Top505opti

Specijal Kolovoz/2013.

Najbolje hrvatske tvrtke prema prihodu, najbrŞerastući, najbolji izvoznici...

Top 505

Kolovoz/2013.

Sadržaj analiza

Poslovanje tvrtki s ljestvice 505 najboljih po prihodu pokazuje slabiji rast gospodarstva

3

intervju 6

Predsjednik Uprave Podravke, Zvonimir Mršić govori o planovima i poslovnim rezultatima koprivničke tvrtke 14

izvoznici

Analiza najboljih izvoznika u 2012. godini pokazuje slabije rezultate od godine ranije 16

najbržerastući

Pregled 150 kompanija koje su lani ostvarile najveći rast prihoda 26

analiza sektora

Pregled razvoja, poslovanja i budućnosti pojedinih gospodarskih sektora 53

Mali i srednji poduzetnici

Iako ih nema među vodećih 505 zapošljavaju 50 posto radne snage 34

intervju

Dino Mišar, direktor tvrtke Lagermax AED Croatia govori o 2012. godini i planovima za 2013.

Glavni urednik: Mislav Šimatović

Banke

Poslovanje banaka u 2012. godini po prvi puta pokazuje tendenciju pada prihoda, iako financijski sektor ostaje stabilan 68

osiguranja 24

Grafika: Kristina Nakić Redpoint fotoGrafije: Fotolia i Pixsel

urednik PriloGa: Vladimir Nišević Prodaja oGlaSa: autori: Božica Babić, Tin Bašić, Jasna Bibić, voditeljica prodaje Marija Brnić, Ante Pavić, Majda Žujo telefon: 01/6326-013

Lanjska godina nastavak je pada osiguravateljskog sektora koji traje još od 2009. godine 78 direktorica PoSlovnoG dnevnika: Andrea Borošić uPrava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar,

izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSak: GZH, Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

godina kreiranja uspjeha

1300 cjelovitih oglašivačkih i 52.000 medijskih kampanja, 24 humanitarnih projekata, 6 Noći gutača reklama, potpisuje 85 predanih stručnjaka za više od 80 zadovoljnih Klijenata. www.unex.hr Ilica 26, Ilica 14, tel +385 (0)1 4888 800

Top 505

kolovoz/2013.

Uvodnik

5

Kriza učinila svoje Nakon pet godina recesije promijenila su se i mjerila uspješnosti

I skromni rast postao je mjerilo uspjeha N Vladimir Nišević, urednik specijala

Na ljestvici uspješNih tvrtki koju poslovNi dNevNik objavljuje već Nekoliko godiNa i nema velike promjene u poretku, ali ima u ostvareNim prihodima

akon dugih pet godina recesija uzima svoj danak u poslovanju većine tvrtki iz realnog sektora, ali po prvi put i u financijskom sektoru.

Zaključak je to na koji navode podaci Financijske agencije (Fine) o poslovanju tvrtki u 2012. godini, ali i prikupljeni podaci o poslovanju u prvih šest mjeseci ove godine. Na ljestvici uspješnih tvrtki koju objavljujemo već nekoliko godina i nema velike promjene u poretku, ali ima u ostvarenim prihodima.

Među 505 najvećih tvrtki prema prihodu malo je onih koje bilježe rast, a većina je onih koje su sretne i pozitivnom nulom. Nažalost pokazalo se istinito predviđanje koje je prije tri godine u neformalnom razgovoru izrekao jedan poduzetnih: “Tko preživi ovu godinu (2010.) teško će i iduću”.

Postala je to svojevrsna poduzetnička kletva koju i mi već nekoliko godina pratimo kroz Finine podatke u ovom posebnom izdanju. Tako i 2012. izuzev farmaceutskog sektora i turizma gotovo da i nema druge gospodarske

koji bi mogli strahuju od investiranja, kreditiranja ili zapošljavanja. Iskustvo ih nažalost uči kako poslovanje u Hrvatskoj nije sigurno. Uzlet koji je trebalo donijeti pridruživanje Europskoj uniji također se brzo pokazao kao prazno slovo na papiru.

Najbolji primje tomu su izvoznici koji također više žale za gubitkom tržišta Cefte nego što slave priključenje ‘veliko tržištu’ od 500 milijuna ljudi.

I njihovi rezultati ukazuju na preživljavanje i veliku borbu za očuvanje izvoznih prihoda, a ne na uzlet ili rast. Slično kao i 505 najvećih i 100 vodećih izvoznika kroz brojke na ljestvici pričaju istu priču - hibernacija. među 505 Nadu ulijevaju Najvećih tvrtki tvrtke s ljestvice 150 najbržerastućih. prema prihodu Šaroliko je to drušmalo je oNih koje tvo manje razvikanih bilježe rast, a kompanija iz raznih sektora koje zasluvećiNa je sretNa žuju pažnju i koje bi i pozitivNom češće trebalo isticati i Nulom ponešto od njih naučiti. Tvrtke s ljestvice 150 najbržerastućih ulijevaju nadu kako bi nam ipak svim moglo biti bolje.

grane koja bilježi rast prihoda, broja zaposlenih ili dobiti. Čini se kako tvrtke iz realnog sektora, one koje prečesto na ulici - ali i iz državnog vrha- prozivaju zbog izostanka investicija i otpuštanja uz skromne lanjske rezultate baš i nemaju puno izbora. Nekako se svojevrsna hibernacija čini najlogičnijim potezom, barem dok ne dođe do oporavka gospodarstva.

Međutim, pod pritiskom više od 500 parafiskalnih nameta i državne politike koja čini se ne poznaje ništa osim porezne presije mogla bi to biti duga hibernacija. I oni

Top 505

6

Kolovoz/2013.

Najboljih 50 Dijelu poduzetnika s ljestvice zadovoljstvo je dobar poslovni rezultata, a dijelu što su se ipak othrvali iscrpljujućoj recesiji kojoj se i dalje ne vidi kraj

P

rang reno nazi cira najv proš pod jela dob Dio ljan vao se i set

Zadovoljstvo uspjeha

In je 20 tiv iz ne si od ku u po ko up m gi ho sk iz st tij ta po si ja

o a

692

milijuna kuna pad je prihoda 3. maja

Piše: Božica Babić Fotografije: Fotolia

P

remda hrvatskih top 505 kompanija s ljestvice Financijske agencije (Fina) rangiranih po prihodu ostvarenom u 2012. godini s ovim nazivom na prvu ‘loptu’ asocira na prepoznatljivi brend najvećeg domaćeg konditora prošla je godina samo dijelu poduzetnika s te liste donijela slatko zadovoljstvo radi dobrog poslovnog rezultata.

Dio njih vjerojatno je zadovoljan već stoga što se ipak othrvao iscrpljujućoj recesiji kojoj se i dalje ne vidi kraj.

Tako je među pedeset prvoplasiranih poduzet-

I dalje prvi Ina - Industrija nafte je u prvih šest mjeseci 2013., ostvarila pozitivne rezultate i u dobiti iz osnovne djelatnosti i u neto dobiti, koje su iznosile 610 milijuna kuna, odnosno 443 milijuna kuna. Takav je rezultat u velikoj mjeri potaknut poboljšanjima u učinkovitosti, posebice u upravljanju troškovima materijala i usluga, energije te u optimizaciji prihoda. Iako je gospodarsko okruženje ostalo izazovno, zahvaljujući stalnim unapređenjima tijekomprethodnihkvartala, EBITDA Ine u prvom polugodištu 2013. iznosila je preko 1,75 milijardi kuna.

nika njih čak dvadeset prošle godine imalo manji prihod u odnosu na učinak koji su zabilježili u 2011. Vrh te ljestvice drži jedno brodogradilište, konkretno 3. maj čiji je prihod na godišnjoj razini pao za 692 milijuna kuna, susjedstvo mu stepenicu niže pravi Ina koja je zadržala liderstvo u nacionalnom gospodarstvu, iako je godinu dana izgubila 564 milijuna kuna prihoda.

Iz društva pedeset najboljih u 2012. naspram poretka vezanog za 2011. godinu otišli su PZ Auto, spustio se sa 36. na 52. mjesto, M SAN Grupa je pala sa 46. na 57. dok se Renault Nissan Hrvatska proklizao sa 50. na čak 73. poziciju rang ljestvice. Ipak, u konačnici sve

Analiza 505 konsolidirani učinak u visini od 13,7 milijarda kuna hep je u 2012. godini pomaknuo za jednu poziciju na ljestvici nije posve crno pa je primjerice posljednji poduzetnik s liste 505 najboljih u 2011. iskazao 134 milijuna kuna prihoda, a radilo se o tvrtki Bauerfeind, trgovcu ortopedskim pomagalima. Za 2012. posljednji na listi imao je prihod od 156 milijuna kuna, uz godišnji

7

rast od 33 milijuna kuna što svjedoči da ga godinu prije nije bilo u tom društvu.

Iako ta tvrtka nosi naziv Merkur veterinarska ambulanta primarno se bavi uzgojem i tovom svinja i jedan je od najvećih proizvođača u toj niši na domaćem tržištu.

Konsolidirani rezultati

I prošlogodišnja rang ljestvica opet sadrži nelogičnosti koje utječu na krojenje poretka.

Za Hrvatsku elektroprivredu (HEP) iznesen je skupni, konsolidirani učinak u visini od 13,7 milijarda kuna koji je tu

Top 505

Kolovoz/2013.

Analiza 505

8

142 milijuna Kuna rastao jE Konzumov prihod u 2012. godini

kompaniju za 2012. godinu pomaknuo za jednu poziciju i stavio je na drugo mjesto ljestvice od kuda je izgurala Konzum.

Potom su ponovno iskazani pojedinačni rezultati za članice HEP-a pa se HEP Proizvodnja sa 4,5 milijarda kuna prihoda plasirala na šesto, a HEP Operator distribucijskog sustava sa 4,2 milijarde kuna prihoda na osmu mjesto ljestvice. Čišćenje bilance

Da brojke mogu ilustrirati (ne)moguće apsurde najbolje svjedoči skupina tvrtki koje se bave gradnjom brodova, a i za nju se našlo mjesta na ljestvici najboljih kompanija. O tome da su hrvatska brodogradilišta u golemim problemima u pro-

hod Brodosplita smanjen za 167 milijuna na 3,3 milijarde kuna, a dobit mu je skočila sa 1,56 na 2,66 milijarda kuna.

Ili, na 2,17 milijarda kuna prihoda dobit Brodotrogira rasla je sa 139 milijuna na 1,8 milijarda kuna.

Kada se razgrne ‘pozatvrtKa Ericsson dina’ ovih neodržiniKola tEsla vih brojeva zapravo se vidi da se radilo o jE na godišnjoj fiktivnom čišćenju razini prihod bilanci brodogradiliuvEćala za šta uoči privatizacije uvjetovane od strane golEmih 733 Europske komisije. milijuna Kuna Radi se samo o računovodstvenom iskazivanju sanacije, odnosno o pokrivanju kreditnih obveza brodograditelja državnim jamstvima. Za

teklom je razdoblju u medijima svih profila objavljeno na tisuće naslova. Međutim, Finina ljestvica za 2012. (ne) očekivano otkriva da je primjerice unatrag godinu dana pri-

razliku od “matematičkih igrokaza” vezanih uz brodogradnju neke kompanije itekako se mogu pohvaliti prošlogodišnjim učinkom. Na toj listi posebno uspješnih dominira tvrtka Ericsson Nikola Tesla koja je na godišnjoj razini prihod uvećala za golemih 733 milijuna kuna. Taj rezultat je tvrtku snažno povukao na ljestvici, popela se sa 62. pozicije u 2011. na 29. mjesto ljestvice skrojene po prihodima kompanija za 2012. godinu. Niz ugovora, poput onog s Rostelekom, vodećim ruskim pružateljem telekomunikacijskih usluga, koji je dugogodišnji partner kompanije Ericsson Nikola Tesla, vinuo je ovu tvrtku u samo godinu dana za čak 33 mjesta prema vrhu ljestvice.

S izvrsnim učinkom ljestvicu uspješnica nastavlja Pliva čiji je prihod prošle godine naspram rezultata iz 2011. veći za 556 milijuna kuna.

Investicije u Marofu

Ova je kompanija lani pokrenula veliki investicijski val, na lokacijama u Savskom Marofu te na zagrebačkom Črnomercu gdje je nekada bilo i sjedište Plive. Radi se o investicijskom ciklusu većem od 1,2 milijarde kuna, ulaganjima koja se ocjenjuju povijesno najvećim, a kada budu završena donijet će više od 300 novih radnih mjesta stoga je za očekivati da će Pliva i sljedećih godina imati uzlaznu putanju kod rangiranja hrvatskih poduzetnika.

Spomenuti rast prihoda već je dao rezultat, između 2011. i 2012. Pliva je na ljestvici

Top 505

Kolovoz/2013.

Analiza 505

10

napredovala sa 17. na 11. mjesto rangiranja. Premda su oba glavna igrača na tržištu telekomunikacijskih usluga, i Hrvatski telekom i Vipnet, unatrag godinu dana zabilježili pad prihoda, kod HT je pao za 512 milijuna kuna na 7,2 milijarde kuna, a kod Vipneta 136 milijuna kuna na 2,96 milijarda kuna, oba poduzetnika i dalje ostvaruju visoku profitabilnost. Dobit HT-a iznosila je 1,68 milijarda kuna, kod Vipneta 374 milijuna kuna.

Kod naftnih kompanija rezultat je može se kazati polovičan, naime, tržišni lider Ina i OMV prošle su godine bilježili pad prihoda.

Smanjeni godišnji prihod od čak 371 milijun kuna što je minus od 8 posto vjerojatno je jedan od motiva koji su presudili da se austrijski vlasnik povuče s hrvatskog tržišta i proda lanac od 63 benzinske crpke početkom ove godine Ivanu Čermaku, vlasniku Crodux grupe.

Uspjeh Petrola

Za razliku od spomenutog dvojca Petrolu je istodobno prihod rastao za 347 milijuna kuna, na 2,6 milijarda kuna što je tvrtku na rang listi pomaknulo prema vrhu za šest mjesta.

Lukoil je svoj godišnji učinak također poboljšao i to za 129 milijuna, na 1,7 milijarda kuna popevši se na ljestvici također za šest pozicija.

Među 50 poduzetnika rangiranih po lanjskom prihodu Boxmark Leather iz poduzetničke zone Trnovec Bartolovečki nedaleko Varaždina jedini je u tom društvu

iz tekstilne branše. Prihod je u godinu dana povećao za 161 milijun kuna, a ova bi godina mogla biti još plodnija budući da je Boxmark u lipnju 2012. u Zlatar Bistrici u novom pogonu zaposlio 280 djelatnika. Tvrtka se bavi proizvodnjom visokovrijednih kožnih navlaka za sjedala za osobna vozila, kožnih krojnih dijelova i kožom tapeciranih dijelova za interijer osobnih vozila i čvrsto drži četvrtu poziciju među svim hrvatskim izvoznicima.

Na top ljestvici po prihodu najboljih kompanija u skupini prvih 50 izdvajaju se dvije veće grupacije. Brojniju čine trgovci, na njih otpada čak devet od 50 najvećih poduzetnika. I dok Konzum svojim

volumenom od 13,5 milijarda kuna i dalje ostaje neugroženi lider među konkurencijom činjenica je da ta kompanija iako sustavno godinama investira značajna sredstva u prodajne objekte prihod ne prati rast novih četvornih metara.

Tako je u 2012. naspram 2011. zabilježen rast prihoda od 142 milijuna kuna. Usporio je i Lidl koji je od dolaska u studenom 2006. bilježio visoki

9 od 50 prvih poduzetniKa na ljestvici čine trgovci

dvocifreni rast prihoda, lani je iznosio 212 milijuna, na 2,6 milijarda kuna. Riječke Plodine prihodom su rasle za 209 milijuna, na 3,19 milijarda kuna.

Prihodi trgovaca

Najveći skok prihoda među trgovcima kani je ostvatrio splitski Tommy, iznosio je 472 milijuna kuna, a rezultat je preuzimanja većeg broja prodajnih objekata koje je prethodno u portfelju držao trgovački lanac kerum. Od spomenutih devet trgovaca koji su se uvrstili među 50 najvećih poduzetnika gubitak prihoda u 2012. imali su Mercator u visini 315 milijuna te Metrokojemu je prihod pao za 235 milijuna kuna. Uz Mercator

Putujemo s vama

Vrhunska kvaliteta plina Volite duge voænje i izabrali ste voziti povoljnije - na plin. Njegova iznimna kvaliteta rezultat je rada i inovativnosti vrhunskih Ininih struËnjaka. Istovremeno, primjenjuju�i najbolje svjetske prakse vezane za kvalitetu i zaπtitu okoliπa, Ëuvamo prirodu za buduÊe generacije!

Top 505

Kolovoz/2013.

12

2,8

milijardi Kuna bio je prihod vindije u 2012. godini

Analiza 505

s izvrsnim učinKom ljestvicu uspješnica nastavlja pliva čiji je prihod prošle godine naspram rezultata iz 2011. veći za 556 milijuna Kuna

dobit za prošlu godinu nisu još iskazali Billa, Spar i Kaufland iako su sve tri tvrtke ostvarile solidan rast prihoda.

Druga veća grupacija tvrtki iz jedne branše su prehrambene, na listi top 50 poduzetnika uvrstilo ih se sedam. Vindija predvodi lanjski mini popis konkurencije, imala je 2,8 milijarda kuna prihod, ostvarivši skromni rast od 15 milijuna kuna te povećanje dobiti sa 13 na 20 milijuna kuna. Uz Vindiju veći prihod u odnosu na 2011. bilježi još samo PIK Vrbovec, za 165 milijuna na 1,86 milijarda

Rast Konzuma i u 2013.

Trgovački lanac Konzum, treća tvrtka po prihodu u 2012. godini u šest je mjeseci 2013. povećao dobit osam posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci iz financijskoga izvješća objavljenog na stranicama Zagrebačke burze. Dobit je iznosila 39,26 milijuna kuna, a ukupni su prihodi neznatno smanjeni s lanjskih 6,30 na 6,29 milijardi kuna. No, prihodi od prodaje su povećani 0,3 posto, na 5,63 milijarde kuna. Ukupni rashodi smanjeni su s prošlogodišnjih 6,28 milijardi kuna na 6,27 milijardi. Kako su objasnili, sezonski utjecaj turizma igrao je najveću ulogu u održanju ukupnog prometa, ali i povećanje prodajnog prostora te ulaganje u preuređenje prodavaonica. Konzum je uspio smanjiti obveze prema dobavljačima s prošlogodišnjih 2,91 na 2,49 milijardi kuna.

kuna. Ostalih pet tvrtki iz ove skupine imalo je pad prihoda, najmanji u visini 20 milijuna kuna veže se uz Podravku, Belje je palo za 48, Dukat 85, Žito 111 i Agrokor 141 milijun kuna.

Bez dobiti

Uz Agrokor koji je u 2011. ostvario dobit od 258 mil., a lani mu je dobit pala na nula kuna, bez dobiti su poslovali Belje i Podravka dok je Žitu dobit smanjena sa 57 na 46 mil. i Dukatu sa 122 na 75 mil., PIK Vrbovec je ostvario rast dobiti sa 65 na 99 mil. kuna.

Agrokor koncern najuspješnija je kompanija za proizvodnju hrane i piÊa te maloprodaju prehrambenih proizvoda u Adria regiji, a ujedno je jedna od vodeÊih u svojoj djelatnosti i na tržištima središnje i istoËne Europe.

Svojom uspješnom, jasno definiranom dugogodišnjom strategijom i vizijom, prepoznavanjem i predvianjem globalnih trendova i gospodarskih kretanja te znanjima i vještinama svoga menadžmenta, Agrokor je osigurao svoje mjesto i na globalnom tržištu.

Najuspješnija kompanija u regiji www.agrokor.hr

Top 505

Kolovoz/2013.

AKtivno PrAtimo više PotencijAlnih AKvizicijA U obje divizije (PrehrAnA i fArmAceUtiKA)

Restrukturiranjem do pozitivnog rezultata Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke o poslovanju i budućim planovima

Piše: Vladimir Nišević Fotografije: PD

O

poslovnim rezultatima Grupe Podravka u 2012., ali i prvom dijelu 2013. razgovarali smo s Zvonimirom Mršićem, predsjednikom Uprave Podravke.

Poslovanje Podravke u prvih šest mjeseci 2013. u svim segmentima bilježi rast.

Možete li pojasniti taj skok u poslovanju posebice u odnosu na 2012. godinu kada poslovanje iako stabilno nije pokazivalo tendenciju rasta?

Kao što smo i ranije najavljivali, efekti ukupnog proces restrukturiranja već dolaze do izražaja što se jasno može vidjeti u rezultatima poslovanja Grupe Podravka za prvih šest mjeseci ove godine.

Svjesno smo ušli u aktivnosti ukidanja proizvoda s nezadovoljavajućom bruto maržom te neisporuku proizvoda rizičnim kupcima što je dovelo do određenog smanjenja ukupnih prihoda, no navedene aktivnosti donijele su nam pozitivne efekte te smo uspjeli podići korigiranu profitabilnost na svim razinama poslovanja

Pro dost pos indu iz Ce Pod ste cari dije Svje odre će H unij prom zem

Važno je ulagati u ‘core business’, kaže Mršić

Podravka je najavila napuštanje biznisa s vodom, pekarskim proizvodima i smrznutim proizvodima te racionalizaciju još nekih dijelova poslovanja. Možete li pojasniti tu odluku?

Nakon detaljno provedenih analiza poslovanja svih

željo stito nost razv Mi s koji “cor nije mim na m koje cije znač

poslovnih programa u okviru Grupe Podravka, došli smo do zaključka kako navedena tri programa već određeni niz godina ne pridonose pozitivnom poslovanju naše Grupe.

Kao što sami spominjete ove odluke mogu se smatrati hrabrima, međutim one su prije

svega racionalne i logične.

Nismo više u mogućnosti financirati razvoj i poslovanje spomenutih programa na teret primjerice Vegete ili nekih drugih profitabilnih kategorija te smo donijeli odluku o izdvajanju ovih programa iz našeg sustava sa

kom za t radn mog trgo Ceft tom međ ne nega prem Ceft nek koj na s

Uz p selje Ima veće

o

čne. osti ovaama gete abiloniovih a sa

Intervju željom da ih preuzmu investitori koji će biti u mogućnosti ulagati u njihov daljni razvoj i tržišno pozicioniranje.

Mi se okrećemo programima koji predstavljaju takozvani “core business” naše kompanije odnosno onim programima s kojima smo prisutni na međunarodnom tržištu na kojem zauzimaju vodeće pozicije i kod kojih je prepoznat značajan potencijal rasta.

Proteklih nekoliko mjeseci dosta se govori o gubitku, posebice prehrambene industrije s izlaskom Hrvatske iz Cefte. Koliko je to pogodilo Podravku i na koje načine ste se pripremili za gubitak carinskih povlastica na tom dijelu tog tržišta?

Svjesni smo bili činjenice, već određeno duže vrijeme, kako će Hrvatska ući u Europsku uniju i da će se samim time promijeniti režim trgovanja sa zemljama članicama Cefte.

Kao i svaka druga ozbiljna kompanija, pripremili smo se za to i odradili sve potrebne radnje kako bi anulirali mogući negativni utjecaj u trgovanju nakon izlaska iz Cefte. Da li smo bili dobri u tome ili ne, pokazat će vrijeme, međutim u ovome trenutku ne trpimo gotovo nikakve negativne efekte u trgovanju prema zemljama članicama Cefte. Veći problem je što su neke zemlje iz regije u dubokoj krizi koja značajno utječe na smanjenje potrošnje.

Uz priču o Cefti veže se i priča o seljenju proizvodnje na istok.

Ima li Podravka ambicija za veće akvizicije u regiji?

Aktivno pratimo više potencijalnih akvizicija te se neke od njih nalaze i u navedenoj regiji. U ovome trenutku preuranjeno je govoriti o samim imenima, ali u svakom slučaju ako procijenimo da one našoj kompaniji mogu donijeti pozitivan efekt nastojat ćemo ih i realizirati.

Možemo reći da stabilnost Podravkinog poslovanja leži u postojanosti brendova poput Vegete, a inovativnost je nešto što je obilježje kompanije.

Koliko se trenutno ulaže u razvoj novih brendova i proizvoda?

Za razvoj samog proizvoda potrebno je, naravno, određeno vrijeme, ali isto tako je potrebno da vam se poklopi niz raznih čimbenika koji utječu na uspjeh nekog proizvoda nakon što je on lansiran na tržište. Vrlo je teško, neću reći gotovo nemoguće, stvoriti neki novi proizvod poput svjetski poznate Vegete. No, isto tako naš odjel istraživanja i razvoja u suradnji s marketingom kontinuirano svake godine na tržište lansira nove proizvode u raznim kategorijama koji osvajaju povjerenje potrošača diljem svijeta.

Preferencije potrošača se mijenjaju te je ključno odgovoriti zahtjevima potrošača, kao i ponuditi im proizvode koje nude nešto novo, neku novu vrijednost, odnosno kod njih stvaraju naviku potrošnje. S ponosom mogu kazati kako većina naših proizvoda zauzima vodeću ili pak drugu poziciju na tržištima na kojima su prisutni što svakako nije lako s obzirom da

15

NAŠA PrehrAmbeNA iNdUstrijA morA trAžiti PrilikU U PotroŠAčimA koji sU svjesNi UtjecAjA hrANe NA zdrAvlje su naši glavni konkurenti najveće svjetske prehrambene kompanije. Uspješno se nosimo s tim izazovima, a vjerujem kako ćemo i u budućnosti zadržati, pa čak i povećati, našu konkurentnost na međunarodnom tržištu.

Trenutno se “prosijava” veći broj ideja i projekata u istraživanju i razvoju i testira se njihova moguća prihvaćenost kod potrošača, a jedna od važnih odrednica naše strategije je sinergija između dvije divizije i u istraživanju i razvoju novih proizvoda odnosno u Nutraceutical području.

Upravo Podravka s dvije divizije – prehrambenom i farmaceutskom može napraviti značajan iskorak u to novo područje Prema vašoj ocjeni koliko je hrvatska prehrambena industrija, ako se usporedi s članicama EU, konkurentna?

Podravka već duži niz godina posluje na zajedničkom europskom tržištu i jedna smo od rijetkih kompanija s ovog područja koja može govoriti o kompleksnosti poslovanja na tom vrlo zahtjevnom tržištu.

Prisutnost hard diskontera i njihovih privatnih marki u

vremenima tržišne i ekonomske krize otežava poslovanje kompanijama koje se bave brendiranom hranom. Naša prehrambena industrija upravo mora tražiti priliku u kupcima odnosno potrošačima koji su svjesni utjecaja hrane na čovjekovo zdravlje te im nuditi nova rješenja s dodanom vrijednošću.

Nedavno ste najavili proboj na rusko tržište i to kroz suradnju s hokejaškim klubom Medveščak. Koji su to brendovi iz game vaših proizvoda koje namjeravate isticati?

