Top 100 SEE

Prema licenciji

SEE TOP 100

Strateški partner

Partner za Hrvatsku

Ekskluzivni partner za sadržaj

Partner za upravljanje ljudima

naslovna CEE.indd 1

24.9.2010 12:21:32

Slijedite svoje snove www.hypo-alpe-adria.hr

naslovna CEE.indd 2

24.9.2010 12:22:08

SEE TOP 100 Kompanija

Sadržaj 4-16

34-35

U POTRAZI ZA RASTOM

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Pregled najboljih 100 tvrtki jugoistočne Europe po prihodu, najunosnije tvrtke te zarada tvrtki po stanovniku

Vodeći menadžeri iz država regije otkrivaju koje su protukrizne mjere poduzeli te koja su im predviđanja za iduću godinu

18-24

38-40

TOP 100 BANAKA

NAJBOLJI POSLODAVCI

Većina banaka povećala je aktivu, ali smanjila dobit; pred bankama je novih pet izazova za izlazak iz krize

26-32 TEŠKA GODINA ZA INDUSTRIJU OSIGURANJA Nakon razdoblja snažnog rasta, zbog svjetske financijske krize u 2009. premije su osjetno pale

Zadržavanje talentiranih menadžera postalo je glavni prioritet tvrtkama uoči izlaska iz krize

42-53 PROFIL INDUSTRIJE Naftne korporacije ostvarile najviše prihode, a telekomunikacijski sektor vodeći po dobiti

56-78 PROFILI DRŽAVA Iscrpan vodič kroz gospodarstva država jugoistočne Europe

Partner za Hrvatsku

Prema licenciji

PRODAJA OGLASA: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016 GLAVNI UREDNIK: Darko Markušić

IZDAVAČ: Dnevnik d.o.o.

UREDNIK PRILOGA: Vladimir Nišević

Savska cesta 66/10, 10.000 Zagreb

GRAFIKA: RedPoint; Predrag Vučinić

telefon: 01/6236-000

LEKTURA: Iva Udiković

telefaks: 01/6236-060

UPRAVA: Darko Markušić, Sanja Vernić,

e-mail: redakcija@poslovni.hr

Ivana Žmegač

TISAK: Tiskara Vjesnik

Strateški partner

Ekskluzivni partner za sadržaj

Partner za upravljanje ljudima

Slavonska avenija 4, 10.000 Zagreb SEE TOP 100 Kompanija

3-9uvod 3

3 24.9.2010 15:45:34

SEE TOP 100 Kompanija

U potrazi za rastom... mobiliziranje snaga A. T. Kearney tim

Učinak globalne gospodarske krize u jugo- viši nego 2007., i premda je oporavak bio istočnoj Europi vidi se po usporavanju svih ponešto sporiji, stvari se nisu spustile do gospodarskih aktivnosti, što se može povezati samog dna. sa snažnom ovisnošću zemalja jugoistočne Takav razvoj događaja naglašava snažnu Europe o Europskoj uniji. ovisnost ove regije o Europskoj uniji koja je Moglo bi se reći da kad Europi glavni ulagač u jugoiska unija zakašlje, jugoistočna stočnu Europu. Budući Strani investitori Europa dobije gripu. Stoga kad da su se tvrtke iz zemalja postaju oprezniji je prvi val krize pogodio EuroEuropske unije morale pu, regija jugoistočne Europe posvetiti zbivanjima na gotovo ga nije ni osjetila jer je postojala re- vlastitim domaćim tržištima, izravna strana lativno visoka trgovinska potražnja njezinih ulaganja u regiju jugoistočne Europe drastično partnera iz Europske unije. su se smanjila, sa 9% BDP-a 2007. na samo Kako je kriza ojačala, tako se njezin utjecaj 4% 2009. godine. sve više posao osjećati i u jugoistočnoj Europi Smanjenje stranih ulaganja u kombinaciji u padu izvoza i industrijske proizvodnje te s manjom potrošsmanjenjem pojedinačne potrošnje koja je bila njom po kućanstvu, među glavnim pokretačima rasta. To se može vrtoglavim rastom primijetiti i u negativnoj stopi rasta BDP-a u vanjskog duga i vijugoistočnoj Europi koja je 2009. bila gotovo sokom stopom nejednaka kao i u Europskoj uniji. zaposlenosti dovelo je do destabilizacije tržišta. Prema našim Pokazatelji Budući da poslovnim aktivnostima gospo- statističkim istražidarstva Europske unije treba otprilike šest vanjima, albansko mjeseci da dosegnu jugoistočnu Europu, gospodarstvo ostalo ostaje upitno kad će se kraj krize preliti i u je najstabilnije tijeovu regiju. Radi analize učinka krize na regiju kom krize. jugoistočne Europe proučili smo trogodišnje To se ponajviše pripisuje činjenici da razdoblje od 2007. do 2009. godine.

Godine 2007. je dosegnut vrhunac poslovnog Albanija ima relaciklusa, 2008. je bila prva krizna godina, a u tivno maleno tržište koje kriza nije teško 2009. je opći učinak krize bio najvidljiviji.

Te godine sagledali smo pet makroekonom- pogodila. S druge skih pokazatelja koji mogu objasniti učinak strane također makrize na gospodarstva i poduzeća jugoistočne leno tržište Crne Europe. Kriza je dovela regionalni rast na Gore u navedenom razinu iz 2007. Ukupan BDP svih zemalja razdoblju najteže je jugoistočne Europe u 2009. bio je samo 2% pogođeno krizom i zemlja je zabilježila pad BDP-a od 18Kriza je najvidljivija indeksnih poena. u veličini vanjskog Jedno od glavnih područja na kojima duga država je učinak krize najjugoistočne Europe vidljiviji diljem regi-

3-9uvod.indd 4

je jugoistočne Europe jest visok bruto vanjski dug. Zemlje kao što su Bugarska, Hrvatska i Slovenija koristile su dug kao jedno od glavnih sredstava za smanjenje jaza uzrokovanog izostankom gospodarskog rasta.

Tek će se vidjeti hoće li razmjerno visok dug regije imati dugoročan učinak na rast regionalnoga gospodarstva.

Visoka stopa nezaposlenosti u cijeloj regiji već dugo izaziva zabrinutost. Stoga posljedice krize nisu bile tako strahovite jer je prosječna stopa nezaposlenosti u zemljama jugoistočne Europe ostala na oko 15%. Skepsa glede razvojnog puta krize također se može primijetiti u padu potrošnje kućanstava.

SEE TOP 100 Kompanija

24.9.2010 12:24:49

SEE TOP 100 Kompanija U mnogim zemljama jugoistočne Europe visoka razina potrošnje bila je među glavnim pokretačima rasta.

Sada je osobito osjetan nedostatak tih prihoda jer su potrošači puno pažljiviji kako troše novac. Tvrtke koje su ovisile o potrošnji nalaze se u teškoj situaciji i pokušavaju iznaći nove načine kako riješiti taj prihodovni manjak.

Konačno, jugoistočna Europa tradicionalno je privlačna regija za strana ulaganja.

Premda diljem regije postoje brojne prilike za investicije, strani ulagači sada su mnogo pažljiviji.

iz perspektive uprave Istraživanje među direktorima i predsjednicima uprave 50 vodećih kompanija u jugoistočnoj Europi pokazuje kako je rast i dalje njihov glavni fokus. Investicije u inovacije i razvoj novih oblika poslovanja nisu smanjene, već su u stvarnosti izrazito povećane.

Predsjednici uprava daleko više troše na marketing i ulažu u podršku svojih podređenih kako bi zadovoljili visoka očekivanja tržišta povećanjem svojih vještina. Tako je školovanje i usavršavanje sektor u kojem nije preporučljivo rezati troškove.

Iako se kompetitivnost povećala dok mnoge kompanije mijenjaju svoj volumen, tvrtke iz jugoistočne Europe u tome vide svoju priliku s obzirom na to da “jeftin novac” više ne zagađuje kompetitivnost.

Vodeće kompanije tako se spremaju proširiti novim proizvodima i zakoračiti u nove tržišne segmente osnažene svojom glavnom djelatnošću.

Broj unutar regionalnih poslova u jugoistočnoj Europi znatno je manji od broja poslova koje na tržištu ostvaruju međunarodne tvrtke.

Ipak, tvrtke iz država poput Slovenije i Bugarske teže tome da postanu regionalni predvodnici i ne ostave tržište na raspolaganju multinacionalnim kompanijama.

Spajanja i preuzimanja realna opcija za tvrtke koje posluju u jugoistočnoj Europi

Upravo su zbog ugroženosti od preuzimanja niskim rezultatima koji ne generiraju dovrijednosti poslova koje sklapaju regional- voljno novca za podmirivanje dugovanja ne tvrtke manje, ali s proizašlih iz ulaganja u mogućnošću povećanja modernizaciju.

Slaba iskoristivost u onom trenutku kada Logika nalaže da će slaba dovest će do nižih tržišta kapitala pokažu iskoristivost dovesti do niviše volje da prihvate rižih cijena i marži u svim cijena i marži te zik koji sa sobom nosi industrijskim granama što usredotočenosti na ulaganje u kompanije će pak dovesti do nemiusluge s dodanom jugoistočne Europe. novnog rezanja troškova i Dinamika regionalnog nove standardizacije. Stoga vrijednošću tržišta sama za sebe više ostaje stvarna prijetnja da nije dovoljna da bi omose neće generirati dovoljno gućila rast kompanijama iz jugoistočne Eu- novaca za investiranje u inovacije. Odgovor je rope. Krhka domaća financijska tržišta trude naravno u ponudi valjanih dodatnih usluga koje se nabaviti novac od investitora. Jugoistočna će postati vrednije kroz privlačenje kupaca.

Europa je u stadiju transformacije, tj. prelaska Kao i u snazi koja proizlazi upravo iz loiz “rastućeg” u “zreliji stadij”. kalnoga karaktera na čemu se može graditi Financijska kriza je stigla u jako lošem tre- snažna infrastruktura i logistički kapaciteti nutku, trenutku kada su mnoge kompanije krojeni upravo prema lokalnim potrebama, jugoistočne Europe skupljale svoju snagu za što će dovesti i do viših marži. isplatu velikih dugova ili za poboljšanje svoje Kao što je većina predsjednika uprava i izlološe financijske strukture koja je u sebi nosila žila, njihova glavna briga je snagu prodaje previše kratkoročnih pozajmica. podignuti na višu razinu. U prodaji je glavno Kompanije jugoistočne pitanje osloboditi snagu za Europe uvelike su inverast i oduprijeti se Ključno je rapidno organski stirale u modernizaciju daljnjoj eroziji cijena. poboljšanje proizvodnih kapaciteta i Takav pristup zahtijeva nove nove tehnologije. U ovom vještine i menadžeri puno prodavačkih trenutku, barem gledajući više investiraju u obrazovavještina kratkoročno, susreću se s nje i usavršavanje.

P romjena BDP-a %  Bruto vanjski dug kao postotak BDP-a  Nezaposlenost %

 Udjel potrošnje kućanstava u BDP-u %  Udjel izravnih stranih ulaganja u BDP-u % Izvor: A. T. Kearney

SEE TOP 100 Kompanija

3-9uvod.indd 5

24.9.2010 12:24:49

SEE TOP 100 Kompanija (u eurima) Država

Industrija

Ukupni prihod 2009.

Godišnja promjena u prihodu (%)

Neto dobit /gubitak 2009.

Neto dobit /gubitak 2008.

1.

1.

OMV Petrom SA

Rumunjska

Nafta i plin

3.388.099.499

-25,89%

323.572.118

256.546.086

2.

2.

INA d.d.

Hrvatska

Nafta i plin

2.701.172.224

-26,21%

-105.375.852

-142.234.263 -242.046.599

3.

3.

Lukoil Neftochim Burgas AD

Bugarska

Nafta i plin

2.163.059.673

-38,99%

-90.022.139

4.

9.

Automobile Dacia SA

Rumunjska

Automobili

2.147.723.381

8,07%

54.461.954

55.710.682

5.

5.

Petrol d.d.

Slovenija

Nafta i plin

2.068.925.895

-24,31%

10.661.802

-71.145.586

6.

10.

Poslovni Sistem Mercator d.d.

Slovenija

Prodaja

1.760.096.524

-3,14%

19.281.205

32.139.000

7.

12.

Konzum d.d.

Hrvatska

Prodaja

1.733.178.012

-0,74%

62.000.922

59.193.599

8.

7.

Rompetrol Rafinare SA

Rumunjska

Nafta i plin

1.699.590.455

-23,76%

-112.131.897

-116.685.020

9.

13.

Hrvatska Elektroprivreda d.d.

Hrvatska

Električna enegija

1.669.180.947

7,48%

49.250.387

-10.247.648

10.

6.

Lukoil-Bulgaria EOOD

Bugarska

Nafta i plin

1.633.184.377

-33,96%

3.421.565

-841.075

11.

15.

Natsionalna Elektricheska Kompania EAD

Bugarska

Električna enegija

1.436.555.836

-4,91%

4.362.854

20.490.022

12.

4.

Naftna Industrija Srbije AD

Srbija

Nafta i plin

1.410.539.813

-27,39%

-392.497.466

-90.276.853

13.

16.

Metro Cash and Carry SRL

Rumunjska

Prodaja

1.374.623.441

-3,37%

30.079.746

61.795.626

14.

18.

Aurubis Bulgaria AD

Bugarska

Metalurgija

1.362.086.684

-6,32%

107.309.940

-86.441.562

15.

20.

Revoz d.d.

Slovenija

Automobili

1.290.986.052

5,69%

20.542.693

18.743.480

16.

17.

Rompetrol Downstream SRL

Rumunjska

Nafta i plin

1.248.278.616

-6,50%

-19.521.541

-53.252.629

17.

11.

JP Elektroprivreda Srbije

Srbija

Električna enegija

1.101.404.794

4,65%

-144.741

-24.991.065

18.

21.

Orange Romania SA

Rumunjska

Telekomunikacije

1.062.993.606

-7,26%

271.237.580

404.443.383

19.

Novo

Nokia Romania SRL

Rumunjska

Telekomunikacije

1.060.698.808

149,74%

37.690.118

12.801.671

20.

31.

British American Tobacco Trading SRL

Rumunjska

Hrana/Alkohol/Duhan

1.052.136.151

21,88%

77.331.306

91.685.417

21.

26.

Carrefour Romania SA

Rumunjska

Prodaja

1.051.317.660

14,66%

20.815.970

18.592.717

22.

29.

Telekom Srbija AD

Srbija

Telekomunikacije

1.013.919.968

1,63%

162.153.620

59.688.196

23.

23.

Vodafone Romania SA

Rumunjska

Telekomunikacije

982.029.953

-9,72%

244.975.368

283.186.740

24.

37.

Krka d.d.

Slovenija

Farmaceutika

940.264.046

12,80%

170.812.390

161.130.000

25.

8.

Arcelormittal Galati SA

Rumunjska

Metalurgija

923.882.868

-56,12%

-335.408.884

151.779.466

26.

24.

GDF SUEZ Energy Romania SA

Rumunjska

Nafta i plin

896.637.164

-4,61%

89.963.453

32.264.938

27.

25.

Romgaz SA

Rumunjska

Nafta i plin

892.031.503

-3,38%

135.390.510

134.823.145

28.

44.

Kaufland Romania SC

Rumunjska

Prodaja

882.188.019

28,75%

18.660.030

3.441.012

29.

36.

Romtelecom SA

Rumunjska

Telekomunikacije

843.876.858

5,82%

26.727.106

991.880

30.

34.

Selgros Cash& Carry SRL

Rumunjska

Prodaja

820.058.731

-0,13%

24.745.767

36.076.574

31.

35.

Holding Slovenske Elektrane d. o. o.

Slovenija

Električna enegija

803.498.590

-6,20%

60.234.898

53.756.215

32.

46.

Real Hypermarket Romania SRL

Rumunjska

Prodaja

790.740.580

21,75%

-57.996.631

-51.175.527

33.

19.

Petrotel Lukoil SA*

Rumunjska

Nafta i plin

785.423.636

-34,94%

-82.598.449

-134.652.080

34.

22.

Lukoil Romania SRL

Rumunjska

Nafta i plin

784.872.367

-28,27%

-19.878.948

2.588.355

35.

30.

HT - Hrvatske Telekomunikacije d.d.

Hrvatska

Telekomunikacije

745.987.351

-19,15%

155.355.242

327.920.496

36.

47.

JP Srbijagas

Srbija

Nafta i plin

708.420.910

-4,78%

9.873.843

3.397.005

37.

Novo

Delta Maxi DOO

Srbija

Prodaja

702.792.443

8,65%

18.989.256

18.560.216

38.

49.

Engrotus d.d.

Slovenija

Prodaja

673.118.517

-0,12%

11.692.854

8.068.841

39.

38.

OMV Bulgaria OOD

Bugarska

Nafta i plin

641.909.573

-20,32%

11.230.526

4.304.566

40.

40.

E.ON Gaz Romania SA

Rumunjska

Nafta i plin

626.267.509

-15,12%

33.521.426

10.956.477

41.

58.

Zagrebački Holding d.o.o.

Hrvatska

Holding

619.993.878

1,99%

3.089.827

19.950.042

42.

48.

Mobiltel AD

Bugarska

Telekomunikacije

615.063.681

-9,35%

134.132.312

166.360.573

43.

39.

Gorenje d.d

Slovenija

Elektronika

613.982.515

-22,19%

-6.083.996

11.972.104

44.

53.

T-Mobile Hrvatska

Hrvatska

Telekomunikacije

608.675.085

-4,99%

200.595.079

214.123.578

45.

42.

Bulgargaz EAD

Bugarska

Nafta i plin

604.774.955

-18,03%

13.831.468

-46.293.901

46.

41.

C.N.T.E.E. Transelectrica SA

Rumunjska

Električna enegija

601.173.853

-15,22%

1.451.112

10.524.711

47.

Novo

Termoelektrane Nikola Tesla d.o.o.

Srbija

Električna enegija

598.770.284

5,48%

-17.739.454

-97.846.294

48.

50.

Hidroelectrica SA

Rumunjska

Električna enegija

596.572.171

-5,40%

11.441.571

16.339.980

49.

68.

CEZ Elektro Bulgaria AD

Bugarska

Električna enegija

592.602.629

7,12%

2.826.422

7.348.287

50.

43.

Lek d.d.

Slovenija

Farmaceutika

581.597.375

-19,27%

55.301.711

67.429.614

51.

54.

CFR - Calatori SA

Rumunjska

Transport

567.477.520

-4,39%

-49.755.888

-65.255.827

3-9uvod.indd 6

Ime tvrtke

2008.

2009.

SEE TOP 100 Kompanija

SEE TOP 100 Kompanija 24.9.2010 12:24:50

SEE TOP 100 Kompanija

2008.

2009.

SEE TOP 100 Kompanija

(u eurima)

Ime tvrtke

Država

Industrija

Ukupni prihod 2009.

Godišnja promjena u prihodu (%)

Neto dobit /gubitak 2009.

Neto dobit /gubitak 2008.

52.

27.

U.S. Steel Srbija d.o.o.

Srbija

Metalurgija

561.578.401

-44,37%

-153.051.128

4.914.422

53.

77.

Mediplus Exim SRL

Rumunjska

Prodaja

539.104.928

15,50%

19.127.388

2.854.960

54.

72.

HEP-proizvodnja d.o.o.

Hrvatska

Električna enegija

537.173.087

1,58%

1.676.958

3.370.396

55.

33.

Merkur d.d.

Slovenija

Prodaja

533.658.244

-40,16%

13.643.838

26.474.797

56.

76.

Bulgarian Telecommunications company AD

Bugarska

Telekomunikacije

529.819.565

15,08%

44.210.386

-100.745.464

57.

61.

Electrocentrale Bucuresti SA

Rumunjska

Električna enegija

527.067.342

-3,04%

-10.137.916

-86.714.913

58.

Novo

Philip Morris Trading SRL

Rumunjska

Hrana/Alkohol/Duhan

520.927.824

11,39%

18.776.031

3.177.792

59.

51.

Compania Nationala de Autostrazi si Drumuri Nationale din Rumunjska SA

Rumunjska

Građevina

512.007.206

-17,63%

-124.922.984

12.173.838

60.

85.

RCS & RDS SA

Rumunjska

Telekomunikacije

509.454.998

18,12%

50.098.561

-21.167.949

61.

80.

HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o.

Hrvatska

Električna enegija

500.006.825

4,08%

-7.261.942

27.044.549

62.

71.

VIPNet d.o.o.

Hrvatska

Telekomunikacije

494.312.824

-6,62%

101.788.625

130.859.365

63.

83.

JP Elektroprivreda BiH d.d.

BiH

Električna enegija

482.722.642

4,09%

31.650.764

23.641.527

64.

32.

OMV Slovenija d.o.o.

Slovenija

Nafta i plin

475.412.849

-47,93%

14.914.555

13.338.685

65.

78.

Telekom Slovenije d.d.

Slovenija

Telekomunikacije

472.053.821

-4,41%

57.375.244

95.968.000

66.

Novo

Mercator - S d.o.o.

Srbija

Prodaja

471.600.302

318,49%

12.071.671

-4.259.543

67.

Novo

Enel Energie Muntenia SA

Rumunjska

Električna enegija

470.927.523

173,16%

3.173.877

21.874.270 61.157.276

68.

66.

Coca-Cola HBC Romania SRL

Rumunjska

Hrana/Alkohol/Duhan

469.373,221

-11,14%

40.756.621

69.

Novo

Metro Cash and Carry Bulgaria EOOD

Bugarska

Prodaja

463,878.251

-7,44%

40.553.116

41.802.202

70.

67.

MOL Romania Petroleum Products SRL

Rumunjska

Nafta i plin

461.647.224

-11,75%

17.437.266

10.785.211

71.

Novo

Enel Energie SA

Rumunjska

Električna enegija

459.662.755

2,51%

-11.037.628

20.775.156

72.

84.

Cosmo Bulgaria Mobile EAD

Bugarska

Telekomunikacije

450.662.379

-2,34%

67.665.390

83.184.633

73.

63.

OMV Petrom Marketing SRL

Rumunjska

Nafta i plin

434.359.053

-19,62%

8.478.449

15.243.244

74.

132.

GEN-I d.o.o.

Slovenija

Električna enegija

433.311.364

34,84%

9.877.832

5.216.024

75.

100.

J.T. International Romania SRL

Rumunjska

Hrana/Alkohol/Duhan

428.057.716

12,03%

-4.448.007

12.176.439

76.

62.

OMV Hrvatska d.o.o.

Hrvatska

Nafta i plin

427.030.295

-24,81%

2.073.417

-8.067.151

77.

Novo

Cosmote Romania Mobile Telecommunications SA*

Rumunjska

Telekomunikacije

424.955.628

47,72%

-56.087.213

-96.290.278

78.

94.

AETs Kozloduy EAD

Bugarska

Električna enegija

423.920.279

-0,77%

33.255.447

35.846.674

79.

65

Overgas Inc. AD

Bugarska

Nafta i plin

415.453.797

-26,86%

4.092.380

5.699.371

80.

88.

Mobitel d.d.

Slovenija

Telekomunikacije

414.015.617

-9,00%

41.153.825

58.954.769

81.

52.

Okta AD

Makedonija

Nafta i plin

402.420.570

-38,02%

2.148.179

-22.424.148

82.

70.

SCT d.d.

Slovenija

Građevina

401.375.966

-24,85%

775.306

7.178.798

83.

95.

K and K Electronics EAD*

Bugarska

Prodaja

399.974.435

-5,66%

5.125.701

13.482.256 25.855.611

84.

103.

Nuclearelectrica SA

Rumunjska

Električna enegija

397.513.588

5,33%

11.673.546

85.

Novo

JT International Manufacturing SA

Rumunjska

Hrana/Alkohol/Duhan

397.491.745

15,71%

2.125.925

5.124.930

86.

Novo

Elektrovojvodina d.o.o.

Srbija

Električna enegija

396.187.511

2,99%

-6.931.560

-8.322.647

87.

104.

Pliva Hrvatska d.o.o.

Hrvatska

Farmaceutika

394.533.227

-1,31%

-25.168.704

1.319.568

88.

105.

Vindija d.d.

Hrvatska

Hrana/Alkohol/Duhan

388.311.694

-1,70%

8.959.796

4.471.799

89.

87.

Complexul Energetic Turceni SA

Rumunjska

Električna enegija

387.204.338

-9,72%

5.032.794

5.006.442

90.

59.

YugoRosGaz AD

Srbija

Nafta i plin

385.286.728

-32,94%

13.715.564

23.495.704

91.

129.

Tisak d.d..

Hrvatska

Poslovne i konzumentske usluge

384.907.694

14,13%

2.454.869

7.406.153

92.

56.

Alro SA

Rumunjska

Metalurgija

384.237.129

-33,70%

18.498.833

62.036.273

93.

28.

Porsche Romania SRL*

Rumunjska

Automobili

382.924.301

-57,17%

38.379.516

66.229.140

94.

Novo

Idea d.o.o.

Srbija

Prodaja

377.417.060

27,12%

-25.973.722

-24.001.821

95.

Novo

Rewe Romania SRL

Rumunjska

Prodaja

371.892.253

24,48%

9.438.492

7.449.676

96.

Novo

Elektrodistribucija-Beograd d.o.o.

Srbija

Električna enegija

371.456.458

9,94%

-8.510.671

-14.322.402

97.

Novo

E.ON Bulgaria Sales AD

Bugarska

Električna enegija

368.851.076

5,63%

971.455

-2.773.758 -30.778.806

98.

92.

Lukoil - Beopetrol AD

Srbija

Nafta i plin

363.339.910

-18,11%

-21.220.142

99.

131.

EVN Bulgaria Elektrosnabdiavane AD

Bugarska

Električna enegija

360.276.200

9,54%

-719.899

37.324

100.

Novo

Rudarski Basen Kolubara d.o.o.

Srbija

Metalurgija

360.101.972

-1,78%

2.284.886

-14.838.567

(*) Označava neto prihod i bruto dobit/gubitak u 2009.

SEE TOP 100 Kompanija

3-9uvod.indd 7

24.9.2010 12:24:50

SEE TOP 100 Kompanija

Ukupan prihod 100 najboljih tvrtki u 2009. godini pao za 14 posto na 78 milijardi eura Rumunjski OMV Petrom predvodi ljestvicu najuspješnijih već drugu godinu, a popisu se pridružilo 16 novih tvrtki Ukupni prihod 100 najuspješnijih tvrtki s područja jugoistočne Europe u 2009. godini pao je za 14 % na 78 milijardi eura. Rezultat ne iznenađuje s obzirom da je globalna kriza nepovoljno utjecala na regiju. Kao što je i očekivano, naftne kompanije ostvarile su najveći ukupni prihod od 25,6 milijardi eura u 2009. godini. Te su tvrtke i 2008. godine predvodile ljestvicu najuspješnijih, no sa znatno višim prihodom, većim za gotovo 28 %. Isto tako, predvodnica ljestvice 100 najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe jest najveća regionalna naftna kompanija, rumunjski OMV Petrom. OMV Petrom ostvario je najveći prihod u 2009. godini i već treću godinu zaredom bio uspješniji od ostalih kompanija s ljestvice najboljih, ostvarivši 3,388 milijardi eura prihoda, manjim nego 2008. godine kad je zabilježen prihod od

4,851 milijardi eura. Tvrtka je godinu završila s neto dobiti od 323,6 milijardi eura ili 26 % više nego godinu ranije. Dobri financijski rezultati kompanije OMV Petrom nastavili su se i u 2010. godini.

U prvoj polovici godine tvrtka je zabilježila znatno višu neto dobit od 360 milijuna eura, što je četiri puta više nego u istom razdoblju prošle godine. Smatraju da je takav uspjeh rezultat povoljne okoline za rast cijena nafte i strogog upravljanja troškovima. Prema prognozama tvrtke, druga će polovica godine biti puna izazova jer će zahtjevni uvjeti potražnje i promjenjiva radna okolina utjecati na pokazatelj rafinerijske marže i devizni tečaj. U svibnju 2010. godine rumunjsko Ministarstvo gospodarstva odlučilo je prodati 11,84 % udjela u OMV Petromu od ukupno 20,64 % vlasništva tvrtke putem javne

ponude na Bukureštanskoj burzi. Iz tvrtke je najavljeno da će do 2015. godine morati uložiti preko milijarde eura kako bi osnažili razvoj, a objavljeni su i planovi za izdavanje dionica u vrijednosti od 600 milijuna eura kako bi se prikupila potrebna sredstva.

Hrvatska naftna kompanija INA-Industrija Nafte našla se na drugom mjestu ljestvice najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe u 2009. godini. INA je 2009. godinu završila s ukupnim prihodom od 2,7 milijardi eura, što je za četvrtinu manje od 3,65 milijardi eura ostvarenih u 2008. godini. INA je 2009. godine uspjela smanjiti gubitak od 142 milijuna eura iz 2008. i svesti ga na 105,4 milijuna eura. Tvrde da je ostvaren manji prihod uslijed nižih prodajnih cijena iako je opseg izvoza sirove nafte i naftnih derivata ostao gotovo jednak onome iz 2008.

Karta TOP 100 kompanija

3-9uvod.indd 8

SEE TOP 100 Kompanija

24.9.2010 12:24:53

SEE TOP 100 Kompanija godine. Distributeri električne energije 2009. godine našli su se na drugom mjestu prema ukupnom prihodu sa 13,5 milijardi eura koji je gotovo nepromijenjen u odnosu na 2008. godinu. U pogledu broja tvrtki koje su se našle na ljestvici sto najboljih, naftne kompanije našle su se na samom vrhu. Ljestvica okuplja 24 naftne tvrtke, 22 distributera električne energije, 16 tvrtki koje se bave maloprodajom i veleprodajom i 15 telekomunikacijskih tvrtki. Iznenađuje činjenica da su se na popisu najboljih tvtki našle tri automobilske tvrtke, a rumunjska Dacia popela se s devetog mjesta 2008. godine na četvrto mjesto. Tri su automobilske tvrtke ostvarile peti najveći ukupni prihod od 3,822 milijardi eura, što je gotovo 11 % manje u odnosu na 2008. godinu. Rumunjske tvrtke, njih 41, prevladavaju ljestvicom 100 najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe 2010. godine, a tako je bilo i prošle godine.

Drugo mjesto prema broju tvrtki na ljestvici pripalo je Bugarskoj sa 16 tvrtki, a prate je Srbija i Slovenija koje su svaka bile zastupljene sa 14 tvrtki. Na ljestvici se našlo 13 hrvatskih tvrtki. Bosanski distributer električne energije JP Elektroprivreda BiH d.d. našao se na 63. mjestu, a makedonska naftna rafinerija Okta AD na 81. mjestu.

Metodologija Ljestvica sto najuspješnijih tvtki jugoistočne Europe okuplja najveće tvtke u regiji na temelju ukupnog prihoda za fiskalnu godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine. Ukupni prihod najbolji je instrument za procjenu veličine neke tvrtke. Osim prihoda od prodaje, uključuje financijsku dobit koja je temeljni dio dobiti tvrtki usmjerenih na izvoz. Izvješća o dobiti i gubitku hrvatskih tvrtki za 2009. i 2008. godinu odnose se na dobit i gubitak prije oporezivanja.

Rangiranje uzima u obzir nefinancijske institucije registrirane u sljedećim državama: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugraska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Slovenija i Rumunjska.

Banke, investicijske i osiguravajuće kuće su isključene s popisa s obzirom da ukupni prihod nije glavni pokazatelj njihvog poslovanja.

Zato smo napravili odvojene rang liste za TOP100 najvećih banaka u regiji kao i TOP100 najvećih osuguravateljskih tvrtki.

Banke su posložene prema ukupnoj imovini, a

osiguravateljske kuće prema porastu zaračunate bruto premije zaključno sa 31. 12. 2009. godine. Podaci upotrebljeni u SEE Top 100 izvučeni su iz nekonsolidiranih izvješća kompanija, a prikupljeni su iz službenih izvora poput burzi, korporativnih web stranica, kao i od tržišnih regulatora i u izravnoj komunikaciji sa kompanijama. Inicijalno su se na popisu nalazilo 1200 tvrtki, a uključene nisu sve one koje nisu dostavile financijske izvještaje do zadanog roka.

Kako bi usporedba bila moguća financijski pokazatelji tvrtki pretvoreni su iz lokalnih valuta u euro i to prema tečaju središnje banke svake pojedine države za zadnji radni dan 2009. godine. Podaci za 2008. pretvoreni su u euro prema tečaju na zadnji radni dan 2008. godine.

Napomena: Ovo su kompanije iz prošlogodišnjeg izdanja koje nisu poslale podatke za izdanje od ove godine:, Naftex Petrol EOOD, Evrofutbol OOD, Assarel Medet AD (Bugarska), EVN Macedonia AD, Feni Industries AD (Makedonija), Red Union Fenosa SA (Moldavija), Akela Goldeneye International SA, Electrica SA, Heineken Romania SA (Rumunjska), Acroni d.o.o., SODO d.o.o. (Slovenija).

SEE TOP 100 Kompanija

3-9uvod.indd 9

24.9.2010 12:24:58

SEE TOP 100 Najprofitabilnijih Najprofitabilnije tvrtke SEE TOP100 #

(u eurima)

Ime tvrtke

Država

Povrat na prihod (%) 2009.

Povrat na prihod (%) 2008.

1.

44.

T-Mobile Hrvatska d.o.o.

Hrvatska

32,96%

33,51%

2.

18.

Orange Romania SA

Rumunjska

25,52%

33,26%

3.

23.

Vodafone Romania SA

Rumunjska

24,95%

24,54%

4.

42.

Mobiltel AD

Bugarska

21,81%

24,52%

5.

35.

HT - Hrvatske telekomunikacije d.d.

Hrvatska

20,83%

35,63%

6.

62.

VIPNet d.o.o.

Hrvatska

20,59%

24,78%

7.

24.

Krka d.d.

Slovenija

18,17%

19,33%

8.

22.

Telekom Srbija AD

Srbija

15,99%

5,54%

9.

27.

Romgaz SA

Rumunjska

15,18%

13,76%

10.

72.

Cosmo Bulgaria Mobile EAD

Bugarska

15,01%

18,03%

11.

65.

Telekom Slovenije d.d.

Slovenija

12,15%

19,43%

12.

26.

GDF SUEZ Energy Romania SA

Rumunjska

10,03%

3,24%

13.

93.

Porsche Romania SRL*

Rumunjska

10,02%

6,98%

14.

80.

Mobitel d.d.

Slovenija

9,94%

12,96%

15.

60.

RCS & RDS SA

Rumunjska

9,83%

-4,63%

16.

1.

OMV Petrom SA

Rumunjska

9,55%

5,29%

17.

50.

Lek d.d.

Slovenija

9,51%

9,36%

18.

69.

Metro Cash and Carry Bulgaria EOOD

Bugarska

8,74%

8,34%

19.

68.

Coca-Cola HBC Romania SRL

Rumunjska

8,68%

10,91%

20.

56.

Bulgarian Telecommunications Company AD

Bugarska

8,34%

-21,88%

(*) označava neto prihode od prodaje i ukupnu dobit/gubitak za 2009.

unutar dvadeset najprofitabilnijih Dvanaest telekomunikacijskih tvrtki Više od polovice 20 najprofitabilnijih tvrtki jugoistočne Europe u 2009. dolaze iz telekomunikacijskih sektora Hrvatske, Rumunjske, Bugarske, Srbije i Slovenije.

Predvodnik je najveći hrvatski bežični operator T-Mobile Hrvatska. Prinos mu je 2009. iznosio 32,96%, a godinu prije 33,51%. Ta je tvrtka, koja je jedna od sastavnica najveće hrvatske telekomunikacijske kompanije, T-Hrvatskog telekoma (THT), prošle godine zabilježila ukupan prihod od 608,7 milijuna eura i neto profit od 200,6 milijuna eura.

Prošle godine prihod T-Mobilea je pao za pet posto, a veći dio toga pada dogodio se u drugoj polovici godine kako su recesija i novi porezni nameti uzeli danak. T-Mobile u Hrvatskoj ima tržišni udio od oko 45%.

10 prvi_dio.indd 10

Orange Rumunjska, podružnica tvrtke France Telecom za internetske i mobilne usluge, bila je druga najprofitabilnija tvrtka s prinosom od 25,52% u 2009. i 33,26% u 2008. godini.

Orange Rumunjska u 2009. ostvario je ukupan prihod od 1062 milijarde eura i neto profit od oko 271 milijun eura. Tvrtka je izjavila da su ti rezultati sukladni njezinim planovima te da je u usporedbi s prethodnom godinom na njih utjecala gospodarska kriza, ali i niže tarife te fluktuacije deviznog tečaja. Tvrtka Orange Rumunjska na kraju 2009. imala je 10,995 milijuna klijenata, što je porast od 6,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Ostalih osam tvrtki iz telekomunikacijskog sektora koje su našle svoje mjesto na popisu su: Mobiltel (Bugarska), VIPnet (Hrvatska),

HT – Hrvatske telekomunikacije (Hrvatska), Telekom Srbija (Srbija), Cosmo Bulgaria Mobile (Bugarska), Telekom Slovenije (Slovenija), Mobitel (Slovenija) i Bulgarian Telecommunications Company (Bugarska).

Metodologija Popis najprofitabilnijih tvrtki ljestvica je 20 tvrtki koje su u 2009. zabilježile najviše prinose. Prinos se računa tako da se neto dobit podijeli s ukupnim prihodom.

SEE TOP 100 Najprofitabilnijih 24.9.2010 15:49:52

prvi_dio 11

24.9.2010 12:29:12

SEE TOP 100 Kompanija

Tržišni lideri milijuna

Hrvatska

Slovenija

Makedonija

Bugarska

Rumunjska

BiH

Srbija

Karta prikazuje poziciju svake tvrtke iz SEE TOP 100 prema ukupnom prihodu, neto dobiti/gubitku i ukupnim prihodima po stanovniku u 2009. Os x je mjera za ukupnan prihod u 2009., a os y predstavlja neto dobit/gubitak. Veličina krugova prikazuje ukupan prihod po stanovniku.

12 prvi_dio 12

SEE TOP 100 Kompanija 24.9.2010 12:29:12

SEE TOP 100 Kompanija

milijuna

SEE TOP 100 Kompanija

prvi_dio 13

13 24.9.2010 12:29:13

SEE TOP 100 Po stanovniku SEE TOP 100 prihodi po stanovniku SEE TOP100 # Ime tvrtke

Država

Prihod po stanovniku 2009.

Prihod po stanovniku 2008.

1.

5.

Petrol

Slovenija

1.031,53

1.361,54

2.

6.

Poslovni Sistem Mercator

Slovenija

877,55

905,11

3.

14.

Revoz

Slovenija

643,66

608,40

4.

2.

Ina

Hrvatska

601,68

812,99

5.

24.

Krka

Slovenija

468,80

415,18

6.

136.

Elektroprivreda Crne Gore A.D.

Crna Gora

455,48

442,27

7.

31.

Holding Slovenske Elektrarne

Slovenija

400,61

426,68

8.

7.

Konzum

Hrvatska

386,06

387,79

9..

9.

Hrvatska Elektroprivreda

Hrvatska

371,80

344,90

10.

38.

