trgovina i prodaja,4 broj

Jadran – trgovačka meka za ljetnu kupnju

Turisti više troše u odnosu na domaće stanovništvo

6

Šoping se vraća u centar grada

Razvijaju se novi koncepti trgovine

3

Broj 4 | Srpanj/kolovoz 2011.

Osmijeh iz tube

Dosje: Zubna pasta Bijeli i zdravi zubi više nisu samo pitanje zdravlja, nego i modni trend

sadržaj

Povratak šopinga u centar grada

Novi koncepti prodaje potiču kupce da više kupuju u centru 3

Jadran – meka za ljetnu kupnju

U trgovačkim centrima na obali zadovoljni su potrošnjom turista 6

Dosje: Blistav osmijeh dolazi iz tube

Bijeli i zdravi zubi više nisu samo pitanje zdravlja, nego i modni trend 8

Od adventističke borbe protiv seksa do trenda

Najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj u sektoru žitarica su Njemačka i BiH 12

Pada zanimanje za konzervirano voće

Zabrinjavaju podaci da je proizvodnja konzerviranih tuna i palamida lani pala za petinu 14

KOLUMNA

Uskoro se može očekivati povratak šopinga u centar grada U idućem razdoblju razvijat će se novi koncepti za poticanje razvoja kupnje u gradu Piše: Milica Rakuša Martulaš (HGK)

P

roteklih dvadesetak godina trgovina je jedna od najrazvijenijih, najkonkurentnijih i najpropulzivnijih gospodarskih grana. Naime, u posljednjem desetljeću domaću trgovinu obilježile su velike investicije, i to uz godišnji rast od 17,5 posto, promet je istodobno na godišnjoj razini rastao 7,4 posto, a zaposlenost 3,4 posto.

Također, u prethodnom razdoblju tržište maloprodaje obilježio je razvoj moderne trgovačke mreže. Glavne značajke djelatnosti trgovine u Hrvatskoj su koncentracija, konsolidacija i internacionalizacija. Valja napomenuti da je riječ o trendovima koji su u skladu s ostalim tranzicijskim zemljama.

I u Hrvatskoj, koja je dio svjetskoga i europskoga tržišta, u 2008. došlo je do određenih poremećaja kao

Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu pri HGK-a

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Goran Borković Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević i Jasna Zemljić Prokuristica: Iva Zanoški Prodaja oglasa: Direktorica: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016

e-mail: oglasi@poslovni.hr Autori: Leo Buljan, Nikolina Buljan, Tena Džodan, Ana Mlinarić Grafika: Redpoint – Kristina Nakić FotografiJE: Fotolia, PD i Pixsell LEKTOR: Iva Udiković Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Savska cesta 66/10, 10.000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

trgovina &prodaja srpanj/ kolovoz ‘11.

KOLUMNA posljedice globalnih kretanja na tržištu. Takva kretanja nastavljena su i 2009., ali su se u prvom tromjesečju 2010., nakon 17 mjeseci kontinuiranog pada prometa, osjetio blagi oporavak tržišta. Trend oporavka tržišta trgovine na malo nastavlja se u prvim mjesecima 2011. godine.

Pokazatelji maloprodajne strukture u Republici Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i sukladno rezultatima njihova nedavno objavljenoga istraživanja “Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2009. godini” otkrivaju da je prosječna veličina prodavaonice u Hrvatskoj lani iznosila 121,1 četvorni metar, dok se u 2004. prosječna veličina prodavaonice prostirala na 87,8 kvadrata.

Podaci iz najnovijega istraživanja DZS-a pokazuju da je u promatranom razdoblju istodobno povećana i prosječna veličina prodajnog prostora prodavaonica po jednom stanovniku, i to sa 0,79 kvadrata u 2004. na jedan četvorni metar u 2009. godini.

Također valja istaknuti da su u razdoblju od 2004. do 2009. povećane ukupne novoizgrađene prodajne površine sa 3,5 milijuna m2 na 4,4 milijuna m2. S druge strane istraživanje otkriva da je smanjen broj prodavaonica, što je također u skladu s europskim i svjetskim kretanjima u maloprodaji jer se smanjuje broj malih prodavaonica, a povećava broj prodavaonica s većom prodajnom površinom. Tako je u 2004. na jednu prodavaonicu dolazilo 111 stanovnika, a u 2009. pak 122 stanovnika.

Podaci pokazuju da je u 2004. godini na tisuću stanovnika otpadalo devet prodavaonica, dok je u 2009. na svakih tisuću stanovnika bilo osam prodavaonica. Istraživanje državne statistike o ukupnim prodajnim kapacitetima trgovina &prodaja pokazuje da je ostvaren rast srpanj/ kolovoz ‘11. broja zaposlenih kojih rade u prodavaonici, i to sa 115.000

u 2004. na 130.400 u 2009. trgovini na malo”, hrvatska godini. Povećan je i prosječan maloprodaja kreće se u sklabroj zaposlenih po prodava- du s europskim i svjetskim onici s tri zaposlena u 2004. trendovima i nastoji što učinna četiri zaposlena u 2009., kovitije i uspješnije odgovoriti što je potvrda da na želje i potrebe je trgovina u Hrkupaca. Naime, vatskoj jedan od trgovina doista najvećih generaprati sve aktualne tora novih radnih trendove o čemu mjesta te drugi svakako svjedoči najveći poslodai gradnja suvremilijuna m2 vac u Hrvatskoj. mene trgovačke velike su Najveći broj promreže koja asornovoizgrađene davaonica i protimanom, kvaliprodajne površine dajne površine tetom ponude i nalazi se naravusluga te cijenano u Gradu Zagrebu, slijedi ma ravnopravno sudjeluje u Splitsko-dalmatinska, zatim otvorenoj tržišnoj utakmici.

