Top tržišni sektori Poseban prilog studeni/2012.
Top tržišni sektori Studeni/2012.
Sadržaj
3
trgovina
Iako pogođeni padom potrošnje građana i sve nižim BDP-om trgovci i dalje posluju s dobitkom
it i telekomi
Jedan od najstabilnijih sektora u državi iz godine u godinu bilježi rast u poslovanju te nedostatak stručnog kadra
farmaceuti
12
4
Oko 30 tvrtki na hrvatskom tržištu posluje s dobitkom, problem je naplata potraživanja od bolnica i veledrogerija 21
Glavni urednik: Darko Markušić
Prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović
urednik PriloGa: Vladimir Nišević uPrava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar,
ProdaJa oGlaSa: Petra Ivičević-Bakulić, direktorica Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-013
Banke
U tekućoj godini očekuje se nešto manja dobit nego godinu prije, ali se također bilježi rast depozita i stabilna aktiva 29
autori: Božica Babić, Tin Bašić, Marija Crnjak, Andreja Šantek, Stjepan Škramić Grafika: Kristina Nakić fotoGrafiJe: Fotolia i Pixsell lektor: Iva Udiković
izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb
Top tržišni sektori Studeni/2012.
Upitan uspjeh Ukupan ovoljetni turistički rast nije ni kod trgovaca donio velike efekte, štoviše trgovina na malo je pala
K
dn ne tan na sku li r no jav stv ne lju nja ko tak ska no nij
rod dn zar ov nje
Pa
Stabilni, ali spremni na lošiji rezultat
Os ko pe u izm ist pr cim tis ob na nja po
diš zab tur nju
Trgovina
5
Piše: Božica Babić Fotografije: Fotolia
K
ampanja u koju se nedavno otisnuo Spar (ovaj trgovac plaćenim oglasom u dnevnom tisku poziva kupce neka se osobno uvjere da znatan dio asortimana ponuđen na njegovim policama nije skuplji nego u Lidlu, a dokažu li računom suprotno dobit će nobac natrag) ne samo da javno ilustrira žestoko rivalstvo između ova dva trgovca nego (ne)očekivano najavljuje vjerojatni trend ponašanja između trgovačkih lanaca koji su se kroz proteklih desetak godina prekobrojno natiskali na ljudstvom ograničenom i financijski sve nemoćnijem hrvatskom tržištu. Unatoč tvrdnjama mjerodavnih o povijesno rekordnoj turističkoj sezoni i dobroj zaradi samo je veljača tijekom ove godine imala rast potrošnje na međugodišnjoj razini. Pad u rujnu
Ostali mjeseci zaključno s kolovozom potonuli su u pesimizam i štednju, promet u maloprodaji bio je manji između 1,1 i 7,3 posto naspram istih razdoblja lani. Prema prvim i nepotpunim podacima Državnog zavoda za statistiku realni pad potrošnje obilježit će i rujan, u odnosu na rujan 2011. godine potrošnja je, najavljuju, manja šest posto. Ni činjenica da je ovogodišnji rujan prema lanjskom zabilježio deset posto više turista nije pridonijela buđenju potrošnje, štoviše rujan je
Samo je veljača imala rast potrošnje na međugodišnjoj razini
zaključen kao sedmi mjesec uzastopnog pada potrošnje. Visoki rujanski pad za sve sudionike tržišta bio je poput hladnog tuša, procjenjivalo se da neće donijeti pozitivne trendove, no minus od šest posto malo tko je očekivao. I
dobro upućeni u problematiku, nekoliko makroekonomista procjenjivali su da će rujan donijeti pad prometa u trgovini na malo od oko 3,3 poston no rujan je skršio njihova nadanja srušivši potrošnju za čak šest posto. Kada
Tanke lisnice U situaciji kada prosječna plaća iznosi 5541 kunu, prosječna mirovina 2183 kune, a na burzi je 333.400 nezaposlenih trgovcima doista ne mogu cvjetati ruže. Naime, više od 50 posto od 1,48 milijuna zaposlenih prima plaću manju od prosjeka, a mirovinu do 3000 kuna čak 880.275 umirovljenika od njih 1,12 milijuna. Samo 32.663 umirovljenika imaju mirovinu veću od 5000 kuna. S ovakvim stanjem u lisnici nemoguće je očekivati rast potrošnje.
špica najrekordnije turističke sezone donese u srpnju pad prometa od 5,1 te kolovozu od 3,2 posto, premda je primjerice tijekom kolovoza ovdje privremeno boravilo čak 3,05 milijuna turista koji su ostvarili 21 milijun noćenja, ovdašnji trgovci bit će više nego zadovoljni ostane li prihod u 2012. na razini rezultata koje su zabilježili u 2011. Od deset najvećih trgovaca koji su za 2011. sveukupno ostvarili 30,6 milijardi kuna prihoda od prodaje konkretne podatke o polugodišnjem poslovanju objavili su samo Konzum i Plodine dok se detalji za Mercator daju isčitati iz rezultata grupacije
Top tržišni sektori
66
Studeni/2012.
milijuna kuna veći prihod imao je konzum u lipnju
5
kojoj pripada. Svi ostali nisu pripravni niti prokomentirati što su donijeli protekli mjeseci te s kakvim očekivanjima gledaju na završetak 2012. Lider među hrvatskim trgovcima, Agrokorova tvrtka Konzum ovogodišnji lipanj je zaključila sa samo 66 milijuna kuna većim prihodom od prodaje u odnosu na rezultat iz lipnja 2011. Ukupan ovoljetni turistički boom nije ni kod njih donio velike efekte. Tržišni prvak je naime, objavio i devetmjesečni učinak u kojemu iznosi da je imao promet od prodaje 9,25 milijardi te da je bio 1,08 posto veći nego na kraju rujna 2011. Manje kupaca
U njihovu izvješću stoji da je Konzum tijekom prva tri kvartala, iako je u tom razdoblju površinu prodajnih objekata povećao za 5525 četvornih metara te narastao na ukupno 304.458 kvadrata, prihod od prodaje povećao za oko 93 milijuna kuna. Matematika pak otkriva da je po ukupno raspoloživom četvornom metru Konzum u godinu dana prihod povećao tek za 305 kuna, a stavi li se rast prihoda samo prema novootvorenim kvadratima rast iznosi opet skromnih 16.833 kune. S obzirom na okolnosti koje vladaju u gospodarstvu kao i na smanjenje raspoloživog dohotka kućanstava u Konzumu ostvareni učinak ocjenjuju ipak primjerenim. “Otežan oporavak gospodarstava, visoka nezaposlenost i zbog nje povećana nesigur-
nost stanovništva, rast cijena energenata i tečajna kretanja ostavili su snažan negativni utjecaj na poslovanje Mercator grupe u prvih šest mjeseci ove godine”, tako je poslovni
učinak i zabilježeni pad prihoda pojašnjavao predsjednik Uprave Anton Balažič navodeći za hrvatsko tržište još i povećanje PDV-a. Potrošači rjeđe odlaze u trgovine, sadr-
Prepolovljena dobit Trgovina je nakon trogodišnjeg sjedenja na tronu po ostvarenoj dobiti u odnosu na ostale djelatnosti u nacionalnom gospodarstvu u prvih šest mjeseci 2012. izgubila bitku i tu poziciju prepustila prerađivačkoj industriji. Prema podacima koje je objavila Fina sektor trgo-
vine je polugodište ove godine zaključio sa tek 1,2 milijarde kuna bruto dobiti što je tek 44,6 posto od iznosa koji su bili ostvarili na kraju lipnja 2011. Prosječna plaća u trgovini u prvom polugodištu iznosila je 4267 kuna što je tada bilo 8,7 posto manje od prosjeka na razini države.