Engrotus

Slovenija

335,60

335,67

11.

43.

Gorenje

Slovenija

306,12

393,02

12..

4.

Lukoil Neftochim Burgas AD

Bugarska

300,23

488,20

13..

50.

Lek

Slovenija

289,97

358,81

14.

55.

Merkur

Slovenija

266,07

444,19

15.

64.

OMV Slovenija

Slovenija

237,03

454,76

16.

65.

Telekom Slovenije

Slovenija

235,36

245,96

17.

10.

Lukoil-Bugarska EOOD

Bugarska

226,68

340,49

18.

75.

GEN-I

Slovenija

216,04

160,05

19.

80.

Mobitel

Slovenija

206,42

226,60

20.

82.

SCT

Slovenija

200,12

266,02

21.

11.

Natsionalna Elektricheska Kompania EAD

Bugarska

199,39

208,01

22.

81.

Okta AD

Makedonija

194,71

313,82

23.

371.

Crnogorski Telekom A.D.

Crna Gora

191,83

205,57

24.

12.

Naftna Industrija Srbije AD

Srbija

191,15

284,58

25.

101.

Slovenske Železnice

Slovenija

189,06

200,20

26.

105.

IMPOL

Slovenija

178,29

206,86

27.

16.

Aurubis Bugarska AD

Bugarska

175,54

260,46

28.

35.

HT - Hrvatske Telekomunikacije

Hrvatska

166,17

204,92

29.

121.

Geoplin

Slovenija

161,11

206,50

30.

122.

CIMOS

Slovenija

160,75

201.37

31.

1.

OMV Petrom SA

Rumunjska

152,51

218,04

32.

141.

Elektro Ljubljana

Slovenija

150,61

143,08

33.

17.

JP Elektroprivreda Srbije

Srbija

149,26

154,19

34.

144.

Sava Tires

Slovenija

148,33

180,49

35.

142.

Makedonski Telekomunikacii AD

Makedonija

146,08

154,60

36.

148.

Kemofarmacija

Slovenija

146.05

138,88

37.

153.

Makpetrol AD

Makedonija

138,27

191,11

38.

41.

Zagrebački Holding

Hrvatska

138,10

135,01

39.

22.

Telekom Srbija AD

Srbija

137,40

146,15

14 prvi_dio 14

(u eurima)

SEE TOP 100 Po stanovniku 24.9.2010 12:29:14

SEE TOP 100 Po stanovniku SEE TOP 100 prihodi po stanovniku SEE TOP100 # Ime tvrtke

(u eurima) Država

Prihod po stanovniku 2009.

Prihod po stanovniku 2008.

40.

166.

Družba za Avtoceste v Republiki Sloveniji

Slovenija

135,78

120,45

41.

44.

T-Mobile Hrvatska

Hrvatska

135,58

142,28

42.

455.

Telenor

Crna Gora

130,72

138,90

43.

177.

Tobačna Grosist

Slovenija

128,63

123,92

44.

172.

Elem AD

Makedonija

128,30

96,38

45.

195.

BSH Hišni aparati

Slovenija

120,82

114,63

46.

196.

Primorje

Slovenija

119,74

169,33

47.

54.

HEP-proizvodnja

Hrvatska

119,65

117,44

48.

201.

Termoelektrarna Šoštanj

Slovenija

118,34

127,98

49.

203.

Pošta Slovenije

Slovenija

116,66

124,60

50.

214.

Salus

Slovenija

111,65

106,04

51.

61.

HEP-Operator Distribucijskog Sustava

Hrvatska

111,37

106,69

52.

62.

VIPNet

Hrvatska

110,11

117,56

53.

63.

JP Elektroprivreda BiH

BiH

104,63

101,03

54.

494.

Rudnik Uglja A.D.

Crna Gora

102,66

68,37

55

236.

Elektro Maribor

Slovenija

100,89

97,99

56

242.

GEN energija

Slovenija

99,67

96,11

57

3

Automobile Dacia SA

Rumunjska

96,68

94,78

58.

36.

JP Srbijagas

Srbija

96,00

108,99

59.

37.

Delta Maxi DOO

Srbija

95,24

94,76

60.

77.

OMV Hrvatska

Hrvatska

95,12

126,13

61.

252.

Renault Nissan Slovenija

Slovenija

93,93

116,73

62.

519.

Roksped

Crna Gora

93,36

103,50

63.

520.

Crna Gora Airlines A.D.

Crna Gora

91,43

91,07

64.

263.

SI.Mobil

Slovenija

89,70

99,72

65.

39.

OMV Bugarska OOD

Bugarska

89,10

110,93

66.

525.

Kombinat Aluminijuma Podgorica A.D.

Crna Gora

88,94

0,00

67.

272.

Hella Saturnus Slovenija

Slovenija

88,45

67,04

68.

87.

Pliva Hrvatska

Hrvatska

87,88

88,78

69.

277.

Hypo Leasing

Slovenija

87,00

125,57

70.

88.

Vindija

Hrvatska

86,50

87,73

71.

91.

Tisak

Hrvatska

85,74

74,90

72.

42.

Mobiltel AD

Bugarska

85,37

93,43

73.

283.

Henkel Slovenija

Slovenija

85,29

81,59

74.

274.

T-mobile Makedonija AD

Makedonija

85,19

87,52

75.

285.

Droga Kolinska

Slovenija

84,94

100,71

76.

135.

Bechtel&ENKA Simple Partnership

Albanija

84,84

83,19

77.

45.

Bulgargaz Holding EAD

Bugarska

83,94

101,59

78.

297.

Elektro Celje

Slovenija

82,87

88,03

SEE TOP 100 Po stanovniku

prvi_dio 15

15 24.9.2010 12:29:14

SEE TOP 100 Po stanovniku SEE TOP 100 prihodi po stanovniku

(u eurima)

SEE TOP100 # Ime tvrtke

Država

Prihod po stanovniku 2009.

Prihod po stanovniku 2008.

79.

301.

Adria Airways

Slovenija

82,25

76.17

80.

49.

CEZ Elektro Bugarska AD

Bugarska

82,10

103.22

81.

304.

Vegrad

Slovenija

81,49

113.74

82.

47.

Termoelektrane Nikola Tesla DOO

Srbija

81,14

83.16

83.

543.

Plus Commerce A.D.

Crna Gora

80,58

85.59

84.

8.

Rompetrol Rafinare SA

Rumunjska

76,50

106.31

85.

328.

HIT

Slovenija

76,44

89.70

86.

52.

U.S. Steel Srbija DOO

Srbija

76,10

147.89

87.

110.

Uljanik Brodogradiliste

Hrvatska

75,58

63.77

88.

112.

Plodine

Hrvatska

75,20

65.80

89.

332.

Danfoss Compressors

Slovenija

75,17

87.69

90.

167.

Operatori i Sistemit te Shperndarjes

Albanija

74,46

40.89

91.

336.

Ljubljanske Mlekarne

Slovenija

74,04

86.11

92.

117.

Dalekovod

Hrvatska

73,60

69.31

93.

56.

Bugarskan Telecommunications Company AD

Bugarska

73,54

63.39

94.

120.

Metro Cash & Carry

Hrvatska

72,71

78.58

95.

340.

Elektro-Slovenija

Slovenija

72,15

90.86

96.

349.

Talum

Slovenija

69,74

154.40

97.

131.

Mercator - H

Hrvatska

69,47

79.38

98.

138.

Hrvatske Šume

Hrvatska

67,66

70.98

99.

130.

ASA Group

BiH

67,64

88.92

100.

133.

BH Telecom

BiH

67,10

69.90

(*) označava neto prihode od prodaje i bruto dobitak/gubitak za 2009. ** označava ukupne prihode za prvih devet mjeseci u godini

SlOvENSkE TvrTkE dOmiNiraju ljESTvicOm, a u STOPu ih SlijEdE hrvaTSkE Već tradicionalno ljestvicom TOP 100 po stanovniku jugoistočne Europe dominiraju tvrtke iz Slovenije, zemlje koja ima tek nešto malo više od dva milijuna stanovnika.

Ni popis za 2009. nije iznimka: 44 slovenske tvrtke, uključujući i predvodnika popisa, lanac benzinskih crpki Petrol, kvalificirale su se s najboljim rezultatima glede ukupnog prihoda po stanovniku.

Prošle je godine Petrolov prihod po stanovniku iznosio 1031,53 eura, što je pad sa 1361,54 eura ostvarenih prethodne godine.

Još jedna slovenska tvrtka, maloprodajni lanac Poslovni sistemi Mercator, na drugom je mjestu s prihodom po stanovniku od 877,55 eura u 2009. naspram 905,11 eura prethodne godine.

16 prvi_dio 16

Na trećem je mjestu slovenska podružnica francuskog proizvođača automobila Renaulta pod imenom Revoz s ukupnim prihodom po stanovniku od 643,66 eura u 2009., dakle zabilježila je porast od ostvarenih 608,40 eura godinu prije. Devetnaest hrvatskih tvrtki druge su po zastupljenosti na popisu.

Devet bugarskih tvrtki također je našlo svoje mjesto na ljestvici TOP 100 po stanovniku jugoistočne Europe. Premda dominiraju ljestvicom TOP 100 jugoistočne Europe po ukupnom prihodu, rumunjske tvrtke nisu ostvarile dobre rezultate kad se gleda ukupan prihod po stanovniku. Samo tri tvrtke iz te zemlje, koja ima oko 22 milijuna stanovnika, uspjele su ući na ovaj popis.

Metodologija

Ljestvica TOP 100 po glavi stanovnika jugoistočne Europe temelji se na istraživanju 1200 tvrtki za TOP 100 jugoistočne Europe i dobivena je tako što se ukupan prihod svake tvrtke podijelio s približnim brojem stanovnika zemlje u kojoj joj je sjedište. Dobiveni rezultat daje pravednu osnovu za ocjenu i uspoređivanje ukupne uspješnosti poduzeća.

SEE TOP 100 Po stanovniku 24.9.2010 12:29:18

prvi_dio 17

24.9.2010 12:29:26

SEE TOP 100 Banke SEE TOP 100 Banke Ukupna imovina 2009.

Godišnja promjena imovine (%)

Neto dobit/ gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

2008.

Država

2009.

Ime tvrtke

1.

1.

Nova ljubljanska banka d.d.

Slovenija

15.509.083.000

7,13%

-23.621.000

49.188.000

2.

2.

Banca Comerciala Romana SA

Rumunjska

15.261.074.926

0,04%

262.688.378

489.728.997

3.

4.

Zagrebačka banka d.d.

Hrvatska

12.703.185.336

3,83%

166.434.010

190.356.786

4.

3.

BRD – Groupe Societe Generale SA

Rumunjska

10.961.228.494

-5.88%

184.255.645

339.627.681

5.

5.

Privredna banka Zagreb. d.d.

Hrvatska

8.830.720.324

1,22%

126.878.559

150.216.160

6.

6.

Erste & Steiermärkische Bank d.d.

Hrvatska

6.698.499.589

7,40%

83.075.892

107.541.002

7.

7.

Unicredit Bulbank AD

Bugarska

5.889.496.531

4,58%

98.680.356

147.612.523

8.

8.

Raiffeisenbank Austria d.d.

Hrvatska

5.412.456.463

-2,06%

55.828.756

68.375.333

9.

17.

Hypo Alpe-Adria Bank d.d.

Hrvatska

5.269.389.460

46,15%

16.173.937

20.301.662

10.

Nova

Volksbank SA*

Rumunjska

5.138.971.082

2,05%

-69.869.657

25.306.268

11.

Nova

Alpha Bank Romania SA.

Rumunjska

5.011.721.536

21,37%

15.420.510

33.503.714

12.

Nova

CEC Bank SA*

Rumunjska

4.920.593.916

53,70%

8.832.337

61.619.636

13.

Nova

UniCredit Tiriac Bank SA

Rumunjska

4.832.973.585

17,10%

77.735.328

89.908.232

14.

9.

Nova kreditna banka Maribor d.d.

Slovenija

4.789.377.000

4,92%

12.147.000

16.250.000

15.

10.

Raiffeisen Bank SA

Rumunjska

4.732.412.828

3,31%

68.236.479

154.071.314

16.

12.

Banca Transilvania SA

Rumunjska

4.605.333.188

14,45%

14.648.086

99.581.731

17.

14.

Abanka Vipa d.d.

Slovenija

4.510.472.000

17,97%

22.925.000

22.233.000

18.

11.

DSK Bank EAD

Bugarska

4.468.146.005

0,80%

88.045.485

135.809.349

19.

13.

United Bulgarian Bank AD

Bugarska

4.167.861.726

5,24%

51.203.325

106.698.946

20.

16.

Societe Generale – Splitska banka d.d.

Hrvatska

3.780.488.322

0,76%

42.703.463

37.069.258

21.

15.

Bancpost SA*

Rumunjska

3.450.764.584

-4,70%

22.014.939

32.395.614

22.

18.

Raiffeisenbank Bulgaria EAD

Bugarska

3.395.543.069

-3,47%

25.641.288

67.667.435

23.

19.

UniCredit Banka Slovenija d.d.

Slovenija

3.267.368.000

13,01%

8,798.000

18.483.000

24.

20.

Banca Intesa AD

Srbija

3.211.412.991

23,08%

69,642.357

66.307.091

25.

21.

Eurobank EFG Bugarska AD

Bugarska

3.081.109.299

10,82%

10.430.866

49.895.441

26.

25.

SID – Slovenska izvozna in razvojna banka d.d.

Slovenija

3.024.894.000

44,89%

948.000

2.767.000

27.

22.

SKB Banka d.d.

Slovenija

2.736.593.000

5,24%

22.913.000

26.656.000

28.

Nova

ING Bank N. V. Amsterdam Branch Bucharest*

Rumunjska

2.598.076.828

0,69%

5.569.337

24.237.383

29.

24.

Banka Celje d.d.

Slovenija

2.559.083.000

6,03%

6.771.000

11.409.000

30.

23.

Banka Koper d.d.

Slovenija

2.426.488.000

-3,01%

22.305.000

27.777.000

31.

26.

Hypo Alpe-Adria Bank d.d.

Slovenija

2.331.730.000

3,08%

2.713.000

10.954.000

32.

Nova

Piraeus Bank Romania SA*

Rumunjska

2.251.157.567

2,72%

-11.674.779

46.240.000

33.

27.

Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo

Bosna i Hercegovina

2.153.412.452

-1,95%

4.276.381

14.079.956

34.

33.

Komercijalna banka AD

Srbija

2.140.575.542

20,13%

21.436.237

31.679.120

35.

28.

First Investment Bank AD

Bugarska

2.093.886.994

-3,78%

16.371.055

26.040.607

36.

Nova

Banca Romaneasca SA

Rumunjska

2.041.069.249

-5,83%

1.787.758

15.469.236

37.

35.

Raiffeisen Bank AD

Srbija

2.018.291.709

20,28%

35.048.765

78.350.396

38.

34.

Gorenjska banka d.d.

Slovenija

1.937.579.000

6,12%

33.839.000

42.530.000

39.

32.

Hrvatska poštanska banka d.d.

Hrvatska

1.913.566.411

-4,48%

-61.429.342

1.190.128

40.

29.

Piraeus Bank Bulgaria AD

Bugarska

1.853.458.634

-12,49%

23.468.809

29.896.259

41.

31.

Raiffeisen Bank – Albanija Sh.a.

Albanija

1.824.881.817

-0,22%

33.497.584

40.672.082

42.

37.

UniCredit Bank d.d. Mostar

Bosna i Hercegovina

1.767.425.594

4,48%

15.015.109

15.749.835

43.

36.

OTP banka Hrvatska. d.d.

Hrvatska

1.717.038.230

-1,95%

12.133.121

20.281.182

44.

Nova

RBS Bank Romania SA

Rumunjska

1.697.262.423

-21,53%

30.847.621

15.522.731

45.

39.

Eurobank EFG AD

Srbija

1.531.361.796

18,39%

29.633.263

47.196.141

46.

43.

Societe Generale Expressbank AD

Bugarska

1.476.987.264

14,96%

11.573.092

19.029.773

47.

42.

Hypo Alpe-Adria Bank AD

Srbija

1.450.748.002

21,60%

19.058.368

27.819.276

48.

50.

Unicredit Bank Srbija AD

Srbija

1.415.885.505

51,67%

33.064.842

35.241.811

49.

41.

Raiffeisen Bank d.d.

Slovenija

1.381.630.000

3,13%

377.000

2.922.000

50.

30.

Credit Europe Bank SA*

Rumunjska

1.343.275.595

-6,68%

-16.303.271

16.243.350

18 prvi_dio 18

(u eurima)

SEE TOP 100 Banke 24.9.2010 12:29:27

SEE TOP 100 Banke 2008.

2009.

SEE TOP 100 Banke

51.

44.

52.

Nova

53.

54.

Ime tvrtke

(u eurima) Država

Ukupna imovina 2009.

Godišnja promjena imovine (%)

Neto dobit/ gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

Probanka d.d.

Slovenija

1.274.352.000

6,89%

5.485.000

3.779.000

Hypo Alpe-Adria banka d.d. Mostar

Bosna i Hercegovina

1.147.145.202

-7,76%

-9.841.346

-9.722.726

47.

Alpha Bank SA - Sofia branch

Bugarska

1.145.609.792

4,48%

-35.252.041

-11.791.925

55.

AIK banka AD

Srbija

1.141.128.839

31,16%

64.280.416

67.945.476

55.

45.

Banka Sparkasse d.d.

Slovenija

1.093.036.000

-7,69%

139.000

2.125.000

56.

53.

Stopanska Banka AD Skopje

Makedonija

1.072.749.276

10,08%

11.282.277

21.978.866

57.

59.

Factor banka d.d.

Slovenija

1.054.151.000

20,14%

5.363.000

8.652.000

58.

49.

Volksbank d.d.

Hrvatska

1.045.716.384

-0,10%

6.078.674

10.226.059

59.

48.

Corporate Commercial Bank AD

Bugarska

1.040.919.712

-3,32%

30.872.826

20.604.040

60.

64.

Societe Generale Bank Srbija AD

Srbija

1.039.861.642

38,69%

18.375.483

24.628.748

61.

56.

Komercijalna Banka AD

Makedonija

992.417.889

10,18%

17.575.180

22.454.116

62.

54.

EIBank AD

Bugarska

981.908.448

4,14%

2.256.842

9.720.681

63.

61.

Central Cooperative Bank AD

Bugarska

940.482.557

10,59%

11.423.283

10.968.745

64.

63.

Banka Kombëtare Tregtare Sh.a.

Albanija

930.627.651

25,36%

8.913.117

12.062.799

65.

58.

Dezelna banka Slovenije d.d.

Slovenija

911.055.000

8,57%

335.000

984,000

66.

52.

Vojvođanska banka AD

Srbija

908.478.123

0,46%

2.308.831

6.928.673

67.

60.

Banka Volksbank d.d.

Slovenija

903.931.000

4,36%

165.000

-67.000

68.

Nova

NLB Tutunska Banka AD

Makedonija

898.085.371

7,80%

7.245.885

11.027.732

69.

57.

Intesa Sanpaolo Bank Albanija Sh.a.

Albanija

858.521.110

7,76%

11.729.638

15.160.804

70.

51.

Hypo Alpe-Adria banka d.d. Banja Luka

Bosna i Hercegovina

851.854.711

-12,97%

1.187.220

4.823.016

71.

74.

Banca Comerciala Carpatica SA

Rumunjska

851.624.778

57,40%

-4.999.814

201.225

72.

46.

Crnogorska komercijalna banka A.D.

Crna Gora

840.732.000

-25,87%

-11.834.000

2.122.000

73.

62.

Allianz Bank Bulgaria AD

Bugarska

836.141.178

0,46%

2.564.129

10.659.924

74.

65.

MKB Unionbank AD

Bugarska

834,041.302

6,25%

2.322.288

6.781.776

75.

Nova

Garantibank International N.V. Branch Romania*

Rumunjska

831.083.074

92,97%

3.348.141

-19.033.195

76.

66.

EximBank SA*

Rumunjska

799.412.778

15,86%

-38.236.261

19.589.732

77.

40.

OTP Bank Romania SA

Rumunjska

789.362.613

0,18%

-2.467.953

2.489.712

78.

68.

Postna banka Slovenije d.d.

Slovenija

786.936.000

12,01%

5.004.000

2.812.000

79.

73.

Alpha Bank Srbija AD

Srbija

768.074.426

26,29%

-29.291.325

9.509.367

80.

71.

Volksbank AD

Srbija

720.708.633

11,06%

10.083.357

10.585,618

81.

70.

Banca Comerciala Intesa Sanpaolo Romania SA

Rumunjska

702.728.639

7,08%

74.911

3.877,181

82.

67.

ProCredit Bank AD

Srbija

677.374.261

0,22%

8.056.478

6.087.875

83.

Nova

NLB Razvojna Banka a.d. Banja Luka

Bosna i Hercegovina

615.648.088

-5,84%

3.580.577

7.201.035

84.

86.

Poljoprivredna banka Agrobanka AD

Srbija

615.336.046

49,00%

12.856.340

5.809.357

85.

72.

Tirana Bank Sh.a.

Albanija

613.521.477

3,95%

12.980.364

9.283.998

86.

Nova

Intesa Sanpaolo Banka BiH d.d.

Bosna i Hercegovina

595.900.462

14,62%

1.784.920

1.427.016

87.

69.

Bawag Banka d.d.

Slovenija

571.028.000

-18,60%

-2.953.000

-576.000

88.

76.

Erste bank AD

Srbija

542.241.221

5,71%

4.079.528

3.757.556

89.

75.

Investbank AD

Bugarska

521.110.730

-8,85%

3.963.023

5.755.613

90.

79.

ProCredit Bank Bulgaria AD

Bugarska

519.091.639

0,97%

6.632.990

6.600.267

91.

84.

NLB Montenegrobanka A.D.

Crna Gora

515.213,000

9,96%

1.401.000

2.290.000

92.

83.

Hypo Alpe-Adria banka A.D.

Crna Gora

507.189.000

5,16%

-18.315.000

-6.168.000

93.

Nova

Marfin Bank Romania SA

Rumunjska

481.428.346

-13,20%

4.378.619

3.902.892

94.

77.

Alpha Bank – Albanija

Albanija

470.838.163

-4,62%

2.049.375

10.430.471

95.

94.

Piraeus Bank AD

Srbija

468.493.745

42,36%

-6.083.119

3.628.464

96.

78.

OTP banka Srbija AD

Srbija

467.692.317

-7,17%

-32.693.996

15.656.466

97.

87.

NLB Continental banka AD

Srbija

464.964.323

13,19%

-6.179.648

2.264.850

98.

Nova

Banca Millennium SA

Rumunjska

462.707.879

64,55%

-38.000.000

-40.138.177

99.

Nova

Bulgarian Development Bank AD

Bugarska

461.657.199

109,62%

8.870.914

3.485.988

100.

82.

Banca Comerciala Moldova - Agroindbank SA

Moldova

458.165.695

7,26%

8.989.421

21.731.509

* označava bruto dobit/gubitak za 2009.

SEE TOP 100 Banke

prvi_dio 19

19 24.9.2010 12:29:27

SEE TOP 100 Banke

Tržišni lideri u bankarstvu milijuna

Hrvatska

BiH

Bugarska

Rumunjska

Slovenija

Makedonija

Moldavija

Srbija

Albanija

Crna Gora

Karta prikazuje poziciju svake banke iz SEE TOP 100 banaka prema ukupnoj imovini, neto dobiti/gubitku i ukupnoj imovini po glavi stanovnika u 2009. Os x je mjera za ukupnu imovinu u 2009., a os y predstavlja neto dobit/gubitak.

Veličina krugova prikazuje ukupnu imovinu po stanovniku.

20 prvi_dio 20

SEE TOP 100 Banke 24.9.2010 12:29:28

SEE TOP 100 Banke

milijuna

SEE TOP 100 Banke

prvi_dio 21

21 24.9.2010 12:29:29

SEE TOP 100 Banke

Većina banaka iz jugoistočne Europe povećala je aktivu, ali uz upola manju dobit Na kraju 2009. na području jugoistočne Europe zabilježeno je 238 aktivnih banaka koje okupljaju 60,4 milijuna korisnika Među sto najboljih banaka jugoistočne Europe većina je unatoč krizi ostvarila rast aktive, no s upola manjom dobiti Slovenska banka NLB našla se na vrhu ljestvice drugu godinu zaredom, a rumunjski BRD objavio je najveću neto dobi. Unatoč financijskoj krizi većina banaka s ljestvice sto najvećih banaka jugoistočne Europe prošle je godine ostvarila rast aktive sa stopom rasta od 0,5 do 110%.

Na kraju 2009. na području jugoistočne Europe zabilježeno je 238 aktivnih banaka koje okupljaju 60,4 milijuna korisnika. Četiri najbolje rangirane banke s područja jugoistočne Europe prošlu su godinu završile aktivom vrijednom više od 10 milijuna eura.

Iste su četiri banke predvodile ljestvicu regionalnih banaka i prethodne godine aktivom koja je također premašivala 10 milijuna eura.

milijuna eura kako bi financirao strateški rast regionalne banke i osigurao kapital. Krajem 2009. godine ukupan kapital NLB-a iznosio je 1,178 milijardi eura, a najveći dioničari bili su Republika Slovenija sa 33,1% i belgijska banka KBC sa 30,57%. Najveća rumunjska banka Banca Comerciala Romana (BCR) zauzela je drugo mjesto na ljestvici za 2009., a isto je mjesto ostvarila i godinu prije. Na kraju 2009. ukupna vrijednost aktive iznosila je 15,3 milijarde eura.

Prošlu je godinu BCR završio s najvećom neto dobiti na ljestvici sto najboljih banaka regije, a iznosila je 262,7 milijuna eura, što je više nego upola manje od neto dobiti od 489,7 milijuna eura ostvarene 2008. godine.

Banka je odlučila neisplatiti dividendu za 2009. godinu i sredstva uložiti za jačanje kapitala.

Rumunjska predvodi ljestvicu prema broju sudionika sa 21 kreditnom bankom, a slijede je Slovenija sa 18 te Bugarska i Srbija sa 17 banaka. Hrvatsku na ljestvici za 2009. godinu predstavlja devet banaka, Bosnu i Hercegovinu šest i Albaniju pet.

Tri makedonske banke (Stopanska banka, Komercijalna banka i NLB Tutunska banka u većinskom vlasništvu prvakinje liste, banke NLB) također su se našle na ljestvici, kao i tri crnogorske banke (Crnogorska komercijalna banka, NLB Montenegrobanka – u većinskom vlasništvu NLB-a, i Hypo-Alpe Adria Bank) te jedna moldavska (Banca Comerciala Agroindbank).

ZABA na trećem mjestu Neisplativi krediti

Većina banaka u regiji ostvarila je upola manju dobit ili poslovala s gubicima jer je financijska kriza i gospodarski pad 2009. godine naštetio razvoju regije. Među glavnim razlozima za pad dobiti jest porast rezerviranja što su banke morale izdvojiti kako bi u svojim portfeljima sanirale neizvršene obveze po kreditima (kredite s više od 90 dana kašnjenja u plaćanju). Iako se udio nenaplativih kredita u kreditnom portfelju nastavio povećavati 2010., većina banka s optimizmom smatra da će se taj trend promijeniti u zadnjoj četvrtini godine. Nova Ljubljanska Banka (NLB), najveća slovenska banka, našla se na vrhu ljestvice drugu godinu zaredom i završila 2009. s ukupnom aktivom od 15,5 milijardi eura.

Međutim, banka je prijavila i nekonsolidirani neto gubitak od 23,6 milijuna eura za 2009. zbog porasta rezerviranja. Godine 2008.

NLB je ostvario neto dobit od 49,2 milijuna eura. Sredinom 2010. NLB je najavio da do kraja godine planira povećati kapital za 400

22 prvi_dio 22

To je bio prvi slučaj neisplate dividende od 2005. kad je austrijski Erste Bank kupio 69,3% banke od rumunjske vlade.

Hrvatska Zagrebačka banka (Zaba) našla se na trećemu mjestu sa 12,7 milijarde eura aktive ostvarene na kraju 2009., čime se za jedno mjesto poboljšala u odnosu na 2008. godinu. Zaba je također ostvarila treću najveću dobit na ljestvici sto najuspješnijih banaka regije sa 166,4 milijuna eura u odnosu na 190,4 milijuna ostvarena 2008. godine.

Najveći dioničari Zabe na kraju 2009. bili su UniCredit Bank Austria AG sa 84,21% udjela i Allianz SE sa 11,72%.

Još jedna velika rumunjska banka – BRD (dio francuske bankarske grupe Societe Generale) – zasjela je na četvrto mjesto sa 10,96 milijardi eura ukupne aktive i time pala za jedno mjesto u odnosu na 2008. godinu. Međutim, BRD je ostvario drugu najveću neto dobit u 2009., 184,3 milijuna eura, što je znatno niže u usporedbi s neto dobiti od 339,6 milijuna eura koje je postigla 2008. godine.

Metodologija TOP 100 banaka ljestvica je sto banaka na području jugoistočne Europe sastavljena na temelju njihovih bilanci do 31. prosinca 2009. godine.

U ljestvicu su uvršteni i podaci o neto dobiti i gubicima. Kako bismo ih lakše usporedili, rezultati su izraženi u eurima prema službenom tečaju narodnih banaka za zadnji radnji dan 2009. i 2008. godine. Domaćom valutom koristili smo se u računanju godišnje razlike u ukupnoj aktivi.

SEE TOP 100 Banke

24.9.2010 12:29:30

SEE TOP 100 Banke

Pet izazova bankarske industrije: perspektiva zemalja jugoistočne Europe A. T. Kearney tim Nakon mjeseci previranja bankarska industrija jugoistočne Europe konačno pokazuje znakove stabilnosti. Likvidnost bankarskog sektora je solidna, a nijedna se banka nije povukla s tržišta ili bankrotirala. Dakako, tržište je i dalje nesigurno.

Kreditni portfelji i dalje su pod pritiskom na većini tržišta, a njihov će se negativan učinak na profitabilnost nastaviti. Bankarska industrija u ovoj regiji vrijedno radi na ponovnom rastu kapitala i profitabilnosti.

Raspon dobiti i dobit redovnog poslovanja gotovo su iznad prosjeka.

Najbolje banke pripremaju se za nove tržišne uvjete te nastoje zadovoljiti potrebe nove generacije klijenata i nositi se s neizbježnim novim regulativama.

Istinski uspjeh u bankarstvu nove generacije postići će oni koji u sljedećem razdoblju svladaju pet izazova bankarske industrije: – naći pravi pristup novoj generaciji klijenata; – provesti nov pristup upravljanja rizikom; – slijediti nove vanjske i unutarnje regulative i pravila; – koristiti se novom tehnologijom i infrastrukturom kako bi se unaprijedila učinkovitost; – steći odgovarajuća sredstva koja će privući dovoljno kvalitetnoga kapitala.

Razmotrimo što svaki od tih izazova podrazumijeva.

žele uspješno konkurirati na tržištu. Dok banke osmišljavaju posebne proizvode koji će popratiti promjene, pakiranje, usluge koje podržava informacijska tehnologija i obrazovanje klijenata postat će ključni.

Narušeno povjerenje globalne javnosti banke će prisiliti da posebnu pozornost posvete ponovnom stjecanju povjerenja klijenata.

Depozitne baze većine zemalja jugoistočne Europe premašile su razinu ostvarenu prije početka krize, što pokazuje da je povjerenje u bankarski sektor većim dijelom obnovljeno.

Kako banke mogu profitabilno služiti ovim različitim segmentima? Bit će potrebno donijeti odluke o susljednosti pristupa u razvoju ponude, kanala, robnih marki i rentabilne usluge, biti fleksibilan, osigurati odgovarajuću informatičku infrastrukturu, razmotriti nove i tradicionalne modele bankarstva preko podružnica te nove preduvjete i profile korporativnog bankarstva.

Budući da se navike klijenata kreću prema suvremenim kanalima, zbog čega se koriste isplativim elektroničkim uslugama i onima koje podržava informacijska tehnologija, banke će morati razviti osoban odnos s klijentom,

Izvor: Središnje banke; A.T. Kearney analiza

revidirati sustav poslovnica i njihovu strukturu troškova.

2.

Nov pristup upravljanju rizikom

Utjecaj gospodarske krize na ponudu financijskih usluga ovisi o strukturalnim promjenama unutar financijske industrije, jačini konkurencije te načinu na koji institucije nude proizvode i usluge na tržištu.

1.

Nova generacija klijenata

Čitav svijet u sljedećih će deset godina zahvatiti opsežne promjene. Demografski, društveni i tehnološki čimbenici fragmentirat će potrebe i želje klijenata. Što ljudi dulje žive, više putuju i rade te se oslanjaju na virtualne usluge, banke će više upravljati njihovim troškovima, ali i nanovo definirati vlastite vrijednosti i usluge ako

Izvor: Thomson Financial; A.T. Kearney analiza

SEE TOP 100 Banke

prvi_dio.indd 23

23 24.9.2010 15:50:12

SEE TOP 100 Banke

Korištenje internetskog bankarstva osjetno se razlikuje kad uspoređujemo pojedine zemlje na jugoistoku Europe te ovisi ponajviše o raširenosti interneta. Na svim pojedinačnim tržištima bitno je razviti i dodatne usluge u sklopu ebankarstva i predstaviti ih klijentima.

5. Stjecanje odgovarajućih sredstava Izvor: A. T. Kearney analiza

Likvidnost bankarskog sektora za sada je na odgovarajućoj razini ili čak visoka. Zašto onda u pojedinim gospodarskim sustavima, vladama i sektoru maloprodaje likvidnost nije zadovoljavajuća? Smatramo da postoje dva ključna razloga za to: ponašanje banaka i zahtjev klijenata za kreditima. Banke su opreznije i izbirljivije u izdavanju kredita nego što su bile prije krize. Portfelji nekih banaka morali bi preusmjeriti poslovanje od izdavanja kredita prema naplati dugovanja. Mnogim je bankama u zemljama jugoistočne Europe teško ostvariti dodatan kapital, što također podrazumijeva oprezan rast. Gospodarska je kriza mnogim klijentima otežala otplatu kredita, no s druge strane mnogi kreditno sposobni klijenti sve su manje skloni riziku nakon krize i manje traže kredite.

Potrebno je razmotriti više čimbenika. Javljaju se pitanja o tome koja je optimalna veličina (ova nas je kriza poučila da banka nikad nije dovoljno velika da ne bi propala), koje su mogućnosti nastale nakon krize i kakav je proces konsolidacije, postoje li ublaživači generičkog rizika (na primjer kapital) te koje bismo proizvode mogli integrirati (iako je nekoć bila hvaljena, ideja o kombinaciji bankarstva i osiguranja još nije održiva).

3. Nove vanjske i unutarnje regulative i pravila Nadzorna tijela ponovno razmatraju sustave praćenja, što bi moglo dovesti do novih standarda u računovodstvu, adekvatnosti kapitala, pa čak i restrukturiranja čitavoga financijskog sustava.

Djelovanje je usmjereno prema nekoliko ciljeva: ograničenju računovodstvene prakse prema pravičnoj vrijednosti unatoč prednostima koje pruža u doba visoke likvidnosti, određivanju

24 prvi_dio.indd 24

kapitalne adekvatnosti kredita i ostvarivanju likvidnosti te usmjeravanju kapitala u različita bankarska područja. No možda će se djelovanje i širiti. Nadzorna tijela mogla bi tražiti da se omogući internetski pristup procjeni rizika svake nadzirane situacije te da se tako stvori “temperaturni prikaz” koji će pokazati porast rizika. To bi im omogućilo da opravdano ograniče pojedine rizike.

Treba razmotriti i zamku kolebljivosti (vrednovanje vrijednosnih papira olakšalo bi se određivanjem prosječne cijene u dogovorenom razdoblju, što bi pomoglo u borbi protiv kolebljivosti), ponovni otkup dionica (gotovo svaka banka ponovno je otkupila svoje dionice u posljednjih nekoliko godina, čime su učinkovito smanjile kapital), bilance središnjih banaka (trebaju li kupiti takozvanu toksičnu imovinu).

4. Stvarno korištenje nove tehnologije i infrastrukture U informatici i infrastrukturi, koje pokrivaju procese kreditiranja, upravljanja rizikom, izravnog procesiranja, obračuna i podmirenja, napredak nije potpun i zato u tom području postoje brojne mogućnosti za rezanje troškova i unapređenje funkcionalnosti. Računi se i dalje otvaraju ručno, a upravljanje kapitalnim ulaganjem zahtijeva jako puno besmislenog administriranja. Znakovito je da u državama u kojima je raširen širokopojasni internet 80 posto klijenata banaka koristi usluge internetskog bankarstva. Zakonodavna tijela mogu djelovati kao okidač za promjene u informatizaciji te ponuditi poticaje za elektroničku obradu bankarske dokumentacije. Međutim, bankarska industrija također mora u potpunosti iskoristiti dobrobiti informatizacije.

Peti i možda najvažniji izazovi su učinkovitost i zarada. U procesu oporavka od gospodarskog pada javljaju se razna pitanja: kakvu vrstu zarade možemo očekivati u sljedećih nekoliko godina? Je li potencijal zarade dovoljno siguran kriterij za pristup kapitalu? Bi li vlade trebale omogućiti posebne porezne olakšice za bankarsko poslovanje?

Odgovori nisu tako jednostavni. Zasad nije jasno kakvu profitabilnost možemo očekivati. Kako se tržište oporavlja, dodatni uvjeti stjecanja kapitala mogli bi smanjiti profitabilnost i učiniti čitav sektor manje privlačnim za ulagače.

Sadašnji događaji su dugoročna hipoteka na održivost bankarskog sustava. Profitabilnost konkurencije nužna je za održivost bankarskog sektora, no dok se ne razjasne kreditni gubici, bit će teško ustanoviti opseg te profitabilnosti.

Dobit iz poslovanja banaka jugoistočne Europe solidna je ili čak visoka, no na krajnji rezultat utječu pokrića kreditnih portfelja koji su i dalje u krizi. Dokle god je gospodarska okolina nepovoljna, mnoge će banke osjećati pritisak profitabilnosti, a ulagači će oklijevati u vezi s ulaganjima u bankarski sektor.

Vraćanje u fazu blagostanja Čitava vojska ozbiljnih bankara pokušava osnažiti bankarski sektor. Dok oni nastoji povratiti kapital i profitabilnost, njihovi klijenti se iznimnom brzinom dijele u nove, jedinstvene cjeline te imaju potrebe koje zahtijevaju kapitalna ulaganja. Porast regulativa nedvojbeno će tražiti nova ulaganja. Bankarskoj industriji potrebne su promišljene inicijative u upravljanju talentom i novcem ako se želi vratiti u fazu blagostanja. Uska specijalizacija, unapređenje informatičkog sektora i dinamičnost institucija ključni su sastojci uspjeha banaka u bliskoj budućnosti.

SEE TOP 100 Banke 24.9.2010 15:50:37

prvi_dio 25

24.9.2010 12:29:38

SEE TOP 100 Osiguranja SEE TOP 100 Osiguranja Ime tvrtke

Država

1.

Zavarovalnica Triglav d.d

Slovenija

744.455.698

-1,26%

-1.810.699

14.931.170

2.