Zagrebačka županija te Osječko-baranjska i Primorsko-go- Trgovački centri ranska županija.

Istraživanje tvrtke CB Richard Uvažavajući sve prikaza- Ellis pokazalo je da Hrvatska ne rezultate u “Izvještaju o ima 250 četvornih metara prodajnim kapacitetima u trgovačkih centara na tisuću

4,4

stanovnika, dok je prosjek zemalja članica Europske unije 190 m2 na tisuću stanovnika.

Isto tako podaci tvrtke RegioPlan Consulting pokazuju da je Zagreb, primjerice, prestigao Ljubljanu i Beč po broju četvorih metara trgovačkih centara na tisuću stanovnika.

Tako u Zagrebu na svakih tisuću stanovnika dolazi 555 m2 trgovačkih centara.

U Hrvatskoj je gradnja trgovačkih centara proces koji je za sada obilježen teritorijalnom koncentracijom prodavaonica velikih formata u većim županijskim središtima – Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru te Osijeku.

Hrvatsku u idućem razdoblju očekuje gradnja novih koncepata trgovačkih centara, dogodit će se najvjerojatnije u sljedeće dvije do tri godine, a

Osnovni pokazatelji maloprodajne strukture u Republici Hrvatskoj PREMA PRODAJNIM KAPACITETIMA U TRGOVINI NA MALO

Broj prodavaonica u Hrvatskoj se smanjuje što je trend i u Europskoj uniji

2004.

2009.

Broj prodavaonica 39.893 36.300 Broj prodav. /1000 stanovnika 9 8 Broj stanovnika /1 prodav.

111 122 Broj zaposlenih 115.000 130.400 Prosječan broj zaposlenih u prodav.

3 4 Prosječni prod. prostor prodav. /stan. 0,79 m2 1m2 Prosječna površina prodav. u m2 87,8 m2 121,2 m2 Prodajna površina prodav.

3,5 mil. m2 4,4 mil. m2 Izvor: DZS obrada: HGK

riječ je o gradnji tzv. centara iz susjedstva, regionalnih centara, “power”-centara, “high”ulica, kojima se potiče ponovni razvoj šopinga u centru grada, zatim razvoj trgovačkih parkova te razvoj zabavnih parkova.

Trendovi u trgovini U hrvatskoj trgovini u idućem razdoblju nastavit će se i proces koncentracije kroz vlastiti rast pojedinih trgovaca, ali i kroz akvizicije.

Nastavit će se strateško, pa i kapitalno povezivanje, povećavat će se kvadratura prodajnih površina, jačat će konkurencija te će se snažnije povezati proizvodnja i trgovina, a nastavit će se i širenje u regiju. Također ističemo da će digitalno doba pridonijeti daljnjem razvoju i rastu udjela

4

elektroničke trgodavno zapravo vine. međusobno isDo većeg proključivale kao cvata doći će i kod što su: povoljna inovacija formata kupnja s visokom prodavaonica koji kvalitetom, kozaposlena prosjek uključuje upravrisno za zdravlje je broja radnika ljanje artiklima i ukusno te lou trgovinama u unutar prodavajalni kupci ključ Hrvatskoj onice, uvođenje uspjeha na trži“self-check out” štu. Analizirajući blagajni (samoposlužujućih), aktualno stanje, a i u razgo“Blue tooth” komunikaciju voru s trgovcima iz prakse, (elektronički ispisane cijene kao ključ u borbi s recesijom na artiklima mijenjaju se po- i padom prometa sve više se moću kompjutora na kraju ističe važnost lojalnih kupaca dana), ali i uređenje prodava- jer oko 50 posto takvih kupaonica kao posebnoga sredstva ca troši do 68 posto svoga prokomunikacije s kupcima. računa u jednom trgovačkom Glede ponašanja potrošača, lancu, odnosno troše više nego oni danas postaju sve zahtjev- svi ostali kupci. niji pri odabiru proizvoda te Glede očekivanja i ulaska od trgovca na malo očekuju Hrvatske u Europsku uniju i da im ponudi mogućnosti i njegova utjecaja na hrvatsku pogodnosti koje su se done- trgovinu valja istaknuti da će

troškovna efikasnost biti jedan od važnih faktora u konkurentnosti svakoga trgovačkog lanca. Predviđanja su da je pred Hrvatskom nova faza konsolidacije i koncentracije tržište, odnosno povećanja udjela prvih deset trgovaca na tržištu.

Naime, Hrvatska se nalazi pred procesom koji su prošle sve nove članice koje su Uniji pristupile 2004. godine, a analize kretanja u maloprodaji za tih deset članica pokazale su da je pristupanje bilo popraćeno pozitivnim efektima i na BDP, potrošnju kućanstva, rast investicija, pad nezaposlenosti te na rast izvoza i uvoza.

No valja istaknuti kako i sadašnja i buduća kretanja u hrvatskoj maloprodaji ovise o kretanjima u gospodarstvu i kretanjima u EU.

trgovina &prodaja srpanj/ kolovoz ‘11.

CENTRI

Jadran – meka za U trgovačkim centrima na obali zadovoljni su potrošnjom turista koji imaju veću kupovnu moć u odnosu na domaće stanovništvo Piše: Tena Džodan

H

trgovina &prodaja srpanj/ kolovoz ‘11.

rvati su nacija šopingholičara koji kupuju i preko svojih mogućnosti, i to bez obzira na već kroničnu dijagnozu hrvatskoga gospodarstva koja utječe na kupovnu moć građana, bilo na sjeveru ili na siromašnijem jugu zemlje. Trend izgradnje trgovačkih centara započeo je u kopnenim predjelima, no posljednjih godina velebna zdanja niču i na obali kao “gljive poslije kiše”. Histria Mall u Poreču, prvi šopingcentar nove generacije, ušao je u završnu fazu projekta. Iako je Istra jedna od najrazvijenijih regija u Hrvatskoj, ipak nema ponudu koja odgovara potražnji stanovnika.