Podravka ostvaruje uspješne rezultate na svjetskom tržištu već dugi niz godina, posebno na tržištu srednje Europe, gdje smo prisutni gotovo 50 godina. Stoga želimo naglasiti kako je suradnja s KHL Medveščak Zagreb izrazito kompatibilna s Podravkinom strategijom ostvarivanja novih poslovnih uspjeha na vanjskim tržištima. Podravkina najvažnija tržišta su, osim Hrvatske, zemlje jugoistočne, srednje i istočne Europe na kojima Podravka ima jasnu strategiju, a to je ostvarenje vodećeg položaja s raznim kategorijama proizvoda s kojima je prisutna na navedenim tržištima. Prisutnost Podravkinih brendova upravo u državama ove hokejaške lige, uz našeg partnera, turističku agenciju Uniline, izvrsna je prilika za zajedničku promociju hrvatskog gospodarstva, turizma i sporta.

Top 505

Kolovoz/2013.

Očuvanje pozicija P i nova tržišta Vanjska tržišta Na ljestvici izvozničkih perjanica podigli su se Pliva i Boxmark Leather

tit ć jima nego post cijsk tržiš izvo stan vim nije ima

Odl

Inin i za nih listi lani izvo jard

nica Box tekl tvrt proš šati od 2 Lea tan još u sma rast

umj pak iz 2 veći dru ciju pet csso posl

r

Izvoz Piše: Marija Brnić Fotografije: Fotolia

P

osljednja godina pred ulazak u EU obitelj za hrvatske izvoznike pamtit će se ne samo po pokušajima proboja na nova tržišta, nego i nastojanjima očuvanja postojećih pozicija na financijski oslabljenim vanjskim tržištima. To se oslikava i u izvozničkoj rang ljestvica, koja standardno započinje uvjerljivim vodstvom naftne kompanije Ine, premda lani u izvozu ima neugodan pad.

Odlična Ina

Inina razina izvoza nadmašuje i zajednički rezultat narednih pet poduzeća na rang listi, no ipak hrvatski naftaš lani bilježi 12-postotni pad izvoza ili brojčano 1,25 milijardi kuna manji rezultat.

Na listi izvozničkih perjanica podigli su se, pak, Pliva i Boxmark Leather, koji su pretekli lanjsku drugoplasiranu tvrtku Petrokemiju. Pliva je prošle godine uspjela poboljšati izvozni rezultat za više od 26 posto, dok je Boxmark Leather nešto usporio izuzetan rast iz ranijih godina, no još uvijek mu prihod od plasmana izvan hrvatskih granica raste sa zavidnih 8 posto.

Kutinska industrija umjetnog gnjojiva lani je, pak, uspjela održati rezultat iz 2011., kojim je s 38 posto većim izvozom bila izbila na drugu top-izvozničku poziciju. Probojem među prvih pet u 2012. se izdvaja Ericsson Nikola Tesla. Izvozni poslovi ENT-u lani su ojačali

na svim tržištima, no rekord je zabilježen na tržištu Zajednice nezavisnih država, gdje je prihodovano šest puta više negoli godinu ranije. Končar energetski transformatori, pak, održali su se među vodećih deset izvoznika, no i lani su imali slabiji izvozni rezultat, čak za 26,5 posto. Šibenska TLMo v a tvor-

znika inače su i dva proizvođača čarapa – Ytres iz Donjeg Knegineca i Tubla iz Čakovca, čiji izvoz također bilježi pozitivan trend. Očekivano, najveće dramatične promjene na izvozničkoj sceni prošle su brodograđevna, te petrokemijska indu-

17

je 2010. još bio sedmi najjači izvoznik Hrvatske, s lanjske 13. skliznuo na 74. poziciju kompanijske rang-liste. Brodosplit je lani izvezao čak 71,4 posto manje nego 2011., čime se spustio čak i ispod znatno manjeg škvera Brodotrogira.

Brodosplitov lanjski pad prihoda od izvoza inače je 505 milijuna kuna, identičan prihodu kojeg je ukupno ostvario riječki 3. maj.

Brodogradnja

No i riječki je brodograditelj još 2010. ostvarivao 824 milijuna kuna prihoda od izvoza, a Brodosplitov Hvala Vam na svim je izvoz iste godine iznozajedničkim trenucima sio 1,26 miliu proteklih 20 godina. jardi kuna. Još većipotopdoživjeli su nekoć veliki izvozni igrači poput zagrebačke petrokemijske Osiguranje na Vašoj strani. nica industrije Dioki i njevaljazine tvrtke kćeri iz Ominih proišlja Dine Petrokemije. zvoda, koja je Gubitnicima na izvozničlani proživjela i vlakoj kompanijskoj listi smasničke promjene i postala tralo ih se već lani, kada se strija.

Velika brodogradilišta, počelo tražiti rješenje za izladio austrijskog Eurisa, poboljšao je rezultat i zadržao istu koja su desetljećima činila zak iz krize, no obje još uvijek društvo izvozničkih lidera prolaze predstečajnu nagodbu 10. poziciju na listi.

Zavidan rast izvoza lani Hrvatske, pored idalje pri- i nemaju nikakvih proizvodnih su bilježili i slavonskobrodski sutnog globalnog pada novih aktivnosti. Iznimnim skokom Đuro Đaković - Termoener- narudžbi prolaze i proces izvoznih prihoda nastavlja se, getska postrojenja, kao i Bil- vlasničkog, te financijskog i pak, u sam izvozni vrh priblifinger Đuro Đaković Montaža. poslovnog restrukturiranja. žavati HSE Adria, slovenska Od tekstilaca se u prvih 10 Pulski Uljanik jedini je, i uz energetska tvrtka u Hrvatskoj, izvoznika drži još i Benetton nešto slabiji rezultat, oču- koja se po izvoznom rezultatu tekstil, čiji izvoz je i lani nasta- vao poziciju pri izvozničkom sa 78. mjesta u 2010. probila vio rasti. U 100 glavnih izvo- vrhu, dok je splitski škver, koji godinu kasnije na 27., a lani na

SLAVLJE JE VEĆE KADA SE DIJELI!

Top 505

Kolovoz/2013.

Izvoz

18

12. mjesto. Prihod HSE Adria lani je skočio za 52 posto na više od 695 milijuna kuna.

No, još impresivniji skok lani se bilježi u izvoznim rezultatima kompanija koje se bave otkupom i prodajom zlata i srebra. Riječ je o biznisu koji posljednjih godina, s buktanjem ekonomske krize, doživljava procvat u Hrvatskoj, a među izvoznike vinuli su se tvrtke Auro domus iz Kastva i Gold Partner iz Zagreba.

Potonja je tvrtka još 2011. ušla među prvih sto izvoznika, točnije plasirala se na 99 mjesto, lani se skokom izvoza za više od 247 posto, probila na čak 20. mjesto.

Izvoz u šest mjeseci Robni izvoz Hrvatske u prvih šest mjeseci ove godine, iskazan u kunama, pao je za 4,4 posto, a izražen u eurima smanjen je za 4,7 posto u odnosu isto prošlogodišnje razdoblje, dok je istodobno uvoz u kunama porastao za 0,1 posto, a u eurima je smanjen za 0,2 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Pokrivenost uvoza izvozom u prvoj polovici ove godine smanjena je na 53,7 posto, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju iznosila 56,2 posto. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 33 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vijednosti 61,5 milijardi kuna.

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u tom je razdoblju iznosio 4,36 milijardi eura, a uvoz 8,1 milijardu eura. Tako je ukupni manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske iznosio 28,5 milijardi kuna, odnosno 3,8 milijardi eura te je prema deficitu iz prvih šest mjeseci lani porastao za 5,8 posto u kunama te 5,5 posto u eurima.

Auro Domus, pak, godinu ranije nije niti bio na listi 100 najvećih hrvatskih izvoznika, a lani se, povećavši izvoz za 373 posto, vinuo na 14. mjesto.

Rast od 1998.

Velikim skokom na izvozničkoj sceni u 2012. izdvajaju se poduzetnički tigrovi belišćanski Harburg-Freudenberger i vukovarski Adriatica Dunav.

Harburg-Freudenberger bilježi stalan rast od 1998. od kada je osnovana tvrtka i stalno ulaže u nove pogone za proizvodnju preša za vulkanizaciju guma koje radi za poznate svjetske marke.

Top 505

Kolovoz/2013.

Izvoz

20

Pad izvoza

VeliKim sKoKom na izVozničKoj sceni u 2012. izdVajaju se poduzetničKi tigroVi belišćansKi HarburgFreudenberger i VuKoVarsKi adriatica dunaV

Stalnim investicijama posljednjih godina podigao je i zaposlenost, na trenutno oko šesto radnika, a izvoz im je samo u 2012. povećan za četvrtinu, na 535 milijuna kuna. Tvornica mineralnih gnjojiva Adriatica Dunav u čije je pokretanje 2010.

investirala talijanska kompanija Adriatica, u vrlo kratkom razdoblju bilježi doista strelovit rast izvoza.

Fokus im je na tržištu zemalja istočne Europe, a samo lani su uspjeli povećati prodaju na vanjskim tržištima za 80,5 posto, na 188,5 milijuna kuna i izbiti na 80. poziciju hrvatskih izvoznika. Industrija šećera zadržava idalje jake pozicije među izvoznicima,

Statistika pokazuje da je u prvih šest mjeseca ove godine izvoz prerađivačke industrije, iskazan u eurima, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pao za 4,9 posto, na 3,9 milijarde eura.

Pad izvoza u prvoj polovici ove godine bilježi se u gotovo svim djelatnostima s većim udjelom u izvozu, izuzev u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, koja bilježi rast izvoza za čak 20,6 posto, na 288,6 milijuna eura. Jedno od najviših smanjena izvoza u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, u kojoj statistika vodi brodogradnju. Izvoz brodogradnje pao je u tom razdoblju za čak 35,9 posto, na 206,4 milijuna eura.

Izvoz rafiniranih naftnih proizvoda, koji je vrijednosno najviši, smanjen je istodobno za 7,8% , dok je izvoz strojeva i uređaja pao za 2,7 posto.

s time da je prošle godine izuzetan izvozni skok ostvarila virovitička šećerana Viro.

Gotovo 65 posto većim izvozom nego godinu ranije Viro je izbio s 48. na 20. izvozničko mjesto, preskočivši sestrinsku šećeranu Sladoranu iz Županje, za kojom je godinu ranije blago zaostajala.

oz

je ve đian na zo, a. ose om oialoži ,6 liaju ve u riu oozo, a. ih dje ok ja

dine tvaViro. zvoViro ičko rinu iz dinu

AKCIJA ŽIVOTA SPECIJALNA PONUDA NA DOSI.HR

Croatia zdravstveno dopunsko osiguranje

za samo 75 kuna mjesečno!

• dopunsko osiguranje na kakvo ste navikli • najpouzdanija polica i najviše pokrića • osiguravateljska kuća s 130 godina tradicije • najbrže i najpovoljnije do nove police

uGoVorite JoŠ daNaS!

Ušteda do*: je polica u 3 godine, koliko tra

U KUĆI

okodar uZ otkrivaSVaku bolestipolicu najgora alergija

Moja dijagnoza

poklanjamo 3 laserske operacije vena

police

1

upišite www.dosi.hr/

1980 kn

Žensko je srce otpornije, ali samo do menopauze

u tri koraka do

Svakom osiguraniku besplatna pretplata na popularni health magazin Doktor u kući

DOŽIVOTNO!

www.dosi.hr/dopunsko

Za više informacija pošaljite upit na kontakt@dosi.hr ili nazovite 01/610-3133

dopunsko

2

ispunite podatke i

uplatite

3

polica i iskaznica stižu na kućnu

adresu

Top 505

Kolovoz/2013.

Izvoz

22

Usto, Sladoranin je izvoz bio za gotovo trećinu manji u odnosu na prethodnu godinu, pa ju je značajno izvoznim rezultatom i osječka Tvornica šećera preskočila. Posve novi igrač na listi 100 vodećih izvoznika je inače je i samoborski proizvođač vijaka Div, novi vlasnik splitskog brodogradilišta. Lani su Divu u proizvodnji vijaka bili za 35 posto bolji izvozni rezultati i omogućili mu ulazak na izvozničku ljestvicu. Snažnim rastom izvoza sve važnije mjesto među izvoznicima dobiva i karlovački HS Produkt, proizvođač naoružanja.

Proboj pištolja, te jurišne puške na američkom tržištu, otvorio mu je daljnji rast izvoza, pa se lani uspio sa 67 posto boljim rezultatom popeti na 32. mjesto vodećih izvoznika. Od proizvođača iz prehrambene industrije koprivnička Podravka ostaje idalje glavni hrvatski izvoznik, dok je među hoteljerima porečka Riviera holding nastavila rasti i lani, te je gotovo 50-postotnim rastom izvoznih prihoda došla na 16 poziciju među svim hrvatskim izvoznicima.

Izvoz prema tržištima Pojedinačno, najveći izvoz Hrvatska je u šest mjeseci 2013. ostvarila na tržište Italije, u vrijednosti od 621,3 milijuna eura (pad za 9 posto), te na njemačko tržište, od 509,2 milijuna eura (rast za 3,2 posto). Iz tih je zemalja ostvaren i najveći uvoz - iz Italije je uvezeno roba za više od 1,1 milijardu eura (19,5 posto manje), a iz Njemačke za 1,05 milijardi eura (4,3 posto više). U zemlje Cefte, na koje otpada gotovo 20 posto ukupnog izvoza, Hrvatska je do kraja lipnja izvezla roba za 872,4 milijuna eura, što je 6,4 posto manje nego u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci, dok je uvoz iz tih zemalja, koji čini manje od 6 posto ukupnog uvoza, pao za 2,4 posto, na 471,6 milijuna eura.

Među zemljama Cefte daleko najveću robnu razmjenu Hrvatska ima sa BiH. Hrvatski izvoz u BiH u prvoj polovici ove godine iznosio je 546,9 milijuna eura.

Končar energetsKi transformatori održali su se među vodećih deset izvozniKa, no i lani su imali slabiji rezultat

Izvoz u EU Podaci DZS-a za prvih šest ovogodišnjih mjeseci potvrđuju da je i nadalje najveće izvozno tržište za hrvatske proizvode Europska unija, s udjelom od 61,8% u ukupnom izvozu. Uvoz iz EU pak čini 59,7% ukupnog uvoza u Hrvatsku. Na tržišta EU Hrvatska je do kraja lipnja izvezla roba u vrijednosti od 2,7 mlrd. eura ili 1,4% više nego u istom razdoblju lani.

oz

ih ei no ois uU og Na do ba d. u

C.I.O.S. GRUPA

Reciklira metalni otpad iz industrije i kućanstava C.I.O.S. grupa u regiji obrađuje 850 tisuća tona metalnog otpada na godinu,a do 2015. planira se obrada milijun tona. Grupa zapošljava 1600 ljudi, od toga više od 900 u Hrvatskoj.

C.I.O.S. d.o.o. vodeća je regionalna tvrtka za sakupljanje i recikliranje željeznog i čeličnog otpada i ostalih materijala s pretežito metalnom komponentom. C.I.O.S. d.o.o. osnovano je 1991., u mješovitom hrvatsko-njemačkom vlasništvu.

Danas C.I.O.S. upravlja povezanim društvima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

Konzultativno djeluje i prema društvima u vlasništvu njemačke Scholz grupe u Makedoniji, Albaniji i Kosovu. Članice C.I.O.S. grupe svoje poslovne aktivnosti provode na više od 80 lokacija reciklažnih centara u regiji, u kojima se godišnje procesira oko 850 tisuća tona metalnog i drugog otpada.

Otkup metala iz industrije Članice C.I.O.S. grupe važni su višegodišnji strateški partneri i vodeći skupljači sekundarnih sirovina te otpadnog metala brojnim klijentima u čijim proizvodnim procesima i poslovnim aktivnostima nastaju otpadni metalni ostaci. Otkupljuju se metalne ploče iz tiskarske proizvodnje, aluminijski okviri, metalne komponente, industrijski strojevi i mehanizacija nakon demontaže građevina i postrojenja, otpadna vozila te drugi metalni otpad iz raznih industrijskih grana. C.I.O.S. grupa u jedinstvenoj razgranatoj mreži reciklažnih centara pruža kompletnu uslugu preuzimanja nastaloga metalnog otpada i optimiranja logistike odvoza, u čemu je suveren tržišni lider. Otpad se na mjestu nastanka prikuplja u kontejnere i ekološki sigurno prevozi u reciklažne centre zaštićenim prijevoznim sredstvima da bi se spriječilo onečišćenje okoliša tijekom transporta rasipanjem tereta.

Servis za građane Članice C.I.O.S. grupe kao ovlašteni koncesionari besplatno odvoze i recikliraju otpadna vozila i velike kućanske uređaje: hladnjake, štednjake, perilice, ledenice, itd. Besplatno se u reciklažne centre predaju i sve vrste otpadnih guma: osobnih i teretnih vozila, poljoprivrednih i radnih strojeva. Tvrtke i građani za cjelovite autoolupine s urednom dokumentacijom dobivaju od članica C.I.O.S. grupe veće naknade od onih osiguranih sadašnjom regulativom, bez obzira

na to predaje li vlasnik vozilo u reciklažnom centru ili se otpadno vozilo preuzima kod posjednika auto olupine.

CE-ZA-R Centar za reciklažu, članica C.I.O.S. grupe, ovlašteni je koncesionar za skupljanje, obradu i oporabu otpadnih vozila na području Hrvatske. Također je koncesionar za skupljanje velikih kućanskih uređaja, te koncesionar za obradu velikih kućanskih uređaja, za što jedini u Hrvatskoj posjeduje odgovarajuću tehnologiju.

Regionalni lider C.I.O.S. grupa u regiji obrađuje 850 tisuća tona metalnog otpada na godinu, a do 2015. planira se obrada milijun tona. Zapošljava 1600 ljudi, od toga više od 900 u Hrvatskoj. Konsolidirani prihod grupe za 2012. veći je od dvije milijarde kuna. Poslovanje i društvena odgovornost C.I.O.S. grupe detaljnim su analizama Međunarodne financijske institucije IFC-a, članice Svjetske banke, procijenjene usklađenima s njezinim visokim standardima o socijalnoj i ekološkoj održivosti. Financiranje razvojnih planova C.I.O.S. grupe od Međunarodne financijske korporacije IFC potvrda je dosadašnjeg dugogodišnjeg poslovanja usmjerenog u cijelosti na učinkovito gospodarenje otpadom u skladu sa regulativom, uz zadovoljavanje najviših standarda zaštite okoliša. Razvojna ulaganja C.I.O.S. grupe usmjerena su na postizanje razine suvremene tehnološke opremljenosti, organizacijskih rješenja i usklađenosti sa smjernicama EU i u povezanim društvima u balkanskoj regiji jednake onoj u Hrvatskoj.

Svoje razvojne koncepcije C.I.O.S. grupa gradi na temelju najboljih iskustava njemačke Scholz grupe, koja sakupljanje i recikliranje metalnih sekundarnih sirovina izvodi u 20 zemalja Europe, SAD, Meksiku, u sjevernoj Africi i Kini.

Iznimno velika sredstva u posljednjih su nekoliko godina uložena u aktivnosti ostvarenja integralnog sustava gospodarenja otpadom kao i postizanja ciljeva koji proizlaze iz propisa Republike Hrvatske i EU direktiva, poštujući pritom najviše standarde zaštite okoliša i ostvarujući certificiranje poslovanja prema međunarodnim standardima ISO 9001:2008, ISO 14001:2004 te OHAS 18001:2007.

Strateške odrednice za daljnji razvoj na razini C.I.O.S. grupe usmjerene su, između ostalog, i u iskorak u sakupljanje i procesiranje drugih vrsta otpada (papir, drvo, plastika, otpadne vode, komunalni otpad, itd.), te u proizvodnju energije iz otpada („waste to energy“). Uspješni poslovni rezultati u 2012. potvrđuju održavanje profitabilnog i stabilnog poslovanja, što je za C.I.O.S. grupu snažan poticaj za ostvarenje ambicioznih razvojnih planova u regiji.

Za besplatni odvoz velikih kućanskih uređaja i otpadnih vozila nazovite besplatni telefon 0800 0204 ili online prijavite odvoz na www.recikliranje.hr.

C.I.O.S. grupa u brojkama: • 1.600 zaposlenih • više od 80 reciklažnih centara u regiji • 850 tisuća tona obrađenog metalnog otpada godišnje • 295 milijuna eura - konsolidirani ukupni poslovni prihod u 2011.

Vlasnici C.I.O.S. grupe su u proteklim godinama uložili značajna sredstva u izgradnju jedinstvene mreže reciklažnih centara u Hrvatskoj i ostatku regije, u razvoj i zapošljavanje kvalitetnih kadrova te u instaliranje najsuvremenije opreme za obradu metalnog otpada i gospodarenje otpadom, da bi povećali efikasnost obrade metalnog otpada i dobivanja veće količine sekundarnih sirovina. promo

cios_lider_travanj2013_210x280.indd 1

10.5.2013. 10:49

Top 505

Kolovoz/2013.

30

miLijunA EurA Do sADA jE LAgErmAx invEstirAo u rh

Dino Mišar, direktor Lagermax AED Croatia d.o.o. govori o 2012. i planovima za ovu godinu

Očekujemo rast poslovanja od 25% Piše: Majda Žujo Fotografije: Pixsell

K

ao jedna od najpoznatijih europskih tvrtki u području logistike i transporta, austrijski Lagermax i u Hrvatskoj je prisutan već 15 godina. U tom razdoblju uspjeli su se iskazati kao lider na području logistike, nacionalnog i internacionalnog transporta te u poslovima carinskog posredovanja. I u vrijeme krize ova je tvrtka uspijevala ostvariti rast, a ove godine očekuju da će on biti oko 25 posto. Osim toga, u tvrtki planiraju širenje na nove usluge, planiraju daljnja zaposlenja te nove investicije.

Kako im je to uspjelo, otkrio nam je Dino Mišar, direktor Lagermax AED Croatia.

Kako ste i u vrijeme krize uspjeli ostvariti kontinuirani rast?

Pridržavamo se najvažnijih ciljeva - a to su očuvanje samostalnosti i neovisnosti, primjenjivanjem vrijednosti koje su i ojačale tvrtku, a to su orijentacija prema klijentima i tržištu te briga o zapo-

slen kriz kon vrije i izra Lag prom vovr nje za k takv lje r

kval i spr logi mom jem tate izuz tržiš lide pris dars tran goto njih mož potr tu s mno znal logi

šped obu tent tvrt tiral stvo nje naci Lag kim u k broj upra nja k proc tom

nu

%

Intervju slenicima. Stoga, u vrijeme krize, u vrijeme kada mnoge konkurentske tvrtke nisu na vrijeme prepoznale opasnost i izradile kvalitetnu strategiju, Lagermax je bio spreman na promjene na tržištu te je pravovremeno u svoje poslovanje implementirao strategiju za koju smo očekivali da će u takvoj situaciji polučiti najbolje rezultate.

Dugoročno ulaganje u kvalitetu servisa, fleksibilnost i spremnost da riješimo svaki logistički zadatak u svakome momentu, upravo se u to vrijeme odrazilo na naše rezultate, budući da smo stvorili izuzetno pozitivan imidž na tržištu te smo postali tržišni lideri. Trgovina robama sveprisutna je u svakom gospodarskom sustavu, te su usluge transporta i logistike potrebne gotovo svim tvrtkama, bez njih gospodarska grana ne može opstati. Stoga je bilo potrebno pravilno iskoristiti tu situaciju. U tom trenutku mnogobrojne tvrtke prepoznale su nas kao kvalitetnog logističkog partnera.

U vrijeme kada su mnoge špediterske tvrtke smanjivale obujam posla, njihovi komitenti bi zatražili usluge naše tvrtke, što bi najčešće rezultiralo dugoročnim zadovoljstvom i proširenjem suradnje na nacionalnom i internacionalnom nivou. Također, Lagermax je poznat po velikim outsourcing projektima, u kojima su nam mnogobrojne kompanije prepustile upravljanje dijelom poslovanja koji se odnosi na logističke procese, budući da smo se na tom području specijalizirali.

Na taj način osigurali smo daljnje kvalitetno i profesionalno odvijanje u vrijEmE krizE, u logističkih provrijEmE kADA mnogE cesa tih tvrtki, kako bi se konkurEntskE tvrtkE njihov kadar kojE nisu nA vrijEmE za to vriprEpoznALE opAsnost jeme mogao posvetiti i izrADiLE kvALitEtnu prodaji i plastrAtEgiju, LAgErmAx smanu vlastite jE bio sprEmAn nA robe i usluga na tržištu. promjEnE nA tržištu Outsorcing se pokazao nezaobilaznom metodom svake ozbiljne tvrtke koja želi realilogističara zirati veću dobit, te se takva koji je zadovoljio neophodnu odluka donosi na temelju kva- kvalitetu pružanja usluga u litetne analize i realnog sagle- zemljama gdje posluju.

U vrijeme krize, desilo davanja stanja, čime se osiguravaju mnoge prednosti, se da su upravo te velike korodnosno veća konkurentnost, poracije realizirale poslovnu lakša prilagodba promjenama suradnju s Lagermaxom u koje su predstojale ulasku u Hrvatskoj, na preporuku EU, unapređenje poslovnih naših poslovnica na području Europe, što je utjecalo na procesa i povećanje profita. znatno povećanje prihoda Na koji način se kriza odrazila prilikom organizacije međunarodnih transporta, i to najna vaše poslovanje?

U početnoj fazi krize znatno više na području jugoistočne se osjetilo smanjenje uvoza Europe. roba, čime su se automatski Ujedno je znatno porastao smanjili i prihodi iz obavlja- obujam posla na području prunja usluga carinskog posre- žanja usluge skladišne logidovanja. stike, što je stvorilo potrebu No, iz 90-godišnje povije- za izgradnjom dodatnih kapasti i iskustva tvrtke naučili smo citeta.

Također smo nudili usluge da gospodarska kriza pruža mogućnosti za prestrukturi- koje nisu bile dovoljno zasturanje i promjene, te da nemi- pljene na tržištu. Tako npr. novno vodi do filtriranja trži- danas nudimo uslugu dostave šta. Budući da je Lagermax robe iz Hrvatske za Sloveniju AED Croatia dio međunarod- te iz Slovenije za Hrvatsku u nog koncerna, često se velike roku od 24 sata. internacionalne korporacije pri otvaranju poslovnica na Kakve poslovne rezultate novim tržištima, odlučuju za očekujete ove godine?

25

Realno, očekujemo rast poslovanja 20 do 25 posto u segmentu distribucije i skladišne logistike. Budući da se ulaskom u EU otvorilo tržište, naše mogućnosti su još veće. Stoga smo se odlučili na velike investicije u skoroj budućnosti.

Koliko ste do sada investirali u Hrvatskoj?

Do sada je koncern investirao u Hrvatskoj oko 30 milijuna eura i to u logistički centar u Luci za prihvat, skladištenje, pripremu i otpremu novih automobila za Hrvatsku i okolne zemlje, ukupne površine 250.000 kvadratnih metara, s mogućnošću uskladištenja do 10.000 automobila, u logistički centar u Industrijskoj zoni Kukuljanovo, ukupne površine 23.000 kvadratnih metara, s cca. 10.000 kvadrata skladišnog prostora.