žaj košarice ima sve manju vrijednost, traže se najjeftiniji ponuđači. Mercator Hrvatska u odnosu na rezultat grupacije pao je s lanjskih 14,2 na ovogodišnjih 13,2 posto, odnosno na 1,39 milijardi kuna što je gotovo u razini prošlogodišnjeg rezultata s kraja lipnja. Riječke Plodine, s obzirom na iskazani učinak prvospomenuta dva konkurenta mogu biti zadovoljnije budući da su prvu polovicu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani zaključile sa 81 milijun kuna većim prihodom od prodaje, konačni rezultat iznosio je 1,29 milijardi kuna. Od ostalih sedam tvrtki (Lidl, Kaufland, Spar, Billa, Tommy, Diona, KTC) s liste
de tek ho fre će ček ob da trž
na pri se me
La
Ov ho sje rit po uz
riniji ka ije vono je iša. ziosnta ući ne ani na je, je
tki la, ste
5,1
posto pao je promet u maloprodaji u srpnju
Trgovina
7
u prvih pet godina lidl je narastao na 2,4 milijarde kuna prihoda što je učinak kojim se ne može pohvaliti nijedan među konkurentima
deset najvećih trgovaca proteklih je godina Lidl rast prihoda bilježio visokim dvocifrenim postotcima. S kojim će rezultatom, zanimljivo je čekati rasplet, ovaj trgovac obilježiti skorašnji šesti rođendan poslovanja na ovdašnjem tržištu. U prvih pet godina Lidl je narastao na 2,4 milijarde kuna prihoda što je učinak kojim se ne može pohvaliti nijedan među konkurentima. Lanjski rezultat
Ove bi godine veći skok prihoda od dosadašnjih prosjeka vjerojatno mogao ostvariti splitski Tommy koji je svoj portfelj značajno osnažio preuzimanjem tridesetak pro-
dajnih lokacija iz trgovačkog lanca Kerum. Ostalih pet po prihodu prvoplasiranih trgovaca s rang ljestvice nisu imali značajnijih ni preuzimanja ni investiranja pa će njihov ovogodišnji učinak biti isključivo rezultat tržišnog nadmetanja kroz povoljnije cjenike i nuđenje kupcima posebnih bonusa
za lojalnost. S obzirom na sve manju kupovnu moć i radikalan zaokret Hrvata od nekadašnjeg šopingholičarstva bit će uspjeh ponovi li deset prvoplasiranih trgovaca zajednički lanjski rezultat i za 2012. a on će se dogoditi ostvare li više od 30 milijardi kuna prihoda od prodaje.
Trgovina glavna djelatnost Sektor trgovine gledan skupno (veleprodaja/maloprodaja) unatoč mnogim problemima i dalje dominira hrvatskim tržištem u odnosu na sve ostale gospodarske djelatnosti. Od ukupnih prihoda, prema podacima Financijske agencije, prisvaja 35 posto ili 101,8 milijardi kuna dok u ukupnim rashodima drži udjel 35,7 posto u rashodima svih poduzetnika što iznosi 100,7 milijardi kuna.
“U trgovini na malo se nastavljaju strukturne promjene s naglaskom na rast tržišnog udjela vodećih maloprodavača i pad tržišnog udjela malih maloprodavača, posebno obrtničke trgovine koja je najviše izložena krizi. Vodeća trgovačka društva u trgovini na malo nastavljaju s investicijama i novim zapošljavanjem te su povećala prihode i u stagnantnom gospodarskom okruženju u 2011. godini. Međutim, zabrinjava pad dobiti (zbog rasta financijskih rashoda), njihova nelikvidnost i zaduženost”, stoji u sektorskoj analizi trgovine na malo koju izdaje Ekonomski institut, Zagreb.
ADV 307/2012 HR
Razmišljati šire od drugih. Je li vaš protok robe pregledan? Vaši rokovi kratki? Mogu li se smanjiti vaše zalihe u skladištu ili fiksni i ostali troškovi? U mreži nabave, proizvodnje, skladištenja i distribucije pokrećemo skupa s vama ljude, robu i podatke prema jasnom cilju: poboljšanju vaše logistike radi ostvarivanja prednosti u odnosu na konkurenciju. Uvjerite se i sami u pokretačku snagu GW-a. Servisni telefon +385.1.3436926
GW_307_Poslovnidnevnik_200x265+3.indd 1
www.gw-world.com
19.07.12 10:25
Top tržišni sektori Studeni/2012.
Prehrana
9
Najotporniji U sektoru prehrane 1508 tvrtki zapošljava 43.270 radnika
ADV 307/2012 HR
Snažan rast u prošloj godini
ali ke
12 10:25
Piše: Božica Babić Fotografije: Fotolia
P
rehrambena je industrija u manjoj mjeri od cjelokupne prerađivačke industrije bila pogođena gospodarskom krizom koja je počela u drugoj polovici 2008. Naime, industrijska je proizvodnja prehrambenih proizvoda u 2009. godini smanjena za 4,9 posto u odnosu na 2008. godinu, dok je u 2010. blago porasla za 0,5 posto u odnosu na 2009. godinu. U 2011. ova industrija je doživjela snažniji među-
godišnji porast 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, no i dalje je razina proizvodnje ostala ispod one ostvarene 2008. godine. Najstabilniji
“Skupina prehrambenih tvrtki u razdoblju duljem od dva desetljeća, odnosno nakon osamostaljenja Hrvatske, pokazala se najžilavijom među svim članicama iz prerađivačke industrije. Uspjela se othrvati brojnim problemima tranzicije, ne samo očuvati već i razviti proizvodnju te investirati u nove tehnologije.
Uz poneku iznimku, poput Dukata i tri najveće pivovare, uglavnom je ostala u portfelju domaćeg kapitala”, stoji u analizi Ekonomskog instituta Zagreb. Prema podacima Financijske agencije u 2011. u prehrambenom sektoru bilo je ukupno 1508 tvrtki koje su zapošljavale 43.270 radnika. Najbrojnija bila je skupina čija su osnovna djelatnost pekarstvo i brašnenokonditorski proizvodi, gdje je lani poslovalo 738 poduzetnika, a istodobno je dominirala i kod broja zaposlenih,
imala je ukupno 14.059 djelatnika. Sljedeća po brojnosti (291) tvrtki je proizvodnja pića dok je po broju zaposlenih druga na listi grupacija tvrtki za preradu i konzerviranje mesa i mesnih proizvoda u kojoj su prošle godine radila 7682 zaposlenika. Tvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom hrane od prodaje svojih proizvoda prošle su godine ostvarile 30 milijardi kuna dok je njihov ukupan prihod iznosio 31,6 milijardi kuna. Materijalni troškovi odnijeli su čak 78,4 posto prihoda ostvarenih
Top tržišni sektori Studeni/2012.
10 U 2011. ova je industrija doživjela snažniji međugodišnji porast 2,3 posto
prodajom vlastitih proizvoda dok je primjerice kod proizvođača pića troškovni udjel lani “progutao” tek 60,6 posto prihoda. Proizvođači pića izborili su unutar šire skupine i prvu poziciju u kategoriji konsolidirane neto dobiti, na njih otpadaju 342 milijuna kuna od dobiti ukupne prehrambene industrije koja je lani iznosila 580 milijuna. Problemi mlinara
Dobrim poslovanjem, odnosno visokom neto dobiti izdvajaju se i proizvodnja mliječnih proizvoda i sladoleda, koja okuplja 108 tvrtki i čija je lanjska dobit iznosila gotovo 243 milijuna kuna te pet proizvođača šećera koji su ostvarili dobit u visini 212 milijuna kuna. Prvu poziciju u skupini tvrtki koje su prošlu godinu zaključile uz iskazani gubitak drži mlinarska grupacija, njezin prošlogodišnji gubitak prelazio je 73 milijuna kuna. Mlinarski kapaciteti navodno su višestruko veći od potrebnih što utječe na poslovanje jer ruši cijenu. U gubitak su lani zaronili i pekari koji tvrde da su u problemima jer cijena kruha nije pratila visok rast ulaznih troškova, kako osnovnih sirovina tako i energenata. Posebno je složena situacija u grupaciji koja okuplja tvrtke što se bave proizvodnjom i preradom mesa, mlijeka i jaja. Na njih otpada gotovo polovica prošlogodišnjega prihoda prehrambene industrije, konkretno 14,7 milijardi kuna. U ovoj sku-
pini su poslovale 393 tvrtke koje su zapošljavale 14.298 radnika. Negativni trendovi traju drugu godinu uzastopno, a ključni utjecaj imaju visoki materijalni troškovi
koji su lani rasli 10 posto dok je istodobno prihod uvećan tek šest posto. Prošla će godina ostati zapamćena i po tome što su prvi puta financijske obveze prema dobavljačima lagano prešle iznos koji ova skupina tvrtki potražuje od svojih kupaca.