Istrani su već navikli na mobilnost kada je u pitanju šoping. Putuje se u Rijeku, Zagreb ili preko granice. Površina od 23.500 četvornih metara trebala bi biti dostojan odgovor na te potrebe. Osim na Istrane investitori računaju i na turiste. Sa 2,8 milijuna turista i 18 milijuna noćenja godišnje promet bi trebao znatno porasti za vrijeme turističke sezone.

Da je to slučaj potvrdio nam je i Saša Brušić, zamjenik direktorice Tower Centra u Rijeci.

Kaže da je posjećenost centra tijekom cijele turističke sezone izvrsna i da su turisti najče-

šće kupci više platežne moći, što se primijeti i na prometu.

Tower Centar Rijeka regionalni je centar okrenut u prvom redu posjetiteljima s područja Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije, što ga čini izravnim konkurentom još neizgrađenom Histria Mallu. No u Tower Centru naglašavaju da stalno pripremaju nove programe kako bi zadržali postojeće kupce i privukli nove. Loyalty programi krenut će do kraja godine, a nudit će niz pogodnosti prilikom kupnje i posjeta centru.

Zadarska City Galleria nalazi se u centru grada i kupcima nudi velik broj brendova

dnevna spiza U razdoblju ljetne turističke sezone komunikacije idu prema stranim turistima “outdoor” oglašavanjem i brošurama na stranim jezicima koje se dis- tim prostorima novi centri dotribuiraju diljem regije. Ideja je brodošli i zbog većeg broja stada centar ne bude samo mje- novnika nego u manjim gradosto kupnje, nego i provođenja vima na obali. “No Zadar, Šibeslobodnog vremena tako da di- nik i Split zasigurno jesu”, smajete možete ostavitra Jeger. S njim se ti u igraonici i otići slaže i Nenad Pekod frizera, pogleris, direktor Collidati film u kinu ili ers Internationapopiti kavu s drušla, koji kaže da u tvom. Da gradomanjim mjestima milijuna eura vi kao Rijeka i Pupoput Dubrovnivrijedna je la još nisu prenaka, Ploča ili Mainvesticija u pučeni brojem trkarske zasigurno splitski City Center govačkih centara ima mjesta za masmatra i Željko Jenje trgovačke proger, predsjednik Udruge zaku- jekte. Neki se centri razlikuju paca u trgovačkim centrima. specifičnim ponudama, pa se Njegovo je mišljenje da su na tako City Galleria Zadar, koja se

140

nalazi u samom središtu grada na poveznici stare gradske jezgre i novog dijela grada, može pohvaliti otvorenom i zatvorenom tržnicom na vanjskom i unutarnjem prostoru s velikim izborom svježeg i domaćeg voća te povrća, ribe, mesa i drugih delikatesa.

U tom slučaju osim obavljanja svakodnevne “spize” na tržnici na istoj lokaciji možete potrošiti svoje kunice na krpice velikog broja svjetskih renomiranih brendova. Jeger smatra da su od takvih centara ugrožene male prodavaonice koji ne posluju u sklopu trgovačkih centara. Tako-

ljetni šoping Željko Jeger, predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima

vim kinodvoranama popularnoga europskog lanca kinoteka Cineplexx.

đer predviđa da će bez obzira na trenutno stanje ipak doći do opadanja moći velikih trgovina.

Smatra da tendencija ulaganja u tržišne centre pada i da se bitno promijenila. No dok to vrijeme ne dođe, neki trgovački centri ubiru i te kako velike zarade.

gornja granica Najveći i najvažniji trgovački centar na prostoru Šibenskokninske županije smješten je u Šibeniku, trgovačkom i prometnom centru središnje Dalmacije, s više od pedeset atraktivnih trgovina raznovrsne po-

nude i više od 1200 parkirališnih mjesta.

Split kao drugi grad u Hrvatskoj prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima nešto manje od 180.000 stanovnika. Svi oni svakodnevno šopingiraju u dvama najvećim šoping-centrima – Jokeru i odnedavno otvorenom City Centru Split, a u planu je i gradnja još jednog centra udaljenog svega kilometar zračne linije od City Centra. “Split je došao do gornje granice po broju centara”, objašnjava Jeger i dodaje da je Hrvatska u samom vrhu srednjoeuropskih zemalja po njihovu broju. City

Centar Split najveći je trgovački centar u Dalmaciji, otvoren prošle godine, a prostire se na 100.000 četvornih metara. Vrijednost investicije premašila je 140 milijuna eura, a posebna pozornost u gradnji i interijeru posvećena je štednji energije u skladu s prirodom i zelenilom kako bi se naglasio njegov “zeleni karakter”. U bogatoj ponudi prvi put u ovoj regiji pojavljuju se najjači svjetski brendovi kao C&A i dugoočekivana njemačka drogerija Müller.

Osim mnogih trgovina u City Centru od travnja 2011. možete gledati i filmove u no-

‘vozi me u šoping’ Naravno da od svih trgovačkih centara na obali nikako ne možemo zanemariti najpoznatiji i najeksponiraniji u medijima, zahvaljujući njegovu vlasniku. Kerumov Joker na prostoru od 53.000 četvornih metara osim brojnih trgovina, Broadway kina i Svagušinih restorana nudi i klizalište, pa je tako usred najvećega grada na Jadranu moguće osjetiti i dašak zimske idile.

Od velikog broja trgovačkih centara teško je izdvojiti najbolji. Na posjetiteljima je da sami prosude, a Nenad Peris smatra da problema ne bi trebalo biti za kvalitetno odrađene centre jer na kraju krajeva kupci su vjerni kvalitetnim, dobro pozicioniranim i pravilno razvijenim centrima bez obzira na sve veći broj novootvorenih šoping-meka, što nas ponovno vraća na početak priče i vicu o šopingholičarkama koji kaže da je prva rečenica žene, nakon izuma kotača bila: “Odlično, voziš me u šoping.”

trgovina &prodaja srpanj/ kolovoz ‘11.