U siječnju prošle godine investirali smo i u Gospodarsku zonu Kukuzovac, nadomak Sinja, kupnjom zemljišta od cca. 19.000 kvadrata gdje smo započeli gradnju distributivne platforme za područje Dalmacije, a u planu je i skora izgradnja logističkog centra u blizini Zagreba, konkretno u Luci.

Na tom području moguća je izgradnja cca. 17.500 kvadrata skladišnog prostora s mogućnošću skladištenja 25.000 paleta. Također, u Industrijskoj zoni Nemetin investirati ćemo u gradnju cross-dock platforme za područje Slavonije i Baranje, preko koje bi vršili daljnju distribuciju roba, na nama vrlo interesantna susjedna područja.

Top 505

Kolovoz/2013.

Najveći rast Uspješne tvrtke s rastom prihoda trebaju bolje državne okvire za daljnji rast

met pad tabl skok za t nina dina nego sa 1 god u pr

Postignuti uspjeh treba znati zadržati

Piše: Ante Pavić Fotografije: Fotolia

G

rađevinske tvrtke definitivno su skinute s trona najbrže rastućih, nakon niza godina dominiranja uslijed velikog nekretninskog buma koji je vladao do udara krize

2008. godine. Međutim, građevinske tvrtke i dalje se žilavo drže. Vrtoglavi porast prihoda od nekoliko stotina posto i dalje krasi brzorastuće kompanije u Hrvatskoj.

Kako pokazuju podaci Financijske agencije (Fina), u prošloj je godini najveći rast prihoda zabilježila velikogo-

rička ispostava bosanskohercegovačke ispostave Grudske pivovare kojoj u opisu posla stoji trgovina pićem.

Prodaja nekretnina

Ona je u vlasništvu CVC Capital Partnersa, koji u svojem portfelju ima i Zagrebačku pivovaru. Čini se kako hrvatski

Pro

Treć na 8 žila posl elek kaci opre

građani vole popiti koju čašicu više, prije svega pivo. Ta tvrtka je prošle godine zabilježila prihode od 40 milijuna kuna, što je daleko više od godine prije kada je zabilježila nešto više od 164 tisuće kuna prihoda.

Oni koji na temelju empirijskih podataka u Europi i Hrvatskoj tvrde da je pro-

šicu rtka pri, što prije više oda. mpipi i pro-

Najbržerastući met nekretninama potpuno u padu iznenadit će se kada vide tablicu u kojoj drugi najveći skok prihoda bilježi poduzeće za trgovinu vlastitih nekretnina Marlex invest iz Varaždina koji također bilježi više nego impresivni skok prihoda sa 175 tisuća kuna iz 2011. godine, na 39,7 milijuna kuna u prošloj godini.

Prodaja zlata

Treće mjesto s 377 tisuća kuna na 83,3 milijuna kuna zabilježila je kompanija kojoj u opisu posla stoji trgovina na veliko elektroničkim i telekomunikacijskim uređajima Energo oprema koja se bavi trgovi-

nom izradom projekata za obnovljive izvore energije. Četvrto mjesto je skokom sa 182 tisuće kuna na 40,8 milijuna kuna zauzela Gotra logistika za prijevoz robe cestovnim prometom koja titulu jedne od najviše brzorastućih kompanija nosi još od 2009. godine kada se zvala Javorić transport, po vlasniku današnje Gotre logistike. Hrvatski građani u recesiji su naveliko prodavali zlato uslijed kratkotrajnog rasta vrijednosti te plemenite kovine na svjetskom tržištu. Ne čudi stoga rast prihoda od 215 posto kompanije za otkup zlata Gold Partner koja je u 2012. godini zabilje-

tvrtka Moderator, koja proizvodi pelete zauzela je 10.

Mjesto na tablici brzorastućih koMpanija žila 570,4 milijuna kuna prihoda.

Proizvodnja peleta prilično je isplativ posao ako je suditi po rezultatima udbinske tvrtke Moderator koja je zauzela 10. mjesto na ljestvici

27

brzorastućih kompanija.

U sami vrh se probila i jedna turistička tvrtka. Riječ je o ciparskoj tvrtki Ariana Turist Vile koja je svoje prihode u godinu dana uvećala 10 puta, na nešto više od 15 milijuna kuna.

Uspješni građevinar

I dok većini građevinskog sektora ide prilično loše, poduzetniku Branku Perkoviću, vlasniku PB Grad ide sasvim dobro, budući da su prihodi te tvrtke u 2012. godini rasli više

Top 505

Kolovoz/2013.

28

800

posto rasli sU prihodi tvrtKe pb Grad

Najbržerastući

U prošloj je Godini najveći rast prihoda zabilježila veliKoGoričKa ispostava bosansKoherceGovačKe GrUdsKe pivovare

od 800 posto, na 329 milijuna kuna. Perković je poznat kao projektant i vlasnik parcele na kojemu se gradio zagrebački poslovno-zabavni centar Green Gold te dobar prijatelj s Božom Prkom, predsjednikom Uprave Privredne banke Zagreb koja je kreditima često pratila poduzetničke Perkovićeve pothvate. Liberalizacijom duhanskog tržišta okoristio se i BAT Hrvatska koji je u samo godinu dana povećao prihode za više od 170 posto.

Za razliku od kompanija koje su rast prihoda zabilježile

U sami vrh se probila i ciparsKa tvrtKa ariana tUrist vile Koja je prihode Uvećala 10 pUta

trgovinom i pružanjem usluga na unutarnjem tržištu, najveći izvoznici i dalje se nalaze u proizvodnom dijelu, onom na kojemu jedna Njemačka temelji svoj rast i gospodarsku stabilnost.

Kutinska Petrokemija, tvrtka čiji dio hrvatska Vlada uskoro prodaje, zabilježila je najveću vrijednost izvoza među 500 promatranih

tvrtki od 1,9 milijardi kuna, što je otprilike na istom nivou kao i 2011. godine.

Nema rasta u izvozu

Brodogradilišta zbog poznatih razloga nametnute privatizacije ove godine očekivano nema na vrhu najvećih izvoznika, a njihove boje ipak brani Brodosplit koji je u 2012. godini zabilježio prihode od 205 milijuna kuna, što je ipak više od 500 milijuna kuna manje nego prethodne godini, ponajviše zbog nemogućnosti ugovaranja

Top 505

Kolovoz/2013.

Najbržerastući

30

novih poslova zbog procesa privatizacije.

Uspjeh veterinara

Rekorder u rastu izvoza je suhopoljski Contorte, proizvođač ostalog namještaja koji je u 2011. godini imao milijun i pol kuna prihoda od izvoza, da

1,5

milijuna Kuna prometa od izvoza lani je ostvarila tvrtKa Contorte

bi samo godinu dana kasnije zabilježio više od 50 milijuna kuna prihoda. Mobilitas, posrednik u trgovini različitih proizvoda, također bilježi veliki rast izvoza od 915 posto pa je u 2012. godini zabilježio 25,4 milijuna kuna prihoda.

Uzgoj i prodaja svinja je bio

Ubacite svoju karijeru u višu brzinu!

Uspjeh vaše karijere za 10 ili 15 godina ovisi o odlukama koje donosite već danas. Nemojte biti među onima koji danas žale što nisu prije poduzeli odlučujući korak za razvoj svoje karijere, što nisu upisali MBA studij. Bez obzira u kojoj grani gospodarstva radite, organizacijske vještine i znanja najbolje stječete upravo preko MBA programa – samo pitajte čelnike najvećih tvrtki na svijetu.

U razvoju vaše karijere može pomoći upravo Zagrebačka škola ekonomije i managementa, najbolja poslovna škola u Jugoistočnoj Europi i prva AACSB akreditirana poslovna škola u Hrvatskoj.

S više smjerova koje je Eduniversal

uvrstio među najbolje u Istočnoj Europi, stručnim domaćim i međunarodnim predavačima, MBA program ZŠEM-a može vaše napredovanje unutar organizacije učiniti bržim.

MBA program ZŠEM-a najbolji je ulog u vašu budućnost. Uz svjetsko poslovno obrazovanje, dobivate i podršku Career centra te mogućnost međunarodne razmjene na više od 100 sveučilišta diljem svijeta.

Više informacija na mba.zsem.hr!

prilično isplativ posao za Merkur – veterinarsku ambulantu koja je u 2012. godini zabilježila prihode od 41 milijun kuna, ondonso 283 posto više nego prethodne godine. Ista je tvrtka, međutim, u 2012. godini povećala i uvoz, za oko 53 posto. Harburg – Freude-

35.000 HVALA NA POVJERENJU! Hvala Vam što ste jedna od 35 tisuća tvrtki koje nam svakodnevno ukazuju povjerenje.

Ostajemo ozbiljan i siguran partner u Vašim poslovnim izazovima. Upravo zato naše cijene ne uključuju dodatna iznenađenja, ne ovise o kretanjima tečaja, a u ugovorima nemamo dodatnih troškova za energiju uravnoteženja. Kao Vaš dugogodišnji partner i vodeći opskrbljivač električnom energijom, jamčimo sigurnost cijena i najbolju ponudu tarifnih modela u skladu s Vašim potrebama uz mogućnost planiranja troškova poslovanja te najpovoljnije rokove i uvjete plaćanja.

Vaša HEP Opskrba

Top 505

Kolovoz/2013.

32

9,3

poSto raStao je prihod tvrtKe alan

Najbržerastući

nberger za proizvodnju hidrauličnih preša za auto industriju povećao je svoje prihode od izvoza za trećinu, na više od pola milijardi kuna.

Rast prihoda od 9,3 posto bilježi i agencija za prodaju oružja Alan koja je u 2012. godini uprihodila 56 milijuna kuna.

Faza zrelosti

Ono o čemu se gotovo svi analitičari i teoretičari slažu jest činjenica da su brzorastuće kompanije ključne za ekonomski razvoj i otvaranje radnih mjesta. One brzo rastu Slučajevi mnogih samo na početku, Kompanija Koje Su a ključno je da u prerano uzletjele svojem razvoju jednom dosedovoljan Su poziv na gnu fazu zreoprez, Kao što poKazuje losti, odnosno primjer internetSKih da opstanak na tržištu bude odrtvrtKi živ. Njihov osnovni problem je, međutim, financiranje daljnjeg razvoja, što se pojavljuje kao dodatan problem u recesiji kada su banke sve manje voljne kreditirati poslovanje poduzeća, a burza bilježi sve manji promet pa je gotovo nemoguće namaknuti novac preko tržišta kapitala. Koliko god da je brzi rast tvrtke poželjan, on mora biti kontroliran tako da se ne ugrozi stabilnost i uravnotežen razvoj tvrtke.

Slučajevi mnogih kompa- panije koje su u stečaju, što bi tim, i dalje financiranje tog i nije koje su prerano uzletjele značilo da barem većina njih takvog rasta kojega neće rijedovoljna su opomena, kao svoj rast prihoda može zahva- šiti samo dobra volja. što pokazuje primjer inter- liti prodaji vlastite imovine. netskih tvrtki. Osim toga, lje- Stoga je optimalan razvoj Laka lovina stvica brzorastućih kompa- najbitniji za buduće strate- Potrebno je napraviti dovoljno nija u Hrvatskoj pokazuje da gije rasta bilo koje kompanije. ozbiljno okruženje za razvoj su se na njoj našle i one kom- Problem broj jedan je, među- ovakvih kompanija kojega je

Hrvatska tek počela otkrivati, a najbitnije je upravo njegova optimalnost jer na vlastitim kožama osjećamo do čega je dovela bezglava utrka za stalnim rastom prihoda koja je gazele napravila u lake lovine na poduzetničkoj savani.

Top 505

Kolovoz/2013.

bi se trgo mal skoj pog sred ljivo broj trira od prip velik nek điva arhi U razn nije nata gosp

Uspješni, ali nisu na ljestvici Ostvaruju 44 posto BDP-a i oko 60 posto izvoza

Upravo oni zapošljavaju 50 posto radne snage Piše: Vladimir Nišević Fotografije: Fotolia

M

alo i srednje poduzetništvo jedan je od najpropulzivnijih sektora koji na svojevrsan način stimulira cjelokupnu gospodarstvo. U Hrvatskoj je oko 99 posto poslovnih subjekata registrirano upravo u domeni malog i srednjeg poduzetništva, a isti ti poslovni subjekti zapošljavaju oko 50 posto radne

snage. Doprinos malog i srednjeg poduzetništva najbolje je vidljiv u činjenici kako upravo ono čini 44 posto ukupnog bruto društvenog prihoda u državi i oko 60 posto izvoza. Ipak, kako stoji u i analizi stanj u malom i srednjem poduzetništvu koju je izradilo ministarstvo gospodarstva “teško makroekonomsko okruženje utjecalo je na sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj, smanjujući broj postojećih poduzeća kao posljedicu zatvaranja malih

poduzeća zbog pada prodaje i narudžbi. Ovime se još više naglašava potreba za strateškim pristupom razvoju ovog sektora, kojim se nastoji unaprijediti njegova konkurentnost”.

Usklađeni s EU

Sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj potpuno je usklađen s istim sektorom u EU-27. “Međutim, gustoća malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj iznosi 70% iste gustoće u EU. Hrvatska još

uvijek nije uspjela dostići stopu rasta malog gospodarstva koja bi se mogla usporediti s onom u EU te ima veću stopu zatvaranja poduzeća”, stoji u analizi.

Nešto više od polovice subjekata malog gospodarstva u Hrvatskoj posluje u okviru uslužnog sektora. Međutim, za zemlju s malim domaćim tržištem, nužno je naglasiti važnost prerađivačke industrije koja je glavni izvor izvoza. Potrebno je usmjeriti se na povećanjeizvoza, kako

u

stići daroreveću eća”,

vice stva viru tim, ćim asiti duzvor eriti ako

Mali i srednji poduzetnici bi se smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru malog gospodarstva u Hrvatskoj. Kada se još podrobnije pogleda struktura malog i srednjeg poduzetništva vidljivo je kako 55% cjelokupnog broja poduzetnika koncentrirano u 4 djelatnosti: 35% od ukupnog poduzetništva pripada sektoru trgovine na veliko i malo; 22% poslovanju nekretninama; 13.2% prerađivakoj industrija i 10.35% arhitekturi.

Usljed nepovezanosti raznih registarskih baza, nije moguće izračunati stopu nataliteta za sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj u

cijelosti. Međutim, analiza navedena u Izvješću opservatorija za malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj iz 2012. pokazuje porast od 23% u broju malih i srednje velikih poduzeća registriranih kao društva s ograničenom odgovornošću u razdoblju od 8 godina. “U obrtničkom sektoru (uglavnom mikropoduzeća s neograničenom odgovornošću), stopa nataliteta u 2011. godini iznosila je 9,1%. To je visoki postotak i ne može se primijeniti na cjelokupni sektor malog gospodarstva, jer je poznato da je stopa nastajanja obrta veća od stope nastajanja dru-

OkO 55% malih PODuzetnika kOncentriranO je u 4 DjelatnOsti: trgOvini, nekretninama, PreraDi i arhitekturi

35

ispod prosjeka EU u 2007. godini, što ukazuje da su u RH uvjeti za obrt izuzetno nepovoljni i da treba poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se to izmijenilo”, stoji u analizi ministarstva.

Zatvaranja

štava s ograničenom odgovornošću. Može se reći da ta stopa zavarava zbog činjenice da sva novonastala poduzeća neće odmah postati i operativna. No, čak i da je tako, podaci za obrte bili su 20%

Problem postoji i prilikom iskazivanja ukupne stope zatvaranja poduzeća za sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj. Analiza kapitala malog gospodarstva u Hrvatskoj od 2002. do 2010. godine pokazala je ukupnu stopu

Top 505

Kolovoz/2013.

36

preživljavanja malog gospodarstva od 58,4%. U istom razdoblju stopa preživljavanja malih poduzeća, međutim, iznosila je 93,7%, dok je prosječna godišnja stopa zatvaranja poduzeća u EU-27 iznosila 8,3%.

Analiza podataka Fine o kapitalu malog i srednjeg poduzetništva u razdoblju 2002. do 2010. godine, također, je pokazala da je u tom razdoblju broj zaposlenih u malom gospodarstvu pao za 9%, pri čemu je kod mikropoduzetnika taj pad iznosio 36% dok je kod srednje velikih poduzetnika broj zaposlenih pao za 17%. Tijekom tog razdoblja, u velikim poduzećima nestalo je preko 27% radnih mjesta. Jedini rast u smislu zapošljavanja, zabilježen je u tom razdoblju kod malih poduzetnika (10 do 49 zaposlenih) koji su uspjeli povećati zapošljavanje za 30%.

Mikropoduzeća

Bez obzira mjeri li se broj poduzeća, ukupna zaposlenost u tim poduzećima ili njihova dodana vrijednost.

U Hrvatskoj ima ukupno 168.931 subjekat malog gospodarstva. Od ukupnog broja, 92,2% je mikropoduzeća (do 9 zaposlenika), zatim 6,3% su mala poduzeća (od 10 do 49 zaposlenika), a srednje velika poduzeća iznose 1,2%.

“I 2011. i 2012. godina bile su obje teške u poslovnom smislu za poduzetnike. U posljednje vrijeme poduzetnici se u javnosti negativno percipiraju s argumentacijom kako nisu u dovoljnoj

Mali i srednji poduzetnici

Najveći problem od 2008. je nelikvidnost

mjeri pokretali investicije niti otvarali radna mjesta. Dakle, kad treba pokrenuti gospodarstvo, brzo se detektiraju poduzetnici kao oni koji trebaju investirati, no kad ti isti poduzetnici progovore o problemima s kojima se susreću i koje treba rješavati da bi mogli

Posljednjih desetaK godina Poticaji za PoduzetniKe bili su više socijalne nego PoduzetničKe Prirode

investirati, onda se nekako pažnja skrene na neke druge teme. Kako se čak 86% svih novih radnih mjesta stvara u malim poduzećima nikako ne tješi činjenica da se s istim problemima susreću mali i srednji poduzetnici u EU”, izjavila je nedavno Anny Brusić, direktorica HUPUdruge malih i srednjih poduzetnika. Od dolaska nove Vlade na vlast u Hrvatskoj, jedna od najčešće spominjanih tema jest značajan porast sredstava za poticanje malog i srednjeg poduzetništva. Povodom toga Brusić je izjavila: “Posljednjih desetak godina poticaji za poduzetnike bili su više socijalne nego poduzetničke prirode jer bi veliki

broj poduzetnika dobio poticaje, ali u malim iznosima.

Srećom, ove godine, politika davanja poticaja malom i srednjem poduzetništvu se promijenila”.

Uvijek isti problemi

“U posljednjih desetak godina, koliko se ja bavim temom malog i srednjeg poduzetništva, problemi su uvijek isti, samo je njihov rang na ljestvici problema malo promijenjen”, izjavila je Brusić.

Broj jedan problem su, spominje, administrativne barijere i pristup financijama te problem nelikvidnosti, koji je još od 2008. bio najveći problem. Mali i srednji poduzetnici puno očekuju id Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji bi trebao riješiti problem nelikvidnosti te dijelom “čistiti” neaktivna poduzeća.

Top 505 kompanija Kolovoz/2013.

Naziv poslovnog subjekta 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

INA - INDUSTRIJA NAFTE D.D. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. KONZUM D.D. PRIRODNI PLIN D.O.O. HRVATSKI TELEKOM D.D. HEP- PROIZVODNJA D.O.O. OMV HRVATSKA D.O.O. HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O. BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O. PLIVA HRVATSKA D.O.O. TISAK D.D. PLODINE D.D. PETROKEMIJA DD KUTINA VIPNET D.O.O. VINDIJA D.D. VARAŽDIN PETROL D.O.O. LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D. MERCATOR - H D.O.O. KAUFLAND HRVATSKA K.D. MEDIKA D.D. BRODOTROGIR D.D. ORBICO D.O.O. HRVATSKE ŠUME D.O.O. BOXMARK LEATHER D.O.O. BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA 3.MAJ DIONIČKO SPAR HRVATSKA D.O.O. PODRAVKA D.D. ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB PHOENIX FARMACIJA D.D. PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D. VRBOVEC METRO CASH & CARRY D.O.O. AGROKOR-TRGOVINA D.D. DUKAT D.D. TOMMY D.O.O. CROATIA AIRLINES D.D. LUKOIL CROATIA D.O.O. BELJE D.D. DM-DROGERIE MARKT D.O.O. PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O. HP - HRVATSKA POŠTA D.D. ŽITO D.O.O. TIFON D.O.O. HEP OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.O.O. MEDICAL INTERTRADE D.O.O. AGROKOR D.D. BILLA D.O.O. ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D. TDR D.O.O. HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA GRADSKA PLINARA ZAGREB - OPSKRBA D.O.O.

Prihod 2011.

Prihod 2012.

28.103.578.618 13.053.139.152 13.359.497.278 7.060.118.360 7.742.146.769 4.092.209.643 4.652.426.116 4.004.644.282 3.767.245.407 3.513.268.843 2.760.460.298 3.249.264.095 2.983.560.664 2.969.649.519 3.097.430.979 2.794.655.630 2.284.787.349 2.419.036.034 2.875.554.833 2.385.047.049 2.100.245.734 994.852.864 2.171.377.325 2.378.125.655 1.871.391.865 2.692.870.027 1.913.517.884 1.972.568.069 1.214.804.791 1.886.295.548 1.702.263.706 2.081.204.593 1.659.967.727 1.872.789.997 1.313.944.454 1.751.944.142 1.611.705.287 1.742.870.986 1.599.979.491 1.616.969.120 1.654.329.766 1.684.753.020 1.623.242.211 1.395.414.411 1.554.707.800 1.644.851.446 1.405.464.426 1.739.242.839 1.551.658.608 1.429.908.222 1.257.272.565

27.539.856.250 13.736.996.191 13.501.818.605 7.533.641.362 7.229.249.565 4.535.560.794 4.281.209.817 4.246.717.709 3.848.269.045 3.346.357.077 3.316.403.155 3.306.441.352 3.192.467.560 3.030.080.076 2.961.646.761 2.809.824.740 2.631.844.773 2.631.411.798 2.560.093.736 2.533.776.643 2.175.645.088 2.171.984.313 2.157.007.985 2.065.209.514 2.032.196.073 2.000.847.820 1.987.653.219 1.952.420.204 1.948.038.216 1.926.720.861 1.867.615.533 1.846.018.739 1.836.654.552 1.787.407.353 1.785.500.366 1.775.469.921 1.740.635.882 1.694.903.426 1.639.128.344 1.625.722.966 1.595.997.153 1.573.067.398 1.562.419.836 1.545.158.574 1.539.279.221 1.504.138.381 1.487.099.125 1.470.398.203 1.467.878.148 1.447.127.427 1.392.190.824

Rel. prom. prihoda -2,0 5,2 1,1 6,7 -6,6 10,8 -8,0 6,0 2,2 -4,8 20,1 1,8 7,0 2,0 -4,4 0,5 15,2 8,8 -11,0 6,2 3,6 118,3 -0,7 -13,2 8,6 -25,7 3,9 -1,0 60,4 2,1 9,7 -11,3 10,6 -4,6 35,9 1,3 8,0 -2,8 2,4 0,5 -3,5 -6,6 -3,7 10,7 -1,0 -8,6 5,8 -15,5 -5,4 1,2 10,7

Dobit razdoblja 2011.

1.966.735.423 470.098.449 345.228.963 322.952 1.813.295.187 0 25.104.679 289.728.243 0 1.565.759.782 417.665.900 23.832.100 35.033.847 107.825.182 386.584.429 12.893.864 24.258.515 0 0 0 12.445.271 139.486.744 6.133.641 3.146.780 69.313.637 2.111.116.589 0 0 27.976.483 0 65.803.876 70.792.140 23.244.708 122.105.869 17.714.227 0 0 0 76.789.316 14.009.511 17.028.165 57.453.799 0 107.716.411 22.761.188 258.617.019 0 2.635.695 293.356.889 0 6.166.128

Dobit razdoblja 2012.

1.323.177.413 309.310.233 204.681.191 0 1.680.044.488 0 7.876.310 425.436.319 0 2.666.646.339 676.683.656 18.868.592 39.901.653 0 373.854.122 19.987.564 7.155.997 0 0 0 34.429.405 1.808.672.272 0 11.821.127 98.778.265 1.076.979.101 0 0 126.099.091 15.248.993 98.830.347 16.030.098 33.034.403 75.320.241 25.167.346 0 0 0 84.837.332 7.871.368 0 45.809.611 0 203.259.843 23.633.625 0 0 0 227.685.619 0 8.784.081

Rel. prom. dobiti -32,7 -34,2 -40,7 -100,0 -7,3 -68,6 46,8 70,3 62,0 -20,8 13,9 -100,0 -3,3 55,0 -70,5

176,6 1.196,7 -100,0 275,7 42,5 -49,0

350,7 50,2 -77,4 42,1 -38,3 42,1

10,5 -43,8 -100,0 -20,3 88,7 3,8 -100,0 -100,0 -22,4 42,5

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

101.

102.

om. obiti 32,7 34,2 40,7 00,0 -7,3

68,6 46,8

70,3 62,0 20,8 13,9 00,0 -3,3 55,0 70,5

76,6 96,7 00,0 75,7 42,5 49,0

50,7

50,2 77,4 42,1 38,3 42,1

10,5 43,8 00,0 20,3

88,7 3,8 00,0

00,0 22,4

42,5

Najuspješniji prema prihodu Naziv poslovnog subjekta 52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

101.

102.

P.Z.AUTO D.O.O. HRVATSKE AUTOCESTE ABS SISAK D.O.O. KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA JAMNICA DD M SAN GRUPA D.D. OKTAL PHARMA D.O.O. LEDO D.D. DINOVA-DIONA D.O.O. HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O. TELE2 D.O.O. STUDENAC MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O. ZVIJEZDA D.D. VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D. KTC D.D. ATLANTIC TRADE D.O.O. TLM TVP ZA PROIZVODNJU VALJANIH PROIZVODA D.O.O. KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O. HŽ CARGO D.O.O. CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O. RENAULT NISSAN HRVATSKA D.O.O. BENETTON TEKSTIL D.O.O. BRODOMERKUR TRGOVINA I USLUGE DD PBZ CARD D.O.O. DALEKOVOD D.D. HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ D.O.O. ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O. KRAŠ,D.D. ZAGREB TANKERSKA PLOVIDBA D.D. COCA COLA HBC HRVATSKA D.O.O. VIADUKT D.D. JADROLINIJA TE PLOMIN D.O.O. FRANCK D.D TEHNIKA D.D. POREZNA PEVEC MALOPRODAJA NEPREHRAMBENE ROBE D.D. ĐURO ĐAKOVIĆ SPECIJALNA VOZILA D.D. AWT INTERNATIONAL D.O.O. ZAGORJE-TEHNOBETON D.D. SIEMENS D.D. FINANCIJSKA AGENCIJA RIVIERA ADRIA D.D. EUROCABLE GROUP D.D. HSE ADRIA D.O.O. GORUP DOO STRABAG D.O.O. KONČAR-INŽENJERING ZA ENERGETIKU I TRANSPORT D.D. CE-ZA-R D.O.O.ZAGREB CEMEX HRVATSKA D.D. ENI CROATIA B.V. - HRVATSKA PODRUŽNICA

Prihod 2011.

Prihod 2012.