TvrTke koje Se bave proizvodnjom i preradom hrane od prodaje Svojih proizvoda lani Su oSTvarile 30 milijardi kuna
Apel Vladi
Zbog sve niže kupovne moći stanovništva i visokog PDV-a iz ove grupacije opominju da bi potrošnju trebalo potaknuti upravo smanjivanjem PDV-a i to na meso te mesne i mliječne prerađevine. Prema Vladi odašilju apel i o logističkoj potpori u pregovorima s
bankarima i trgovcima. Upozoravaju da je nužno ustrojiti sustav financiranja tekuće proizvodnje u stočarstvu sa primjerenijom kamatnom stopom od sadašnje. Ni u pregovorima s trgovcima, tvrde, nisu ravnopravni te očekuju da bi tržište maloprodaje trebalo regulirati određenim mjerama Vlade, kao što su to kroz usvojeni kodeks postupanja proizvođača i trgovaca već proveli Slovenci i Mađari. Nezapamćena suša zadat će novi problem kroz još skuplju stočnu hranu, stoga u ostatku godine ne vide pozitivne promjene u poslovanju i prema Vladi izlaze s prijedlogom o zabrani izvoza kukuruza, sve do ulaska u članstvo EU, radi zaštite domaće proizvodnje i očuvanja tržišta.
Top tržišni sektori
20
Studeni/2012.
telekom tvrtki imalo je u 2011. prihod iznad 100 mil. kuna
Veliki i mali ht, vipnet i tele2 dominiraju i it i telekomunikacijskim sektorom
Vladari sektora su tri velika telekoma Piše: S.Škramić, B. Babić Fotografije: Fotolia
N
epovoljni trendovi u gospodarstvu i nove regulatorne mjere ali, i jačanje konkurencije snažno su utjecali na hrvatsko telekomunikacijsko tržište u 2011. iskazujući pad i prihoda i dobiti u odnosu na učinak koji je ostvaren samo godinu dana prije. Godina je donijela i daljnju konsolidaciju telekomunikacijskog sektora nakon što je Vipnet preuzeo B.net. Ovdašnje telekomunikacijsko tržište stoga bi se gotovo moglo ilustrirati kao “ring” u kojemu međusobno snagu odmjeravaju tri Gulivera i 47 Liliputanaca. Naime, top lista 50 najvećih tvrtki unutar ove grupacije kako ju je prema financijskim izvješćima za 2011. dostavljenim od samih poduzetnika složila Financijska agencija na vrhu ima tri Gulivera – Hrvatski telekom, Vipnet i Tele2, samo su oni lani imali prihod veći od milijardu kuna. Spomenuta trojka ukupno je ostvarila 12 milijardi kuna prihoda, a na sam HT otpadalo je glavnina, odnosno
čak 7,8 milijardi kuna. Golemi ostatak telekomunikacijskog portfelja u kojemu je 47 tvrtki prošle je godine zajedno zabilježio prihod u visini 4,67 milijardi kuna, tek neznatno više od rezultata koji su skupa iskazali Vipnet i Tele2. U 2010. na ljestvici 50 najvećih kompanija iz ove branše prihod iznad 100 milijuna kuna imalo je samo 16 tvrtki, prošle godine njihov broj je povećan na 19 dok je u 2010. s prihodom većim od 200 milijuna kuna bilo devet kompanija, u 2011. i njihov broj je rastao ali samo za jednu tvrtku.
2010. iznosio 17,1 milijardu kuna, da bi u 2011. pao na 16,7 milijuna kuna. Prihod su gubili i veliki i mali poduzetnici, a između onih koji su na godišnjoj razini ipak uspjeli znatnije poboljšati svoj poslovni rezultat izdvaja se skupina u kojoj je pet kompanija. Tele2 je tako lani naspram 2010. prihod povećao za 80 milijuna kuna, Mrežne integracije Verso za gotovo 74 milijuna,
Mali poduzetnici
Poslovna izvješća prema kojima je Fina složila poredak otkrivaju da su tri najveće kompanije u 2011. u odnosu na rezultat iz 2010. izgubile više od 700 milijuna kuna prihoda. Skupina malih poduzetnika unutar sektora u istom je razdoblju bolje poslovala, ostvarila je rast prihoda mjerljiv sa oko 300 milijuna kuna. U konačnom obračunu tako je skupni rezultat za svih 50 tvrtki iskazan kroz prihod u
Godina je donijela i daljnju konSolidaciju Sektora nakon što je vipnet preuzeo B.net
IT i Telekomunikacije
13
kod svih 50 kompanija u godinu dana, odnosno na Silvestrovo 2011. broj zaposlenih bio najveća ulaganja veći tek za sedam vezana su naravno djelatnika. Najviše novih djeuz tržišne lidere -ht latnika, otkriva je lani malo usporio popis Fine, investicijski iskorak, za zaposlila je tvrtka IN2, tu je namjenu potrošio ukupno njih 50, 877 milijuna, a vipnet što je porast od 26 oko 400 milijuna kuna posto. Najveća ulaganja vezana su naravno uz tržišne lidere. HT je lani malo usporio investicijski iskorak, za tu je namjenu obje godine prelazila potrošio 877 milijuna što je dvije milijarde kuna s tim 23,9 posto manje nego pretda je lani u odnosu na 2010. hodne godine. Predsjednik smanjena za 53 milijuna Uprave HT-a Ivica Mudrinić kuna dok je Vipnet u međugo- u više navrata je upozoravao dišnjem razdoblju izgubio 197 kako kompanija ulaže znatno milijuna kuna dobiti. Tele2 u manje nego što žele jer su pod spomenutom dvogodišnjem snažnim nadzorom regularazdoblju, kako iznosi Fina, tora, a ni država nije dala priMsmart nije iskazivao dobit, no nije vlačan okvir koji bi poticao na t e l e k o - jedini s takvim rezultatom, u investiranje. munikacije tom statusu prati ga još sedam za 68 te Iskon poduzetnika, a među njima su HT ima monopol za 62 i B.net Optima, Metronet i H1. Male U 10 godina, zaključno s za 59 milijuna kompanije i kod dobiti su se 2010. HT je prema izjavama kuna. Pozornost pokazale žilavije pa je tako Mudrinića ukupno investitraži i tvrtka Equidem, Nokia Siemens Networks u rao 13,3 milijardi kuna. Iako bavi se računalnim pro- međugodišnjem razdoblju je na tržištu aktivno 10 operagramiranjem i savjetova- dobit povećala sa 7,3 na 23,7 tora u nepokretnoj mreži HT njem, koja je u godinu dana milijuna, a Gisdata grupa sa i dalje prisvaja oko 70 posto tržišta dok od ukupnog broja prihod povećala sa 580 tisuća 3,7 na 8,1 milijun kuna. Svih 50 kompanija s liste korisnika pokretne telefonije kuna na 34 milijuna kuna, dobit sa nule digla na 28 mili- u 2011. zapošljavalo je 10.787 procjenjuje da mu je na kraju juna kuna, a broj zaposlenih djelatnika, sam HT od tog je 2011. pripadalo 47 posto. broja opet prisvajao više od Prema ocjeni prvog sa tri na 18 djelatnika. Što se ostvarene dobiti tiče polovice. Neke tvrtke su otpu- čovjeka Vipneta Mladena i tu je situacija bila vrlo šaro- štale zaposlenike u odnosu na Pejkovića u nove tehnololika. Naravno, učinak HT-a još stanje u kadrovskoj eviden- gije i jačanje pokrivenosti ta dugo nitko neće ugroziti kako ciji s kraja 2010. no neke su i je kompanija tijekom 2011. na razini prihoda tako i kod zapošljavale, a konačni odnos investirala oko 400 milidobiti. Dobit je kod HT-a u ta dva podatka otkriva da je juna kuna, a uz to je u akvi-
Top tržišni sektori
476
Studeni/2012.