DOSJE

Bijeli i zdravi zubi više nisu samo pitanje zdravlja, već i svojevrstan modni trend Piše: Nikolina Buljan

Blistav osmijeh iz

tube

Plidenta, u vlasništvu Atlantic grupe, tržišni je lider s udjelom od 21 posto na tržištu

T

rend holivudskog osmijeha zahvatio je i Hrvatsku. Svi žele blještavo bijele zube.

Trend njihova njegovanja seže još od vremena starog Egipta kad su se miješali glinica, med i razne trave da bi se dobila smjesa za ispiranje usta.

U starom Rimu i Grčkoj rabila se zubna pasta koja se sastojala od usitnjenoga jelenjeg roga, pepela životinjskih kostiju, mramora, meda i me-

dicinskih biljaka. Današnje paste za zube ne sadržavaju ove pomalo čudne sastojke, ali želja kupaca za bisernim osmijehom potaknula je proizvođače da izbace niz proizvoda različitih okusa i namjena.

Tako se na policama najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj može naći petnaest različitih proizvođača pasti za zube.

Najveći od njih, Aquafresh, Plidenta, Colgate i Signal, u ponudi imaju više od deset različitih pasti za zube. Koliko Hrvati troše na preparate

1,6

milijuna dolara, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

U prošloj godini najviše smo uvezli iz Njemačke, čak 1,6 milijuna američkih dolara proizvoda, dok je drugi najveći uvoznik Slovačka, sa 1,4 milijuna dolara.

za održavanje zuba najbolje pokazuju statistike. U Hrvatsku je u 2010. godini uvezeno gotovo 12 milijuna dolara proizvoda namijenjenih za njegu zuba, a izvezeno gotovo četiri

Pravilno održavanje Pravilo svih pravila u održavanju usne šupljine jest da se dvaput na dan zubi moraju prati, i to u trajanju od tri do pet minuta.

“Većina pasti na tržištu sadrži fluoride tako da izbor određene paste ne utječe bitno na konačan učinak higijene. Puno je važnije redovito pranje zubi, naročito nakon obroka bogatog ugljikohidratima. Duljina pranja treba biti oko tri minute ili tako da se preko svake plohe zuba prođe 20 puta. Naglasak se uvijek stavlja na večernje pranje koje mora biti vrlo temeljito jer se noću luči manja količina sline i nema tzv. samočišćenja usne šupljine.

Tada bi se trebao koristiti i zubni konac kao pomoćno,

milijuna dolara vrijedan je uvoz zubnih pasti iz Njemačke

P l i d e n ta l i d e r Robna marka Plidenta, čiji je vlasnik Atlantic grupa Emila Tedeshija, počiva na tradiciji proizvodnje zubnih pasti koja seže od 1918. godine kada dvojica ambicioznih zagrebačkih farmaceuta, Stjepan Rac i Dragutin Vergles, osnivaju ljekarnički laboratorij Rave.

Danas je Plidenta lider u Hrvatskoj i drži 21 posto

ukupnog tržišta zubnih pasta. “Mi smo volumni lider u Hrvatskoj, a zajedno s Aquafreshom smo i vrijednosni lider. Plidenta je u 2010. povećala proizvodnju za dva posto u odnosu na 2009. godinu”, kažu u Plidenti.

Najomiljenija pasta za zube Hrvatima je niz godina Plidenta Superfresh, što bi

značilo da najviše volimo okus peperminta ili paprene metvice koja u sebi sadrži visok postotak mentola. U upotrebi je već stoljećima u raznim oblicima, a kao sastojak zubnih pasti nakon pranja zuba ostavlja osjećaj svježine i čistoće u ustima.

Također je pepermint aroma u većini ostalih Plidentinih pasti za zube.

trgovina &prodaja srpanj/ kolovoz ‘11.

DOSJE

Aquafresh Aquafreshove paste, koje su također popularne na tržištu, poznate su po svoje tri boje – crvenoj, bijeloj i plavoj.

U kolekciji proizvoda Aquafresh nudi Extreme White, Fresh&Minty, White&Shine, White&Complete Care, paste namijenjene djeci...

ali vrlo učinkovito sredstvo u čišćenju zubnog niza”, napominje doktorica Marija Rogić-Barbić iz stomatološkog centara Flegar.

Mijenjanje pasti za zube nije štetno. Naprotiv, poželjno je s vremena na vrijeme promijeniti pastu. “Svojim pacijentima preporučujem da

mijenjaju paste za zube i da ne koriste one koje sadržavaju granule u sebi jer one mogu naštetiti caklini.

Paste za izbjeljivanje Od pasti za zube preporučujem Tooth Mousse koje nema u slobodnoj prodaji i skuplja je od ostalih, ali je dobra za

zube”, govori dr. Željka Stolar.

U želji za što bjeljim osmijehom ljudi su spremniji posegnuti za jeftinijom varijantom izbjeljivanja zubi. Osim standardnog izbjeljivanja u ordinaciji postoji i “kućno izbjeljivanje” pastama za zube.

Domaći stomatolozi nisu previše naklonjeni toj varijanti.

Č i m e to p e r e mo zube?

trgovina &prodaja srpanj/ kolovoz ‘11.