Croatia osiguranje d.d

Hrvatska

415.314.307

-6,46%

9.538.475

8.862.266

3.

Allianz – Tiriac Asigurari SA

Rumunjska

304.120.491

-7,12%

7.012.629

5.766.150

4.

Zavarovalnica Maribor d.d

Slovenija

266.040.607

5,64%

-555-369

2.791.783

5.

Omniasig Vienna Insurance Group SA

Rumunjska

263.565.443

-5,68%

10.267.754

35.404.355

6.

Adriatic Slovenica Zavarovalna Druzba d.d

Slovenija

260.825.869

1,52%

10.529.307

-14.905.729

7.

Vzajemna zdravstvena zavarovalnica d.d

Slovenijaa

248.390.555

5,74%

6.418.860

-608.522

8.

Astra SA

Rumunjska

191.445.893

24,55%

1.467.963

875.330

Zaračunata bruto premija (ZBP) 2009.

Godišnja promjena ZBP (%)

Neto dobit /gubitak 2009.

Neto dobit /gubitak 2008.

9.

Dunav Osiguranje AD

Srbija

153.073.216

-0,11%

1.528.854

N/N

10.

Asigurarea Romaneasca – Asirom Vienna Insurance Group SA

Rumunjska

152.757.096

-13,90%

1.220.486

-16.976.615

11.

Pozavarovalnica Sava d.d

Slovenija

147.082.330

9,16%

-12.598.645

-7.991.649

12.

Euroherc osiguranje d.d

Hrvatska

142.837.700

-3,93%

8.162.465

7.425.875

13.

BCR Asigurari Vienna Insurance Group SA

Rumunjska

136.241.987

6,00%

-13.135.311

-1.431.706

14.

Allianz Zagreb d.d

Hrvatska

134.976.351

-12,03%

5.880.486

2.255.877

15.

Groupama Asigurari SA

Rumunjska

127.000.439

-41,46%

-8.967.853

-27.968.647

16.

ING Asigurari De Viata SA

Rumunjska

124.653.288

-21,13%

18.286.891

4.255.216

17.

Generali Asigurari SA

Rumunjska

119.896.485

21,41%

3.771.631

227.248

18.

UNIQA Asigurari SA

Rumunjska

117.473.544

-2,04%

585.940

-35.986.418

19.

DDOR Novi Sad AD

Srbija

116.486.347

-14,74%

2.718.388

N/N

20.

Bulstrad Vienna Insurance Group AD

Bugarska

107.110.481

-5,61%

48-603

1.060.931

21.

DZI – Obshto Zastrahovane EAD

Bugarska

103.253.262

-0,10%

-12.870.751

-12.060.353

22.

Delta Generali Osiguranje AD

Srbija

97.824.355

10,24%

N/N

N/N

23.

Jadransko osiguranje d.d

Hrvatska

90.474.978

-2,82%

5.173.958

5.018.137

24.

Lev Ins AD

Bugarska

85.926.278

5,99%

3.744.190

6.054.718

25.

Asigurare Reasigurare Ardaf SA

Rumunjska

77.363.392

-8,16%

-21.405.725

-46.414.774

26.

Armeec AD

Bugarska

75.793.290

1,56%

1.521.093

990.372

27.

Kvarner Vienna Insurance Group d.d

Hrvatska

73.983.170

0,41%

-2.837.590

-4.198.964

28.

Allianz Bulgaria AD

Bugarska

72.479.086

-14,10%

5.633.414

4.637.417

29.

Zavarovalnica Tilia d.d

Slovenija

72.225.013

5,79%

820-497

-182.674

30.

KD Zivljenje d.d

Slovenija

69.279.741

-0,79%

789-158

-2.839.973

31.

Generali d.d

Slovenija

67.250.987

13,15%

194-027

-2.621.625

32.

Triglav zdravstvena zavarovalnica d.d

Slovenija

67.212.891

13,71%

592-541

323.044

33.

Bul Ins AD

Bugarska

66.892.085

-15,60%

2.952.711

5.043.383

34.

Euroins Romania Asigurare-Reasigurare SA

Rumunjska

66.488.427

96,82%

-1.922.907

-4.047.345

35.

BCR Asigurari De Viata Vienna Insurance Group SA

Rumunjska

60.340.447

59,31%

2.673.207

2.039.837

36.

Grawe Hrvatska d.d

Hrvatska

56.943.578

-3,23%

3.604.845

4.473.116

37.

Triglav osiguranje d.d

Hrvatska

54.759.936

5,88%

-14.508.912

-6.499.077

38.

Basler osiguranje Zagreb d.d

Hrvatska

50.764.435

-6,55%

-5.103.611

-11.031.856

39.

Wiener Re AD

Srbija

46.899.857

2,42%

N/N

N/N

40.

Carpatica Asig SA

Rumunjska

46.546.879

122,88%

5.252.867

-681.891

41.

Alico Asigurari Romania SA

Rumunjska

45.290.852

-33,00%

16.353.627

13.390.491

42.

Merkur d.d

Slovenija

45.124.831

3,56%

5.505.051

3.590.654

43.

Merkur osiguranje d.d

Hrvatska

40.505.057

-0,26%

3.403.548

112.500

44.

Euro Ins AD

Bugarska

37.996.280

-9,75%

-699-959

-6.854.890

45.

Generali osiguranje d.d

Hrvatska

37.239.205

2,11%

-4.281.570

-7.709.684

46.

Lovcen osiguranje AD

Crna Gora

35.773.196

-3,11%

-7.373.000

473.000

47.

GRAWE Zavarovalnica d.d

Slovenija

35.392.786

-2,81%

3.948.752

713.921

48.

Energia AD

Bugarska

34.372.068

16,31%

12.278.675

10.581.185

49.

UNIQA AD

Bugarska

32.243.850

-34,29%

-1.108.481

-1.802.815

50.

UNIQA osiguranje d.d

Hrvatska

32.074.264

27,66%

345-186

416.551

26 prvi_dio 26

(u eurima)

SEE TOP 100 Osiguranja 24.9.2010 12:29:38

SEE TOP SEE TOP 100 Osiguranja 100 Banke SEE TOP 100 Osiguranja

(u eurima)

Ime tvrtke

Država

Zaračunata bruto premija (ZBP) 2009.

Godišnja promjena ZBP (%)

Neto dobit /gubitak 2009.

Neto dobit /gubitak 2008.

51.

Garanta Asigurari SA

Rumunjska

31.869.070

20,94%

2.543.740

52.

AGRAM zivotno osiguranje d.d.

Hrvatska

31.172.793

-3,41%

4.398.464

7.075.304

53.

Generali Zastrahovane AD

Bugarska

29.135.641

-8,65%

2.600.431

-8.440.918

54.

Sarajevo Osiguranje d.d

Bosna i Hercegovina

27.619.254

0,62%

679.507

818.578

55.

Bulgarski Imoti AD

Bugarska

25.657.962

-3,87%

385.003

-1.862.125

56.

Allianz Bulgaria Life AD

Bugarska

25.160.063

-25,13%

-1.564.553

3.068

57.

Victoria AD

Bugarska

25.130.094

11,38%

-1.176.483

-1.463.829

58.

Sunce osiguranje d.d

Hrvatska

24.720.275

-3,09%

1.868.263

1.743.965

59.

Bosna - Sunce Osiguranje d.d. Sarajevo

Bosna i Hercegovina

24.293.743

2,28%

1.414.233

1.565.576

60.

UNIQA Non-Life Insurance AD

Srbija

24.187.548

11,90%

N/N

N/N

61.

NLB Vita d.d

Slovenija

24.149.037

-22,97%

2.477.325

916.481

62.

Aviva Asigurari De Viata SA

Rumunjska

24.112.113

-5,27%

-3.180.849

-5.352.472

63.

Takovo AD

Srbija

21.992.412

19,17%

606.244

N/N

64.

Vardar Skopije AD

Makedonija

21.515.435

-3,80%

N/N

727.223

65.

Chartis Romania SA

Rumunjska

21.262.135

-9,56%

-471.174

1.763.298

66.

HOK - osiguranje d.d

Hrvatska

19.863.613

38,14%

-1.050.752

19.114

67.

Euroherc osiguranje d.d Mostar

Bosna i Hercegovina

18.820.069

15,82%

N/N

845.165

68.

Triglav Kopaonik AD

Srbija

18.500.409

4,02%

129.494

17.599

69.

Bosna Reosiguranje d.d Sarajevo

Bosna i Hercegovina

18.161.088

-6,47%

933.108

1.207.671

70.

Grawe AD

Srbija

18.018.736

13,86%

N/N

N/N

71.

Croatia osiguranje d.d

Bosna i Hercegovina

17.943.379

-5,13%

512.952

775.118

72.

DZI AD

Bugarska

17.738.169

-17,68%

179.463

194.291

73.

Grawe Romania Asigurare SA

Rumunjska

17.589.372

-13,92%

1.798.604

-329.121

74.

Sava Tabak AD

Makedonija

16.729.270

1,96%

N/N

N/N

75.

UNIQA Osiguranje d.d Sarajevo

Bosna i Hercegovina

16.311.647

-4,03%

290.925

717.343

76.

Triglav BH Osiguranje d.d Sarajevo

Bosna i Hercegovina

16.092.358

-3,33%

1.524.672

1.126.376

77.

AMS Osiguranje AD

Srbija

16.031.685

19,06%

537.560

N/N

78.

SIGAL UNIQA Group Austria sh.a.

Albanija

15.857.232

22,55%

N/N

N/N

79.

Interamerican Bulgaria AD

Bugarska

15.567.104

50,29%

115.041

101.747

80.

QBE Macedonia AD

Makedonija

14.893.009

-23,17%

543.573

170.979

81.

Municipal Insurance Company AD

Bugarska

14.711.135

102,58%

812.443

383.469

82.

Moldasig SRL

Moldova

14.555.280

1,91%

5.831.219

4.091.289

83.

Sava Osiguranje AD

Srbija

14.031.441

23,95%

-1.491.029

274.816

84.

Helios Vienna Insurance Group d.d

Hrvatska

13.690.868

-11,57%

-2.885.769

-4.273.783

85.

Croatia Zdravstveno osiguranje d.d

Hrvatska

13.277.312

9,49%

613.203

425.317

86.

Bulstrad Life Vienna Insurance Group AD

Bugarska

12.795.769

2,58%

-492.374

-696.891

87.

Eureko Asigurari SA

Rumunjska

12.299.833

-35,35%

-4.494.192

-6.544.923

88.

Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d

Hrvatska

12.156.867

18,01%

N/N

N/N

89.

Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group - osiguranje d.d

Hrvatska

12.017.915

7,34%

-9.102.681

-1.558.484

90.

VGT osiguranje d.d Visoko

Bosna i Hercegovinaa

11.868.641

-3,44%

N/A

559.353

91.

Alico Bulgaria EAD

Bugarska

11.462.041

-29,54%

1.252.154

880.445

92.

Jahorina osiguranje a.d.

Bosna i Hercegovina

11.330.563

24,58%

144.650

-3.454.945

93.

SID – Prva kreditna zavarovalnica d.d

Slovenija

11.066.575

-21,01%

-6.528.879

344.630

94.

Sava Montenegro AD

Crna Gora

10.873.467

-4,26%

-2.672.000

-2.366.000

95.

Asito SA

Moldova

10.289.867

-5,04%

828.701

1.510.951

96.

Milenijum Osiguranje AD

Srbija

10.247.297

20,72%

182.357

N/N

97.

Eurolink Insurance AD

Makedonija

10.020.058

1,13%

N/N

N/N

98.

Credit Europe Asigurari-Reasigurari SA

Rumunjska

10.013.812

30,68%

877.614

165.537

99.

HDI Zastrahovane AD

Bugarska

9.832.923

1,97%

35.279

24.542

100.

Kosig Dunav osiguranje a.d.

Bosna and Hercegovina

9.810.161

-8,61%

-1.640.211

-627.704

SEE SEE TOPTOP 100 Osiguranja 100 Banke

prvi_dio 27

1.994.480

27 24.9.2010 12:29:38

SEE TOP 100 Osiguranja

Tržišni lideri u osiguranju milijuna

Hrvatska

BiH

Bugarska

Rumunjska

Slovenija

Makedonija

Moldavija

Srbija

Albanija

Crna Gora

Karta prikazuje poziciju svake osiguravateljske kuće iz SEE TOP 100 osiguranja prema rastu premije, neto dobiti/gubitku i ukupnoj premijie po stanovniku u 2009. Os x je mjera za rast premije u 2009., a os y predstavlja neto dobit/gubitak.

Veličina krugova prikazuje veličinu premije po stanovniku.

28 prvi_dio 28

SEE TOP 100 Osiguranja 24.9.2010 12:29:39

SEE SEE TOPTOP 100 Osiguranja

milijuna Albanski Sigal Uniqa, bosansko Euroherc osiguranje i VGT osiguranje, hrvatsko Erste osiguranje, makedonsko Vardar osiguranje, Sava Tabak i Eurolink osiguranje i srpsko Delta Generali osiguranje, Uniqa i Grawe nisu ukljuÄ?eni u graf jer nema raspoloĹživih podataka o neto dobiti/gubitku za 2009.

SEE TOP 100 Osiguranja

prvi_dio 29

29 24.9.2010 12:29:40

SEE TOP 100 Osiguranja

Teška godina za industriju osiguranja Valentin Stamov (SeeNews)

Nakon razdoblja snažnog rasta osiguravajući sektor u regiji jugoistočne Europe suočio se s globalnom gospodarskom krizom zbog koje su 2009. premije osjetno pale. Zajednički dohodak od osiguravateljskih premija u Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Moldaviji, Crnoj Gori i Srbiji smanjio se za 4,5% sa 2873 milijarde eura. Najjači utjecaj na taj pad izvršilo je stezanje bugarskog i hrvatskog tržišta jer ta dva tržišta ostvaruju gotovo 75% ukupnog prihoda od premija. Mjereno u domaćim valutama, najveći godišnji pad dohotka od premija u iznosu od 6,8% ostvaren je u Bugarskoj, dok su premije u određenim zemljama porasle: u Albaniji za 11%, Crnoj Gori za 6% i Srbiji za 2,5%.

Smanjenje dohotka od premija u sektoru osiguranja u nekima od navedenih zemalja odražava teški gospodarski pad cijele regije u kojoj je prosječan pad BDP-a u 2009. iznosio 4,2%, jednako kao i prosječan pad u članicama Europske unije, govore službeni statistički podaci. U svim državama jugoistočne Europe segment neživotnog osiguranja nastavlja ostvarivati najveći dio ukupnog prihoda od premija ovog sektora. U spomenutim zemljama premije za neživotno osiguranje iznose više od 80% svih premija. U 2008. u jugoistočnoj Europi osiguravajući sektor zabilježio je rast od 11,1%, odnosno do 7315 milijardi eura. To nam pokazuje kakav je bio trend u sektoru osiguranja prije nego što je recesija zahvatila gospodarstva u regiji.

U 2009. sektor osiguranja u jugoistočnoj Europi ostao je nerazvijen, a premije su činile samo mali dio BDP-a ovih zemalja. U Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji prosječan omjer premija u BDP-u iznosio je tri posto, dok je prosjek za 33 europske zemlje (E-33), prema mjerenjima švicarskog osiguravatelja Swiss Re, iznosio 7,6%.

Podaci Swiss Rea pokazuju da su i po dohotku od premija po glavi stanovnika s prosjekom od 445 američkih dolara zemlje jugoistočne Europe zaostale za E-33, u kojima je prosjek u 2009. iznosio 1862 američka dolara.

Isplaćena potraživanja

Isplaćena potraživanja od osiguranja u Albaniji, Bugarskoj, Moldaviji i Hrvatskoj zabilježila su prosječan rast od 6,8% do ukupnog iznosa od 1078 milijardi eura u 2009. godini. U prve tri navedene zemlje isplaćena potraživanja doživjela su godišnji porast viši od 11% (u nacionalnim valutama), a Bugarska ima najvišu stopu rasta od 12,3%, pa isplaćena potraživanja ukupno iznose 771 milijun BGN ili 394 milijuna eura. Na dnu popisa nalazi

30 drugi_dio.indd 30

*Napomena: Stopa rasta izvedena je na osnovi prihoda od premije u 2009. i 2008. u lokalnoj valuti Izvor: Albanska financijska agencija, Agencija za osiguranja BiH, bugarska Agencija za nadzor financija, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, makedonski Nacionalni ured za osiguranja, Comisia Nationala a Pietei Financiare – Moldova, rumunjska Komisija za osiguranja, Središnja banka Srbije, slovenska Nadzorna agencija za osiguranja, crnogorska Agencija za nadzor osiguranja

Izvor: Swiss Re – Sigma 2/2010

se Hrvatska s rastom isplaćenih potraživanja od samo 4,1% do 4781 milijarde kuna (654 milijuna eura). Životno osiguranje

U 2009. ukupan iznos premija životnog osiguranja u Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji pao je za 3,4%, na 549,7 milijuna eura. Premda su premije životnog osiguranja u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji znatno porasle, smanjenje na bugarskom i hrvatskom tržištu, koja zajedno imaju udio od 82,7% na cijelom regionalnom tržištu, dovelo je do općeg smanjenja. Posebice je bio snažan pad bugarskog tržišta životnog osiguranja na kojem su premije u 2009. pale za 17,7% (mjereno u lokalnoj valuti) u usporedbi s rastom od 14,7% u 2008. godini.

Prema podacima Swiss Rea, u 2009. prosječan rast prodora životnog osiguranja u jugoistočnoj Europi u iznosu od 0,7% bio je daleko ispod prosjeka zemalja E-33 od 4,5%. Velika Britanija na vrhu je te ljestvice sa stopom od 10%, dok je vodeća zemlja jugoistočne Europe Slovenija imala stopu od 1,8%, a prosječna stopa ostalih zemalja regije iznosila je 0,4%. Prosječan dohodak od premija životnog osiguranja po glavi stanovnika u 2009. godini u Sloveniji,

Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Srbiji pao je za 9,4%, na 119,2 američka dolara, dok je prosjek zemalja E-33 bio 1244 dolara, pokazuju nam podaci Swiss Rea. Najosjetniji pad zabilježen je u Rumunjskoj i Bugarskoj u kojima su se premije životnog osiguranja po glavi stanovnika strmoglavile za 23%, dok je u E-33 pad iznosio 10,7%. U 2009. Slovenija je bila vodeća država jugoistočne Europe po dohotku od premija životnog osiguranja po glavi stanovnika sa 431 američkim dolarom, dok je 2008. ta brojka iznosila 472,3 dolara.

Prihodi od premija polica životnog osiguranja nastavili su tvoriti većinu ukupnih prihoda ovog segmenta, od 42% u Moldaviji do čak 89,6% u Crnoj Gori.

Pad na tržištima kapitala prošle godine prouzročio je smanjenje dohotka od premija polica osiguranja po jedinici. U Bugarskoj i Hrvatskoj police osiguranja po jedinici zabilježile su najveći pad dohotka od premija u segmentu životnog osiguranja – u Bugarskoj 42,1%, a u Hrvatskoj 27,1%. HerfindahlHirschmanov indeks (HHI), pokazatelj konkurencije među tvrtkama u određenoj grani poslovanja, za bugarski segment životnog osiguranja u 2009. stoji na 1156, što znači da je koncentracija na tržištu bila umjerena.

SEE TOP 100 Osiguranja 24.9.2010 15:58:19

SEE SEE TOPTOP 100 Osiguranja

Očitanja HHI pokazatelja od 0 do 1000 ukazuju na tržište s malom koncentracijom i velikom konkurencijom, od 1000 do 1800 tržište s umjerenom koncentracijom i od 1800 do 10000 tržište s visokom koncentracijom i monopolom. HHI je na bugarskom tržištu životnog osiguranja od 2006., kad je iznosio 1801, u stalnom padu, što znači da konkurencija raste.

Tržišni udio najveća četiri osiguravatelja u zemlji nastavio se smanjivati i 2009. kad su zajedno imali 58,1% tržišta, dok su 2008. imali tržišni udio od 62,7%, 2007. 64,5% i 2006. 72% (prema podacima FSC-a). Bugarski vodeći osiguravatelj kad je u pitanju dohodak od premija u 2009. bio je ZAD Allianz Bulgaria Life AD sa 49,2 milijuna BGN (25,2 milijuna eura) ili tržišnim udjelom od 21,9%, a za njim slijedi ZAD DZI AD s tržišnim udjelom od 15,4% i premijama u iznosu od 34,7 milijuna BGN ili 17,7 milijuna eura.

Albansko tržište životnog osiguranja postaje sve koncentriranije, a HHI pokazatelj se sa 3413 2008. popeo na 4033 2009. godine.

Vodeći osiguravatelj Sigal Life sh. a. 2009. je povećao svoj udio na tržištu do 54,8% sa 40,3% 2008., uz gotovo dvostruki porast dohotka od premija do iznosa od 369,2 milijuna ALL (2872 milijuna eura), govore nam podaci AMF-a. Prema podacima CNPFa, u 2009. moldavsko je tržište životnog osiguranja imalo visoku koncentraciju s HHI pokazateljem od 8642.

U 2009. su kuće životnog osiguranja u Albaniji, Bugarskoj i Hrvatskoj zajedno isplatile potraživanja u iznosu od 174,6 milijuna eura, što je skok od 24,1% u odnosu na 2008., a ovaj izračun temeljen je na podacima regulatora osiguranja navedenih zemalja.

Posebice osjetan rast od 36,4% isplaćenih potraživanja ili 73% ukupnog dohotka od premija zabilježen je u Hrvatskoj. Isplaćena potraživanja polica životnog osiguranja nastavila su činiti veći dio ukupnih isplaćenih potraživanja, a u Hrvatskoj i Albaniji dosegnuli su čak više od 90%.

u vrijednosti od 1459 milijardi BGN (746 milijuna eura) u usporedbi sa 1534 milijarde BGN (785 milijuna eura) 2008. godine. Pad premija neživotnog osiguranja u Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Srbiji odrazio se na dohodak od premija po glavi stanovnika.

Najosjetniji pad dohotka od premija po glavi stanovnika od gotovo 16% u 2009. zabilježen je u Srbiji i Rumunjskoj. Premda je i u E33 dohodak od premija po glavi stanovnika pao (za 6,2%), on je i dalje s iznosom od 750,6 dolara dvostruko viši nego u zemljama jugoistočne Europe.

Kad se dohodak od premija neživotnog osiguranja mjeri kao postotak BDP-a, 2009. su zemlje jugoistočne Europe također pomalo zaostajale za prosjekom E-33 sa 2,3%, dok on u državama E-33 iznosi 3%. Samo je Slovenija bila iznad prosjeka E-33 jer su premije neživotnog osiguranja u njezinu BDP-u iznosile 4,2%. Glavni čimbenici koji su utjecali na razvoj segmenta neživotnog osiguranja su smanjena potrošnja kućanstava uzrokovana sve većom nezaposlenošću te smanjenje prihoda. Zbog pada prodaje, kako novih, tako i rabljenih automobila, smanjenja leasing ugovora te ograničenja kredita, koja su pak nametnule banke, svi su imali negativan učinak na zahtjeve za većinu tipova proizvoda neživotnog osiguranja. u tržišta osiguranja u regiji.

U 2008. i 2009. isplaćena potraživanja polica osiguranja motornih vozila nastavila su činiti više od 60% ukupnih isplaćenih potraživanja neživotnog osiguranja u jugoistočnoj Europi.

Godine 2008. u Bugarskoj, Makedoniji, Sloveniji, Rumunjskoj i Hrvatskoj ukupno je isplaćeno 2560 milijardi eura neživotnih polica osiguranja ili 21,5% više nego prethodne godine.

Za 2009. bili su dostupni samo podaci za Albaniju, Bugarsku, Hrvatsku i Moldaviju,

u kojima su isplaćena potraživanja ukupno iznosila 902,6 milijuna eura, od čega 67% čine police osiguranja motornih vozila.

Glavni igrači

Mnoge od najvećih zapadnoeuropskih osiguravajućih tvrtki stupile su na tržište osiguranja jugoistočne Europe u posljednjih deset godina. Nakon liberalizacije nerazvijena su tržišta osiguranja u ovoj regiji postala vrlo privlačna velikim osiguravajućim grupacijama koje su iskoristile priliku za širenje i rast.

Razvoj sektora osiguranja također je omogućio lokalnim osiguravateljima kao što su slovenska Zavarovalnica Triglav, Croatia osiguranje i bugarski Euroins AD da se prošire po regionalnom tržištu i tako stvore nove financijske grupacije. U 2009. je globalna gospodarska recesija stala na kraj razdoblju širenja i razvoja sektora osiguranja jugoistočne Europe te se sada tržište regije sve više okreće zaradi od operativnog profita umjesto povećanja prihoda od premija.

Budući razvoj

Tržište životnog osiguranja vjerojatno se neće oporaviti tako brzo jer se očekuje da će se 2010. i 2011. gospodarstva zemalja jugoistočne Europe oporavljati prilično sporo. Pad potrošnje i sve veća zaduženost zajedno će dodatno opteretiti potražnju za policama životnog osiguranja.

Međutim, oporavak tržišta kapitala u jugoistočnoj Europi trebao bi oživjeti potražnju za policama osiguranja po jedinici. Zbog sporoga gospodarskog oporavka ove regije potražnja za policama osiguranja motornih vozila ostat će na niskoj razini te tako zadržati razvoj segmenta neživotnog osiguranja u 2010. godini.

Rast premija neživotnog osiguranja moguć je 2011. kad se očekuje poboljšanje općega gospodarskog stanja, no razvoj će biti umnogome slabiji nego u razdoblju prije krize.

Neživotno osiguranje

Podaci regulatora osiguranja u Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji pokazuju da je 2009. njihov zajednički dohodak od premija neživotnog osiguranja pao za 4,4%, na 2278 milijardi eura. Slično situaciji na tržištu životnog osiguranja, segment neživotnog osiguranja u Albaniji i Crnoj Gori doživio je porast dohotka od premija za 8,9% i 5,3%, dok je u ostale tri zemlje zabilježen pad, najviši od 4,9% u Bugarskoj, u kojoj je skupljeno premija

Izvor: Swiss Re – Sigma 2/2010

SEE TOP 100 Osiguranja

drugi_dio.indd 31

31 24.9.2010 12:36:52

SEE TOP 100 Osiguranja

U 2009. godini premije osiguravateljima pale za 4%, na 6,9 milijardi eura Slovenski Triglav na vrhu je ljestvice dohotka od premija Budući da je globalna financijska kriza uzela svoj danak, bruto dohodak od premija TOP 100 osiguravajućih tvrtki jugoistočne Europe 2009. godine pao je za 4% na 6929 milijardi eura.

Predvodnik ljestvice TOP 100 osiguravatelja jugoistočne Europe je slovenska Zavarovalnica Triglav koja je na čelu i domaćeg tržišta glede bruto dohotka od premija.

Taj je slovenski osiguravatelj dočekao kraj 2009. s ukupnom bruto premijom od oko 744,5 milijuna eura, što je pad u odnosu na prošlogodišnji iznos od 754 milijuna eura, no gotovo dvostruko više od druge tvrtke na ljestvici, Croatia osiguranja.

Zavarovalnica Triglav je u 2009. zabilježila neto gubitak od 1,8 milijuna eura, dok je godinu prije imala neto zaradu od 14,9 milijuna eura.

Prema godišnjem izvješću te tvrtke, na operativne rezultate negativno su utjecale ljetne oluje koje su zahvatile veći dio Slovenije, kao i financijska kriza.

Zavarovalnica Triglav odlučila je započeti sa zatvaranjem svoje slovačke podružnice do kraja godine, samo četiri godine nakon ulaska na to tržište, što je bio dio opširnijeg procesa grupne konsolidacije kao jednog od ključnih strateških ciljeva uprave. Zavarovalnica Triglav ima podružnice i izvan Slovenije, odnosno u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Njezine podružnice u

Srbiji (Triglav Kopaonik) i Bosni (Triglav BH osiguranje) također se nalaze na ljestvici TOP 100 osiguravatelja jugoistočne Europe, točnije na 68. i 76. mjestu.

Osiguravajuća grupa Croatia osiguranje zauzela je drugo mjesto na ljestvici s bruto dohotkom od premija u iznosu od oko 415 milijuna eura, što je pad u odnosu na 2008. kad je zabilježen dohodak od 443 milijuna eura. Unatoč smanjenju tvrtka je zabilježila veću neto zaradu u iznosu od 9,5 milijuna eura u 2009., u usporedbi sa 8,9 milijuna u 2008. godini.

Od te zarade iz 2009. planira isplatiti dividendu u vrijednosti od oko 135.000 eura povlaštenim dioničarima, a ostatak zadržati. Krajem srpnja 2010. Nadzorni odbor Croatia osiguranja odlučio je otpustiti 5% od ukupnog broja zaposlenika (2853), ali nije dao detaljnije objašnjenje tog postupka.

Tvrtka ima podružnice u Srbiji, Makedoniji, Bosni i na Kosovu. Hrvatska vlada je vlasnik oko 82% Croatia osiguranja. Rumunjska osiguravajuća tvrtka Allianz-Tiriac Asigurari treća je na ljestvici s bruto dohotkom od premija u iznosu od 304 milijuna eura u 2009., što je pad u odnosu na prethodnu godinu kad je taj dohodak iznosio 347 milijuna.

Rumunjska je prva na ljestvici TOP 100 osiguravatelja jugoistočne Europe po broju

predstavnika, s čak 20 tvrtki na ljestvici, a prate je Bugarska sa 19 i Hrvatska sa 18.

Sloveniju predstavlja 13 tvrtki, Srbiju 11, a Bosnu i Hercegovinu 10. Makedonija sudjeluje s četiri osiguravajuće tvrtke. Dvije crnogorske osiguravajuće kuće (Vardar Skopje, Savatabak, QBE Macedonia, Eurolink), dvije moldavske (Lovcen osiguranje, Sava Montenegro) i jedna albanska (Sigal Uniqa Group Austria) također su uspjele doći na ljestvicu.

Metodologija

TOP 100 osiguravatelja jugoistočne Europe ljestvica je sto najvećih osiguravatelja glede bruto premije prikazane na njihovim nekonsolidiranim izvještajima o dobiti podnesenima 31. prosinca 2009. godine. Svi rezultati preračunati su iz lokalnih domaćih valuta u eure, koristeći službeni valutni tečaj središnjih banaka za posljednji radni dan 2008. i 2009 godine.

Godišnji prihodi od premije i operativna dobit velikih osiguravateljskih kuća iz Europe koje posluju u centralnoj i istočnoj Europi Tvrtka

Države regije

Prihod na osnovi premije (mlrd. eura)

Godišnja promjena

Operativna dobit (mil. eura)

Godišnja promjena

Životno

Neživotno

Životno

Neživotno

Životno

Neživotno

Životno

Neživotno

1

2,6

-9,0%

-14,0%

76

230

59%

-23%

Allianz

BG, RO, SI i HR

Generali

BG, HR, RO, MNE, CS i SI

0,7

2,2

-10,5%

-7.6%

297

336

138%

-25%

Uniqa

SI, HR, RO, BiH, BG, CS, AL, MK i KS

0,4

0,7

-28,2%

4,1%

N/N

N/N

N/N

N/N

Vienna Insurance Group

AL, BG, HR, RO i CS

1,4

2,8

5,5%

-2,9%

N/N

N/N

N/N

N/N

BG – Bugarska; RO – Rumunjska; SI – Slovenija; HR – Hrvatska; MNE – Crna Gora; CS – Srbija; BiH – Bosna i Hercegovina; AL – Albanija; MK – Makedonija; KS – Kosovo Izvor: SeeNews; Allianz; Generali; Uniqa; Vienna Insurance Group

32 drugi_dio.indd 32

SEE TOP 100 Osiguranja 24.9.2010 16:25:30

SEE TOP 100 Insurers drugi_dio.indd 33

33 24.9.2010 12:36:59

SEE TOP 100 Korporativno upravljanje

Menadžeri jugoistočne Europe bore se s izazovnom okolinom A. T. Kearney tim Gospodarska kriza prilično je teško pogodila regiju jugoistočne U 2010. će aktivnosti Europe. Zapitali smo vrhunske tvrtke CON-A porasti za menadžere iz svih industrija i svih barem 20% u usporedbi sa zemalja regije koje su protukrizne 2009.

Za 2011. predviđamo mjere poduzeli i koja su im povećanje 7-8% u odnosu na predviđanja za sljedeću godinu 2010.” ili dvije.

Mircea Bulboaca, Njihovi odgovori potvrđuju snagu predsjednica CON-A regije. Premda se kraj krize u jugoistočnoj Europi još ne nazire i očekuje se da će istinski oporavak započeti tek 2012., tvrtke se nastavljaju usredotočivati na rast.

Kriza zasigurno nije zaustavila inicijative rasta poduzeća jugoistočne Europe. Većina menadžera zadovoljna je jer su prodajne inicijative urodile povećanjem proračuna, što se nije dogodilo samo zbog pažljiva planiranja. Prodajnim inicijativama potpomogli su i pojačani marketinški napori, a to znači da je početno smanjenje ulaganja u marketing bilo samo kratkotrajna mjera štednje.

Razumljivo, inicijative rasta usmjerene su prema kratkoročnom poboljšanju prodaje. Tek nekoliko intervjuiranih poduzeća izjavilo je da su započeli aktivnosti usmjerene na regionalni ili međunarodni rast kojima treba više vremena da urode plodom i kratkoročno zahtijevaju novčana ulaganja. Konsolidacijske aktivnosti primijećene su u nekoliko industrija, no veliko smanjenje broja ugovorenih poslova u prošloj godini pokazuje da se one nisu smatrale najpoželjnijim i mogućim opcijama rasta.

Osim bavljenja kratkoročnim inicijativama rasta, poduzeća jugoistočne Europe nisu okrenula leđa dugoročnim razvojnim aktivnostima poput inovacija. Sektori istraživanja i rasta te proračuni za inovacije nisu bili područja podvrgnuta oštrim rezovima u programima upravljanja troškovima. Menadžeri tvrtki jugoistočne Europe tvrde da su upravo u posljednjih 18 mjeseci inicirali glavne inovacije s fokusom na operacije i procese. Mnoge kompanije rade na inovacijama kako bi proširile opseg

“

“ u

34 drugi_dio.indd 34

Ulaganje u marketing u 2010. je u biti ponašanje koje je suprotno trenutnim trendovima u kombinaciji s određenim poboljšanjima naših procesa, no doista se isplatilo te urodilo plodom već prvoj polovici 2010.”

Ioannis Polykandriotis, izvršni direktor EKO Bulgaria

“

Iz naše perspektive potencijal rasta, kako rumunjskog tržišta, tako i cijelog tržišta jugoistočne Europe, ostaje netaknut bez obzira na trenutne gospodarske poteškoće. Stoga smo nastavili naš regionalni razvoj ulaganjima u širenje lokalno proizvedenog asortimana u ponudi diljem regije te u proizvodne sposobnosti na regionalnoj industrijskoj platformi smještenoj u Calarasiju. Kriza nam je ponudila i mogućnost pronalaska novih, inovativnih strategija za regionalni rast poduzeća, razvoj održivih konkurentnih prednosti i poboljšanja učinkovitosti diljem vrijednosnog lanca.”

Ovidiu Pascutiu, izvršni direktor Saint-Gobain Glass Romania djelatnosti. Inovacije u glavnim postojećim segmentima rangirane su kao treće po važnosti; ovdje se preferiraju kratkoročnije inicijative.

Menadžeri procjenjuju da su te inovacije sa 5-10% prihodovno pridonijele ukupnom prodajnom planu za Dramatičan pad grane poslovanja 2010. (YTD). vezane uz teretni prijevoz zahtijevao Koje su glavne tehnološke je brze i obuhvatne mjere poboljšanja, promjene i ulaganja kako od uprave, tako i samih zaposlenika u prethodnoj godini kompanije. Smanjenjem troškova i poduzeli menadžeri povećanjem marketinških napora uspjeli poduzeća iz jugoistočne Europe? Većina tvrtki smo odvratiti neke negativne učinke ulagala je u novu opremu krize. Sada smo spremni potaknuti rast i tehnologiju za svoje prijevozničkog poslovanja, koje polako osnovne aktivnosti, počinje hvatati korak.” u skladu s izjavama o Goran Brankovič, generalni direktor središnjim područjima za Slovenian Railwaysa inovacije. Prihvatljivost cijena je ključna i

“

SEE TOP 100 Korporativno upravljanje 24.9.2010 15:59:46

SEE TOP 100 Korporativno upravljanje

recikliranih materijala. Međutim, korištenje obnovljive energije i dalje je nisko na popisu prioriteta. Oko 10% tvrtki u prethodnom razdoblju nije postavilo nikakve ciljeve vezane uz održivost.

Prošle godine poduzeća su se morala uhvatiti ukoštac sa smanjenom potražnjom i ograničenim pristupom financijama. A što je sa smanjenjem

“ “

Prošla godina bila je za Hrvatsku prepuna izazova: BDP je pao za otprilike 5,8 posto, uslugama mobilne telefonije nametnut je poseban porez, uveden je i krizni porez, a stopa PDV-a je porasla.

Budući da smo predvidjeli pritiske koje će gospodarska recesija izvršiti na naše poslovne aktivnosti, započeli smo godinu time što smo odredili zaštitu prihoda i zarade kao prioritet. Vjerujem da je naša strategija bila učinkovita i da smo postigli stabilne rezultate koji odražavaju visoku razinu kvalitete usluge i stroge kontrole troškova, što nam je pomoglo u borbi protiv općega gospodarskog pada. Krizni porez smanjio je količinu novca koju su građani bili spremni potrošiti na naše usluge pa smo prvi put zabilježili pad prihoda, no uzevši u obzir opću gospodarsku situaciju, smatram da su rezultati naše tvrtke u prethodnoj godini bili dobri. Unatoč krizi i udarcima koje smo pretrpjeli nastavili smo ulagati: u 2009. godini uložili smo više od 1,5 milijardi kuna u razvoj infrastrukture i usluga, što iznosi 18,2 posto našeg bruto dohotka, čime smo se pobrinuli za svoje kooperante, razvoj infrastrukture i budućnost. Ostat ćemo usredotočeni na zadržavanje starih klijenata i pridobivanje novih, a istodobno imati na umu smanjenje troškova. Također smo se uspješno spojili s T-Mobileom, a zajednička grupacija ostvarila je dobar položaj za nadolazeće razdoblje gospodarskog oporavka. Akvizicijom tvrtke Combis koja pruža informatičke usluge širimo svoju djelatnost; namjeravamo povećati i razviti opseg informatičkih aktivnosti kako bismo zadovoljili potrebe naših poslovnih klijenata u Hrvatskoj.”

Ivica Mudrinić, izvršni direktor T-HT posvećena joj se neprestana pozornost. To je u skladu s često spominjanim ulaganjima u modernizaciju stare tehnologije potrebne za osnovne aktivnosti.