14
ziciju B.neta potrošila gotovo 700 milijuna kuna. Veliki pad dobiti Pejković je svojedobno iznoseći podatke o poslovanju u 2011. objasnio činjenicom da su posljedica uvećanih troškova nastalih zbrinjavanjem viška zaposlenika. Prema podacima Fine Vipnet je prošle godine broj zaposlenih smanjio za 61 osobu. Na kraju 2011. Vipnet je imao 2,018 milijuna korisnika, s padom od 0,5 posto u odnosu na kraj 2010. Broj korisnika bežičnog broadbanda bio je veći za 17,9 posto te ih je na kraju 2011. bilo 170.617. Travanjsko istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacij-
milijuna kuna iznoSi prihod combiSa u 2011.
rezultati hrvatSkih ict kompanija doSta variraju, S jedne Strane ipak valja uzeti u obzir Stanje države kao velikog naručitelja pa u nekih kompanija tu valja tražiti razloge pada prihoda
skoj tehn o l o g ij i , odnosno ICT konkurentnosti, donijelo je tračak svjetlosti u hrvatsku ICT industriju. Nakon pada sa 46. mjesta u 2006. godini na 54. mjesto prošle godine, ove godine Hrvatska je smještena na 45. mjesto, a to je dosad najbolji rezultat. Korištenje tehnologije
U tom istraživanju korištena je nova, izmijenjena metodologija izračuna spremnosti zemalja za korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija glede njihova utjecaja na nacionalnu konkurentnost.
Samim u v o đ e n j e m nove metodologije nestala je mogućnost izravne usporedbe s prošlim ljestvicama, no rezultat je ipak ohrabrujući. Dobre vijesti odnose se na dostupnost tehnologija (cijene korištenja mobitela, cijene korištenja širokopojasnog interneta, te konkurencije usluga interneta i telefonije), tu se Hrvatska nalazi na 19. mjestu, no kad se razmatra poslovno korištenje i vladino korištenje ICT tehnologija situacija je bitno lošija (79. i 82. mjesto, respektivno). To su, dakle rezultati istra-
živanja, no kakva je situacija “na terenu”? Među najvećim hrvatskim ICT kompanijama nalazi se ASBISC-CR koji je prošle godine imao respektabilnih 160 milijuna kuna prihoda, no to je pad od 1,6 posto u odnosu na godinu prije. Uzimajući u obzir ukupnu gospodarsku situaciju u zemlji, taj pad je prihvatljiv i može se dovesti u vezi s makroekonomskim problemima. IBM Hrvatska zabilježio je pad prihoda od 9,9 posto (201,9 naprama 224,2 milijuna kuna), a to je već razlog za ozbiljniju analizu uzroka. U tom rangu nalazi se i M-San grupa s padom prihoda od
ne ho jar
Ra
IC 50 vrl
go mi nji po im Po ho od
na na pri
ija im ma je ekna 1,6 nu kuiju atis le-
žio sto iliog .U an od
nešto većih 10,4 posto (prihod prošle godine 1,7 milijardi kuna). Rast od 36 posto
ICT kompanije na popisu 505 najvećih bilježe rast, i to vrlo zanimljiv rast. Tako je Combis prošle godine imao prihod od 475,9 milijuna kuna, što je godišnji porast od odličnih 36,3 posto. H1 telekom također ima razloga za zadovoljstvo: Porast od 31,6 posto u njihovu slučaju znači prihod od 180 milijuna kuna. U skupini kolokvijalnog naziva “rasli smo za trećinu” nalazi se i Iskon internet prihod 261,4 milijuna kuna,
porast 31,3 posto. Rezultati hrvatskih ICT kompanija, dakle, dosta variraju. S jedne strane valja uzeti u obzir stanje države kao velikog naručitelja pa u nekih kompanija tu valja tražiti razloge pada, no ne treba zaboraviti ni na konkurenciju koja tjera na smanjivanje cijena i tržišno repozicioniranje. Kod kompanija koje bilje značajan rast jedino rješenje bit ćeozbiljna analiza svih uzroka, od okruženja do unutarnje organizacije posla, te strateški zaokret umjeren na dugoročno smanjivanje “overheada”, odnosno povećanje produktivnosti po radniku.
Excellence in | People | Technology | Place
TGM POWER Positive Outcome With Every Relationship Stvarajući i upravljajući novim prostorima u sigurnom, čistom, pouzdanom i održivom okruženju, TGM nastoji svojim Klijentima pružiti vrijednost kroz transparentnost, razumijevanje i učinkovitost za zakupce; održivost, pouzdanost i odgovornost za vlasnike trgovačkih centara i vlasnike maloprodajnih, poslovnih, kulturnih i rekreacijskih prostora kroz svoje usluge najviše kvalitete.
FIABCI Hungary - Award 2000 | ICSC MAXI AWARD 2001 | Maxi Merit Award 2006 World Leadership Award 2007 | Silver Solal Awards 2008 | CEE RETAIL & QUALITY AWARDS 2009 Across Magazine Award 2010 | Silver Solal Award 2012
TriGranit Management Corporation Laniste 32, 10000 Zagreb, Croatia t. +385 1 500 50 55 e. info@tgm.hu
www.trigranit.hr
Top tržišni sektori Studeni/2012.
Turizam
17
Blizu rekorda Ove godine turista je 5,9 milijuna manje nego rekordne 1986. godine
Uzlet na krilima stranih turista
T
urizam je jedan od sektora u kojima Hrvatska već niz godina ostvaruje najbolje rezultate, a može se reći kako je upravo turistička djelatnost ona koja našem gospodarstvu drži glavu iznad vode. Kada je riječ o turizmu obično se kalkulira s dvije brojke – brojem ostvarenih noćenja i prihodima od turizma, s time da je željeni cilj ostvariti što veće prihode po noćenju.
Prošle je godine ostvareno 60,4 milijuna noćenja, najviše od početka samostalnosti, ali nedovoljno za obaranje rekorda iz 1986. godine. Njemački gosti
“Nastavi li dinamika ostvarenih noćenja trend zabilježen u razdoblju od siječnja do kolovoza 2012. (godišnji rast od 3,2 posto), mogli bismo dostići brojku od 62,3 milijuna noćenja što je i dalje za 5,9 milijuna manje od hrvat-
skoga rekorda. Ovogodišnji rast broja noćenja rezultat je isključivo rasta inozemne potražnje, dok su domaći turisti uslijed smanjenja raspoloživog dohotka i rasta nezaposlenosti ove godine smanjili broj noćenja za 6,9 posto. U razdoblju od siječnja do kolovoza, najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, 22,8 posto ukupnih noćenja, koji su u prosjeku u Hrvatskoj imali najdulji boravak od top pet stra-
nih gostiju. Osim toga, u prvih osam mjeseci, njemački su turisti ostvarili 11,1 posto više noćenja nego u istome razdoblju prethodne godine što je potvrdilo proljetne najave o vrlo dobrome bukingu njemačkih gostiju. Značajnije povećanje broja noćenja zabilježili su i gosti iz Nizozemske (15,3 posto) i Poljske (6,5 posto), dok su slovenski i talijanski gosti ove godine podbacili ponajviše zbog loše ekonomske situacije u tim
Top tržišni sektori Studeni/2012.