10

Paste za zube sadržavaju niz sastojaka. Glavni od njih su abrazivi koji su sredstva za čišćenje i poliranje zuba, humektansi koji daju prašcima konzistenciju pasta i sprečavaju isušivanje u dodiru sa zrakom te pjenila pomoću kojih se jača učinak čišćenja. Također veziva u pastama sprečavaju raslojavanje i taloženje praškastih tvari te daju pastama viskoznost i oblik, a adstringensi (spojevi cinka, aluminija, tanini i ekstrakti

ljekovitih biljaka) jačaju zubno meso i štite od parodontoze. Fluoridi su jedan od najčešćih sastojaka u pastama za zube. Prodiru u zubnu caklinu gdje nastaje fluorapatit, mineral iznimne tvrdoće koji je zaslužan za tvrdoću zubne cakline. Budući da su fluoridi toksični, u zubnim pastama ih ne bi smjelo biti više od 0,15 posto. Zbog njihove toksičnosti flouride su u medijima počeli nazivati “ubojicama u pastama za zube”.

Doktorica stomatologije Željka Stolar smatra da je cijela fama oko fluorida u pastama za zube nepotrebna. “Fluor u zubnoj pasti je koristan. Cijela ta priča oko njegove štetnosti, a radi se o totalnoj gluposti, potekla je iz Sjedinjenih Američkih Država. Sigurno postoje istraživanja o tome da fluor može izazvati karcinom želuca, ali se on u takvom obliku više ne koristi u pastama za zube”, napominje Stolar.

“Paste za izbjeljivanje su marketinški trikovi. Ne znam pomažu li ili ne jer nemam iskustva s takvim proizvodima, ali mogu tvrditi da se izbjeljivanje pravilno može provoditi jedino u ordinacijama pod nadzorom zubara.

Stvar je u tome da su sredstva s kojim se izbjeljuju zubi čista kemija i ako i mala kap padne na zubno meso, može ga izbijeliti i izgoriti pa zato postupak treba obavljati u ordinaciji.

Paste za izbjeljivanje možda mogu kasnije pomoći pri održavanju bjeline, ali ih nikako ne bi trebalo koristiti dugoročno”, spominje dr. Stolar.

Njezino mišljenje dijeli i doktorica Jasminka Džodan koja napominje da također nije pobornik pasti za zube koje služe za izbjeljivanje kod kuće.

“Zna se što se stavlja u paste za zube. Pravilno se zube može izbijeliti u ordinaciji uz nekoliko tretmana, a bitno je da u to vrijeme pacijenti ne smiju pušiti cigarete, piti vino, kavu ili konzumirati nešto što će obojiti zube”, kaže dr. Džodan.

Probiotici osvajaju tržište Do prije nekoliko godina bakterije bismo u prodaji spominjali jedino u kontekstu zaliha isteklih rokova pokvarenih namirnica ili inspekcijskih nalaza o higijeni u trgovinama.

Otkad su se na tržištu pojavili probiotički proizvodi, sve se promijenilo. Tržište funkcionalnih proizvoda s „dobrim“ bakterijama udvostručilo se u posljednjih pet godina, a do 2015. godine iznosit će 29 milijardi dolara.

U SAD-u 30% svih potrošača redovito kupuje NAJČEŠĆI PROBIOTIČKI PROIZVODI NA POLICAMA TRGOVINA 1. Funkcionalna hrana - mlijeko, jogurt, kefir - hrana za bebe i malu djecu - žitne pahuljice 2. Konditorski proizvodi - bomboni - gume za žvakanje - barovi 3. Dijetetski dodaci - tablete - čajevi 4. Oralna higijena NOVO! - zubne paste - vodice za usta 5.Voćni sokovi i juicevi NOVO! Vrlo brzo na tržištu će se pojaviti pekarski proizvodi, sladoledi i čokolade te proizvodi za njegu kože.

probiotičke proizvode, čija se distribucija proširila iz ljekarni i trgovina zdravom hranom i dala novi zamah prodaji u drugstores formatu i convenience supermarketima. Probiotički proizvodi imaju sve veći udjel u prodaji velikih proizvođača, kao što su: Groupe Danone, Nestlé, Yakult Honsha, Müller, General Mills, Kraft Foods, Dr Oetker, Yili Group, Morinaga Milk industry, Coca- Cola, Naked Juice, Christian Hansen, BioGaia i drugih. Sad se „dobre bakterije“ počinju koristiti u poboljšanju oralne higijene s perspektivom novog pristupa njezi zuba. Stručnjaci Neve, članice Atlantic grupe razvili su prvu zubnu pastu koja sadrži revolucionarni probiotički sastojak protiv karijesa i plaka.

Zašto je prodaja probiotičkih proizvoda postala popularna u trgovinama?

Zdravlje i ljepota su dvije stvari koje su nam posebno važne. Razvojem znanosti i tehnologije mijenjaju se načini i sredstva kojima postižemo bolju njegu, no želja da budemo zdravi i, u najmanju ruku njegovani, ostaje ista.

Potrošači su postali svjesni važnosti zdravlja na koje mogu preventivno utjecati korisnim proizvodima.

Probiotički proizvodi su se udomaćili i svi znaju da prijateljske bakterije čine dobro organizmu i preventivno djeluju na zdravlje.

Probiotički proizvodi su namijenjeni potrašačima svih dobnih skupina, od najmlađe dječje dobi preko tinejdžera i zaposlenih do potrošača treće životne dobi.

Konačno, ovaj segment potrošnje nudi gotovo win-win situaciju – bolju preventivu kupcima i mogućnost za rast i stvaranje dodatne vrijednosti proizvodu za

proizvođače i trgovce.

Najveći prodajni formati nude pristupačniji i širi raspon proizvoda po konkurentskim cijenama, a premium segment potrošnje povećava „ugođaj“ redovne kupnje „špeceraja“. Nažalost, često nemaju educirano osoblje koje može objasniti kupcima prednosti funkcionalnih proizvoda ili prodaju samo „popularne“ proizvode pa su glavne marketinške aktivnosti proizvođača fokusirane na ovakva prodajna mjesta.