1.673.567.592 1.352.129.908 676.134.728 1.295.198.350 1.243.482.228 1.516.510.955 1.324.510.100 1.255.074.491 1.223.833.612 1.348.638.234 1.076.289.616 1.065.205.688 1.039.924.197 1.093.863.972 877.302.436 1.110.988.016 1.160.291.206 1.106.299.664 1.330.664.835 964.158.340 765.655.434 1.380.079.123 868.640.888 1.065.785.789 974.748.462 1.044.899.409 822.190.005 946.171.476 929.653.648 1.020.012.422 914.931.977 846.875.794 920.875.728 956.160.450 883.031.407 800.016.807 514.138.239 669.681.722 811.702.990 868.141.108 1.024.698.721 815.046.976 539.724.685 675.202.634 498.586.229 673.563.784 445.262.707 631.126.001 888.781.191 739.947.748 805.852.696

1.389.057.626 1.363.743.578 1.350.916.788 1.340.230.361 1.335.990.893 1.332.003.356 1.315.914.531 1.230.160.678 1.181.069.066 1.175.238.201 1.160.806.072 1.120.694.643 1.114.288.328 1.105.349.398 1.104.186.181 1.102.780.589 1.101.769.940 1.086.936.859 1.079.002.443 1.032.653.210 1.016.406.358 989.764.766 960.724.927 956.041.129 941.311.719 936.953.416 930.371.935 930.017.799 908.086.080 907.268.411 902.018.936 896.214.783 894.840.499 853.976.875 832.638.774 827.382.152 807.532.746 796.832.834 788.887.587 779.155.929 775.318.941 774.031.991 773.848.283 773.037.092 760.374.584 759.928.819 747.755.037 745.109.050 738.499.623 736.954.506 730.624.385

Rel. prom. prihoda -17,0 0,9 99,8 3,5 7,4 -12,2 -0,6 -2,0 -3,5 -12,9 7,9 5,2 7,2 1,0 25,9 -0,7 -5,0 -1,8 -18,9 7,1 32,7 -28,3 10,6 -10,3 -3,4 -10,3 13,2 -1,7 -2,3 -11,1 -1,4 5,8 -2,8 -10,7 -5,7 3,4 57,1 19,0 -2,8 -10,3 -24,3 -5,0 43,4 14,5 52,5 12,8 67,9 18,1 -16,9 -0,4 -9,3

Dobit razdoblja 2011.

32.332.812 0 0 6.558.735 100.247.260 11.408.732 7.923.956 126.806.513 517.749 0 0 43.971.086 30.665.634 39.622.573 122.560.221 18.068.507 12.052.250 0 271.976.678 0 0 6.032.579 66.575.938 1.452.073 220.998.641 0 0 249.060.283 14.017.299 0 55.819.637 1.752.047 2.025.724 11.514.294 42.186.655 1.029.416 8.493.225 2.693.019 33.875.403 9.251.676 12.086.776 60.025.647 1.791.863 0 2.763.128 8.768.227 10.613.009 16.930.312 81.656.745 0 96.814.197

Dobit razdoblja 2012.

8.665.711 0 499.757.407 21.771.843 134.944.554 3.082.391 14.222.716 132.932.613 0 0 0 46.624.031 31.600.560 32.407.598 138.603.898 18.673.152 0 0 156.983.265 0 74.205.181 6.762.609 73.546.182 1.048.914 219.568.336 0 0 230.408.121 8.091.238 0 304.310 1.849.524 3.421.833 8.706.862 34.501.595 3.644.235 6.429.967 6.334.459 13.976.418 0 37.948.105 65.286.059 52.670.877 0 3.486.468 20.615.507 6.028.187 14.579.173 49.925.936 0 170.357.213

39

Rel. prom. dobiti -73,2

232,0 34,6 -73,0 79,5 4,8 -100,0

6,0 3,0 -18,2 13,1 3,3 -100,0 -42,3

12,1 10,5 -27,8 -0,6

-7,5 -42,3 -99,5 5,6 68,9 -24,4 -18,2 254,0 -24,3 135,2 -58,7 -100,0 214,0 8,8 2.839,4 26,2 135,1 -43,2 -13,9 -38,9 76,0 Izvor: Fina

Top 505 kompanija Kolovoz/2013.

Naziv poslovnog subjekta 103.

104.

105.

106.

107.

108.

109.

110.

111.

112.

113.

114.

115.

116.

117.

118.

119.

120.

121.

122.

123.

124.

125.

126.

127.

128.

129.

130.

131.

132.

133.

134.

135.

136.

137.

138.

139.

140.

141.

142.

143.

144.

145.

146.

147.

148.

149.

150.

151.

152.

153.

PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D. TVORNICA ŠEĆERA OSIJEK DOO VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O. ALCA ZAGREB D.O.O. KONČAR DISTRIBUTIVNI I SPECIJALNI TRANSFORMATORI MAISTRA D.D. LESNINA H. D.O.O. BAUHAUS-ZAGREB K.D. AURO DOMUS D.O.O. GEN-I ZAGREB D.O.O. ADRIS GRUPA D.D. AUTOZUBAK D.O.O. ALUFLEXPACK NOVI D.O.O. HEP-TOPLINARSTVO D.O.O. ROTO DINAMIC D.O.O. BELIŠĆE D.D. AGROFRUCTUS D.O.O. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. SAPONIA DD AMEROPA ŽITNI TERMINAL D.O.O. SLADORANA D.D. PLINACRO D.O.O. GRANOLIO D.D. PORSCHE INTER AUTO D.O.O. KAMGRAD D.O.O. JGL D.D. AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB D.D. OSIJEK-KOTEKS D.D. HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O. ERSTE CARD CLUB D.O.O. MÜLLER TRGOVINA ZAGREB D.O.O. GOLD PARTNER D.O.O. OT-OPTIMA TELEKOM DD AD PLASTIK D.D. STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O. STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI D.O.O. HARBURG-FREUDENBERGER BELIŠĆE D.O.O. GP KRK D.D. GAVRILOVIĆ D.O.O. PROCTER & GAMBLE D.O.O. KERUM D.O.O. NESTLE ADRIATIC D.O.O. ELEKTRO-KONTAKT D.D. HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD FERRERO D.O.O. ANTUNOVIĆ TA D.O.O. HS PRODUKT D.O.O. JADRANSKI NAFTOVOD DD BILFINGER ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA D.O.O. YTRES D.O.O.

Prihod 2011.

Prihod 2012.

610.761.255 567.881.554 711.312.798 707.931.846 900.036.165 686.880.331 612.164.211 613.257.073 643.564.436 147.301.039 633.783.662 766.454.533 752.663.018 0 662.861.117 628.068.195 827.103.222 567.041.768 646.290.806 579.194.960 385.493.891 672.307.370 631.766.762 607.989.263 583.172.117 406.696.246 517.558.377 602.946.433 789.323.717 599.127.605 617.404.990 473.913.982 180.674.791 491.213.155 630.826.453 603.252.597 586.763.190 435.085.145 477.529.007 621.132.115 565.097.246 1.058.705.204 511.480.723 493.591.170 657.483.862 497.879.324 608.101.796 351.035.211 444.987.508 344.179.443 433.139.439

723.274.028 722.778.606 720.603.158 717.226.299 710.029.539 699.210.841 693.252.151 691.877.201 688.530.143 688.007.193 681.506.918 678.730.998 663.160.023 662.772.176 658.166.937 656.070.910 654.390.346 646.576.413 645.816.647 642.670.571 642.321.434 640.587.979 633.565.376 631.419.159 631.032.565 623.390.837 618.537.673 615.532.703 611.475.921 594.760.295 590.310.559 577.574.557 570.358.082 569.998.135 567.335.838 566.504.734 558.016.590 545.819.730 545.105.903 543.802.994 538.743.755 532.750.940 525.938.959 507.259.268 493.185.874 491.044.601 487.897.354 487.734.431 487.624.961 487.267.598 483.315.459

Rel. prom. prihoda 18,4 27,3 1,3 1,3 -21,1 1,8 13,2 12,8 7,0 367,1 7,5 -11,4 -11,9 -0,7 4,5 -20,9 14,0 -0,1 11,0 66,6 -4,7 0,3 3,9 8,2 53,3 19,5 2,1 -22,5 -0,7 -4,4 21,9 215,7 16,0 -10,1 -6,1 -4,9 25,5 14,2 -12,4 -4,7 -49,7 2,8 2,8 -25,0 -1,4 -19,8 38,9 9,6 41,6 11,6

Dobit razdoblja 2011.

5.055.846 87.343.078 76.014.353 148.273.987 15.345.239 33.651.983 0 30.666.734 18.906.724 20.008.141 2.370.754 586.394.131 591.457 0 0 9.765.656 2.651.212 8.283.745 90.762.188 7.562.639 743.692 8.162.204 62.690.280 2.324.133 2.373.079 17.618.855 64.239.283 0 0 11.313.181 83.238.446 0 15.562.426 0 51.835.702 31.919.770 0 2.943.297 4.788.990 1.128.426 9.018.712 37.354.088 0 6.065.831 998.522 34.739.880 2.296.585 102.251.015 61.336.837 19.149.189 88.816.297

Dobit razdoblja 2012.

6.884.256 84.972.618 49.476.798 145.025.711 15.307.843 33.291.160 55.136.121 1.005.028 34.463.955 19.191.351 2.748.941 448.326.562 2.022.129 0 0 1.438.370 0 6.958.864 81.000.619 6.635.218 5.033.194 14.706.317 74.604.792 894.213 1.082.133 29.032.366 67.930.200 0 0 4.346.266 94.017.276 6.179.630 15.829.052 0 44.767.328 51.315.826 16.420.345 5.128.402 6.441.621 0 10.646.833 0 0 8.724.563 0 37.529.485 1.313.550 173.467.449 95.848.207 29.945.791 68.004.226

Rel. prom. dobiti 36,2 -2,7 -34,9 -2,2 -0,2 -1,1 -96,7 82,3 -4,1 16,0 -23,5 241,9

-85,3 -100,0 -16,0 -10,8 -12,3 576,8 80,2 19,0 -61,5 -54,4 64,8 5,7

-61,6 12,9 1,7 -13,6 60,8 74,2 34,5 -100,0 18,1 -100,0 43,8 -100,0 8,0 -42,8 69,6 56,3 56,4 -23,4

154.

155.

156.

157.

158.

159.

160.

161.

162.

163.

164.

165.

166.

167.

168.

169.

170.

171.

172.

173.

174.

175.

176.

177.

178.

179.

180.

181.

182.

183.

184.

185.

186.

187.

188.

189.

190.

191.

192.

193.

194.

195.

196.

197.

198.

199.

200.

201.

202.

203.

204.

Najuspješniji prema prihodu

om. obiti 36,2 -2,7 34,9 -2,2 -0,2 -1,1

96,7 82,3 -4,1 16,0 23,5 241,9

85,3 00,0 16,0 10,8 -12,3 76,8 80,2 19,0 -61,5 54,4 64,8 5,7

-61,6 12,9 1,7

-13,6 60,8

74,2 34,5 00,0 18,1 00,0

43,8 00,0 8,0 42,8 69,6 56,3 56,4 23,4

154.

155.

156.

157.

158.

159.

160.

161.

162.

163.

164.

165.

166.

167.

168.

169.

170.

171.

172.

173.

174.

175.

176.

177.

178.

179.

180.

181.

182.

183.

184.

185.

186.

187.

188.

189.

190.

191.

192.

193.

194.

195.

196.

197.

198.

199.

200.

201.

202.

203.

204.

Naziv poslovnog subjekta

Prihod 2011.

Prihod 2012.

ALSTOM HRVATSKA D.O.O.

422.322.285 272.387.450 452.512.096 546.912.827 444.579.988 564.412.733 414.593.738 399.089.055 475.952.794 443.106.397 442.770.741 204.892.181 413.327.779 472.338.567 513.285.053 452.035.310 450.318.416 414.495.048 400.680.035 175.830.677 348.737.404 354.883.993 465.090.909 331.999.956 430.675.379 303.904.431 373.742.240 350.673.271 420.147.044 487.858.016 397.716.251 305.759.835 936.952.020 283.067.085 278.136.469 297.807.532 378.419.351 364.006.933 338.138.975 46.529.466 334.765.083 477.358.403 502.684.237 261.446.038 246.844.966 38.514.286 559.899.290 351.345.018 365.723.460 370.323.149 369.703.910

478.839.534 475.099.055 474.331.150 468.868.535 457.641.120 456.191.156 454.715.876 453.111.837 450.934.749 448.203.841 446.862.443 444.569.828 440.372.284 436.799.348 435.133.722 435.006.238 434.992.425 425.474.981 419.565.536 419.230.287 417.243.846 414.936.877 414.296.803 407.224.977 406.540.191 404.038.151 398.530.198 398.234.630 397.985.398 394.086.134 394.049.089 392.741.910 390.385.804 388.302.114 381.918.638 379.164.316 378.826.975 373.522.074 371.158.253 370.805.815 368.317.287 367.387.286 366.094.442 361.326.003 358.503.059 357.917.999 354.348.403 353.472.473 351.294.213 351.204.185 349.209.638

BILJEMERKANT TRGOVINA D.O.O. PLAVA LAGUNA D.D. BAUMAX ZAGREB D.O.O. HRVATSKA LUTRIJA D.O.O. HENKEL CROATIA D.O.O. KRKA-FARMA D.O.O. VUPIK D.D. COMBIS D.O.O. INOVINE D D ZA TRGOVINU RADIN GRAFIKA D.O.O. FLIBA D.O.O. ISTRATURIST UMAG D.D. ZAGREBAČKE OTPADNE VODE D.O.O. EXPORTDRVO D.D. RUDNAP ENERGIJA D.O.O. BOSO D.O.O. HEP PLIN D.O.O. CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE D.D. H&M HENNES & MAURITZ D.O.O. METSS D.O.O LOREAL ADRIA D.O.O. P.P.C. BUZET D.O.O. GORENJE ZAGREB D.O.O. DANICA, MESNA INDUSTRIJA D.O.O. ROCHE D.O.O. KUTJEVO D.D. FIBIS D.O.O. GRAĐA D.D. ATLANTSKA PLOVIDBA D.D. STANIĆ D.O.O. E PLUS D.O.O. “BINA-ISTRA” D.D. ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA B.NET HRVATSKA D.O.O. NARODNI TRGOVAČKI LANAC D.O.O. NARODNE NOVINE D.D. PIK VINKOVCI D.D. DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA INVESTCO D.O.O. ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE CEDEVITA D.O.O. NAŠICECEMENT D.D. STIPIĆ GRUPA D.O.O. FERO-TERM CENTAR ZA KOMBINIRANI TRANSPORT ZAGREB DD PB GRAD D.O.O. ALPE ADRIA POSLOVODSTVO D.O.O. STRIDON PROMET D.O.O. PEUGEOT HRVATSKA D.O.O. BADEL 1862 D.D. ABB D.O.O

Rel. prom. prihoda 13,4 74,4 4,8 -14,3 2,9 -19,2 9,7 13,5 -5,3 1,2 0,9 117,0 6,5 -7,5 -15,2 -3,8 -3,4 2,6 4,7 138,4 19,6 16,9 -10,9 22,7 -5,6 32,9 6,6 13,6 -5,3 -19,2 -0,9 28,4 -58,3 37,2 37,3 27,3 0,1 2,6 9,8 696,9 10,0 -23,0 -27,2 38,2 45,2 829,3 -36,7 0,6 -3,9 -5,2 -5,5

Dobit razdoblja 2011.

57.580.731 2.180.728 63.585.607 0 7.779.881 19.422.198 21.295.981 57.909.599 21.195.655 0 8.037.319 6.131.516 22.322.744 157.298.634 6.521.523 255.431 1.804.289 0 18.026.979 27.260.614 8.078.415 25.283.293 2.027.963 126.302 0 135.396 966.439 865.792 3.015.624 17.273.779 1.885.523 49.417 0 0 3.539.413 10.997.223 14.071.597 294.526 83.639.217 4.962.403 29.700.610 0 533.963 10.718.929 3.466.795 846.412 0 2.815.980 20.451.264 0 0

Dobit razdoblja 2012.

54.975.413 4.509.297 106.273.873 0 0 9.964.794 19.761.093 10.470.713 27.567.605 0 1.825.602 13.379.976 48.763.240 170.200.706 497.435 234.746 1.012.194 329.315 21.082.744 16.943.592 12.997.256 30.597.903 1.249.828 168.798 0 8.129.672 0 3.183.447 432.289 0 942.944 604.579 0 24.310.579 23.012.787 4.321.143 18.396.955 1.407.061 111.871.373 143.420.582 37.199.245 0 0 11.727.513 4.424.219 115.896.694 18.713.021 7.014.702 9.780.722 0 0

41

Rel. prom. dobiti -4,5 106,8 67,1 -100,0 -48,7 -7,2 -81,9 30,1 -77,3 118,2 118,4 8,2 -92,4 -8,1 -43,9 17,0 -37,8 60,9 21,0 -38,4 33,6 5.904,4 -100,0 267,7 -85,7 -100,0 -50,0 1.123,4

550,2 -60,7 30,7 377,7 33,8 2.790,1 25,2 -100,0 9,4 27,6 13.592,7 149,1 -52,2

Izvor: Fina

Top 505 kompanija Kolovoz/2013.

205.

206.

207.

208.

209.

210.

211.

212.

213.

214.

215.

216.

217.

218.

219.

220.

221.

222.

223.

224.

225.

226.

227.

228.

229.

230.

231.

232.

233.

234.

235.

236.

237.

238.

239.

240.

241.

242.

243.

244.

245.

246.

247.

248.

249.

250.

251.

252.

253.

254.

255.

Naziv poslovnog subjekta

Prihod 2011.

Prihod 2012.

SWIETELSKY B.M.B.H. PODRUŽNICA ZAGREB

266.640.967 71.644.167 272.369.816 333.463.499 392.702.171 311.497.517 373.641.351 342.331.307 0 168.229.820 392.403.050 296.430.679 295.016.798 337.708.306 331.652.113 747.887.976 316.934.564 340.975.251 284.181.663 350.280.067 446.400.540 279.449.376 288.159.383 334.501.859 312.260.450 261.441.101 279.173.037 288.350.148 289.358.682 312.234.519 318.514.571 270.952.841 312.616.146 321.396.825 230.009.309 204.653.323 242.569.961 367.611.804 268.996.017 271.472.657 312.450.445 253.328.016 280.456.413 53.510.495 268.449.100 260.505.439 357.387.740 293.422.807 76.766.302 284.951.748 217.300.559

348.435.652 348.012.158 347.997.166 347.176.192 345.893.268 344.460.668 341.497.065 341.299.528 339.200.831 336.984.928 335.721.624 334.320.202 330.824.877 330.290.249 329.857.490 329.749.124 327.577.810 326.119.375 324.482.368 320.744.471 320.205.882 317.074.093 316.486.003 314.914.580 311.269.728 310.722.679 310.328.489 310.002.502 309.454.048 308.724.444 308.346.941 304.995.163 303.512.433 303.120.730 302.856.072 300.865.222 299.905.817 299.791.189 298.124.224 297.149.571 296.770.495 294.003.712 293.317.658 293.254.007 292.769.418 290.347.083 290.254.604 286.146.264 285.851.859 278.012.160 276.944.794

DALEKOVOD PROIZVODNJA D.O.O. SAME DEUTZ FAHR ŽETELICE D.O.O. LONIA D.D. ATLAS TURISTIČKA AGENCIJA D.D. PERUTNINA PTUJ - PIPO D.O.O CARLSBERG CROATIA D.O.O. NOVA TV DD OSATINA GRUPA D.O.O. CRODUX PLIN D.O.O. SUPER SPORT D.O.O. ADRIA OIL D.O.O. PRIMA COMMERCE D.O.O. GRAND AUTO D.O.O. SOKOL MARIĆ D.O.O. KONSTRUKTOR-INŽENJERING D.D. MEGGLE HRVATSKA DOO KING ICT D.O.O. JEDINSTVO D.D. BRODOKOMERC NOVA ZA TRGOVINU I USLUGE D.O.O. GRADNJA D.O.O. OSIJEK ZARA HRVATSKA D.O.O. ROCKWOOL ADRIATIC D.O.O. RECRO D.D. GRADSKA PLINARA ZAGREB D.O.O ISKON INTERNET DD AUTO HRVATSKA PRODAJNO SERVISNI CENTRI D.O.O. GAVRANOVIĆ D.O.O. TERMOPLIN D.D. VARAŽDIN GRADSKA LJEKARNA ZAGREB ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O. KIM MLJEKARA KARLOVAC D.O.O. GUMIIMPEX-GRP D.D. OMCO CROATIA D.O.O. KONČAR GENERATORI I MOTORI D.D. STRABAG AG KÖLN GLAVNA PODRUŽNICA ZAGREB DRAVA INTERNATIONAL D.O.O. UNEX MEDIA D.O.O. MLINAR D.D. VULKAL D.O.O. CITROEN HRVATSKA D.O.O. C&A MODA TRGOVINA D.O.O. LJEKARNE PRIMA PHARME PRVO PLINARSKO DRUŠTVO PEMO D.O.O. NOKIA SIEMENS NETWORKS ZAGREB D.O.O. TOMIĆ & CO. D.O.O. HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O. BIODIZEL VUKOVAR D.O.O. SONIK D.O.O. AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ D.O.O.

Rel. prom. prihoda 30,7 385,8 27,8 4,1 -11,9 10,6 -8,6 -0,3 100,3 -14,4 12,8 12,1 -2,2 -0,5 -55,9 3,4 -4,4 14,2 -8,4 -28,3 13,5 9,8 -5,9 -0,3 18,8 11,2 7,5 6,9 -1,1 -3,2 12,6 -2,9 -5,7 31,7 47,0 23,6 -18,4 10,8 9,5 -5,0 16,1 4,6 448,0 9,1 11,5 -18,8 -2,5 272,4 -2,4 27,4

Dobit razdoblja 2011.

854.765 0 0 4.705.170 0 2.013.407 13.558.086 0 0 0 192.242.659 0 2.521.308 0 27.560.847 0 0 6.873.080 3.947.814 163.147 7.508.090 17.227.324 0 110.699 24.333.560 0 14.503.834 3.631.697 8.862.914 1.909.521 18.645.985 13.561.753 45.087.538 67.874.375 5.042.785 430.414 21.327.439 10.829.649 10.699.135 16.909.447 12.589.048 2.760.924 4.962.377 1.264.292 12.234.051 23.662.786 14.033.385 0 0 3.732.951 0

Dobit razdoblja 2012.

5.681.130 11.719.489 9.336.595 6.973.181 0 5.829.957 0 0 881.673 8.097.096 138.224.720 105.811 454.169 0 37.338.847 0 622.091 4.207.412 53.349.560 199.358 10.297.441 8.036.061 0 715.472 13.892.451 2.017.208 14.833.187 8.246.556 2.837.363 3.089.827 4.556.936 22.560.229 34.909.526 43.302.203 10.605.707 4.166.362 28.869.245 6.133.057 8.790.309 14.175.584 6.244.119 813.127 4.093.276 17.168.309 16.009.508 9.057.514 10.523.854 0 0 4.557.507 0

Rel. prom. dobiti 564,6

48,2 189,6 -100,0

-28,1 -82,0 35,5

-38,8 1.251,4 22,2 37,2 -53,4 546,3 -42,9 2,3 127,1 -68,0 61,8 -75,6 66,4 -22,6 -36,2 110,3 868,0 35,4 -43,4 -17,8 -16,2 -50,4 -70,5 -17,5 1.257,9 30,9 -61,7 -25,0

22,1

256.

257.

258.

259.

260.

261.

262.

263.

264.

265.

266.

267.

268.

269.

270.

271.

272.

273.

274.

275.

276.

277.

278.

279.

280.

281.

282.

283.

284.

285.

286.

287.

288.

289.

290.

291.

292.

293.

294.

295.

296.

297.

298.

299.

300.

301.

302.

303.

304.

305.

306.

Najuspješniji prema prihodu

om. obiti 64,6

48,2

89,6 00,0

-28,1

82,0

35,5

38,8 251,4 22,2 37,2 53,4

46,3 42,9

2,3 127,1 68,0 61,8 75,6 66,4 22,6 36,2 110,3 68,0 35,4 43,4 -17,8 -16,2 50,4 70,5 -17,5 57,9 30,9 -61,7 25,0

22,1

256.

257.

258.

259.

260.

261.

262.

263.

264.

265.

266.

267.

268.

269.

270.

271.

272.

273.

274.

275.

276.

277.

278.

279.

280.

281.

282.

283.

284.

285.

286.

287.

288.

289.

290.

291.

292.

293.

294.

295.

296.

297.

298.

299.

300.

301.

302.

303.

304.

305.

306.

Naziv poslovnog subjekta

Prihod 2011.

Prihod 2012.

TETRA PAK D.O.O.

281.787.931 241.097.111 248.005.580 347.865.544 201.494.785 228.190.012 278.566.457 299.265.912 275.466.268 290.770.200 265.601.231 347.694.130 249.792.473 429.740.229 259.053.504 140.303.563 281.817.799 340.330.354 329.792.135 135.136.984 241.826.062 285.104.280 242.438.186 217.774.542 353.375.240 148.685.292 237.775.410 316.993.755 237.966.564 300.213.354 226.990.220 200.063.315 248.349.152 213.062.908 233.602.050 248.899.470 244.700.264 89.231.466 264.869.613 282.313.426 259.723.076 255.310.522 255.999.602 284.077.900 219.935.620 289.965.023 235.108.450 241.665.958 189.216.431 207.712.531 236.822.238

276.142.906 275.980.456 274.346.112 274.145.054 271.976.732 271.456.776 270.373.315 269.959.599 268.961.962 268.927.859 268.650.404 268.346.010 268.130.909 266.870.704 266.454.181 265.616.208 264.530.100 263.863.609 262.083.755 261.372.828 261.143.120 260.964.249 260.043.910 254.485.746 254.347.169 254.150.081 254.136.114 251.657.579 248.581.707 246.094.132 245.575.187 245.129.784 243.881.862 242.761.525 242.477.965 242.444.270 242.027.181 241.790.376 241.662.305 240.588.247 239.644.307 239.397.768 238.960.719 238.902.849 237.903.491 237.495.397 236.985.219 236.334.047 236.295.669 235.975.540 234.814.764

ARENATURIST D.D. ERSTE FACTORING D.O.O. CERVESIA ZAGREB D.O.O. MLIN I PEKARE D.O.O. ELEKTROCENTAR PETEK D.O.O. SAMOBORKA D.D. ZAGREBGRADNJA D.O.O. EKO MEĐIMURJE D.D. AGIT D.O.O. PULJANKA D.D. HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O. TRGOVINA KRK D.D. INSTITUT IGH DD TUBLA D.O.O. ROBERTO PLUS D.O.O. TRGONOM D.O.O. TEKSTILPROMET D.D. VARTEKS D.D. ENERGOSPEKTAR D.O.O. CALUCEM D.O.O. ETRADEX DOO GLAS ISTRE TRGOVINA D.O.O. TOKIĆ D.O.O. BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. SKLADGRADNJA D.O.O. GLOBALNA HRANA D.O.O. KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA D.D. TRGOSTIL D.D. MUCIĆ & CO D.O.O. BAKMAZ D.O.O. ZADAR METRONET TELEKOMUNIKACIJE D.D. BEIERSDORF D.O.O. DUBROVNIK BABIN KUK D.D. MM MESNA INDUSTRIJA D.O.O. 24SATA D.O.O. KIKA NAMJEŠTAJ D.O.O. BAT HRVATSKA D.O.O. METIS D.D. INTEREUROPA LOGISTIČKE USLUGE D.O.O. EUROTRADE D.O.O. JADROPLOV D.D. GIP PIONIR D.O.O. RTL HRVATSKA D.O.O. C.I.A.K. D.O.O. ELEKTROMETAL D.D. ODAŠILJAČI I VEZE D.O.O. TRGOCENTAR DOO AGENCIJA ZA KOMERCIJALNU DJELATNOST D.O.O. DOK-ING D.O.O. AUTOTRANS D.O.O. RIJEKA

Rel. prom. prihoda -2,0 14,5 10,6 -21,2 35,0 19,0 -2,9 -9,8 -2,4 -7,5 1,1 -22,8 7,3 -37,9 2,9 89,3 -6,1 -22,5 -20,5 93,4 8,0 -8,5 7,3 16,9 -28,0 70,9 6,9 -20,6 4,5 -18,0 8,2 22,5 -1,8 13,9 3,8 -2,6 -1,1 171,0 -8,8 -14,8 -7,7 -6,2 -6,7 -15,9 8,2 -18,1 0,8 -2,2 24,9 13,6 -0,8

Dobit razdoblja 2011.