zemljama (-2,1 i -9,5 posto)”, stoji u analizi Ekonomskog instituta, Zagreb. Podaci Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) dostupni do kraja rujna ove godine pokazuju da su najnovije izmjene uvjeta financiranja imale pozitivne učinke na dinamiku investicija u turizam. Naime, HBOR je produljio rok otplate kredita na 17 godina te odobrio četiri godine počeka, smanjio kamate na 1, 3 i 5 posto, omogućio kreditiranje u kunama te uveo model podjele rizika s poslovnim bankama. Sve navedene mjere su već pokazale rezultate jer je ove godine odobrena milijarda kuna za investicije u turizam. Time je turizam postao najzastupljeniji sektor u HBORovim kreditima s udjelom od 16 posto, što je porast od čak 83 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema najavama resornog ministra, iduće godine te bi investicije trebale iznositi znatno više, između 2,5 i 3 milijardi kuna. Struktura smještaja
Ako se ovaj sektor pak pogleda prema ostvarenom prihodu u 2011. godini kao i rezultatima u prvom djelu 2012. godine vidljio je da nema velikih promjena. S obzirom na stagnanciju većih investicija, struktura smještajnih kapaciteta bila je manje više jednaka kao u godini ranije, kao i lista prvih deset po visini prihoda u odnosu na ranije godine. Ipak, zbog nekoliko procesa pripajanja i akvizicija, osjećaju se male razlike , ali neke će se značajnije zami-
hotelom Monte Mulini, prvog hotela s pet zvjezdica u Istri, zaključio je veliki investicijski ciklus Maistre koji je krenuo 2005. godine i dosegnuo iznos ulaganja od 1,7 milijarde kuna. Poslovanje Društurizam je poStao tva 2011. Uprava kompanije ocijenila je izunajzaStupljeniji zetno uspješnim. Sektor u Ostvaren je rast svih HBor-ovim operativnih pokazatelja, kontinuitet u rastu kreditima S iskorištenosti kapaciudjelom od teta, povećanju pro16 poSto sječnih cijena, podizanju vanpansionske potrošnje, te rast operativne efikasnosti. U 2011. Maistra je
jetiti tek u 2012. godini. Adrisova Maistra čije je poslovanje 2011. zabilježilo otvaranje luxury business hotela Lone. Hotel Lone, zajedno s
ostvarila 2,9 milijuna noćenja, što predstavlja povećanje od 8 posto u odnosu na godinu ranije. Tečajne razlike
Ukupno je ostvareno 612 mil. kuna ukupnih prihoda, odnosno 599 mil. kuna poslovnih prihoda, ili oko 15 posto više od protekle godine. Rast prihoda, te fokusiranje na kvalitetno upravljanje troškovima, rezultiralo je rastom profitabilnosti poslovanja, iako je neto financijski rezultat negativan (-55 mil. kn) i značajno je veći od 2010., na što je utjecala realizacija negativnih tečajnih razlika po kreditu , kao i povećanje ras-
ho go od tvr ho era 53 pri u2 izv Zla čim dru na uH
da ćan nic pre svi
ćenje nu
mil. nonih iše
sijaje loski mil. 0., ija po as-
3
milijarde kuna kredita iduće godine hbor planira za turizam
Turizam
19
U 2011. Maistra je ostvarila 2,9 milijuna noćenja, što predstavlja povećanje od 8 posto
slovenski i talijanski gosti ove su godine podbacili ponajviše zbog loše ekonomske situacije u matičnim zemljama
hoda financiranja. Maistra je godinu završila s gubitkom od 7,6 milijuna kuna. Druga tvrtka po ostvarenom prihodu bila je Valamarova Riviera Adria koja je lani ostvarila 539,7 milijuna kuna ukupnih prihoda, ili 17,9 posto više no u 2010. Riviera Adria lani je izvršila pripajanje društava Zlatni otok d.d. i Rabac d.d., čime je po broju kapaciteta društvo Riviera Adria postalo najveća turistička kompanija u Hrvatskoj. U kompaniji napominju da navedeni kapaciteti, uvećani za kapacitete podružnice Dubrovnik Babin Kuk, predstavljaju preko 10 posto svih kategoriziranih kapa-
citeta u hotelima, apartmanima i kampovima. Riviera Adria 2011. godinu završila je s ostvarenom dobiti od 74 tisuće kuna. Najveća dobit
Doduše, kako napominju u tvrtki, priznavanjem odgođene porezne imovine u iznosu od 1,8 milijuna kuna, utvrđene na privremene razlike temeljem koncesija, fer vrijednosti derivativnih financijskih instrumenata i prenesenog poreznog gubitka, društvo je poslovnu godinu završilo s neto dobiti u iznosu od 1,8 milijuna kuna, dok je 2010. godine gubitak iznosio 12,8 milijuna kuna.
Dubrovnik Babin kuk koji je dio Gkrupe Riviera Adria našao se na osmom mjestu s 213 milijuna kuna prihoda koji je porastao za petnaest posto, doduše i dalje bez zabilježene dobiti. Doduše, sve bolje poslovanje Lacrome, hotela s 4 zvjezdice koji je Valamar obnovio prije tri godine, već u ovoj godini utjecat će na rezultate. Plava laguna u vlasništvu Grupe Lukšić turistička je tvrtka koja je u prošloj godini ostvarila najveću dobit u iznosu od 80 milijuna kuna, što je porast od 20 posto. Tvrtka je na trećem mjestu ljestvice najvećih s ukupnim prihodom od 452 milijuna kuna u prošloj godini. Plava laguna upravo je u procesu dovršavanja procesa preuzimanja i integracije hotela iz grupacije Jadranski luksuzni hoteli koje je lani Grupa Lukšić kupila od Gorana Štroka. Istraturist je lani povećala prihod za
osam posto, dosegavši ukupan prihod od 413 milijuna kluna, uz ostvarenu dobit od 28 milijuna kuna, za razliku od godine prije koju je tvrtka završila u gubitku prvenstveno zbog tečajnih razlika. Šesti po prihodu, ali drugi po visini dobiti lani je bio HUP Zagreb Anđelka Leke, koji je lani povećao prihod za oko 30 posto, te gotovo utrostručio dobit koja je dosegnula 76 milijuna kuna. Sunčani Hvar koji se na lanjskoj ljestvici po prihodu od 162 milijuna kuna našao na 13. mjestu, sve se manje spominje u medijima u kontekstu prepucavanja među vlasnicima, te istodobno povećava profitabilnost. Tvrtka je u prošloj godini nastavila izlazak iz zone gubitka, ostvarivši dobit od gotovo milijun kuna, doduše uz smanjenje broja radnika od petnaestak posto. Pad prihoda lani bilježi tek nekoliko tvrtki na ljestvici prvih pedeset, a među njima je šibenski Solaris te zadarski Borik u većinskom vlasništvu Falkensteiner grupe.
Poka탑ite zube karijesu!
www.facebook.com/plidenta.hr
www.plidenta.com
www.youtube.com/ThePlidenta
Top tržišni sektori Studeni/2012.
Farmacija
21
Pije se više lijekova, a problem je naplata Ovisni o državi Iako posluju stabilno, farmaceuti teško naplaćuju svoja potraživanja Piše: Andreja Šantek/VLM Fotografije: Fotolia
H
rvatskigrađanilani su popili lijekova u ukupnoj vrijednosti od pet milijardi kuna, za oko pet posto više nego u 2010. godini. Najtraženiji su ponovno bili lijekovi za visoki tlak, a odmah za njima psiholeptici, lijekovi
za nervni sustav, te lijekovi za gastritis i druge želučane probleme. Lijekovi za snižavanje tlaka ili antihipertenzivi i dalje vode na ljestvici lijekova koje Hrvati najviše piju, a ove su godine potpuno preuzeli vodstvo nad lijekovima za smirenje i za snižavanje masnoća u krvi. Značajan porast potrošnje, prema izvješću Agencije za lijekove i medicinske proi-
zvode (HALMED) o potrošnji lijekova u 2011. godini, zabilježen je kod lijekova protiv raka, za oko 20 posto, zatim lijekova za probavni sustav za 18 posto i hormonskih pripravaka za oko 10 posto. Ukupna je potrošnja lijekova bila 896,20 dnevnih doza na tisuću stanovnika, za 50-tak doza manje nego godinu ranije, no to ne znači da su Hrvati trošili
manje lijekova, upozoravaju iz HALMED-a. Manji tržišni udjel
U Udruzi proizvođača lijekova koja djeluje pri HUPu, a koja okuplja osam najvećih domaćih tvrtki, ističu da domaća industrija danas ima puno manji tržišni udio nego što bi trebala odnosno da na domaće lijekove na
Top tržišni sektori
3
Studeni/2012.