Drugstore nudi širi asortiman i specijalizirane odjele funkcionalnih proizvoda s dobrim izborom i kvalitetnim osobljem, što ga čini destinacijskim mjestom kupnje, a njegova će važnost u prodaji ovog segmenta samo rasti.

Ljekarne imaju vrhunski educirano osoblje i vjerodostojnu preporuku, ali je prodaja ograničena na specijalne dijetetske proizvode; ako se i prodaju proizvodi svakodnevne potrošnje, obično su malo više cijene.

Tradicionalne male trgovine nude probiotičke proizvode svakodnevne potrošnje, kao što su jogurt, mlijeko i zubna pasta. Ipak, ne bi trebalo zanemariti važnost blizine prodaje koju nudi “kvartovska" trgovina.

U trgovinama zdrave hrane kupci imaju mogućnost dobiti savjet o korištenju proizvoda, što je posebno važno za kupce koji prvi put kupuju probiotičke proizvode i nisu upoznati sa širokim rasponom različitih brendova i tipova. Nedostatak je ograničeni asortiman i mali broj takvih trgovina u blizini kupaca.

Sve veći broj online prodavaonica nudi prodaju s povoljnim cijenama pa probiotičke proizvode možete nabavljati iz udobnosti doma i prije toga se dobro upoznati s njima. Ipak, troškovi dostave znaju biti visoki, a pakiranja neprilagođena potrebama kupaca.

Što je revolucionarno u novoj Plidenti Pro-t-action ?

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) karijes je, nakon prehlade, najraširenija bolest na svijetu, koja zahvaća gotovo 90% svjetskog stanovništva. Ni u Hrvatskoj situaciji nije nimalo bolja. Prema podacima Hrvatskoga zdravstveno-statističkog ljetopisa, izdanje HZZO-a, u Hrvatskoj je 2009. godine liječeno čak 1,699 milijuna karijesa, od toga više od 471.000 u dobi pacijenata do 19 godina.

Sad je Plidenta prva uspjela ugraditi u zubnu pastu probiotički aktivan Lactobacillus Pro-t-action koji reagira isključivo s bakterijom uzročnikom karijesa Streptococcus mutans. Prirodan specifičan soj Lactobacillus paracasei u Pro-t-actionu ima jedinstvenu sposobnost vrlo preciznog usmjeravanja i vezanja na bakterije koje uzrokuju karijes, kao i sposobnost aglutinacije tih bakterija. Agregirane i grupirane na ovaj način bakterije je moguće isprati iz usne šupljine običnim gutanjem ili ispiranjem. Učinkovitost djelatnih tvari u Plidenti Pro-t-action uistinu nudi nove i uzbudljive mogućnosti znatnog poboljšanja oralne higijene. Tvrdnju da pomažu u sprečavanju karijesa uzrokovanog bakterijom Streptococcus mutans i stvaranju zubnih naslaga te da jača zubnu caklinu potvrdilo je Ministarstvo zdravstva RH, uvrštavajući Plidentu Pro-t-action u kozmetiku s posebnom namjenom.

Zubna pasta s probiotičkom bazom pozicionirana je na polici u podsegmentu specijalnih pasti za osjetljive zube i pasti za izbjeljivanje mrlja od hrane i pića.

žitarice

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatskoj u sektoru žitarica su Njemačka i BiH Piše: Ana Mlinarić

Od adventističke borbe protiv seksa do trenda

I trgovina &prodaja srpanj/ kolovoz ‘11.

12

ne sluteći da će eksperimentiranje s prokuhanim zrnima žitarica, što je bila hrana siromašnih Amerikanaca s kraja 19. stoljeća, rezultirati jednom od najčešćih namirnica u milijunima kućanstava, braća Kellogg’s upisala su se u povijest. Jelovnik na kojem su radili za Adventističku crkvu trebao je sadržavati prehranu bez šećera i soli jer se smatralo da ti začini potiču želju za seksom, što Adventistička crkva nije podržavala.

Vođeni tom idejom braća Kellogg’s počela su eksperimentirati s raznim vlaknima, a pahuljice kakvima ih danas znamo nastale su, kao i većina proizvoda, slučajno. Naime, netko je zaboravio izvana nanijeti namočeno tijesto od žitarica koje je nakon pečenja braću oduševilo okusom. paleta proizvoda Danas u ponudi osim klasičnog “cornflakesa” imamo cijelu paletu proizvoda od najrazličitijih žitarica: kukuruznih, ječmenih, raženih, zobenih,

rižinih, žitarica, prosa i žitarica kvinoje, a prodaju se same ili u kombinaciji s drugim namirnicama poput voća, čokolade, meda, orašastih plodova, vanilije... Milijuni ljudi na svijetu dan započinju upravo tim proizvodima. Kolika je potra-

12% stanovnika Hrvatske barem jedanput tjedno jede žitarice

žnja i konzumacija žitnih pahuljica u Hrvatskoj pokazuje istraživanje iz 2010. godine.

Rezultati kažu da 12,5 posto stanovnika Hrvatske žitarice konzumira najmanje jedanput na tjedan, što u prosjeku godišnje iznosi oko 1,1 kilogram po stanovniku. U djece te brojke znatno rastu. Oko 50 posto djece žitarice konzumira svaki dan, a 20 posto njih barem jedanput na tjedan.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u 2010.

Hrvatska je najviše žitnih pahuljica uvezla iz Njemačke, a

Zrinka Jukić, voditeljica probiotičkog i nutricionističkog centra Piperita

najviše izvezla u Njemačku i BiH. Industrijska proizvodnja pahuljica je 700 tona. Ako se uračunaju i ostali proizvodi (žitarice, valjane, i dobivene bubrenjem ili prženjem), ukupno se proizvodi 2000 tona godišnje. ponuda nestlÉa Jedna od vodećih robnih marki na tržištu pahuljica je Nestlé. Oni svoj cjelokupni asortiman proizvoda od 2005. baziraju na cjelovitim žitaricama, stalno poboljšavajući recepturu, pokušavajući smanjiti

količinu masti, šećera i soli u svojim proizvodima.