Održivost stoji visoko na dnevnom redu upravitelja i ne Zbog krize je novac postao smatra je se prolaznim “đirom” najvažniji. To nas je dovelo do ili “zapadnom temom”. Većina potrebe da znatno popravimo menadžera ima službene ciljeve upravljanje zalihama.” glede održivosti koji su praktični i štede novac. Takve aktivnosti Fabrice Cambolive, komercijalni koje se često navode su: 1) direktor Dacije smanjenje otpada; 2) smanjenje korištenja papira; 3) korištenje

“

Mi nismo očajnički srezali troškove jer to često ima za rezultat smanjenje operativnih kapaciteta za daljnje aktivnosti. Pokušali smo i uspjeli svojim klijentima promovirati inovacije u području u kojemu radimo te održati našu organizaciju funkcionalnom i sretnom pod pretpostavkom da krize dođu i prođu, ali profesionalna struktura opstaje. Nismo posvetili veliku pozornost smiješnom smanjenju uredske opreme, štednji na rasvjeti i ostalim nevažnim stvarima. Posvetili smo se smanjenju zaliha, kako sirovog materijala, tako i gotovih proizvoda, i postigli smo mnogo, utovarivali smo kamione robom izravno s proizvodne linije. Revidirali smo strukturu i prilagodili je sezonskoj prirodi našeg poslovanja te na vrhuncu sezone unajmili određene usluge umjesto da na njih trošimo vrijedne vlastite resurse, što smo prije činili. Sve te promjene u biti smo započeli i prije nastupa krize, bile su to zdravorazumske mjere. Moje je poslovno načelo da se uvijek treba ponašati kao da kriza dolazi ili je prisutna jer je naročito Rumunjska u svojoj povijesti gotovo uvijek bila u krizi.”

Cristian Cornea, izvršni direktor Canpacka

troškova i upravljanjem novcem? Naravno, tvrtke su poduzele žurne mjere uvođenjem strogih programa kontrole troškova. Isto tako smanjile su neposredne troškove i troškove rada te ograničile nova ulaganja.

Intervjuirana poduzeća jugoistočne Europe izjavila su da su mjere koje su imale najviše učinka u borbi protiv krize bile sljedeće: 1) zamrzavanje zapošljavanja; 2) smanjenje opsega/odgoda ulaganja; 3) smanjenje zaliha.

Mnoge su tvrtke zamrznule plaće. Najmanje učinka imale su mjere poput prodaje aktive, što je i razumljivo, s obzirom na niske tržišne cijene. Kao što smo prije i naveli, zadovoljstvo nam je izvijestiti Glavne aktivnosti u posljednjih 18 da su, suprotno brojnim mjeseci oslanjale su se na poboljšanje očekivanjima, menadžeri prodaje i krajnje smanjenje troškova. tvrtki s područja jugoistočne Europe što je Da bismo povećali prodaju, pokrenuli više moguće izbjegavali smo proizvode pod privatnim markama smanjenje neposrednih i posvetili se promoviranju proizvoda na troškova u informatičkrajnjim prodajnim mjestima. Usporili smo kom sektoru te rezove investicijski ciklus, ali i nastavili razvijati u proračunu za istraživamaloprodajni lanac. Odlučili smo uspostaviti nje i razvoj te inovacije. nov oblik popusta kako bismo ostvarili Jugoistočna Europa nacjenovna očekivanja kupaca. U posljednjih stavlja ulagati u budućšest mjeseci više smo se usmjerili na poboljšanje nost i, premda ju pritišće prodaje nego na rezanje troškova, a prije je nedostupnost financija, bilo suprotno.” zapravo se koristi krizom da osnaži svoje dugoročDragan Filipović, Delta Holding ne tržišne pozicije.

“

SEE TOP 100 Korporativno upravljanje

drugi_dio.indd 35

35 24.9.2010 15:59:48

Modernizacija i stabilno poslovanje

Hrvatska pošta spremna za sve izazove tržišta

Iako je u hrvatskom gospodarstvu protekla 2009. godina obilježena kao krizna, a i prvu polovicu 2010. godine mnoga poduzeća bi najradije zaboravila, neke su domaće tvrtke napravile pravi zaokret u poslovanju provodeći opsežne procese restrukturiranja pripremajući se za budućnost i nove izazove tržišta. Jedan od najopsežnijih procesa restrukturiranja protekle je godine provodila Hrvatska pošta.

Nacionalni poštanski operator - Hrvatska pošta, u proces restrukturiranja krenuo je ne samo zato što je zbog niza godina bilježenja negativnih financijskih rezultata taj korak bio nužan nego i stoga što se Pošta mora početi pripremati za liberalizaciju tržišta koja bi na snagu trebala stupiti 2013. godine. Da je proces restrukturiranja proveden kvalitetno, osim postignutih poslovnih rezultata potvrđuje i stručna javnost koja je na dodjeli nagrada World Mail Awards u lipnju u Kopenhagenu restrukturiranje Hrvatske pošte od 191 zemlje članice Svjetske poštanske unije svrstala na visoko drugo mjesto. Hrvatska Pošta ove godine prvi put nominirana u World Mail Awards, prvi put je u ušla u finale izbora te

36 36-37posta.indd 36

osvojila visoko drugo mjesto. Hrvatska pošta, iako je u državnom vlasništvu, nije korisnik državnog proračuna. Godinu 2009. završila je sa 167 milijuna kn operativne dobiti.

Zaposlenici na prvom mjestu

Uprava Hrvatske pošte izradila je Strategiju razvoja poduzeća do 2013. godine te zajedno sa socijalnim partnerima pokrenula proces restrukturiranja. Novom organizacijom prema uzoru na moderne svjetske poštanske operatore postavljena je nova divizijska organizacija. Restrukturiranjem tvrtke ukinuto je 20 županijskih središta te je smanjena administracija, odnosno gotovo 2000 djelatnika je iz administracije prebačeno u operativni dio poslovanja. Novom organizacijom uvedena je plitka organizacija te je broj naziva radnih mjesta smanjen sa 79 na 37. Hrvatska pošta je prvi put provela i interna testiranja djelatnika te na temelju tih rezultata promovirala djelatnike na pozicije voditelja područja.

Prvi put u Hrvatskoj pošti zaposlenici su promaknuti isključivo na temelju svojeg znanja i postignutih rezultata, a Hrvatska pošta je upotrijebila i interne trenere koji educiraju

zaposlenike o pružanju što kvalitetnije usluge korisnicima. Osim toga Hrvatska pošta ove je godine pokrenula i projekt odabira poštonoša mentora kako bi se promicalo najbolje kadrove.

Nova testiranja obuhvalila su sve poštonoše.

Cilj je odabrati poštonoše koji će prenositi svoja znanja i iskustva mlađim kolegama, uvoditi nove procedure uz pomoć internih trenera te pratiti potrebe svojih kolega za daljnjim edukacijama.

ProvoÐenje restrukturiranja

Restrukturiranjem su ukinuta tzv. županijska središta i postavljana je plitka organizacija poduzeća te jasna podjela odgovornosti.

Uz najavu prvih koraka restrukturiranja najavljeno je i testiranje zaposlenika. Planirana su unapređenja djelatnika te uvođenje sustava mentorstva. Prigodom testiranja nije postojao kriterij “pao ili prošao”, nego koliko netko više ili manje odgovara zahtjevima traženoga radnog mjesta. Radi odabira što kvalitetnijih djelatnika testiranjem je obuhvaćen znatno veći broj djelatnika, njih 800, od broja radnih mjesta za koja su se tražili kadrovi, a testiranje je obavljeno na području cijele

Promo

24.9.2010 12:40:41

Modernizacija i stabilno poslovanje

Ciljevi restrukturiranja

l Priprema Hrvatske pošte za potpunu liberalizaciju tržišta 2013. godine l Unapređenje zaposlenika testiranjem, a slijedom nove Strategije Hrvatske pošte l Stvaranje jasne podjele posla l Plitka organizacija i dokidanje prekompleksne hijerarhijske piramide l Socijalno zbrinjavanje viška radnika i smanjenje udjela bruto plaća u ukupnom prihodu tvrtke l Osposobljavanje radnika za izazove tržišta l Dodatna edukacija svih resursa l Poboljšanje organizacijske klime l Bolja interna komunikacija

Republike Hrvatske. Sigurno je također da nitko od promoviranih djelatnika svoju funkciju neće zadržati na temelju čina promocije, nego na temelju kvalitete rada.

Hrvatska pošta uvela je i interne trenere koji će educirati zaposlenike o tome kako pružiti što kvalitetniju uslugu korisnicima, a i u budućnosti se planira provesti testiranja svih djelatnika. Ukidanjem 20 županijskih središta pošta, postavljanjem nove divizijske organizacije, a prema uzoru na moderne svjetske poštanske operatore smanjenjem administracije, odnosno premještajem 2000 djelatnika iz administrativnih na operativne poslove učinjeni su nužni, temeljni koraci koji otvaraju mogućnost povećanja kvalitete, ali i povećanja vrsta usluga nacionalnog poštanskog operatora. Na novu poziciju pod nazivom voditelj područja promovirano je 140 djelatnika, i to samo na temelju njihova znanja te postignutih rezultata. Novom

divizijskom organizacijom uspješno je stvorena plitka organizacijska struktura, nestalo je udvostručavanja odgovornosti, radni su procesi ubrzani, ali su jasno podijeljena zaduženja i odgovornosti bez preklapanja i dvostrukosti.

Osim smanjenja administracije provedeno je i socijalno zbrinjavanje viška djelatnika.

Važnost ljudskih resursa u Hrvatskoj 10

Rezultati su bitni

Zbog učinjenih koraka Hrvatska pošta je u 2009. godini ostvarila 167 milijuna kn operativne dobiti odnosno dobiti iz osnovne djelatnosti. Taj rezultat najbolji je pokazatelj kako Hrvatska pošta s operativnom dobiti od 167 milijuna kn može poslovati pozitivno, a te je rezultate nagradila i svjetska poštanska struka na World Mail Awardsu. Sama kandidatura pokazala je da Hrvatska pošta stoji rame uz rame najboljim poštanskim operatorima, a ulazak u finale te osvajanje drugog mjesta potvrdilo je da su stručnost i iskustvo zaposlenika te dosad provedeni projekti i poboljšanja u radu Hrvatske pošte zamijećeni u svijetu. Za nagrade, koje su dodijeljene u jedanaest kategorija, stiglo je više od 3000 prijava. Nagradom u kategoriji «Restrukturiranje» struka je odala priznanje poštanskim operatorima koji su znatno promijenili svoje poslovanje radi postizanja boljih poslovnih rezultata. Krajnji cilj ovog natjecanja je istaknuti najbolje poslovne prakse i uspjehe poštanskih operatora iz cijelog svijeta te potaknuti daljnji razvitak poštanske industrije. Hrvatska pošta iznimno je ponosna na postignuti rezultat, što cijelom hrvatskom tržištu daje dodatni poticaj da prati svjetske trendove i modernizira poslovanje.

Modernizacija

Proces restrukturiranja Hrvatske pošte nastavlja se i u 2010. godini. Naime, nakon prvoga koraka optimizacije broja djelatnika te uređenja poslovanja tvrtke Hrvatska pošta u 2010. godini kreće u drugu fazu koju obilježavaju tehnološka ulaganja vezana uz proizvodne procese i modernizaciju poslovanja.

Hrvatska pošta pokreće i projekt središnjega logističkog centra. Izgradnjom središnjega logističkog centra Hrvatska pošta će dodatno optimizirati svoje usluge, povećati njihovu kvalitetu te biti spremna za pokretanje brojnih novih usluga i proizvoda koje bez njegove izgradnje nije u mogućnosti ponuditi tržištu.

Zanimanje za rad u Hrvatskoj pošti u stalnom rastu

Hrvatska pošta zauzela je 32. mjesto u ovogodišnjem istraživanju o poslodavcima prvog izbora koje internetski portal MojPosao provodi već šestu godinu. Više od dvije tisuće ispitanika predložilo je oko tisuću poslodavaca te ih rangiralo prema tome koliko ih smatraju atraktivnim, to jest prema tome koliko bi sami htjeli raditi za njih.

Cilj istraživanja bio je doznati koji su poslodavci na hrvatskom tržištu rada najatraktivniji javnosti i zbog čega te istaknuti one koji su ostvarili najveći pomak u odnosu na prethodne godine.

Hrvatska pošta je ostvarila znatan pomak upravo kad je riječ o tome. Javnost je prepoznala Hrvatsku poštu kao jednog od najpoželjnijih poslodavaca u zemlji, što se smatra pokazateljem dobrog poslovanja.

Uloživši velik trud u modernizaciju Hrvatske pošte, ne samo da je nacionalni poštanski operator unaprijedio svoje poslovanje nego je ostvaren i znatan pomak u približavanju korisnicima i potencijalnim zaposlenicima, što je ovo istraživanje i pokazalo.

Promo

36-37posta 37

37 24.9.2010 16:01:41

SEE TOP 100 Najbolji poslodavci Analiza tvrtke Hewitt Associates:

Budući da se bliži kraj krize, zadržavanje talenata postalo je glavni prioritet Četiri tvrtke iz jugoistočne Europe ušle na popis najboljih poslodavaca 2009./2010.

Rezultati godišnjeg istraživanja, koje je u 2009./2010. pokrilo gotovo 123.000 zaposlenika i 2700 vodećih poduzetnika diljem regije, pokazali su da će tvrtke postati još ranjivije tijekom gospodarskog oporavka zbog povećanja rizika od gubljenja talenata.

Međutim, studija također pokazuje da najbolji poslodavci s visokoangažiranim i motiviranim zaposlenicima mogu donijeti konkurentnu prednost.

Ovogodišnja studija najboljih poslodavaca tvrtke Hewitt Associates naglašava da su vodeći poduzetnici, unatoč pozitivnim gospodarskim pokazateljima, vrlo oprezni glede budućnosti svojih poduzeća. Četrdeset dva posto vodećih poduzetnika očekuje daljnje smanjenje broja zaposlenika u nadolazećim godinama, a 64% ih vjeruje da će se njihove tvrtke morati suočiti sa smanjenim ekonomskim resursima i rezanjem proračuna.

No poduzećima je ljudski faktor najveći razlog za brigu.

Otprilike jedna trećina vodećih

Izazovi – viđenje poslodavaca i zaposlenika Poslodavci su...

Zaposlenici su ...

•Menadžirali troškove u pokazivanje odanosti zaposlenicima

Ispitali reputaciju organizacije

•Povećavali fleksibilnost i produktivnost

Promijenili očekivanja

•Redefinirali ugovore zaposlenika

Tražili povjerenje

•Procjenjivali rizik zadržavanja zaposlenika

Istraživali druge opcije

•Razvijali strategije za zadržavanje ključnih zaposlenika

Poboljšavali svoju “zaposlenost”

menadžera smatra da je privlačenje i zadržavanje talenata među glavnim pitanjima s kojima se organizacije suočavaju.

Rita Veres, menadžerica za zapošljavanje u Hewittu za Europu, izjavila je: “U biti, recesija će prestati služiti za čuvanje posla jer će zaposlenici ponovno postati voljni prijeći na novo radno mjesto. Poduzeća će morati početi razmišljati o načinima kako angažirati i zadržati zaposlenike, osobito one s najboljim rezultatima.

Kako se gospodarsko stanje poboljšava, tako

Posljednje dvije godine bile su teške za snažniji poslovni angažman unutar tvrtki

O Hewittu

Manje od 6 mjeseci

7 – 12 mjeseci

13 – 18 mjeseci

9 - 24 mjeseci

Više ili nikada

…je prošlo od kada ste dobili promaknuće?

15%

12%

8%

11%

54%

…je prošlo od kada ste dobili povišicu?

26%

19%

11%

11%

33%

…je prošlo da je Vaša tvrtka provela veće organizacijske promjene?

34%

16%

9%

10%

31%

Koliko dugo…

Izvor: Hewitt European Best Employers Study, 2009

Hewittova stručnost . Uveli smo koncept angažmana zaposlenika početkom 1990-ih . Proveli smo istraživanja u više od 120 zemalja i na 60 jezika, u gotovo svim granama industrije

38 najbolji_poslodavci 38

se otvaraju nove prilike, a zaposlenici ponovno razmatraju svoje poslovne opcije i razmišljaju o tome koliko uistinu dodatnog truda žele uložiti u tvrtku u kojoj rade. Procjenjuju i korake koje je u prethodnoj godini poduzeo poslodavac, a u nekim slučajevima preispituju svoju odanost kompaniji.”

Hewittova studija pokazuje da u središnjoj i istočnoj Europi nisu samo vodeći poduzetnici puni optimizma. Zaposlenici i dalje nemaju povjerenja u pozitivne gospodarske pokazatelje;

. Poslujemo globalno. Imamo više od 150 savjetnika za angažman u 35 zemalja.

Hewitt je predvodnik na području integracije istraživanja angažmana i praktične primjene saznanja. . Imamo jednu od najvećih i najopsežnijih baza podataka na tržištu.

Hewitt Associates (NYSE: HEW) nudi vodećim organizacijama diljem svijeta stručne savjetodavne usluge s područja ljudskih potencijala i rješenja unajmljivanja i iznajmljivanja usluga, koja im mogu pomoći predvidjeti i riješiti najsloženije izazove vezane uz prednosti, talente i financije. Hewitt surađuje s tvrtkama u izradi, primjeni, komunikaciji i izvođenju širokog raspona aktivnosti na području ljudskih potencijala, umirovljenja, upravljanja ulaganjima, zdravstva, dodataka i strategija upravljanja talentima. S tradicijom iznimne usluge od 1940., Hewitt ima podružnice u više od 30 zemalja i zapošljava oko 23.000 suradnika. Za više informacija posjetite www.hewitt.com.

SEE TOP 100 Najbolji poslodavci 24.9.2010 16:08:24

SEE TOP 100 Najbolji poslodavci

www.volksbank.hr www.b-freebanking.com

veći dio čak se i više boji gubitka posla nego prošle godine jer je stabilnost zaposlenja pala za 4%. Ovo se osobito odnosi na Bugarsku (–12%), Ukrajinu (–17%) i Mađarsku (–6%).

No to ne znači da su doista angažirani u svojim kompanijama.

Istodobno, prosječno tek 4% više zaposlenika smatra da je postupak i vrijeme potrebno za pronalazak novoga radnog mjesta sada teže nego prošle godine.

Nadalje, jaz glede angažmana se povećava.

Postoji velik razmak između poduzeća. Oni iznimno angažirani i s boljim rezultatima nastavljaju povećavati angažiranost i u dobrom su položaju za daljnji napredak i zapošljavanje vrhunskih zaposlenika iz drugih tvrtki koje su u malo težoj situaciji. Taj jaz nastavit će rasti, a najbolji poslodavci s angažiranim timom zaposlenika mogu zadobiti znatnu prednost nad konkurencijom i napredovati na tržištu.

Rita Veres je rekla: “Dobra vijest je da je čak i u burnim vremenima moguće ostvariti pozitivne poslovne rezultate. Naše globalno istraživanje dokazuje da organizacije s iznimno dobrim rezultatima i angažiranim timom zaposlenika i dalje uspijevaju svojim dioničarima ponuditi

iznadprosječan povrat ulaganja. Veći dio najuspješnijih tvrtki u ovogodišnjoj studiji dokaz su toga.” (Slika 3) Na vrhu ovogodišnjeg popisa najuspješnijih velikih kompanija središnje i istočne Europe nalazi se Ceva Logistics Turska, Intel Technology Poljska predvodi popis tvrtki srednje veličine, a Superlit Turska popis malih tvrtki. Regiju jugoistočne Europe na popisu najboljih u klasi predstavljaju samo bugarske tvrtke – zastupništvo tvrtke AstraZeneka UK Ltd. Bugarska, Shell Bugarska, Avendi i McDonald’s Bugarska.

Te tvrtke dokazuju da su bez obzira na stanje industrije, gospodarske nedaće i nepredvidljivo stanje na tržištu visokoangažirani timovi i trud da se angažiranost održi na određenoj razini ključ ostvarenja pozitivnih poslovnih rezultata.

Dugogodišnja istraživanja Hewitta pokazuju da se učinak na angažiranost zbog znatne povišice tijekom dvije godine pomalo smanjuje.

A s obzirom na trenutne okolnosti dinamičnih promjena koje većina organizacija provodi interno, njihov učinak još kraće traje. Kojim se alatima tvrtke danas koriste za jačanje odanosti

Baza zaposlenika Razdoblje

5 godina

Organizacija

5000

Broj zaposlenika

4,7 milijuna

Tržišni doseg

126

Industrija

68

Jezik

60

Globalno 1200 (velike organizacije)

115

i motivaciju zaposlenika? Jesu li mjere poput češćih sastanaka s upraviteljima, povratne informacije, moralnog priznanja te dodjeljivanja zanimljivih poslovnih zadataka, odnosno jednom riječju: pokazivanja zaposlenicima koliko su važni za tvrtku, dovoljne da izvrše trajan učinak na angažman zaposlenika? Općenito, 10% više zaposlenika tvrtki s popisa najboljih poslodavaca u usporedbi s prosječnim rezultatima za središnju i istočnu Europu hvale trud svoje

Oslobodite svoju štednju!

Bez oročenja

3,5%

Ne budite vezani ako zaželite nešto više. Oslobodite svoju štednju! Uz online B-FREE štedni račun ostvarite kamatnu stopu od 3,5% godišnje* bez oročenja! Ponuda vrijedi za građane i pravne osobe. Dodatne informacije potražite na www.b-freebanking.com * Efektivna kamatna stopa jednaka je nominalnoj kamatnoj stopi. Kamatna stopa je godišnja, promjenjiva.

Kontakt centar 0800 0600

SEE TOP 100 Najbolji poslodavci

najbolji_poslodavci 39

39 24.9.2010 16:08:27

SEE TOP 100 Najbolji poslodavci organizacije na spomenutim područjima, što dokazuje da one dobivaju na važnosti. Premda prosječni angažman zaposlenika u tvrtkama središnje i istočne Europe ostaje nepromijenjen (53% 2008./2009. te 52% 2009./2010.), velik broj sudionika u istraživanju zabilježilo je pad angažmana u odnosu na prethodne godine.

Metodologija U Hewittovu istraživanju sedam zemalja središnje i istočne Europe sudjelovalo je 123.000 zaposlenika, 2700 vodećih poslodavaca i stručnjaci za ljudske potencijale iz 600 tvrtki. Istraživanjem se proučavala kvaliteta radnog mjesta, a tvrtke su mogle sudjelovati u istraživanju ako imaju više od 50 zaposlenika i posluju u određenoj zemlji najmanje dvije godine.

Popis se temelji na objektivnoj i neovisnoj metodologiji ocjenjivanja. Šezdeset posto ocjene ovisi o mišljenju zaposlenika, a 40% o “ocjeni usklađivanja” (koja pokazuje koliko je perspektiva upravitelja usklađena s potrebama zaposlenika i aktivnostima odjela za ljudske potencijale).

Istraživanje proučava tri aspekta: Hewittovo istraživanje angažmana zaposlenika: ispunjava ga reprezentativni uzorak zaposlenika. Sastoji se od 80 pitanja. Mišljenja se mjere ocjenama od 1 do 6 s prilikom za objašnjenje.

Istraživanje vodećeg tima: ispunjava ga poslovni voditelj ili osoba tog ranga koja izražava mišljenje o strategiji i filozofiji tvrtke glede aktivnosti ljudskih potencijala te tvrtke kao poslodavca. Upitnik za ljudske potencijale: ispunjava ga odjel za ljudske potencijale i upravitelj odjela.

Usredotočava se na: brendiranje tvrtke, upravljanje talentima, učinkovitost aktivnosti odjela za ljudske potencijale, dodatke i povlastice, upravljanje učinkom, životno-radnu ravnotežu i strategiju odjela za ljudske potencijale.

40 najbolji_poslodavci 40

Najbolji poslodavci u centralnoj i istočnoj Europi Kategorija malih tvrtki Rang Tvrtka

Država

Industrija Proizvodnja

1.

Superlit

Turska

2.

LLC “Mary Kay (Ukraine) Ltd.”

Ukrajina

Direktna prodaja

3.

Microsoft Ukraine LLC

Ukrajina

Softver

4.

Representative Office of AstraZeneca UK Ltd. Bulgaria

Bugarska

Farmaceutika

5.

Imperial Tobacco Slovakia a.s.

Slovačka

Duhanska industrija

6.

Toyota Katowice & Toyota Czestochowa (M.G. Centrum Sp. z o.o.)

Poljska

7.

Key-Soft Incorporated Company

Mađarska

8.

Liberty Direct

Poljska

Financije (osiguranje)

9.

Intendis

Turska

Farmaceutika

10.

Nutricia, a.s.

Češka

Hrana

Automobilska industrija IT

Kategorija srednjih tvrtki Rang Tvrtka

Država

Industrija

1.

INTEL Technology Poland Sp. z o.o.

Poljska

IT

2.

ZPC Mieszko S.A.

Poljska

Roba široke potrošnje

3.

Shell Bulgaria EAD

Bugarska

Trgovina

4.

FGSZ Natural Gas Transmission Company

Mađarska

Energetika

AVENDI

Bugarska

Marketing i distribucija

BÁCSVÍZ Co. Ltd.

Mađarska

Voda

7.

Public Joint Stock Company «Mirgorod Mineral Water Plant»

Ukrajina

8.

Pfizer, spol. s r.o.

Češka

9.

JTI Polska Sp. z o.o.

Poljska

Roba široke potrošnje

10.

Pramerica Zycie Towarzystwo Ubezpieczen i Reasekuracji S.A.

Poljska

Osiguranje

Država

Industrija

5.

6.

Proizvodnja mineralne vode Farmaceutika

Kategorija velikih tvrtki Rang Tvrtka 1.

CEVA Logistics

Turska

2.

Foreign Enterprise “Coca-Cola Beverages Ukraine Limited”

Ukrajina

Roba široke potrošnje

3.

McDonald's Bulgaria

Bugarska

Prodaja hrane

4.

McDonald's Ukraine Ltd

Ukrajina

Prodaja hrane

5.

Operator Gazociagów Przesyłowych GAZ-SYSTEM S.A.

Poljska

6.

Ericsson Hungary Ltd.

7.

Frito Lay

Turska

8.

Mátrai Power Plant Closed Company Limited by Shares

Mađarska

Energetika

9.

PC "Erste Bank"

Ukrajina

Bankarstvo

10.

Magyar Telekom Plc

Mađarska

Mađarska

Logistika

Energetika Telekomunikacije Roba široke potrošnje

Telekomunikacije

SEE TOP 100 Najbolji poslodavci 24.9.2010 16:08:37

G

ADV 220/2010 HR

the orange way of Service Excellence

Nadmašena očekivanja. To je ono što oduševljava naše klijente.

S proaktivnom organizacijom, brisanjem granica između država i suradnicima koji se iskazuju stručnošću i usmjerenošću na pronalazak rješenja, svakodnevno radimo na svom cilju – oduševljenju klijenata.

Uvjerite se sami da je : GW u pokretu.

Info telefon +385.1.3436926

najbolji_poslodavci.indd 41 GW220_ZeitungHR_220x285.indd 1

www.gw-world.hr

24.9.2010 12:41:27 31.08.10 14:43

SEE TOP 100 Profil industrija/Nafta i plin

Tvrtke za naftu i plin ostvarile najviše prihode, a telekomunikacijske tvrtke najprofitabilnije Četiri vodeće tvrtke na popisu za 2008. godinu zadržale su svoja mjesta na ljestvici i u 2009., uz male izmjene u ukupnom prihodu i neto dobiti ili gubitku. Tvrtke iz sektora nafte i plina predvode industrijski popis jugoistočne Europe glede ukupnog prihoda drugu godinu zaredom. Tvrtke iz tog sektora 2009. zajedno su ostvarile prihod od čak 25,6 milijardi eura, što je iznimno visok prihod u odnosu na svaki

prihodom od oko 13,5 milijardi eura. Taj rezultat porast je od 0,81% u odnosu na 2008., a energetske kompanije prošle su godine povećale zajednički neto profit više od pet puta na čak 164,4 milijuna eura u odnosu na 31,9 milijuna eura 2008. godine. Niži prihodi mogu se zahvaliti 7-postotnom smanjenju potrošnje električne energije i nižim cijenama primarnih energetskih resursa u 2009. godini.

2009.

2008.

SEE Industrije Industrija

(u eurima) Ukupni prihod 2009.

Industrija

Povrat na prihod (%) 2009.

1.

Telekomunikacije

15,05%

2.

Farmacija

10,49%

3.

Hrana/Piće/Duhan

4,41%

4.

Automobili

2,97%

5.

Trgovina

1,72%

6.

Struja

1,22%

7.

Neto dobit/gubitak 2008.

Poslovne i konzumentske usluge

0,64%

Neto dobit/gubitak 2009.

8.

Holding (razno)

0,50%

9.

Naftni derivati/ Prirodni plin

-0,58% -0,99%

1.

1.

Nafta/Prirodni plin

25.618.138.594

-28,04%

-148.919.911

-445.255.325

10

Elektronika

2.

2.

Struja

13.516.040.090

0,81%

164.396.104

31.908.462

11

Prijevoz

-8,77%

12

Metali

-10,03%

13

Gradnja

-13,59%

3.

3.

Trgovina

12.945.639.399

1,37%

222.255.602

250.494.583

4.

4.

Telekomunikacije

10.228.520.143

0,85%

1.539.071.244

1.620.279.593

5.

6

Automobili

3.821.633.734

-10,68%

113.384.163

140.683.302

6.

5.

Metali

3.591.887.055

-37,94%

-360.366.353

117.450.033

7.

8.

Hrana/Piće/Duhan

3.256.298.351

3,82%

143.501.672

177.793.652

8.

10.

Farmacija

1.916.394.648

-1,86%

200.945.397

229.879.182

9.

12.

Gradnja

913.383.172

-23,48%

-124.147.678

19.352.636

10

7.

Holding (razno)

619.993.878

2,24%

3.089.827

19.950.042

11

11.

Elektronika

613.982.515

-22,19%

-6.083.996

11.972.104

12

9.

Prijevoz

567.477.520

-9,89%

-49.755.888

-65.255.827

384.907.694

14,41%

2.454.869

7.406.153

13 Novo Poslovne i konzumentske usluge

od ostalih industrijskih sektora zastupljenih na popisu, no i 28,04% niži nego 2008. godine.

Tako su 24 kompanije iz sektora nafte i plina, koje su uspjele ući na ljestvicu TOP 100, prošle godine zabilježile zajednički neto gubitak u iznosu od 149 milijuna eura u odnosu na 445 milijuna 2008. godine. Prema izjavama dužnosnika iz ovog sektora, na rezultate za 2009. znatno su utjecale niže cijene nafte i smanjenje tržišta prirodnog plina i motornih goriva. Drugi najveći industrijski sektor u jugoistočnoj Europi glede ukupnog prihoda ponovno je bio energetski. Dvadeset i dvije tvrtke iz energetskog sektora uspjele su ući na ljestvicu TOP 100 jugoistočne Europe, a kraj 2009. dočekale su sa zajedničkim ukupnim

42 drugi_dio.indd 42

Godišnja promjena u prihodima (%)

Najprofitabilnije industrije

eura. Automobilska industrija napredovala je na ljestvici za jedno mjesto, pa je sada peta sa zajedničkim ukupnim prihodom od 3,8 milijardi eura u 2009. godini. Prošle je godine ostvarila neto dobit od 113,4 milijuna eura, što je pad sa 140,7 milijuna ostvarenih 2008. godine. Ove je godine na ovogodišnji popis ušla i nova grana – sektor poslovnih i korisničkih usluga, koji se nalazi na 13. mjestu ljestvice s ostvarenim ukupnim prihodom od 385 milijuna eura u 2009. godini.

Metodologija Nije iznenadilo zadržavanje snažne tržišne pozicije sektora maloprodaje i veleprodaje u ovoj regiji, koje se prema ukupnom prihodu nalazi na trećemu mjestu ljestvice. Dvanaest tvrtki iz tog sektora uspjelo je naći svoje mjesto na ljestvici TOP 100 jugoistočne Europe za 2009. godinu sa zajedničkim ukupnim prihodom od 12,95 milijardi eura. Sektor maloprodaje i veleprodaje zabilježio je najveći rast ukupnog prihoda (+1,37% u odnosu na 2008.) od svih pet najuspješnijih sektora.

Prema ukupnom prihodu (10,2 milijarde eura u 2009. ili porast od 0,85% u odnosu na 2008.), telekomunikacijski sektor završio je na četvrtome mjestu, no prošle je godine ostvario najveći neto profit u iznosu od 1,54 milijarde

Industrijska ljestvica jugoistočne Europe bilježi prihod svih tvrtki ostvaren 2009. unutar određenog sektora zastupljenog na popisu TOP 100 te rangira industrije s najboljim rezultatima prema kumulativnom dohotku. Dodatna ljestvica industrija s najvišim prinosima računa se tako da se kumulativni neto profit/gubitak unutar svake industrijske grane podijeli s kumulativnim prihodom.

SEE TOP 100 Profil industrija 24.9.2010 16:17:46

SEE TOP 100 Profil industrija/Nafta i plin

Rumunjske tvrtke za naftu i plin ostvarile 46,5% industrijskog prihoda jugoistočne Europe Rumunjska dominira popisom dvadeset najuspješnijih tvrtki za naftu i plin jugoistočne Europe, kako po broju zastupljenih tvrtki, tako i po njihovu ostvarenom ukupnom prihodu.

Deset rumunjskih kompanija našlo je svoje mjesto na popisu, sa zajedničkim prihodom od 11,2 milijarde eura ili 46,5% ukupnog prihoda industrijskog sektora, koji je prošle godine iznosio oko 25,6 milijardi eura. Četiri bugarske, dvije hrvatske, dvije srpske i dvije slovenske tvrtke također su uspjele ući na popis. Rumunjski OMV Petrom, predvodnik popisa TOP 100 jugoistočne Europe, također je na vrhu ljestvice TOP 20 tvrtki za naftu i plin jugoistočne Europe. Slijede ga hrvatska Ina

i bugarska tvrtka Lukoil Neftochim Burgas, a obje se nalaze i u prvih pet tvrtki glavnog popisa. Premda je sektor nafte i plina zadržao svoju vodeću poziciju u regiji jugoistočne Europe, zajednički prihod 20 najuspješnijih tvrtki iz sektora pao je za oko 28% u 2009., a nijedna od tvrtki na popisu u 2009. nije zabilježila porast ukupnog prihoda. Najveći pad od 38,99% zabilježila je treća tvrtka s ljestvice, bugarski Lukoil Neftochim Burgas.

Unatoč padu ukupnog prihoda 13 od 20 tvrtki s popisa kraj godine dočekalo je s neto profitom. Ponovno su u vodstvu rumunjske kompanije. OMV Petrom bio je najuspješniji i do kraja godine ostvario je neto profit od oko 324 milijuna eura, što je porast sa 257

milijuna eura ostvarenih 2008. godine. Slijedi ga još jedna rumunjska tvrtka – Romgaz, čiji je neto profit za 2009. od 135,4 milijuna eura gotovo nepromijenjen u odnosu na 2008. kad je iznosio 134,8 milijuna.

Treći glede neto profita za 2009. je GDF SUEZ Energy Romania s ostvarenih 89,96 milijuna eura. Tri tvrtke za naftu i plin prošle godine zabilježile su neto gubitak viši od sto milijuna eura svaka. Naftna industrija Srbije zabilježila je najveći gubitak, od oko 393 milijuna eura. Rumunjska tvrtka Rompetrol Rafinare imala je neto gubitak od 112 milijuna eura. Hrvatska Ina zabilježila je neto gubitak od 105 milijuna eura.

SEE TOP 20 SEE TOP100

(u eurima) Ime tvrtke

Država

Ukupni prihod 2009.

Godišnja promjena u prihodima

Neto dobit/ gubitak 2009.

Neto dobit/ gubitak 2008.

1.

1.

OMV Petrom SA

Rumunjska

3.388.099.499

-25,89%

323.572.118

256.546.086

2.

2.

INA d.d.

Hrvatska

2.701.172.224

-26,21%

-105.375.852

-142.234.263

3.

3.

Lukoil Neftochim Burgas AD

Bugarska

2.163.059.673

-38,99%

-90.022.139

-242.046.599

4.

5.

Petrol d.d.

Slovenija

2.068.925.895

-24,31%

10.661.802

-71.145.586

5.

8.

Rompetrol Rafinare SA

Rumunjska

1.699.590.455

-23,76%

-112.131.897

-116.685.020

6.

10.

Lukoil-Bulgaria EOOD

Bugarska

1.633.184.377

-33,96%

3.421.565

-841.075

7.

12.

Naftna Industrija Srbije AD

Srbija

1.410.539.813

-27,39%

-392.497.466

-90.276.853

8.

16.

Rompetrol Downstream SRL

Rumunjska

1.248.278.616

-6,50%

-19.521.541

-53.252.629

9.

26.

GDF SUEZ Energy Romania SA

Rumunjska

896.637.164

-4,61%

89.963.453

32.264.938

10.

27.

Romgaz SA

Rumunjska

892.031.503

-3,38%

135.390.510

134.823.145

11.

33.

Petrotel Lukoil SA*

Rumunjska

785.423.636

-34,94%

-82.598.449

-134.652.080

12.

34.

Lukoil Romania SRL

Rumunjska

784.872.367

-28,27%

-19.878.948

2.588.355

13.

36.

JP Srbijagas d.d.

Srbija

708.420.910

-4,78%

9.873.843

3.397.005

14.

39.

OMV Bulgaria OOD

Bugarska

641.909.573

-20,32%

11.230.526

4.304.566

15.

40.

E.ON Gaz Romania SA

Rumunjska

626.267.509

-15,12%

33.521.426

10.956.477

16.

45.

Bulgargaz EAD

Bulgaria

604.774.955

-18,03%

13.831.468

-46.293.901

17.

64.

OMV Slovenija d.o.o.

Slovenija

475.412.849

-47,93%

14.914.555

13.338.685

18.

70.

MOL Romania Petroleum Products SRL

Rumunjska

461.647.224

-11,75%

17.437.266

10.785.211

19.

73.

OMV Romania Marketing SRL

Rumunjska

434.359.053

-19,62%

8.478.449

15.243.244

20.

76.

OMW Hrvatska d.o.o.

Hrvatska

427.030.295

-24,8%

2.073.417

-8.067.151

(*) označava neto prihode od prodaje i bruto dobit/gubitak za 2009

SEE TOP 100 Profil industrija

drugi_dio.indd 43

43 24.9.2010 16:17:46

SEE TOP 100 Profil industrija/Nafta i plin

Lokalne potrebe i međunarodni plinovodni projekti za poticaj tržišta plinom jugoistočne Europe Ilko Mitkovski (SeeNews)

Državna tržišta prirodnim plinom u državama jugoistočne Europe uglavnom su malena, rascjepkana i uvelike ovise o ruskoj opskrbi. U Albaniji, Crnoj Gori i na Kosovu općenito su nerazvijena i gotovo nepostojeća.

Stanje infrastrukture vezane za plin u ovoj regiji pripisuje se njezinoj burnoj povijesti, upitnoj gospodarskoj privlačnosti, visokim troškovima primjene i zakonodavnim preprekama.

Danas se plinske mreže na bolje razvijenim tržištima regije gusto granaju, kao primjerice u Rumunjskoj, koja ima više od 13.000 kilometara transportnog plinovoda i distribucijsku mrežu od oko 33.000 kilometara. Za razliku od nje, Albanija, Bosna i Hercegovina te Makedonija imaju samo glavni plinovod koji plinom opskrbljuje tek nekoliko industrijskih potrošača.