8.225.117 0 22.442.350 101.924.101 3.348.590 4.535.184 8.335.557 7.238.177 30.299.386 100.440 0 2.893.617 10.936.660 13.593.638 38.888.363 1.067.655 2.158.196 2.205.789 0 1.155.440 15.878.249 635.890 0 16.455.074 4.071.164 18.514.618 4.573.069 70.648.218 1.779.895 11.550.180 3.385.374 0 26.176.791 0 1.074.415 32.492.714 0 0 18.934.553 0 7.753.332 0 6.930.780 0 13.425.702 0 0 7.493.015 18.419.971 15.078.994 461.997

Dobit razdoblja 2012.

8.159.008 666.752 43.764.664 61.290.064 0 5.727.674 10.087.794 7.114.853 32.027.476 176.081 0 2.552.031 16.023.325 0 37.132.835 2.806.978 2.074.342 333.848 0 0 24.384.869 640.765 0 22.845.920 0 69.218.698 7.448.816 109.155.582 1.023.943 44.336.225 5.878.094 14.260.051 26.334.425 0 1.605.474 0 0 0 12.532.765 14.493.902 2.795.261 0 9.498.764 0 19.184.976 0 13.421.587 2.162.267 51.101.728 60.905.405 174.725

43

Rel. prom. dobiti -0,8 95,0 -39,9 -100,0 26,3 21,0 -1,7 5,7 75,3 -11,8 46,5 -100,0 -4,5 162,9 -3,9 -84,9 -100,0 53,6 0,8 38,8 -100,0 273,9 62,9 54,5 -42,5 283,9 73,6 0,6 49,4 -100,0

-33,8 -63,9 37,1 42,9

-71,1 177,4 303,9 -62,2 Izvor: Fina

Top 505 kompanija Kolovoz/2013.

307.

308.

309.

310.

311.

312.

313.

314.

315.

316.

317.

318.

319.

320.

321.

322.

323.

324.

325.

326.

327.

328.

329.

330.

331.

332.

333.

334.

335.

336.

337.

338.

339.

340.

341.

342.

343.

344.

345.

346.

347.

348.

349.

350.

351.

352.

353.

354.

355.

356.

357.

Naziv poslovnog subjekta

Prihod 2011.

Prihod 2012.

ĐURO ĐAKOVIĆ HOLDING D.D.

79.198.944 0 222.480.753 208.978.561 236.202.333 128.083.812 258.779.965 230.924.272 164.996.685 223.273.544 188.352.053 234.159.287 234.521.044 206.505.545 270.327.069 180.000.799 192.745.144 284.757.076 161.635.049 233.327.700 252.417.809 213.083.793 253.147.701 203.406.297 220.172.628 234.930.649 216.621.339 241.109.374 135.284.015 222.718.645 243.117.781 267.609.512 206.586.898 209.401.981 144.884.988 220.330.900 206.565.537 209.713.961 165.829.345 179.880.911 201.178.320 195.428.890 0 247.401.043 186.015.222 204.626.758 197.298.478 67.115.507 200.688.295 191.899.078 176.342.966

234.604.571 233.821.093 232.937.218 231.815.066 227.974.984 227.798.404 227.743.518 227.405.252 226.331.147 226.251.332 226.183.582 226.127.105 225.757.211 225.674.385 224.938.443 224.816.824 224.777.162 223.736.181 223.221.887 221.617.974 221.543.779 221.510.188 221.143.411 221.031.082 220.809.312 220.335.461 219.686.018 219.385.061 218.609.473 218.414.750 218.301.267 218.063.715 216.933.412 215.560.035 215.242.254 213.813.972 213.138.390 212.865.053 212.422.871 211.446.503 211.200.636 211.005.093 210.780.231 210.304.221 209.349.191 208.967.656 208.761.628 208.086.413 206.983.644 206.134.740 205.629.435

ELKA D.O.O. MICROLINE D.O.O. KNAUF INSULATION D.O.O. VODOSKOK D.D. ŠERIF EXPORT-IMPORT D.O.O. S&T HRVATSKA DOO KOZMO D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE HRVATSKI DUHANI D.D. VODOVOD-OSIJEK D.O.O. GEBRÜDER WEISS D.O.O. INA MAZIVA D.O.O. VAMACO M.V. D.O.O. ZRAČNA LUKA DUBROVNIK D.O.O. ZAGREB-MONTAŽA D.O.O. H1 TELEKOM D.D. KOESTLIN D.D. SPORTINA DOO ADRIATICA DUNAV D.O.O. INA - OSIJEK PETROL D.D. OSIJEK INAGIP D.O.O. DJELO D.O.O. MD PROFIL D.O.O. IBM HRVATSKA D.O.O. LJEKARNA SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE HUP-ZAGREB D.D. LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA NEW YORKER CROATIA D.O.O. TROMONT D.O.O. RADIN PRINT D.O.O. CESTA VARAŽDIN D.D. LANTEA GRUPA D.D. PETROKOV D.O.O. SANDOZ D.O.O. WELLMAX D.O.O. KMAG D.O.O. MESSER CROATIA PLIN D.O.O. JU NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA UNILINE D.O.O. AGRONOM D.O.O. FARMACIA - USTANOVA ZA LJEKARNIČKU DJELATNOST VIVERA D.O.O. ACCIONA - VJETROELEKTRANE D.O.O. VEČERNJI LIST DOO VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. SPLIT FOKUS D.O.O. MESNA INDUSTRIJA VAJDA D.D. ALPINE BAU GMBH, PODRUŽNICA ZAGREB BRODOSPAS DD VALALTA D.O.O. ROVINJ INTESA SANPAOLO CARD D.O.O.

Rel. prom. prihoda 196,2 4,7 10,9 -3,5 77,9 -12,0 -1,5 37,2 1,3 20,1 -3,4 -3,7 9,3 -16,8 24,9 16,6 -21,4 38,1 -5,0 -12,2 4,0 -12,6 8,7 0,3 -6,2 1,4 -9,0 61,6 -1,9 -10,2 -18,5 5,0 2,9 48,6 -3,0 3,2 1,5 28,1 17,5 5,0 8,0 -15,0 12,5 2,1 5,8 210,0 3,1 7,4 16,6

Dobit razdoblja 2011.

4.335.315 0 783.167 17.353.213 5.556.127 3.368.489 4.992.892 0 5.190.797 341.894 1.366.486 0 5.808.643 22.930.626 12.682.890 0 1.097.582 0 0 0 0 260.586 466.701 38.854.307 1.710.370 71.730.863 4.147.388 21.937.875 15.760.518 218.761 0 0 612.525 6.114.543 3.049.512 19.923.379 28.104.186 17.407.093 6.479.078 6.700.000 4.371.554 3.620.703 0 2.202.276 0 5.692.951 506.860 0 3.466.191 21.063.563 7.050.671

Dobit razdoblja 2012.

0 340.416 6.381.954 9.623.909 5.458.786 16.267.731 4.119.466 0 8.111.128 557.174 0 0 11.652.716 25.440.244 8.074.353 1.435.473 1.544.013 0 693.153 0 0 136.281 0 38.401.623 2.306.550 27.571.884 16.396.057 9.196.064 3.645.030 315.895 0 0 4.911.597 13.634.334 6.515.945 1.948.630 25.819.596 26.999.434 6.223.559 12.669.767 3.980.032 7.488.115 4.587.743 0 3.677.126 14.145.974 183.766 0 18.381.096 32.760.854 5.854.456

Rel. prom. dobiti -100,0 714,9 -44,5 -1,8 382,9 -17,5 56,3 63,0 -100,0 100,6 10,9 -36,3 40,7

-47,7 -100,0 -1,2 34,9 -61,6 295,3 -58,1 -76,9 44,4

701,9 123,0 113,7 -90,2 -8,1 55,1 -3,9 89,1 -9,0 106,8 -100,0 148,5 -63,7 430,3 55,5 -17,0

358.

359.

360.

361.

362.

363.

364.

365.

366.

367.

368.

369.

370.

371.

372.

373.

374.

375.

376.

377.

378.

379.

380.

381.

382.

383.

384.

385.

386.

387.

388.

389.

390.

391.

392.

393.

394.

395.

396.

397.

398.

399.

400.

401.

402.

403.

404.

405.

406.

407.

408.

om. obiti 00,0

714,9 44,5 -1,8 82,9 -17,5

56,3 63,0 00,0

00,6 10,9 36,3

40,7

47,7 00,0 -1,2 34,9 -61,6 95,3 -58,1 76,9 44,4

01,9 23,0 113,7 90,2 -8,1 55,1 -3,9 89,1 -9,0 06,8

00,0

48,5 63,7

30,3 55,5 -17,0

Najuspješniji prema prihodu 358.

359.

360.

361.

362.

363.

364.

365.

366.

367.

368.

369.

370.

371.

372.

373.

374.

375.

376.

377.

378.

379.

380.

381.

382.

383.

384.

385.

386.

387.

388.

389.

390.

391.

392.

393.

394.

395.

396.

397.

398.

399.

400.

401.

402.

403.

404.

405.

406.

407.

408.

Naziv poslovnog subjekta

Prihod 2011.

Prihod 2012.

NOVO NORDISK HRVATSKA D.O.O.

200.427.473 254.361.517 233.995.630 189.137.932 235.339.301 197.424.953 205.972.000 188.574.332 190.150.676 183.076.080 188.864.486 181.875.101 212.053.807 190.887.712 182.282.800 226.251.794 238.682.469 171.262.245 181.253.455 196.988.027 192.244.197 152.247.280 137.241.826 204.877.819 212.880.713 178.975.390 156.987.072 165.516.487 189.976.298 149.917.601 179.843.149 387.085.105 145.207.599 328.567.744 93.002.245 177.709.659 160.753.728 137.852.537 181.231.041 184.199.808 179.302.895 122.714.347 173.708.522 148.831.638 154.307.414 179.181.981 202.224.479 160.323.076 178.469.495 194.537.719 170.710.902

205.334.112 204.866.995 204.405.405 203.938.537 203.199.602 202.228.037 201.860.812 201.815.375 201.518.081 199.728.997 199.557.968 199.436.879 198.390.276 198.278.938 197.909.833 197.284.053 196.961.544 196.082.786 195.937.770 195.686.088 195.093.951 194.768.082 194.627.952 194.548.051 194.147.541 194.106.558 193.826.325 193.600.246 193.407.959 193.142.545 192.676.267 192.524.062 192.114.074 191.043.053 190.955.930 190.867.108 190.485.863 190.391.030 190.154.420 189.852.916 189.759.546 189.575.189 189.337.469 188.949.275 188.394.740 187.526.134 187.509.323 187.343.606 186.683.050 186.577.385 186.001.877

FERMOPROMET D.O.O. MANA MODA D.O.O. ZRAČNA LUKA SPLIT NOVI AGRAR D.O.O. ING-GRAD D.O.O. EPH MEDIA D.O.O. TVORNICA STOČNE HRANE D.D. ČAKOVEC ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB D.D. AUTO HRVATSKA DIJELOVI D.O.O. TP “VARAŽDIN” D.O.O. SOLARIS D.D. KONČAR- MJERNI TRANSFORMATORI DD INTERENERGO D.O.O. SCOTT BADER D.O.O. HEMPEL D.O.O. APIS IT D.O.O. METALSKA INDUSTRIJA VARAŽDIN DD KIK ELEKTRONIKA D.O.O. INTERSPORT H D.O.O. VELIKA GORICA GLAXOSMITHKLINE POLJOPRIVREDNO PODUZEĆE ORAHOVICA D.D. KONČAR-ELEKTRIČNA VOZILA D.D. ZVEČEVO D.D. PLODOVI FRUCTUS D.O.O. PACIFIC FRUIT LIMITED STUDIO MODERNA - TV PRODAJA D.O.O MURAPLAST D.O.O. SIPRO D.O.O. UMAG SLAVONIJA SLAD D.O.O. KRONOSPAN CRO D.O.O. KOLEDOVČINA NEKRETNINE D.O.O. JT INTERNATIONAL ZAGREB D.O.O. LUKA RIJEKA D.D. BIPA D.O.O. DEICHMANN TRGOVINA OBUČOM D.O.O. KFK TEHNIKA D.O.O. JYSK.D.O.O. MERKUR-HRVATSKA D.O.O. PLAMEN D.O.O. LPT D.O.O. PETROL PLIN D.O.O. VALOVITI PAPIR DUNAPACK D.O.O. MMM AGRAMSERVIS D.O.O LAVČEVIĆ D.D. LJEKARNE JOUKHADAR CESTA DOO ROBERT BOSCH D.O.O. LOGISTA D.O.O. RIJEKA KONČAR-METALNE KONSTRUKCIJE D.D. ČAZMATRANS NOVA D.O.O.

Rel. prom. prihoda 2,4 -19,5 -12,6 7,8 -13,7 2,4 -2,0 7,0 6,0 9,1 5,7 9,7 -6,4 3,9 8,6 -12,8 -17,5 14,5 8,1 -0,7 1,5 27,9 41,8 -5,0 -8,8 8,5 23,5 17,0 1,8 28,8 7,1 -50,3 32,3 -41,9 105,3 7,4 18,5 38,1 4,9 3,1 5,8 54,5 9,0 27,0 22,1 4,7 -7,3 16,9 4,6 -4,1 9,0

Dobit razdoblja 2011.

5.704.225 16.127.132 542.588 31.694.296 19.587.011 18.381.494 0 12.132.945 24.497.549 150.384 1.276.498 0 16.237.619 340.569 0 23.082.481 14.869.638 0 0 217.198 5.103.202 8.510.580 5.808.770 350.194 6.577.292 0 2.432.650 11.573.051 5.569.678 0 0 0 0 120.022.685 0 5.278.125 13.428.068 0 0 8.543.772 23.239.177 4.134.050 0 7.154.328 4.384.781 2.007.026 1.014.179 219.202 3.108.772 6.450.446 0

Dobit razdoblja 2012.

13.095.727 9.482.854 174.611 46.132.070 10.365.875 44.493.489 0 14.064.705 19.379.136 0 6.054.124 0 16.776.968 132.660 170.976 20.055.321 8.115.082 2.203.007 9.366.421 580.858 5.970.739 6.640.396 3.624.535 0 3.309.838 2.615.139 0 12.204.109 1.040.427 0 11.636.201 0 0 4.494.556 0 7.836.581 43.924.616 0 0 14.298.073 24.082.761 6.394.060 8.684.792 5.482.723 1.562.278 1.889.931 1.053.289 2.634.644 6.077.626 4.531.547 2.976.318

45

Rel. prom. dobiti 129,6 -41,2 -67,8 45,6 -47,1 142,1 15,9 -20,9 -100,0 374,3 3,3 -61,0 -13,1 -45,4

167,4 17,0 -22,0 -37,6 -100,0 -49,7 -100,0 5,5 -81,3

-96,3 48,5 227,1

67,4 3,6 54,7 -23,4 -64,4 -5,8 3,9 1.101,9 95,5 -29,7 Izvor: Fina

Top 505 kompanija Kolovoz/2013.

409.

410.

411.

412.

413.

414.

415.

416.

417.

418.

419.

420.

421.

422.

423.

424.

425.

426.

427.

428.

429.

430.

431.

432.

433.

434.

435.

436.

437.

438.

439.

440.

441.

442.

443.

444.

445.

446.

447.

448.

449.

450.

451.

452.

453.

454.

455.

456.

457.

458.

459.

Naziv poslovnog subjekta

Prihod 2011.

Prihod 2012.

J.U.A. FRISCHEIS D.O.O.

188.918.815 171.388.803 159.434.186 145.591.338 181.465.914 65.282.064 132.791.064 210.094.582 169.359.551 189.493.202 134.172.718 146.202.209 156.206.719 146.616.219 128.012.603 171.123.113 150.768.576 160.531.418 94.933.704 182.049.119 161.440.150 196.376.964 199.665.540 157.401.760 139.169.409 158.880.559 165.331.504 184.722.016 143.575.856 198.769.924 201.666.629 187.690.400 179.525.003 245.379.048 238.017.558 149.662.137 145.794.693 167.036.371 176.517.080 182.287.048 148.170.135 159.961.308 148.784.176 137.802.526 197.786.988 163.977.146 160.391.260 166.995.078 204.530.390 222.546.033 170.356.935

185.419.344 185.399.878 185.295.498 185.025.519 184.667.091 184.656.388 184.380.187 184.245.537 184.011.468 182.695.858 181.954.868 181.698.009 181.500.981 181.241.295 180.159.125 180.124.312 180.099.547 176.694.132 176.517.055 175.895.905 175.457.432 175.226.453 175.062.512 174.898.060 174.895.351 174.827.445 174.614.398 174.546.886 174.290.033 174.146.222 173.722.386 173.564.124 173.461.189 173.443.117 173.259.456 172.973.773 172.920.793 172.456.563 172.086.410 171.747.248 171.633.300 171.528.254 171.300.192 171.123.539 170.483.259 169.628.391 169.295.416 169.151.289 168.394.796 168.156.370 168.069.253

TURISTHOTEL D.D. ZADAR CENTROMETAL D.O.O. GENERA D.D. ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA D.D. LINZER AGRO TRADE D.O.O. CEDAR D.O.O. SARDINA DOO GRADSKO KOMUNALNO PODUZEĆE KOMUNALAC D.O.O. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT D.D. MONTING D.O.O. EMERSON KVASAC D.O.O. BUTAN PLIN D.O.O. DUBROVAČKI VRTOVI SUNCA D.O.O. NINA COMMERCE D.O.O. RIBOLA D.O.O. VINDON D.O.O. FEROIMPEX AUTOMOBILSKA TEHNIKA D.O.O. HRVATSKE CESTE D.O.O. HERVIS SPORT I MODA D.O.O. CHROMOS BOJE I LAKOVI D.D. MCCANN ERICKSON D.O.O. AUTOCOMMERCE HRVATSKA D.O.O. MONTER-STROJARSKE MONTAŽE D.D. TTI D.O.O. COTRA D.O.O. ČAKOVEČKI MLINOVI D.D. PODUZEĆE ZA CESTE SPLIT D.D. P.S.C. ZAGREB D.O.O. TOYOTA CROATIA D.O.O. FELIX DOO RADNIK D.D. KAMEN D.D. KALI TUNA D.O.O. LAGERMAX AED CROATIA D.O.O. HESPO D.O.O. MEĐIMURJE-PLIN D.O.O. SLOGA PODRAVSKA TRGOVINA D.O.O. JOHNSON & JOHNSON E.S.D.O.O. DHL INTERNATIONAL D.O.O. VODOTEHNIKA D.D. BIJELIĆ CO D.O.O. PIONEER SJEME D.O.O. VELEKEM DD BA-COM TRGOVINA D.O.O. PRODIS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE CITY EX D.O.O. KOMPAS D.O.O. HOREX TRADE D.O.O. ALPLA D.O.O.

Rel. prom. prihoda -1,9 8,2 16,2 27,1 1,8 182,9 38,8 -12,3 8,7 -3,6 35,6 24,3 16,2 23,6 40,7 5,3 19,5 10,1 85,9 -3,4 8,7 -10,8 -12,3 11,1 25,7 10,0 5,6 -5,5 21,4 -12,4 -13,9 -7,5 -3,4 -29,3 -27,2 15,6 18,6 3,2 -2,5 -5,8 15,8 7,2 15,1 24,2 -13,8 3,4 5,6 1,3 -17,7 -24,4 -1,3

Dobit razdoblja 2011.

629.503 37.721.449 20.567.635 5.690.695 0 576.206 7.708.761 15.705.415 465.571 2.586.796 15.965.084 5.445.753 18.341.393 1.995.355 0 7.301.643 648.169 2.075.322 13.740.964 0 0 0 4.678.647 0 2.016.563 179.212 2.423.696 27.759.985 8.224.765 1.668.611 0 5.357.568 7.516.272 11.453.490 61.510.060 0 0 214.092 333.938 0 2.121.021 1.615.078 4.352.786 19.074.503 639.797 308.142 1.569.418 21.666.379 0 1.785.353 1.287.889

Dobit razdoblja 2012.

0 64.605.199 24.463.700 4.201.139 0 799.318 17.374.283 36.396.588 6.111.777 1.556.925 10.581.021 9.971.428 17.107.923 3.902.353 0 178.514 6.396.319 3.794.101 16.922.998 0 0 797.423 2.726.964 6.265.229 1.105.224 44.028 4.608.988 22.416.206 7.702.420 1.079.265 0 3.215.864 5.561.160 4.897.977 39.173.305 3.372.636 0 485.994 490.432 0 3.515.802 770.375 6.170.344 7.189.454 0 796.523 914.618 1.105.014 0 40.821 11.336.750

Rel. prom. dobiti -100,0 71,3 18,9 -26,2 38,7 125,4 131,7 1.212,7 -39,8 -33,7 83,1 -6,7 95,6 -97,6 886,8 82,8 23,2

-41,7 -45,2 -75,4 90,2 -19,2 -6,4 -35,3 -40,0 -26,0 -57,2 -36,3

127,0 46,9 65,8 -52,3 41,8 -62,3 -100,0 158,5 -41,7 -94,9 -97,7 780,3

460.

461.

462.

463.

464.

465.

466.

467.

468.

469.

470.

471.

472.

473.

474.

475.

476.

477.

478.

479.

480.

481.

482.

483.

484.

485.

486.

487.

488.

489.

490.

491.

492.

493.

494.

495.

496.

497.

498.

499.

500.

501.

502.

503.

504.

505

om. obiti 00,0 71,3 18,9 26,2

38,7 25,4 131,7 212,7 39,8 -33,7 83,1 -6,7 95,6

97,6 86,8 82,8 23,2

-41,7

45,2 75,4 90,2 -19,2 -6,4 35,3

40,0 26,0 57,2 36,3

27,0 46,9

65,8 52,3 41,8 62,3 00,0 58,5 -41,7 94,9

97,7 80,3

Najuspješniji prema prihodu 460.

461.

462.

463.

464.

465.

466.

467.

468.

469.

470.

471.

472.

473.

474.

475.

476.

477.

478.

479.

480.

481.

482.

483.

484.

485.

486.

487.

488.

489.

490.

491.

492.

493.

494.

495.

496.

497.

498.

499.

500.

501.

502.

503.

504.

505

Naziv poslovnog subjekta

Prihod 2011.

Prihod 2012.

PAN PEK D.O.O.

158.026.380 208.007.581 169.238.467 147.410.069 157.344.916 95.355.926 178.725.057 164.675.255 140.032.022 169.455.265 231.143.699 136.269.184 160.038.919 136.763.111 169.865.789 183.004.782 165.846.101 142.921.861 222.722.807 187.333.892 164.182.121 174.347.468 159.063.964 183.238.112 156.307.507 88.201.418 137.197.963 129.945.933 157.813.697 154.883.821 245.939.385 164.172.012 44.137.188 185.635.440 162.029.419 178.881.170 144.148.877 162.473.286 187.684.544 111.403.353 156.305.530 169.180.981 159.670.233 175.783.425 198.619.827 122.737.673

167.984.601 167.794.171 167.390.510 166.143.502 166.026.338 165.914.007 165.653.978 165.527.874 165.454.540 165.384.519 165.281.630 165.229.582 164.844.095 164.760.105 164.450.065 164.443.874 164.092.678 163.558.262 163.130.775 162.899.410 162.894.721 161.715.597 161.481.796 161.124.402 160.973.671 160.854.260 160.767.958 160.583.139 160.519.291 160.010.176 160.005.365 159.778.861 159.745.006 159.608.732 159.546.302 159.393.275 159.212.413 159.184.073 158.957.867 158.839.685 158.441.570 158.269.311 157.773.138 157.438.720 156.262.182 156.231.622

B.M.D. - STIL D.O.O. TIM KABEL D.O.O. EUROAGRAM TIS D.O.O. NIKE EUROPEAN OPERATIONS NETHERLANDS B.V. OBI TRGOVINA D.O.O. EURO DAUS D.D. LTH METALNI LIJEV D.O.O. PEEK & CLOPPENBURG D.O.O. TISKARA ZAGREB D.O.O. FINVEST CORP D.D. ČABAR MODIANA D.O.O ASBISC-CR D.O.O. RAIFFEISEN FACTORING D.O.O. JADRANKA HOTELI DOO ŠKOLSKA KNJIGA D.D. MEDI-LAB D.O.O. LJEKARNA PABLO DIGITEL MEDIJSKI SERVISI D.O.O. DRVNA INDUSTRIJA “SPAČVA” DD VINKOVCI IREKS AROMA D.O.O. KNAUF D.O.O. KUEHNE & NAGEL D.O.O. AUTOKUĆA BAOTIĆ D.O.O. AUTO KREŠO TRGOVINA D.O.O. IMPERIAL TOBACCO ZAGREB D.O.O. EUROCABLE D.O.O. VELIS D.O.O. LA LOG D.O.O. PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA D.O.O. AGROKOR VINA D.O.O. SANO D.O.O. MINI MAJOR D.O.O. EUROPATRADE D.O.O ELGRAD D.O.O. PRVČA PZ EUROVOĆE ZADRUGA C.A.K. D.O.O. MICK D.O.O. VALIPILE D.O.O. OMIAL NOVI D.O.O. LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO D.O.O. PROMET D.O.O. EUROPAPRESS HOLDING D.O.O. AGRAGOLD D.O.O. MERKUR VETERINARSKA AMBULANTA D.O.O.

Rel. prom. prihoda 6,3 -19,3 -1,1 12,7 5,5 74,0 -7,3 0,5 18,2 -2,4 -28,5 21,3 3,0 20,5 -3,2 -10,1 -1,1 14,4 -26,8 -13,0 -0,8 -7,2 1,5 -12,1 3,0 82,4 17,2 23,6 1,7 3,3 -34,9 -2,7 261,9 -14,0 -1,5 -10,9 10,4 -2,0 -15,3 42,6 1,4 -6,4 -1,2 -10,4 -21,3 27,3

Dobit razdoblja 2011.