Nestlé Nesquick najpopularniji je njihov proizvod za djecu, a posljednjih je godina veliku pozornost privukao Nestlé Fitness program. Osim običnih Fitness pahuljica u ponudi se mogu naći Fitness pahuljice sa sušenim voćem, čokoladom te medom i bademima, a novost iz Nestléa su i Fitness žitne pločice.

Prema istraživanju tržišta koje je proveo Nestlé, njihov brend kupuju potrošači koji su spremni izdvojiti više novca u dnevnoj kupnji. Žene i djeca njihovi su najveći konzumenti, a prema riječima Irene Kurtanjek iz Korporativnih poslova i komunikacija Nestléa privukli su ih zanimljivim dizajnom i igračkama koje dolaze kao dar za djecu. Velik izbor dječjih pahuljica nudi i Podravka. Lino Pillows, Crisp, Crocs, Crunch i Lino Mix&Play s okusima koko-

sa, jabuke i keksa i čokolade hranjive su žitarice obogaćene vitaminima, željezom i kalcijem, lako se pripremaju i u trenutku djeci pružaju savršen obrok. Müsli iz linije Provita prirodan su izvor dijetalnih vlakana i hranjivih tvari, a dolaze u kombinaciji s voćem, medom, lješnjacima i bademima te mliječnom čokoladom.

Vitalis müsli Dr. Oetkera na policama hrvatskih trgovina mogu se pronaći u dvanaest različitih kombinacija, a najnovije iz njihove ponude su Vitalis Knusper Plus pahuljice s tri okusa – med i badem, dvostruka čokolada i multivoće. Idealne su za one koji dan žele započeti laganim, ali hranjivim obrokom spravljenim od najkvalitetnijeg voća, čokolade te hrskavih badema i pomno odabranog meda.

Pahuljice jednog od najvećih svjetskih proizvođača pionira Kellogg’sa mogu se kupiti u hrvatskim trgovinama.

Pahuljice od riže, kukuruzne pahuljice, s okusom čokolade ili meda najbolje su u kombinaciji s mlijekom, običnim ili voćnim jogurtom ili pak voćnim sokom. Proizvodi od žitarica Vivera

sadrže esencijalne masne kiseline, ugljikohidrate, vlakna i minerale.

U svom asortimanu Vivera nudi sljedeće proizvode: müsli Vivera Crunchy je mješavina žitarica zobi, kukuruza, riže i pšenice te sušenog voća i čokolade. Vivera Corn flakes su kukuruzne pahuljice prirodnog podrijetla, a mogu se pronaći u tri okusa: natural, jagoda i čokolada. Žitarice Vivera Probavin bogate su dijetalnim vlaknima, a pomažu u regulaciji probave, oslobađanju štetnih tvari i toksina, smanjenju kolesterola.

Ovaj proizvod daje osjećaj sitosti, male je energetske vrijednosti pa je dobar za korištenje u redukcijskim dijetama.

Sadrži vitamine kompleksa B, vitamin E, minerale i elemente u tragovima.

U moru različitih pahuljica nutricionisti, ali i neka najnovija istraživanja upozoravaju da treba biti na oprezu prilikom odabira naših omiljenih müslija.

Riječ nutricionista Naime, mnoge pahuljice sadrže velike količine šećera i soli, što znači da je i energetska vrijednost takvih proizvoda visoka pa bi takve proizvode bilo poželjno izbjegavati.

Nutricionisti preporučuju da prilikom odabira kupci prednost daju žitaricama od cjelovitog zrna jer su obogaćene antioksidansima, kalcijem i folnom kiselinom. Dipl. Ing. Zrinka Jukić iz Probiotičkog i nutricionističkog centra Piperita kaže da su žitarice od cjelovitog zrna, uz uravnoteženu prehranu, dobar način i za gubitak tjelesne težine.

“Najpogodnije su za konzumiranje ujutro jer osiguravaju organizmu složene ugljikohidrate i onu prvu energiju potrebnu za novi dan te nam osiguravaju sitost do četiri sata bez osjećaja težine nakon obroka”, kaže voditeljica Piperite Zrinka Jukić.

trgovina &prodaja srpanj/ kolovoz ‘11.

13

konzerviranO

Pada zanimanje kupaca za konzervirano

voće

Zabrinjavaju podaci da je proizvodnja konzerviranih tuna, poletuša i palamida prošle godine pala za petinu, dok u izvozu i dalje prednjači sardina sa 83 posto Piše: Leo Buljan

N trgovina &prodaja srpanj/ kolovoz ‘11.

14

i car Napolen nije mogao sanjati da će u potrazi za načinom da održi hranu svježom za svoje vojnike i mornare nabasati na današnje bogato carstvo konzervirane hrane.

Francuska vlada je na Napoleonovu zapovijed 1795. godine ponudila nagradu od 12.000 franaka čovjeku koji pronađe najjednostavniji način da se hrana za francuske vojnike održi svježom i zdravom, jer su počeli umirati od gladi i skorbuta. Tek nakon 15 godina s rješenjem dolazi Nicola Apper, slastičar iz okolice Pariza. On je prvi počeo konzervirati hranu tako što ju je pakirao u boce sa širokim grlom, potom je boce zatvarao

pomoću čepova i žice. Boce bi stavio u vreću čoje za zaštitu te ih spustio u kotao s vrelom vodom. Kotao bi poklopio i pustio boce da se griju, a taj se pristup još i danas koristi za određene tipove konzerviranja. Poslije su ljudi 1810. godine objasnili da konzerviranje funkcionira tako što se unište bakterije koje mogu štetiti hrani, a kad se hranu stavi u spremnik, istisne se zrak. Tada je krenula era konzerviranja hrane.