Albanija, Kosovo, Crna Gora i donekle Makedonija gotovo da i nemaju funkcionalne mreže za distribuciju plina. Upravo nedovoljan broj plinovoda diljem pojedinih tržišta zadržava Postojeće plinske mreže u jugoistočnoj Europi Država

Prijenosna mreža (km)

Albanija

293

-

BiH

191

975

Bugarska

2,645

3,519

Hrvatska

2,113

17,577

Kosovo

254

-

Makedonija

165

37

Crna Gora

-

-

Moldavija

1,800

17,000

Rumunjska

13,110

33,315

Srbija

2,140

10,500

960

3,770

Slovenia

Distibutivna mreža (km)

Izvor: SeeNews; Energetska zajednica; Državni energetski regulatori

potrošnju prirodnog plina u jugoistočnoj Europi.

Dugo planirani projekti za dovod plina u jugoistočnu Europu okruženi su nesigurnošću i brojnim preduvjetima. Stoga je nejasno hoće li se, i ako da, kada ostvariti plinski prsten Zapadnog Balkana ili nova podzemna spremišta plina u Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji te terminali za replinofikaciju u Hrvatskoj i Albaniji.

Neki analitičari vjeruju da bi ostvarivanje glavnih međunarodnih plinovodnih projekata u Europi, poput projekta Nabucco koji podržava Europska

44 drugi_dio.indd 44

unija ili projekta Južni tok koji podržava Rusija, dalo poticaj tržištu plina u jugoistočnoj Europi na kojem se ti novi plinovodi planiraju postaviti.

Bez odgovarajućih poboljšanja u državnim regulatorskim okvirima, vladama država jugoistočne Europe bilo bi vrlo teško privući ulagače u plinski sektor i proširiti infrastrukturu, što bi značilo da bi se propustile sve dobrobiti od očekivanih dodatnih količina prirodnog plina koji bi prolazio regijom.

Proizvodnja i potrošnja plina

Jugoistočna Europa je neto uvoznik prirodnog plina, a potrošnja je u 2008. godini gotovo dvostruko premašila proizvodnju regije. Štoviše, lokalna potražnja kratkoročno će nastaviti rasti, a stručnjaci predviđaju da će do 2015. dosegnuti 39 milijardi m3.

Od svih zemalja jugoistočne Europe jedino Rumunjska i Hrvatska imaju vlastite izvore plina koji su dovoljni da pokriju većinu domaće potražnje. U Rumunjskoj je 84% plina potrošenog 2008. godine proizašlo iz domaćih izvora, dok je u Hrvatskoj udio lokalne proizvodnje u domaćoj potrošnji iznosio 63%. Istovremeno će povećanje potrošnje prirodnog plina iz domaćih izvora na nacionalnim tržištima zemalja jugoistočne Europe u budućnosti osiromašiti nacionalne zalihe plina i konačno produbiti ovisnost o uvozu plina, uza sve rizike vezane uz sigurnost opskrbe.

Sigurnost opskrbe

Sigurnost opskrbe prirodnim plinom osobito je osjetljivo pitanje za države jugoistočne Europe koje se snažno oslanjaju na ruski plin. Potencijalni prekid opskrbe, poput onoga koji je uslijedio nakon cjenovnog spora Rusije i Ukrajine 2006. te 2009., ponovno bi potresao energetske sektore i gospodarstva zemalja jugoistočne Europe. Dosad je na regionalnoj razini malo toga učinjeno u vezi s diversifikacijom izvora plina. Nade se sada polažu u plinovod Nabucco (za plin s Kaspijskog jezera i s Bliskog istoka) te plinovod Južni tok (za ruski plin). Nažalost, oba projekta u fazama su daleko od primjene.

Diversifikacija europske opskrbe plinom mogla bi se pokušati ostvariti gradnjom međuveza.

Sada, nakon što je Turska postigla dogovor o tranzitu prirodnog plina s plinom bogatim Ažerbajdžanom, a EU riješio tranzitna pitanja s Turskom ugovorom koji je prethodio navedenom, plin bi regijom jugoistočne Europe mogao dolaziti u samo srce Europe u slučaju da se ostvari ugovor o opskrbi i izgradi odgovarajući plinovod. Bugarska je u srpnju 2010. predložila

razvijanje međupoveznog plinovoda s Turskom koji bi postao prvi funkcionalni dio budućeg plinovoda Nabucco.

Još jedan način povećanja razine sigurnosti u vremenu razdora, kao i postizanja određenog stupnja neovisnosti o uvoznom plinu, jest gradnja plinskih skladišta. Postoji jedanaest aktivnih skladišta plina diljem regije jugoistočne Europe, a u izradi su i projekti za gradnju novih u Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji.

Terminali za replinofikaciju također bi mogli pripomoći diversifikaciji opskrbe plinom, no o potrebi za takvim objektima u jugoistočnoj Europi vode se žestoke rasprave. Hrvatska već dugo očekuje vlastiti terminal tekućega prirodnog plina na otoku Krku. U lipnju 2010. su ulagači, među kojima su austrijski OMV AG i njemački E.ON Ruhrgas, još jedanput odgodili konačnu odluku o gradnji terminala zbog prevelike opskrbe europskog tržišta plina. Prema izjavama dužnosnika OMV-a, početak rada tog terminala ne očekuje se prije 2017. godine.

Albanija je također pozvala strane ulagače koje zanima gradnja terminala tekućega prirodnog plina na njezinu dijelu obale Jadranskog mora pokraj Fiera, ali budućnost tog projekta još je nejasna.

Lokalne inicijative

Državni plinski sustavi u državama jugoistočne Europe nalaze se u različitim fazama razvoja.

Dok Rumunjska, Bugarska, Srbija, Hrvatska i Slovenija imaju manje-više zrela tržišta plinom, njihovi susjedi još proučavaju mogućnosti gradnje vlastitih plinskih mreža.

Diljem regije zemlje su izradile planove proširenja plinskih mreža. Čak i Albanija i Kosovo izrađuju pravce svojih budućih mrežnih poveznica. U bliskoj budućnosti planira se graditi povezni pravac dug 120 kilometara između bosanskoga i hrvatskoga transportnog sustava za plin; Makedonija također priprema projekte proširenja transportnih plinovoda prema granici s Albanijom na zapadu, s Kosovom na sjeveru i Grčkom na jugu.

Osim projekata od državne važnosti, tu su i projekti većih razmjera koji spajaju tri ili više tržišta u regiji – Jonsko-jadranski plinovod i Plinski prsten energetske zajednice (ili plinski prsten zapadnog Balkana).

Jonsko-jadranski plinovod bit će dug 440 kilometara i povezivat će Albaniju i Hrvatsku preko Crne Gore. Imat će kapacitet pet milijardi m3 prirodnog plina podijeljenih između Albanije, Crne Gore, Bosne i Hrvatske. Cilj projekta je

SEE TOP 100 Profil industrija 24.9.2010 16:17:46

SEE TOP 100 Profil industrija/Nafta i plin

Podaci za 2008. ili 2009.

Izvor: SeeNews; Energetska zajednica; Državni energetski regulator

uspostaviti domaća tržišta plina u Albaniji i Crnoj Gori te pripremiti teren za primjenu Plinskog prstena energetske zajednice. Plinski prsten zapadnog Balkana uvodni je koncept za povezivanje albanskog, bosanskog, hrvatskog, kosovskog, makedonskog, crnogorskog i srpskog tržišta. Prema procjenama Regionalne studije o plinofikaciji jugoistočne Europe, ukupna dužina prstena iznosit će gotovo 1300 km, a troškovi postavljanja plinovoda mogli bi se popeti do 775 milijuna američkih dolara. U smislu opskrbe ovaj projekt ima nekoliko izbora – preko postojećih

pravaca koji dovoze plin iz Rusije; preko grčkoga transportnog sustava; preko predloženog Nabucco plinovoda ili Plavom linijom.

Međutim, bilo koja od ovih opcija zahtijevala bi dodatne investicije u smislu dovođenja plina iz glavnih transportnih plinovoda u sam prsten, što bi uzrokovalo dodatne novčane izdatke.

Budući da ovisi o ispunjenju mnogih uvjeta, a ne jamči uspjeh, plinski prsten jugoistočne Europe i dalje je tek daleka budućnost razvoja regionalnoga plinskog sustava. dva iznimno važna projekta

Zemlje jugoistočne Europe nadaju se da će u budućnosti veliki plinovodi poput sustava Nabucco ili Južni tok, koji bi se protezali cijelom regijom i dovodili plin iz Rusije, s Kaspijskog jezera i Bliskog istoka u središnju Europu, pomoći razvoju njihovih vlastitih plinskih mreža. Plinovod Nabucco prolazit će područjem Bugarske i Rumunjske te svaku od njih povezati s Turskom

i Mađarskom. Plinovod Južni tok vjerojatno će se odvajati u dva pravca: jugozapadni koji će ići kroz Bugarsku i Makedoniju do Grčke i dalje na zapad do Italije, te sjeverozapadni koji bi išao od Bugarske preko Rumunjske, Srbije i Slovenije te se završiti u austrijskom plinskom središtu Baumgarten. Ako ovi projekti dobiju dovoljno podrške ulagača i političku potporu diljem regije, zemlje kojima će se kretati transportni pravci imat će koristi od nove plinske infrastrukture na svom teritoriju i potencijalne opskrbe plinom za lokalna gospodarstva. Konačno, gradnja brojnih manjih ogranaka prema plinovodu Nabucco ili Južni tok mogla bi dovesti prirodni plin susjednim plinskim sustavima koji će ostati postrani i ubrzati poveznice među pojedinim plinskim sustavima u regiji.

Dokazane zalihe prirodnog plina (2009.)

Država

Zapremina (bil. ft3*)

Albanija

0,03

Bugarska

0,20

Hrvatska

1,01

Rumunjska

2,23

Srbija

1,70 Izvor: Uprava za energetske informacije SAD-a *1 kubna stopa (ft3)=0.02831 kubnih metara (m3)

SEE TOP 100 Profil industrija

drugi_dio.indd 45

45 24.9.2010 16:17:47

SEE TOP 100 Profil industrija/Maloprodaja

Velik prostor za rast maloprodaje preko interneta Nikola Košutić i Ivan Uzunov, Euromonitor International Prema istraživanju koje je proveo Euromonitor International, maloprodaja preko interneta još je u povojima na području zemalja bivše Jugoslavije.

Tržište bivše Jugoslavije relativno je nerazvijeno kad ga usporedimo sa zemljama zapadne Europe, u kojima je kupnja preko interneta po kućanstvu u 2009. godini iznosila 325 eura. Stanovnici zemalja istočne Europe uglavnom su skeptični prema kupnji preko interneta, no prodaja internetom u posljednjih pet godina stalno raste za 28% godišnje prema parametrima maloprodajne potrošnje po kućanstvu. Rusija, Poljska i Češka najveća su tržišta maloprodaje preko interneta u jugoistočnoj Europi. Bosna i Hercegovina s milijun eura i Slovenija sa 74 milijuna eura prošle su godine ostvarile najveći rast. Ako govorimo samo o zemljama bivše Jugoslavije, Slovenija i Hrvatska potrošile su najviše novca na kupnju preko interneta u 2009. godini.

U Rumunjskoj i Bugarskoj prodaja internetom u proteklih je nekoliko godina porasla znatno brže nego u maloprodajnim centrima jer je rast osobnih prihoda i raspoloživog dohotka doveo do povećanja maloprodajnog sektora u cjelini. Globalna financijska kriza uglavnom je nepovoljno utjecala na tradicionalnu maloprodaju i uzrokovala znatan pad prodaje u velikim maloprodajnim lancima, no nije utjecala na smanjenje prodaje preko interneta. Upravo suprotno, prodaja preko interneta zabilježila je znatan rast. Vrijednost

46 drugi_dio.indd 46

Izvor: Euromonitor International, 2010.

maloprodaje preko interneta u proteklih je pet godina godišnje rasla 18% u Bugarskoj i 30% u Rumunjskoj. slaba Uporaba interneta

Širenje interneta i neograničeno korištenje kreditnih kartica glavni su čimbenici za razvoj maloprodaje preko interneta. Sve raširenijim pristupom internetu povećava se i broj potrošača, naročito iz ruralnih područja, koji se odlučuju za kupnju

na popularnim komercijalnim stranicama kao što su eBay i Amazon. Najnovija istraživanja Euromonitor Internationala pokazala su da se računalima s internetskom vezom na području bivše Jugoslavije u 2009. godini koristilo 58% Slovenaca, 3% Hrvata i 10% stanovnika Bosne i Hercegovine. Uporaba računala s internetskom vezom izravno je povezana s ljestvicom najuspješnijih regionalnih tržišta maloprodaje preko interneta u 2009.: Slovenija (101 euro po kućan-

SEE TOP 100 Profil industrija 24.9.2010 16:17:50

SEE TOP 100 Profil industrija/Maloprodaja stvu), Hrvatska (29 eura po kućanstvu), Bosna i Hercegovina (samo jedan euro po kućanstvu). Treba napomenuti da maloprodaja preko interneta uvelike ovisi o pružateljima telekomunikacijskih usluga i kupovnoj moći stanovništva. Rumunjsko (šest eura po kućanstvu) i bugarsko (14 eura po kućanstvu) tržište maloprodaje preko interneta i dalje je nerazvijeno kad ga uspoređujemo sa zapadnim zemljama. Razlog je to što većina Bugara i Rumunja voli kupovati preko interneta, no po dostavi robe plaćaju gotovinom, a samo 10% kupaca plaća karticom tijekom transakcije internetom. Zbog toga manje od 1% trgovina preko interneta podržava plaćanje internetom.

Osim toga većina internetskih trgovina u sivom je ekonomskom sektoru i više od 99% njih nema potrebnu infrastrukturu za proširenje poslovanja preko interneta.

Nadalje, 2009. godine izdaci za konačnu potrošnju kao dio BDP-a u prosjeku su pali za pet posto u svim zemljama bivše Jugoslavije. To je bio prvi pad nakon gotovo dva desetljeća kontinuiranog rasta. Taj je pad očito usporio prodaju internetskih maloprodajnih servisa, no sektor je ostvario rast od dva posto 2009. godine. Međutim, taj je porast bio znatno slabiji od prosječnoga godišnjeg rasta od 34% koji je zabilježen u razdoblju od 2004. do 2009. godine. drugi maloprodajni kanali

Euromonitor International maloprodaju preko interneta smatra dijelom šire kategorije maloprodaje izvan trgovina, koja uključuje prodaju preko aparata, izravnu prodaju i kupnju od kuće.

Međutim, maloprodaja preko interneta nije im takmac na području bivše Jugoslavije. Na primjer, prodaja preko aparata u regiji bivše Jugoslavije uključuje uglavnom prodaju piva i slatkiša koji se gotovo nikad ne kupuju preko interneta. Kupnja od kuće i izravna prodaja vrlo su popularne u maloprodaji izvan trgovina, no prodaja preko

Izvor: Euromonitor International, 2010.

interneta nema veće konkurencije. Izravnom se prodajom na području bivše Jugoslavije najviše kupuju kozmetika i roba za osobnu uporabu koje su u ukupnom postotku izravne prodaje za 2009. godinu iznosile 56%. Avonovi i Oriflameovi proizvodi vrlo su popularni među mlađom ženskom populacijom koja pokreće tržište izravne prodaje. No potrošači od izravnih prodavača kupuju uglavnom proizvode po uobičajenim cijenama, a skupocjene kozmetičke proizvode i robu za osobnu uporabu kupuju većinom preko interneta. Godine 2009. najpopularniji proizvodi kupljeni preko interneta bili su potrošačka elektronika (34% ukupne prodaje) i medijski proizvodi (15% ukupne prodaje). prodaja elektronike i knjiga

U Hrvatskoj su knjige najpopularnija vrsta robe koja se kupuje preko interneta, a slijedi je prodaja trgovačkih lanaca Konzuma i Mercatora koji su uveli mogućnost kupovanja preko interneta.

Budući da popularnost kupnje u supermarketu

preko interneta raste, Euromonitor International predviđa da će supermarketi postati najveći prodavatelji preko interneta u sljedeće dvije godine u Hrvatskoj. U Srbiji, Sloveniji, Rumunjskoj i Bugarskoj vodeća mjesta po prodaji zauzele su trgovine elektroničkom opremom.

Potrošači ne kupuju televizore i prijenosna računala preko interneta jer žele sami provjeriti proizvod prije plaćanja, no s druge strane mobilni telefoni i fotoaparati uvelike se kupuju internetom jer prodavatelji nude niže cijene za taj način kupnje. Međutim, kao i u Hrvatskoj, očekuje se da će supermarketi u Sloveniji i Srbiji preuzeti vodstvo zbog jakih prodajnih trendova.

Mnogi potrošači tjednu kupnju namirnica preko interneta smatraju vrlo praktičnom i brzom metodom. Euromonitor International u sljedećih pet godina očekuje daljnji rast maloprodaje preko interneta u zemljama bivše Jugoslavije.

Predviđa se da će u razdoblju od 2010. do 2015. u zemljama bivše Jugoslavije maloprodaja preko interneta rasti za 17% godišnje.

SEE TOP 100 Profil industrija

drugi_dio.indd 47

47 24.9.2010 16:17:53

SEE TOP 100 Profil industrija/Maloprodaja

Polovica 20 najuspješnijih trgovaca na malo u 2009. povećala ukupan prihod unatoč krizi Slovenski Mercator u vodstvu, hrvatski Konzum drugi Prošlogodišnji globalni gospodarski pad utjecao je na uspješnost vodećih maloprodajnih lanaca u jugoistočnoj Europi, pa ih je polovica zabilježila pad ukupnog prihoda, dok ga je druga polovica povećala unatoč padu potrošnje. Točnije, 20 najboljih trgovaca na malo u 2009. zabilježilo je porast ukupnog prihoda od 5,97%, odnosno do 14,2 milijarde eura. Međutim, zajednička neto dobit tih tvrtki pala je za 8,83%, na 258 milijuna eura. Gotovo polovica vodećih maloprodajnih lanaca u jugoistočnoj Europi ima sjedište u Rumunjskoj.

Njihov ukupan prihod od 6,484 milijarde eura konačnom zbroju pridonosi sa 45,5%. Ukupan prihod rumunjskih trgovaca na malo prošle se godine udvostručio, ali je neto profit pao za 13,4% pa je iznosio 82,8 milijuna eura. U 2009. je najbržerastući maloprodajni lanac od 20 vodećih bio srpski Mercator-S, koji je četverostruko povećao svoj ukupni prihod na 471,6 milijuna eura. Slovenski maloprodajni lanac Mercator već se drugu godinu nalazi na

prvome mjestu u sektoru trgovina na malo unutar TOP 100 s ukupnim prihodom od 1,76 milijardi eura. Međutim, prošle mu je godine ukupan prihod pao za 3,14%, a neto zarada za 40%. Mercator je vodeći na maloprodajnom tržištu jugoistočne Europe, gledajući ukupan prihod po glavi stanovnika, koji je za 2009. iznosio 877,6 eura. Hrvatski Konzum je na drugome mjestu sa 386,1 euro po glavi stanovnika, dok se na trećemu mjestu nalazi slovenska tvrtka Engrotus sa 335,6 eura po glavi stanovnika.

Konzum je bio drugi i prema ukupnom prihodu s ostvarenih 1,733 milijarde eura u 2009., što je pad sa 1,741 milijarde eura prethodne godine. Taj maloprodajni lanac u vlasništvu hrvatskoga koncerna Agrokor, prema podacima Hrvatske agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, u 2009. je imao tržišni udio između 25 i 30%. U istoj je godini Konzum uložio više od jedne milijarde kuna (137 milijuna eura) u otvaranje devet trgovačkih

centara Super Konzuma diljem Hrvatske. Ta tvrtka u Hrvatskoj ima više od 700 prodajnih mjesta. Ukupan prihod rumunjskih jedinica njemačke grupacije Metro (Metro Cash and Carry te Hypermarket Rumunjska) u 2009. pao je za 1,5% na 2165 milijardi eura.

Grupacija tvrdi da se pad dogodio zbog slabljenja rumunjske valute te smanjene potražnje. Ukupan prihod rumunjskog Metroa u 2009. iznosio je 1375 milijardi eura, pa je ta tvrtka zauzela treće mjesto na popisu vodećih 20 trgovaca na malo jugoistočne Europe. Ukupan prihod tvrtke pao je za 3,4% u lokalnoj valuti i 8,9% u eurima, dok joj se neto profit prepolovio na 30,1 milijun eura.

Među vodećih 20 trgovaca na malo jugoistočne Europe nalaze se dvije bugarske tvrtke: Metro Bulgaria i K&K Electronics. Metro je trinaesti na popisu, s ukupnim prihodom od 463,9 milijuna eura, dok je K&K Electronics četrnaesti, s ukupnim prihodom od 400 milijuna eura.

SEE TOP 20 SEE TOP100

(u eurima) Ime tvrtke

Država

Ukupnan prihod

6.

Poslovni Sistem Mercator d.d

Slovenija

1.760.096.524

-3,14%

19.281.205

32.139.000

2.

7.

Konzum d.d

Hrvatska

1.733.178.012

-0,74%

62.000.922

59.193.599

3.

13.

Metro Cash and Carry SRL

Rumunjska

1.374.623.441

-3,37%

30.079.746

61.795.626

4.

21.

Carrefour Romania SA

Rumunjska

1.051.317.660

14,66%

20.815.970

18.592.717

5.

28.

Kaufland Romania SC

Rumunjska

882.188.019

28,75%

18.660.030

3.441.012

6.

30.

Selgros Cash& Carry SRL

Rumunjska

820.058.731

-0,13%

24.745.767

36.076.574

7.

32.

real,- Hypermarket Romania SRL

Rumunjska

790.740.580

21,75%

-57.996.631

-51.175.527

8.

37.

Delta Maxi DOO

Srbija

702.792.443

8,65%

18.989.256

18.560.216

1.

2009.

Godišnja prom. prihoda (%)

Neto dobit/ gubitak 2009.

Neto dobit/ gubitak 2008.

9.

38.

Engrotus d.d

Slovenija

673.118.517

-0,12%

11.692.854

8.068.841

10.

53.

Mediplus Exim SRL

Rumunjska

539.104.928

15,50%

19.127.388

2.854.960

11.

55.

Merkur d.d

Slovenija

533.658.244

-40,16%

13.643.838

26.474.797

12.

66.

Mercator - S DOO

Srbija

471.600.302

318,49%

12.071.671

-4.259.543

13.

69.

Metro Cash and Carry Bulgaria EOOD

Bugarska

463.878.251

-7,44%

40.553.116

41.802.202

14.

83.

K and K Electronics EAD*

Bugarska

399.974.435

-5,66%

5.125.701

13.482.256

15.

94.

Idea DOO

Srbija

377.417.060

27,12%

-25.973.722

-24.001.821

16.

95.

Rewe (Romania) SRL

Rumunjska

371.892.253

24,48%

9.438.492

7.449.676

17.

112.

Plodine d.d

Hrvatska

337.584.398

13,93%

5.872.518

6.899.576

18.

113.

Romania Hypermarche SA

Rumunjska

333.671.481

-4,89%

20.014.558

18.191.720

19.

120.

Metro Cash & Carry d.d

Hrvatska

326.435.356

-6,61%

12.560.546

9.176.388

20.

123.

Arabesque SRL

Rumunjska

320.700.474

-25,57%

-2.066.267

-1.563.202

(*) Pokazuje neto prihode od prodaje u 2009.

48 drugi_dio.indd 48

SEE TOP 100 Profil industrija 24.9.2010 16:17:53

SEE TOP 100 Profil industrija/Telekomunikacije

Rast sektora mobilne telefonije Valentin Stamov (SeeNews)

Ukupan prihod telekomunikacijskog sektora u Bugarskoj, Moldaviji, Crnoj Gori, Rumunjskoj i Srbiji za 2008. iznosio je 8667 milijardi eura, čime je u godinu dana ostvaren porast od 10,7%.

U mobilnoj telefoniji ostvareno je 5289 milijardi eura, što je 61% ukupnog prihoda sektora, a u fiksnoj telefoniji 31,8% s prodajom u iznosu od 2755 milijardi eura. Rumunjska je zabilježila najviši godišnji rast prihoda u telekomunikacijama (18,9%), a slijede je Moldavija sa 12,3% i Slovenija sa 11,9%.

Za 2009. bili su dostupni jedino podaci za Moldaviju i Srbiju. Godišnji pad fiksne telefonije od 12,8% u Moldaviji uzrokovao je pad od 1,7% ukupnoga telekomunikacijskog sektora. Prihod od fiksne telefonije u 2009. iznosio je 5630 milijardi moldavskih leja (319 milijuna eura), a prihod od mobilne telefonije 3034 milijuna leja (172 milijuna eura), čime je ostvaren porast od 4,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Godine 2009. srpski telekomunikacijski sektor ostvario je prihod od 1510 milijardi eura (4,8% bruto domaćeg proizvoda države), a 2008. iznosio je 1610 milijardi eura (4,9 posto BDP-a).

Međutim, prosječni godišnji rast telekomunikacija od 2005. do 2009. iznosio je 13%, što je jedan od najunosnijih sektora državnoga gospodarstva.

Godine 2009. udio prihoda mobilne telefonije u ukupnom prihodu telekomunikacijskog sektora pao je sa 61% na 54,8%, a udio fiksne telefonije porastao je sa 25% na 29%. Ako promatramo porast prihoda u telekomunikacijskom sektoru prema pojedinačnim segmentima u svakoj državi za 2008., uočit ćemo jak rast internetskih usluga u Srbiji (80,5%), Moldaviji (64%) i Makedoniji (56%), te usluga kabelske televizije u Srbiji (56,3%) i Moldavija (54,2%). Prihod od fiksne telefonije u zemljama jugoistočne Europe porastao je u prosjeku za 3,2% u 2008. s obzirom na to da je taj segment rastao u samo četiri države – Rumunjskoj (37,5%), Sloveniji (24,4%), Bosni i Hercegovini (18,3%) i Albaniji (0,4%). U ostalim je državama prihod od fiksne telefonije pao u prosjeku 6,4%, a najveći je godišnji pad od 18,5% zabilježila Crna Gora.

Fiksna telefonija

U 2009. godini usporio se rast korisnika fiksnih telefonskih linija zbog sve veće uporabe mobilnih telefona i tehnologije koja omogućava prijenos zvučne komunikacije preko interneta (VoIP) koju omogućavaju softverske aplikacije kao što su Skype, Google Talk i Jutvoip. Stabilni rast IP tehnologije može se pripisati prednostima koje takva tehnologija nudi – niže mjesečne troškove poziva i pretplate, mogućnost integracije novih tehnologija i kombiniranja s drugim sredstvima

Izvor: Europska komisija - 15. Izvješće o napretku jedinstvenog europskog tržišta elektorničkih komunikacija; Državni regulatori TK usluga (Bugarska – Komunakacijsko regulativna komisija – CRC; Moldavija – Agentia Nationala pentru Reglementare în Comunicatii Electronice şi Tehnologia Informatiei – ANRCETI; Crna Gora – Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost – EKIP; Srbija – Republička agencija za elektroničke komunikacije – RATEL)

Izvor: Europska komisija - 15. Izvješće o napretku jedinstvenog europskog tržišta elektorničkih komunikacija; Državni regulatori TK usluga (CRC; ANRCETI; EKIP; RATEL); Cullen International - Izvješće o nadzoru potencijalnih članica EU

elektroničke komunikacije. Očekuje se da će ovakav brz rast potrajati te da će IP tehnologija u budućnosti zamijeniti tradicionalnu fiksnu telefoniju. Razvoj se najbolje vidi u Sloveniji.

Početkom 2009. godine uspostavljeno je više od 232.840 IP veza, što je za 91,2% više u odnosu na prethodnu godinu i gotovo četiri puta više nego na početku 2007. godine.

Iako se tržišni udio glavnih operatora fiksnih telefonskih linija nastavio smanjivati u 2008. i 2009. glede vrijednosti i opsega, i dalje dominiraju na tržištu fiksne telefonije u svim državama jugoistočne Europe, a njihov je tržišni udio i dalje znatno viši od prosjeka 27 zemalja članica

Europske unije. U vezi s ukupnim prihodom od fiksne telefonije prosječni tržišni udio glavnih operatora u Bugarskoj, Makedoniji, Moldaviji i Srbiji iznosio je 98% za 2008., a prosječna razina zemalja Europske unije je 70,2%. Samo je u Hrvatskoj tržišni udio alternativnih operatora, prema prihodu i prometu, premašio 20% u 2009. godini. U srpnju 2009. raširenost fiksne telefonije u zemljama Europske unije zaustavila se na 40%. U regiji jugoistočne Europe raširenost fiksne telefonije znatno varira s obzirom na to da su Albanija i Kosovo na relativno niskom stupnju, a Hrvatska i Slovenija na razini 27 zemalja Europske unije. Rasprostranjenost SEE TOP 100 Profil industrija

drugi_dio.indd 49

49 24.9.2010 16:17:54

SEE TOP 100 Profil industrija/Telekomunikacije šrokopojasne žičane mreže u jugoistočnoj Europi kaska za prosjekom 27 zemalja Europske unije.

Najveća je u Sloveniji (22,9% u siječnju 2010.) i u Hrvatskoj (13,44% u srpnju 2009.). U Rumunjskoj je 12,3%, a Bugarskoj 11,90%.

U siječnju 2010. u zemljama Europske unije zabilježena je rasprostranjenost od 24,80%.

su se uređaji za mobilni prijenos podataka proširili za 4,5%, čime je premašen prosjek zemalja Europske unije koji iznosi 4,2%. Međutim, ostvaren je porast 3G mreže od samo 15,1%, što je znatno niže od zapadnoeuropskih zemalja u kojima je 2009. zabilježeno 37,6%.

3G mobilne usluge

Mobilna telefonija

Mobilna telefonija i dalje je glavni pokretač telekomunikacijskog tržišta u Europskoj uniji i državama jugoistočne Europe. Godine 2009. u jugoistočnoj Europi zabilježen je rast mobilne telefonije od 111%, što je ipak niže od 127% zabilježenih u 27 zemalja članica Europske unije.

Međutim, mobilna se telefonija i dalje širila na području jugoistočne Europe, osim u Makedoniji, pa je razina EU dostignuta, a ponegdje i premašena. Na čelu se našla Bugarska sa stopom širenja mobilne telefonije od 141%, a slijede je Hrvatska sa 137% i Albanija sa 132%.

Trend širenja mobilne telefonije popratio je rast konkurencije i pad maloprodajnih cijena.

U Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu zabilježen je pad maloprodajnih cijena u mobilnom sektoru.

No cijene korisničkih poziva prema drugim mrežama i dalje su znatno više nego cijene poziva unutar mreže, naročito u Bugarskoj, što potrošače prisiljava na pretplaćivanje na nekoliko različitih mreža. Što se tiče prenosivosti broja mobilnog telefona, Kosovo, Albanija, Srbija i Moldavija u 2009. nisu uvele tu uslugu. U Srbiji će usluga prijenosa broja u drugu mrežu biti uvedena u siječnju 2011. godine. Širenje mobilne širokopojasne mreže potaknula je dostupnost 3G mobilnih usluga koje su dostupne u većini zemalja jugoistočne Europe. U Hrvatskoj

Širenje 3G usluga uzrokovalo je porast prihoda od internetskih usluga, no 3G usluge i dalje čine tek manji dio ukupnog prihoda operatora mobilne telefonije.

Prihod od mobilnih internetskih usluga u Bugarskoj je 2008. godine činio tek 1,0% ukupnog prihoda lokalnog sektora, dok je prosječna stopa 27 zemalja Europske unije iznosila 4,0%.

Zahvaljujući 3G mobilnim uslugama porasla je prodaja mobilnih telefona i prihod od prijenosa podataka svih operatora u jugoistočnoj Europi, a regija se nastoji približiti državama zapadne Europe u kojima je ostvaren porast prodaje pametnih telefona za 18%, kako stoji u analizi koju je SeeNews objavio u srpnju 2010. godine.

U Hrvatskoj su pametni telefoni činili trećinu mobilnih uređaja Hrvatskog Telekoma, distributera i mobilnog operatora iPhonea u Hrvatskoj. Mobilni operator Vipnet također je zabilježio stalan rast prodaje pametnih telefona.

U Makedoniji je operator T-Mobile, lokalni distributer i mobilni operator iPhonea, zabilježio prodaju pametnih telefona od 3%.

Bugarski distributer i mobilni operator Globul bilježi 13% korisnika pametnih telefona, a njihov broj raste i dalje.

Vodeća bugarska telekomunikacijska tvrtka Vivacom, koja obuhvaća fiksnu i mobilnu telefoniju, u srpnju 2010. je objavila da pametni telefoni čine od 15 do 16% ukupne prodaje

mobilnih telefona. Prema podacima tvrtke LG Electronics Bulgaria, rast mobilnih telefona od 4% u Bugarskoj 2009. godine znatno je niži od globalnog prosjeka od 18%.

Ulaganja, spajanja i akvizicije

Godine 2008. uloženo je ukupno 1648 milijardi eura u telekomunikacijski sektor Bugarske, Rumunjske i Slovenije, što je manje za 2,7% u odnosu na prethodnu godinu. U Rumunjskoj i Sloveniji ulaganje u telekomunikacijski sektor kao dio BDP-a države zadržalo se na 0,7%, a u Bugarskoj je 2008. dosegnulo 1,2% BDP-a.

Slovenija se našla na trećemu mjestu (22,5%), Bugarska na četvrtome (22,3%), a Rumunjska na šestome mjestu (21,2%) među zemljama Europske unije kad se uzme u obzir ulaganje u odnosu na prihode. Ulaganja u moldavski telekomunikacijski sektor 2009. iznosila su 1750 milijardi moldavskih leja (99,3 milijuna eura), što je pad za 10,9% u odnosu na godinu prije. U regiji jugoistočne Europe u 2009. bilo je nekoliko akvizicija i tri spajanja tvrtki. Najaktivniji igrač bio je grčki mobilni operator Cosmote SA koji je sudjelovao u tri akvizicije.

Glavna spajanja u telekomunikacijskom sektoru dogodila su se u Bugarskoj, Hrvatskoj i Makedoniji. U Bugarskoj i Hrvatskoj su se interne kompanije za mobilnu telefoniju u sklopu glavnih telekomunikacijskih tvrtki pripojile drugim poslovnim sektorima. Tako se BTC Mobile (koji posluje pod imenom Vivatel) pripojio bugarskoj telekomunikacijskoj tvrtki AD (BTC), koja danas posluje pod imenom Vivacom. Sličan se proces dogodio u Hrvatskoj u kojoj su se HT – Hrvatske Telekomunikacije spojile s društvom kćeri za mobilnu telefoniju i promijenile ime u Hrvatski Telekom. Slovenska telekomunikacijska tvrtka Telekom Slovenije kupila je makedonski Cosmofon.

Akvizicije u telekomunikacijskom sektoru u jugoistočnoj Europi u 2009.

Meta

Država

Kupac

AMC (mobilna telefonija)

Albanija

Cosmote SA (Grčka)

Orbitel AD (telekom i internetske usluge)

Bugarska

Spectrum Net AD (Bugarska)

Prodavač

Vrijednost posla/Detalji

N/N

12.6% udjela za 48,2 mil. eura

Magyar Telekom Nyrt (Mađarska)

5 mil. eura

M Svyat (prodaja mobilnih uređaja)

Mobiltel EAD - M-Tel (Bugarska)

N/N

20 trgovina u državi i broadband

2be (prodaja mobilnih uređaja)

BTC AD - Vivacom

N/N

112 trgovina u državi

TIS Grupa (Hrvatska)

68% udjela

Cosmote SA (Grčka)

100% udjela za 190 mil. eura

Tis.kis (IT tvrtka) Cosmofon AD (mobilna telefonija)

Hrvatska Makedonija

Kapsch CarrierCom (Austrija) Telekom Slovenije d.d. (Slovenija)

Germanos Telekom AD (prodaja mobilnih uređaja) Telemobil SA - Zapp brand (mobilna telefonija)

Rumunjska

Cosmote SA (Grčka)

Saudi Oger Ltd (Saudijska Arabija)

100% udjela za 207 mil. eura

UPC Slovenia (kabelski i broadband operator)

Slovenija

Mid Europa Partners LLP (V.)

Liberty Global Inc (SAD)

N/N Izvor: SEE News

50 drugi_dio.indd 50

SEE TOP Profil 100 industrija 24.9.2010 16:17:54

SEE TOP 100 Profil industrija/Telekomunikacije

Rumunjske tvrtke dominiraju popisom za telekomunikacijski sektor Prema očekivanjima rumunjsko tržište telekomunikacija, najveće u regiji jugoistočne Europe, dominira ovogodišnjom ljestvicom.

Rumunjska je zemlja sa 21,5 milijuna stanovnika i šest bežičnih operatera, koji se svi nalaze na popisu za 2009. godinu.

Najveći, Orange Rumunjska, predvodi popis u sektoru, a ukupan prihod premašuje milijardu eura. Tvrtka je na kraju lipnja imala 10,471 milijun klijenata.

Na drugome mjestu ljestvice nalazi se Nokia Rumunjska, a na trećem bivši monopolist Telekom Srbija; obje tvrtke također su ostvarile prihod viši od jedne milijarde eura.

Osim Orangea, ostalih pet rumunjskih telekomunikacijskih tvrtki koje su se našle

na popisu za 2009. su lokalne podružnice globalnih telekomunikacijskih giganta: Vodafone, grčki Cosmote, rumunjska telekomunikacijska grupacija RCS&RDS te Romtelecom, u većinskom vlasništvu grčke tvrtke OTE. Stopa proboja mobilne telefonije na rumunjskom tržištu porasla je na 118,2% 2009. sa 113,8% godinu prije.

Broj pretplatnika na telekomunikacijske usluge u Rumunjskoj prošle godine je porastao za 3,7%, na 25,4 milijuna, dok je broj pretplatnika na fiksne linije pao za 0,7%, na 4,09 milijuna. Vodeće tri bugarske telekomunikacijske tvrtke također su se našle na popisu za 2009. godinu.

Najveći bežični operator te zemlje Mobiltel, koji je dio austrijskog Telekoma, predvodi popis bugarskih kompanija. Slijedi ga Cosmo Bulgaria Mobile, u vlasništvu grčke telekomunikacijske grupacije OTE, koja u Bugarskoj posluje pod okriljem brenda Globul.

Treća je Bulgarian Telecommunications Company (BTC), koja posluje pod okriljem brenda Vivacom. Osim telekomunikacijskih operatera, jedine tvrtke koje su uspjele ući na popis za 2009. su Nokia Rumunjska i hrvatski proizvođač telekomunikacijske opreme Ericsson Nikola Tesla, čijih je 49,07% u vlasništvu švedskoga giganta za proizvodnju telekomunikacijske opreme.

SEE TOP 20 SEE Ime tvrtke TOP100

(u eurima) Država

Ukupan prihod 2009.

