandero, sa zajedničkim tržišnim udjelom od 5.2%.

Bosna i Hercegovina

U 2011. godini, automobilsku industriju Bosne i Hercegovine predstavljala je proizvodnja dijelova i komponenata (motori, mjenjačke kutije, metalni dijelovi, pogonske osovine, kočioni dijelovi i sustavi, kvačila, upravljački dijelovi i sustavi, električni dijelovi, aluminijski naplatci i presvlake). Preko 90% ukupne proizvodnje namijenjeno je izvozu u više od 30 zemalja. Glavna izvozna odredišta bila su Njemačka, Italija, Slovenija, Srbija, Hrvatska i Švedska. Vodeći ulagač bio je Volkswagen koji u ovoj zemlji ima proizvodni pogon za raznorazne dijelove za Volkswagen, Audi i Škodu. Sve do 1992. u Volkswagenovoj tvornici u Sarajevu proizvodili su se i automobili. Prema podacima bosanskog auto-moto kluba BIHAMK, prošle je godine u BiH registrirano 44.249 novih putničkih vozila, 4429 kamiona i 187 autobusa.

Hrvatska

Automobilsku industriju predstavlja isključivo proizvodnja automobilskih dijelova. Najznačajniji igrači u ovoj industriji predstavljaju tvrtke članice hrvatskog auto-moto klastera koji broji 50 poduzeća s oko 6000 zaposlenika. Ukupni promet u 2010. godini im je iznosio 420 milijuna eura. Vodeći proizvođači automobilskih dijelova u Hrvatskoj su CIMOS, Yazaki, Boxmark

Leather i AD Plastik. Preko 90% proizvoda prošle je godine izvezeno u Njemačku, Austriju, Italiju, Francusku i ostale europske države za klijente kao što su Volkswagen Group, Ford, Opel, BMW i Renault. Hrvatska uglavnom izvozi elektroničke dijelove, sigurnosne i kočione sustave, sjedala i volane. U 2011. je u Hrvatskoj ostvaren porast prodaje automobila od 7,7% s 41.560 vozila u 2010. Volkswagen je zabilježio rast od 20% i tako Opelu preoteo naslov omiljene marke vozila. Najviši porast prodaje zabilježila je Škoda.

Makedonija

Iako Makedonija nema tvornica automobila, vlada smatra proizvodnju automobilskih dijelova jednim od prioritetnih gospodar-

10%

iznosi pad prodaje i proizvodnje automobila u SEE regiji u 2011.

skih sektora. Naime, treća po veličini makedonska tvrtka u pogledu ukupnog prihoda u 2011. bio je upravo proizvođač auto-moto dijelova Johnson Matthey DOOEL, navodi se u lokalnim dnevnim novinama Kapital. Glavne skupine proizvoda koje Makedonija izbacuje su sigurnosni pojasevi, auto dijelovi, akumulatori, kvačila i tiskane pločice (elektroničke komponente). Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, Makedonija većinu automobilskih dijelova izvozi u Rusiju (27%), zatim u Srbiju (23%), Sloveniju (16%), Njemačku (12%) i Hrvatsku (6%). Po pitanju prodaje novih motornih vozila, Makedonija je u 2011. godini bila država u najdubljoj krizi u odnosu na ostatak regije.

Naime, prodaja je u odnosu na 2010. pala za 38%, čime je iznosila tek trećinu prodaje ostvarene na vrhuncu, to jest 2008. godine.

Izgledi za rast

U 2012. godini očekuje se niska stopa rasta automobilske industrije u cijelome svijetu. Taj pad bit će osjetan u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi, dok će tržišta u usponu, poput onoga sjeveroistočne Europe početi pokazivati znake oporavka zbog niže gustoće automobila i većih potencijala rasta. Međunarodna tvrtka za poslovno savjetovanje PricewaterhouseCoopers u 2012. očekuje svjetski porast proizvodnje motornih vozila od 10%. Glavne prednosti na koje se oslanja nada u razvoj automobilske industrije u ovoj regiji su sljedeće: niski troškovi proizvodnje, kvalificirana radna snaga te strateški smještaj na razmeđu važnih tržišta kao što su zapadna Europa, Rusija i Bliski istok. Međutim, i izazovi su brojni. Bit će potrebno dosta vremena da se preusmjeri trenutno silazno kretanje na tržištu putničkih vozila, čak i ako se poboljšaju povjerenje potrošača i fiskalna stabilnost u Europi. Ubrzani razvoj automobilske industrije u nekoliko država središnje i jugoistočne Europe u posljednjih dvadesetak godina potaknuo je ostale u regiji da uče iz njihova iskustva i priključe se utrci. Primjerice, Srbija je najavila namjeru kopiranja Slovačke po pitanju privlačenja europskih ulagača u svoju automobilsku industriju te sporni sektor proglasila prioritetnim. Bugarska i Rumunjska također su pokrenule nove proizvodne pogone te namjeravaju pretvoriti cijelu regiju u stratešku zonu za proizvođače automobila i automobilskih dijelova. Regija jugoistočne Europe neminovno će zadržati značaj i u godinama pred nama jer će je međunarodni proizvođači nastaviti odabirati kao mjesto za nova ulaganja bez obzira na gospodarska previranja. Srednjoročno i dugoročno su moguće promjene u položaju pojedinih zemalja regije kao posljedica ulaganja u nove proizvodne pogone automobilske industrije.

SEE TOP industrija

SEE IT tržište u 2011. – rast u nestabilnoj okolini Valentin Stamov

U 2011. godini informatički je sektor jugoistočne Europe trpio zbog gospodarske nestabilnosti u pojedinim zemljama, no uspio je ostvariti rast u većini zemalja regije. Razvoj sektora i dalje ovisi o vladinu ulaganju u informatiku, ulaganjima u telekomunikacijske tvrtke i ugovorima o izdvojenom poslovanju.

Softverski segment ima ključni udio u ukupnom dohotku sektora na najvećim regionalnim tržištima u Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Raste potreba za visokokvalificiranim stručnjacima u informatičkom sektoru jugoistočne Europe, zbog čega rastu plaće i broj radnika s tercijarnim obrazovanjem. Obrazovana i jeftina radna snaga u regiji privukla je mnoge međunarodne informatičke divove kao što su HewlettPackard, SAP, Cisco Systems, IBM, Intel, Microsoft, Oracle i Redhat. Informatičke tvrtke u jugoistočnoj Europi uglavnom se bave izdvojenim razvojem softvera te testiranjem i web dizajnom. S obzirom na to da je potražnja na tržištima jugoistočne Europe ograničena, većina lokalnih informatičkih poduzeća, naročito ona koji se bave razvojem softvera, oslanjaju se na izvoz radi poticanja rasta. Budućnost informatičkog tržišta jugoistočne Europe djeluje obećavajuće, no ne u svim segmentima jer se očekuje da će

Foto: Images_of_Money

prodaja hardvera opasti, a prodaju softvera trebala bi potaknuti potažnja za inovativnim softverskim rješenjima. Informatičko tržište jugoistočne Europe koncentrirano je u pet država – Rumunjskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji.

Tržišta u 2011. godini

Prije gospodarske krize rumunjski je informatički sektor rastao znatno brže od domaćeg BDP-a – u prosjeku 25 posto godišnje. Gospodarska je kriza 2009. paralizirala rumunjsko informatičko tržište,

SEE IT industrija u brojevima; 2011. Indicator

Bugarska

Rumunjska

Srbija

Hrvatska

Slovenija

Albanija

Bosna i Hercegovina

Makedonija

Ukupni prihod IT sektora (mlrd. eura)

1,000

4,871

0,423

0,770*

1,500*

0,154

0,220

0,143

Broj IT kompanija*

1700

15.500

1600

4900

4300

Broj zaposlenih u IT sektoru

15.000

76 000

14 000

16.300

16.500

Prosječna mjesečna plaća u IT sektoru u eurima

1100

1500

1200

1 500

672

IT izvoz (mil. eura)

205*

4300*

130

226

673

12,2

*procjena Izvor: Institut Tehnica de Calcul (ITC; Rumunjska); Agencija za promociju investicija i izvoza (Srbija); Mineco; Statistički zavod Hrvatske; Slovenski statistički zavod (SORS); IDC Adriatics; Agencija za statistiku Bosne iHercegovine; Državni zavod za statistiku Republike Makedonije

SEE TOP industrija

no rast se 2010. i 2011. nastavio, a sektor je ponovno bilježio bolje rezultate nego državno gospodarstvo. Rumunjski računalni institut procjenjuje da je 2011. godine godišnja stopa rasta segmenta elektronike i hardvera iznosila 7,0 posto, a segmenta softvera i informatičkih usluga 8,0 posto. Rumunjska je privlačno odredište za izdvojeno poslovanje, pa tako i za informatički sektor. Usporedna prednost države temelji se na visokokvalificiranoj radnoj snazi, geografskoj i kulturnoj bliskosti sa zapadnom Europom te povoljnoj poslovnoj okolini. Slovensko se informatičko tržište oporavlja od globalne gospodarske krize. Domaća potražnja za informatičkim proizvodima i uslugama i dalje kaska za razinom ostvarenom prije krize, no neki segmenti pokazuju potencijal za značajan rast u sljedećih nekoliko godina. Uvođenje novih informatičkih usluga, kao što je računarstvo u oblacima, trebalo bi potaknuti razvoj sektora, a prodaja softvera trebala bi nadmašiti prodaju hardvera. U usporedbi s drugim zemljama jugoistočne Europe, Slovenija ima zrelo tržište softvera. Gotovo 80 posto najvećih poslodavaca u zemlji već se koristi sustavima za planiranje poslovnih resursa, a prodavači softvera trebali bi se usmjeriti na druge proizvode radi održanja rasta. . Za razliku od većine sektora bugarskog gospodarstva, informatička je industrija u 2010. i 2011. godini zabilježila stabilan razvoj. No informatički sektor nije podupirala domaća potražnje, već su dohodak informatičkih tvrtki, a naročito onih koje se

424 milijuna eura, u usporedbi s 550 milijuna eura 2008. Godine 2011. sektor se počeo oporavljati, porastavši za 4,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatsko je informatičko tržište među glavnima na području jugoistočne Europe, a procjenjuje se da je 2011. ukupni dohodak iznosi rast u godinu dana iznosio 770 milijuna eura. Prema Indeksu SEE IT kompanija u 2011. konkurentnosti informatičke industrije za 2011., glavna prednost ove zemlje s 4,3 milijuna stanovnika u ondosu na druga glavna tržišta jugoistočne Europe jest razvijena informatičke infrastruktura, praćena povoljnim pravnim okvirom za ulagače te stabilnom vladinom potporom razvoju informatičke industrije.. A.T. Kearney indeks globalne Prema podacima tvrtke za istraživanje uslužne djelatnosti u 2011. tržišta IDC Adriatics, manja i nedovoljno razvijena tržišta jugoistočne Europe, kao Ljudske vještine i što su Albanija i Bosna i Hercegovina, 2011. 0,88 1,03 dostupnost godine ostvarila su bolje rezultate nego 1,67 1,65 neka od vodećih tržišta u regiji, ostvarivši Poslovno okruženje rast od 5,5 i 5,1 posto. Rast albanskog tržišta 2,82 2,54 Financijska potaknula su vladina i ulaganja telekomuprivlačnost nikacijskog sektora u informatiku. Na ulaBugarska Rumunjska ganja u informatički sektor u BIH povoljno je utjecao umjeren rast BDP-a. bave razvojem softvera, održali inozemni Prema podacima tvrtke IDC Adriatics, klijenti. Glavna je prepreka budućem raz- makedonsko je informatičko tržište 2011. voju bugarske industrije softvera manjak godine palo za 0,1 posto na 143,2 milijuna visokokvalificiranog domaćeg kadra.. Zbog eura. Sektor se suočio s nedovoljnim ulatoga bugarske su informatičke tvrtke pris- ganjem vlade i telekomunikacijskih tvrtki. iljene izdvojiti dio poslovanja tvrtkama u Predviđanja za 2012. Makedoniji i Srbiji ili zaposliti strance. Srbijansko je informatičko tržište bilo Većina analitičara tržišta očekuje da će jednog od sektora gospodarstva koje je informatičko tržište u jugoistočnoj Europi najbrže raslo, sve dok 2009. Nije palo na rasti tijekom 2012. Najoptimističnije prognoze za rast kreću se između 10 i 15 posto, no mi očekujemo blagi porast zbog nestaNajveće IT kompanije u SEE regiji (u mil. eura) bilnosti gospodarske okoline. Kohezijski fondovi EU bit će glavni čimbenik rasta ukupni prihod dobit/gubitak informatičkog sektora u jugoistočnoj br. ime kompanije država Europi. Prema podacima koje je objavio 2011. 2010. 2011. 2010. Erste Research, Rumunjska je 2011. godine 1. Nokia Romania SRL Rumunjska 981,5 1644 -2,0 42,3 od EU fondova primila 252 milijuna eura 2. Celestica (Romania) SRL Rumunjska 571,3 398,5 2,9 -13,5 3. Asesoft Distribution SRL Rumunjska 202,6 141,8 0,7 2,1 za informatičke projekte, a Hrvatska je 4. Dante International SA Rumunjska 144.7 94,3 1,2 2,2 u razdoblju od 2007. do 2011. primila 750 Hewlett-Packard Global Delivery 5. Bugarska 109,6 67,2 8,9 5,1 milijuna eura. Srbija je primila 200 milijuna Bulgaria Center EOOD eura predpristupne pomoći, Crna Gora oko 6. Oracle Romania SRL Rumunjska 100,5 86,6 5,9 5,6 35 milijuna, a Kosovo 70 milijuna. Drugi će 7. Avtera d.o.o. Slovenija 100,5 105,4 1,2 1,1 8. IBM Slovenija d.o.o. Slovenija 70,9 67,7 1,0 2,0 pokretači rasta u 2013. biti usmjerenost na 9. DISS d.o.o. Slovenija 62,1 67,7 1,2 1,2 inovacije i računarstvo u oblacima te brz 10. Recro d.d. Hrvatska 44,4 49,8 0,0 -0,2 razvoj telekomunikacijskih tehnologija.

30,4%

Generički lijekovi priskaču u spas u teškim vremenima Pavel Gramatikov

Kada su gospodarska previranja zahvatila Jugoistočnu Europu, vlade su počele jako paziti na troškove i provoditi raznorazne rezove potrošnje. Zdravstvo je bilo jedan od prvih sektora kojemu je podrezano financiranje. Generički lijekovi tako su uškopljenim proračunima postali dašak svježine jer su poslužili kao zamjena za skuplje brendirane lijekove.