4.014.806 3.526.571 10.476.798 3.492.414 437.255 0 0 5.008.284 1.840.641 12.949.537 385.713 321.604 465.571 28.060.457 7.494.825 8.472.146 7.979.809 2.367.757 2.851.490 0 4.094.012 8.914.929 298.849 943.920 897.663 0 75.353 4.103.456 3.540.679 37.139.461 1.804.743 19.995.128 659.333 3.988.781 2.819.029 877.629 162.654 1.055.540 8.815.322 4.254.055 0 0 0 0 2.808.304 2.194.509

Dobit razdoblja 2012.

5.031.787 2.658.515 17.168.683 5.233.717 4.366.263 28.204.580 1.916.723 12.152.813 0 13.188.575 0 0 453.248 17.945.056 4.071.805 8.098.743 7.331.389 1.629.584 2.231.712 0 1.861.484 6.853.687 2.510.436 690.841 1.116.327 0 143.028 9.312.955 4.952.361 38.742.555 0 18.494.882 1.463.607 1.203.727 3.591.875 304.374 0 1.101.108 3.336.289 10.236.240 0 0 0 0 905.151 282.435

47

Rel. prom. dobiti 25,3 -24,6 63,9 49,9 898,6

142,7 -100,0 1,8 -100,0 -100,0 -2,6 -36,0 -45,7 -4,4 -8,1 -31,2 -21,7 -54,5 -23,1 740,0 -26,8 24,4 89,8 127,0 39,9 4,3 -100,0 -7,5 122,0 -69,8 27,4 -65,3 -100,0 4,3 -62,2 140,6

-67,8 -87,1 Izvor: Fina

Top 505 kompanija Kolovoz/2013.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

Naziv poslovnog subjekta

Izvoz

Izvoz 2012.

Rel. prom. izvoza

Uvoz 2011.

Uvoz 2012.

Rel. prom. uvoza

INA D.D.

10.471.077.854 1.877.567.011 1.807.190.156 1.911.564.334 902.968.633 1.502.522.964 1.005.052.318 1.218.125.575 744.765.788 780.872.773 736.601.343 496.354.728 898.378.326 147.031.545 616.928.646 439.616.211 612.252.246 514.601.232 646.510.456 536.522.664 156.116.264 325.714.977 427.842.902 526.400.215 525.253.075 567.688.560 520.333.136 204.237 434.019.100 538.267.267 464.922.270 280.885.968 421.414.650 436.915.344 0 650.419.997 353.326.258 427.591.332 429.601.617 412.393.926 426.399.681 372.830.840 280.983.495 527.898.332 461.889.187 399.921.708 333.769.825 269.713.727 311.678.344 237.121.166

9.216.306.064 2.369.369.127 1.946.106.747 1.923.669.979 1.633.774.257 1.319.938.845 1.098.504.956 895.680.945 804.209.701 799.686.952 778.837.873 756.592.275 720.420.701 695.215.273 689.804.685 655.261.179 629.074.390 594.899.716 593.445.818 590.875.890 542.276.924 536.478.176 533.541.295 527.636.068 515.467.308 512.672.642 508.791.164 505.306.945 493.158.459 491.971.185 477.909.243 468.934.305 468.543.458 463.096.752 453.273.833 441.143.465 439.939.933 399.241.643 388.622.327 385.540.453 384.042.741 383.824.520 380.972.503 379.692.959 379.594.890 373.598.997 347.511.291 340.957.902 335.140.840 332.509.689

-12,0 26,2 7,7 0,6 80,9 -12,2 9,3 -26,5 8,0 2,4 5,7 52,4 -19,8 372,8 11,8 49,1 2,7 15,6 -8,2 10,1 247,4 64,7 24,7 0,2 -1,9 -9,7 -2,2 247.312,0 13,6 -8,6 2,8 66,9 11,2 6,0

639.365.342 1.349.410.399 1.435.753.317 812.004.140 474.309.680 667.794.203 56.893.640 444.946.207 578.341.763 893.039.311 383.705.018 492.449.649 1.742.418 0 4.548 15.334.600 614.142.221 223.284.937 56.690.821 0 15.250.491 278.395.826 0 214.141.851 0 1.009.284.472 298.245.637 0 19.938.772 308.491.547 226.334.090 57.422.364 335.441.337 255.744.943 0 0 190.751.129 351.922.786 0 215.490.990 1.134.721.358 7.430.422 27.494.333 183.904.586 0 100.221.403 114.996.505 0 1.545.917 106.832.322

243.194.500 1.705.214.215 1.691.843.570 848.036.436 1.144.268.611 585.765.593 68.496.911 397.938.254 20.034.036 835.560.618 417.551.659 750.180.297 197.545 0 2.362 20.965.260 655.932.538 268.158.673 12.937.638 0 15.394.167 374.133.597 0 161.508.488 0 965.487.313 355.194.536 317.449 21.422.758 294.671.818 444.095.880 114.476.477 354.009.282 267.961.095 244.185.943 0 155.503.908 306.976.504 0 204.935.843 987.581.570 9.268.566 46.313.726 145.845.962 0 1.371.397 114.278.106 0 2.285.139 132.138.327

-62,0 26,4 17,8 4,4 141,2 -12,3 20,4 -10,6 -96,5 -6,4 8,8 52,3 -88,7

PLIVA HRVATSKA D.O.O. BOXMARK LEATHER D.O.O. PETROKEMIJA DD KUTINA ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D. CROATIA AIRLINES DD KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O. BENETTON TEKSTIL D.O.O. TLM TVP ZA PROIZVODNJU VALJANIH PROIZVODA D.O.O. PODRAVKA D.D. HSE ADRIA D.O.O. TANKERSKA PLOVIDBA D.D. AURO DOMUS D.O.O. ENI CROATIA B.V. - HRVATSKA PODRUŽNICA RIVIERA ADRIA D.D. GEN-I ZAGREB D.O.O. CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O. CE-ZA-R D.O.O.ZAGREB EUROCABLE GROUP D.D. GOLD PARTNER D.O.O. VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D. HARBURG-FREUDENBERGER BELIŠĆE D.O.O. HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O. HŽ CARGO D.O.O. HRVATSKI TELEKOM D.D. KONČAR DISTRIBUTIVNI I SPECIJALNI TRANSFORMATORI D.D. BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA 3.MAJ D.D. MAISTRA D.D. AD PLASTIK D.D. VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. HS PRODUKT D.O.O. YTRES D.O.O. ELEKTRO-KONTAKT D.D. ALUFLEXPACK NOVI D.O.O. RENAULT NISSAN HRVATSKA D.O.O. JGL D.D. TDR D.O.O. EXPORTDRVO D.D. P.P.C. BUZET D.O.O. M SAN GRUPA D.D. PLAVA LAGUNA D.D. BILFINGER ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA D.O.O. BELIŠĆE D.D. ATLANTSKA PLOVIDBA D.D. DALEKOVOD D.D. ALSTOM HRVATSKA D.O.O. TVORNICA ŠEĆERA OSIJEK DOO ISTRATURIST UMAG D.D. ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA D.O.O.

-32,2 24,5 -6,6 -9,5 -6,5 -9,9 2,9 35,6 -28,1 -17,8 -6,6 4,1 26,4 7,5 40,2

-48,1 36,7 6,8 20,1 -77,2 0,9 34,4 -24,6 -4,3 19,1 7,4 -4,5 96,2 99,4 5,5 4,8

-18,5 -12,8 -4,9 -13,0 24,7 68,4 -20,7 -98,6 -0,6 47,8 23,7

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

Najbolji izvoznici

m.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

49

Naziv poslovnog subjekta

Izvoz

Izvoz 2012.

Rel. prom. izvoza

Uvoz 2011.

Uvoz 2012.

Rel. prom. uvoza

RUDNAP ENERGIJA D.O.O.

405.931.686 307.625.413 316.585.511 321.179.536 235.708.752 209.089.474 293.607.994 302.073.832 258.332.686 250.028.995 235.215.085 363.934.337 223.989.258 389.176.644 203.100.235 231.807.200 189.514.091 233.292.238 290.448.421 200.698.487 142.540.005 169.736.331 275.453.539 707.769.662 213.424.401 180.663.879 203.110.212 205.258.566 140.956.820 104.423.190 179.537.500 321.839.716 197.649.647 176.147.662 145.326.270 65.258.135 158.200.714 227.587.888 95.029.375 154.750.441 169.450.709 179.226.395 140.403.222 12.758.168 136.873.142 152.039.147 164.812.523 141.656.673 123.608.382 154.505.022

325.683.874 320.924.884 318.473.304 305.129.342 304.617.805 301.599.140 298.037.460 281.770.845 263.117.543 256.126.556 253.944.142 250.340.240 245.317.258 241.529.137 228.788.910 226.309.042 219.607.569 218.921.488 213.755.307 213.381.975 210.964.107 206.504.428 203.658.173 202.713.152 190.941.768 190.811.019 190.191.781 190.083.564 189.359.840 188.450.968 187.933.125 187.111.521 186.948.533 185.717.368 184.914.544 184.547.437 183.514.337 182.842.565 182.365.939 179.543.152 177.086.735 176.420.274 173.620.563 173.590.230 170.952.438 170.347.595 170.046.986 167.886.650 167.376.254 166.117.666

-19,8 4,3 0,6 -5,0 29,2 44,2 1,5 -6,7 1,9 2,4 8,0 -31,2 9,5 -37,9 12,6 -2,4 15,9 -6,2 -26,4 6,3 48,0 21,7 -26,1 -71,4 -10,5 5,6 -6,4 -7,4 34,3 80,5 4,7 -41,9 -5,4 5,4 27,2 182,8 16,0 -19,7 91,9 16,0 4,5 -1,6 23,7 1.260,6 24,9 12,0 3,2 18,5 35,4 7,5

504.414.432 192.164.222 0 219.491.394 193.876.508 0 288.293.726 130.917.285 365.421.244 164.411.798 103.663.770 208.755.859 145.415.076 143.197.192 211.764.906 2.699.752.717 0 89.799.752 23.746.193 212.861.230 0 101.189.367 452.133.351 115.542.065 201.084.678 82.988.796 485.236.626 3.563.408 129.626.132 0 0 393.713.837 5.210.639 142.836.347 65.721.418 0 59.562.172 196.235.244 12.258.230 51.395.267 283.153.913 1.216.818.387 0 0 1.165.484 658.724 332.616.795 0 156.064.129 132.959.742

395.126.090 125.533.704 0 161.639.020 0 0 281.165.518 121.904.368 360.822.002 155.386.320 102.185.243 149.831.387 123.008.212 39.236.335 202.585.603 2.492.817.376 0 80.830.799 11.881.554 228.108.170 0 79.838.543 308.475.776 108.725.624 231.408.031 113.992.332 571.251.621 2.631.876 166.194.269 0 0 356.862.721 1.757.584 141.747.930 84.171.467 0 64.395.606 156.688.228 22.597.851 54.266.842 253.138.252 1.162.556.491 0 0 3.760.636 767.927 399.000.166 0 263.344.119 139.448.491

-21,7 -34,7

CEMEX HRVATSKA D.D. FERRERO D.O.O. KRAŠ,D.D. ZAGREB SAME DEUTZ FAHR ŽETELICE D.O.O. CENTAR ZA KOMBINIRANI TRANSPORT ZAGREB DD SAPONIA DD OMCO CROATIA D.O.O. NESTLE ADRIATIC D.O.O. TUBLA D.O.O. CALUCEM D.O.O. SLADORANA D.D. ROCKWOOL ADRIATIC D.O.O. BRODOTROGIR D.D. KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA D. D. VARAŽDIN OMV HRVATSKA D.O.O. DUBROVNIK BABIN KUK D.D. EKO MEĐIMURJE D.D. BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. JAMNICA DD GORUP DOO ŽITO D.O.O. SIEMENS D.D. BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O. DUKAT D.D. DRAVA INTERNATIONAL D.O.O. AGROKOR-TRGOVINA D.D. AGIT D.O.O. LOREAL ADRIA D.O.O. ADRIATICA DUNAV D.O.O. RADIN GRAFIKA D.O.O. VIPNET D.O.O. JADRANSKI NAFTOVOD DD SIPRO D.O.O. UMAG KONČAR GENERATORI I MOTORI D.D. LINZER AGRO TRADE D.O.O. CEDEVITA D.O.O. ABB D.O.O ŠERIF EXPORT-IMPORT D.O.O. DOK-ING D.O.O. ZVIJEZDA D.D. KONZUM D.D. KNAUF INSULATION D.O.O. DALEKOVOD PROIZVODNJA D.O.O. ZRAČNA LUKA DUBROVNIK D.O.O. BRODOSPAS DD PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D. VRBOVEC INTERENERGO D.O.O. DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA SCOTT BADER D.O.O.

-26,4 -100,0 -2,5 -6,9 -1,3 -5,5 -1,4 -28,2 -15,4 -72,6 -4,3 -7,7 -10,0 -50,0 7,2 -21,1 -31,8 -5,9 15,1 37,4 17,7 -26,1 28,2

-9,4 -66,3 -0,8 28,1 8,1 -20,2 84,3 5,6 -10,6 -4,5

222,7 16,6 20,0 68,7 4,9 Izvor: Fina

Top 505 kompanija Kolovoz/2013.

Najbržerastući

50

Naziv poslovnog subjekta 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

GRUDSKA PIVOVARA D.O.O. MARLEX INVEST D.O.O. ENERGO OPREMA D.O.O. GOTRA LOGISTIKA D.O.O. C.I.A.S. GROUP D.O.O. POLJUD VILE D.O.O. LIBERTUS USLUGE D.O.O. EKO SIROVINA D.O.O. MODERATOR D.O.O. MIKRO DISTRIBUCIJA D.O.O. ARIANA TURIST VILE D.O.O. HOPFERWIESER INTERNATIONAL D.O.O., GP & PARTNERS - INDUSTRIJA ŠKROBA SIGMA STAN DOO M & D ADRIATIC D.O.O. ADRIA CONTAINER D.O.O. ELANIJA PLUS D.O.O. PLEMENITI METALI D.O.O. EKO PAST D.O.O. HOTEL VOLTINO D.O.O.- U STEČAJU INCEL D.O.O. ORA PROJEKT D.O.O. RCM ADRIA ETIKETE D.O.O. MARIO-LASER CSM CROATIA D.O.O. RL BETA D.O.O. ZRMAX D-O.O. U STEČAJU AUTOPODUZEĆE IMOTSKI TERRA SOLUM D.O.O. D.I.PAPUK D.D. “ U STEČAJU “ CARSI D.O.O. VIVEKA ZAGREB D.O.O. SATURO D.O.O. SAMURAI DIGITAL D.O.O. MIKMA D.O.O. FLUCTUS MARKETING D.O.O. BIO SLAVONIS D.O.O. CROATIA LINE D.D.U STEČAJU FERULA D.O.O. SPADIX D.O.O. SIALG-METALI D.O.O. ELEGANCE JAHTE D.O.O. BRIMUS D.O.O. 361 D.O.O. PHRIXUS D.O.O MAUN SPORT D.O.O. NOVINE D.O.O. AGREGAT D.O.O. UTS BIOGASTECHNIK GMBH, KONTRAPLAN D.O.O.

Prihod 2011.

Prihod 2012.

Rel. prom. prihoda

164.187 175.864 371.544 182.943 138.476 274.954 114.144 459.544 114.231 165.446 153.471 196.086 217.450 494.298 186.152 235.863 1.108.525 583.258 167.838 157.375 281.987 1.095.662 152.118 206.895 165.538 107.338 100.865 125.538 108.859 133.433 111.706 102.937 115.939 226.151 127.709 103.784 112.389 113.470 193.214 190.112 104.833 154.783 182.925 293.972 382.419 851.056 363.958 2.660.555 148.558 599.604

40.376.236 39.720.036 83.279.054 40.816.005 25.731.426 39.157.646 16.016.825 62.672.561 15.542.305 19.069.956 15.640.209 19.759.668 20.911.129 45.276.681 15.634.705 19.502.964 85.864.502 42.170.133 11.791.245 10.016.349 16.054.939 62.348.487 8.315.303 11.258.423 8.646.729 5.513.984 4.897.567 6.039.219 5.117.059 6.174.457 5.060.655 4.560.000 4.911.719 9.535.853 5.236.850 4.245.223 4.535.469 4.562.443 7.765.681 7.233.803 3.805.245 5.147.330 5.920.707 9.505.752 12.343.125 26.750.165 11.431.587 83.150.146 4.635.713 18.483.010

24.491,6 22.485,7 22.314,3 22.210,8 18.481,9 14.141,5 13.932,1 13.538,0 13.506,0 11.426,4 10.091,0 9.977,0 9.516,5 9.059,8 8.298,9 8.168,8 7.645,8 7.130,1 6.925,4 6.264,6 5.593,5 5.590,5 5.366,4 5.341,6 5.123,4 5.037,0 4.755,6 4.710,7 4.600,6 4.527,4 4.430,3 4.329,9 4.136,5 4.116,6 4.000,6 3.990,4 3.935,5 3.920,8 3.919,2 3.705,0 3.529,8 3.225,5 3.136,7 3.133,6 3.127,6 3.043,2 3.040,9 3.025,3 3.020,5 2.982,5

Naziv poslovnog subjekta 51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

Prihod 2011.

126.540 110.309 ČRNOMEREC CENTAR D.O.O. 391.836 MEDIKOL 110.000 ČISTA ZONA D.O.O. 126.569 MGL INTERNATIONAL D.O.O. 136.718 GRADNJA TRGOVINA DOO 115.139 VIKTORIA D.O.O. 152.734 MP ALUMINIJ D.O.O. 145.694 FENIKS INFO D.O.O. 703.618 VEMOS ENEKOL D.O.O. 134.365 MIRABILIS D.O.O. 189.346 PRIMA ULAGANJA D.O.O. 209.411 ENERGIJA GRADEC D.O.O. 444.212 ADUT NEKRETNINE D.O.O. 5.341.071 DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE SEVEROVIĆ 143.689 DOMO VILA D.O.O. 157.710 CONTRADO TIM D.O.O. 178.416 TRAST LOGISTIKA D.O.O. 1.518.717 FINAL MONTAŽA D.O.O. 782.736 POBA FAKTOR D.O.O. 128.425 NEST PLUS D.O.O. 184.124 POLLEO ADRIA D.O.O. 209.557 TINNIO D.O.O. 198.285 GEFYRA D.O.O. 222.623 STANLEY D.O.O. 159.500 ENERGIJA 2 SUSTAVI D.O.O. 530.222 IPSUM D.O.O. 576.693 EUROCOMEX D.D. 346.945 B.P.PLUTO D.O.O. 1.426.928 A TIM D.O.O. 632.550 TVORNICA ELEKTRODA I FEROLEGURA D.D. 303.560 PEMAG USLUGE D.O.O. 193.430 VA-MI SEVERIN D.O.O. 114.458 GRUBIŠIN D.O.O. 115.548 S PROJEKT D.O.O. 237.546 PLASTOFORM-ISTRA D.O.O. 653.388 SIROVINE VIN-MAR D.O.O. 193.194 SALCEF S.P.A. - PODRUŽNICA ZAGREB 1.739.562 STS PLIN D.O.O. 109.504 MATE ANDABAK 217.894 BRODOMATERIJAL DD U STEČAJU 321.378 ARKADA D.O.O. 124.733 ANDRE´D.O.O. 982.779 GEOCOP D.O.O. U LIKVIDACIJI 129.326 CEL.MAR.MEDIA D.O.O. 124.117 PROMET ANDAČIĆ D.O.O. 162.435 AGIZ USLUGE D.O.O 171.373 SALUTO DOO 217.514 2RPI STUDIO 107.312 DIMOCO D.O.O.

PCE-THALES NAPREDNI SUSTAVI D.O.O.

Prihod 2012.

Rel. prom. prihoda

3.881.437 3.346.514 11.801.121 3.274.288 3.721.001 4.017.448 3.381.648 4.452.331 4.221.242 20.219.425 3.855.212 5.428.557 5.978.775 12.671.954 150.076.501 3.972.683 4.358.265 4.914.504 41.700.049 21.230.671 3.460.213 4.864.764 5.509.326 5.212.143 5.795.225 4.109.991 13.658.540 14.754.214 8.723.340 35.544.318 15.520.000 7.434.841 4.672.891 2.739.362 2.760.394 5.668.714 15.440.917 4.451.215 39.903.552 2.480.748 4.931.894 7.252.391 2.763.905 21.773.419 2.857.781 2.720.739 3.519.916 3.713.373 4.635.754 2.255.834

2.967,4 2.933,8 2.911,8 2.876,6 2.839,9 2.838,5 2.837,0 2.815,1 2.797,3 2.773,6 2.769,2 2.767,0 2.755,0 2.752,7 2.709,9 2.664,8 2.663,5 2.654,5 2.645,7 2.612,4 2.594,3 2.542,1 2.529,0 2.528,6 2.503,2 2.476,8 2.476,0 2.458,4 2.414,3 2.391,0 2.353,6 2.349,2 2.315,8 2.293,3 2.289,0 2.286,4 2.263,2 2.204,0 2.193,9 2.165,4 2.163,4 2.156,7 2.115,9 2.115,5 2.109,7 2.092,1 2.067,0 2.066,8 2.031,2 2.002,1

101.

102.

103.

104.

105.

106.

107.

108.

109.

110.

111.

112.

113.

114.

115.

116.

117.

118.

119.

120.

121.

122.

123.

124.

125.

126.

127.

128.

129.

130.

131.

132.

133.

134.

135.

136.

137.

138.

139.

140.

141.

142.

143.

144.

145.

146.

147.

148.

149.

150.

ći

om. a

4

6 9 5 0

0 0

9 8

5

0 6 2 8 0 4

0 4

0

0 8

Naziv poslovnog subjekta 101.

102.

103.

104.

105.

106.

107.

108.

109.

110.

111.

112.

113.

114.

115.

116.

117.

118.

119.

120.

121.

122.

123.

124.

125.

126.

127.

128.

129.

130.

131.

132.

133.

134.

135.

136.

137.

138.

139.

140.

141.

142.

143.

144.

145.

146.

147.

148.

149.

150.

PRVOMAJSKA - JAGER D.O.O TRICIKL D.O.O. DAMON D.O.O. VIVO NEKRETNINE D.O.O. INDRA D.O.O. ORCHEM D.O.O. KONTURA NOVA D.O.O. U STEČAJU NORMA D.O.O. SENTENTIA D.O.O TRENDI D.O.O. GRAFIKA D.O.O. AUTO D.C. D.O.O. TEŽIŠTE D.O.O. PROMESOM D.O.O. NEVICO DOO BULL D.O.O. FAUNUS SELVA K.D. SPORTSKI CENTAR TIVOLI D.O.O. EXPLOSIVUS D.O.O. MANTA D.O.O. Z.S.N. DOO POLUFINALE D.O.O. EXPERT ADRIA D.O.O. IN-MAR PROIZVODNJA I USLUGE D.O.O. OBOJENI METALI D.O.O. TULIPAN ZEMLJANI RAZVOJ D.O.O. GENEZA-HOTELI D.O.O. AGRIKOLO DOO NULLA DIES D.O.O. POLIMAC D.O.O. STREPO D.O.O. BOROVO DD MAZIVA D.O.O. P.P. AUTO D.O.O. EUROM DENIS D.O.O. MAL-GAL VL.S.MALARIĆ S.BELOŠEVIĆ PROFIL KNJIGA D.O.O. GOJANOVIĆ D.O.O. ROMAH D.O.O. DALEKOVOD PROFESSIO D.O.O. OFFICIUM PARTNER D.O.O. INKOP DD NAUTOR D.O.O. CASTALIA PROJEKT D.O.O. JU-JA D.O.O. MODUS CENTAR D.O.O. KREATOR MEDIA D.O.O. EUROHOMES D.O.O. GRADITELJSTVO JAKOVLJEVIĆ D.O.O. GESTMAR TEHNIKA D.O.O.

Prihod 2011.

Prihod 2012.

Rel. prom. prihoda

526.742 1.011.608 406.585 196.025 122.356 731.507 361.988 191.449 370.279 116.881 175.726 132.457 656.732 240.112 118.124 154.951 830.937 146.575 107.566 5.382.448 108.540 154.334 2.250.776 999.091 1.995.286 175.565 1.492.040 316.382 218.796 101.927 234.440 932.600 152.010 317.402 1.323.020 489.177 1.102.962 295.101 502.010 532.806 285.680 1.493.930 149.441 272.231 114.902 1.136.225 222.158 312.790 166.113 352.602

10.935.176 20.831.966 8.364.636 3.944.903 2.447.055 14.612.268 7.218.539 3.792.088 7.321.665 2.297.126 3.446.512 2.570.999 12.725.287 4.649.994 2.279.921 2.969.800 15.823.860 2.788.024 2.039.382 101.350.897 2.042.173 2.886.426 41.865.765 18.555.526 36.689.520 3.222.837 27.242.464 5.749.953 3.961.558 1.837.545 4.202.215 16.694.875 2.696.637 5.565.147 23.187.809 8.517.876 19.185.024 5.128.079 8.720.502 9.233.278 4.944.029 25.804.590 2.580.002 4.698.380 1.975.623 19.148.917 3.736.028 5.260.015 2.785.042 5.903.171

1.976,0 1.959,3 1.957,3 1.912,4 1.899,9 1.897,6 1.894,1 1.880,7 1.877,3 1.865,4 1.861,3 1.841,0 1.837,7 1.836,6 1.830,1 1.816,6 1.804,3 1.802,1 1.795,9 1.783,0 1.781,5 1.770,2 1.760,1 1.757,2 1.738,8 1.735,7 1.725,9 1.717,4 1.710,6 1.702,8 1.692,4 1.690,1 1.674,0 1.653,3 1.652,6 1.641,3 1.639,4 1.637,7 1.637,1 1.633,0 1.630,6 1.627,3 1.626,4 1.625,9 1.619,4 1.585,3 1.581,7 1.581,6 1.576,6 1.574,2 Izvor: Fina

Top 505

Kolovoz/2013.

Analiza sektora Trgovina

53

Optimizam iako je lani sektor padao, podaci iz sredine 2013. ukazuju na sramežljivi rast

Unatoč očekivanjima započeo oporavak U

lipnju ove godine je promet u trgovini na malo porastao 2,7 posto na godišnjoj razini, što je drugi mjesec zaredom kako raste, i to više od očekivanja. Iako je prošlu godinu ovaj sektor završio s padom prometa čini se kako se stvari mijenjaju na bolje.

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u lipnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao 4,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno ojačao 2,7 posto.

“Očekivalismorastpotrošnje, no ipak je veći nego što smo procjenjivali. Pozitivno je na potrošnju djelovao rast broja dolazaka i noćenja turista u lipnju, a povoljnijim trendovima u maloprodaji pridonosi i usporavanje rasta potrošačkih cijena”, izjavio je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Rastu prometa u trgovini na malo pridonijela je i

Rast potrošnje, ipak je veći nego što se procjenjivalo

niska baza, s obzirom na to da je od ožujka prošle godine potrošnja neprestano padala.

2,7

posto realno je ojačao trgovinsKi seKtor u prvoj polovici 2013.

Zahvaljujući rastu u svibnju i lipnju, potrošnja bi u drugom tromjesečju, nakon drugo vremena, konačno mogla pozitivno utjecati na bruto domaći proizvod.