recept otpada svega 26 posto. Kompanije koje djeluju pri HUP-u u Hrvatskoj zapošljavaju 4000 ljudi. U 2011. godini uplatili su 139,5 milijuna kuna poreza, 231 milijun doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a planirane investicije u sljedećih godinu i pol dana iznose 3,5 milijardi kuna. Poslovanje farmaceutskih kompanija obilježeno je i višegodišnjim trendom da u Hrvatskoj raste volumna potrošnja lijekova dok financijska pada. Uz to, domaće kompanije mahom su generičke pa su i cijene njihovih lijekova znatno niže. Generičari upozoravaju i da svaka nova generika koja dolazi na tržište automatski ima deset posto nižu cijenu o trentuno najjeftinijeg lijeka na listi pa se događa da se na tržištu povećava broj istih lijekova, ali s manjom cijenom. S obzirom na situaciju na domaćem tržištu, većina hrvatskih kompanija orijentirala se na izvoz gdje ostvaruju dobre rezultate kompenzirajući manjak ostvaren na domaćem tržištu. U 2011. godini prema podacima Fine za 30 domaćih kompanija, najveći izvoznik sa 1,87 milijardi kuna bila je Pliva, slijedi riječki JGL sa 353,2 milijuna kuna te Belupo sa 191,5 milijuna kuna. I dok su JGL i Belupo rasli u izvozu za 27,16 posto odnosno 17,65 posto, Pliva je zabilježila pad u odnosu na 2010. godinu za 1,79 posto. Najveći rast izvoza od 462 posto zabilježila je tvrtka Hospira Zagreb čiji je izvoz sa 13,9 milijuna u
2010. porastao na 78,5 milijuna u 2011. godini. Poznavatelji prilika ističu da je najbolja financijska situacija u zdravstvu, pa onda posljedično i u svim segmentima sustava, bila 2009. nakon koje su stvari krenule nizbrdo. Na domaćem tržištu trenutno je stagnacija, ali nema naznaka da bi se stvari mogle pokrenuti već dapače očekuje se daljnji pad. Rokovi plaćanja
Tvrtke su mogle relativno stabilno poslovati unatoč rokovima plaćanja od 200 dana, ali novim manevarskim zahvatima od strane Ministarstva zdravlja rokovi plaćanja prema ljekarnama skočili su na 240 dana što potencijalno predstavlja problem i veledrogerijama i proizvođačima. Dodatnu je zabrinutost izazvao i potez HZZO-a i Ministarstva koji su dvije sanacije bolničkih dugova proveli ubrzanim povlačenjem novca iz državne riznice. Pribroji li se tome i 800 milijuna kuna
S obzirom na Situaciju na domaćem tržištu, većina hrvatSkih kompanija orijentirala Se na izvoz gdje oStvaruju dobre rezultate kompenzirajući manjak oStvaren na domaćem tržištu koliko bi iznosile kamate koje veledrogerije i proizvođači nikada nisu naplatili državnim ustanovama, jasno je da proizvođači i distributeri lijekova itekako financijski potpomažu zdravstveni sustav. Prvih pet
Iako svi pozdravljaju uvođenje novih rokovi plaćanja koji će u zdravstvu biti 60 dana, mnogi strahuju kako će naplatiti stare dugove. Prema prihodima u 2011. godini među prvih pet su Pliva s prihodom od 2,76 milijardi kuna što je za Svi pozdravljaju 1,25 posto manje nego nove rokove u godini prije. zatim Belupo sa 646,2 miliplaćanja koji juna kuna i rastom od će u zdravStvu 10,55 posto u odnosu biti 60 dana, ali na 2010., JGL sa prihodom od 517.5 miliStrahuju kako će juna kuna i rastom od naplatiti Stare 14,77 posto, Genera sa dugove prihodima od 145,5 i rastom od 312,5 posto te Farmal s prihodom od 110 milijuna kuna i rastom od 11,25 posto.
3,5
milijardi kuna iznose planirane investicije farmaceuta
Farmacija
23
Top tržišni sektori Studeni/2012.
Energetika
25
Visoke plaće, ali i manje zaposlenih Europske direktive Enrgetski sektor tek čeka usklađivanje s Europskom unijom Piše: S. Škramić, B. Babić Fotografije: Fotolia
P
olitičke promjene u Hrvatskoj stavile su naglasak na potrebu za investicijama u energetskom sektoru. Osnivanje zasebnog Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija predstavlja racionalni korak u rješavanju dugoročnih problema s kojima je Hrvatska suočena, prvenstveno ovisno-
sti o energentima i nedostatku ulaganja u energetski sektor općenito. Procjene pokazuju kako će hrvatsko gospodarstvo u budućnosti povećati potrošnju energije, pa se s time u svezi i usporedo sa ustrajanjem na povećanju udjela obnovljivih izvora energije, ekonomski opravdava ulaganje u nove energetske kapacitete, i to konkretno u nove elektrane velikih kapaciteta. Međutim, jasno je da značajnije pozitivne pomake nije
moguće očekivati u kratkome razdoblju jer je riječ o složenim infrastrukturnim projektima koji ovise o ekonomskim parametrima isplativosti ali i kapacitetima za provedbu. Prosjećna plaća
Ipak, bruto plaće u cijelom sektoru energije nalaze se iznad prosjeka gospodarstva. Prosječna je bruto plaća u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom te klimatizacije u svibnju 2012.
godine iznosila 9963 kune. Usprkos padu u odnosu na 2011. godinu, to je za 26,9 posto više od prosjeka gospodarstva, dok se plaće u naftnoj industriji nalaze 47,1 posto iznad prosjeka gospodarstva. Kretanje plaća u sektoru energije slijedilo je trendove u cjelokupnom gospodarstvu. Tako su plaće u prvih pet mjeseci 2012. godine u odnosu na isto razdoblje 2011. godine u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom
Top tržišni sektori Studeni/2012.
te klimatizacije nominalno porasle za 2,2, a realno se smanjile za 0,4 posto; u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda plaće su nominalno porasle za 1,4, a realno se smanjile za 0,8 posto; dok su u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina plaće nominalno porasle za 2,3, a realno za 0,1 posto. Broj zaposlenih
Djelatnost je opskrbe električnom energijom, plinom, parom te klimatizacije u lipnju 2012. imala 16.492 zaposlenog, a više od 80 posto radnika ovog sektora je zaposleno u HEP-u. Naftna industrija je znatno skromnija. Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda zapošljava 3106 radnika, a vađenje sirove nafte i prirodnog plina 1.543 zaposlena. Nastavak recesije zamjetan je u ovim sektorima i u vidu pada broja zaposlenih. U 2012. godini nastavlja se trend smanjenja broja zaposlenih u djelatnosti
1,1
poSto Smanjena je zapoSlenoSt u Strujnom Sektoru
opskrbe električnom energijom, plinom, parom te klimatizacije za 1,1 posto, a u naftnoj industriji za 3,2 posto. Istodobno se zaposlenost u cjelokupnom gospodarstvu u prosjeku smanjila za 1,8 posto, a u prerađivačkoj industriji za 3,7 posto. Naravno, potrebe za energijom svake godine rastu i to pravilo vrijedi za sve zemlje,
od najrazvijenijih do onih koje tek traže svoje mjesto na gospodarskoj mapi svijeta. S jedne strane radi se na traženju novih izvora energije, a pritom prvenstveno mislimo na nova nalazišta tradicionalno najkorištenijih nafte i plina, s druge strane radi se na povećanju učinkovitosti svih energetskih sustava, od u 2012. godini proizvodnje i prijenaStavlja Se nosa do potrošnje, a bitka na trećem polju trend Smanjenja vodi se zbog povećabroja zapoSlenih nja svijesti o obnovu djelatnoSti ljivim izvorima energije. Dobrobiti koje opSkrbe se očekuju višestruke električnom su - od nižih troškova energijom proizvodnje energije, povećanja zapošljavanja, do smanjenja emisije stakleničkih plinova i manje ovisnosti o
fosilnim gorivima čija cijena drastično varira, ponekad iz dana u dan. S obzirom na skoro punopravno priključenje Hrvatske Europskoj uniji valja biti svjestan energetskih smjernica EU koje već danas neizravno utječu na hrvatske energetske kompanije. Ciljevi “Energetskoga plana 2020” jasni su: smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%, povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20%, te povećanje energetske učinkovitosti za 20%. Netko bi ovdje mogao primijetiti da je energetska infrastruktura u Hrvatskoj zastarjela, no valja upozoriti da i Europu muči problem sve starije infrastrukture pa je zbog toga postavljena smjernica o smanjenju primarne potrošnju energije za 20 posto do 2020., a tome
se mo go da svj hr ge nij
na ko tri sko viš je z go (pr mi Ele sto od pri sa
na iz na čeniji kih nas ke
ga jepliela na ke ko da au lja uči ukavnju ije me
Energetika
S obzirom na Skoro punopravno priključenje HrvatSke europSkoj uniji, valja biti SvjeStan energetSkiH Smjernica eu koje već danaS neizravno utječu na HrvatSke energetSke kompanije
se i Hrvatska mora prilagoditi. Kako, dakle, u tom svjetlu stoje hrvatske energetske kompanije? Na prvom mjestu, naravno, valja spomenuti kompaniju HEP-operator distribucijskog sustava, hrvatskog energetskog diva s nešto više od 9000 zaposlenih, koji je zabilježio porast prihoda na godišnjoj razini od 5,7 posto (prihod nešto manji od četiri milijarde kuna), te Hrvatsku Elektroprivredu dd s porastom prihoda od 3,5 posto, odnosno, izraženo u novcu, prihod koji je u godinu dana sa 12,6 skočio na nešto više od
radnika kompaniji pročle godine donijeli 330,5 milijuna kuna, dok je druga kompanija u istom, plinskom biznisu, HEP plin, zabilježila mali pad od dva posto, te uprihodila 414,4 milijuna kuna.