Grčka na naslovnicama

Grčka, koja čini manje od 1% svjetskog tržišta lijekovima, dospjela je na naslovnice kada je Europska unija s velikim proizvođačima lijekova otvorila pregovore usmjerene na

nastavak priljeva lijekova u grčke bolnice u slučaju da ta država, koja se ionako ljulja na rubu bankrota, izađe iz eurozone. Naime, brojne farmaceutske tvrtke i dalje neuspješno pokušavaju naplatiti dugovanja grčkih bolnica. I grčke farmaceutske tvrtke su oštećene te čekaju na isplatu 762 milijuna eura zakašnjelih državnih poticaja. Dok ta prezadužena zemlja pokušava srezati državnu potrošnju, njezin zdravstveni sustav najvjerojatnije će nastaviti upijati sve više i više generičkih lijekova u nasto-

foto foxumon

Foto: Danny de Bruyne

Globalna financijska kriza i tekuća europska dužnička kriza nanijele su štetu svim industrijskim sektorima, a ni farmaceutska industrija po tom pitanju ne predstavlja iznimku. Proizvodni brendovi farmaceutskih kompanija suočeni su s teškim stanjem na tržištu dok bi tvrtke koje se bave proizvodnjom generičkih lijekova, odnosno jeftinijim inačicama brendiranih lijekova kojima ističe patent ili u dogovoru s proizvođačem pojedinih brendiranih lijekova, mogle imati koristi od cijele te situacije.

janju da spoji kraj s krajem. Međunarodni monetarni fond i EU zahtijevaju nove rezove, čemu se sindikati i lobiji zdravstvenih djelatnika snažno opiru. Generički lijekovi trenutno čine 17% grčkog farmaceutskog tržišta, što je znatan porast s 9,7% 2003. godine, ali i daleko ispod 80%, koliki je udio tih lijekova na njemačkom tržištu. Ovo neiskorišteno tržište možda je jedan od razloga zašto je američki proizvođač generičkih lijekova Watson 2011. kupio grčku farmaceutsku tvrtku Specifar Pharmaceuticals za 400 milijuna eura.

ravnog tijela Europske udruge za generičke lijekove (EGA). Glavne farmaceutske tvrtke u Srbiji su Galenika AD u državnom vlasništvu i Hemofarm AD, u vlasništvu njemačkog proizvođača generičkih lijekova Stada Arnzneimittel. Iz Stada izjavljuju kako je prodaja u Srbiji u prvom tromjesečju 2012. pala za 31% na 16,5 milijuna eura. Ta tvrtka to pripisuje “očekivanom” padu prodaje do određene mjere, uzimajući u

Susjedi kucaju na vrata

Watson je također najavio kupnju švicarskog Actavisa za oko četiri milijarde eura. Actavis je najdominantniji u Bugarskoj, gdje ima dva proizvodna pogona i portfelj od oko 280 generičkih lijekova. Tvrtka IMS Health specijalizirana za zdravstvenu industriju nedavno je objavila kako je prosječna cijena generičkih lijekova u Bugarskoj četiri puta manja od cijene brendiranih lijekova. Bugarska udruga za generičke lijekove BGPharmA također je u ožujku iznijela slične podatke, rekavši da bugarska vlada plaća pola milijuna eura za 200 milijuna paketa generičkih lijekova i isto toliko za 50 milijuna paketa brendiranih lijekova. No bugarska vlada ne poriče kupnju jeftinijih inačica lijekova, izjavio je u travnju za lokalnu novinsku agenciju Investor.bg Rossen Kazakov, izvršni direktor udruge BGPharmA. U pokušaju promicanja raširenije uporabe generičkih lijekova u Bugarskoj, izvršni direktor Actavisa Claudio Albrecht u ožujku se susreo s premijerom Bojkom Borisovom te izjavio da bi generički lijekovi mogli odigrati važnu ulogu u pomaganju vlade pri osiguranju zdravstvene njege za veći broj građana uz to što će uštedjeti novac iz državnog proračuna. Sopharma, veliki bugarski proizvođač generičkih lijekova, u prvoj polovici 2012. povećao je prodaju za 2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Izvoz mu se u prvih šest mjeseci, uključujući i lipanj povećao po godišnjoj stopi od 7%, dok je dohodak od prodaje u domovini pao za 12%. U lipnju je tvrtka Sopharma postala članicom up-

86% prethodne godine. Međutim, iz ove tvrtke navode kako u budućnosti očekuju rast prodaje..

Porezne tegobe u Rumunjskoj

Rumunjska udruga proizvođača generičkih lijekova (APMGR) prošlog je mjeseca upozorila da bi brojni jeftini lijekovi mogli nestati s lokalnog tržišta, a proizvođači lijekova bankrotirati s obzirom na neuspjeh pregovora s vladom u vezi reinvesticijskog poreza. Predsjednik te udruge Dragos Damian izjavio je da se u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, taj porez u prvom tromjesečju 2012.gotovo udvostručio. Međutim, rumunjski proizvođač lijekova Antibiotice do 2016. planira rast prihoda od 90%. U 2011. godini ta je tvrtka zabilježila 16-postotni rast neto prometa od 281 milijun lea (60.8 milijuna eura).

Ključ je u izvozu

17%

udjel je generičkih lijekova na Grčkom tržištu

obzir promjenu domaćeg distribucijskog modela s ciljem poboljšanog nadzora nad protokom novca. Hemofarm je, pak, počeo s izravnom prodajom ljekarnama te tako izbjegao veletrgovce koji su kasnili s dostavom. Stadin prodajni prihod od generičkih lijekova na srpskom tržištu pao je s 20.4 milijuna eura prošle godine na 12.1 milijun eura u prvom tromjesečju ove godine. Generički lijekovi tako čine 73% prodajnog dohotka te tvrtke u Srbiji u usporedbi s

Prošle je godine slovenski proizvođač lijekova Krka, koji većinu prodajnih prihoda ostvaruje u inozemstvu, u jugoistočnoj europi prodao svojih proizvoda u vrijednosti od 146 milijuna eura, čime je ostvario 14% ukupne prodaje. Rumunjska, najveće tržište ove regije, ostvarilo je oko 49 milijuna eura Krkinog dohotka, što je porast od 21%. Hrvatska je pridonijela s oko 36 milijuna eura, a u Srbiji je ova tvrtka s više od 10 milijuna eura ostvarila 40-postotni porast prodaje. Krka je također zabilježila porast prodaje u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i na Kosovu, a pad samo u Albaniji. Pozitivnije prognoze iznesene su za Rumunjsku, u kojoj se u 2012. očekuje petpostotni porast državnog farmaceutskog tržišta na oko 2.6 milijardi eura. Makedonski proizvođač generičkih lijekova Alkaloid AD Skopje također je zaključio 2011. U plusu s neto dobiti koja je porasla na 605 milijuna dinara (10 milijuna eura) s 582 milijuna dinara 2010. Bosansko hercegovačka tvrtka Bosnalijek u 2011. je ostvarila 42-postotno povećanje neto zarade, odnosno zaradu od 2.9 milijuna maraka (3 milijuna eura).

SEE zabava

Hollywood vlada kinima u jugoistočnoj Europi Trayan Koyankov

balna tendencija gledanja filmova koji su prilagođeni ili snimljeni u 3D formatu. Prvih osam od deset najgledanijih filmova u Bugarskoj i Rumunjskoj prikazano je u 3D tehnologiji, a u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori riječ je bila o šest filmova. Međutim, njihov veći utržak vjerojatno ima veze s time što je ulaznica za 3D filmove skuplja. Što se tiče hollywoodskih naslova, publika u regiji najradije bira filmove sa znanstvenofantastičnim elementima koji nude čistu zabavu. To objašnjava uspjeh Osvetnika, ali i Johna Cartera (koji je podbacio u rodnom SAD-u), Gnjeva titana (koji je također razočarao američku publiku), Muškaraca u crnom 3, Putovanja u središte Zemlje 2: Tajanstveni otok, Prometeja, Underworlda: Buđenje i Igara gladi. Štoviše, sjajna gledanost Diktatora, koji u SAD-u nije privukao veći broj gledatelja, pravi je primjer regionalnog, a ne globalnog hita. Uspjeh Sasche-Barona Cohena, Američke pite: Okupljanje i Neka bolji pobijedi također upućuje na to da publika u jugoistočnoj Europi ne može odoljeti hollywoodskim komedijama. Štoviše, jako dobri rezultati Madagaskara 3: Najtraženiji u Europi,

Analizom filmova koji su se svidjeli posjetiteljima kinodvorana u u prvoj polovici 2012. godine istaknuli su se i univerzalni i specifični trendovi.

Osvetnici, veliki hit koji se pridružio elitnom društvu filmova s utrškom od prodaje kino ulaznica većim od milijardu dolara u samo 19 dana, samo je u Bugarskoj i Rumunjskoj bio na vrhu ljestvice najgledanijih u navedenome razdoblju. Film se našao na trećem

mjestu najgledanijih u Hrvatskoj, drugome mjestu u Srbiji i Crnoj Gori (na ljestvici se spajaju brojke za te dvije zemlje) te na sedmome mjestu u Sloveniji. Uspjeh filma o Marvelovim superherojima upućuje na sedam trendova zamijećenih diljem svijeta. Prva je stvar što u kina najveći broj posjetitelja privlače filmovi u produkciji glavnih hollywoodskih studija. Takvi su naslovi na ljestvici 10 najgledanijih filmova u Bugarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Rumunjskoj stopostotno zastupljeni, a samo Srbija i Crna Gora pokazuju nešto veću sklonost domaćoj filmskoj produkciji. Nadalje, pokazuje da na regiju utječe glo-

Lokalni naslovi izazivaju najviše pozornosti u Srbiji gdje se film Šešir profesora Koste Vujića našao na vrhu ljestvice s četiri puta više prodanih ulaznica od drugoplasiranog filma.

Mačka u čizmama i Loraxa pokazuju da su animirani hollywoodski rezultati u 3D formatu također vrlo popularni u regiji. U Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji čast je pripala britanskoj Željeznoj dami, koja se našla na 18. mjestu u Srbiji i Crnoj Gori te na 16.

SEE zabava Rezultati na kino blagajni; prva polovica 2012. Bugarska (u dolarima) br.

naziv filma

bruto

Osvetnici (2012)

734.545

John Carter

560.026

Diktator

472.628

Sukob titana

452.696

MIB 3

413.347

Putovanje 2: Tajnoviti otok

354.452

Prometheus

340.109

Madagaskar 3

336.890

Underworld: buđenje

323.706

10.

Neka bolji pobijedi

308.734

Hrvatska (u dolarima) br.

Foto: Marvel / Disney Studios / Forum Film Bulgaria

mjestu u Sloveniji, a komedija Sve za lovu u nezavisnoj produkciji u Rumunjskoj se našla na 24. mjestu. Francuski fenomen Nedodirljivi, koji je diljem svijeta na kinoulaznicama zaradio više od 350 milijuna dolara, dobro je prošao samo u Hrvatskoj, gdje se u prvih šest mjeseci ove godine našao na 11. mjestu; u Srbiji i Crnoj Gori zauzeo je 37. mjesto, u Sloveniji 31. mjesto, u Rumunjskoj 39. mjesto, a u Bugarskoj 44. Francuski film Umjetnik, koji je nagrađen Oscarom za najbolji film, ostvario je razmjerno slabe rezultate, našavši se na 45. mjestu u Bugarskoj, 42. u Hrvatskoj, 34. u Srbiji i Crnoj Gori, 46. u Sloveniji i 53. u Rumunjskoj. Filmovi s neengleskog govornog područja u cjelini čine 10 posto od 50 najgledanijih filmova u Bugarskoj i Sloveniji, 12 posto

Svaki američki 3D film ili animirani film s velikim budžetom ili s komičnom crtom ima dobre šanse da u ovoj regiji bude hit, a domaća produkcija daleko je od većih uspjehan.

u Hrvatskoj, 20 posto u Srbiji i Crnoj Gori te tek 2 posto u Rumunjskoj. Nijedan film u domaćoj produkciji nije završio u ljestvici 50 najgledanijih u Rumunjskoj i Sloveniji u prvih šest mjeseci ove godine. Očita dominacija hollywoodskih naslova u kinima

može se dijelom pripisati želji za barem kratkim bijegom od okrutne svakodnevice, stoga ne čudi što su znanstvena fantastika i komedije među najgledanijim žanrovima. U posljednjih su nekoliko godina globalna financijska kriza i njezine teške posljedice sve više ljudi nagnali da zabavu i opuštanje potraže na velikom ekranu. Hollywoodska filmska industrija svojim je velikim budžetima posjetiteljima kinodvorana pružila pravo rješenje. Istovremeno je uspjeh animiranih filmova i ekranizacija stripova pokazao da je odlazak u kino više obiteljska zabava, a ne okvir za promišljanje. S druge strane, gospodarska je kriza nepovoljno utjecala na kupovnu moć, što znači da su posjetitelji kina morali ograničiti izbor filmova. Mnogi su, stoga, svoj teško stečeni novac odlučili potrošiti na naslove koji obiluju posebnim efektima, naročito u 3D formatu jer je taj dojam i dalje teško dostupan u okrilju doma. Uslijed toga, razni su neovisni američki i europski naslovi izašli tek na blu-rayu, plaćenim televizijskim kanalima, kao video na zahtjev ili tijekom festivala. Sve veća prisutnost zakonitog i nezakonitog ‘’skidanja’’ filmova također je uzela danak. Sve u svemu, svaki američki 3D film, znanstvenofantastični ili animirani film s velikim budžetom ili s komičnom crtom ima dobre šanse da u ovoj regiji bude hit, a domaća produkcija daleko je od većih uspjeha.

naziv filma

bruto

Madagaskar 3

462.335

Diktator

393.094

Osvetnici (2012)

379.548

Prometheus

313.706

Američka pita: okupljanje

311.230

Putovanje 2: Tajnoviti otok

264.437

Dr. Seuss' The Lorax

243.386

Neka bolji pobijedi

225.544

Igre gladi

210.079

10.

Sukob titana

209.038

Srbija i Crna Gora (u dolarima) br.

naziv filma

bruto

Šešir profesora Vujića

650.414

Osvetnici (2012)

161.281

Diktator

145.427

Titanik 3D

137.472

Ustanička ulica

136.541

Američka pita: okupljanje

130.663

Madagaskar 3

122.992

Sukob titana

121.661

Prometheus

112.040

10.

MIB 3

91.629

Slovenija (u dolarima) br.

naziv filma

bruto

Mačak u čizmama

580.253

Američka pita: okupljanje

541.939

Diktator

372.301

MIB 3

194.754

Dr. Seuss' The Lorax

190.298

Putovanje 2: Tajnoviti otok

177.168

Osvetnici (2012)

163.737

Neka bolji pobijedi

158.100

Titanik 3D

147.687

10.