Premda se idućih mjeseci može očekivati daljnji rast potrošnje, zahvaljujući turističkoj sezoni, njezin oporavak ne očekuje se tako skoro zbog slabosti tržišta rada i sta-

gnacije plaća. “Moramo biti svjesni toga da će se povećavati nezaposlenosti, a i dalje je nizak optimizam potrošača, dok se kućanstva i dalje razdužuju.

Stoga osjetniji oporavak prometa u maloprodaji očekujemo tek kad nastupe nešto povoljniji trendovi na tržištu rada”, izjavio je nedavno Šantić.

Top 505

Kolovoz/2013.

Analiza sektora Farmaceutika

54

Uspješni sve kompanije posluju pozitivno i na kraju 2012. su zabilježile neto dobit

Pliva HrvatsKa uvjerljivi je lider farmaceutsKog tržišta u HrvatsKoj s PreKo 3,3 mlrd. Kuna PriHoda u 2012, što je Porast od 20% u odnosu na godinu ranije

Rast unatoč krizi F

armaceutska industrija se još uvijek nalazi pri vrhu ljestvice najprofitabilnijih industrija te se i u vrijeme globalne krize pokazala prilično otpornom. Konstantan rast prihoda poduzeća unutar industrije, koncentracija kapitala i učestala preuzimanja i spajanja karakterizirale su ovu industriju u proteklom periodu. Zanimljiv je podatak da 20 najvećih farmaceutskih korporacija pokriva oko 60% svjetskog tržišta.

Pliva Hrvatska uvjerljivi je lider farmaceutskog tržišta u Hrvatskoj s preko 3,3 mlrd.

kuna prihoda u 2012, što je porast od 20% u odnosu na godinu ranije. Istovremeno je Pliva Hrvatska i najprofitabilnija među promatranim kompanijama na razini neto dobiti s maržom od preko 20%, dok je na EBITDA razini ispred nje puno manja kompanija

600 milijuna Kuna PriHoda ostvario je beluPo

Hospira Zagreb s gotovo 31% marže, koja je ujedno zabilježila i 55% rasta prihoda u 2012. u odnosu na prethodnu godinu. Nakon Plive po visini prihoda dolaze Belupo i JGL s preko 600 milijuna kuna i sličnom profitabilnošću, pri čemu je Belupo ipak nešto uspješniji. Pogledamo li kumulativno, vidimo da su najprofitabilniji proizvođači lijekova u Hrvatskoj oni najveći koji se prvenstveno bave proizvodnjom generika. Nasuprot tome, manji proizvođači koji proizvode ponajviše bezreceptne lijekove imaju puno jaču konkurenciju i ne uspi-

jevaju postići toliko visoke marže.

Ipak, sve promatrane kompanije posluju pozitivno i na kraju 2012. su zabilježile neto dobit, što je izuzetno dobar znak s obzirom na tešku gospodarsku situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi. Industrija ima trend konstantnog rasta, koji bi prema nekim procjenama trebao prosječno iznositi oko 5 do 8% godišnje u dugom roku. Model koji primjenjuje londonski “Business Monitoring International” otkriva da će svjetsko tržište lijekova ostvarivati rast i u narednim godinama.

bluesun hotels & resorts

Mjesto dobre energije.

Hoteli, Kongresi, Wellness & Spa, Izleti

Sunce Koncern d.d.

Spojili smo ugodnu mediteransku klimu i kontinentalni šarm Hrvatskog zagorja, kristalno čisto more i zelenilo livada s vrhunskim smještajem, gastronomskim doživljajem, vinskom tradicijom te wellness iskustvom.

BOL bluesun hotel elaphusa - bluesun hotel borak - bluesun hotel bonaca BRELA bluesun hotel soline - bluesun hotel berulia - bluesun hotel marina - bluesun hotel maestral STARIGRAD PAKLENICA bluesun hotel alan TUČEPI bluesun hotel afrodita - bluesun hotel alga - bluesun hotel kaštelet - bluesun hotel neptun MARIJA BISTRICA bluesun hotel kaj +385 1 3844 288, +385 99 3844 288 sales@bluesunhotels.com - www.facebook.com/BluesunHotels

Top 505

Kolovoz/2013.

Analiza sektora Telekomi

56

Konsolidacija Predstoji poslagivanje odnosa lokalnih tvrtki s maticama unutar EU

Očekuju se nova ulaganja V

rijednost domaćeg telekom tržišta trenutačno je na razini od 12,7 milijardi kuna i pod utjecajem recesije bilježi kontinuirani pad. Mobilna telefonija čini 51,3 posto tržišta, fiksna telefonija 24,2 posto, a 18,5 posto pristup internetu. Prema analizama Hakoma mobilni broadband raste i dosegao je na kraju prošle godine 326,34 tisuće korisnika, dok je kod fiksnog širokopojasnog pristupa internetu taj broj dosegao 890,27 tisuća. Ukupno je tako na kraju 2012. u Hrvatskoj na internet bilo spojeno 1,22 milijuna korisnika.

Podaci Hakoma pokazuju i da je gustoća broja širokopojasnog pristupa manja od EU prosjeka, ukupno iznosi 28,36 posto, a samo 20,75 posto u fiksnoj telekom mreži. “Po broju prenesenih brojeva i u pokretnim i u nepoketnim komuni-

kacijama smo u samom vrhu u Europi.

U pokretnim komunikacijama Hrvatska općenito drži korak s Europom, a raspodjelom digitalne dividende stvorene su nove mogućnosti za povećanje gustoće širokopojasnih priključaka u ovom dijelu. No, ono što bi htjeli popraviti je gustoća širokopojasnih priključaka po čemu

smo ispod prosjeka EU”, izjavio je Dražen Lučić, predsjednik Vijeća Hakoma na 9. Telekom Areni. U prvoj polovici godine tri najveća telekomuPodaci HaKoma nikacijska operatera, koja čine glavninu PoKazUjU ulaganja na tržištu, da jE gUstoća povećala su kapitalne broja investicije za 39,73 posto na 849 milijuna široKoPojasnog kuna (112,7 milijuna PristUPa manja eura). Znatniju inveod EU ProsjEKa sticijsku živost, upozoravaju analitičari, sada prvenstveno koči nekonsolidirano tržište. Ekonomski anali-

tičar Ante Babić izjavio je da se u Hrvatskoj i regiji očekuje još ulaganja u telekomunikacije.

“U cijeloj regiji se očekuju daljnja ulaganja u telekomunikacije jer je to sektor koji nije zasičen investicijama, ali u Hrvatskoj će na to utjecati i činjenica da smo ušli u EU i da nam predstoji konsolidacija tržišta i poslagivanje odnosa lokalnih tvrtki s maticama unutar EU”, kaže Babić koji očekuje pregrupiranja na relaciji Deutsche telekom - Hrvatski telekom, Telekom Austria - Vipnet i Telenor - Tele2.

TETRA PAk

inovacije koje su promijenile izgled prehrambene industrije

V

iše od pola stoljeća poslovanja diljem svijeta i nebrojene proizvodne inovacije učinili su Tetra Pak® vodećom svjetskom kompanijom u proizvodnji rješenja za preradu i pakiranje prehrambenih proizvoda.

Njihovi sigurni, inovativni i ekološki prihvatljivi proizvodi korjenito su izmijenili način pakiranja i distribucije hrane širom svijeta. Danas oni zadovoljavaju potrebe stotina milijuna ljudi u više od 170 zemalja u kojima je kompanija prisutna.

Profitabilni rast u skladu s društveno odgovornim poslovanjem, odgovorno vođenje industrije i održivost ugrađeni su u svakodnevni rad više od 23.000 zaposlenika i 42 proizvodna pogona diljem svijeta, koji godišnje isporučuju više od 167 milijardi komada Tetra Pak ambalaže. Slogan kompanije �ŠTITI ŠTO JE DOBRO™�(“PROTECTS WHAT’S GOOD™”) odražava viziju stvaranja hrane koja je sigurna i svuda dostupna.

Povijest bogata inovacijama U proljeće 1951. godine medijima je predstavljen novi sustav za kartonsko pakiranje hrane koji je odmah privukao golemu pozornost. Tom inovacijom započela je priča o Tetra Paku. Sljedeći veliki iskorak dogodio se 1968., kada se na tržištu pojavila ambalaža pravokutnog oblika, nazvana Tetra Brik Aseptic. Iako je od njegova predstavljanja prošlo više od 40 godina, Tetra Brik Aseptic je i danas jedan od najprodavanijih proizvoda kompanije, a proglašen je i najinovativnijim izumom u tehnologiji prehrambene industrije.

Inovativna rješenja su obilježila poslovanje kompanije i u nadolazećim godinama, određujući tako njezinu uspješnost. Riječima osnivača Tetra Paka Rubena Ra-

usinga, učiniti nešto što još nitko nije učinio zapravo je vrlo teško. Baš iz toga razloga inovacije su u Tetra Paku rezultat ukupnog procesa razvoja ideje u proizvod ili novog načina rada koji dodaje vrijednost poslovanju. Inovacija obuhvaća sve, od stvaranja ideje do osvajanja tržišta novim ili poboljšanim proizvodom i predstavlja jedan od glavnih temelja rasta i razvoja kompanije.

Na hrvatskom tržištu od samih početaka U Hrvatskoj je Tetra Pak prisutan gotovo od samih početaka, skoro 50 godina, a početkom devedesetih je otvoreno i predstavništvo kompanije. Osim uspješnih dugogodišnjih partnerskih odnosa s većinom kompanija u prehrambenoj industriji, Tetra Pak u Hrvatskoj kontinuirano razvija niz mogućnosti za daljnji razvoj tržišta.

Hrvatskim proizvođačima hrane nudi se znanje i globalno iskustvo u prehrambenoj tehnologiji, dok stručno razumijevanje tržišta može podržati njihove marketinške inicijative. Tradicionalnim prehrambenim proizvodima u Tetra Pak ambalaži poput mlijeka i mliječnih proizvoda, sokova i rajčice sve se više pridružuju i vino te druga alkoholna pića, sve vrste ulja, umaka, juha, gotovih jela, ali i pojedinih krutih proizvoda poput kukuruza ili graška.

Društveno odgovorno poslovanje U duhu slogana kompanije Tetra Pak kontinuirano osmišljava projekte kroz koje može vratiti zajednici u kojoj posluje te zaštititi okoliš. U Tetra Paku vjeruju kako pozicija svjetskog lidera donosi odgovornost koja se ne može i ne smije zanemariti, a profitabilan rast može se ostvarivati u skladu s održivošću okoliša i praksom društveno odgovornog poslovanja.

Top 505

Kolovoz/2013.

Analiza sektora Prehrana

58

Problem jeftini strani proizvodi

Godina krize Prehrambena industrija veliki je izvoznik, ali problem je domaće tržište

P

oduzeća u prehrambenoj i industriji pića tek su lani počela drastično osjećati posljedice ekonomske krize, ističe se u novom broju Sektorskih analiza Ekonomskog instituta posvećenog prehrambenoj industriji. Autor Zoran Aralica kao jedan od razloga navodi povećani uvoz jeftinije hrane. Iako je prehrambena industrija i peta najveća izvozna grana unutar prerađivačke industrije, uvoz hrane i pića daleko nadmašuje izvoz. U studiji se ističe i da je vodećih 10 prehrambenih kompanija lani ipak ostvarilo

10 vodećih Prehrambenih KomPanija iPaK je lani ostvarilo rast Prihoda rast prihoda, i to za 2 posto, ali tekuća likvidnost im se pogoršala za 9 posto, a razina zaduženosti povećana je za 2,3 posto. Prosječna proizvodnost rada kluba 10 najvećih porasla je 7,4 posto zbog poveća-

nja prihoda i smanjenja broja zaposlenih. Sastav 10 najvećih u prehrambenoj industriji ostao je lani nepromijenjen, ali se promijenio njihov redoslijed. Najveće povećanje prihoda u odnosu na prošlu godinu ostvarili su Viro tvornica šećera (25,9 posto) i PIK Vrbovec (9,7 posto), a najveće smanjenje Franck (-5,8 posto) i Dukat (-4,8 posto).

Nepovoljna očekivanja makroekonomskih kretanja u ovoj godini, kao i neizvjesna situacija oko trgovinskog režima Cefte, ne daju povoda za optimizam u pogledu poboljšanja financijskih rezul-

tata u industriji prehrambenih proizvoda i pića. To znači, kaže Aralica, da će udruživanje u cilju jačanja konkurentskog položaja kroz stvaranje lanaca novih i dodanih vrijednosti biti izgledan scenarij za budućnost poduzeća u tim sektorima. “Za manja će presudno biti pozicioniranje na nacionalnim tržištima, dok će za velike kompanije važne biti formalna i neformalna suradnja sa sličnim poduzećima u regiji. Pritom je moguć i scenarij stvaranja novih nadnacionalnih poduzeća u cilju sudjelovanja više manjih poduzeća na trećim tržištima”.

Top 505

Kolovoz/2013.

Intervju

59

Andrea Šumanovac, predsjednica Uprave Unex grupe i Unex Media o rezultatima u 2012.

Prilagodba promjenama put prema uspjehu

U

nex je najuspje­ šnija agencija u 2012. prema poda­ cima Fine. U čemu leži tajna uspjeha unatoč lošim tržišnim uvjetima razgovarali smo s Andreom Šumanovac, predsjednicom Uprave Unex grupe i Unex Media.

Koje promjene u smjeru poslovanja su dovele do ostvarenih dobrih poslovnih rezultata u 2012. godini?

Poslovanje je potrebno kon­ stantno unaprjeđivati i kon­ trolirati, kao i kontinuirano pratiti trendove kako bi spre­ mno dočekali promjene. Naša poslovna filozofija je od poče­ taka precizno vođena, pa je prirodan rast i razvoj agen­ cija u svim pogledima bio logi­ čan slijed. Rezultati u 2012. potvrda su dugogodišnjeg ispravnog načina rada i jasne prilagodbe poslovanja aktual­ nom trenutku.

Koliko su se oglašivački trendovi promijenili u

proteklih dvije do tri godine?

Oglašivački trendovi u Hrvat­ skoj idu u korak s internaci­ onalnim trendovima. Već je deplasirano govoriti o krizi, no uz ostale indikatore promjena i ona je svakako utjecala na globalnu sliku tržišta, a samim time i na promjene trendova.

Oglašivačke kampanje moraju biti izuzetno kreativne, ne samo zbog kreative same, već primarno u smislu postizanja poslovnih ciljeva klijenata. U medijskom smislu, više nego ikada potrebno je upotrije­ biti puno znanja i kreativno­ sti kako bi se poruka preni­ jela na najbolji mogući način.

Najviše promjena u proteklih nekoliko godina dogodilo se u području digitalnog oglašava­ nja i integriranih oglašivačkih kampanja.

Koliko je teže upravljati budžetima klijenata sada u odnosu na ranije?

Upravljanje investicijama i budžetima klijenata oduvi­ jek je bio odgovoran i zahtje­

van posao bez obzira radi li se o velikim, srednjim ili malim klijentima. Svaki klijent i nje­ gova investicija jednako su bitni i vrijedni te svakome od njih pristupamo s jednakom pažnjom i profesionalnošću s primarnim ciljem zaštite inte­ resa klijenta i ostvarivanjem najbolje vrijednosti za ulo­ ženo.

Na tržištu se pojavilo i dosta malih agencija, koliko one utječu na promjene u poslovnim rezultatima?

Pojava konkurencije je zdrava i poticajna. Područja marke­ tinških servisa su brojna, a posebno u segmentu digital­ nog oglašavanja, što je pret­

postavka da svatko s jasnom poslovnom dugoročnom vizi­ jom može naći svoje mjesto. S druge strane oni koji su svoje pozicije već osvojili, dodatno su potaknuti da se bore zadr­ žati ih.

Postaje li hrvatsko tržište prezasićeno agencijama?

Ne bih rekla da tržište postaje prezasićeno, jer je do svojevr­ snog pročišćavanja već došlo, a pojava novih specijalizi­ ranih agencija govori u pri­ log tome da prostora još ima.

Svjetski trend je udruživanje s ciljem osnaživanja i osigu­ ranja poslovnih rezultata, što je također izvjesna pojava i na našem tržištu.

Top 505

Kolovoz/2013.

Analiza sektora IT

60

Očekuje se rast prodaje tableta Manje softvera Rast potražnje za hardverom ukazuje na nerazvijenost tržišta

U

Hrvatskoj je lani prodano pametnih mobitela za 859,5 milijuna kuna i tableta za 135,4 milijuna kuna, a u ovoj godini IDC Adriatics navodi da se očekuje daljnji rast tog tržišta. Istraživanje pokazuje da se u Hrvatskoj pametnih mobitela kupuje gotovo u jednakoj vrijednosti kao i osobnih računala, a kad se zbroji prodaja pametnih mobitela i tableta onda je vrijednost prodaje identična.

Jedino što im parira je mrežna kunama je hrvatsko IT tržište, koje obuhvaća prodaju oprema.

Boris Žitnik, direktor domaćih i stranih IT tvrtki IDC-a Adriatics ističe pojavu na području Hrvatske te time i širenje softverskih star- ne uključuje izvoz domaćih IT tvrtki, imalo tupa okrenutih nula posto rasta izvozu. Uz to, vrina 6,16 milijardi jednost IT tržikuna. U eurima šta u 2012. prikaje hrvatsko IT zao je u dolarima, posto Raslo tržište poraslo za eurima i kunama, a ovisno u kojoj se je hRvatsKo It 0,1 posto na 827 tRžIšte aKo milijuna eura, a u valuti gleda može se Računa u dolarima palo za se izvesti drukeuRIma 8,6 posto na 1,05 čiji zaključak. U

0,1

mlrd. dolara. Žitnik kaže da su dva proizvoda od kojih se očekuje da će biti glavni generatori rasta na domaćem IT tržištu pametni mobiteli i tableti.

Pojašnjava da su dominacija i rast potražnje za hardverom karakteristike informatički nerazvijenih tržišta. ”Jedino softver i IT usluge imaju veće profitne marže i značajniji udio domaće proizvodnje, pa njihov pad znači da domaće IT tvrtke neće imati oslonac na terenu”, pojašnjava Žitnik.

ra IT

a su očeeratržileti. cija i rom ički dino veće jniji , pa e IT c na k.

Pozivamo Vas da se prijavite na jedan od najinovativnijih meunarodnih poslijediplomskih studija menadæmenta na svijetu* me–unarodni poslijediplomski studij menadæmenta

Executive MBA Osposobite se za ulogu uspjeπnoga rukovoditelja i pridruæite se skupini od 1000 MBA-diplomaca IEDC-a iz 70 zemalja, koji su danas na vaænim rukovoditeljskim poloæajima πirom svijeta.

Nezaboravno iskustvo uËenja doæivjet Êete:

• s meunarodno afirmiranim profesorima,

• u kreativnom okruæenju koje motivira i nadahnjuje,

• meu polaznicima iz brojnih zemalja i • uz moguÊnost tri razliËite dinamike pohaanja modularnog MBA-studija.

doæivite iskustvo iedC-ovog mBa-studija 5. rujna na danu otvorenih vrata ili se prijavite na jednodnevno besplatno sluπanje predavanja u bilo koje doba tijekom rujna 2013. rok za prijavu na studij, koji poËinje u veljeËi 2014. godine, je 1. studenog 2013.

IEDC-Poslovna škola Bled, Fakulteta za podiplomski študij managementa, Prešernova cesta 33, 4260 Bled, Slovenija, T: +386 4 57 92 500, info@iedc.si, www.iedc.si * Prema izboru meunarodnog udruæenja AMBA, MBA-studij na IEDC-u je 2012. godine uvrπten meu Ëetiri najinovativnija MBA-programa na svijetu.

ExecutiveMBA_200x265_novo_HR.indd 1

8/19/13 2:25 PM

Top 505

kolovoz/2013.

62

Analiza sektora Turizam

Hrvatska je u 2012. godini raspolagala s ukupno 880 tisuća kreveta, Prošle godine što je za Prosječna PoPUnjenost 55 tisuća manje (rast kaPaciteta iznosila je 6%) nego 71,3 dana; tUristi sU, U godinu ProsjekU, U Hrvatskoj prije, a razlog pada boravili 5,3 dana kapaciteta nastao je privatnim smještajnim kapacitetima jer putničke agencije više ne iskazuju mjesečni turistički promet. Prosječna popunjenost kapaciteta iznosila je 71,3 dana. Turisti su, u prosjeku, u Hrvatskoj boravili 5,3 dana. Od ukupnog broja raspoloživih kapaciteta 46% otpada na privatni smještaj, 26% na kampove, te svega 15% na hotele. Najveću popunjenost smještajnih kapaciteta imali su hoteli i aparthoteli sa 128 dana (2 dana više nego prethodne 2011. godine), a prosječni broj dana boravka turista u hotelima i aparthotelima iznosio je 3,8 dana.U razdoblju od 2009. do 2012. godine broj kreveta u Republici Hrvatskoj padao je po stopi od 1%, a ukupna iskorištenost kapaciteta rasla je po Rast iz godine u godinu U 2012. godini 3,3 posto više turista stopi od 5,7%. Najviše su, u prosjeku 2,2% godišnje, rasli hoteli, a iskorištenost kapacioglo bi se reći više nego godinu prije, a uku- stranih turista ( +4,5%), a koji teta u hotelima veća je, u proda globalna eko- pno je ostvareno 62,7 mili- su ostvarili 57,5 milijuna noće- sjeku, za 2,7%. Slijede kućannomska kriza nije juna noćenja ii 4% više nego nja (rast od 5% u odnosu na stva s prosječnim padom krezahvatila hrvatski 2011. godine. Strani turisti 2011. godinu). Domaći turisti veta od 2,4%, a iskorištenost turizam. Tako u 2012. godini čine 88% ukupnog turistič- bilježe pad turističkog pro- kapaciteta rasla je po stopi od bilježimo 11,8 milijuna dola- kog prometa, pa je tako zabi- meta od 4% u dolascima i 7,5%. Smještajni kapaciteti zaka turista, što je za 3,3% lježeno 10,4 milijuna dolazaka 7% u noćenjima. Republika kampova se nisu mijenjali.

Nisu osjetili globalnu krizu M

Seal of Success Chief Executive MBA is the most prestigious educational program in SEE specially designed to fit the schedule of CEOs and Board Members.

Find out more: www.cotrugli.eu/cemba +385 (0) 99 219 1881

Zagreb/belgrade/ljubljana/luxembourg

Top 505

Kolovoz/2013.

Analiza sektora Automobili

64

U 2012. godini prodaja je pala za 23,85 posto

Još jedna loša godina Pad prodaje Hrvatsko tržište automobila u 2012. bilježi neslavan pad prodaje koji je nastavljen iz mjeseca u mjesecu, blagi opimizam donose rezultati za lipanj 2013.

P

rema informacijama agencije Promocija Plus o registracijama novih osobnih automobila hrvatsko tržište automobila u 2012. bilježi neslavan rekordni pad prodaje koji je nastavljen iz mjeseca u mjesec.

Ovogodišnji lipanj drugi je najbolji mjesec po prodaj novih automobila, no veselju nema mjesta, jer znakovi oporavka hrvatskog tržišta novih automobila nisu na vidiku.

Prema informacijama agencije Promocija Plus o registracijama novih osobnih automobila hrvatsko tržište je zabilje-

žilo samo 15.384 registriranih novih automobila. Očajna i nikakva prodaja novih auto-

mobila na hrvatskom tržištu se nastavlja i u šest mjeseci 2013. Ako se nastavi istim tempom, to bi značilo da bi na kraju 2013. godine mogli očekivati na Kraju 2013. brojku od 31.000 prodanih novih automogodine mogli bi bila, što je jako slabi očeKivati brojKu rezultat. od 31.000 prodaniH U lipnju 2013. registrirano je 3190 novih noviH automobila automobila, a u istom u HrvatsKoj mjesecu2012.prodano je 3365 novih automobila. U prvih šest mjeseci 2013. registrirano je samo 15.384 novih automobila, a u istom

razdoblju 2012. registrirano je 20.201 novi automobil, pa je prodaja pala za 23,85 posto.

Najprodavanija marka u šest mjeseci 2013. opet je uvjerljivo Volkswagen koji je prodao ukupno 2567 osobnog automobila. Prosinac je postao uvjerljivo najlošiji mjesec po prodaji u 2012., što je posljedica neodgovornog ponašanja Vlade koja je najavila kako će automobili pojeftiniti u 2013. godini, a u biti će poskupjeti.

Već je bio alarmantan podatak kako je prodaja u studenom dosegla samo 1631 automobil što je 1403 komada manje nego u studenom 2011.

ENERGETSKA TVRTKA BUDUĆNOSTI

www.petrol.hr

Rastimo zajedno!

Vaš Petrol

Top 505

Kolovoz/2013.

Analiza sektora Energetika

66

Magnet za investicije Važna je strategija Riječ je o jednom od sektora koji je zanimljiv i stranim investitorima, a mogao bi privući izravna inozemna ulaganja ako država sredi zakonodavne okvire

U

laganje u energetski sektor predstvalja veliku priliku za Hrvatsku.

Riječ je o jednom od sektora koji je svakako zanimljiv i stranim investitorima i mogao bi privući izravna inozemna ulaganja, stoji u sektorskoj analizi Raiffeisen banke. Osim toga, sinergijskim promišljanjem i uklađivanjem sa strategijama razvoja drugih područja i sektora ostvario bi se značajan pozitivan utjecaj na rast domaćega gospodarstva. Ulaganje u obnovljive izvore energije za sobom povlači i upotrebu novih tehnologija i opreme, od kojih bi se dio mogao proizvoditi u Hrvatskoj.

Gradnja novih postrojenja za proizvodnju električne energije pridonijela bi oživljavanju građevinskog sektora. Naposljetku, pozitivni učinci vidjeli bi se u međunarodnoj razmjeni, zaposlenosti i u BDP-u. Zbog dugogodišnjeg slabog ulaganja i dotrajalosti postojećih kapaciteta, pred nama je novi investicijski ciklus u energetici te ga treba znati pametno iskoristiti.

Vlastitom proizvodnjom Hrvatska trenutačno podmiruje oko 50% svojih potreba za energijom, što znači da polovinu energije uvozi, pri čemu je trend da se ta slika pogoršava.

Udio nafte i naftnih derivata u potrošnji primarne energije u Hrvatskoj danas iznosi oko 50%, a prirodnog plina oko 25%, pri čemu će se uvozna ovisnost u budućnosti povećavati. Nafta, prirodni plin i ugljen tri su glavna izvora energije u Hrvastkoj. U idućih dvadeset godina očekuje se smanjenje udjela potrošnje nafte, ali i prirodnog plina te ugljena u ukupnoj potrošnji zbog usmjeravanja na obnov-

ljive izvore energije. Naime, Hrvatska već sad uvozi oko 80% nafte koju troši pa će se u nedostatku novih kapaciteta udio uvoza još povećati.

Slično je i s prirodnim plinom čija, će proizvodnja s trenutačnih 70% do 2030. godine pasti na 30% potrošnje. Procjene Strategije energetskog razvoja govore da je potencijalno najznačajniji obnovljivi izvor energije u Hrvatskoj biomasa, koja se odnosi na drvenu

biomasu i biomasu iz poljoprivrede. Strategijom je postavljen cilj da će se u 2030. godini od ukupnog potencijala biomase u Hrvatskoj čak 72% koristiti u energetske svrhe.