Godišnja promjena u prihodima (%)

Neto dobit/ gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

1

18

Orange Romania SA

Rumunjska

1.062.993.606

-7,26%

271.237.580

404.443.383

2

19

Nokia Romania SRL

Rumunjska

1.060.698.808

149,74%

37.690.118

12.801.671

3

22

Telekom Srbija AD

Srbija

1.013.919.968

1,63%

162.153.620

59.688.196

4

23

Vodafone Romania SA

Rumunjska

982.029.953

-9,72%

244.975.368

283.186.740

5

29

Romtelecom SA

Rumunjska

843.876.858

5,82%

26.727.106

991.880

6

35

HT - Hrvatske Telekomunikacije

Hrvatska

745.987.351

-19,15%

155.355.242

327.920.496

7

42

Mobiltel AD

Bugarska

615.063.681

-9,35%

134.132.312

166.360.573

8

44

T-Mobile Hrvatska

Hrvatska

608.675.085

-4,99%

200.595.079

214.123.578

9

56

Bulgarian Telecommunications Company AD

Bugarska

529.819.565

15,08%

44.210.386

-100.745.464

10

60

RCS & RDS SA

Rumunjska

509.454.998

18,12%

50.098.561

-21.167.949

11

62

VIPNet

Hrvatska

494.312.824

-6,62%

101.788.625

130.859.365

12

65

Telekom Slovenije d.d.

Slovenija

472.053.821

-4,41%

57.375.244

95.968.000

13

72

Cosmo Bulgaria Mobile EAD

Bugarska

450.662.379

-2,34%

67.665.390

83.184.633

14

77

Cosmote Romanian Mobile Telecommunications SA*

Rumunjska

424.955.628

47,72%

-56.087.213

-96.290.278

15

80

Mobitel d.d.

Slovenija

414.015.617

-9,00%

41.153.825

58.954.769

16

108

Telenor DOO

Srbija

342.205.179

-0,50%

27.774.724

38.702.654

17

133

BH Telecom d.d.

BiH

309.543.643

-3,53%

73.732.516

73.125.476

18

143

Makedonski Telekomunikacii AD

Makedonija

301.897.498

-5,62%

112.944.606

101.850.282

19

184

Telekom Srpske a.d.

BiH

252.391.288

3,83%

52.475.530

60.950.851

20

234

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Hrvatska

202.462.182

-21,75%

17.357.463

28.940.212

(*) Pokazuje neto prihode od prodaje i bruto dobit/gubitak u 2009.

SEE TOP 100 Profil industrija

drugi_dio.indd 51

51 24.9.2010 16:17:54

SEE TOP 100 Profil industrija/Energetika

Jugoistočna Europa polako se kreće prema regionalnom energetskom tržištu Ilko Mitkovski (SeeNews) Godine 2009. se zbog pada gospodarskih aktivnosti regije zbog globalne krize potrošnja struje u jugoistočnoj Europi smanjila za gotovo 7% u odnosu na prethodnu godinu te je iznosila 185.505 GWh. Smanjena potražnja građanskih i industrijskih potrošača te niže cijene primarnih izvora energije osudile su proizvođače energije na nižu stopu dobiti koja je dovela do smanjenja proizvodnje energije u regiji za 4,3% na 194.140 GWh prošle godine. U izvješću koje je 2008. objavilo Regulatorno vijeće europske zajednice (ECRB) sa sjedištem u Beču pokazalo je da je samo 20% potrošnje energije u jugoistočnoj Europi namijenjeno međudržavnoj trgovini, što je znatno manje od razine međudržavne razmjene energije u drugim europskim zemljama. Intenzivna međudržavna trgovina u jugoistočnoj Europi i prevladavanje prepreka na lokalnom tržištu bit će ključne za Energetsku zajednicu jugoistočne Europe (ECSEE) u uspostavljanju regionalnoga energetskog tržišta. Zemlje jugoistočne Europe rade na djelotvornom otvaranju tržišta, no napredak je otežan zbog otpornih tržišnih modela te zaleđa državnih energetskih tvrtki i pojedinačnih kupaca. Prepreke predstavljaju i potrošači koji se ne koriste povlaštenom tarifom, već odabiru niže tarife i rijetko mijenjaju opskrbljivače.

Ključna uloga operatora prijenosnog sustava

Operatori prijenosnog sustava imaju središnju ulogu u energetskome tržišnome modelu. Služe kao poveznica između elektrana, distribucijskih jedinica i krajnjih korisnika, omogućuju pristup energetskoj mreži, jamče sigurnost nabave i rukovode rasporedom kapaciteta u međudržavnoj trgovini. Stoga se uspostavljanje uhodanih i neovisnih operatora prijenosnog sustava smatra glavnim prioritetom u stvaranju regionalnoga energetskog tržišta. Budući da su operatori prijenosnog sustava odgovorni za određivanje dostupnoga prijenosnoga kapaciteta među državama (ili ponuđačima), zamišljeno je da budu uključeni u proces tržišne integracije ponudom energije na međudržavnom tržištu dan unaprijed.

Operatori prijenosnog sustava u jugoistočnim su zemljama već ostvarili dobru suradnju što se tiče raspodjele kapaciteta, a ako se uloži dodatan trud u usklađivanje regulatornog okvira, stvorit će se preduvjeti za ujedinjenje pojedinačnih energetskih tržišta na području jugoistočne Europe. Rumunjska i Slovenija sudjelovale su u implicitnim inicijativama udruživanja na tržištu dan unaprijed (oba povezana tržišta imaju odlike “spot” tržišta), kojima je bio cilj produbiti vezu između susjednih energetskih tržišta. U istom su razdoblju zemlje jugoistočne Europe sudjelovale u eksplicitnim aukcijskim inicijativama kako bi osnažile suradnju na području energetike.

Treći paket energetskih direktiva EU

Uspješno uvođenje unutarnjega energetskog tržišta zahtijevalo je restrukturiranje vertikalno integriranih kompanija unutar energetskog sektora jugoistočnih europskih zemalja. Direktiva EU 2003/54/EC znatno je pridonijela aktivnostima proizvodnje, distribucije i opskrbe, no nije odredila uvjete za pravnu i funkcionalnu neovisnost operatora prijenosnog sustava. U srpnju 2009. godine Europska unija je prihvatila Direktivu 2009/72/EC kojom je ukinuta prethodna Direktiva 2003/54/ EC koja je pak utrla put restrukturiranju operatora prijenosnog sustava do 3. ožujka 2012. godine. Novim paketom mjera, nazvanim Trećim paketom energetskih direktiva, nastoji se razviti “stvarno konkurentno energetsko tržište”. U dijelu koji se odnosi na operatore prijenosnog sustava stoji: “(19) Posebnim dodatnim pravilima treba osigurati

52 drugi_dio.indd 52

potpunu učinkovitost neovisnog operatora sustava ili neovisnog operatora prijenosa. Pravila o radu neovisnog operatora prijenosa odgovarajući su regulatorni okvir kojim se jamči poštena konkurencija, dovoljna ulaganja, pristup novih tržišnih igrača i spajanje energetskih tržišta.

Učinkovito restrukturiranje koje se provodi preko neovisnih operatora prijenosa treba biti zasnovano na glavnim mjerama koje se odnose na ulaganje, povezivanje novih proizvodnih kapaciteta s mrežom i spajanje tržišta regionalnom suradnjom. Između ostalog, neovisnost operatora prijenosa treba zajamčiti u obliku razdoblja “hlađenja” tijekom kojih se neće provoditi menadžerske aktivnosti unutar vertikalno integriranog pothvata.”

Kretanje prema regionalnom tržištu

Prema mišljenju Rolanda Matousa, stručnjaka za energetiku pri Regulatornom vijeću europske zajednice, jugoistočna Europa mogla bi uspostaviti ujedinjeno energetsko tržište u sljedećih šest do deset godina. Osim političkih i regulatornih pitanja glavne su prepreke

Trenutna situacija u JI Europi Država

Vlasništvo nad distributerom

Albanija

100% državno; pravno razdvojeno

BiH

100% državno; neovisno

Bugarska

100% državno; pravno razdvojeno

Hrvatska

100% državno; pravno razdvojeno

Kosovo

100% državno; pravno razdvojeno

Makedonija

100% državno; pravno razdvojeno

Crna Gora

funkcionalno razdvojeno

Rumunjska

100% državno; pravno razdvojeno

Srbija

100% državno; pravno razdvojeno

Slovenija

100% državno Izvor: Poyry Energy Consulting

neujednačene sheme upravljanja preopterećenjem i nerealno niske cijene za tarifne potrošače. Državnim energetskim tržištima većine zemalja jugoistočne Europe dominiraju javni dobavljači, a to ne ostavlja dovoljno prostora za slobodnu trgovinu. Ugovori za kupnju energije, uz iznimku Rumunjske i Slovenije, sklapaju se u sklopu bilateralnih dogovora, a operatori prijenosnog sustava upravljaju međudržavnom trgovinom. Na radionici Europske burze energije za središnju i istočnu Europu (CEEPEX), koja je u travnju održana u Beču, iznesena su predviđanja da većina zemalja jugoistočne Europe neće sudjelovati u zajedničkim inicijativama na europskom tržištu do 2015. godine.

Najbolje šanse za udruživanje kapaciteta na europskom energetskom tržištu ima Slovenija koja 2012. planira provesti marketinško ujedinjenje s Italijom. Rumunjska bi trebala povezati svoje tržište s Mađarskom i sljedeće se godine pridružiti zajedničkom energetskom tržištu. Za sada se decentralizirani model čini kao najizgledniji na državnim tržištima Bugarske, Makedonije i Srbije, a stručnjaci preporučuju da se širenje provodi korak po korak ili ujedinjenjem s funkcionalno razvijenim tržištima u Rumunjskoj i Sloveniji.

Glavni problem vezan uz uspostavljanje energetskog tržišta jugoistočne Europe jest problem likvidnosti.

SEE TOP 100 Profil industrija 24.9.2010 16:17:54

SEE TOP 100 Profil industrija/Energetika

Energetski sektor ostvario drugi po veličini ukupan prihod među industrijskim sektorima Energetski sektor zauzeo je drugo mjesto na industrijskoj ljestvici glede ukupnog prihoda u jugoistočnoj Europi. Vodeća industrija glede ukupnog prihoda u 2010. bio je sektor nafte i plina. Osim što je ova grana industrije zadržala drugo mjesto na popisu, ukupan prihod energetskog sektora u jugoistočnoj Europi gotovo da se i nije promijenio: 2009. je iznosio 13,5 milijardi eura, a 2008. 13,9 milijardi eura.

Većina tvrtki iz energetskog sektora 2009. je bila profitabilna; neke su čak i povećale profit, dok su ga druge održale na istoj razini. Rumunjske

tvrtke najviše su pridonijele ukupnom dohotku ostvarenom u energetskom sektoru u 2009., a njih čak sedam našlo je svoje mjesto na godišnjem popisu. Srbija je druga s četiri kompanije na popisu. Hrvatska i Bugarska također sudjeluju na popisu za 2009., svaka s tri tvrtke.

Dvije slovenske tvrtke, konglomerat Holding Slovenske Elektrarne (HSE) u državnom vlasništvu i distributer električne energije GENI, također su našle svoje mjesto na popisu. Jedini bosanski predstavnik je JP Elektroprivreda BiH u državnom vlasništvu. Opskrbljivači električnom

energijom iz Hrvatske, Bugarske i Srbije u državnom vlasništvu, Hrvatska Elektroprivreda (HEP), NEK i JP Elektroprivreda Srbije, zauzele su vodeća tri mjesta na popisu. Svaka je od njih u 2009. ostvarila ukupan prihod viši od milijarde eura. Tri su tvrtke prvi put ušle na popis: rumunjski distributeri električne energije Enel Energie Muntenia i Enel Energie, u većinskom vlasništvu talijanske tvrtke Enel, te Elektrovojvodina, opskrbljivač električnom energijom srpske sjeverne provincije Vojvodine.

Tvrtke u potpunom ili većinskom vlasništvu države dominiraju popisom za 2009.

SEE TOP 20

(u eurima)

SEE Ime tvrtke TOP100

Država

Ukupni prihod 2009.

Godišnja promjena prihoda (%)

Neto dobit/ gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

1.

9.

Hrvatska Elektroprivreda d.d.

Hrvatska

1.669.180.947

7,48%

49.250.387

-10.247.648

2.

11.

Natsionalna Elektricheska Kompania EAD

Bugarska

1.436.555.836

-4,91%

4.362.854

20.490.022

3.

17.

JP Elektroprivreda Srbije

Srbija

1.101.404.794

4,65%

-144.741

-24.991.065

4.

31.

Holding Slovenske Elektrarne d.o.o.

Slovenija

803.498.590

-6,20%

60.234.898

53.756.215

5.

46.

C.N.T.E.E. Transelectrica SA

Rumunjska

601.173.853

-15,22%

1.451.112

10.524.711

6.

47.

Termoelektrane Nikola Tesla DOO

Srbija

598.770.284

5,48%

-17.739.454

-97.846.294

7.

48.

Hidroelectrica SA

Rumunjska

596.572.171

-5,40%

11.441.571

16.339.980

8.

49.

CEZ Elektro Bulgaria AD

Bugarska

592.602.629

7,12%

2.826.422

7.348.287

9.

54.

HEP-proizvodnja d.o.o.

Hrvatska

537.173.087

1,58%

1.676.958

3.370.396

10.

57.

Electrocentrale Bucuresti SA

Rumunjskaa

527.067.342

-3,04%

-10.137.916

-86.714.913

11.

61.

HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o.

Hrvatska

500.006.825

4,08%

-7.261.942

27.044.549

12.

63.

JP Elektroprivreda BiH

Bosna i Hercegovina

482.722.642

4,09%

31.650.764

23.641.527

13.

67.

Enel Energie Muntenia SA

Rumunjska

470.927.523

173,16%

3.173.877

21.874.270

14.

71.

Enel Energie SA

Rumunjska

459.662.755

2,51%

-11.037.628

20.775.156

15.

74.

GEN-I d.o.o.

Slovenija

433.311.364

34,84%

9.877.832

5.216.024

16.

78.

AETs Kozloduy EAD

Bugarska

423.920.279

-0,77%

33.255.447

35.846.674

17.

84.

Nuclearelectrica SA

Rumunjska

397.513.588

5,33%

11.673.546

25.855.611

18.

86.

Elektrovojvodina DOO

Srbija

396.187.511

2,99%

-6.931.560

-8.322.647

19.

89.

Complexul Energetic Turceni SA

Rumunjska

387.204.338

-9,72%

5.032.794

5.006.442

20.

96.

Elektrodistribucija-Beograd DOO

Srbija

371.456.458

9,94%

-8.510.671

-14.322.402

SEE TOP 100 Profil industrija

drugi_dio.indd 53

53 24.9.2010 16:17:55

Zagrebački holding

Unatoč krizi Zagrebački holding bilježi rast prihoda Zagrebački holding d.o.o napredovao je na ljestvici TOP 100 jugoistočne Europe i ušao među 50 najvećih tvrtki regije

Na ovogodišnjem Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajamu prvi put će se na jednome mjestu predstaviti podružnice i društva Zagrebačkog holdinga Ovogodišnji Jesenski međunarodni Osnovan prije pet godina iz godine u godinu zagrebački velesajam po mnogočemu će biti poboljšavao je svoje poslovanje i povećavao drukčiji od dosadašnjih. Novost je to da će broj investicija. Njegove podružnice i se prvi put na jednome mjestu predstaviti trgovačka društva, osim pružanja komunalnih podružnice i društva Zagrebačkog holdinga, usluga, svoje djelatnosti uspješno plasiraju na koji svojom djelatnošću brinu o kvaliteti tržištu te se dio njih poput Stanogradnje i života Zagrepčana.

Zagrebplakata, samostalno financira neovisno Prikazat će se nove tehnologije i razvojni o gradskom proračunu. Tako je Zagrebački programi podružnica, kojima se, među holding i prošle godine unatoč financijskoj ostalim, štedi energija i smanjuje onečišćenje krizi ostvario izvrsne poslovne rezultate i čak okoliša. Bit će to prigoda da se doživi drukčiji na tablici TOP 100 tvrtki jugoistočne Europe Zagrebački holding i napredovao u odnosu njegove podružnice koje na 2008. godinu. Sa društveno odgovornim Gotovo 4,5 milijardi kuna 58. na 41. mjesto te poslovanjem brinu o ukupnih prihoda svrstava se našao u društvu 50 dobrobiti stanovnika najjačih tvrtki regije.

Zagreba. Sa 12.000 Zagrebački holding među S gotovo 4,5 milijardi zaposlenih Zagrebački kuna ukupnih prihoda, najuspješnije hrvatske holding među najvećim koji su lani u odnosu tvrtke je hrvatskim tvrtkama. na 2008. rasli za 1,72 Promo

54

54-55 Zg holding.indd 54

posto, Zagrebački holding ušao je i među deset najboljih hrvatskih tvrtki. Budući da se poslovanje više tvrtki pod istim krovom može promatrati i odvojeno, valja istaknuti da je većina članica Zagrebačkog holdinga poslovala s rezultatom boljim od očekivanog.

Tako je tvrtka Čistoća umjesto planom predviđenih 379.000 kuna dobiti ostvarila 9,6 milijuna kuna, Zagrebačke ceste umjesto očekivane dobiti od 10 milijuna kuna završile su poslovnu godinu sa 63 milijuna kuna dobiti. Među iznimne uspješnice ubrajaju se i Robni terminali koji su godinu završili sa 24 posto većom dobiti od očekivane.

Podružnice i društva unutar Holdinga podijeljena su u tri sektora. Sektor komunalnih djelatnosti (Čistoća, Zagrebački digitalni grad, Tržnice Zagreb, Vodoopskrba i odvodnja, Zagrebačke ceste, Zbrinjavanje gradskog

24.9.2010 12:42:04

Zagrebački holding

otpada, Zrinjevac i gradska groblja), sektor prometnih djelatnosti (ZET i Zagrebparking) i sektor tržišnih djelatnosti (AGM, Upravljanje sportskim objektima, Vladimir Nazor, Zagrebački velesajam, Autobusni kolodvor, Robni terminali, Stanogradnja i Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo).

Uz podružnice unutar Holdinga spadaju društva u stopostotnom vlasništvu, Gradska plinara Zagreb i Gradska plinara ZagrebOpskrba, jedna ustanova Gradska ljekarna te nekoliko društava u većinskom vlasništvu, Zagrebplakat i Arena Zagreb. Inače, razlozi osnivanja Zagrebačkog holdinga, prije pet godina, su racionalnije upravljanje sustavom komunalnog gospodarstva Grada Zagreba kroz centralizirane poslovne funkcije i zajednički organizirano ulaganje u investicijske projekte neophodne za razvoj i unapređenje komunalnih i društvenih djelatnosti. Prema broju i strukturi djelatnosti koje obavlja Zagrebački holding je jedinstveno društvo na području Hrvatske.

Upravo na toj činjenici temelje se i svi budući planovi poslovanja i ulaganja koje društvo ima. Neki od budućih strateških prioriteta Holdinga su smanjenje gubitka vode, sanacije i izgradnje vodoopskrbne mreže, razvoj sustava mreže plinovoda te daljinsko očitanje plinomjera. Uzimajući u obzir europsku inicijativu “20-20-20”, u smislu smanjenje stakleničkih plinova za 20% ZGH ulaže u projekte proizvodnje bioplina iz gradskog otpada i njegovo korištenje u gradskom prijevozu.

Od 2007. godine se u javni gradski prijevoz kao pogonsko gorivo uvodi biodizel. Tijekom 2008. i 2009. godine nabavljeno je 214 novih autobusa od kojih se 60 koristi stlačenim plinom. Istodobno je za potrebe odvoza otpada i čišćenje ulica nabavljeno 40 vozila na pogon biodizelom. Također, ZGH je pokrenuo pripremu projekata ugradnje fotonaponskih sustava u vlastitim zgradama.

Fondovi eu

ZGH se aktivno priprema za ulazak Hrvatske u EU. Jedna od Zagrebački holding se strateških odrednica je korištenje mogućnosti koje pružaju fondovi Europske unije. Tako od 2008. godine podružnice ZET i Čistoća

Prihodi od prodaje Zagrebačkog holdinga d.o.o. u 2009.

Rang

Segment

Podružnica

1.

Upravljanje objektima

GSKG

2.

Pročišćavanje, skupljanje i distribucija vode

VIO

496.164

3.

Prijevoz putnika

ZET

309.000

4.

Održavanje čistoće i odvoz otpada

Čistoća

410.455

5.

Upravljanje i održavanje javnih cesta

Zg. Ceste

410.160

6.

Gradnja i prodaja stanova

Stan.

392.767

7.

Parkiranje i ostale djelatnosti

Zg. parking

166.158

8.

Skladištenje i najam

RTZ

197.001

9.

Skupljanje i odvoz smeća

ZGOS

10.

Ostali

Ukupno

Ivo Čović, Predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga

sudjeluju u radu međunarodnog konzorcija u projektu Civitas Elan radeći na uspostavi kvalitetnijih rješenja u gradskom prometu te promicanju i poticanju održivih, čistih i energetski učinkovitih načina odvijanja prometa. Zagrebački holding se i organizacijski

u 000 kuna 94.203

11.988 649.274 3.137.180

pripremio za optimizaciju sufinanciranja projekata novcem iz EU i koordiniranje strategija podružnica, društava i ustanova s ciljevima i regulativom EU. U tu svrhu sve članice Zagrebačkog holdinga imenovale su koordinatore i voditelje projekata, koji rade na identifikaciji projekata i pripremi konačnih projektnih ponuda baziranih na uspješnom vođenju, upravljanju i kontroli provedbe projekata.

Zagrebački holding ulaže u kontinuiranu edukaciju tih zaposlenika organizirajući interne edukacije i radionice. Omogućava i slanje svojih zaposlenika na edukacije državnih tijela zaduženih za tematiku EU fondova (MVPEI, SDURF).

Tako je sredinom 2010. godine, Zagrebački holding u suradnji s Gradom Zagrebom nominirao 20-ak projekata, u prvom redu iz područja vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, prometa i energetike, za financiranje iz strukturnih fondova koji stoje na raspolaganju Republici Hrvatskoj ulaskom u EU. U idućih dvije do tri godine očekuje se da će upravo zahvaljujući organiziranosti Zagrebačkog holdinga biti povučena znatna sredstva iz strukturnih fondova EU, čija je namjena poboljšanje kvalitete života u gradu.

Promo

54-55 Zg holding.indd 55

55 24.9.2010 12:42:07

SEE TOP 100 Profil države

Albanija Službeni naziv: Republika Albanija; Teritorij: 28.748 km2 (Izvor: CIA); Glavni grad: Tirana; Službeni jezik: albanski; Politički sustav: parlamentarna republika Glavne političke stranke: Demokratska stranka (PD), Socijalistička stranka (PS), Pokret za socijalističku integraciju (LSI)

3,64 milijuna Lek (ALL)

GMT +1

(Izvor: CIA, 2009., procjena )

Povijest i stanovništvo Veći dio Albanije čine planinski predjeli, a na jugoistoku ima izlaz na Jadransko more. Obala joj je duga 362 kilometra i proteže se duž Jadranskog i Jonskog mora.

Zemlja je izravni potomak pradavne Ilirije koja je, nakon što su je 167. godine. pr.

Kr. konačno osvojili Rimljani, Rimu dala slavnu pretorijansku stražu, pa čak i neke careve. Godine 1912. Albanija je proglasila nezavisnost nakon 500 godina otomanske vladavine. Između dva svjetska rata bila je kraljevstvo, sve dok 1946. nije osnovana Socijalistička Narodna Republika Albanija.

Za Hladnog rata autoritativni režim ove zemlje održavao je bliske odnose sa SSSRom i Kinom. Oko 70% stanovnika su muslimani, a ostali su pravoslavci (20%) i rimokatolici (10%). Devedeset pet posto ukupnog stanovništva su Albanci.

s premijerom Salijem Berishom osvojila je 47% glasova.

Od tada glavna oporbena stranka, odnosno Socijalistička stranka, koja je na izborima tek malčice zaostala za demokratima, bojkotira rad parlamenta i traži prebrojavanje glasova.

Sastav parlamenta

3% 2%

20% 70%

 Muslimani  Pravoslavci  Katolici

Izvor: CIA, albansko Ministarstvo vanjskih poslova

Politika Albanijom je više od 40 godina vladao komunistički vođa Enver Hodža, koji je preminuo 1985. godine. Novi režim uveo je djelomičnu liberalizaciju, uključujući i napore da se poboljšaju međunarodni odnosi. Od 1991. političkim životom zemlje dominiraju Albanska demokratska stranka i Albanska socijalistička stranka (bivša komunistička partija).

Na posljednjim parlamentarnim izborima održanima u lipnju 2009. 16-člana koalicija predvođena demokratima na čelu

56 zemlje.indd 56

Ukupan bruto vanjski dug

3310,6

Državni dug

1645,2

Monetarno zaduženje

109

Banke

479,4

Drugi sektori

651,6

Direktne investicije međukompanijsko zaduživanje

425,4

Gospodarstvo  Demokratska stranka (PD)  Socijalistička stranka (PS)

 Socijalistički pokret za integraciju (LSI)  Ostali Izvor: Albanski parlament

Predsjednik: Bamir Topi, izabran u srpnju 2007.

Glavni ekonomski pokazatelji (%) 16 14 12 10 8 6 4 2 0

2005

2006

 Inflacija  Stvarni BDP

2007

2008

2009

 Stopa nezaposlenosti Izvor: Albanski statistički ured

Izravne strane investicije (u milijunima eura)

95%  Albanci  Grci  Ostali

Bruto vanjski dug krajem 2009. (mil. eura)

Izvor: Središnja banka Albanije

Religijska/etnička karta 10%

Državno zaduženje

Međunarodni odnosi Nakon desetljeća vrlo ograničenih međunarodnih odnosa (samo s SSSR-om i Kinom), Albanija se devedesetih godina otvorila ostatku svijeta. Godine 2003. započela je proces pridruživanja EU, a formalno se prijavila za članstvo u travnju 2009. godine. Albanija je postala članica NATO-a 1. travnja 2009. godine.

Jedna je od jedanaest zemalja koje su 1992. osnovale Organizaciju za ekonomsku suradnju Crnog mora (CEMN). Albanija je članica Ujedinjenih naroda, NATO-a, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije islamske konferencije i jedna od osnivačica Mediteranske unije.

700 600 500 400 300 200 100 0

2005

2006

2007

2008

2009

Izvor: Središnja banka Albanije

Uravnoteženost proračuna (% BDP-a) 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

n/n

-3,33

-3,53

-5,54

-6,99

Izvor: Albansko ministarstvo financija

Uravnoteženost tekućeg računa (% BDP-a) 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

n/n

-6,6

-10,6

-15,5

-15,3

Izvor: Središnja banka Albanije

SEE TOP 100 Profil države/Albanija 24.9.2010 12:44:50

SEE TOP 100 Profil države

Građevinarski konzorcij predvodi deset vodećih albanskih tvrtki Premda nijedna albanska tvrtka nije uspjela ući na popis vodećih sto tvrtki jugoistočne Europe za 2009., ta zemlja ipak ima dva predstavnika na ljestvici prema ukupnom prihodu po glavi stanovnika: partnersku tvrtku Bechtel-Enka, koja se smjestila na 136. mjestu, te dobavljača električne energije OSSH na 167. mjestu.

Vjerojatno najveće iznenađenje na zasebnoj ljestvici deset najvećih albanskih tvrtki prema ukupnom prihodu u 2009. jest sam predvodnik, partnerska tvrtka američkog Bechtela i turske Enke. Tom konzorciju, s ukupnim prihodom od 308,8 milijuna eura u 2009., dodijeljen je dosad najvažniji albanski projekt glede infrastrukture – gradnja dionice autoceste duge 55 kilometara, vrijedne 418 milijuna eura, koja će povezivati najveću albansku luku na Jadranskome moru Durres s Prištinom. Navedeni konzorcij također će graditi kosovski dio autoceste, čija se vrijednost procjenjuje na 800 milijuna eura. Albanskom nacionalnom ljestvicom dominiraju telekomunikacijske i

energetske tvrtke. Većina od deset najvećih tvrtki potpuno je ili djelomice u stranom vlasništvu.

Dobavljač električne energije OSSH, nekoć dio strujnog monopolista KESH u državnom vlasništvu, druga je najveća tvrtka na popisu s ukupnim prihodom od 271 milijuna eura. Češka energetska grupacija CEZ, također u državnom vlasništvu, prošle je godine kupila 76% OSSH-a za 102 milijuna eura i obvezala se uložiti barem 200 milijuna eura u smanjenje broja krađa struje i gubitaka pri prijenosu. KESH je prošle godine bio sedmi od vodećih deset albanskih tvrtki premda mu je ukupan prihod u odnosu na prethodnu godinu pao 76%, na 92,9 milijuna eura. Sve tri najveće albanske telekomunikacijske tvrtke također se nalaze na popisu. Mobilni operator Vodafone Albanija, dio grupacije Vodafone, na trećem je mjestu, s ukupnim prihodom od 184,5 milijuna eura, a njegov konkurent Albanian Mobile Communications (AMC), dio grčkog Cosmotea, na četvrtom, s

ukupnim prihodom od 166,4 milijuna eura. Dominantna telekomunikacijska grupacija Albtelcom u vlasništvu turskoga konzorcija tvrtki Turk Telekom i Carik Enerji, na osmom je mjestu, s ukupnim prihodom od 92 milijuna eura. Jedina albanska rafinerija nafte ARMO smjestila se na petome mjestu ljestvice s ostvarenim ukupnim prihodom od 156,5 milijuna eura u 2009. godini. Konzorcij američke tvrtke Refinery Associates of Texas i švedskih Anika Enterprises te Mercuria Energy Group 2008. je kupio 85% rafinerije.

Predsjednik Uprave te tvrtke sada je Rezart Taci, koji posjeduje i albansku tvrtku za distribuciju nafte Taci Oil, koja se nalazi na desetome mjestu popisa, s ostvarenim ukupnim prihodom od 93,8 milijuna eura 2009. Još jedan distributer nafte, Kastpetrol u domaćem vlasništvu, bio je šesti na domaćoj ljestvici. U 2009. ostvario je ukupan prihod od 83,8 milijuna eura.

Proizvođač čelika Kurum International bio je deveti s prihodom od 86 milijuna eura.

SEE TOP 10 SEE TOP100

(u eurima) Ime tvrtke

Ukupni prihod 2009.

Godišnaj promjena u prihodima(%)

Dobit/Gubitak 2009. (neto)

1.

136.

Bechtel&ENKA Simple Partnership

308.782.670

2,54%

8.866.076

2.

167.

Operatori i Sistemit te Shperndarjes (OSSH) Sh.a.

270.989.246

83,09%

869.817

3.

258.

Vodafone Albania Sh.a.

184.465.232

-9,29%

10.205.857

4.

296.

Albanian Mobile Communication Sh.a.

166.403.971

-19,57%

11.423.601

5.

322.

A.R.M.O. Sh.a.

156.500.830

-14,33%

1.721.576

6.

447.

Kastpetrol Sh.a.

93.932.018

N/N

160.564

7.

448.

Korporata Elektroenergjitike Shqiptare (KESH) Sh.a.

92.900.607

-75,85%

N/N

8.

451.

Albtelekom Sh.a.

91.976.151

14,49%

1.026.408

9.

459.

Kurum International Sh.a.

85.950.955

N/N

344.593

10.

462.

Taci Oil Sh.a.

83.802.454

2,66%

26.964

SEEP TOP 100 Profil države/Albanija zemlje.indd 57

57 24.9.2010 12:44:50

SEE TOP 100 Profil države

Bosna i Hercegovina Službeni naziv: Bosna i Hercegovina; Teritorij: 51.197 km2 (Izvor: CIA); Glavni grad: Sarajevo; Službeni jezik: bosanski, hrvatski i srpski; Politički sustav: parlamentarna republika Glavne političke stranke: Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Stranka za BiH (SBiH), Srpska demokratska stranka (SDS), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ-BiH), Partija demokratskog progresa (PDP)

Povijest i stanovništvo

Sastav parlamenta

Bosna je brdovita zemlja s izlazom na Jadransko more južno od Mostara. Nakon Drugoga svjetskog rata postala je jedna od šest država koje su činile Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Nakon rata, koji je trajao od 1992. do 1995., a koji je bio dio burnog raspada bivše jugoslavenske federacije, zemlja je podijeljena na temelju nacionalnosti tri glavne skupine stanovnika: muslimane Bošnjake, pravoslavce Srbe i rimokatolike Hrvate.

 Stranka demokratske akcije (SDA)  Stranka za BiH (S-BiH)  Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)  Socijaldemokratska partija BiH (SDP)

1%

44%

Predsjednik: Željko Komšić (Hrvat)

48% 37%

32%

 Muslimani  Prvoslavci  Katolici  Ostali

 Bošnjaci  Bosanski Srbi  Bosanski Hrvati  Ostali

Europska razvojna banka Međ. fond za poljoprivredni razvoj MMF EUROFIMA Europska komisija Ostali* Saudijski razvojni fond Pariški klub Japan Kuvajt Ostale države** Londonski klub Ostali privatni kreditori

16,4 28,6 198,9 6,6 39,9 5,1 12,3 423,3 29,7 14,8 106,3 332,9 37,3

* Uključuje fond OPEC-a ** Uključuje Austriju, Belgiiju, Mađarsku, Portugal, Španjolsku, Švedsku, Koreju, nizozemske i njemačke državne agencije. Izvor: Središnja banka BiH

Nakon 1995. zemlja se sastoji od muslimansko-hrvatske Federacije, Republike Srpske i neutralnog Kotara Brčko, a svaki od tih dijelova ima svoju vladu, parlament i pravosudni sustav. Zemlja također ima slabiju središnju vladu, parlament i sudstvo. Federacija je podijeljena na 10 kantona. Šesti bosanski parlamentarni izbori od samostalnosti održat će se 3. listopada 2010. godine. Glasači će na njima birati 42 člana Donjeg doma bosanskog središnjeg parlamenta ili Zastupničkog doma na četverogodišnji mandat, kao i tri člana bosanskoga rotirajućeg predsjedništva koje predstavlja glavne tri etničke skupine u zemlji.

Također će se izabrati zastupnici u dvama poslijeratnim parlamentima. Glasači u Republici Srpskoj izabrat će svog predsjednika i potpredsjednika, dok će oni u Federaciji glasovati za zastupnike u parlamentima 10 kantona.

35 30 25 20 15 10 5 0 -5

2005

2006

 Inflacija  Stvarni BDP

Politika

zemlje.indd 58

GMT +1

Glavni ekonomski pokazatelji (%)

Predsjednik: Nebojša Radmanović (Srbin)

Izvor: Agencija za promicanje stranih investicija u Bosni i Hercegovini, CIA

58

Marka (BAM)

Gospodarstvo

14% 17%

 Hrvatska demokratska zajednica (HDZ-HNZ)  Srpska demokratska stranka (SDS)  HDZ 1990-HZ-HSS-HKDUHDU  Ostali

Tročlano predsjedništvo (Na vlast stupilo 2006. godine):

Religijska/etnička karta 7%

4,61 mil.

Izvor: CIA, 2009., procjena)

Predsjednik: Haris Silajdžić (Bošnjak)

2007

2008

2009

 Stopa nezaposlenosti Izvor: Središnja banka BiH

Izravna strana ulaganja (u milijunima eura)

Svakih osam mjeseci mijenja predsjedajući na čelu predsjedništva

se

Međunarodni odnosi Bosna je u lipnju 2008. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.

1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0

2005

2007

2008

2009

Izvor: Središnja banka BiH

Uravnoteženost proračuna (% BDP-a) 2005.

2,4

Državno zaduženje

2006

2006.

2,9

2007.

1,3

2008.

-2,0

2009. n/n

Izvor: Središnja banka BiH

Državni dug na kraju 2009. (u mil. eura) Total EIB EBRD World Bank Group

2,677.1 188,2 182,5 1,053.3

Uravnoteženost tekućeg računa (% BDP-a) 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

-17,1

-7,8

-10,4

-15,1

-7,58*

* Projekcija za 2009. Izvor: Središnja banka BiH

SEE TOP 100 Profil države/Bosna i Hercegovina 24.9.2010 12:44:55

SEE TOP 100 Profil države

EP BiH ponovno na vrhu ljestvice deset najuspješnijih tvrtki BiH, a ASA i dalje druga Najveći distributer i proizvođač električne energije u Bosni i Hercegovini Elektroprivreda BiH zadržao je prednost na ljestvici deset najboljih tvrtki u 2009. godini. Ukupan prihod porastao je za 4%, na 482,72 milijuna eura, što je petina zbirnog prihoda svih deset država na ljestvici.

Elektoprivreda BiH prodala je 6607 GWh struje u 2009., čime je ostvarena prodaja od 433,12 milijuna eura.

Elektroprivreda BiH jedina je bosanska tvrtka na ljestvici sto najboljih tvrtki jugoistočne Europe za 2009., a skočila je za dvadeset mjesta u odnosu na 2008. te se nalazi na 63. mjestu.

Unatoč godišnjem padu od 23,5% u ukupnom prihodu na 312,07 milijuna eura, ASA grupa, tvrtka koja se bavi različitim djelatnostima, ali primarno trgovinom motornih vozila, zadržala je drugo mjesto

na ljestvici za 2009. Tvrtka je prošle godine ostvarila izvoz od 148,27 milijuna eura.

Bosanskohercegovački telekomunikacijski sektor predstavljali su federacijski BH Telecom i Telekom Srpske, a obje su tvrtke napredovale na ljestvici za 2008. godinu.

Najveća telekomunikacijska tvrtka u Bosni i Hercegovini, BH Telekom, poboljšala se za jedno mjesto i došla na treće mjesto zbog širenja ADSL-a i mobilnih usluga, a Telekom Srpske skočio je sa šestoga mjesta 2008. na četvrto mjesto, također zbog širenja širokopojasnog interneta i mobilnih usluga. Tvrtka je 2009. zabilježila porast ukupnih prihoda od 3,8%.

Drugi najveći distributer električne energije u BiH Elektroprivreda RS pomaknuo se za dva mjesta na peto mjesto iako su se 2009. ukupni prihodi smanjili za 3,2%, na 208,91 milijun eura. Proizvođač i distributer

energije proizveo je 5629 GWh električne energije zahvaljujući povoljnim hidrološkim uvjetima. Treće i najmanje elektroprivredno poduzeće u BiH je Elektroprivreda HZ Herceg Bosne, koje je palo na deveto mjesto iako je 2009. postiglo rekordno visoku proizvodnju od 1940 GWh. Tvornica aluminija Aluminij novi je dodatak ljestvici najuspješnijih tvrtki BiH za 2009., našavši se na šestome mjestu, s ukupnim prihodom od 197,58 milijuna eura. Tvrtka koja se bavi prodajom naftnih derivata HifaOil priključila se ljestvici za 2009. i završila na desetome mjestu. Čeličana Arcelormittal potonula je na sedmo mjesto s trećeg mjesta 2008. zbog prošlogodišnjeg pada ukupnih prihoda od 48%. Inženjerska tvrtka Energoinvest pala je za tri mjesta na osmo mjesto s ukupnim prihodom od 171,75 milijuna eura.

SEE TOP 10 SEE TOP100

(u eurima) Ime kompanije

Ukupni prihodi 2009.

Godišnja promjena u prihodima (%)

Neto dobit/gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

1.