Igre gladi

140.025

Rumunjska (u dolarima) br.

naziv filma

bruto

Osvetnici

1,097.990

Sukob titana

777.487

Američka pita: okupljanje

769.735

MIB 3

737.397

Ples malog pingvina 2

698.095

Putovanje 2: Tajnoviti otok

649.036

Madagaskar 3

610.174

Diktator

586.905

Prometheus

559.821

10.

John Carter

524.705

im Pro le x o: A Fo t

Stanje u okolini bez pušenja

SEE zabava

Emiliya Atanasova

Irska je 2004. godine bacila zakonodavnu bombu te započela proces uništenja zbog kojega su izvisili mnogi pušači u Europi. Naime 2004. irska je vlada izglasala prvi zakon koji brani pušenje u svim zatvorenim i radnim prostorima, uključujući i kafiće i restorane. Dotad su na snazi bile različite zabrane u mnogim zemljama, no nijedna se nije odnosila na ugostiteljske objekte.

Mnoge su europske vlade slijedile primjer Irske, s jedne strane uz glasnu potporu, a s druge uz oštro negodovanje i prosvjede, tvrdeći da je zdravlje naroda vrijedno poreznog dohotka i dodatnih trošarina. Glavni je gospodarski argument zagovaratelja ukidanja pušenja na javnim mjestima bio da će manje aktivnih i pasivnih pušača rjeđe obolijevati od bolesti povezanih s pušenjem, što će pak povoljno utjecati na produktivnost i smanjenje troškova zdravstvene skrbi. To je uglavnom prihvaćeno iako je dosta teško izmjeriti kolika je točna korist potpune zabrane pušenja za zdravlje i gospodarstvo. Protupušački tsunami koji je krenuo iz Irske oko 2007. godine dopro je i do obala jugoistočne Europe, no nisu sve zemlje u regiji prigrlile potpunu zabranu.

objekta, a od zakona su izuzeti i manji lokali. Grčka i Albanija zanimljivi su slučajevi. Eurobarometrova anketa za 2010. Grčku je imenovala prvom među zemljama Europske unije po udjelu pušača u ukupnom stanovništvu, a albanski je Institut za javno zdravstvo lani objavio da Albanija u tom pogledu u Europi zaostaje tek za Turskom. I u Grčkoj i u Albaniji na snazi je zabrana pušenja u restoranima i kafićima, no zakon se gotovo i ne provodi. Rumunjska je, pak, ostala postrani te od svojih kafića i restorana traži tek da znakom istaknu brane li ili ne brane pušenje. Bugarska je najsiromašnija članica EU sudeći po BDP-u po stanovniku, a druga je u bloku po broju pušača. Proračunski dohodak uvelike se oslanja na porezni prihod od duhanskih proizvoda. Međutim, u trenutku pisanja ovog članka Bugarska je postala

20%

udjel restorana, kazina i noćnih klubova koji će u Bugarskoj biti bez posla u ožujku 2013.

Dašak svježeg dima

Hrvatska, Slovenija i Srbija imaju odredbe koje kafićima i restoranima dopuštaju pušenje u posebno određenim dijelovima

posljednja zemlja EU koja brani pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima. Nekoliko tjedana prije nego što je zakon stupio na snagu, Bugarska udruga vlasnika hotela i restorana upozorila je na to da će se promet u sektoru zbog zabrane pušenja smanjiti za 153 milijuna eura te da će se 20 posto restorana, kazina i noćnih klubova zatvoriti do ožujka 2013., zbog čega će, prema pisanju Sofia News Agency, 18.000 ljudi ostati bez posla. S obzirom na to da je Grčka poznata kao članica EU s najvećim brojem ovisnika o nikotinu, zaslužuje da je posebno spomenemo zbog opetovanog neuspjeha vlade da u proteklih deset godina provede mjere zabrane pušenja. Za razliku od Grčke, Turska se ozbiljno primila provođenja zabrane pušenja, koja je stupila na snagu 19. srpnja 2009. Euromonitorov je izvještaj pokazao da je 2010. zabilježen pad prodaje u turskim kafićima i barovima. Više od godinu dana nakon što je zabrana pušenja stupila na snagu, tvrtka Ipsos KMG provela je istraživanje o utjecaju novog zakona na poslovanje. U anketi je sudjelovalo 446 vlasnika i voditelja kafića, čajana, klubova i barova u Istanbulu, Ankari, Izmiru, Bursi i Adani. U toj skupini, koja se smatra reprezentativnom za čitav uzorak, 75 posto ispitanika izjavilo je da im je zbog zabrane pao ukupni prihod.

profil države

Rumunjska

2,5% rast BDP-a u 2011.

7,4%

nezaposlenost u 2011.

Za rumunjsko gospodarstvo nema rasta u 2012. Rumunjska će u 2012. doživjeti vrlo slab ili nikakav rast, a moglo bi doći i do nove recesije. Javna će ulaganja biti snažan pokretač u drugoj polovici 2012. i u 2013. godini s obzirom na potrebu modernizacije javne infrastrukture te dostupnosti sufinanciranja iz fondova EU. Smanjenje proračunskog deficita za 2012. godinu je upitno.

Pregled gospodarstva

Rumunjska je od 2004. do 2008. godine bila jedna od zemalja Europske unije koje su najbrže rasle. Tijekom tog razdoblja stvarni

je rast BDP-a u prosjeku iznosio 6 posto, a nakon ulaska u EU povećao se i opseg ulaganja. Povećanje potrošnje uzrokovao je brz rast kreditiranja, zbog čega je Rumunjska bila iznimno osjetljiva na udar globalne financijske krize. Gospodarstvo je 2008. godine drastično oslabjelo, a 2009. godine zapalo je u duboku recesiju. Domaća je potražnja opala, dotok kapitala gotovo potpuno nestao, a smanjena je vrijednost rumunjskog leja. Zbog pada gospodarstva vlada se morala obratiti MMF-u i Europskoj uniji radi kredita u visini od dvadesetak milijardi eura. Godine 2010. pokrenuta je financijska konsolidacija. Nakon dvogodišnje recesije rast je ponovno nastupio 2011. godine kad je stvarni BDP porastao za 2,5 posto. Pomak je ostvaren zahvaljujući drastičnom porastu industrijske proizvodnje te iznimno dobroj žetvi.

Gospodarski izgledi

Rumunjska je trenutno u fazi teškog i osjetljivog oporavka. Očekuje se da će 2012. godine stvarni BDP porasti za tek 0,1 posto, a moguće je da će gospodarstvo tijekom ove godine ponovno zapasti u recesiju. Sve gori gospodarski uvjeti u ostatku Europe te politička nesigurnost na domaćem terenu objašnjavaju loš učinak rumunjskog gospodarstva. Vlada je također odobrila aprecijaciju leja u želji da obuzda promjene cijena. Monetarna politika sve je stroža, a očekuje se da će 2012. godine cijene porasti za 3 posto, u skladu s ciljem središnje banke. U stvarnm okvirima privatna je krajnja potrošnja 2011. godine porasla za 1,3 posto, a u 2012. godini očekuje se pad od 0,9 posto. Povećanje poreza uvedeno u sklopu programa financijske konsolidac-

Rumunjska TOP 10 u mil. eura br.

SEE TOP 100 br.

ime kompanije

ukupni prihod 2011.

industrija

promjena (%)

dobit/ gubitak 2011.

dobit/gub. 2010.

OMV Petrom SA

Nafta/plin

4102

14,01

853,2

419,9

OMV Petrom Marketing SRL

Nafta/plin

3185

197,50

29,0

26,4

Automobile-Dacia SA

Automobiles

3110

15,74

63,7

70,0

Rompetrol Rafinare SA

Nafta/plin

2731

40,52

-170,3

-156,3

11.

Rompetrol Downstream SRL

Nafta/plin

1775

23,80

-25,1

-23,1

16.

Petrotel - Lukoil SA

Nafta/plin

1594

26,66

-90,7

-70,7

17.

British American Tobacco (Romania) Trading SRL

Hrana/piće/duhan

1412

25,26

73,4

51,8

19.

Kaufland Romania SCS

Trgovina

1324

20,55

N/A

40,2

20.

Lukoil Romania SRL

Nafta/plin

1266

19,56

-26,7

-38,7

10.

Arcelormittal Galati SA

Metalurgija

1178

16,96%

-143,6

-79,9

ije usporava oporavak potrošnje. Kreditiranje će vrlo malo porasti jer kućanstva i dalje pokušavaju popraviti svoju bilancu. U sljedećih se nekoliko godina predviđa nešto veća stopa rasta, no dobit neće biti na istoj razini kao i prije recesije. Stopa nezaposlenosti dosegnula je 7,4 posto 2011. godine, a 2012. godine zadržat će se na toj razini. Rumunjska će do kraja 2012. smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru s 1,4 milijuna, koliko ih je bilo 2010., na 1,1 milijun. Smanjili su se troškovi radne snage, što je pomoglo u povećanju konkurentnosti gospodarstva. Značajan dio izravnih stranih ulaganja koje je Rumunjska zabilježila u posljednjih nekoliko godina završio je u industrijskim granama nižeg stupnja stručnosti, kao što je industrija tekstila i obuće.

Tržišni potencijal

Do 2014. godine trebala bi porasti stopa stvarnog BDP-a. Oporavak bi se polako trebao kretati od izvoza prema domaćoj potražnji kako potrošnja bude rasla. Ponovno jačanje povjerenja ulagača teći će sporo. Stope rasta bit će znatno niže od prosjeka zabilježenog prije recesije. Uz vodstvo MMF-a stroge monetarne i financijske mjere polako će se ukidati

kako gospodarstvo bude jačalo. Domaće je tržište još uvijek nezrelo i ima značajan potencijal za rast. Kretanje prema standardu života u Europskoj uniji ovisit će o povećanju ulaganja te boljim prilikama za stvaranje novih radnih mjesta. Dodatni se pritisak stvara zbog ulaganja vezanih uz ulazak u EU, zbog čega vlada mora sufinancirati četvrtinu svih dotacija stečenih nakon ulaska, a koje su 2009. činile oko 4 posto BDP-a. Osim toga, Rumunjska kao članica EU mora Uniji dati 1 posto BDP-a. Fond EU vrijedan 30 milijardi dolara, kojemu je cilj modernizirati Rumunjsku, trebao bi dijelom pomoći.

Vanjski dug u milijunima eura

11,531 10,490

7,031

5,200 4,047 4,163

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. © Euromonitor International

Platna bilanca u milijunima dolara 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Poslovno okruženje

Više od stotinu malih državnih poduzeća išlo je na prodaju 2011. godine, a vlasti danas nastavljaju s planom restrukturiranja. Država će nastaviti s planom prodaje manjinskog udjela u nekolicini državnih tvrtki. Stopa poreza na dodanu vrijednost povećana je na 24% u 2011. i jedna je od najviših u EU. Regulirane cijene za komercijalne korisnike struje i plina bit će ukinute do kraja 2013. Vlada planira povećati proračunski dohodak poboljšanjem porezne administracije, smanjenjem neplaćanja poreza i drugim mjerama.

-6,974 -7,204 -8,431

-12,860

Izvoz i uvoz glavna izvozna tržišta

2011. udjel (%)

glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

87,7

Europa

84,0

Afrika i Bliski istok

6,2

Azija

11,9

Azija

3,2

Sjeverna Amerika

1,3

Sjeverna Amerika

2,0

Južna Amerika

1,3

Južna Amerika

0,7

Afrika i Bliski istok

1,1

Druge zemlje

0,1

Druge zemlje

0,3

-23,095

-23,980

Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

profil države

Bugarska

1,7% rast BDPa u 2011.

4,2% inflacija u 2011.

Loši izgledi u 2012. za najsiromašniju članicu EU Bugarsko gospodarstvo ostvarit će vrlo slabe rezultate u 2012. godini. Taj pad gospodarske aktivnosti odraz je slabljenja gospodarskih izgleda na ostalim tržištima EU.

Broj nezaposlenih mjeri se u dvoznamenkastim brojkama te i dalje raste. Nisko kvalificirani radnici predstavljaju 70% ukupnog broja nezaposlenih, a neformalni sektor čini trećinu BDP-a. Bugarsko stanovništvo

se smanjuje i stari u isto vrijeme, zbog čega dolazi do niza financijskih problema.

Pregled gospodarstva

Bugarsko gospodarstvo je tijekom većeg dijela prošlog desetljeća ostvarivalo slabe rezultate. Nagli priljev kapitala i kreditni procvat u tom razdoblju podržavali su rast, ali i uzrokovali vanjsku neravnotežu te porast inflacije. S gledišta dohotka po stanovniku, ova je država najsiromašnija članica Europske unije. Nakon što je 2009. godine bugarsko gospodarstvo zapalo u recesiju, u 2010. je stagniralo. Međutim, jako političko djelovanje i raznorazne mjere, zajedno sa značajnom zaštitom fiskalnog

i financijskog sektora pomogli su Bugarskoj da prebrodi krizu. Realni BDP u 2011. je porastao za 1,7%, ali je taj ritam usporio u drugoj polovici iste godine. To usporavanje uglavnom se može zahvaliti dužničkoj krizi koja je negativno utjecala na potražnju za bugarskim izvoznim proizvodima. Prema podacima bugarske središnje banke, izravna strana ulaganja u Bugarskoj u 2011. su pala za više od 40%.

Gospodarski izgledi

BDP se u prvom tromjesečju 2012. povećao za 0,5% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Međutim, izgledi nisu sjajni. Očekuje se da će realni BDP i u 2012. ostati

Va um

Bugarska TOP 10 u mil. eura br.

SEE TOP 100 br.

ime kompanije

industrija

ukupni prihod 2011.

promjena (%)

dobit/ gubitak 2011.

dobit/ gub. 2010.

Lukoil Neftochim Burgas AD

Nafta/plin

3446

21,19

-69,5

-47,2

Aurubis Bulgaria AD

Metalurgija

2880

47,57

115,7

31,7

10.

Lukoil-Bulgaria EOOD

Nafta/plin

1783

4,04

-2,2

3,0

14.

Natsionalna Elektricheska Kompania EAD

Struja

1669

7,98

35,1

52,4

35.

OMV Bulgaria OOD

Nafta/plin

941,3

13,47

2,3

17,1

42.

Bulgargaz EAD

Nafta/plin

840,4

28,14

-37,4

-19,1

55.

Naftex Petrol EOOD

Nafta/plin

692,1

19,44

-19,1

11,7

64.

CEZ Elektro Bulgaria AD

Struja

636,5

6,41

1,2

1,6

65.

Overgas Inc. АD

Nafta/plin

625,4

26,58

8,2

7,1

10.

78.