Podravka na vrhu Hrvatska, iako mala zemlja u svjetskim okvirima, ima razvijeno tržište konzerviranom hranom. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore Hrvatska ima 216 tvrtki koje se bave konzerviranjem hrane kao glavnom djelatno-

šću. Od toga se njih 107 bavi konzerviranjem mesa i mesnih prerađevina, 45 se bavi konzerviranjem ribe i ribljih proizvoda, a 74 konzerviranjem voća i povrća. Nijedna od tih tvrtki ne drži monopol na hrvatskom tržištu, ali neke od njih su postale poznati brendovi među kupcima. Što se tiče konzerviranja voća i povrća, prvo mjesto po prihodima drži Podravka, koja je postala sinonim u ovom sektoru, i to ne samo u Hrvatskoj. Podravkini konzervirani proizvodi mogu se naći

216

tvrtki konzerviranje ima kao glavnu djelatnost

na području cijelog Balkana, a najviše u Bosni i Hercegovini. Odmah iza Podravke, na drugome i trećemu mjestu po proizvodnji, nalaze se Dona i Lero.

U mesnoj industriji u Hrvatskoj prevlast drži PPK, a iza njega su Danica i MM t.p. U ribljoj industriji prva tri mjesta redom drže Sardina, Adria i Euro-alfa. Što se tiče uvoza i izvoza, prema podacima Državnoga zavoda za statistiku Hrvatska je uvezla 73.542 tone konzervirane hrane vrijedne gotovo 181 milijun američkih dolara, a izvozi 26.455 tona konzervirane hrane, što je gotovo 90 milijuna američkih dolara.

Utješno je što se uvoz hrane smanjuje, no izvoz se prošle godine povećao za dva posto.

Najveći izvoznik konzervirane

Konzervirani grašak i mahune i dalje su među najpopularnijim proizvodima

hrane i dalje je Podravka, koja svoje proizvode najviše izvozi u Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Mađarsku. Podravkina prednost u odnosu na ostale tvrtke koje se bave konzerviranjem jest široka ponuda i konzerviranje svih vrsta hrane iako primarnu dobit ima od konzerviranja povrća.

Lansirana je i paleta proizvoda: piletina u salsa umaku, piletina u bešamel umaku, junetina s gljivama. Ova paleta konzerviranih gotovih jela dio je Podravkine nove poslovne strategije s kojom žele privući mlade zaposlene potrošače koji imaju previše obveza i mala kulinarska znanja. Podravkina glasnogovornica Dijana Jadranšinkin kaže da “potrošačima žele ponuditi najfiniji, najpraktičniji i naj-

sigurniji topli obrok za svaki dan.” favorit je kupus Ipak, Podravka svoje poslovanje temelji na poznatoj ponudi. Proizvodi koji već godinama kod nas “lete s polica”, ali i u susjedstvu, jesu konzervirani grašak, mahune, kuku-

ruz, miješano povrće, rajčice, krastavac i ajvar. No najveći rast u proizvodnji u 2010. godini imaju džemovi i marmelade, i to od 3559 tona, tako da je u prošloj proizvodnja iznosila 8300 tona.

Prodavači trgovačkog lanca Konzum kažu da ljudi najčešće kupuju te proizvode iz navike i Podravkina brenda.

Riblja industrija u Hrvatskoj nije dogurala do stupnja do kojeg bi svi to željeli, ali pomak se jasno vidi. Sve više ribe proizvodimo i cilj hrvatskoga gospodarstva jest pokušati izjednačiti uvoz i izvoz jer trenutno uvozimo 845 tona više nego što izvozimo.

To čini razliku od gotovo 1,5 milijuna američkih dolara.

Hrvatsko meso se zato može se naći u većini susjednih zemalja, ali i na njemačkom tržištu. PPK hrenovke i gotovi gulaši postali su sastavni dio mnogih njemačkih kućanstava, dijelom zato što je puno ljudi s ovog prostora preselilo u tu državu.

Hrvatska proizvodi dovoljno konzervirane hrane za svoje potrebe te naše vodeće kompanije sad gledaju kako plasirati proizvode na druga tržišta. Sa 2009. na 2010. godinu proizvodnja većine konzerviranih proizvoda se povećala. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, neki od njih već su našli svoje mjesto na europskom tržištu.

Od mesa najviše izvozimo konzervirane pileće proizvode, i to u količini od 2434 tone, što je profit od oko 22 milijuna američkih dolara.

Dobro stoji i miješano goveđe meso kojega je u 2010. izvezeno 1425 tona (7,7 milijuna dolara). Povećana je i proizvodnja konzerviranoga kupusa za 777 tona jer je plan većine većih tvrtki da se hrvatski kupus počne više prodavati u Njemačkoj.

Zanimljivo je, doduše, da konzervirani voćni sokovi i druge voćne prerađevine više nisu popularni te cijela industrija konzerviranja voća bilježi pad u proizvodnji. Zabrinjavajući su podaci da je proizvodnja konzerviranih proizvoda tune, poletuše i pilamide pala za 20 posto.

Pozitivne rezultate zato daje hrvatska sardina, koje uostalom najviše proizvodimo, ali još impresivnije i izvozimo.

Sardina čini 83 posto ribe koju je Hrvatska izvezla prošle godine. Vodeća kompanija za konzerviranje ribe i drugih ribljih proizvoda Sardina zaslužna je za čak 40 posto izvoza sardine s našeg područja, što je oko 1500 tona od ukupnih 3766 tona izvezene konzervirane sardine. Time je Sardina pokazala da i Hrvatska može konkurirati u preradi ribe na mediteranskom području.

trgovina &prodaja srpanj/ kolovoz ‘11.

15