63.

JP Elektroprivreda BiH d.d.

482.722.642

4,09%

31.650.764

23.641.527

2.

130.

ASA Group

312.068.429

-23,54%

N/A

N/A

3.

133.

BH Telecom d.d.

309.543.643

-3,53%

73.732.516

73.125.476

4.

184.

Telekom Srpske A.D.

252.391.288

3,83%

52.471.597

60.950.851

5.

227.

JP Elektroprivreda Republike Srpske

208.913.582

-3,20%

3.345.459

3.300.427

6.

244.

Aluminij d.d.

197.582.687

N/A

-20.997.961

N/A

7.

249.

Arcelormittal d.o.o. Zenica

190.931.216

-47,92%

-61.526.309

N/A

8.

281.

Energoinvest d.d.

171.749.897

N/A

872.507

1.715.000

9.

315.

JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d.

159.453.991

-8,08%

11.935.547

3.749.303

10.

370.

HIFA-OIL d.o.o.

129.518.232

N/A

N/A

N/A

SEEP TOP 100 Profil države/Bosna i Hercegovina zemlje.indd 59

59 24.9.2010 12:44:56

SEE TOP 100 Profil države

Bugarska Službeni naziv: Republika Bugarska; Teritorij: 110.550 km2; Glavni grad: Sofija Službeni jezik: bugarski; Politički sustav: parlamentarna republika Glavne političke stranke: GERB (Građani za europski razvoj Bugarske), Bugarska socijalistička stranka (BSP), DPS, Ataka, Plava koalicija

Povijest i stanovništvo

 GERB – Stranka GERB  BSP – Koalicija za Bugarsku  DPS – Pokret za slobodu i pravo

86%

 Bugari  Turci  Romi Izvor: Bugarski statistički institut

Politika Bugarska je parlamentarna republika s jednim domom u kojem je 240 zastupnika.

Bivši sofijski gradonačelnik Boiko Borisov postao je novi bugarski premijer 27. srpnja 2009. nakon što je njegova stranka desnog centra GERB 2009. osvojila većinu na parlamentarnim izborima. GERB sada ima 117 zastupnika u parlamentu. Koalicija za Bugarsku predvođena socijalistima ima 40 zastupnika, a za njom slijedi stranka turske manjine DSP sa 37 zastupnika. Iznimno nacionalistička stranka Ataka ima 21 zastupnika u parlamentu. Plava koalicija ima 14 zastupnika, a 11 zastupnika je nezavisno.

60 zemlje.indd 60

6,047.5

Osiguranja duga

1,283.1

Dugoročne međukompanijske posudbe

14,483.9

Ukupno

37,705.8

Gospodarstvo Glavni ekonomski pokazatelji (%)

Predsjednik: Georgi Parvanov, drugi mandat, izabran krajem 2006.

Međunarodni odnosi  Pravoslavci  Muslimani  Ostali

Ostali sektori

Izvor: Narodna banka Bugarske

9%

83%

13,123.8

 ATAKA  Plava koalicija  Nezavisni

Izvor: Bugarski parlament

5%

12%

6,3

Banke

Religijska/etnička karta 5%

GMT +2

Monetarna zaduženja

Sastav parlamenta

Bugarsku, smještenu na Balkanu, odlikuje iznimno raznolik krajolik: sjeverom dominiraju velike podunavske nizine, a jugom planine i povišene zaravni. Na istoku obala Crnog mora cijele godine privlači mnoštvo turista. Osnovana 681. godine, Bugarska je jedna od najstarijih država u Europi. Povijest ove zemlje velikim dijelom obilježio je njezin smještaj pokraj europske granice s Azijom. Oko 85% bugarskih stanovnika je pravoslavne vjere, a 13% su muslimani. Oko 10% stanovništva turskog je porijekla, a 3% čine Romi.

Lev (BGN)

7,56 mil.

2005

2006

2007

 Inflacija  Stvarni BDP

Bugarska je postala članica NATO-a 2004., a EU se pridružila 2007. zajedno s Rumunjskom. Postavila je ožujak 2011. kao krajnji rok za pristup schengenskoj zoni.

Godine 2009. je održala svoje druge izbore za zastupnike u parlamentu EU. GERB je osvojio pet mjesta, a Socijalistička stranka četiri. Bugarska je bila jedna od jedanaest zemalja koje su 1992. osnovale CEMN.

2008

2009

 stopa nezaposlenosti Izvor: Eurostat, bugarski statistički ured

Izravne strane investicije (u milijunima eura) 10 000,00 9 000,00 8 000,00 7 000,00 6 000,00 5 000,00 4 000,00 3 000,00 2 000,00 1 000,00 0,00

2005

2006

2007

2008

2009

Izvor: Euromonitor International

Državni dug

Uravnoteženost proračuna (% BDP-a)

Državni dug na kraju 2009. (u mil. eura) Svjetska banka

14,0 12,0 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 -2,0 -4,0 -6,0

1,052.2

2005.

2006.

2007.

1,9

3,0

0,1

EBRD

619,4

EIB

649,7

Ostale multilateralne organizacije

307.,5

2005.

2006.

2007.

Dug vlade

132,3

-12,4

-18,4

-26,8

2008.

2009.

1,8

-3,9

Izvor: Narodna banka Bugarske

Uravnoteženost tekućeg računa (% BDP-a) 2008.

2009.

-24,0

-9,4

Izvor: Narodna banka Bugarske

SEE TOP 100 Profil države/Bugarska 24.9.2010 12:44:58

SEE TOP 100 Profil države

Elektroprivredna poduzeća i talionice bakra i dalje među pet najuspješnijih u Bugarskoj Unatoč padu prihoda od gotovo 40% tijekom krizne 2009., prvih pet mjesta na ljestvici deset najuspješnijih bugarskih tvrtki ostalo je nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. Naftna rafinerija Lukoil Neftochim Burgas i tvrtka koja se bavi prodajom goriva Lukoil-Bulgaria, koje su u vlasništvu ruskog diva Lukoila, ostale su na prvome i drugome mjestu državne ljestvice najuspješnijih bugarskih tvrtki drugu godinu zaredom.

Kao znak napretka bilježi se i smanjenje gubitka tvrtke Lukoil Neftochim Burgas u 2009., a Lukoil-Bulgaria prošle je godine poslovao s dobitkom. Naftna je rafinerija platila 864 milijuna leva poreza i doprinosa za socijalno osiguranje, a prošle je godine uložila 279,6 milijuna dolara.

Lukoil Neftochim Burgas jedina je naftna

rafinerija koja posluje u državi. Pokriva 80% bugarskih zaliha motornoga goriva i izvozi trećinu proizvedenih sirovina.

Državni elektrodistribucijski operator NEK, bugarska jedinica najvećega europskog proizvođača bakra Aurubisa, i OMV Bulgaria, jedinica austrijske kompanije OMV, našli su se na sljedeća tri mjesta, nepromijenjena od 2008. godine.

Monopolist na području proizvodnje i distribucije plina Bulgargaz i vodeći mobilni operator Mobiltel, dio kompanije Telekom Austria, zamijenili su mjesta tako da se Mobiltel popeo na šesto, a Bulgargaz spustio na sedmo mjesto na ljestvici za 2009. godinu. Pridošlice na ljestvici u 2009. zauzele su posljednja tri mjesta: CEZ Elektro Bulgaria, jedinica češke energetske grupe CEZ, Bulgarian Telecommunications

Company (BTC) koja posluje pod brendom Vivacom, te Metro Cash&Carry Bulgaria, dio njemačkog lanca hipermarketa Metro Cash & Carry. Naftex Petrol, jedinica veleprodaje najveće bugarske kompanije za maloprodaju Petrola, čeličana Stomana Industry, dio grčke metalurgijske grupe Viohalco, te vodeća kompanija u maloprodaju plina Overgas Inc., koje su se našle na dnu ljestvice za 2008., nisu našle svoje mjesto na ljestvici za 2009. godinu.

Iako je ukupan prihod deset najboljih bugarskih tvrtki pao sa 12,9 milijardi eura 2008. na 9,85 milijardi eura, neke su tvrtke na ljestvici za 2009. povećale ukupnu dobit.

Većina tvrtki koje su se našle na ljestvici deset najboljih za 2009. objavile su manje gubitke ili preokret prema zaradi prošle godine.

SEE TOP 10 SEE TOP100

(u eurima) Ime tvrtke

Ukupni prihod 2009.

Godišnja promjena u prihodima (%)

Dobit/Gubitak 2009. (neto)

Dobit/Gubitak 2008. (neto)

1.

3.

Lukoil Neftochim Burgas AD

2.131.079.388

-39,37%

-90.022.139

-242.046.599

2.

10.

Lukoil-Bulgaria EOOD

1.624.966.383

-34,09%

3.421.565

-841.075

3.

11.

Natsionalna Elektricheska Kompania EAD

1.434.452.892

-4,94%

4.362.854

20,490.022

4.

14.

Aurubis Bulgaria AD

1.217.363.984

-6,96%

107.309.940

-86.441.562

5.

39.

OMV Bulgaria OOD

641.909.573

-20,32%

11.230,526

4.304.566

6.

42.

Mobiltel AD

615.063.681

-9,35%

134.132.312

166.360.573

7.

45.

Bulgargaz Holding EAD

604.645.087

-17,48%

13.831.468

-46.293.901

8.

49.

CEZ Elektro Bulgaria AD

590.193.422

7,20%

2.826.422

7.348.287

9.

56.

Bulgarian Telecommunications Company AD

529.819.565

15,08%

44.210.386

-100.745.464

10

69.

Metro Cash and Carry Bulgaria EOOD

463.878.251

-7,44%

40.553.116

41.802.202

SEEP TOP 100 Profil države/Bugarska zemlje.indd 61

61 24.9.2010 12:44:59

SEE TOP 100 Profil države

Crna Gora Službeni naziv: Republika Crna Gora; Teritorij: 13.812 km2 (Izvor: CIA); Glavni grad: Podgorica; Službeni jezik: crnogorski; Politički sustav: parlamentarna republika Glavne političke stranke: Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Socijalistička narodna partija, Nova srpska demokracija

672.180

Euro (EUR)*

(Izvor: CIA, 2009., procjena)

Povijest i stanovništvo

Sastav parlamenta

Crna Gora bila je najmanja od šest republika u sastavu SFRJ koja je uspostavljena nakon Drugoga svjetskog rata kao zamjena za prijeratno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Na čelu federacije bio je Josip Broz Tito koji se ogradio od politike Staljinova SSSR-a i počeo ujedinjavati ideje demokracije Zapada i komunističkog bloka kako bi kombinacijom zapadnjačkoga gospodarstva i blagodati socijalističkog sustava utišao nacionalističke tenzije u Jugoslaviji.

Nakon Titove smrti 1980. pobuđeni nacionalistički osjećaji doveli su do nasilnog raspada Jugoslavije početkom devedesetih. Međutim, Crna Gora i Srbija ostale su u svojevrsnoj labavoj uniji koja je u razdoblju od 2003. i 2006. predstavljala blijedi ostatak Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. Crnogorci su odlučili raskinuti uniju sa Srbijom i uspostaviti državnu neovisnost.

 DPS  SDP  SNP  Nova srpska demokracija  PzP  Bošnjačka partija  Demokratska unija Albanaca Izvor: Parlament Crne Gore

GMT +1

*Crna Gora upotrebljava euro kao službenu valutu iako nije dio eurozone

EIB EBRD Udruženje razvojnih banaka Europe Europska udruženja KfW Austrija Mađarska Poljska Societe Generale French Loan EUROFIMA Češki EXIM Steiermarkische Bank und Sparkassen AG Erste Bank Credit Suisse Bank Španjolska Ukupno

62,3 18,6 1,0 5,5 10,6 4,1 12,9 11,7 1,5 8,5 22,5 43,4 9,1 30,0 90,3 0,9 699,9

Izvor: Ministarstvo financija Crne Gore

Predsjednik: Filip Vujanović, drugi mandat, izabran 2008.

Gospodarstvo Glavni ekonomski pokazatelji (%) 20

Religijska/etnička karta

15 10

4% 4%

5 8%

18%

43%

5% 74%

 Pravoslavci  Muslimani  Katolici  Ostali

Međunarodni odnosi

12%

32%

 Crnogorci  Srbi  Albanci  Bošnjaci  Ostali Izvor: Statistički zavod Crne Gore

Politika Crna Gora je parlamentarna republika na čelu s predsjednikom države. Parlament je jednodoman, a broj mjesta ovisi o broju građana s pravom glasa.

Glavne su političke stranke Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija koje čine trenutnu koaliciju na vlasti, a u opoziciji su pristaše politike ujedinjenja Socijalistička narodna partija i Nova srpska demokracija.

62 zemlje.indd 62

0 -5

Crna Gora je zatražila članstvo u EU 2008. nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Europska je unija ukinula vizu za građane Crne Gore u prosincu 2009.

Zemlja se priključila NATO-vu programu Partnerstvo za mir 2006. U prosincu 2009.

NATO je primio Crnu Goru u Akcijski plan za članstvo (MAP), program ciljanog savjetovanja, pomoći i praktične podrške zemljama koje se žele priključiti NATO-u. Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (Cefta) u Crnoj Gori na snagu je stupio 2007. Ceftina regionalna inicijativa provedena je u sklopu Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu.

-10

2005

2007

2008

2009

 Stopa nezaposlenosti Izvor: Središnja banka Crne Gore, MMF

Izravna strana ulaganja (mil. eura) 1000 900 800 700 600 500 400 300 200 100 0

2005

2006

2007

2008

2009

Izvor: Središnja banka Crne Gore

Uravnoteženost proračun (% BDP-a) 2005.

-1,7

Državni dug

2006

 Inflacija  BDP

2006.

2,1

2007.

6,7

2008.

-0,3

2009.

-3,2

Izvor: Središnja banka Crne Gore, MMF

Vanjski dug 2009. (mil. eura) IBRD IFC Pariški klub IDA

181,8 6,9 124,4 53,9

Uravnoteženost tekućeg računa (% BDP-a) 2005.

-8,6

2006.

-24,1

2007.

-39,5

2008.

-51,8

2009.

-27,2

Izvor: Središnja banka Crne Gore, MMF

SEE TOP 100 Profil države/Crna Gora 24.9.2010 12:45:04

SEE TOP 100 Profil države

Dobavljač električne energije i telekomunikacijske tvrtke predvode crnogorsku ljestvicu vodećih 10 Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) u državnom vlasništvu 2009. je ponovno zauzela vodeću poziciju među najuspješnijih deset tvrtki Crne Gore, s ostvarenim ukupnim prihodom od 306,16 milijuna eura, 2,1% više nego prethodne godine. Nakon što je dvije godine bila u minusu, kraj prošle godine dočekala je s neto dobiti od 4,14 milijuna eura. Godine 2009. crnogorska je vlada prodala udio od 43,7% u EPCG-u talijanskoj energetskoj tvrtki A2A za 413 milijuna eura. Drugi na popisu za 2008., Crnogorski Telekom, unatoč padu ukupnog prihoda od 7,5% zadržao je svoju poziciju među deset najuspješnijih crnogorskih tvrtki

u 2009. godini. Vodeći crnogorski operater za mobilnu telefoniju je Promonte, koji je u svibnju 2009. preimenovan u Telenor, ali se svejedno nalazi na trećemu mjestu popisa.

Telenor je u prosincu 2009. sa 480.871 klijentom imao tržišni udio od 37,16% na crnogorskom tržištu mobilne telefonije.

Rudnik Uglja, pridošlica na nacionalnu ljestvicu za 2009., debitirao je naglim skokom na četvrto mjesto, ukupnim prihodom od 69 milijuna eura, što je porast od gotovo 50% u odnosu na 2008. godinu. Još četiri pridošlice – uvoznik i distributer automobila Roksped, avioprijevoznik Montenegro Airlines, tvornica aluminija Kombinat Aluminija

Podgorica te maloprodajni lanac Plus Commerce – zauzele su mjesta od četvrtog do osmog, čime su na deveto mjesto potisnule vinariju 13. jul – Plantaže, koja je godinu prije bila na četvrtome mjestu. Navedena tvornica aluminija popela bi se još i više jer je rangirana samo na temelju rezultata za devet mjeseci, a peto mjesto izmaklo joj je za samo 1,3 milijuna eura. Građevinska tvrtka Crnagoraput zauzela je deseto mjesto na nacionalnom popisu vodećih deset za 2009. zbog ostvarenoga ukupnog prihoda od 26,4 milijuna eura. Deset vodećih crnogorskih tvrtki u 2009. zajedno je ostvarilo ukupan prihod od 888,96 milijuna eura.

SEE TOP 10 SEE TOP100

(u eurima) Ime tvrtke

Ukupni prihod 2009.

Godišnja promjena u prihodima (%)

Neto dobit/ gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

1.

137.

Elektroprivreda Crne Gore A.D.

306.165.802

2,08%

4.142.268

-17.607.696

2.

371.

Crnogorski Telekom A.D.*

128.942.319

-7,51%

28.613.501

24.641.067

3.

455.

Telenor A.D.

87.866.200

-6,72%

24.800.000

39.600.000

4.

494.

Rudnik Uglja A.D.

69.008.249

48,82%

-12.883.509

-5.242.324

5.

517.

Roksped d.o.o

62.751.760

-10,60%

2.006.036

2.698.580

6.

520.

Montenegro Airlines A.D.

61.455.682

-0,49%

-3.984.559

-701.347

7.

525.

Kombinat Aluminijuma Podgorica A.D.**

59.785.927

N/N

-31.966.532

N/A

8.

543.

Plus Commerce A.D.

54.167.317

-6,68%

48.132

123.316

9.

562.

13 jul - Plantaze A.D.

32.423.175

-7,59%

3.102.610

5.529.993

10

568.

Crnagoraput A.D.***

26.393.578

31,52%

-4.218.006

-11.206.495

* Podaci iz konsolidiranog izvješća ** Ne uključuje prihod u prvih devet mjeseci *** Ne uključuje dobit prije oporezivanja

SEEP TOP 100 Profil države/Crna Gora zemlje.indd 63

63 24.9.2010 12:45:04

SEE TOP 100 Profil države

Kosovo Službeni naziv: Republika Kosovo; Teritorij: 10.887 km2 (Izvor: CIA); Glavni grad: Priština; Službeni jezik: albanski, srpski i engleski; Politički sustav: parlamentarna republika Glavne političke stranke: Demokratska stranka Kosova (PDK), Demokratska liga Kosova (LDK), Savez za budućnost Kosova (AAK), Novi kosovski savez (AKR)

Povijest i stanovništvo Nakon gotovo devet godina provedenih pod protektoratom UN-a, 17. veljače 2008. godine južna srpska pokrajina Kosovo proglasila je neovisnost, što je označilo konačan nestanak Jugoslavije.

Novu je državu dosad priznalo 69 država, uglavnom s područja zapadne Europe, SAD-a i nekoliko muslimanskih zemalja, a postala je članica Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke.

Srbija i njezin dugogodišnji saveznik Rusija tvrde da nikad neće priznati neovisnost Kosova.

Dana 22. srpnja iste godine Međunarodni sud pravde u Haagu (ICJ) objavio je neobvezujuće mišljenje, u kojem je stajalo da deklaracijom o neovisnosti nije prekršeno međunarodno pravo. Sjeme razdora između Albanaca, koji čine gotovo 90% stanovništva Kosova i sebe nazivaju Kosovarima, i Srba jest kosovski teritorij na kojem su 1389. godine turske snage porazile Srbe i uspostavile petstogodišnju vlast.

Srbi Kosovo smatraju svetim tlom i temeljem pravoslavne vjere te ishodištem svog identiteta.

Glavni i najveći grad na Kosovu jest Priština.

Dvomilijunsko stanovništvo osim Albanaca čine i manje zajednice Srba, Turaka, Bošnjaka i drugih skupina.

Kosovo danas podupire najveća civilna misija koja je pokrenuta u skladu s europskom politikom sigurnosti i obrane, a objedinjuje Policijsku i pravosudnu misiju EU (EULEX), misiju UN-a na Kosovu (UNMIK) i KFOR, mirovnu operaciju NATO-a koja uključuje 17.000 aktivista.

Etnička karta 5% 3%

92%  Kosovari – Albanci  Srbi  Ostali

64 zemlje.indd 64

Izvor: Zavod za statistiku Kosova Napomena: Glavne religijske skupine na Kosovu su muslimani, pravoslavci i katolici. Ne postoji statistički podaci o religijskoj strukturi, a neslužbeni pokazuju da je 90 posto stanovnika muslimanske vjeroispovijesti.

Politika Kosovski parlament ima 120 zastupničkih mjesta, od kojih sto pripada Kosovarima, deset kosovskim Srbima, a deset mjesta drugim etničkim skupinama. Demokratska partija Kosova (DPK), na čelu s bivšim zapovjednikom paravojnih postrojbi Hašimom Tačijem, osvojila je 35 mjesta na izborima održanim u studenom 2007. godine, a osim DPK najuspješnija je bila Demokratska liga Kosova (LDK).

Sastav parlamenta

1,80 mil.

Euro (EUR)

GMT +1

(Izvor: CIA, 2009., procjena)

na sjeveru Kosova izvor je rude cinka, olova, srebra, zlata, kroma, kadmija i bizmuta. Na Kosovu se razvijaju projekti za iskorištavanje lignita i gradi se elektrana na ugljen koja bi zadovoljila iznimnu potražnju za energijom u regiji. Zalihe zinka i čelika procijenjene su na 48 milijuna tona, nikla na 16 milijuna tona, kroma na 89 milijuna tona, a boksita na 13,2 milijuna tona.

Budući da otprilike 60% stanovništva živi u ruralnim područjima, poljoprivreda čini 19% kosovskog BDP-a. Kosovo je i dalje jedna od najsiromašnijih europskih zemalja s BDP-om po glavi stanovnika koji je 2009. iznosio 1731 euro.

Glavni ekonomski pokazatelji (%)

 PDK  LDK  AKR  AAK

 LDD  Ostali Izvor: Kosovski parlament

50,0 40,0 30,0 20,0 10,0 0,0 -10,0

2005

2006

 Inflacija  BDP

Predsjednik: Fatmir Sejdiu, drugi mandat, izabran 2008.

Gospodarstvo Kosovo je ostvarilo znatan napredak u prelasku na tržišnu ekonomiju i održavanju makroekonomske stabilnosti u posljednjih nekoliko godina, no gospodarski razvoj države uvelike ovisi o pomoći međunarodne zajednice koja čini otprilike 15% BDPa te o financijskoj pomoći dijaspore koja čini dodatnih 15%. Država se nalazi na petome mjestu u svijetu prema količini zaliha lignita koje su procijenjene na 14,7 milijardi metričkih tona. Rudnik Trepča

2007

2008

2009

 Stopa nezaposlenosti

Izvor: Zavod za statistiku, Središnja banka i Ministarstvo financija

Izravna strana ulaganja (u milijunima eura) 500 450 400 350 300 250 200 150 100 50 0

2005

2006

2007

2008

2009

Izvor: Središnja banka Kosova

Uravnoteženost proračun (u milijunima eura) 2005.

-57,7

2006.

76,5

2007.

241,8

2008.

-8,1

2009.

-85,6

Izvor: Središnja banka Kosova

Uravnoteženost tekućeg računa (u mil. eura) 2005.

-247,6

2006.

-226,1

2007.

-331,3

2008.

-602,4

2009.

-645,9

Izvor: Središnja banka Kosova

SEE TOP 100 Profil države/Kosovo 24.9.2010 12:45:10

zemlje.indd 65

24.9.2010 12:45:12

SEE TOP 100 Profil države

Makedonija Službeni naziv: Republika Makedonija; Teritorij: 25.713 km2 (Izvor: CIA); Glavni grad: Skopje; Službeni jezik: makedonski, albanski*; Politički sustav: parlamentarna (*) U područjima dominantno nastanjenima etničkim Albancima republika Glavne političke stranke: Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo (VMRODPMNE), Socijaldemokratska unija (SDSM), Demokratska unija za integracije (DUI), Demokratska stranka Albanaca (DPA), Nova demokracija

Povijest i stanovništvo Makedonija je bila jedna od zemalja u sastavu bivše SFRJ. Neovisnost je proglasila 1991., a članice Ujedinjenih naroda državu su priznale 1993. godine. Međutim, zbog spora oko imena zemlje koji je Makedonija tada vodila sa susjednom Grčkom u članstvo Ujedinjenih naroda primljena je pod nazivom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija.

Nakon Balkanskih ratova 1912. i 1913. te nakon raspada Osmanskog Carstva većinu su makedonskog područja pod europskom vlašću podijelile Grčka, Bugarska i Srbija.

Područje današnje Makedonije tada je nazvano Južnom Srbijom. Nakon Drugoga svjetskog rata Makedonija je postala jedna od šest država koje su sačinjavale jugoslavensku federaciju. Nakon što je 1963. savezna država preimenovana u SFR Jugoslaviju, Makedonija je nazvana Socijalističkom Republikom Makedonijom.

Mirnim se putem odvojila od Jugoslavije 1991. i tada je iz naziva ispustila riječ “socijalistička”. Prva država koja je priznala Makedoniju bila je Bugarska.

koju vodi premijer Nikola Gruevski, a na izvanrednim izborima održanim u lipnju 2008. osvojila je 63 zastupnička mjesta.

Demokratska unija za integraciju osvojila je 18 mjesta, a Demokratska partija Albanaca njih 11. Gruevski je tada ponovno izabran za premijera i vođu koalicije koju čine VMRODPMNE i manjinska stranka DUI. Nakon nekoliko postupaka restrukturiranja stranke VMRO-DPMNE danas ima 53 zastupnička mjesta, a opozicijska Socijaldemokratska unija Makedonije 18 zastupničkih mjesta.

Sastav parlamenta

2,07 mil.

Denar (MKD)

GMT +1

(Izvor: CIA, 2009., procjena)

Državni dug Vanjski dug 2009. (u milijunima eura) Ukupno

1357,5

Opći državni dug

1,098

- dug središnje države

1,098

- općine

0.0

Središnja banka

71,5

Javna poduzeća

188,1

Izvor: Makedonsko ministarstvo financija Napomena: U vrijeme tiskanja podaci za zadnji kvartal 2009. nisu bili dostupni

Gospodarstvo Glavni ekonomski pokazatelji (%)

 VMRO-DPMNE  DUI  SDMS  DPA  Nova demokracija

 Liberalno-demokratska stranka  Socijalistička partija  Nova socijalistička partija  Ostali Izvor: Makedonski parlament

40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% -5%

2005

2006

 Inflacija  BDP

2007

2008

2009

 Stopa nezaposlenosti Izvor: Središnja banka Makedonije

Izravna strana ulaganja (u milijunima eura)

Religijska/etnička karta 2%

4%

33%

Predsjednik: Gjorge Ivanov, izabran 2009.

3%2% 2%

500 400 300

25% 65%

600

200

64%

100 0

 Pravoslavci  Muslimani  Ostali

 Makedonci  Albanci  Turci  Romi  Srbi  Ostali Izvor: Statistički ured Makedonije

Politika Makedonija je parlamentarna republika, a parlament sa 120 zastupničkih mjesta bira se na četvorogodišnji mandat. Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo većinska je stranka u konzervativnoj koaliciji

66 zemlje.indd 66

2005

2006

2007

Međunarodni odnosi Makedonija je status kandidata za članstvo u EU stekla u prosincu 2005., ali još iščekuje početak pristupnih pregovora. U prosincu 2009. EU je odgodio početak pregovora o članstvu dok Makedonija ne riješi spor koji sa susjednom Grčkom vodi oko imena zemlje. Grci se protive imenu Republika Makedonija zbog istoimene grčke pokrajine.

Godine 2008. Grčka je blokirala NATO-vu pozivnicu Makedoniji.

2008

2009

Izvor: Središnja banka Makedonije

Uravnoteženost proračuna (% BDP-a) 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

0,2

-0,5

0,6

-0,9

-2,6

Izvor: Središnja banka Makedonije

Uravnoteženost tekućeg računa (% BDP-a) 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

–2,7

–0,4

–7,6

–12,8

–6,9

Izvor: Središnja banka Makedonije

SEE TOP 100 Profil države/Makedonija 24.9.2010 16:22:34

SEE TOP 100 Profil države

Rafinerija Okta Oil zadržala prvo mjesto na ljestvici deset najboljih makedonskih tvrtki Makedonska naftna rafinerija Okta zasjala je na vrhu ljestvice deset najvećih domaćih tvrtki drugu godinu zaredom, s ukupnim prihodom od otprilike 402,4 milijuna eura, što je 38,02% manje nego 2008. godine.

Međutim, tvrtka je preokrenula neto gubitak od 22,4 milijuna eura 2008. u neto dobit višu od dva milijuna eura.

Jedina je makedonska tvrtka koja se našla na ljestvici sto najboljih tvrtki jugoistočne Europe 2008. i 2009. godine. Četiri su pridošlice na ljestvicu deset najboljih makedonskih tvrtki: elektroprivredno poduzeće ELEM, cementara Usje, čeličana Arcelormittal (CRM) i pivovara Pivara Skopje.

Samo su dvije tvrtke od deset zabilježile rast ukupnih prihoda 2009., ELEM (32,98%) i farmaceutska tvrtka Alkaloid (9,62%).

Operator fiksne telefonije i pružatelj internetskih usluga Makedonski Telekom te operator bežičnih usluga T-Mobile Macedonia našli su se na ljestvici za 2009., Telekom na drugome mjestu, a T-Mobile na petome mjestu. Makedonski Telekom popeo se za jedno mjesto u odnosu na 2008. iako je ukupan prihod 2009. pao za 5,62%, na 301,9 milijuna eura.

Tvrtka je ostvarila najveću neto dobit od 112,9 milijuna eura, višu od preostalih devet tvrtki na ljestvici za 2009. Makpetrol, najveća makedonska tvrtka koja se bavi maloprodajom goriva, koja je prije bila na drugome mjestu, 2009. spustila se na treće mjesto jer je ukupan prihod pao za 27,73%.

Makpetrol je od neto dobiti od 4,3 milijuna eura 2008. došao do gubitka od 4,6 milijuna eura. Državna tvrtka ELEM našla se na

četvrtome mjestu, s ukupnim prihodom od 265,2 milijuna eura ostvarenim 2009. godine. T-Mobile Macedonia zadržao je peto mjesto s ukupnim prihodom od 176 milijuna eura, što je 2,76% manje nego 2008. godine. Šesti na ljestvici je Alkaloid koji je 2009. završio s ukupnim prihodom od 79 milijuna eura i rastom neto dobiti od 12,3%, na 8,2 milijuna eura. Cementara Usje našla se na sedmome mjestu s ukupnim prihodom od 76,7 milijuna eura 2009. godine. Čeličana Makstil osma je na ljestvici s ukupnim prihodom od 71,5 milijuna eura ostvarenim 2009., što je 36,07% manje nego godinu prije, a iza nje našla se čeličana Arcelormittal Skopje (CRM). Najveća makedonska pivovara Pivara Skopje našla se na desetome mjestu s ukupnim prihodom od 68,6 milijuna eura.

SEE TOP 10 SEE TOP100

(u eurima) Ime kompanije

Ukupni prihodi 2009

Godišnja promjena u prihodima (%)

Neto dobit/gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

1.

81.

Okta AD

402.420.570

-38,02%

2.148.179

-22.424.148

2.

143.

Makedonski Telekomunikacii AD

301.897.498

-5,62%

112.944.606

101.850.282

3.

153.

Makpetrol AD

285.766.267

-27,73%

-4.659.214

4.258.746

4.

173.

Elem AD

265.162.780

32,98%

3.137.013

-3,586.132

5.

274.

T-mobile Makedonija AD

176.072.302

-2,76%

65.700.846

70.934.266

6.

470.

Alkaloid AD

79.004.008

9,62%

8.226.920

7.347.820

7.

476.

USJE AD, Skopje

76.736.970

-9,85%

25.120.788

20.996.379

8.

487.

Makstil AD

71.513.718

-36.,07%

26.433

1.111.869

9.

495.

Arcelormittal Skopje (CRM) AD

68.763.625

-47%

-18.924.840

-6.264.436

10.

496.

Pivara Skopje AD

68.644.079

-6,51%

10.468.637

10.256.110

SEEP TOP 100 Profil države/Makedonija zemlje.indd 67

67 24.9.2010 12:45:17

SEE TOP 100 Profil države

Moldavija Službeni naziv: Republika Moldavija; Teritorij: 33.851 km2 (Izvor: CIA); Glavni grad: Kišinjev; Službeni jezik: moldavski; Politički sustav: parlamentarna republika Glavne političke stranke: Demokratska stranka (PDM), Liberalna stranka (PL), Liberalnodemokratska stranka (PLDM), Savez naša Moldavija (AMN), Komunistička partija (PCRM)

4,32 mil.

Leu (MDL)

GMT +2

(Izvor: CIA, 2009., procjena)

Povijest i stanovništvo Moldavija se većim dijelom teritorija prostire područjem između rijeka Prut i Dnjestar.

Ovu zemlju površine 33.851 četvornoga kilometra, koja nema izlaz na more, okružuju Rumunjska i Ukrajina. Svoju je neovisnost Moldavija proglasila u kolovozu 1991., a 1990. dio moldavskog teritorija na istočnoj obali Dnjestra proglašen je Transdnjestarskom Republikom. Rasle su napetosti između Moldavije i odmetnute regije koje su 1992. dovele do oružanih sukoba moldavskih vojnih snaga i transdnjestarskih separatista. Moldavija im je ponudila autonomiju, no Transdnjestrija, u kojoj živi oko 580.000 stanovnika, traži potpunu neovisnost. Više od 9% stanovništva je pravoslavne vjeroispovijesti.

Većinu stanovništva čine Moldavci, oko 8,4% Ukrajinci, a 5,9% Rusi. Gagauza ima oko 4,4%, a Bugara oko 1,9 posto.

pokušaja izbora predsjednika, od kojih se posljednji dogodio u prosincu. Ustavnim je pravom predsjednik parlamenta Mihaj Gimpu stupio na mjesto vršitelja dužnosti predsjednika države. Postojeća vladina koalicija sastoji se od Demokratske stranke, Liberalne stranke, Liberalno-demokratske stranke i Saveza naša Moldavija kojima su pripala 52 zastupnička mjesta. Opozicijska Komunistička stranka osvojila je 43 zastupnička mjesta. Moldavski je parlament izglasao referendum koji će se održati 5. rujna 2010. na kojem će biti odlučeno hoće li se predsjednik birati izravnim glasovanjem građana.

Državni dug Ukupni vanjski dug 2009. (u mil. dolara) Državni dug Monetarno zaduženje Banke Ostali sektori Izravna ulaganja, međukompanijske posudbe Ukupno

3%

2% 2%

Gospodarstvo Glavni ekonomski pokazatelji (%)

Sastav parlamenta

15 10 5 0 -5 -10

 PCRM  PLDM  PL

4%

2% 2%

 PDM  AMN  Nezavisni

Izvor: Moldovski parlament Napomena: Podaci ne uključuju odcijepljenju pokrajnu Transdniestria

6%

77%

 Pravoslavci  Ostali  Ateisti  Bez indikacija

 Moldavci  Ukrajinci  Rusi  Turci  Rumunji  Bugari Source: Moldavski statistički ured Napomena: Podaci ne uključuju odcijepljenju pokrajnu Transdniestria

Politika Moldavija je parlamentarna republika, čiji se jednodomni parlament sa 101 zastupničkim mjestom bira na četvorogodišnji mandat.

Moldavski parlament bira predsjednika koji treba potporu najmanje 61 zastupnika. Sastav parlamenta koji je danas na vlasti izabran je na izvanrednim izborima u srpnju 2009., a ista će se godina pamtiti po dva neuspješna

68 zemlje.indd 68

2006

 Inflacija  BDP

2007

2008

2009

 Stopa nezaposlenosti

Izvor: Zavod za statistiku Moldavije Napomena: Podaci ne uključuju odcijepljenju pokrajnu Transdniestria

Izravna strana ulaganja (u milijunima eura)

9%

93%

4368,83

Izvor: Središnja banka Moldove Napomena: Podaci ne uključuju odcijepljenju pokrajnu Transdniestria

2005

Religijska/etnička karta

957,54 153,33 481,97 1994,48 781,51

V. d. predsjednika: Mihaj Gimpu, čelnik Liberalne stranke

800 700 600 500 400 300 200 100 0

2005

2006

2007

2008

2009

Izvor: Ministarstvo financija Moldavije Napomena: Podaci ne uključuju odcijepljenju pokrajnu Transdniestria

Međunarodni odnosi Moldavija je članica Zajednice neovisnih država (ZND) koja okuplja neke od bivših država Sovjetskog Saveza. Dugoročni cilj države jest članstvo u EU. Moldavija je također jedna od šest bivših sovjetskih republika u sastavu Istočnog partnerstva koje je pokrenuto u svibnju 2009., a cilj mu je povezivanje s Europskom unijom.

Uravnoteženost proračuna (% BDP-a) 2005.

-7,6

2006.

-11,.4

2007.

-15,3

2008.

-16,3

2009.

-7,9

Izvor: Euromonitor International Napomena: Podaci ne uključuju odcijepljenju pokrajnu Transdniestria

Uravnoteženost tekućeg računa (% BDP-a) 2005.

-226,0

2006.

-389,0

2007.

-674,0

2008.

-987,0

2009.

-428,0

Izvor: Euromonitor International Napomena: Podaci ne uključuju odcijepljenju pokrajnu Transdniestria

SEE TOP 100 Profil države/Moldavija 24.9.2010 12:45:21

SEE TOP 100 Profil države

Elektroprivredne kompanije i telekomi i dalje predvode ljestvicu najboljih moldavskih tvrtki Distributer plina Moldovagaz i telekomunikacijska tvrtka Moldtelecom drugu su se godinu zaredom zadržali na vrhu ljestvice 10 najvećih moldavskih tvrtki, koja je sastavljena na temelju ukupnog prihoda tvrtki u 2009. godini.

Moldovagaz ponovno je prvi s ukupnim prihodom od gotovo 201 milijuna eura.

Tvrtka, koja je u većinskom vlasništvu ruskoga Gazproma, prošlu je godinu završila sa 53 milijuna eura gubitka zbog deprecijacije moldavskog leja u odnosu na američki dolar.

Kao i godinu prije, Moldtelecom se našao na drugome mjestu ljestvice za 2009. s ukupnim prihodom od 135,2 milijuna dolara. Osim fiksne telefonije Moldtelecom pruža usluge bežičnog prijenosa podataka unutar brenda Unite. Tvrtka u tržišnom

segmentu fiksne telefonije ima 98,96% udjela prema kriteriju prodaje.

Dva najveća moldavska operatora bežičnih usluga, Orange i Moldcell, također su se našla na ljestvici, Orange na trećem, a Moldcell na devetome mjestu.

Orange se pomaknuo s četvrtog mjesta ostvarenog 2008., a Moldcell je zauzeo isto mjesto. Orange je u Moldovi prisutan od 1998., a u državi od četiri milijuna stanovnika imao je krajem 2009. 1,83 milijuna korisnika. Prošle je godine pokrivao 98,8% površine Moldavije i 99,4% stanovništva.