Mobiltel EAD

Telekomunikacije

529,2

-7,48

39,1

112,6

nepromijenjen unatoč pojačanoj apsorpciji fondova Europske unije. Slabi rezultati odraz su loših gospodarskih izgleda na ostalim tržištima Europske unije. Inflacija je u 2011. iznosila 4,2%, a u 2012., s nastavkom usporavanja gospodarstva past će na 2%. Realna vrijednost krajnje privatne potrošnje u 2011. je porasla za 1,7%, a za 2012. se prognozira daljnje povećanje od 2,8%. Bugari su srezali potrošnju i pojačali štednju ne bi li se zaštitili od nezaposlenosti. U srednjem roku očekuje se postupno jačanje domaće potražnje. Zaposlenost je između 2009. i 2011. ukupno pala za 12%. Nezaposlenost je 2011. iznosila 11,2%, a u 2012. će porasti na 12,2%. Nisko kvalificirani radnici predstavljaju 70% ukupnog broja nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti najviša je među mladima, etničkim manjinama i stanovnicima ruralnih područja. Navedene skupine u kojima vlada opća nezaposlenost odraz su nesrazmjera u kvalificiranosti. Neformalni sektor čini najmanje trećinu BDP-a. Ulaganja su u padu još od 2009. Očekuje se da će i u 2012. nastaviti padati prije oporavka u 2013.

Tržišni potencijali

Rast bugarskog gospodarstva jako ovisi o

izvozu, što znači da bilo kakvo usporavanje na ključnim inozemnim tržištima ugrožava oporavak. Stopa rasta bi se u 2013. trebala povećati, ovisno o oporavku gospodarskog rasta eurozone i boljem iskorištavanju sredstava iz EU fondova. No bez nastavka reformi, strukturalne prepreke i starenje stanovništva mogli bi negativno utjecati na potencijal za rast. Veliki iznos vanjskog duga i regionalne nesigurnosti predstavljaju rizik za gospodarske izglede. Potencijalna stopa rasta u budućnosti će vjerojatno pasti zbog smanjenja priljeva kapitala i mogućnosti okončanja bugarskog investicijskog procvata. BDP po stanovniku (po paritetu kupovne moći) iznosi tek trećinu prosjeka EU. Stoga je jedan od najvećih izazova pred vladom upravo istodobno održavanje visoke stope gospodarskog rasta i makroekonomske stabilnosti te nastavka gospodarskih reformi.

Vanjski dug u milijunima eura 3,702

3,100 2,828 2,873 2,783 2,525.

©E

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

Platna bilanca u milijunima dolara 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 1,040 -578

2011

Poslovno okruženje

Vlada namjerava u 2012. prodati svoje udjele u dvije elektroenergetske tvrtke. Cilj je do 2012. smanjiti administrativno opterećenje poduzeća za 20%. Najnovija reforma mirovinskog sustava u srednjem će roku ostvariti uštedu istovjetnu 4% BDP-a.

-4,254 -5,858

Eur Me (WE

Uvoz i izvoz glavna izvozna tržišta

Pla um

2011. udjel (%)

glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

86,8

Europe

89,9

Afrika i Bilski istok

5,9

Azija

5,2

Azija

3,5

Afrika i Bliski istok

2,1

Sjeverna Amerika

1,7

Južna Amerika

1,0

Druge zemlje

1,4

Sjeverna Amerika

1,0

Južna Amerika

0,5

Druge zemlje

0,7

-10,707 -11,853 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

profil države

Srbija

1,8% rast BDP-a u 2011.

23%

nezaposlenost u 2011.

Srbija se bori da izbjegne recesiju Srbija s mukom nastoji izbjeći recesiju otkako je dužnička kriza u eurozoni naštetila potražnji za njihovim izvoznim proizvodima te dotoku kapitala. Domaći je standard života otprilike na trećini prosjeka EU.

Rast je utemeljen na preuskom području te nije dovoljan da se smanji nezaposlenost. Nezaposlena je otprilike polovica svih mladih odraslih stanovnika. Broj stanovnika u padu je od 1990-ih do danas.

Pregled gospodarstva

Srpsko je gospodarstvo u razdoblju od 2004. do 2008. godine zabilježilo stvarni rast veći od četiri i pet posto godišnje. No

država je 2009. godine upala u recesiju kad je izvoz opao dvoznamenkastim tempom, a industrijska proizvodnja naglo se smanjila. Vlada je provela krizni program potrošnje vrijedan oko tri milijarde eura radi poticanja proizvodnje i izvoza. Gospodarstvo je 2010. ostvarilo umjeren rast, a brži je tempo rasta postignut 2011., kad je stvarni BDP porastao za 1,8 posto. Međutim, prijelaz s rasta utemeljenog na potrošnji na širenje utemeljeno na izvozu pokazalo se kao težak pothvat. Manje se tvrtke osobito teško prilagođavaju, a smanjila se stopa zaposlenosti u formalnom i neformalnom segmentu privatnog sektora. Unatoč recesiji Srbija se u posljednjih deset godina može pohvaliti popriličnim napretkom. Makroekonomska se situacija stabilizirala, dug je snošljiv, a bankarski je sustav moderniziran. Unatoč tome, gospodarstvo i dalje ima velike slabe točke, a predstoje mu teške strukturalne

reforme. Srbijanski je standard života 2011. godine bio otprilike na trećini prosjeka Europske unije.

Gospodarski izgledi

Srbija se bori da gospodarstvo ponovno ne zapadne u recesiju jer je dužnička kriza naštetila potražnji za njihovim izvoznim proizvodima te dotoku kapitala. Očekuje se da će 2012. godine stvarni BDP porasti za tek 0,5 posto. Inflacija je u posljednjih nekoliko godina dosegnula neugodno visoke razine. Cijene su 2011. godine porasle za 11,1 posto. Stvarna vrijednost konačne privatne potrošnje porasla je za 2,1 posto 2011., a 2012. godine očekuje se porast od 3,1 posto. Vječno visoka stopa nezaposlenosti koči potrošnju, a djelomično je podupire dohodak iz neformalnog sektora. Godine 2011. potrošnja je iznosila tek 44 posto prosjeka EU. Niska stopa poreza na tvrtke te povoljni trgovinski i carinski odnosi s Rusijom

Srbija TOP 10 u mil. eura br.

SEE TOP 100 br

ime kompanije

%01

industrija

%01

ukupni prihod 2011.

promjena (%)

dobit/ gubitak 2011.

dobit/gub. 2010. 156,3

Naftna Industrija Srbije AD

Nafta/plin

1983

14,24

389,2

21.

JP Elektroprivreda Srbije

Struja

1262

3,83

-46,6

16,9

34.

Telekom Srbija AD

Telekomunikacije

942,4

2,08

213,5

149,7

39.

JP Srbijagas

Nafta/plin

884,6

8,40

12,0

8,4

41.

Željezara Smederevo DOO

Metalurgija

842,8

-4,02

-149,9

-142,3

44.

Termoelektrane Nikola Tesla DOO

Struja

764,5

28,83

58,7

3,8

52.

Delhaize Serbia DOO

Trgovina

695,4

-7,01

-13,2

17,7

72.

Mercator - S DOO

Trgovina

561,4

13,91

20,7

6,9

82.

Željeznice Srbije AD

Transport

511,1

96,19

121,5

-165,3

10.

90.

Elektrovojvodina DOO

Struja

470,0

17,51

5,1

-11,6

i dalje privlače ulagače. Ulagači iz Kine nedavno su sklopili posao na području energetike procijenjen na dvije milijarde dolara, a tvrtke sa Zapada žele iskoristiti dobro uhodanu domaću radnu snagu. Rast je utemeljen na preuskom području i slab, a stopa nezaposlenosti, koja je 2011. godine iznosila 23 posto, 2012. godine vjerojatno će porasti na 23,2 posto.

Tržišni potencijal

Prijelaz s rasta utemeljenog na potrošnji na širenje utemeljeno na izvozu pokazalo se kao težak pothvat. Politički zahtjevne reforme bit će nužne za ostvarenje održivog rasta. Plan reformi uključuje mjere za saniranje pregolemog javnog sektora, korake za nastavak s nedavno provedenom reformom umirovljeničkog sustava te racionalizaciju javnih poduzeća. Vladin je cilj gospodarstvo usmjeriti prema okolini koja potiče ulaganja i izvoz. Postoji malen, tržišno orijentiran sektor koji generira većinu rasta, velik sektor nereformiranog, centraliziranog gospodarstva te neformalna ekonomija. Nesigurna politička klima te niz interesnih skupina također sprečavaju reforme. Od devedesetih godina do danas stanovništvo brojčano opada i ubrzano stari. Ponajbolji domaći profesionalni rad-

nici napustili su zemlju, a od 2000. godine do danas iz Srbije je otišlo oko 60.000 stanovnika. Vlada je odredila cilj od 7 posto godišnjeg rasta te smanjenja inflacije za 4 posto godišnje do 2012. Međutim, svi su suglasni da će za postizanje tih ciljeva trebati provesti temeljne reforme te da treba doći do značajnog poboljšanja gospodarstava Europske unije. Nesigurna politička klima i niz interesnih skupina također sprečavaju reforme, a smatra se da ti ciljevi nisu realni. .

Vanjski dug u milijunima eura 10,773

9,163

7,150

5,446 4,931

2006

2007

5,215

2008

2009

2010

2011

Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

Poslovno okruženje

Izvršen je pomak prema indirektnim porezima. Reforme za povećanje sigurnosti prava vlasništva trebale bi potaknuti ulaganja. Poslovne su regulativne mjere pojednostavljene te je danas lakše osnovati tvrtku i dobiti kredit. Započela je reforma mirovinskog sustava, a vlada je nastavila s obrušavanjem na neformalno gospodarstvo putem inspekcija tvrtki koje zapošljavaju radnike na crno. Zbog niske stope poreza na tvrtke te povoljnih trgovinskih i carinskih odnosa s Rusijom Srbija je privlačna lokacija za širenje poslovanja. Srbijanska vlada dodatno ulaže u željeznički i cestovni sustav radi postupnog smanjenja troškova poslovanja.

Platna bilanca u milijunima dolara 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

-2,859 -2,752

-2,986

-4,119

-6,287

Izvoz i uvoz glavna izvozna tržišta

2011. udjel (%)

glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

87,9

Europa

92,4

Druge zemlje

6,5

Azija

4,6

Azija

2,6

Druge zemlje

Afrika i Bliski istok

1,4

Južna Amerika

0,9

Sjeverna Amerika

1,2

Sjeverna Amerika

0,7

Južna Amerika

0,3

Afrika i Bliski istok

0,5

-10,302 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

profil države

Slovenija

1,1% rast BDP-a u 2012.

Slovenija ponovo klizi u recesiju Slovensko će gospodarstvo 2012. godine ponovno zapasti u recesiju. Domaća potražnja i dalje će biti slaba zbog visoke stope nezaposlenosti i štednje.

Također postoji opasnost da bi bankovnome sustavu mogla zatrebati značajna pomoć države. Slabo tržište rada te pad stvarnih primanja nastavit će i dalje vršiti silazni pritisak na privatnu potrošnju u srednjeročnom razdoblju. U kolovozu 2012. godine agencija Standard&Poor’s smanjila je dugoročni državni kreditni rejting Slovenije s “A” na “A+”, Moody’s je smanjio rejting državnih obveznica s “A2” na “BAA2”, a Fitch Ratings je kreditni rejting izdavatelja smanjio s “A” na “A-”.

Pregled gospodarstva

Prije nego što je s devet drugih država 2004. godine pristupila Europskoj uniji, slovenski je BDP po stanovniku (po paritetu kupovne moći) bio 50 posto niži od prosjeka 15 dotadašnjih članica EU. No gledano na razini 25 zemalja, među kojima su se našle i znatno siromašnije zemlje, slovenski je BDP po stanovniku bio tek 9 posto niži pa Slovenija nije imala pristup strukturnim fondovima kojima su se okoristile najsiromašnije regije Europske unije. Od 2005. do sredine 2007. gospodarstvo je raslo po stopi većoj od gospodarskog potencijala. Međutim, tempo rasta usporio se 2008., a recesija je nastupila već do kraja te godine. Globalna kriza koja je uslijedila pogoršala je ionako poremećenu ravnotežu slovenskog gospodarstva. Uslijedio je nagli pad domaće i vanjske potražnje. Pad gospodarske djelatnosti doveo je do golemog fiskalnog deficita, povećanja ne-

zaposlenosti i manjka konkurentnosti. Iako postoje naznake da se tržište specijaliziralo u pogledu sektora visoke tehnologije, poboljšanje kvalitete izvoza kaska za zemljama u regiji. Gospodarstvo se počelo oporavljati tijekom 2010., no rast je bio slab, a stvarni se BDP 2011. godine smanjio. Rast uglavnom otežava značajna štednja u pogledu ulaganja, a slabi su rezultati ostvareni i u građevini te potrošnji građana.

Gospodarski izgledi

Očekuje se da će 2012. godine stvarni BDP pasti za 1,1 posto. Potražnja za izvozom glavni je razlog slabog oporavka, no 2012. godine oporavak će ponovno oslabjeti prije povoljnih rezultata koji se očekuju 2013. Ulaganja će biti manje zbog smanjenja bankovnih kredita. Domaća će se potražnja sporo oporavljati zbog visoke stope nezaposlenosti i štednje. Stvarna će vrijednost privatne konačne

Slovenija TOP 10 u mil. eura br.

SEE TOP 100 br.

ime kompanije

industrija

ukupni prihod 2011.

promjena (%)

dobit/ gubitak 2011.

dobit/ gub. 2010.

Petrol d.d.

Nafta/plin

2860

15,21

11,6

37,9

15.

Poslovni Sistem Mercator d.d.

Trgovina

1629

-2,46

31,1

36,8

18.

Holding Slovenske Elektrarne d.o.o.

Struja

1365

48,32

46,7

79,5

24.

Revoz d.d.

Automobili

1135

-14,65

13,9

18,6

29.

GEN-I d.o.o.

Struja

989,4

70,45

8,1

10,9

31.

Krka d.d.

Farmaceutika

976,5

2,87

150,4

165,9

48.

Telekom Slovenije d.d.

Telekomunikacije

730,8

-1,08

21,3

-237,1

53.

Gorenje d.d.

Electronika

694,7

2,55

7,3

2,9

54.

OMV Slovenija d.o.o.

Nafta/plin

692,9

24,51

16,3

16,1

10.

60.

Engrotus d.d.