13 milijardi kuna. Rudnap Energija, tvrka osnovana prije pet godina sa samo dva zaposlena, uspjela je prošle godine uprihoditi 452 milijuna kuna, pa iako to znači pad od ozbiljnih 15 posto, ipak je riječ o izvrsnom prihodu po broju zaposlenika. Gradska Plinara Zagreb zabilježila je pad od 5,8 posto, pa su njenih četiristotinjak
Plinsko poslovanje
Poslovanje s plinom očito nailazi na probleme i u regionalnim okvirima pa je tako Međimurje-plin također zabilježilo pad prihoda sa 170 na 167 milijuna kuna, a situaciju donekle popravlja Termoplin iz Varaždina koji je uspio podignuti prihode za dobrih 8,7 posto, sa 266,2 na 289,4 milijuna kuna. U domeni onih koji zabilježilirast je i HEP-
27
toplinarstvo, kompanija kojoj je četiri posto porasta značilo 637 milijuna kuna prihoda. Zaključak bi mogao biti i pozitivan i negativan, ovisno kojem se kutu gledanje priklonimo. S jedne strane padovi prihoda nisu toliko drastični da bismo mogli zaključiti da hrvatske energetske kompanije stoje loše. Ti se padovi mogu pripisati prvenstveno situaciji domaćem gospodarstvu te ponešto situaciji u regiji, no to je očekivano. S druge strane, u doba povećane potražnje za energijom valja razmisliti je li pad prihoda signal da valja promisliti o promjeni poslovne politike u smislu povećanja produktivnosti, traženja novih klijenata i okretanja novim tržištima.
Top tržišni sektori Studeni/2012.
Banke
29
Ipak manja dobit U tri ovogodišnja kvartala banke ostvarile 2,55 mlrd. kuna dobiti
Banke i dalje stabilne u kriznim vremenima Piše: Tin Bašić Fotografije: Fotolia
U
natoč tomu što financijska kriza ne posustaje i što svakodnevno uništava većinu domaćih poslovnih subjekata, bankarski sektor još uvijek je jedan od najstabilnijih sektora u Hrvatskoj. Iako tvrtke sve
manje trebaju kredite za nove poslove i ulaganja, a građani su stegnuli remen i pokušavaju sve manje trošiti, bankarski sektor još uvijek ostvaruje dobit. U prva tri ovogodišnja kvartala domaće su banke ostvarile 2,55 milijardi kuna dobiti. Iako na prvi pogled relativno velika brojka, bankari i njihovi inozemni vla-
Uz pad dobiti od 17 poSto imovina banaka nije Se bitno promijenila što znači da je njihova aktiva oStala na razini od 404,5 milijardi kUna
snici nemaju razloga za zadovoljstvo jer je u usporedbi s prošlogodišnjim rujnom dobit manja za čak 543 milijuna kuna, otkrivaju najnovije brojke Hrvatske narodne banke. Istodobno, uz pad dobiti od 17 posto imovina banaka nije se bitno promijenila što znači da je njihova aktiva ostala na razini od 404,5 milijardi kuna.
Iako se u posljednje vrijeme puno spominje razduživanje u Hrvatskoj i regiji srednje i istočne Europe, povlačenje kapitala prema matičnim zemljama nije znatno išlo iz dobiti. Dionički kapital u godinu dana je smanjen za gotovo 576 milijuna kuna pa je krajem rujna iznosio 34,2 milijarde kuna, a zadržana je dobit povećana za više od 56
Top tržišni sektori
20
studeni/2012.
posto čime je dosegnula 15,9 milijardi kuna. Rujanske brojke koje ilustriraju odluku vlasnika da dobit ostave u Hrvatskoj nisu nužan pokazatelj da će takva situacija biti i u prosincu jer su prijašnja iskustva pokazala da se isplata dobiti može iznenadno izglasati na skupštinama. Depoziti
Građani, tvrtke i država otplaćuju bankama 2,6 milijardi kuna manje nego lani, ukupno 273,6 milijardi. Sektorski gledano, građani otplaćuju 118,7 mlijardi kuna (-2,5 posto), a privatne tvrtke 94,7 milijardi (-3,2 posto). Država je povećala zaduženost na 42,3 mlijardi kuna (+13,9 posto), a državne tvrtke vraćaju 5,4 milijarde ili 37,2 posto manje. U bankama u Hrvatskoj na kraju trećeg tromjesečja bilo je 281,9 milijardi kuna depozita, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Od tog iznosa, 58 posto su depoziti građana. Iako je štednja u bankama 1,4 milijarde kuna veća nego u rujnu prošle godine kada je iznosila 280,15 milijardi, riječ je o poražavajućim podacima. U prvih devet mjeseci ove godine ukupna štednja, promatrana kroz depozite žiro- i tekućih računa, štedne depozite i oročene depozite, rasla je samo 551,9 milijuna kuna. Koliko je riječ o izrazito pesimističnom podatku pokazuje usporedba s istim razdobljem prošle godine. Tada su ukupni depoziti sko-
čili na sada nedostižnih 11,3 milijarde kuna. Znači, ove su godine depoziti rasli 20 puta sporije. Ako se detaljnije promatra rast depozita, najviše su u dosadašnjem dijelu godine rasli štedni depoziti. Riječ je o 905,4 milijuna kuna rasta. Oročeni depoziti porasli su 861,4 milijuna kuna na 861,44 milijarde. No stanje u tom dijelu depozita najviše su srušile strane financijske institucije koje su u prvih devet mjeseci povukle 6,37 milijardi kuna. Primjerice, prošle su godine strane financijske institucije u tom segmentu oročene štednje imale rast od 4,13 milijardi kuna. S druge pak strane solidan rast ostvaren je u oročenim depozitima stanovništva koji su u banke deponirali dodatnih 4,01 milijardu kuna. Unatoč tomu što su štedni i oročeni depoziti porasli ukupno 1,76 milijardi kuna, ukupnu sliku štednje srušili su depoziti žiro- i tekućih računa, koji su u tom razdo-
građani, tvrtke i država otplaćuju bankama 2,6 milijardi kuna manje nego lani, ukupno 273,6 milijardi kuna
puta sporije ove su godine rasli depoziti u bankama
4
4
milijarde kuna rastao je broj oročenih depozita
Banke
31
Građani su u prvih devet mjeseci ove Godine u bankama ukupno držali 163,76 milijardi kuna depozita
blju pali 1,21 milijardu kuna, ponajviše zbog povlačenja gotovine trgovačkih društava. Oročenja
Građani su u prvih devet mjeseci ove godine u bankama ukupno držali 163,76 milijardi kuna depozita, od čega je najviše oročenih - 130,18 milijardi kuna. Ovogodišnji rast oročenih depozita stanovništva bio je nešto viši od četiri milijarde kuna. No sve lošije stanje u gospodarstvu, rast nezaposlenosti i smanjenje plaća, utjecali su na to da građani sve manje štede. Prošle su godine u prvih devet mjeseci oročeni depoziti građana rasli 4,9 milijardi kuna. Unatoč tomu što se sve
manje štedi, banke su optimistične i nadaju se da će široka paleta brojnih štednih proizvoda privući građane da i dalje “stavljaju sa strane”. Bankari se hvale kako im štednja svakoga mjeseca raste, no priznaju da je sporija nego što je što bila prijašnjih godina. To je kažu očekivano s obzirom na objektivne tržišne okolnosti. U idućoj godini visina depozita koje imaju tvrtke ovisit će o likvidnosti kompanija, dok će stanovništvo biti suočeno sa smanjenjem plaća, što će također utjecati na dinamiku rasta štednje. Banke će i dalje brojnim proizvodima dalje poticati štednju jer im je nužno da dođu do domaćih izvora financiranja.