Međutim, takva procjena podrazumijeva razvoj drvne industrije s obzirom na to da se trenutačno oko 50% oblovine, a time i biomase izvozi.

Osim biomase, veliki prirodni potencijal leži u iskorištavanju energije vjetra i sunca.

Hrvatska već sad uvozi oko 80% nafte koju troši

Automati za vodu i prirodna izvorska voda

Kava za doručak Coffee for breakfast • Jedinstven i revolucionaran sustav u Hrvatskoj i svijetu • Servis / podrška 24h na dan na području cijele RH • Sustav za male i velike hotele • Samo najbolje za Vaše goste uz konkurentne cijene • Uz naš sustav nema granica u broju gostiju – Vi određujete granice • Pružamo podršku za coffe breakove, cateringe...

• Oprema / aparati vrhunske kvalitete i lijepog izgleda na korištenje

NAJBOLJA VODA PO NAJPOVOLJNIJIM UVJETIMA

TEL: + 3851 1 2451-804 www.matic.hr info@matic.hr

Top 505

Kolovoz/2013.

Odolijevaju krizi Pet godina negativnih trendova u gospodarstvu uzima danak

I

pad posl odo No, god

Hrv nost vanj god gosp obil van

Postojano poslovanje, ali uz manju dobit

Financijski sektor Banke

I

Piše: Tin Bašić Fotografije: Fotolia

ako se do kraja godine mnogi u Hrvatskoj nadaju oporavku, zapravo se spremaju na još veći pad. Tako i bankari koji su u posljednjih nekoliko godina odolijevali udarima krize.

No, njihva dobit iz godine u godinu je manja.

“Bankarski sustav u Hrvatskoj karakterizira stabilnost, no i otežani uvjeti poslovanja s obzirom na gotovo pet godina negativnih trendova u gospodarstvu. Prošlu godinu obilježio je proces razduživanja banaka kod vlasnički

aktiva banaka banka ZAGREBAČKA BANKA PRIVREDNA BANKA ZAGREB ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK RAIFFEISENBANK AUSTRIA HYPO ALPE-ADRIA-BANK SOCIÉTÉ GÉNÉRALE-SPLITSKA BANKA HRVATSKA POŠTANSKA BANKA OTP BANKA HRVATSKA VOLKSBANK KREDITNA BANKA ZAGREB izvor: HNB

povezanih grupacija”, poručuju iz Raiffeisen banke. Ta je banka 2012. godinu završila sa 432,15 milijuna kuna dobiti

aktiva u tisućama kuna 104,397.458 68,951.902 58,687.201 35,668.115 34,693.455 26,466.866 17,039.388 13,369.323 8,261.024 3,202.403

prije oporezivanja. Podaci HNB-a pokazuju da su banke su u prošloj godini zaradile četvrtinu manje nego u 2011.

69

Prema podacima Hrvatske narodne banke, domaći bankarski sustav u 2012. ostvario je dobit od ukupno 2,81 milijardu kuna, što je za 967 milijuna manje nego godinu prije.

Loša godina

Usporedi li se lanjska dobit s prijašnjim vremenima, poslovanje bankarskog sektora bilo je najlošije u posljednjih devet godina.

U 2003. godini banke su zaradile 2,72 milijarde i od tada im je dobit više-manje rasla. Uzlazni trend vrhunac je imao do 2008. kada su domaći kreditori zaradili

OSIGURANJE POTRAŽIVANJA – RJEŠENJE ZA NEPLAĆANJE KUPACA Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. je specijalizirano za osiguranje naplate domaćih i inozemnih potraživanja.

Osiguranje potraživanja je najpouzdanija zaštita od rizika neplaćanja Vaših kupaca. Pružamo cjelovitu financijsku uslugu – uz isplatu odštete u slučaju rizika, pratimo i upravljamo rizicima naplate te provjeravamo platežnu sposobnost Vaših kupca.

ŠTO DOBIVATE OSIGURANJEM POTRAŽIVANJA? OSIGURAJTE RIZIKE KOJI DOVODE DO NEPLAĆANJA KUPACA

 stručnu procjenu i praćenje rizika Vaših kupaca  sigurnost naplate – isplata štete u slučaju neplaćanja Vaših kupaca  koncentraciju resursa na rast prodaje i povećanje konkurentnosti  kvalitetnije upravljanje potraživanjima  zaštitu likvidnosti i rentabilnosti Vašeg poslovanja  aktivno sudjelovanje u naplati potraživanja kao i u troškovima povezanim s naplatom potraživanja  lakši pristup izvorima financiranja kod poslovnih banaka

Prijenos rizika na Hrvatsko kreditno osiguranje – doprinos sigurnosti poslovanja! www.hkosig.hr, tel. 01/ 5630 600; 5630 605; 5630 615, e-mail: info@hkosig.hr, ili nas posjetite na adresi Bednjanska 14, Zagreb

Top 505

Kolovoz/2013.

70

Financijski sektor Banke

4,61 milijardu kuna što je čak 63 posto viša nego što su 32 banke ukupno zaradile prošle godine. Godinu nakon rekordnih razina, a riječ je o 2009., zarada je pala za 1,33 milijarde na 3,27 milijardi. I od tada je opet rasla do 2012. Lanjski pad dobiti banaka očekivan je s obzirom na njihovu prošlogodišnju manju kreditu aktivnost koja je uzrokovana višegodišnjom krizom u gospodarstvu, što je pak dovelo i do sve lošijih portfelja i rasta udjela loših kredita koji su u trećem tromjesečju premašili razinu od 14 posto.

Pad kredita

“Kompleksno makroekonomZaba je u prošloj godini sko okruženje već petu godinu ostvarila 1,1 milijardu zaredom Kuna dobiti prije negativno opreZivanja; Zaba je utječe na sve segmente gosujedno i najveća banKa u podarstva pri HrvatsKoj s aKtivom na čemu bankarKraju prosinca od 104,39 ski sektor nije iznimka. Slaba milijardi Kuna osobna potrošnja zbog rastuće nezaposlenosti i smanjenje kupovne moći te slaba investicijska aktivnost ostaju ključni razlozi niske potražnje, odnosno pada kreditne aktivnosti, i ograničenog potencijala generiranja prihoda ban- turiranje poduzeća rezultira cilju unapređenja efikasnokarskog sektora”, smatraju u daljnjim povećanjem nepri- sti i kvalitete isporuke, izvrZagrebačkoj banci. snost usluge, ulaganje u spohodujućih kredita.

Ističu da usporena pro“Naš je fokus u 2013. sobnost anticipiranja potreba vedba regulative usmjerene podržati gospodarski opo- naših klijenata i kreiranje na rješavanje problema podu- ravak poticanjem kreditne održivog poslovnog modela, zeća suočenih s poteškoćama aktivnosti radi financiranja ostaju temelji naše strategije u poslovanju i nedostatak svje- ulaganja i projekata privatnog i u narednom razdoblju”, kažu žeg vlasničkog kapitala nuž- i javnog sektora, uz adekvatnu u Zabi. Ta je banka u prošloj nog za financijsko restruk- procjenu rizika. Inovacije u godini ostvarila 1,1 milijardu

kuna dobiti prije oprezivanja. Zaba je ujedno i najveća banka u Hrvatskoj s aktivom na kraju prosinca od 104,39 milijardi kuna. Iduća po aktivi ali i dobiti je Privredna banka Zagreb. U prošloj je godini ostvarila dobit prije oporezivanja od 1,03 miliajrde kuna, a aktiva joj je bila 68,95 mili-

Top 505

Kolovoz/2013.

Financijski sektor Banke

72

jardi kuna. Iz Societe Generale Splitske banke, koja je u prošloj godini bila šesta banka po aktivi u Hrvatskoj (26,46 milijardi kuna) porućuju da će domaće bankarsko tržište i dalje biti obilježeno prije svega rastućim rizicima, slabom potražnjom za kreditima te opadajućom profitabilnosti.

Odgađanje reformi

“Očekujemo da će se nastavi smanjivati kreditna aktivnost prema privatnom sektoru na razini sustava u drugom dijelu ove godine.

Višegodišnja recesija te snažan rast nezaposlenosti rezultirat će i daljnjim pogoršanjem kvalitete kreditnog

portfelja, odnosno rastom udjela ‘loših kredita’.

Osim visokih rizika plasmana, na rast rezervacija uvelike će utjecati i promjene u regulatornim zahtjevima.

Na pad profitabilnosti banak utjecat će i vjerojatni nastavak smanjenje kamatne marže”, objašnjavaju u SG Splitskoj banci. Kada govore o pesimističnim scenarijima, naglašavaju da odgađanje fiskalne konsolidacije te strukturnih reformi pojačava rizik od takvog scenarija.

“Ipak, stabilizacija na međunarodnim financijskim tržištima umanjuje mogućnosti ispunjenja nepovoljnih scenarija u kratkom roku”, optimistični su u toj banci.

komentar stručnjaka Nakon usporavanja recesijskih tendencija u prvoj polovici godine,domaćegospodarstvoseudrugojpolovicisuočava sa se brojnim novim izazovima. “Neizvjestan ishod predstečajnih nagodbi, rast troška financiranja nakon gubitka investicijskog rejtinga, te najavljeno zaoštravanje regulative u bankarskom sektoru, kratkoročno stvaraju dodatnu neizvjesnost po kreditnu aktivnost. Nadolazeće reforme socijalnih transfera, tržišta rada te javnog sektora povrh razduživanja građana, pada raspoloživog dohotka i nezaposlenosti kratkoročno mogu negativno utjecati na povjerenje potrošača i osobnu potrošnju unatoč srednjoročnih benefita koji proizlaze iz reformi”, objašnjava glavni ekonomist Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić. Ističe da unatoč obećavajućoj turističkoj sezoni, slabija potražnja od strane glavnih trgovinskih partnera, posebno Italije i Slovenije, te konkurentski pritisci po ulasku u Europsku uniju, odnosno po izlasku iz Cefte, mogle bi dodatno smanjiti doprinos neto izvoza BDP-u.

HYPO PROTRADER

Platforma za trgovanje valutama Hypo ProTrader je specijalizirana platforma za FOREX trgovanje koja Vam omogućuje: izravan pristup svjetskim tržištima trgovanje jednim klikom po cijenama u realnom vremenu; 24 sata dnevno uplate i isplate sredstava za trgovanje bez naknada jednostavan pristup platformi putem desktop verzije, web-connecta ili pametnog telefona podršku našeg tima putem telefona, elektroničke pošte ili chat funkcije na platformi Okušajte se u trgovanju valutama na platformi koja je u potpunosti regulirana zakonima RH. Ako ste novi u svijetu forexa, na našoj internetskoj stranici možete pronaći edukativne materijale, a kako trgovanje zaista izgleda isprobajte besplatno na našoj demo platformi!

Svaki novi korisnik Hypo ProTradera dobiva besplatno uslugu HYPOsms Market Info!

Više informacija potražite na: Web: http://hypoprotrader.hypobanka.hypo.hr Email: treasury-sales.croatia@hypo-alpe-adria.hr Tel.:+ 385 1 6031 747 ili + 385 1 6031 746

Top 505

Kolovoz/2013.

Financijski sektor Banke

74

No, pesimistične brojke za bankare nastavile su se i u prvoj polovici ove godine.

Hrvatski bankarski sustav u prvoj je polovici 2013. imao 806 milijuna kuna manju dobit nego u isto vrijeme lani.

Prema posljednjim agregiranim podacima HNB-a, domaći kreditori su u prvih šest mjeseci ostvarili dobit nešto višu od milijardu kuna.

Lani su domaće banke u isto vrijeme zaradile 1,8 milijardi kuna.

Nastavi li se ovaj trend, dobit banaka u cijelog 2013. godini vrlo lako bi mogla biti jednaka ili čak manja od dobiti koju su imale u prvih šest mjeseci prošle godine.

Naime, početkom listopada na snagu stupaju dugo najavljivani postroženi propisi o klasifikacijama plasmana čije će posljedice na dobiti banke osjetiti i na kraju ove godine.

Teret krize

“Prva polovica 2013. ukazuje na nastavak nepovoljnih gospodarskih kretanja što neminovno utječe i na poslovanje banaka. U uvjetima takvog, vrlo zahtjevnog tržišnog okruženja, zadovoljni smo ostvarenim rezultatom banke, iako je iz njega i više no vidljivo da snosimo značajan teret trenutačne gospodarske situacije i objektivnih uvjeta poslovanja”, izjavio je čelni čovjek Erste banke Petar Radaković.

Ta je banka u prvom polugodištu ostvarila neto dobit od 126,5 milijuna kuna što je 53,5 posto manje nego u isto vrijeme lani kada je iznosila 272 milijuna kuna.

“Nadamo se da će buduće razdoblje donijeti potrebne reforme koje će pomoći realnom sektoru da postane konkurentan i počne zapošljavati. Bez novih radnih mjesta i nove vrijednosti u tom području teško se može očekivati izlazak iz krize. Zato je

potrebno razvijati percepciju da su poduzetnici ti koji trebaju biti generator rasta, kao i stvarati uvjete da se to lakše ostvari. Članstvo u Europskoj uniji sigurno donosi dodatne prilike za razvoj, a bankarski sektor ima dovoljno kapaciteta i spreman je pratiti sve

dobit banaka banka ZAGREBAČKA BANKA PRIVREDNA BANKA ZAGREB ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK RAIFFEISENBANK AUSTRIA HYPO ALPE-ADRIA-BANK SOCIÉTÉ GÉNÉRALE-SPLITSKA BANKA OTP BANKA HRVATSKA HRVATSKA POŠTANSKA BANKA ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG KREDITNA BANKA ZAGREB Izvor: HNB

dobit prije oporezivanja 1,103.585 1,030.213 598.161 432.149 326.492 129.753 127.604 93.762 21.496 20.689

zdrave, održive i isplative projekte“, naglasio je Radaković.

Dvije najveće

Dobit svih banaka u prvoj polovici ove godine manja je za 1,11 milijardi kuna u odnosu na 2011. godinu. Te su godine domaće banke ukupno ostvarile dobit od danas nedostižnih 2,11 milijardi kuna.

Koliko je većini domaćih kreditora situacija škakljiva, pokazuje i podatak da su dvije najveće banke u Hrvatskoj, Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb zajedno zaradile koliko i cijeli sustav. Njihova zbrojena dobit, prema posljednjim podacima sa Zagrebačke burze, iznosi 1,01 milijardu kuna.

Dakle, može se zaključiti da je dobar dio banaka u prvoj polovici ove godine poslovao s minusom.

HPB – SVE ZA PODUZETNIKE

rvatska poštanska banka nastoji biti siguran financijski oslonac domaćem gospodarskom razvitku, posebno malim i srednjim poduzetnicima.

Prepoznajući potencijal poduzetničkih projekata HPB svoje usluge kontinuirano prilagođava potrebama klijenata te aktivno potiče razvoj i oporavak hrvatskog gospodarstva. Upravo zato, Banka poduzetnicima, uz kvalitetnu financijsku potporu, pruža stručnu savjetodavnu pomoć koja u današnjim otežanim gospodarskim uvjetima ima ključnu ulogu za uspješnu realizaciju projekata.

H

Naglasak na izvozu HPB prepoznaje važnost izvoza kao temeljnog pokretača gospodarskog rasta i jačanja konkurentnosti gospodarstva te putem svojih kreditnih i ostalih proizvoda pruža potporu izvoznicima. Posebno atraktivan i konkurentan na tržištu je dugoročni kredit s putovnicom za kupnju osnovnih sredstava namijenjen trgovačkim društvima koja ostvaruju minimalno 20 posto ino prihoda od prodaje proizvoda ili usluga, uz rok do 10 godina, poček do dvije godine te kamatnu stopu od 4,75 posto.

Ponuda za brzu realizaciju projekata Cjelokupan asortiman bankarskih proizvoda i usluga, poduzetnicima je na raspolaganju u svim poslovnicama i podružnicama Hrvatske poštanske banke. Uz mogućnost oročavanja svih vrsta depozita, klijentima su dostupni proizvodi vezani uz obavljanje platnog prometa u zemlji i inozemstvu, otvaranje kunskih i deviznih računa te internetskog i kartičnog bankarstva. Nadalje, tu je niz raznovrsnih kreditno-garantnih proizvoda, odnosno različitih modela kratkoročnog i dugoročnog financiranja, uključujući eskont mjenice, otkup potraživanja te izdavanje garancija i dokumentarnih akreditiva. Uz ponudu kredita iz vlastite ponude, Banka uspješno surađuje i s drugim državnim institucijama, poput HAMAG INVEST-a, HBOR-a i drugih.

Kartica koja vraća novac Vodeći se kriterijima da poduzetnicima omogući što brže i sigurnije raspolaganje sredstvima, HPB kreira svoje kartične proizvode. Iz ponude kreditnih kartica, HPB posebno izdvaja revolving VISA Bonus plus karticu – jedinstvenu na hrvatskom tržištu. Uz sve prednosti revolving kredita, poput otplate odabranog postotka mjesečnog iznosa, ova kartica ima posebnu mogućnost povrata određenog postotka potrošenog iznosa. Postotak povrata ovisi o iznosu potrošnje putem kartice, odnosno veća potrošnja znači veći bonus koji će biti vraćen korisniku.

www.hpb.hr

Top 505

Kolovoz/2013.

Financijski sektor Osiguranja

76

Utjecaj krize Nezaposlenost i nesigurnost nagrizaju poslovanje velikih društava

Rast zabilježila samo dva osiguravatelja Piše: Božica Babić Fotografije: Fotolia

U

odnosu na godinu prije premija je manja za 107 milijuna kuna, pala je sa 9,145 na 9,038 milijardi kuna. No, bilo je i znatno gorih rezultata, najveći međugodiš-

nji pad premije unatrag desetak godina zabilježen je 2009. naspram rezultata iz 2008. kada je premija smanjena za čak 275 milijuna kuna.

Negativno od 2009.

Negativni premijski trend započeo je upravo 2009. i traje u kontinuitetu do danas.

Pa tako razlika u ugovorenoj premiji između 2012. i rekordne 2008. uz negativan predznak iznosi čak 646 milijuna kuna. Strmoglav pad premije događa se radi problema koje je kroz to razdoblje naplavila gospodarska kriza uzrokujući golemu nezaposlenost i s njom financijsku nesigurnost većine

stanovništva. Posebno plodne godine za osigurateljnu industriju trajale su između 2003. i 2008. u kojima je premija rasla u dosta visokim postotcima, u rasponu od 6,9 posto do 11,3 posto što je zabilježeno u 2006. godini.

Međutim, najveće povećanje premije iskazano u

Top 505

Kolovoz/2013.

78

Financijski sektor Osiguranja sila je te godine 1610 kuna, a na životnim osiguranjima 574 kune i to su rekordni iznosi unatrag deset godina. I dok je prošla godina u životnim osiguranjima sa prosječnom premijom od 574 kune donijela povratak na rezultat iz 2008. na neživotnim osiguranjima premija je iznosila 1535 kuna što je najbliže podatku vezanom uz 2010. godinu.

Zapošljavanje

apsolutnim iznosima u razdoblju 2003.-2012. vezano je uz 2007. koja će sa rezultatom od 865 milijuna kuna u odnosu na 2006. ostati upisana kao godina s najvećim premijskim rastom.

Pad premije

Da kriza snažno mete tržište svakako ilustrira i detalj koji otkriva da su među prvih deset osiguratelja rangira-

Za razliku od ostatka lokalne gospodarske scene, gdje je posljednjih godina broj nezaposlenih zbog posljedica ekonomske krize dramatično uvećavan u gotovo svim sektorima, industrija osiguranja istodobno je bilježila novo zapošljavanje dok se paralelno iz godine u godinu prosječna premija ostvarena po zaposleniku smanjivala. Tako U strUKtUri UKUpne je ova djelatnost u premije većine 2003. zapošljavala drUštava osigUranje 6059 osoba, a prosječna premija po od odgovornosti za zaposleniku bila je UpotrebU motornih iznad milijun kuna vozila i dalje zadržava da bi 2012. zaključili sa 11.616 zaposlenih najveći Udjel od kojih je svaki u prosjeku ostvario premiju u visini tek 778 tisuća kuna. nih po visini premije u U strukturi ukupne premije 2012. samo Alianz i Geneosiguranje od odgovornosti rali ostvarili rast premije naspram rezultata iz 2011. ugovorena premija lani je bila za upotrebu motornih vozila i Grawe i Merkur zadržali su manja 85 milijuna kuna. Kada dalje zadržava najveći udjel.

Lani je tako na autoodgostabilnost, gotovo su preslikali je riječ o visini prosječne godišsvoje rezultate dok je ostalih nje premije u odnosu na broj vornosti ugovoreno 2,94 milišest društava evidentiralo pad stanovnika i u ovoj se katego- jardi kuna premije što je više premije. Basler je najmanje riji sve do krizne 2008. doga- od trećine (32,5 posto) ukupao, ugovorio je manje osam đao kontinuirani rast da bi pne premije. Zabilježeno je skromno povećanje udjela na milijuna kuna premije dok je potom slijedilo urušavanje.

Croatia imala najveći premijNa neživotnim osigura- godišnjoj razini od 0,43 posto ski minus, u odnosu na 2011. njima prosječna premija izno- unatoč činjenici da je broj osi-

L A KO Ć I T R E B A S TA K L O .

Lagano, stabilno, ekološko. Lagano staklo ima snažne argumente kada je u pitanju zaštita našeg okoliša.

Lagano staklo smanjuje potrošnju energije i sirovina te emisija CO 2. Stabilnost i čvrstoća ostaju sačuvane, jednako kao i sve ekološke prednosti. Lakoći treba staklo – a laganom staklu treba Vetropack.

Vetropack Straža d.d.

HR-49231 Hum na Sutli, tel. +385 49 326 326, www.vetropack.hr

Top 505

Kolovoz/2013.

Financijski sektor Osiguranja

80

Prije krize životna osiguranja činila su 12 posto tržišta

guranih vozila bio manji za 16 tisuća. Rang ljestvicu skrojenu po visini premije na drugoj poziciji nastavljaju životna osiguranja, čiji je udjel u ukupnoj premiji lani dosegnuo 27,2 posto i također u međugodišnjem razdoblju bilježe povećanje od 0,64 posto.

Ugovorena premija

Premija ugovorena prošle godine na svim vrstama životnih osiguranja prelazila je 2,46 milijardi kuna i naspram učinka iz prethodne godine bila je veća za 30 milijuna kuna. Glavnina premije, čak 2,13 milijardi kuna ostvarena je na tzv. mješovitim policama životnih osiguranja. I dok su autosoiguranja prošle godine evidentirala manje zaključenih polica

na životnim osiguranjima dogodio se rast iskazan kroz više od 22 tisuće novougovorenih polica.Kasko osiguranje unatoč zabilježenom padu i premije i tržišnog udjela drži treće mjesto top premijske ljestvice. U godinu dana premija je manja za gotovo 58 milijuna

kuna, a tržišni udjel smanjen je sa 8,72 na 7,97 posto. Premija na kasko osiguranjima vozila u konstantnom je padu od 2009. i to godišnje u visini od oko deset posto. Prije kriznog razdoblja ova je premija prisvajala oko 12 posto tržišta, a na tako visok udjel utjecala

je višegodišnja izvrsna prodaja novih vozila.

Imovina

Premija ugovorena na osiguranju imovine na razvijenim tržištima u pravilu vrlo visoko kotira na ljestvici. S lani ugovorenih 709 milijuna kuna na

prihodi i premija osiguravatelja Naziv Zaračunate bruto premije CROATIA OSIGURANJE D.D. 2.707.693.805 ALLIANZ ZAGREB D.D. 1.089.353.535 EUROHERC OSIGURANJE DD 976.173.022 JADRANSKO OSIGURANJE D.D. 627.012.874 CROATIA LLOYD D.D. ZA REOSIG. 427.743.735 KVARNER VIENNA INSURANCE G. D.D. 412.009.815 BASLER OSIGURANJE ZAGREB D.D. 404.001.236 GRAWE HRVATSKA D.D. 391.703.499 TRIGLAV OSIGURANJE D.D. 347.861.772 GENERALI OSIGURANJE DD 336.501.175

Ukupan prihod 2.796.057.422 1.191.274.352 1.055.738.761 674.970.812 240.513.048 397.480.441 549.681.550 531.997.945 369.422.950 318.574.624

Br. zaposlenih (sati rada) 2721 1552 1022 772 34 581 573 615 497 436 Izvor: FIna

offset

rotacija

uvez

dorada

Radnička cesta 210 HR-10000, Zagreb

info@gzh.hr I www.gzh.hr

Top 505

Kolovoz/2013.

Financijski sektor Osiguranja

82

ovdašnjem tržištu plasirala se na četvrtu poziciju. Kriza je i tu ostavila negativan trag, na godišnjoj razini premija je manja za više od 46 milijuna kuna. Strah od elemntarnih nepogoda i požara ipak je disciplinirao dio Hrvata, rezultat toga je rast ove vrste premije sa 566 milijuna kuna iz 2011. na 587 milijuna kuna u prošloj godini. Budući da se i ova premija veže uz imovinu ispada da je ukupno osiguranje imovine lani iznosilo 1,29 milijardi kuna što je dva posto manje nego u 2011.

Visoka koncentracija

Rekordan iznos premije na imovinskim osigurnjima vezan je uz 2009. kada je ostvareno 1,36 milijardi kuna.

I u ovoj kategoriji premija je

5,8

27

milijardi Kuna premije na hrvatsKom tržištu drži pet osiguravatelja

osiguravajućih društava posluje u hrvatsKoj, dolazaK je najavilo još njih

izrazitije rasla između 2004. i 2009. Broj polica ugovorenih na požarnim osiguranjima u 2012. iznosio je 509 tisuća uz povećanje za 1,6 posto naspram rezultata iz 2011. U ostalim osiguranjima imovine broj polica je u 2012. ukupno iznosio 592 tisuća uz rast na godišnjoj razini od 2,1 posto.

Premda je unutar industrije osiguranja aktivno čak

27 društava tržište je već godinama prepoznatljivo po visokoj koncentraciji. Pet prvoplasiranih društava prisvaja 5,8 milijardi kuna što je 64 posto od ukupno ugovorene premije, dok razred top 10 društava drži čak 84 posto tržišta.

U donjem dijelu rang ljestvice niz je društava iza kojih stoje kapitalno moćne inozemne matice poput Uniqe, Erste,

BNP Paribas Cardif, Erga ili Wustenrot osiguranja. Njihove lanjske premije bile su u rasponu od tek desetak milijuna kuna kod Wustenrota do 226 milijuna Uniqe.

Traženje pozicija

Sva ta društva zapravo još uvijek hvataju tržišne pozicije strpljivo čekajući neka financijski izdašnija vremena kada će i Hrvati na policama, posebno onim iz životnih osiguranja, ugovarati police uplaćujući znatno veće premije nego danas.

Za ilustraciju, hrvatsko tržište životnih osiguranja u 2012. ugovorilo je premiju u visini 328 milijuna eura, a slovensko unatoč činjenici da je ljudstvom upola manje brojno čak 579 milijuna eura.