Trgovina

658,0

-2,94

6,1

7,9

Vanjski dug u milijunima eura

9,226

7,722

6,243

3,319

potrošnje u 2011. porasla za 0,1 posto, a u 2012. očekuje se pad od 0,1 posto. Slabo tržište rada te pad stvarnog osobnog dohotka i dalje će stvarati silazni pritisak na potrošnju građana u srednjeročnom razdoblju. Od 2009. godine rast zaposlenosti jest negativan, a očekuje se da će se taj trend nastaviti do kraja 2012. 2011. godine stopa nezaposlenosti bila je 8,2 posto, a u 2012. porast će na 8,5 posto.

Tržišni potencijal

Oporavak će teći sporo, no očekuje se da će u sljedećih nekoliko godina stvarni BDP rasti manje od 2 posto godišnje. Veliki državni dug ozbiljna je prepreka rastu, a posebna je opasnost osjetljiv bankovni sustav. Potencijalna će proizvodnja vjerojatno opasti zbog slabog rasta proizvodnje, teških financijskih uvjeta te visoke razine strukturne nezaposlenosti. Više od 40 posto slovenskog gospodarstva i dalje je u državnoj vlasti, a u Mađarskoj je, usporedbe radi, riječ o tek 8 posto. Golemi dio privatnog vlasništva čini nekolicina bivših državnih tvrtki, koje su privatizirane tijekom devedesetih. Gotovo polovica ukupne javne potrošnje odlazi na socijalna davanja, a vrlo malo toga dođe u ruke

najpotrebitijih. Što se tiče privatizacije, holdinzi koji se bave energijom i čelikom mogli bi privući ozbiljnu pozornost na međunarodnom tržištu. Postoji opasnost da će potrošnja građana biti slabija nego što se očekuje zbog slabog učinka na tržištu rada. Sudjelovanje na tržištu rada smanjile su obilne socijalne i umirovljeničke beneficije. Osim toga, slovensko stanovništvo među najbržima je u Europi u pogledu starenja.

Poslovno okruženje

Vladina potrošnja čini otprilike 50 posto BDP-a. Državni su dužnosnici polako krenuli u privatizaciju, no otkako je nastupila recesija, pokazali su spremnost za ubrzanje privatizacije. Vlada je danas spremna prodati većinu državnih poduzeća, osim manjeg broja “strateških” tvrtki s područja energetske infrastrukture, željeznice i financijskih usluga. Dobit od te prodaje trebala bi smanjiti javni dug za otprilike dva postotna boda. Godine 2011. Slovenija je potpisala regionalni sporazum s BIH, Srbijom i Crnom Gorom kojemu je cilj stati na kraj neplaćanju poreza. Porezi od otprilike 40 posto visoki su u odnosu na druge zemlje regije.

2,625 2,116

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

Platna bilanca u milijunima dolara 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. -404

-227

-641 -997

-2,243

Izvoz i uvoz glavna izvozna tržišta

2011. udjel (%)

glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

92,4

Europa

82,7

Afrika i Bliski istok

2,8

Azija

9,7

Azija

2,4

Sjeverna Amerika

2,1

Sjeverna Amerika

1,5

Afrika i Bliski istok

2,0

Južna Amerika

0,6

Južna Amerika

2,0

Australija

0,2

Druge zemlje

1,4

-3,758 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

profil države

Hrvatska

0,3% rast BDP-a u 2011.

Dug građana ugrožava gospodarski rast Hrvatske Hrvatsko gospodarstvo će u 2012. ponovno zapasti u recesiju. Glavni problemi su nastavak slabe domaće potražnje te velik privatni dug građana. Vlada je potpisala sporazum kojim će ova država sredinom 2013. postati 28. članica EU. To bi moglo pokrenuti stanje u gospodarstvu.

Pregled gospodarstva

Uzimajući u obzir većinu gospodarskih pokazatelja, Hrvatska već gotovo deset godina ostvaruje bolje rezultate od Rumunjske ili Bugarske. Gospodarstvo je ot-

voreno za trgovinu i protok kapitala, a privatizacija je uznapredovala, premda ne na svim područjima jednako. Zbog otvorenosti hrvatskog gospodarstva ta je zemlja postala izrazito osjetljiva te je zapala u recesiju 2009. Kreditiranje privatnog sektora naglo se smanjilo, a istodobno su slabosti na području potrošnje i ulaganja nadmašile izvozne dobitke. Zbog male izvozne baze i loše konkurentnosti, Hrvatska nije uspjela iskoristiti prednosti gospodarskog oporavaka svojih trgovinskih partnera. Stoga je gospodarstvo ostalo krhko, pa se realni BDP u 2011. povećao samo 0,3%.

Gospodarski izgledi

U 2012. godini očekuje se smanjenje realnog BDP-a za 0,8%. Glavni problemi su nastavak slabe domaće potražnje te velik

privatni dug građana. No u srednjem roku gospodarski rezultati trebali bi se popraviti iako neće dosegnuti vrhunac iz prošlosti. Inflacija će pasti na 2,1% zbog povećanja proizvodnog nesrazmjera. U prosincu 2011. vlada je potpisala sporazum kojim će ova država uz Jadransko more sredinom 2013. postati 28. članica Europske unije. Gotovo dvije trećine Hrvata koji su glasovali na referendumu o pristupanju EU održanom u siječnju 2012. podržalo je članstvo u toj zajednici zemalja. Nezaposlenost je u 2011. iznosila 13,2%, a u 2012. će se popeti na 14,3 %. Ukupan broj nezaposlenih osoba i u doglednoj će budućnosti ostati prilično visok. Strogi zakoni onemogućuju fleksibilnost tržišta rada, zbog čega su se radnici primorani okrenuti neformalnom sektoru. Plaće u

Hrvatska TOP 10 u mil. eura br.

SEE TOP 100 br.

ime kompanije INA d.d.

industrija Nafta/plin

ukupni prihod 2011.

promjena (%)

dobit/ gubitak 2011.

3613

16,51

261,2

dobit/gub. 2010. 239,3

12.

Konzum d.d.

Trgovina

1774

5,10

45,8

55,9

13.

Hrvatska Elektroprivreda d.d.

Struja

1733

3,47

62,4

133,6

26.

Hrvatski Telekom d.d.

Telekomunikacije

1041

-5,85

240,8

252,4

36.

Prirodni Plin d.o.o.*

Nafta/plins

937,5

20,31

0,043

-46,7

67.

OMV Hrvatska d.o.o.*

Nafta/plin

617,8

24,55

4,3

7,5

75.

HEP-Proizvodnja d.o.o.*

Struja

543,4

3,09

-1,1

72,7

77.

HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o. *

Struja

529,9

5,68

45,9

14,6

8. 9.

84.

Zagrebački Holding d.o.o.*

Holding

498,0

-1,55

-57,6

-67,1

10.

92.

Brodosplit - Brodogradilište d.o.o.*

Transport

466,5

130,92

207,9

-57,8

Vanjski dug u milijunima eura 7,059 6,518 5,990 5,947

5,589 4,635

(*) nesadrži ukupnu dobit/gubitak za 2011. i 2010.

Hrvatskoj su visoke u odnosu na njezin dohodak i produktivnost. Zakon o nezaposlenosti je modificiran kako bi se smanjio iznos socijalnih doprinosa i njihovo trajanje. Potrošnju zadržava količina duga privatnih građana, koji je prema postotku u BDP-u jedan od najviših u središnjoj Europi. Realna vrijednost krajnje privatne potrošnje nije se promijenila u 2011., a u 2012. se očekuje pad od 0,9%. Privatna potrošnja građana u 2011. je činila 67,7% BDP-a, što je pad sa 69,9% iz 2008. Priljev kapitala je usporio zbog prevelikog viška kapaciteta. Ulaganja u nove kapacitete i poslovanje, takozvana “greenfield” ulaganja, brojčano su neznatna. Strana ulaganja uglavnom se svode na kupnju nekretnina.

Tržišni potencijal

U srednjeročnom razdoblju rast će se vjerojatno oporaviti, ali ne očekuje se da će se vratiti na predkriznu razinu. Konkurentnost hrvatskog eksternog sektora i dalje je dvojbena. Hrvatski program za gospodarski oporavak ima za namjeru riješiti duboko ukorijenjene strukturalne probleme i slabosti vezane za konkurentnost, no njegovi kritičari pozivaju na još odlučnije korake.

Pridruživanje Europskoj uniji trebalo bi ubrzati fiskalne i strukturalne reforme. Nadolazeće pristupanje Hrvatske Europskoj uniji u 2013. godini toj bi zemlji moglo osigurati i do dvije milijarde eura iz EU fondova za unaprjeđenje stanja u gospodarstvu. Hrvatska će članstvom u Europskoj uniji postati druga država bivše Jugoslavije kojoj je to pošlo za rukom, nakon Slovenije. Vlada je usvojila plan rješavanja starog duga trenutnim umirovljenicima koji iznosi oko 1,2% BDP-a. Te isplate trebale bi pridonijeti jačanju potrošnje građana.

Poslovno okruženje

Hrvatska zaostaje za svojim susjedima kad je riječ o uspostavi privlačnog poslovnog okruženja. Potrebne su daljnje reforme ne bi li se smanjio trošak poslovanja. Postoje značajna neslužbena ograničenja za strana ulaganja koja pridonose ukupnom trošku poslovanja. Poticaji tvrtkama u državnom vlasništvu dodatno otežavaju stanje u gospodarstvu. Ukupna državna potrošnja čini približno 40% BDP-a. U bliskoj budućnosti gospodarske i strukturalne mjere vodit će se ciljem pristupanja EU.

Platna bilanca u milijunima dolara 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. -466 -962

-3,067

-3,232

-4,327

Uvoz i izvoz glavna izvozna tržišta

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

2011. udjel (%)

glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

88,5

Europa

79,2

Afrika i Bliski istok

4,0

Azija

15,3

Sjeverna Amerika

3,0

Sjeverna Amerika

2,4

Azija

2,1

Južna Amerika

1,4

Južna Amerika

2,0

Afrika i Bliski istok

1,1

Australija

0,2

Druge zemlje

0,5

-6,083 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

profil države

Bosna i Hercegovina

1,7%

27,6%

rast BDP-a u 2011.

nezaposlenost u 2011.

Investicije u Bosni i Hercegovini ostaju niske Realni BDP u 2012. godini vjerojatno će doživjeti tek skroman rast nakon isto tako malih dobitaka 2011. Od velike je važnosti to što su se dužnosnici dvaju bosanskih entiteta, Federacije i Republike Srpske konačno sporazumjeli glede zajedničkog fiskalnog okvira.

Stopa nezaposlenosti je i dalje među najvišima u Europi. Više od 75% nezaposlenih ne radi već dulje od dvije godine. Prema procjenama, neformalni sektor čini gotovo dvije petine BDP-a u Federaciji i više od jedne petine u Republici Srpskoj.

Pregled gospodarstva

Bosna je od 2003. do 2008. godine uživala u izvanrednom razdoblju rasta kada je rast realnog BDP-a u prosjeku iznosio 6% godišnje. Međutim, gospodarstvo je 2009. zapalo u recesiju, izvoz se značajno smanjio, a priljev izravnih stranih ulaganja gotovo je u potpunosti prekinut. Strožiji kreditni uvjeti također su negativno utjecali na rast potražnje. U 2010. godini počeo je slabašan oporavak, ali proći će desetak godina prije negoli razina gospodarske aktivnosti dosegne predratne rezultate. Zahvaljujući porastu izvoza metala i minerala, realni BDP u 2011. je porastao za 1,7%. Velik dio ukupne gospodarske aktivnosti i dalje se odvija u sklopu neformalnog sektora. Rast u formalnom gospodarstvu i dalje je djelomično ovisan o međunarodnoj pomoći, ali ta sredstva

se smanjuju i dodjeljuju prema strožijim uvjetima. Makroekonomske mjere nerijetko su neusklađene i loše izvedene. Oko 18% stanovništva i dalje živi u siromaštvu, a još 30% (uključujući i mnoge državne zaposlenike) tik je iznad granice siromaštva.

Gospodarski izgledi

U 2012. godini očekuje se rast realnog BDPa od 0,8%. Porast kreditiranja je spor, što ograničava bolje rezultate kad je riječ o domaćoj potražnji. Gospodarske reforme u oba dijela zemlje provode se sporije od očekivanog. Od velike je važnosti to što su se dužnosnici Federacije i Republike Srpske konačno sporazumjeli glede zajedničkog fiskalnog okvira. Stopa nezaposlenosti u cijeloj zemlji u 2011. godini je iznosila 27,6% (prema definiciji ILO), a i u 2012. će se održati na toj razini.

Bosna i Hercegovina TOP 10 u mil. eura br.

SEE TOP 100 br.

ime kompanije

industrija

ukupni prihod 2011.

promjena (%)

dobit/ gubitak 2011.

dobit/ gub. 2010.

86.

JP Elektroprivreda BiH d.d.

Struja

489,3

8,12

0,759

-7,384

107.

ASA Prevent Group

Holding

430,2

15,23

N/A

149.

Arcelormittal d.o.o.

Metalurgija

341,4

25,49

-0,461

-5,535

166.

Aluminij d.d.

Metalurgija

318,8

20,61

0,611

N/A

169.

BH Telecom d.d.

Telekomunikacije

316,1

2,89

68,7

70,9

175.

Konzum DOO

Trgovina

300,9

6,03

0,608

1,243

217.

Telekom Srpske a.d.

Telekomunikacije

256,5

2,96

54,9

55,4

272.

Elektroprivreda Republike Srpske a.d.

Struja

213,7

-6,02

5,355

5,217

279.

HIFA-OIL d.o.o.

Nafta/plin

208,1

24,38

N/A

10.

316.

JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d.

Struja

180,1

-8,01

N/A

20,8

Platna bilanca u milijunima dolara 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

-984

-1,070

-1,016

-1,499 -1,632

Uvoz i izvoz glavna izvozna tržišta

2011. udjel (%)

glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

94,3

Europa

98,3

Afrika i Bliski istok

2,3

Azija

1,0

Azija

1,6

Sjeverna Amerika

0,3

Sjeverna Amerika

1,4

Južna Amerika

0,2

Južna Amerika

0,2

Afrika i Bliski istok

0,1

Australija

0,1

Australija

0,1

Među najvišima je u Europi. Preko 50% mladih je nezaposleno. S obzirom da je mobilnost radne snage ograničena, stopa nezaposlenosti u kriznim područjima izrazito je visoka. Više od 75% nezaposlenih ne radi dulje od dvije godine. Nesrazmjer kvalifikacija vrlo je velik, a obuka je zastarjela. Tržište rada je također opterećeno zastarjelim procedurama vezanima uz kolektivne ugovore. Prema procjenama, neformalni sektor čini gotovo dvije petine BDP-a u Federaciji i više od jedne petine u Republici Srpskoj. Rad u neformalnom sektoru puno je slabije plaćen nego u formalnom sektoru, a ni poslovi nisu sigurni. Realna vrijednost krajnje privatne potrošnje u 2011. godini pala je za 1,3%, a ništa bolje brojke ne očekuju se ni za 2012. Ova zemlja je od rata primila više od

-2,607 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

pet milijardi dolara američke pomoći, u posljednjih nekoliko godina taj se priljev znatno smanjio.

fiksnih poslovnih ulaganja potrebno je povećanje domaće štednje od oko 10 postotnih bodova BDP-a.