Top tržišni sektori Studeni/2012.
2,19
MLRD. kuna oStvaRiLa je CRoatia oSiguRanje ukupnu zaRačunatu pReMiju u Devet MjeSeCi 2012.
P
kri dr na Cr sn ku ćeg
zac trž mn me do
Konsolidacija i stabilno poslovanje Očekivanje poboljšanja Mnogi iskoristili krizna vremena za bolju pripremu
Osiguranja Piše: Tin Bašić Fotografije: Fotolia
P
ored banaka, kao vodećih institucija financijskog sektora, i osiguravatelji se u kriznim vremenima dobro drže. U posljednje vrijeme najzanimljivija je situacija sa Croatia osiguranjem, odnosno svi s nestrpljenjem isčekuju provatizaciju tog domaćeg osiguravatelja. Pored čekanja na privatizaciju, domaće osigravateljno tržište polako se konsolidira i mnogi su iskoristili krizna vremena za bolju pripremu kada dođu stabilniji dani. Najveći
osiguravatelj, Croatia osiguranje, povećao je u prvih devet mjeseci bruto dobit za čak 49,7 posto na 101,4 milijuna kuna. Tržišni udio CO-a iznosio je na kraju trećeg kvartala 32,9 posto zajedno s Croatia zdravstvenim osiguranjem. U devet mjeseci 2012. godine Croatia osiguranje ostvarila je ukupnu zaračunatu premiju od 2,19 milijarde kuna. Pad premije
Pad premije iznosio je 4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a uzrokovan je prije svega lošom gospodarskom situacijom i nestankom
33
hoće li doMaći osiguravatelji uspjeti dostići prošlogodišnje rezultate, predstoji vidjeti u sljedeća tri Mjeseca određenih velikih poslovnih subjekata. Pritom je u životnim osiguranjima premija pala za 1,2 posto, a u neživotnim osiguranjima za 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Kada se promatraju članice najvećeg osiguravateljnog koncerna Agram, rezulatati su dvojaki. Jadransko osiguranje rujan je zaključilo s ugovorenih 506.156 polica te 457 milijuna kuna premije, što je na godišnjoj razini pad od 2,9 posto. Glavnina premije vezana je uz autoosiguranja na kojima je prikupljen 341 milijun kroz 239.354 police. I tu je zabilježen nešto lošiji učinak nego u istom razdoblju 2011. kada je premija autoosigura-
Skladan odnos s klijentima i naplata potraživanja – kako je to moguće? Isplati li se prodati vlastita potraživanja? Mogu li smanjiti rizik od nenaplaćenih potraživanja?
Globalni izazovi – globalna rješenja Odluke se donose svaki dan – EOS Vam omogućuje donijeti ispravne. Mi smo pružatelj financijskih usluga iz područja naplate i otkupa potraživanja. Pružamo podršku Vašem poslovanju pri naplati – s pažnjom, razumijevanjem i partnerskom mrežom širom svijeta. Za dodatne informacije posjetite www.eos-matrix.hr
With head and heart in finance
121101_EOS_ImageAZ_188x118_HR.indd 1
02.11.2012 10:33:02 Uhr
Top tržišni sektori Studeni/2012.
34 34
Premija Sunce oSiguranja na kraju ovoga rujna u odnoSu na Prošlogodišnji bila je manja za 7,5 milijuna kuna i Pala je na 113,7 milijuna nja iznosila 348 milijuna kuna. Neto dobit društva, ističe u poslovnom izvješću Uprava, iznosila je 78,4 milijuna kuna te je bila 12,8 posto manja nego u rujnu 2011. Likvidnost
Prema mjerilima tržišnog regulatora, koeficijent likvidnosti Jadranskog iznosio je 8,31, a glavnina slobodnih novčanih sredstava plasirana je u depozite i dužničke vrijednosne papire. Premija Sunce osiguranja na kraju ovoga rujna u odnosu na prošlogodišnji bila je manja za 7,5 milijuna kuna i pala je na 113,7 milijuna. I Sunce je ostvarilo neto dobit od 5,9 milijuna, no lani je bila 7,2 milijuna. Velebit osiguranje, koje je u postupku dokapitalizacije izdavanjem novih dionica, s obračunom rujna ostva-
rilo je premiju od 52 milijuna, što je blagi rast od jedan posto prema rezultatu iz rujna 2011., stoji u izvješću koje potpisuje predsjednik Uprave Dražen Kulić. Unatoč povećanju portfelja u međugodišnjem razdoblju izdaci za štete, hvale se u Velebitu, smanjeni su za 19 posto, a manji od planiranoga je i poslovni gubitak, iznosio je 2,7 milijuna kuna. Trend kontroliranoga gubitka nastavlja se do kraja godine, no vlasnik društva, tvrtka Velebit usluge, polovicom rujna u pričuve je ubrizgao 10,7 milijuna kuna. Sestrinska tvrtka Velebit životno osiguranje u prva tri kvartala ostvarila je 7,8 milijuna kuna premije, u odnosu na učinak iz rujna
2011. čak 56 posto više. Gubitak društva iznosio je 4,7 milijuna te je bio veći od planiranog. Od problema koji su ostavili trag na poslovanju u ovom društvu izdvajaju pad dionica Slatinske banke i reprogram komercijalnih zapisa Konstruktor inženjeringa. Hoće li domaći osiguravatelji uspjeti dostići prošlogodišnje rezultate, predstoji vidjeti u iduća tri mjeseca. Podsjetimo, najveću dobit prošle godine zabilježilo je Euroherc osiguranje. Iznosila je 187,5 milijuna kuna i čak je dvostruko viša nego godinu prije. Naime, dobit Euroherca je 2010. godine iznosila 90,2 milijuna kuna. Drugu najveću dobit na domaćem osiguravajućem tržištu prošle je godine imala još jedna članica koncerna Agram – Jadransko
osiguranje čija dobit je iznosila 93,8 milijuna kuna, što je također dvostruko više nego 2010. kada je iznosila 45,8 milijuna kuna. Na trećem mjestu je Allianz osiguranje sa dobiti od 93,05 milijuna kuna. Visoki rast dobiti imalo je i Agram životno osiguranje. Dobit mu je 2011. godine iznosila 53,3 milijuna kuna, što je bio rast od 54,3 posto u odnosu na godinu prije kada je iznosila 34,5 milijuna. Rast od 42 posto
Najveći domaći osiguravatelj, Croatia osiguranje prošle je godine imalo dobit od 78,7 milijuna kuna, što je bilio 80,4 posto više nego godinu prije. Na razini osiguravateljne industrije, dobit svih društava iznosila je 414,42 mil. kuna, što je 42,8% više u odnosu na 2010. kada je dobit iznosila 290,14 milijuna kuna.
Naπa poslovna izvrsnost rezultat je energije naπih ljudi. Od istraæivanja i proizvodnje, preko prerade pa sve do maloprodajne djelatnosti, naπa najjaËa snaga su ljudi. ZahvaljajujuÊi njihovoj energiji INA je veÊ pola stoljeÊa lider u svim segmentima poslovanja. Zato je svaki poslovni uspjeh naπe kompanije prvenstveno uspjeh naπih zaposlenika. INA - vi ste naπa energija.