Moldcell je s radom započeo 2000. te je krajem 2009. pokrivao 97,15% površine Moldavije i 96,81% stanovništva. Krajem prošle godine Moldcell je imao 845.964 pretplatnika.

Dva elektroprivredna poduzeća nova su na ljestvici deset najuspješnijih moldavskih tvrtki – Energocom, koji se bavi prodajom električne energije, te elektrodistributer RED Nord. Energocom se našao na četvrtom, a RED Nord na posljednjemu mjestu.

Na ljestvici su se također našle i dvije tvrtke iz prehrambenog sektora. Tako se najveći tamošnji proizvođač šećera Südzucker Moldova, jedinica njemačke tvrtke Südzucker, i proizvođač jestivog ulja Floarea Soarelui. Südzucker Moldova pomaknuo se s desetog na sedmo mjesto, a Floarea Soarelui našao se na šestome mjestu, kao i 2008. godine.

Ukupan prihod svih deset tvrtki s ljestvice najuspješnijih prošle je godine iznosio 831,5 milijuna eura.

SEE TOP 10 SEE TOP100

(u eurima) Company Name

Ukupni prihodi 2009.

Godišnja promjena u prihodima

Neto dobit/gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

1.

236.

Moldovagaz SA

201.177.064

-54,57%

-52.644.518

25.952.863

2.

364.

Moldtelecom SA

135.220.338

-9,09%

27.665.313

26.746.969

3.

384.

Orange SA

125.827.565

8,84%

N/A

67.673.776

4.

465.

Energocom SA

81.660.036

-24,72%

560.917

500.971

5.

510.

CET2 SA

64.864.794

2,65%

2.149.252

81.484.352

6.

552

Floarea Soarelui SA

48.510.775

-26,19%

1.345.727

5.945.272

7.

553.

Suedzucker Moldova SA

48.084.818

50,53%

1.893.532

4.791.549

8.

554.

Tirex-Petrol SA

47.687.014

-34,16%

840.949

3.301.873

9

557.

Moldcell SA

39.978.780

-9,07%

N/A

7.338.610

10.

559.

RED Nord SA

38.467.054

4,90%

-2.231.773

4.322.930

SEEP TOP 100 Profil države/Moldavija zemlje.indd 69

69 24.9.2010 12:45:22

SEE TOP 100 Profil države

Rumunjska Službeni naziv: Republika Rumunjska; Teritorij: 238.391 km2; Glavni grad: Bukurešt; Službeni jezik: rumunjski; Politički sustav: parlamentarna republika Glavne političke stranke: Demokratsko-liberalna stranka (PD-L), Socijaldemokratska stranka (PSD), Nacionalno liberalna stranka (PNL), Demokratska unija Mađara i Rumunja (UDMR)

Povijest i stanovništvo Rumunjska graniči s Crnim morem, Bugarskom, Mađarskom, Moldavijom, Srbijom i Ukrajinom. Karpati dominiraju njezinim krajobrazom. Rijeka Dunav, koja teče duž rumunjske južne granice i utječe u Crno more, okuplja u svoj slijev sve rijeke u Rumunjskoj i tako stvara najveću europsku deltu. Moderna Rumunjska rođena je 1859. kad su se spojile kneževine Moldavija i Vlaška te je 1877. postala nezavisna država. Zemlja se proširila 1918. kad su joj se priključile Transilvanija, Bukovina i Besarabija. Gotovo 87% rumunjskih stanovnika su pravoslavci, a 4,7% su rimokatolici. Oko 6,6% je mađarskog porijekla, dok su 2,5% Romi.

premijera odobren je bivši i sadašnji premijer Boca.

Senat

 UDMR  Ostali

3%

1% 4% 7%

89%

zemlje.indd 70

 Manjine (izuzev Mađara)  Nezavisni Izvor: Rumunjski Zastupnički dom

Predsjednik: Traian Basescu, drugi mandat, izabran krajem 2009.

Politika

70

Kratkoročne pozajmice

38

Dugoročne pozajmice

28

- Javni dug

16

- Zaduženja uz državne garancije

7

- Zaduženja bez državne garancije

5

Depoziti stranih državljana

6

10 8 6 4 2 0 -2 -4 -6 -8

2005

2006

 Inflacija  BDP

 Rumunji  Mađari  Romi  Ostali

Rumunjska je parlamentarna republika s dvodomnim sustavom. Donji dom, Dom zamjenika, ima 334 zastupnika, a gornji, Senat, 137 zastupnika. Predsjednik je državni poglavar i ima pravo veta, no njegov položaj uglavnom je ceremonijalan. Stranka desnog centra Demokratsko-liberalna stranka (PD-L) i ljevičarska Socijalno-demokratska stranka (PSD) osvojile su većinu glasova na izborima održanima u studenom 2008. i osnovale koalicijsku vladu. Predsjednik PD-L-a Emil Boc postao je premijer i na tom položaju naslijedio Calina Popescua Tariceanua iz Nacionalne liberalne stranke (PNL). Nakon raspada koalicije i dva neuspješna pokušaja imenovanja novog

(mlrd. eura)

80,2

Glavni ekonomski pokazatelji (%)

 PD-L  PSD-PC  PNL  UDMR

 Pravoslavci  Katolici  Protestanti  Pentakostalci  Ostali

Državni dug

Gospodarstvo

3% 1%

87%

GMT +2

Ukupni vanjski dug

Zastupnički dom

Religijska/etnička karta 5%

Leu (RON)

(Izvor: CIA, 2009.)

Državni dug na kraju 2009.

Sasatav parlamenta

 PD-L  PSD-PC  PNL

22,21 mil.

2008

2009

 Stopa nezaposlenosti Izvor: Središnja banka Rumunjske

Izravna strana ulaganja (u milijunima eura) 10 000 9 000 8 000 7 000 6 000 5 000 4 000 3 000 2 000 1 000 0

2005

Međunarodni odnosi Rumunjska je postala članica NATO-a 2004., a EU se pridružila 2007. godine.

U srpnju 2009. Rumunjska je drugi put izabirala zastupnike za Europski parlament.

Rumunjska je bila jedna od jedanaest zemalja koje su 1992. osnovale Organizaciju za ekonomsku suradnju Crnog mora. Članica je WTO-a i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

2007

2006

2007

2008

2009

Izvor: Središnja banka Rumunjske

Uravnoteženost proračuna (% BDP) 2005.

2006.

2007.

2008.

-1,2

-2,2

-2,5

-5,4

2009.

-8,3 Izvor: Eurostat

Uravnoteženost tekućeg računa (% BDP) 2005

2006

2007

2008

2009

-8.7

-10.4

-13.4

-11.8

-4.5

Izvor: Središnja banka Rumunjske

SEE TOP 100 Profil države/Rumunjska 24.9.2010 12:45:25

SEE TOP 100 Profil države

OMV Petrom i dalje među 10 najboljih rumunjskih kompanija, Dacia na drugome mjestu Najveća naftna grupacija u jugoistočnoj Europi OMV Petrom 2009. je zadržala vodeće mjesto na ljestvici deset najuspješnijih rumunjskih tvrtki drugu godinu zaredom.

Unatoč padu ukupnih prihoda prošle godine grupa je zabilježila više od petine ukupnog prihoda svih deset tvrtki na ljestvici, koji je iznosio 15,1 milijardu eura.

Proizvođač automobila Automobile Dacia, poslovna jedinica francuske tvrtke Renault, preskočio je naftnu rafineriju Rompetrol Rafinare te s četvrtog mjesta 2008. došao na drugo mjesto. Kompanija Automobile Dacia prošle je godina prodala 311.280 vozila, što je porast od 20,5% u odnosu na

2008. godinu. Izvoz je porastao za 56% na ukupno 269.420 automobila, a 201.000 je prodana na tržištima zapadne Europe.

Samo su dvije tvrtke 2009. poslovale s gubitkom među deset najboljih rumunjskih tvrtki, naftna rafinerija Rompetrol Rafinare i Rompetrol Downstream, dijelovi nizozemske Rompetrol grupe. Naftna rafinerija spustila se na treće, a Rompetrol Downstream na peto mjesto. Novi na ljestvici u 2009. bili su Nokia Romania, British American Tobacco Trading te tvrtka Carrefour Romania koja se bavi maloprodajom. Čeličana Arcelormittal Galatinaftna, rafinerija Petrotel Lukoil i Lukoil Romania, koji su se nalazili na državnoj

ljestvici za 2008., nisu našle svoje mjesto među deset najboljih za 2009. godinu. Lokalna jedinica njemačkog lanca hipermarketa Metro Cash and Carry popela se za jedno mjesto u odnosu na 2008. i ostvarila četvrto mjesto.

Telekomunikacijsku industriju predstavljali su mobilni operatori Orange Romania i Vodafone Romania. Vodafone je zadržao deseto mjesto u usporedbi s državnom ljestvicom za 2008., a Orange Romania popeo se za dva mjesta na šesto mjesto.

Osim tvrtke Vodafone Romania, ostalih je devet tvrtki s ljestvice deset najuspješnijih rumunjskih tvrtki ostvarilo više od milijarde eura prihoda u 2009. godini.

SEE TOP 10 SEE TOP100

(u eurima) Ime tvrtke

Ukupni prihod 2009.

Godišnja promjena u prihodima (%)

Neto dobit/gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

1.

1.

OMV Petrom SA

3.388.099.499

-25,89%

323.572.118

256.546.086

2.

4.

Automobile Dacia SA

2.147.723.381

8,07%

54.461.954

55.710.682

3.

8.

Rompetrol Rafinare SA

1.699.590.455

-23,76%

-112.131.897

-116.685.020

4.

13.

Metro Cash and Carry SRL

1.374.623.441

-3,37%

30.079.746

61.795.626

5.

16.

Rompetrol Downstream SRL

1.248.278.616

-6,50%

-19.521.541

-53.252.629

6.

18.

Orange Romania SA

1.062.993.606

-7,26%

271.237.580

404.443.383

7.

19.

Nokia Romania SRL

1.060.698.808

149,74%

37.690.118

12.801.671

8.

20.

British American Tobacco Trading SRL

1.052.136.151

21,88%

77.331.306

91.685.417

9.

21.

Carrefour Romania SA

1.051.317.660

14,66%

20.815.970

18.592.717

10

23.

Vodafone Romania SA

982.029.953

-9,72%

244.975.368

283.186.740

SEEP TOP 100 Profil države/Rumunjska zemlje.indd 71

71 24.9.2010 12:45:26

SEE TOP 100 Profil države

Slovenija Službeni naziv: Republika Slovenija; Teritorij: 20.273 km2 (Izvor: CIA); Glavni grad: Ljubljana; Službeni jezik: slovenski; Politički sustav: parlamentarna republika Glavne političke stranke: Demokratska stranka (SDS), Socijaldemokrati (SD), Liberalno-demokratska stranka (LDS), Zares, DeSUS (stranka umirovljenika)

2 mil.

Euro (EUR)

GMT +1

(Izvor: CIA, 2009., procjena)

Povijest i stanovništvo Slovenija se nalazi u srcu Europe, a graniči s Austrijom, Italijom, Mađarskom i Hrvatskom. Njezina obala Jadranskog mora proteže se duž 43 km od Italije do Hrvatske. U Sloveniji se 1991. zbog traženja nezavisnosti odvijao 10-dnevni rat protiv Jugoslavenske vojske. Talijanski i mađarski priznaju se kao službeni jezici u etnički miješanim pograničnim područjima.

Unatoč relativno malenoj površini Slovenija se nalazi u društvu europskih zemalja s niskom gustoćom naseljenosti, sa samo 99 stanovnika po četvornom kilometru.

2006.

2007.

2008.

2009.

27

26,7

23,4

22,6

35,9

Državni dug (mil. eura)  Socijaldmokrati SD  Slovenska demokratska stranka SDS  Zares  Slovenska pučka stranka SLS  Slovenska nacionalna stranka (SNS)

 Stranka umirovljenika (DeSUS)  Liberalno demokratska stranka Slovenije (PK LDS)  Ostali

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

7755

8289

8085

8389

12519

Izvor: Ured za statistiku Slovenije

Gospodarstvo Izvor: Slovenski parlament

Glavni ekonomski pokazatelji (%) 10 8 6 4 2 0 -2 -4 -6 -8

2005

2006

2007

2008

2009

(prelim)  Stopa nezaposlenosti

 Inflacija  BDP

Izvor: Eurostat. Statistički ured Slovenije

16%

58% 83%

2%

 Katolici  Pravoslavci  Muslimani  Nisu željeli odgovoriti  Ostali

 Slovenci  Srbi  Hrvati  Bošnjaci  Ostali

Politika Slovenija je parlamentarna republika s jednim domom u kojem se 90 zastupnika izabire na četverogodišnji mandat. Dva zastupnička mjesta u Državnom zboru određena su za predstavnike mađarske i talijanske manjine. Na posljednjim općim izborima, održanima u 2008., stranka Socijaldemokrata (SD) osvojila je 30,45% glasova. SD je formirao koaliciju s druge dvije stranke lijevog centra, Zaresom i LDSom te strankom umirovljenika DeSUS.

zemlje.indd 72

2005.

Izvor: Ured za statistiku Slovenije

1% 2% 12% 2%

22%

72

Državni dug (% BDP-a)

Predsjednik: dr. Danilo Türk, stariji UN-ov diplomat, izabran 2007.

Religijska/etnička karta

2%

Državni dug

Sastav parlamenta

Međunarodni odnosi Slovenija se pridružila EU 2004. i tako postala prva članica iz regije jugoistočne Europe. Postala je članica NATO-a 2004., a 2007. je postala trinaesta članica eurozone, čime je počela primjenjivati Schengenski ugovor. U 2008. je postala prva bivša komunistička zemlja koja je od siječnja do lipnja imala predsjedništvo EU. Druge izbore za Europski parlament održala je 2009., a tada su Demokratska stranka i Socijaldemokrati osvojili svaki po dva zastupnička mjesta, dok su Liberalni demokrati, Zares i Nova Slovenija – Kršćanska narodna stranka osvojili po jedno zastupničko mjesto. Slovenija je članica Svjetske trgovinske organizacije. Članovi slovenskih oružanih snaga sudjeluju u vojnim operacijama NATO-a, EU, UN-a u Afganistanu, Bosni, na Kosovu i drugdje.

Izravne strane investicije (u milijunima eura) 3,5 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0

2005

2006

2007

2008

2009

(prelim) Izvor: Euromonitor International

Uravnoteženost proračuna (% BDP-a) 2005.

2006.

2007.

2008.

-1,4

-1,3

0

-1,7

2009.

(prelim.)

-5,5 Izvor: Eurostat

Uravnoteženost tekućeg računa (% BDP-a) 2005.

2006.

2007.

2008.

-1,7

-2,6

-4,7

-6,1

2009.

(prelim.)

-0,6

Izvor: Euromonitor International

SEE TOP 100 Profil države/Slovenija 24.9.2010 16:22:56

SEE TOP 100 Profil države

Zajednički prihod deset vodećih slovenskih tvrtki u 2009. niži nego 2008. godine Ukupan prihod deset vodećih slovenskih tvrtki pao je sa 11,5 milijardi eura 2008. na 9,7 milijardi eura 2009. godine.

Na prva tri mjesta ljestvice deset vodećih slovenskih tvrtki prema ukupnom prihodu ništa se nije promijenilo u odnosu na prethodnu godinu, a na cijelom popisu ne nalazi se nijedna pridošlica.

Lanac benzinskih crpki Petrol prvi je na popisu vodećih deset s ukupnim prihodom od 2,069 milijardi eura, ispred maloprodajnog lanca Mercator, s ukupnim prihodom od 1,760 milijardi eura. I na popisu za 2008.

Petrol je bio prvi, a Mercator drugi. Dok je Petrol 2008. zabilježio neto gubitak od 64,430 milijuna eura, 2009. je ostvario

profit u iznosu od 10,662 milijuna eura.

Godine 2009. Petrolov prihod je pao za 24% zbog smanjene prodaje naftnih derivata te zbog pada cijena tih proizvoda na svjetskom tržištu. Mercatorov neto profit je u 2009. pao sa 32,139 milijuna eura ostvarenih 2008. na 19,281 milijun eura.

Ta je tvrtka izjavila da je gospodarska kriza zahvatila i njih tijekom 2009., ponajviše zbog pada kupovne moć stanovništva.

Mercator je vodeći slovenski maloprodajni lanac. Posluje i u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Bugarskoj, a planira se proširiti i na Makedoniju te Kosovo. Revoz, jedinica francuskog proizvođača automobila Renault, nalazi se na trećemu mjestu popisa,

s ukupnim prihodom od 1,291 milijuna eura ostvarenih u 2009., što je 5,69% više nego prethodne godine. Godine 2008. je neto profit te tvrtke iznosio 18,743 milijuna eura, a prošle godine se popeo na 20,543 milijuna eura.

Od ostalih sedam tvrtki na popisu deset vodećih slovenskih kompanija u 2009. Krka, Lek, Engrotus, Holding Slovenske Elektrane i Gorenje napredovali su na ljestvici, dok su Merkur i OMV Slovenije nazadovali.

Devet od deset slovenskih poduzeća na popisu deset vodećih slovenskih tvrtki ostvarilo je zaradu, dok je samo proizvođač uređaja za kućanstvo Gorenje kraj godine dočekao s gubitkom od 6,084 milijuna eura.

SEE TOP 10

(u eurima)

SEE TOP100

Ime tvrtke

Prihod 2009.

Godišnja promjena u prihodima(%)

Neto dobit/gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

1.

5.

Petrol d.d.

2.068.925.895

-23,98%

10.661.802

-64.430.066

2.

6.

Poslovni sistem Mercator d.d.

1.760.096.524

-4,30%

19.281.205

32.139.000

3.

15.

Revoz d.d.

1.290.986.052

5,69%

20.542.693

18.743.480

4.

24.

Krka d.d.

940.264.046

12,80%

170.812.390

161.130.000

5.

31.

Holding slovenske elektrarne d.o.o

803.498.590

-6,20%

60.234.898

53.756.215

6.

38.

Engrotus d.d.

673.118.517

-0,12%

11.692.854

8.068.841

7.

43.

Gorenje d.d.

613.982.515

-23,47%

-6.083.996

11.972.104

8.

50.

Lek d.d.

581.597.375

-20,24%

55.301.711

67.429.614

9.

55.

Merkur d.d.

533.658.244

-40,16%

13.643.838

26.474.797

10

64.

OMV Slovenija d.o.o.

475.412.849

-47,93%

14.914.555

13.338.685

SEEP TOP 100 Profil države/Slovenija zemlje.indd 73

73 24.9.2010 12:45:29

SEE TOP 100 Profil države

Srbija Službeni naziv: Republika Srbija; Teritorij: 77.474 km2 (Izvor: CIA); Glavni grad: Beograd; Službeni jezik: srpski; Politički sustav: parlamentarna republika Glavne političke stranke: Demokratska stranka (DS), Socijalistička partija Srbije (SPS), G17 Plus, Srpska radikalna stranka, Srpska napredna stranka (SNS), Demokratska stranka Srbije (DSS), Liberalno-demokratska partija (LDP)

Sastav parlamenta

Povijest i stanovništvo Srbija je smještena u samom središtu Balkanskog poluotoka, a njezinim područjem prolaze glavni prijevozni koridori koji povezuju Europu i Aziju.

Srbija je nakon Drugoga svjetskog rata postala jedna od šest sastavnih republika SFR Jugoslavije. Federacija se raspala 1990ih u nizu etničkih ratova. Godine 1992. vlada Srbije i Crne Gore odlučila je stvoriti novu jugoslavensku federaciju pod imenom Federalna Republika Jugoslavija. Godine 2006. Crna Gora se odvojila od Srbije.

Kosovo, u kojem je 90% stanovnika etnički Albanci, 2008. je proglasilo nezavisnost.

 Grupa za europsku Srbiju  G17 Plus  Srpska radikalna stranka (SRS)  Srpska napredna stranka  Socijalistička partija (SPS)

 Liberalno-demokratska partija (LDP)  Demokratska stranka Srbije (DSS)  Ostali Izvor: Srpski parlament

7,38 mil.

Dinar (RSD)

GMT +1

(Izvor: CIA, 2009.)

EBRD

0,68

Vlade

2,26

Pariški klub

1,77

Ostale vlade

0,50

Londonski klub - regulirano

0,75

Londonski klub - neregulirano

0,06

Ostali kreditori

12,38

Kratkoročni zajmovi

2,28

Ukupno

22,79 Izvor: Središnja banka Srbije

Predsjednik: Boris Tadić, drugi mandat, izabran 2008.

Gospodarstvo Glavni ekonomski pokazatelji (%) 25 20

Religijska/etnička karta

15 10

5% 3%1% 6%

1%1% 2% 9% 4%

85%

 Pravoslavci  Katolici  Muslimani  Protestanti  Ostali

5

Međunarodni odnosi 83%

 Srbi  Mađari  Bošnjaci  Romi  Jugoslaveni  Ostali

0

Ova balkanska zemlja potpisala je Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u travnju 2008. godine. Srbija se 2004. pridružila CEMN-u, a 2009. je podnijela službenu prijavu za članstvo u EU.

Srbija je parlamentarna republika s jednim domom sa 250 zastupnika. Proeuropska vlada preuzela je vlast 8. srpnja. Kao glavni prioritet je postavila srpsku integraciju s EU i iza sebe ostavila, premda od toga nije odustala, diplomatsku borbu za povratak Kosova. Vladu je formirala proeuropska koalicija ZES koju predvodi Demokratska stranka (DS) predsjednika Borisa Tadića i savez na čelu kojeg je Socijalistička partija Srbije (SPS), stranka bivšeg diktatora Slobodana Miloševića

74 zemlje.indd 74

2006

2007

 Inflacija  BDP

2008

2009

 Stopa nezaposlenosti Izvor: Srpski statistički zavod, Ministarstvo financija, Ured za zapošljavanje

Izravne strane investicije (u milijunima eura) 3 000 2 500

Vanjski dug 2009. (u milijunima eura) Dugoročni zajmovi

2005

3 500

Državni dug

Izvor: CIA, Srbijanska vlada

Politika

-5

2 000

20,43

Međunarodna dugovanja

4,98

MMF

1,11

IBRD

1,24

IDA

0,47

EUROFIMA

0,10

IFC

0,22

EIB

0,74

Europska udruženja

0,27

EUROFOND

0,06

1 500 1 000 500 0

2005

2006

2007

2008

2009

Izvor: Središnja banka Srbije

Uravnoteženost proračuna (% BDP-a) 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

0,9

-1,6

-2,0

-2,5

-4,5

Izvor: Srpska agencija za promicanje izvoza i uvoza

Uravnoteženost tekućeg računa (% BDP-a) 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

-10,1

-13,1

-16,2

-18,2

-6,2

Izvor: Srpska agencija za promicanje izvoza i uvoza

SEE TOP 100 Profil države/Srbija 24.9.2010 12:45:34

SEE TOP 100 Profil države

NIS i EPS opet predvode ljestvicu najuspješnijih U odnosu na 2008. nije bilo promjene kod prvih dvaju mjesta na ljestvici najuspješnijih srpskih tvrtki. Na prvom je mjestu naftni monopolist NIS, a prati ga elektroenergetski monopolist u državnom vlasništvu EPS. Prema kriteriju ukupnog prihoda, na ljestvici za 2009. našle su se četiri pridošlice: Termoelektrane Nikola Tesla, Mercator – S, maloprodajni lanac Delta Maxi i Elektrovojvodina. Deset tvrtki s ljestvice u 2009. ostvarilo je ukupan prihod od 7,36 milijardi eura.

Tvrtka NIS, u većinskom vlasništvu Gazproma, nalazi se na čelu ljestvice deset najboljih srpskih tvrtki prošle godine, s ukupnim prihodom od 1,42 milijarde eura ili 19% ukupnog prihoda svih tvrtki s ljestvice.

Neto gubitak tvrtke povećao se sa 92,2 milijuna eura 2008. na 393,9 milijuna eura u 2009. godini.

Elektroprivreda Srbije (EPS) na drugo je mjesto došla s ukupnim prihodom od 1,1 milijarde eura u 2009., što je 4,65% više

nego u odnosu na prethodnu godinu. Gubici tvrtke pali su sa 25 milijuna eura 2008. na 144.741 eura prošle godine. Vodeći tamošnji operator fiksne telefonije Telekom Srbija popeo se na treće mjesto 2009., a godinu prije našao se na petome mjestu. Ukupan prihod od 1,01 milijarde eura u 2009. godini povećao se za 1,63%.

Državni monopolist u distribuciji plina Srbijagas našao se na četvrtome mjestu ljestvice, popevši se za dva mjesta u odnosu na godinu prije.

SEE TOP 10 SEE TOP100

(u eurima) Ime kompanije

Ukupni prihodi 2009.

Godišnja promjena u prihodima (%)

Neto dobit/gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

1.

12.

Naftna industrija Srbije AD

1.415.354.463

-27,14%

-393.851.753

-92.165.916

2.

17.

JP Elektroprivreda Srbije

1.101.404.794

4,65%

-144.741

-24.991.065

3.

22.

Telekom Srbija AD

1.013.919.968

1,63%

162.153.620

62.646.388

4.

36.

JP Srbijagas

708.420.910

-4,78%

9.873.843

3.397.005

5.

37.

Delta Maxi DOO

702.792.443

8,65%

18.989.256

18.560.216

6.

47.

Termoelektrane Nikola Tesla DOO

598.770.284

5,48%

-17.739.454

-97.846.294

7.

52.

U.S. Steel Serbia DOO

561.578.401

-44,37%

-153.051.128

4.914.422

8.

66.

Mercator - S DOO

471.600.302

318,49%

12.071.671

-4.259.543

9.

86.

Elektrovojvodina DOO

396.187.511

2,99%

-6.931.560

-8.322.647

10.

90.

YugoRosGaz AD

385.286.728

-32,94%

13.715.564

23.495.704

SEEP TOP 100 Profil države/Srbija zemlje.indd 75

75 24.9.2010 12:45:34

SEE TOP 100 Profil države

Hrvatska Službeni naziv: Republika Hrvatska; Teritorij: 56.594 km2 (Izvor: CIA); Glavni grad: Zagreb; Službeni jezik: hrvatski; Politički sustav: parlamentarna republika Glavne političke stranke: HDZ (Hrvatska demokratska zajednica), Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska seljačka stranka (HSS)

Povijest i stanovništvo Hrvatska je smještena na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka, između BiH i Slovenije. Hrvatska ima 1185 otoka u Jadranskome moru, no samo je njih 47 naseljeno. Država je 1918. tvorila kraljevstvo sa Srbima i Slovencima, a nakon Drugoga svjetskog rata postala je savezna članica SFR Jugoslavije. Od pedesetih godina prošlog stoljeća Hrvatska je stekla autonomiju unutar Jugoslavije, a na čelu države bila je Komunistička partija.

Neovisnost je proglasila 1991., nakon čega je uslijedio četvorogodišnji rat protiv srpskih pobunjenika i jugoslavenske vojske. Članice Europske unije i Ujedinjenih naroda Hrvatsku su priznale u siječnju 1992. godine. U to je vrijeme pod hrvatskom vlašću bilo manje od dvije trećine njezina teritorija. Prva država koja je u prosincu 1991. priznala Hrvatsku bio je Island. Rimokatolici čine 87,8% stanovnika, pravoslavci 4,4%, a muslimani 1,3%. Prema popisu stanovništva iz 2001. u Hrvatskoj živi oko 4,4 milijuna stanovnika, od kojih gotovo 4 milijuna čine Hrvati, a oko 201.600 Srbi.

te osvojili 66 zastupničkih mjesta. Glavna opozicijska stranka SDP osvojila je 56 mjesta. U siječnju 2008. Sanader je zasjeo na čelo koalicijske vlade desnog centra. U srpnju 2009. Sanader je podnio ostavku, a Jadranka Kosor postala je vršiteljica dužnosti premijera. Sabor je 6. srpnja prihvatio Kosoričin prijedlog kabineta koji je sastavljen većinom od članova HDZ-a.

4,49 mil.

Kuna (HRK)

GMT +1

(Izvor: CIA, 2009. procjena)

Državni dug državni dug 2009. (u milijunima eura) Portfolio investicije

5.185,3

Valute i depoziti

6.328,1

Službeni kreditori

4.068,5

Privatni kreditori

27.501,9

Ukupno

43.083,7 Izvor: Hrvatska narodna banka

Sastav parlamenta

Gospodarstvo Glavni ekonomski pokazatelji (%) 20 15 10  HDZ  SDP  HSS  HNS

 Ostali Izvor: Hrvatska narodna banka

5 0 5 10

Predsjednik: Ivo Josipović, izabran 2010.

2005

2006

 Inflacija  BDP

2007

2008

2009

(prelim)

 Stopa nezaposlenosti Izvor: Eurostat, Statistički zavod Hrvatske

Izravna strana ulaganja (u milijunima eura) Religijska/etnička karta 3% 4% 1% 4%

4%

6%

88%  Katolici  Pravoslavci  Muslimani  Agnostici  Ostali

Međunarodni odnosi 90%

 Hrvati  Srbi  Ostali Izvor: Statistički zavod Hrvatske

Politika Hrvatska je parlamentarna republika.

Hrvatski sabor ima između 100 i 160 zastupnika. U studenome 2007. Ivo Sanader i njegova konzervativna stranka HDZ pobijedili su na parlamentarnim izborima

76 zemlje.indd 76

Hrvatska je postala članica NATO-a u travnju 2009. godine. Pregovori za pristupanje EU koji su započeti 2005. dovedeni su u pitanje 2008. nakon što je susjedna Slovenija uložila veto na daljnji napredak pregovora zbog spora koji Hrvatska i Slovenija vode oko granice u Piranskom zaljevu. U rujnu 2009. Hrvatska i Slovenija postigle su dogovor o nastavku pristupnih pregovora Hrvatske i EU. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Svjetske trgovinske organizacije i Cefte. Na Općoj skupštini UN-a Hrvatska je postala nestalna članica Vijeća sigurnosti za razdoblje od 2008. do 2009. godine.

4 500 4 000 3 500 3 000 2 500 2 000 1 500 1 000 500 0

2005

2006

2007

2008

2009

Izvor: Hrvatska narodna banka (prelim)

Uravnoteženost proračuna (% BDP-a) 2005.

2006.

2007.

2008.

-4

-2,4

-1,6

n/n

2009. n/n Izvor: Eurostat

Uravnoteženost tekućeg računa (% BDP-a) 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

-5,7

-6,8

-7,6

-9,0

-5,0

Izvor: Euromonitor International

SEE TOP 100 Profil države/Hrvatska 24.9.2010 12:45:39

SEE TOP 100 Profil države

Ina, Konzum i HEP i dalje u vodstvu na ljestvici deset najuspješnijih hrvatskih tvrtki Nije bilo promjena među prva četiri mjesta na popisu deset najuspješnijih hrvatskih tvrtki u 2009. godini. Nije bilo ni pridošlica: tvrtke koje su se nalazile na ljestvici najuspješnijih u 2008. našle su se i na ljestvici za 2009. godinu. Ukupan prihod svih deset tvrtki pao je sa 11,2 milijarde eura 2008. na 10,2 milijarde eura u 2009. godini.

Naftna kompanija Ina na prvom je mjestu deset najboljih hrvatskih tvrtki u prošloj godini, s ukupnim prihodom od 2,7 milijardi eura. Smanjila je neto gubitak sa 142,2 milijuna eura 2008. na 105,4 milijuna eura u 2009. godini.

Svjetska gospodarska kriza naštetila je profitabilnosti Ine i generiranju toka novca u vrijeme kad su značajni investicijski projekti biti u tijeku. Iako je Inina uprava

odmah revidirala i odgodila ulaganja, izdaci su se mogli smanjiti samo u vidu odgode jer se tvrtka već upustila u te projekte. Zbog toga i zbog ograničenja dostupnih kreditnih linija Ina nije mogla 2009. otplatiti dugove u zadanom roku. Najveći hrvatski maloprodajni lanac Konzum našao se na drugome mjestu, s ukupnim prihodom od 1,733 milijarde eura u 2009. godini, što je manje za 0,74% u odnosu na prethodnu godinu.

Neto dobit tvrtke porasla je od 59,2 milijuna kuna 2008. na 62 milijuna eura 2009. Prema tvrdnjama hrvatskoga antitrustovskog nadzornog tijela, Konzumov se tržišni udio pošle godine kretao između 25 i 30%. Državno elektroprivredno poduzeće Hrvatska Elektroprivreda (HEP) našlo se na trećemu mjestu ljestvice deset najboljih

hrvatskih tvrtki u 2009., s ukupnim prihodom od 1,669 milijardi eura, čime je u odnosu na prošlu godinu ostvaren rast od 6,9%. HEP se od neto gubitka od 10,248 milijuna eura 2008. okrenuo neto dobiti od 49,250 milijuna eura 2009. godine.

Telekomunikacijska tvrtka Hrvatski Telekom (HT) četvrto je mjesto zaslužila ukupnim prihodom od 922,7 milijuna eura 2009., što je 0,05% manje u odnosu na 2008. godinu. Neto dobit HT-a je 2008. iznosila 327,9 milijuna eura, a 2009. godine 155,4 milijuna eura.

Među preostalih šest najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj našli su se HEP – Proizvodnja, HEP – Operator distribucijskog sustava i Zagrebački holding koji su napredovali na ljestvici, a T-Mobile Hrvatska, VIPnet i OMV Hrvatska su nazadovali.

SEE TOP 10 SEE TOP100

(u eurima) Ime kompanije

Ukupni prihodi 2009.

Godišnja promjena u prihodima (%)

Neto dobit/gubitak 2009.

Neto dobit/gubitak 2008.

1.

2.

INA d.d.

2.701.172.224

-26,21%

-105.375.852

-142.234.263

2.

7.

Konzum d.d.

1.733.178.012

-0,74%

62.000.922

59.193.599

3.

9.

Hrvatska Elektroprivreda d.d.

1.669.180.947

6,90%

49.250.387

-10.247.648

4.

35.

HT - Hrvatske telekomunikacije d.d.

922.701.176

-0,05%

155.355.242

327.920.496

5.

41.

Zagrebački holding d.o.o.

619.993.878

1,99%

3.089.827

19.950.042

6.

44.

T-Mobile Hrvatska d.o.o.

608.675.085

-4,99%

200.595.079

214.123.578

7.

54.

HEP - Proizvodnja d.o.o.

537.173.087

1,58%

1.676.958

3.370.396

8.

61.

HEP-Operator distribucijskog dustava d.o.o.

500.006.825

4,08%

-7.261.942

27.044.549

9.

62.

VIPNet d.o.o.

494.312.824

-6,62%

101.788.625

130.859.365

10.

76.

OMV Hrvatska d.o.o.

427.030.295

-25,89%

2.073.417

-8.067.151

SEEP TOP 100 Profil države/Hrvatska zemlje.indd 77

77 24.9.2010 12:45:39

SEE TOP 100 Profil države

Ukratko o Hrvatskoj Euromonitor International

Hrvatsko gospodarstvo u 2010. neće ostvariti rast, možda tek minimalan, a potpuni oporavak gospodarstva ne može se očekivati prije 2012. godine. Zbog neuravnoteženosti sustava gospodarstvo je iznimno ranjivo i bez zaštite od novih vanjskih udara. Udio duga stanovništva u BDP-u jedan je od najviših u Europi. Regionalne razlike u prihodima sve su veće, a najniže su u središnjem i istočnom dijelu zemlje.

Poslovna okolina Hrvatska kaska za susjednim zemljama što se tiče stvaranja privlačne poslovne okoline. Provođenju reformi ispriječile su se pravne zavrzlame, protivljenja interesnih skupina te pravni okvir koji favorizira upućene. U srednjoročnom razdoblju ekonomska i strukturalna politika rukovodit će se ciljevima koji su nužni za pristupanje Europskoj uniji. Državna pomoć morat će se dodatno smanjiti, javna uprava modernizirati i morat će se otvoriti prostor za troškove vezane uz pristupanje europskom bloku. Kao znak napretka treba

spomenuti nedavno izvršenu djelomičnu prodaju državne naftne kompanije i državne telekomunikacijske tvrtke.

Pregled gospodarstva Na temelju gospodarskih pokazatelja Hrvatska je tijekom ovoga desetljeća ostvarila uglavnom bolje rezultate nego Rumunjska ili Bugarska. Gospodarski je sustav otvoren za trgovinu i tok kapitala, a privatizacija je, iako neravnomjerna, vrlo uznapredovala. Zbog otvorenosti je Hrvatsku posebno pogodila recesija u zapadnoeuropskim zemljama, a stvarni je BDP 2009. godine pao za 5,8 posto.

Porast kreditnih aktivnosti doveo je do znatnog povećanja duga. Bankarski je sustav privatiziran, no država i dalje nadzire gospodarstvo. Neočekivani rast privatnog zaduživanja dodatno je opteretio državni dug koji danas iznosi osam posto BDPa. Rast usporava velik javni sektor. Javne agencije i poduzeća nisu podvrgnuti strogoj financijskoj disciplini, a pomoć države u raznim oblicima premašuje sredstva drugih

srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja.

Stopa nezaposlenosti je visoka, a stvarni prihodi većine zaposlenika nisu dosegnule razine iz 1990. godine. Stopa štednje niža je nego u susjednim zemljama i u posljednjih nekoliko godina postala je još niža.

Gospodarski izgledi Očekuje se da će stvarni BDP u 2010. porasti za samo 0,2 posto. Potražnja za izvozom dodatno će se smanjiti do kraja godine. Smatra se da do potpunog oporavka neće doći prije 2012. godine. U 2009. stopa nezaposlenosti bila je 9,3%, a za 2010. predviđen je rast na 9,8%. Ukupan broj nezaposlenosti ostat će visok gledano u srednjoročnom razdoblju. Domaća potražnja trebala bi ostati glavna pokretačka sila iako će nominalne stope rasta privatne potrošnje u budućnosti biti niže nego posljednjih godina. Potrošnju otežava dug stanovništva koji je, gledano prema udjelu u BDP-u, među najvišima u gospodarstvima središnje Europe. Deficit tekućeg računa 2009. iznosio je 5,6% zbog pada izvoza i uvoza. Očekuje se da će do kraja 2010. porasti na otprilike 6,3% BDP-a. Bruto vanjski dug Hrvatske također je visok – 83% BDP-a 2009., te dvostruko veći od vrijednosti izvoza.

Tržišni potencijal Rast bi se u srednjoročnom razdoblju trebao nastaviti, ali nije vjerojatno da će dosegnuti razinu rasta prije krize. Konkurentnost vanjskog sektora Hrvatske ostaje dvojbena. Vlada je prihvatila plan rješenja dugogodišnjeg duga umirovljenicima, što iznosi oko 1,2% BDP-a. Dobar dio duga je otplaćen, a očekuje se da će u potpunosti biti isplaćen do 2013. godine.

Hrvatski parlament

Uravnoteženost tekućeg računa (% u ukupnom BDP-u) 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

-5,7

-6,8

-7,6

-9,0

-5,0

Izvor: Euromonitor International iz nacionalne statistike ©2010 Euromonitor International

78 zemlje.indd 78

SEE TOP 100 Profil države/Hrvatska 24.9.2010 12:45:44

naslovna CEE.indd 3

24.9.2010 12:22:29

naslovna CEE.indd 4

24.9.2010 12:22:54