Tržišni potencijal

Poslovno okruženje

Bosna i Hercegovina je mala, otvorena ekonomija, zbog čega je osobito osjetljiva na očekivani pad gospodarske aktivnosti na zapadnoeuropskim tržištima. Domaća potražnja također će tijekom narednih nekoliko godina biti vrlo slaba jer se banke teško odlučuju na kreditiranje i drže kamatne stope prilično visokima. Fiskalni deficit postat će još jedna prepreka gospodarskom razvoju. No, u bliskoj bi budućnosti nastavak provedbe reformi u javnom sektoru, kao i pridržavanje uvjeta sporazuma s MMF-om trebali utjecati na razmjerno povećanje stope rasta. Prema službenoj računici, za održavanje

Republika Srpska trenutno provodi nekoliko privatizacijskih programa prodajom institucija koju na razini entiteta izvode pojedinačne agencije. Federacija također ima vlastiti program privatizacije i prodala je preko 70% poduzeća određenih za privatizaciju, no riječ je uglavnom o malim tvrtkama koje predstavljaju samo 40% ukupnog kapitala kojemu predstoji privatizacija. Poslovanje s gubitkom je jako rašireno. Veliki neformalni sektor predstavlja dodatne probleme za uspostavu održivog poslovnog okružja. Niz složenih postupaka registracije sprječava poslovni razvoj u cijeloj državi.

profil države

Makedonija

31,2%

3,0%

nezaposlenost u 2011.

rast BDP-a u 2011.

Makedonski BDP i pod pritiskom nastavlja rasti Iako usporava, makedonsko gospodarstvo i dalje bilježi rast. Potporu joj pružaju doprinosi građana zaposlenih u inozemstvu, inozemni zajmovi i priljev izravnih stranih ulaganja. Rast izvoza će u 2012. godini neupitno usporiti

Pregled gospodarstva

Makedonsko je gospodarstvo između 2004. i 2008. godine stabilno raslo na krilima domaće potražnje, doprinosa građana

zaposlenih u inozemstvu i znatnom broju investicija. Godine 2009. je započela blaga recesija. Glavni krivci za nju bili su slabija izvozna potražnja i strožiji uvjeti zaduživanja u inozmstvu. Vlada je na pad gospodarske aktivnosti reagirala restriktivnijim monetarnim mjerama i smanjenjem planirane potrošnje. Makedonija je tako u prvoj polovici 2011. zabilježila iznenađujuće snažan rast, potaknut povećanjem izvoza i izravnim stranim ulaganjima. U 2011. je realni BDP porastao za 3%.

Gospodarski izgledi

Makedonsko gospodarstvo usporit će u 2012., s obzirom da se za tu godinu predviđa rast realnog BDP-a od 2,0%. Međutim, stal-

ni priljev kapitala u vidu prihoda građana zaposlenih u inozemstvu, inozemnih zajmova i izravnih stranih ulaganja i dalje je od velike važnosti. Inflacija je u prvoj polovici 2011. porasla, ali se zbog raznoraznih pritisaka u drugoj polovici iste godine smanjila. Očekuje se rast cijena roba i usluga za 2,0% u 2012., što je gotovo dvostruko sporiji rast u usporedbi s povećanjem od 3,9% zabilježenim 2011. Glavni cilj vlade jest pojačati investicijsku potrošnju za izgradnju prometnica, željeznice, plinovoda i ostale energetske infrastrukture. Nastojanja makedonske vlade da privuče strana ulaganja urodila su plodom. Razvoj slobodnih gospodarskih zona u Skopju, Tetovu i Bitoli vrlo su primamljivi

Makedonija TOP 10 u mil. eura br.

SEE TOP 100 br.

ime kompanije

industrija

ukupan prihod 2011.

promjena (%)

dobit/ gubitak 2011.

59.

Okta AD

Nafta/plin

671

31,16

-1,1

1,8

116.

Makpetrol AD

Nafta/plin

407,3

16,40

0,417

-4,0

118.

Johnson Matthey DOOEL

Kemija

401,1

202,08

19,8

1,3

129.

EVN Macedonia AD

Struja

380,9

4,21

-16,1

202.

Elem AD (Elektrani na Makedonija)

Struja

272,6

-6,55

0,761

4,0

249.

Feni Industries AD

Metalurgija

225,7

-9,18

27,0

38,9

297.

Makedonski Telekom AD (former Makedonski Telekomunikacii AD)

Telekomunikacija

195,8

-6,24

90,6

97,1

355.

T-Mobile Makedonija AD

Telekomunikacije

153,2

-7,30

54,6

60,9

461.

Makstil AD

Metalugrija

111

21,54

-1,2

0,694

10.

476.

Lukoil Makedonija DOO

Nafta/plin

106.9

32.54%

5.1

1.8

Tržišni potencijali

Realni rast BDP-a početkom 2014. godine trebao bi iznositi 3% godišnje ili više. Vladin cilj je u bliskoj budućnosti ostvariti održivi rast od najmanje 6,5%. Izravnih stranih ulaganja je manje u usporedbi s prosjekom regije, to jest puno manje u odnosu na Bugarsku, Hrvatsku i Rumunjsku. Za ostvarenje navedenog vladinog cilja bit će potrebno

1,361

dobit/ gub. 2010.

projekti. Nadalje, vlada investitorima nudi “investicijsku premiju” u vidu otplate 50% troška nakon dovršetka izgradnje proizvodnog pogona. Dodatne prednosti predstavljaju fiksna porezna stopa od 10% te povoljno poslovno i investicijsko okružje. Realna vrijednost krajnje potrošnje građana u 2011. godini je pala za 1,1%, ali u 2012. se očekuje porast od 0,9%. U doglednoj budućnosti predviđa se jača stopa rasta. Nezaposlenost je 2011. godine iznosila 31,2% i ostat će na toj razini u 2012. Iako je stopa nezaposlenosti iznimno visoka, znatan broj službeno nezaposlenih osoba zapravo radi u neformalnom sektoru. Nezaposlenost među mladima vjerojatno je vrlo blizu 50%. Crno tržište predstavlja 20 do 45% BDP-a.

Vanjski dug u milijunima eura

pojačati ulaganja. Ako se ostvare rizici vezani uz financijsku i dužničku krizu u Europskoj uniji, loše stanje vrlo će se brzo preliti i u Makedoniju. S obzirom na visoku stopu nezaposlenosti, uključujući nezaposlenost među mladima, te nisku stopu udjela u radnoj snazi, čini se da je veći dio nezaposlenosti po naravi strukturalan, što znači da će ju biti puno teže smanjiti. Makroekonomske mjere moraju biti pomno izvedene kako bi se izbjegli zastoji kakvi su obilježili stanje u proračunu u posljednjih nekoliko godina.

1,113

1,085

1,117

959 869

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

Vanjski dug u milijunima eura

Poslovno okruženje

Privatizacija je uglavnom dovršena, ali metode kojima je provođena omogućile su pojedincima izrazite prednosti, zbog čega je doprinos uspješnosti bio puno manji od očekivanog. Prodaja nekolicine preostalih poduzeća u državnom vlasništvu izgubila je na zamahu zbog izostanka interesa investitora. Imovinska prava i zakoni loše se provode, a korupcija prisutna u carinskim službama povećava trošak trgovanja. Makedonija je posvećena reformi svoje elektroenergetske industrije, što će u konačnici rezultirati potpunom liberalizacijom.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. -56 -199 -284

-569 -637

Izvoz i uvoz Glavna izvozna tržišta

2011. udjel (%)

Glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

93,7

Europa

Azija

4,2

Azija

92,3 4,3

Sjeverna Amerika

1,4

Južna Amerika

1,4

Afrika i Bliski istok

0,5

Sjeverna Amerika

1,0

Australija

0,1

Afrika i Bliski istok

0,9

Južna Amerika

0,1

Druge zemlje

0,1

-1,269 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

profil države

Albanija

Rast BDP-a u 2011.

3,5% inflacija u 2011.

Albanski gospodarski rast u 2012. se smanjuje na 0,5% Gospodarstvo je 2011. godine usporilo, a BDP je tada rastao po stopi od samo 2%. Siromaštvo je smanjeno s 25% 2002. godine na oko 18,5%.

Pregled gospodarstva

Albanija, već desetljećima najsiromašnija europska država, posljednjih se godina ističe kao predvodnik rasta u jugoistočnoj Europi. Dohodak po stanovniku od 2001. godine i više se no udvostručio. Unatoč

tim postignućima, gospodarstvo Albanije i dalje je vrlo ranjivo na nekoliko fronta zbog kulture izbjegavanja plaćanja poreza, značajnog kako kratkoročnog, tako i dugoročnog javnog duga te loših zakona za sprječavanje pranja novca. Također, za širenje izvoznih temelja prijeko su potrebna znatna ulaganja. Gospodarstvo je 2011. godine usporilo, a BDP je tada rastao po stopi od samo 2%. Siromaštvo je smanjeno s 25% 2002. godine na oko 18,5%.

Gospodarski izgledi

Očekuje se da će realni rast BDP-a tijekom 2012. godine pasti na samo 0,5%. Slaba

domaća potražnja i nagli pad izvoza glavni su razlozi toga usporavanja. Iako su bankarski krediti privatnom sektoru u porastu, i dalje su na najnižoj razini u odnosu na ostatk regije (iznose oko 9% BDP-a). Inflacija je 2011. iznosila 3,5%, ali će u 2012. pasti na 1,5% zbog gotovo potpunog izostanka gospodarskog rasta. Realna vrijednost krajnje privatne potrošnje u 2011. je porasla za 2,1 %, a u 2012. se očekuje daljnji porast od 0,9%. S obzirom da otprilike milijun Albanaca radi u inozemstvu (uglavnom u Grčkoj i Italiji), priljev stranog novca ključan je za potrošnju, kupnju novih automobila i stambenih nekretnina, kao i ulaganja

Albanija TOP 10 u mil. eura br.

SEE TOP 100 br.

ime kompanije

140.

CEZ Shperndarje Sh.a. (bivši Operatori i Sistemit te Shperndarjes (OSSH) Sh.a.)

201.

Bankers Petroleum Albania Ltd.

industrija

ukupni prohod 2011.

promjena (%)

dobit/ gubitak 2011.

dobit/gub. 2010.

Struja

349,7

16,20

N/A

Nafta/plin

274,2

115,03

N/A

258.

Europetrol Durres Albania Sh.a.

Nafta/plin

222,2

49,86

N/A

334.

Kurum International Sh.a.

Metalurgija

168,8

46,49

N/A

344.

A.R.M.O. Sh.a.

Nafta/plin

161,2

103,64

N/A

361.

Kastpetrol Sh.a.

Nafta/plin

150,9

63,43

N/A

370.

Kastrati Sh.a.

Nafta/plin

147,1

N/A

376.

Vodafone Albania Sh.a.

Telekomunikacijes

145,2

-0,64

N/A

463.

Albanian Mobile Communication Sh.a.

Telekomunikacije

110,2

-22,69

N/A

10.

498.

Belle Air Sh.p.k.

Transport

101,5

49,32

N/A

Vanjski dug u milijunima eura 2,189

2,245

1,921

1,419

1,081

992

Izvor: Media Union Group, Monitor magazine-Albania procjene na osnovi podataka iz poreznih ureda.

Izvoz i uvoz 2011. udjel (%)

glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

glavna izvozna tržišta

75,9

Europa

82,0

Azija

12,8

Azija

8,6

Druge zemlje

7,4

Druge zemlje

3,4

Afrika i Bliski istok

1,9

Sjeverna Amerika

2,3

Sjeverna Amerika

1,7

Južna Amerika

1,8

Južna Amerika

0,3

Afrika i Bliski istok

1,8

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor Internationa

Platna bilanca u milijunima dolara u mala poduzeća. Međutim, veći dio spomenutih osoba izgubio je posao dok se Grčka i Italija bore s dužničkom krizom. Stoga je priljev novca iz inozemstva u 2011. bio ispod razine zabilježene 2008. Nezaposlenost je i dalje vrlo visoka (12,1% u 2011.), unatoč činjenici da veliki broj Albanaca radi u inozemstvu. Proračunski deficit u 2011. se popeo na 4,8% BDP-a, a u srednjem roku vjerojatno će premašiti 5%. Takvo povećanje dovelo bi javni dug na sam rub pravno obvezujućeg maksimalnog iznosa dugovanja.

Tržišni potencijal

Porast stranih i domaćih ulaganja okrenutih izvozu sve će više igrati ulogu gospodarskog pokretača. Očekuje se pad privatne i javne potrošnje u udjelu BDP-a kao posljedica povećane važnosti poslovnog sektora. Fiskalna konsolidacija morat će postati prioritet. Tekuće reforme s ciljem poboljšanja učinkovitosti porezne uprave, zajedno s ustrajnim nastojanjima glede smanjenja veličine neformalnog sektora, trebale bi

povisiti porezni dohodak kao udio BDPa. Rizici su sljedeći: visoki javni dug, iznimno spor rast produktivnosti i značajna izloženost vanjskim rizicima. Veliki gubici u industriji električne energije predstavljaju nemalo opterećenje za državni proračun te su kočnica potencijala rasta. U tom industrijskom sektoru naplaćuje se samo 50% izdanih potraživanja.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

-508

Poslovno okruženje

Vladina strategija jačanja poslovnog okružja poziva na otklanjanje administrativnih prepreka za ulaganja. Zakoni i pravosudne reforme vezane uz otvaranje novih poduzeća znatno su pridonijeli transparentnosti. Privatizacija dobiva na zamahu, pa su gotovo sva mala i srednja poduzeća već na popisu za prodaju. Sve komercijalne banke sada su pod privatnom upravom. Vlada je prema razvojnom planu 2008. do 2013. postavila za cilj povećanje ulaganja u transportni sustav. Do 2013. obnovit će se oko 6000 kilometara željezničke pruge.

-1,109

-1,381

-1,648

-1,702

-1,966 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor Internationa

profil države

Moldavija

6,4%

ekonomski rast 2011.

7,6% inflacija 2011.

Moldavski BDP raste polako, ali stabilno Nakon dvogodišnjeg stabilnog rasta gospodarstvo se očito usporava, no u 2012. godini i dalje se očekuje umjeren rast.

Moldavija se više ne može oslanjati na doznake od potrošnje te dotok stranog kapitala za pokretanje gospodarstva. Proces fiskalne konsolidacije zasad pokazuje zapanjujuće rezultate. Javni sektor s vremenom će se morati smanjiti radi održanja povoljnog financijskog položaja. Trenutni manjak na tekućem računu vjerojatno nije održiv u srednjeročnom razdoblju.

Pregled gospodarstva

Moldavija je najsiromašnija europska zemlja. Unatoč tome što su sukobi sa službenom Moskvom usporili napredak, gospodarstvo je prije recesije godišnje u prosjeku raslo za 5 posto. Međutim, do drastičnog je smanjenja gospodarskih aktivnosti došlo 2009. godine, kad je značajno opala domaća potražnja. Stopa nezaposlenosti jako je po-

Moldavija TOP 10 u mil. eura br.

SEE TOP 100 br.

143.

ime kompanije Moldovagaz SA

industrija Nafta/plin

ukupni prihod 2011.

promjena (%)

dobit/ gubitak 2011.

dobit/ gub. 2010.

348,2

37,20

3,5

-25,0 19,3

248.

Red Union Fenosa SA

Struja

225,8

9,42

24,9

332.

Orange Moldova SA*

Telekomunikacije

169,7

1,54

N/A

358.

Moldtelecom SA

Telekomunikacije

151,7

-7,53

13,4

24,0

457.

Tirex-Petrol SA

Nafta/plin

112,3

29,68

1,2

2,2

503.

Centrala Electrica Cu Termoficare 2 SA

Struja

100,1

25,97

0,490

0,506

578.

Floarea Soarelui SA

Hrana/piće/duhan

70,4

6,36

3,6

1,7

596.

Sudzucker Moldova SA

Hrana/piće/duhan

62,7

-1,61

9,7

7,9

598.

Moldcell SA*

Hrana/piće/duhan

61,3

10,42

N/A

10.

636.

JLC SA

Hrana/piće/duhan

43,9

22,10

0,854

1,0

Vanjski dug u milijunima eura

845

821

651 577

569 495

(*) nesadrži neto prihod od prodaje

rasla, a javni prihodi pali za 10 posto zbog smanjenja dohotka od poreza na dodatnu vrijednost i poreza na vanjsku trgovinu. Zahvaljujući poboljšanju financijske stabilnosti i oporavka što se tiče izvoza, Moldavija se 2010. i 2011. godine zadivljujuće oporavila. Rast je podržala domaća potražnja, izvoz i ulaganja.

Gospodarski izgledi

Nakon stabilnog dvogodišnjeg rasta gospodarstvo se očito usporava. U 2012. godini očekuje se porast stvarnog BDP-a od 3,5 posto, što je pad u odnosu na 6,4 posto zabilježenih 2011. Inflacija je 2011. godine iznosila 7,6 posto, no u srednjeročnom bi se razdoblju uzlazni pritisak na cijene trebao smanjiti. Očekuje se da će cijene u 2012. porasti za 5,5 posto. Proračun za 2012. godinu kreće se prema planiranom programu fiskalne konsolidacije putem smanjenja trenutne potrošnje, povećanja dohotka te povećanja ulaganja. Proračunski deficit Moldavije za 2011. iznosio je 1,9 posto BDP-a. 2012. godine trebao bi pasti na 1,2 posto, a u srednjeročnom razdoblju još i niže. Očekuje se da će stvarna vrijednost privatne konačne potrošnje 2012. godine porasti za 3,8 posto, nakon

što je 2011. ostvaren rast od 9,3 posto. U posljednjih se nekoliko godina čak 50 posto radno sposobnog stanovništva zaposlilo u inozemstvu. U vrijeme procvata ruskog gospodarstva devizne su doznake činile više od trećine BDP-a.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

Tržišni potencijal

Razdoblje nakon stjecanja neovisnosti obilježeno je dugotrajnim sukobima Rusa, kojih je u provinciji Prindnjestrovlje uz granicu s Ukrajinom više od 50 posto, te govornika rumunjskoga u ostatku zemlje. Krijumčarenje je u Pridnjestrovlju i dalje vrlo prisutno, a zločin je raširen.

Platna bilanca u milijunima dolara 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Poslovno okruženje

Strukturne su reforme unaprijedile poslovnu klimu te povećale konkurentnost. Dužnosnici se nadaju da će se program privatizacije ubrzati, a prodaja jedne velike banke gotovo je pri kraju. Smanjio se porez na dohodak poduzeća, a odobrena je i amnestija. Pojačana su nastojanja da se skrati birokratski postupak, ojača konkurentnost te potakne trgovina. Vlada je objavila popis tvrtki koje namjerava privatizirati te nastavlja s prodajom jedne velike banke. Gospodarstvo guše pretjerane regulativne mjere.

-388 -465

-484

-671 -743

Uvoz i izvoz 2011. udjele (%)

Glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

Glavna izvozna tržišta

92,0

Europa

93,7

Azija

4,3

Azija

3,7

Afrika i Bliski istok

1,8

Sjeverna Amerika

0,9

Sjeverna Amerika

0,9

Južna Amerika

0,8

Druga zemlje

0,8

Afrika i Bliski istok

0,6

Južna Amerika

0,2

Druga zemlje

0,3

-979 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

profil države

Grčka

6,9% rast BDP-a u 2011.

Grčko gospodarstvo tone za 6% u 2012. U 2012. očekuje se pad realnog BDP-a već petu godinu zaredom, a daljnje gospodarsko stezanje izgledno je i u 2013. Nezaposlenost je u porastu te će 2012. premašiti 20%. U 2012. postalo je jasno da provođenje programa štednje kasni. Grčkom gospodarstvu trebat će najmanje deset godina da se vrati u predkrizno stanje.

Nakon nekoliko godina nimalo dojmljivog rasta, grčki realni BDP 2008. godine počeo je padati, označivši početak prve recesije u toj zemlji od 1993. Blage fiskalne mjere i slaba kontrola potrošnje rezultirali su fiskalnim deficitom od 12,9% BDP-a.

Pregled gospodarstva

Recesija se nastavila i u 2011. godini, kada je realni BDP pao za 6,9% (bila je to četvrta uzastopna godina pada). Grčka prekomjerna ovisnost o inozemnim kreditima stvorila je probleme koji su se odrazili daleko izvan njezinih granica. U domovini su, pak i potrošnja i investicije naglo pale. Grčko gospodarstvo je malo i čini manje od 3% prihoda euro zone. Smatra se da neslužbeno

20,9% nezaposlenost u 2012.

gospodarstvo čini čak jednu trećine sve gospodarske djelatnosti.

Gospodarski izgledi

U 2012. godini očekuje se pad BDP-a za 6%. Problemi proizlaze iz značajnog smanjenja domaće i vanjske potražnje. Gospodarska aktivnost je u prvom tromjesečju 2012. godine pala za 6,2% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Zbog razmjera gospodarskog slabljenja vladi je dodatno otežano ispunjavanje ciljeva vezanih uz proračunski deficit. Trenutno je opseg grčkog gospodarstva 14% manji nego prije tri godine, pa će joj trebati najmanje deset godina da se vrati u predkrizno stanje. Vlada već zaostaje s rasporedom reformi,

osobito kad je riječ o privatizaciji i ubiranju poreza. Grčke nevolje produbile su nesigurnosti potrošača u vezi zaposlenja i dugovanja, zbog čega su oni smanjili potrošnju i pokušali se izvući iz kredita. Realna vrijednost krajnje privatne potrošnje u 2011. je pala za 7,3%, a daljnji pad od 0,8% očekuje se i u 2012. Cijene nekretnina mogle bi pasti i do 15% u naredne dvije godine jer će povećanje kamatnih stopa otežati zajmoprimcima, koje su vladine mjere štednje već teško pogodile, otplatu hipoteka. Nezaposlenost je u 2011. godini skočila na 17,7%, a u 2012. najvjerojatnije će doseći 20.9%. Samo tijekom 2011. zatvoreno je 100.000 radnih mjesta. Prema istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, nezaposlenost u dobnoj skupini od 15 do 24 godine sredinom 2011. dosegla je vrhunac od 43%, što je gotovo dvostruko više nego 2008. Do 2015. godine ukinut će se 150.000 radnih mjesta u javnom sektoru. Nadalje, zaposlenici u privatnom sektoru suočavaju se s kašnjenjem isplata plaća dok se poduzeća bore s padom prodaje i jedva održavaju likvidnost. Gotovo polovica nezaposlenih u zemlji bez posla je godinu dana ili dulje. Mnogi su Grci iselili iz gradova i vratili se poljoprivredi. Drugi, pak, emigriraju u Australiju i drugdje.

Tržišni potencijal

Pred grčkim je gospodarstvom dugo razdoblje mukotrpne borbe koje će proizaći iz trenutnih fiskalnih problema. Izvoznici gube tržišni udio na nekolicini tradicionalnih tržišta, a istodobno troškovi rada štete profitabilnosti ključnih industrijskih sektora, uključujući turizam. Burze nisu uvjerene u sposobnost Grčke da dovede svoje financije u red bez proglašenja nemogućnosti otplate dugovanja. Grčka će u doglednoj budućnosti biti izrazito osjetljiva na vanjske šokove. Dugoročni problemi ove države

jednako su zloslutni. Potrošnja ovisna o dobi među najvišima je u Europskoj uniji. Prema računici MMF-a, potrošnja na mirovine će se u razdoblju od 2010. do 2050. bez temeljnih reformi povećati za više od 12 postotnih bodova BDP-a. Reforma mirovinskog sustava najavljena 2010. barem će djelomično riješiti te probleme. Državni zdravstveni sustav također je izrazito fragmantiran pa će u istom razdoblju doći do povećanja od oko 4 postotna boda BDP-a.

Vanjski dug u milijunima eura 224,946

191,985 177,105

181,902 156,995

154,660

Poslovno okruženje

Krutost domaćeg tržišta podriva konkurentnost i onemogućuje razvoj produktivnosti. Mnoge industrijske sektore odlikuje oligopolija, zbog čega je profit visok, ali proizvodnost u padu. Institucije nisu funkcionalne, a usto složeni zakonski ovir otežava strana ulaganja dok su državna poduzeća na zlu glasu kao sasvim neučinkovita. Zakoni kojima se regulira zaštita zaposlenika i masovna otpuštanja su ublaženi. Otprilike 4500 pravnih osoba i agencija je zatvoreno ili spojeno od početka provođenja programa štednje. Grčka je također posvećena punoj liberalizaciji svojeg uslužnog sektora, što je cilj naveden kao jedan od uvjeta dodjele paketa spasa Europske unije i MMF-a. Pod pritiskom Bruxellesa grčka vlada je provela dva programa štednje ne bi li dovela pod nadzor svoj deficit koji je izvan svake kontrole. Neke od mjera toga programa su podizanje stope PDV-a s 19 na 21%. U 2011. političari su uspješno izveli dodjelu licenca za mobilnu telefoniju kojom su prikupili 381 milijun eura. Neplaćanje poreza ključan je problem grčkih financijskih tegoba. Grčki ekonomisti procjenjuju da između 30 i 40% sve gospodarske aktivnosti u Grčkoj koja bi se mogla oporezivati prođe nezabilježeno od strane porezne uprave. Vlada se restrukturiranjem porezne uprave i okomljivanjem na neplatiše do 2013. nada prikupiti gotovo 12 milijardi eura.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

Platna bilanca u milijunima dolara 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

-29,705

-31,060

-29,195

-35,949

Uvoz i izvoz glavna izvozna tržišta

2011. udjel (%)

glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

70,6

Europa

68,1

Afrika i Bliski istok

10,4

Afrika i Bliski istok

13,9

Druge zemlje

6,4

Azija

13,9

Sjeverna Amerika

5,9

Sjeverna Amerika

1,8

Azija

5,4

Južna Amerika

1,4

Južna Amerika

0,9

Druge zemlje

0,8

-44,922 -50,956 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

profil države

Turska

8,5%

rast BDP-a u 2011.

Turska očekuje rast BDP-a od 2,2 posto u 2012. Nakon nekoliko godina vrlo brzog rasta, u 2012. očekuje se nagli pad gospodarskih djelatnosti. Usporavanje rasta donijet će i neke koristi te omogućiti smanjenje manjka na tekućem računu i inflaciju.

S obzirom na to da je polovica stanovništva mlađa od 30 godina, glad za potrošnjom je golema. Analitičari predviđaju da će do 2030. Turska postati peto po veličini gospodarstvo u Europi te glavno presjecište trgovine između zapadne Europe, Bliskog istoka i azijskih gospodarstava.

Pregled gospodarstva

Između 2002. i 2008. godine stvarni je rast BDP-a u prosjeku iznosio više od 6 posto godišnje, povećavši proizvodnju za trećinu. Rast je pratio snažan porast novih radnih mjesta u sektoru industrije i usluga, a fizički su radnici napustili poljoprivredni sektor. U ovom su se razdoblju strana ulaganja uvelike povećala, a strana je trgovina drastično porasla. Tijekom 2008. država je zapala u recesiju koja je potrajala četiri tromjesečja. Osjetan pad izvoza (uglavnom u Europsku uniju) bio je glavni razlog za krizu. Industrijske grane koje se oslanjaju na velik broj niže obrazovanih radnika pretrpjele su najveću štetu. Godine 2010. zabilježen je snažan oporavak gospodarstva nakon što je stvarni BDP porastao za 9,2 posto pa je

Turska te godine bila jedna od zemalja s najbržim rastom. Povoljan je uzlet održao rast stvarnog BDP-a od 8,5 posto 2011. Snažna ulaganja poduprla su razvoj gospodarstva, a u drugoj polovici 2011. povećao se i izvoz. Proizvodnja je danas puno veća nego na vrhuncu ostvarenom prije krize. Vlada ne uspijeva smanjiti golemo neformalno gospodarstvo, što slabi učinkovitost zakonodavnih mjera. Procjenjuje se da je 2004. godine 53 posto radne snage bilo neprijavljeno, a udio neprijavljenih 2010. godine bio je oko 44 posto.

Gospodarski izgledi

Nakon porasta od 8,5 posto ostvarenog 2011., 2012. godine turskom gospodarstvu slijedi nagli pad jer bi stvarni BDP trebao

porasti tek za 2,2 posto. Pad se pripisuje spoju restriktivne monetarne i fiskalne politike. Situaciju također otežava prelijevanje krize iz eurozone. Smanjenje razvoja gospodarstva ima određenih koristi te omogućuje smanjenje manjka na tekućem računu i inflacije, dvaju područja koja već dugo muče tvorce gospodarske politike. Službena Ankara muči se s ograničavanjem kreditne ekspanzije koja je zaslužna za brz oporavak gospodarstva. Kreditiranje se usporilo u četvrtom tromjesečju 2011. Inflacija je te godine iznosila 6,5 posto, a predviđa se da će 2012. godine cijene porasti za 10,2 posto, što je znatno više od ciljane stope rasta središnje banke od 5 posto. Kreditiranje je ograničeno, no za ostvarenje ciljeva središnje banke potrebne su još strože mjere. S obzirom na to da je polovica stanovnika mlađa od 30 godina, glad za potrošnjom je golema. U stvarnim je okvirima potrošnja građana 2011. godine porasla za 9,8 posto, no očekuje se da 2012. neće biti promjena zbog ograničenja kreditiranja građana. U sljedećih se nekoliko godina očekuje oporavak potrošnje. Razmjerno stabilna bilanca javnog i privatnog sektora potaknula je veći priljev izravnih stranih ulaganja, kojih je 2011. godine ukupno bilo oko 15,7 milijuna američkih dolara. Stopa nezaposlenosti 2011. godine iznosila je 9,8 posto, a 2012. godine past će na 8,2 posto. Postotak nezaposlenosti u ruralnim područjima i na istoku zemlje znatno je veći od državnog prosjeka i vrlo ozbiljan problem. Stopa zaposlenosti u Turskoj najniža je među zemljama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. Na tržištu rada u Turskoj sudjeluje tek 25 milijuna radnika, što je tek nešto više od trećine ukupnog stanovništva.

Tržišni potencijal

Rast je utemeljen na vrlo uskom području te uvelike ovisi o građevinarskom i stambenom sektoru. Međutim, međunarodni

analitičari daju optimistične prognoze za budućnost Turske, trenutno 16. po veličini gospodarstvo u svijetu. Vladin je plan da se Turska do 2023. prometne među prvih deset, a te će godine država proslaviti stogodišnjicu stvaranja Republike Turske. Privatni analitičari predviđaju da će do 2030. godine tursko gospodarstvo biti peto po veličini na svijetu te da će biti glavno presjecište u trgovini između zapadne Europe, Bliskog istoka i azijskih gospodarstava. Sve veći troškovi energije otežavaju rast. Potrošnja struje godišnje raste od 8 do 10 posto, a očekuje se da će se taj trend nastaviti još barem dvadeset godina. Europska banka za obnovu i razvoj manjim će tvrtkama i zajednicama dati kredite i dotacije u vrijednosti od 6 milijardi dolara radi ulaganja u energetsku učinkovitost te tehnologiju, opremu i materijale za razvoj obnovljivih izvora energije.

Vanjski dug u milijunima eura

60,394 51,367 52,659

41,738

38,469

40,427

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

Poslovno okruženje

Poslovno okružje pati od brojnih boljki, među kojima je manjak opsežnog pravnog i zakonodavnog sustava koji štiti prava stranih ulagača, nefleksibilno tržište rada, niska stopa štednje te golemo neformalno Platna bilanca gospodarstvo. U nastojanju da poboljša u milijunima dolara ulagačku okolnu vlada nudi poticaje za brojne industrijske grane, uključujući pre- 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. hrambeni sektor, stočarstvo, razvoj staklenika, kožarstvo, obrazovanje, zdravstvo, proizvodnju lijekova, željeznicu, pomorski -13,370 promet i turizam. Privatizacija različitih državnih tvrtki privukla je interes ulagača. Tijekom 2011. prodana je tvrtka za distribuciju energije, mreža trajekata te više od 40 elektrana. -32,249 Vlada također iskušava nove oblike javnoprivatnog partnerstva u gradnji bolnica -38,434 -41,524 i luka. Zbog krutog tržišta rada teško je smanjiti neformalni sektor. Smanjenje -46,643 poreza za tvrtke privuklo je neke tvrtke u formalni sektor, no tržište rada i dalje nije fleksibilno.

Uvoz i izvoz Glavna izvozna tržišta

2011. udjel (%)

Glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

56,6

Europa

52,9

Afrika i Bliski istok

25,9

Azija

21,3

Azija

9,0

Afrika i Bliski istok

11,0

Sjeverna Amerika

4,1

Sjeverna Amerika

7,2

Druge zemlje

2,2

Druge zemlje

5,0

Južna Amerika

1,8

Južna Amerika

2,2

-77,141 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

profil države

Crna Gora

2,5% rast BDP-a u 2011.

19,9%

nezaposlenost u 2011.

Gospodarstvo Crne Gore blizu razine prije krize Crnogorsko je gospodarstvo i dalje na mukama zbog krize u eurozoni. U 2012. godini očekuje se slab ili nikakav rast. Golemi manjak na tekućem računu prava je prijetnja gospodarstvu.

Crnogorsko je gospodarstvo i dalje na mukama zbog krize u eurozoni. U 2012. godini očekuje se slab ili nikakav rast. Golemi manjak na tekućem računu prava je prijetnja gospodarstvu. Financijski položaj Crne Gore značajno se pogoršao otkako je 2009. nastupila recesija. Fiskalni su se viškovi brzo pretvorili u goleme deficite. Neformalno gospodarstvo navodno čini čak 40 posto BDP-a.

Pregled gospodarstva

Gospodarstvo Crne Gore stabilno je raslo od 2003. do 2008. godine, a rast inflacije usporen je nakon uvođenja eura. Potražnja je rasla zbog golemog porasta broja kredita. Stopa zaposlenosti i plaće rasle su, a stopa nezaposlenosti naglo pala u razdoblju od 2005. do 2008. godine. Država je 2006. i 2007. godine doživjela procvat tržišta nekretnina nakon što su bogati Rusi i Europljani počeli kupovati nekretnine na Jadranu. Međutim, država je 2009. godine zapala u recesiju kad su cijene nekretnina pale za više od 50 posto, a stvarni se BDP smanjio. Rast je 2010. godine bio vrlo slab, no gospodarstvo se 2011. godine oporavilo kad je stvarni BDP porastao za 2,5 posto. Turizam je bio glavni pokretač oporavka.

Gospodarski izgledi

Razina gospodarskih aktivnosti danas je gotovo jednaka kao i prije krize, no cr-

nogorsko je gospodarstvo i dalje u teškom stanju zbog krize eurozone. Očekuje se da će 2012. godine stvarni BDP porasti za tek 0,2 posto. Nedostatak domaće likvidnosti ozbiljno je ograničenje, a postoji i opasnost od stagnacije oporavka. Financijski položaj Crne Gore značajno se pogoršao otkako je 2009. godine nastupila velika recesija. Financijski su se viškovi brzo pretvorili u goleme deficite nakon propasti tržišta nekretnina. Golemi manjak na tekućem računu velika je prijetnja crnogorskom gospodarstu. Godine 2011. deficit je iznosio 19,2 posto BDP-a, a očekuje se da će se 2012. godine smanjiti na 17,9 posto. Povećanje konkurentnosti odigrat će ključnu ulogu u sprečavanju pogoršanja. Potražnja kućanstava i ulaganja i dalje su slabi, a broj kredita koje banke izdaju još uvijek je u padu. Stvarna je vrijednost konačne privatne potrošnje 2011. god-

Crna Gora TOP 10 u mil. eura ukupni prihod 2011.

promjena (%)

dobit/ gubitak 2011.

dobit/ gubitak 2010.

Struja

282,1

-10,44%

-66,5

16,5

Jugopetrol AD

Nafta/plin

193,4

20,89%

7,9

8,2

Kombinat Aluminijuma Podgorica A.D.

Metalurgija

191,8

-39,10%

-87,2

94,1

438.

Crnogorski Telekom A.D.

Telekomunikacije

120,1

-2,25%

16,5

19,4

554.

Roksped D.O.O.

Transport

84,4

9,94%

1,2

559.

Telenor D.O.O.*

Telekomunikacije

80,9

-1,48%

30,3

20,4

569.

Montenegro Airlines A.D.

Transport

76,7

-4,91%

-6,5

-3,7

612.

Rudnik Uglja A.D.

Metalurgija

55,0

-13,24%

1,3

9,5

647.

13 Jul - Plantaze A.D.

Poljoprivreda

39,4

2,62%

3,2

2,5

10.

672.

Trebjesa AD

Hrana/piće/duhan

30,6

-0,52%

5,6

5,2

br.

SEE TOP 100 br.

191.

Elektroprivreda Crne Gore A.D.

299.

301.

4. 5.

ime kompanije

industrija

Vanjski dug u milijunima eura 1,054 912

699

504

462

481

(*) Nesadrži operativnu dobit; Izračun dobiti i gubitka napravljen je prema tečaju 1 euro = 7,7540 norveških kruna

Uvoz i izvoz 2011. udjel (%)

Glavna uvozna tržišta

2011. udjel (%)

Europa

Glavna izvozna tržišta

94,8

Europa

79,9

Azija

3,8

Azija

12,9

Sjeverna Amerika

0,8

Južna Amerika

4,1

Afrika i Bliski istok

0,6

Sjeverna Amerika

1,5

Australia

0,1

Afrika i Bliski istok

1,3

Južna Amerika

0,0

Ostale zemlje

0,2

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

Platna bilanca u milijunima dolara 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

ine porasla za 3,2 posto, no 2012. godine očekuje se pad od 1,1 posto. Stopa nezaposlenosti kretala se na 19,9 posto 2011. godine, 2012. očekuje se porast na 20,2 posto, a u srednjeročnom bi razdoblju mogla biti još viša. Udio stanovništva u radnj snazi vrlo je nizak, a udio dugotrajno nezaposlenih i dalje raste. Provodi se proces financijske konsolidacije. Nakon značajnih rezova kapitalnih izdataka, financijski je deficit 2010. godine smanjen na 3,9 posto.

Procjena tržišnog potencijala

Gospodarstvu Crne Gore i dalje predstoje veći projekti restrukturiranja. Postoji malen, trišno orijentiran sektor koji generira većinu rasta, golemo, nereformirano i centralizirano gospodarstvo te skrivena “siva” ekonomija, koja po procjenama čini 40 posto rasta. U srednjeročnom razdoblju očekuje se stvarni rast manji od 2 posto godišnje.

Poljoprivredni sektor ima značajnog potencijala. Kad bi se smanjilo vrijeme čekanja na granicama, proizvođači bi od slabo profitnog izvoza zamrznute robe mogli prijeći na izvoz svježih namirnica. Usto, sezona sjetve jedinstvena je i uklapa se u potrebe Europske unije. Gospodarski bi izgledi trebali biti poprilično dobri kad se zahukta oporavak istočne Europe, no zasad plodove nedavnog napretka šire mase nisu osjetile. Prosječna je mjesečna plaća tek 250 eura. Golemi manjak na tekućem računu ograničava diverzifikaciju izvoza. .

Poslovno okruženje

Crna Gora ima ambiciozan program privatizacije te planira modernizirati zakone o radu radi povećanja fleksibilnosti radne snage. Veliki domaći aluminijski kompleks i većina financijskog sektora također su nedavno privatizirani. Domaću poslovnu okolinu ograničava niz pretjeranih mjera.

-846

-882 -1,014 -1,227 -1,451

-2,297 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

Nužna je veća fleksibilnost u određivanu plaća i zaštiti radnika. Mogućnost zaštite prava vlasništva također je ograničena.

profil države

Kosovo Platna bilanca u milijunima eura 2006 2007 2008 2009

%01

2010

2011

-263 -387

Kosovsko gospodarstvo stabilno raste Kosovsko gospodarstvo raste stabilno i umjerenom stopom iako će država još neko vrijeme ostati jedna od najsiromašnijih regija u Europi.

Međunarodna pomoć još je važan pokretača gospodarstva. “Siva” ekonomija ovisi o švercanoj robi. Proračunski deficit je rasta u protekle dvije godine, ali proces fiskalne konsolidacije je u priprem. Nezaposlenost je iznimno visoka. Međunarodna zajednica nadgleda Kosovo od proglašenja neovisnosti od Srbije koja još uvijek ne priznaje neovisni status svoje bivše pokrajne.

Gospodarska struktura i industrija

Poljoprivredna proizvodnja čini oko 19 posto BDP-a i zapošljava oko 16,5 posto zaposlenih. Većina poljoprivrednih gospodarstva je površinski mala, ali farme su otporniji dio gospodarstva. Večina obradive površine je u privatnom posjedu. Pšenica, kukuruz i

-870

-841 -971

-1,313 Euromonitor International from national statistics/OECD/ Međunarodni Monetarni Fond (MMF), World Economic Outlook (WEO) © Euromonitor International

grožđe glavni su poljoprivredni proizvodi. Industrijski sektor čini petinu BDP-a. Sektor se sastoji od malih tvrtki koje proizvode jednostavne metale, jednostavne strojeve ili proizvode od kože i drva. Infrastruktura je nedostatna. Kosovo ima samo jednu veliku autocestu (nedavno izgrađenu), a energetska mreža iznimno je nepouzdana. Bankarski sektor većinom je u stranom vlasništvu. Vlada je nedavno pokrenula privatizaciju 75 posto poštanskih i telekomunikacijskih usluga u vlasništvu državne tvrtke PTK.

Gospodarski izgledi

Iako je Kosovo jedan od najsiromašnijih dijelova Europe kroz zadnja dva desetljeća

bilježi stabilan rast. Novčane transakcije, koje čine oko 10 do 15 posto BDP-a u stalnom su porastu. Uz to međunarodna pomoć čini trećinu BDP-a. “Siva” ekonomija također je razvijena, a čini ju šverc cigareta, nafte i cementa. Unatoč problemima gospodarstvo je raslo umjereno u protekle dvije godine. BDP je rasta za 5,3 posto u 2011. godini, a u 2012. godini očekuje se rast od 5 posto. Gospodarstvo je raslo zbog domaće potrošnje, novčanih transakcija i stranih investicija (ponajviše u građevini). Prema nekim procjenama nezaposlenost je visok i iznosi čak oko 45 posto. Izvoz je skroman, ali bi trebao rasti. Doprinos izvoza rastu gospodarstva je skroman i to ponajviše zbog niske razine produktivnosti.

Kosovo TOP 10 br.

ime tvrtke

industrija

broj zaposlenih

Trepca PLC

Metalurgija

9822

Kosovo Energy Corporation JSC

Struja

8843

Posta dhe Telekomunikacioni i Kosoves Sh.a. (PTK)

Telekomunikacije

3349

Holding Corporacy Emin Duraku Sh.a.

Holding

2683

Kompania Kosovare per Distribuim dhe Furnizim me Energji Elektrike Sh.a.

Struja

2000

Newco Ferronikeli Complex LLC

Metalurgija

1000

Post of Kosovo Sh.a.

Telekomunikacije

926

Ben-Af Sh.p.k.

Trgovina

922

Limak Kosovo International Airport JSC

Transport

668

10.

N.H. Industria Metalike Metaliku Sh.a.

Metalurgija

588