Trgovina i trgovački centri by 24sata d.o.o.

Trgovina

Poseban prilog rujan/2012.

i trgovački centri odne konferencije

Ulaganje od dva mil. eura

Intervju s direktorom Arena centra Garryem Burrowsom 12

rad

arena 2012 – Međunarodna mbene industrije

ograd

arena 2012

greb

a 2012

osinac 2012, Zagreb Organizator

Šoping kvadrati

Koliko je trgovačkih centara dovoljno YOur business intelligence and netwOrk partner

21 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr

Trgovina i trgovački centri Rujan/2012.

Sadržaj

Broj kvadrata

Hrvatska se brojem kvadrata trgovačkih centara nalazi u sredini europskog prosjeka, koliko je još mjesta ostalo za razvoj novih centara 4

novi trendovi Vedrana Jelušić iz EBRD-a piše o novim trendovima u proizvodnji i trgovini hrane

tržište sirovina 9

Koje nove trendove nagovještava direktor A.T. Kearneya za Hrvatsku te kako trgovci mogu preživjeti rast cijene sirovine 10

za marketing dva mil. eura

Direktor Arena centra Garry Burrows govori o poslovanju, ulaganju te planovima za daljni razvoj trgovačkog centra Arena centar 12

kupci vole City Center one

Gdje najčešće kupuju hrvatski građani te koje trgovačke centre vole oni boljeg imovinskog statusa 14

Glavni urednik: Darko Markušić

Prokuristi: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović

autori: Josipa Ban/VLM, Nikolina Buljan/VLM

urednik PriloGa: Vladimir Nišević uPrava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar,

ProdaJa oGlaSa: Petra Ivičević-Bakulić, direktorica Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-013

Grafika: Kristina Nakić fotoGrafiJe: Fotolia i Pixsell lektor: Iva Udiković

izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

Trgovina i trgovački centri Rujan/2012.

tisuća euRa kupovna je moć gRađana eu

sta Hr po na stv dra SH kv njo ne no Pr đa go izn gle Hr kva stv

Prava mjera Hrvatska se po broju kvadrata trgovačkih centara nalazi u sredini eu

Koliko trgovačkih centara trebamo

Po na na 70 sko Es kv nij ut Au kva No dru ko dra su sku ska

Hr trg šin

tisuća eura kupovna je moć građana u Hrvatskoj

Piše: Nikolina Buljan/VLM Fotografije: Pixsell

esi, Slovaci, Švicarci, Poljaci i Nijemci imaju manje šoping kvadrata na tisuću stanovnika nego što to ima Hrvatska. Hrvatska se prema podacima za 2011. godinu nalazi u sredini europske ljestvice s oko 260 metara kvadratnih na 1000 stanovnika. S Hrvatskom bi se po broju kvadrata mogle mjeriti Španjolska i Italija, ali se s njima ne možemo mjeriti po kupovnoj moći jer je njihova viša. Prosječna kupovna moć građanina EU je 12.000 eura godišnje, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5000 eura. Kada se gleda na razini cijele Europe, Hrvatska se po broju šoping kvadrata nalazi na sredini ljestvice.

Velike površine

Površina trgovačkih centara na tisuću stanovnika daleko je najveća u Norveškoj (gotovo 700 kvadrata), zatim u Švedskoj (blizu 400 kvadrata) te Estoniji i Islandu (oko 380 kvadrata). I susjedna Slovenija ima više šoping kvadrata u trgovačkim centrima kao i Austrija koja ima prko 300 kvadrata na 1000 stanovnika. No, u Hrvatskom okruženju s druge strane postoje i zemlje koje imaju manje od 100 kvadrata po 1000 stanovnika, a to su Srbija, BiH, Grčka, a u toj skupini nalaze se i Rusija, Turska Bugarska i Ukrajina. Ono što je značajno za Hrvatsku jest i to da se rade trgovački centri velikih površina. Prednjači West Gate s

226.000 m2, potom Arena Centar koji se proteže na 175.000 m2, te potom idu oni poput King Crossa koji je na 150.000 m2 te City Centera one East na 130.000 m2. Iako je gradnja novih trgovačkih centara u Hrvatskoj nešto usporena, grade se i novi centri. Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu u Hrvatskoj gospodarskoj komori spominje kako će se u narednom razdoblju u Hrvatskoj graditi City Colosseum Slavonski Brod, Point na zagrebačkim Vrbanima, Trgovački centar u Dubravi- Zagreb, Supernova Buzin te Šijana centar u Puli. Jedan od njih, City Colosseum Slavonski Brod u kojeg je uloženo sveukupno 80 milijuna eura i prostire se na 50.000 kvadratnih metara , otvara se za 16 dana. “Najveći broj prodavaonica i prodajne površine nalazi se u gradu Zagrebu, Splitskodalmatinskoj županiji, Zagrebačkoj, Osječko-baranjskoj te Primorsko-goranskoj župa-

Broj kvadrata

Milica Rakuša Martulaš, HGK

niji što potvrđuje tezu o teritorajalnoj koncentraciji maloprodajnih kapaciteta”, govori Rakuša Martulaš. Novi trendovi

Dodaje kako je u Hrvatskoj u proteklih dvadesetak godina trgovina je jedna od najrazvijenijih, najkonkurentnijih i najpropulzivnijih grana gospodarstva. Iako je, spominje, 2008. došlo do određenih poremećaja kao posljedice globalnih kretanja na tržištu, koji su se nastavili tijekom 2009. godine, ipak se u prvom tromjesječu u Hrvatskoj je 2010. godine nakon 17 mjeseci pada osjeu protekliH tio blagi oporavak dvadesetak godina tržišta. Blagi oporatrgovina jedna od vak tržišta trgovine na malo zabilježen je najrazvijenijiH i u 2011. godini te se najpropulzivnijiH isti trend bilježio i u grana prvom kvartalu 2012. godine. gospodarstva “U drugom kvartalu bilježi se realni godišnji pad prometa trgovine na malo no valja istaknuti da se

na mjesečnoj razini od ožujka bilježi rast prometa u trgovini na malo”, kaže Rakuša Martulaš. Kao trenutne trendove u gradnji trgovačkih centara, navodi gradnju novih koncepta poput takozvanog centara iz susjedstva što se odnosi na Trgovački centr Point u zagrebačkim Vrbanima. Kompanija Bluehouse Capital ulaže 50 milijuna eura u Point shopping center, čija je gradnja počela ovog proljeća u zagrebačkom naselju Vrbani, a otvorenje centra očekuje se idućeg proljeća, izvijestili su predstavnici investitora. Kako se nalazi u naselju Vrbani, trgovački centar mogao bi se doživjeti kao lokalnu trgovinu na puno kvadrata. Od ostalih trendova tu su, spominje Rakuša Martulaš, gradnja regionalnih centara, power centara, High ulica koje su zapravo zone kojim se potiče ponovni razvoj kupovina u centru grada, te su tu još i gradnja trgovačkih parkova te razvoj zabavnih parkova.

prijavnica Ime PrezIme e-maIl

3 FMCG & RETAIL ARENA 2012 rd

Međunarodna konferencija prehrambene industrije 16., 17. i 18. listopada 2012. Hotel Metropol Palace, Beograd, Srbija

Tel/mob Pravna osoba

FunkcIja ulIca Grad država

16. 10. 2012.

• • • •

17:00-17:15 Registracija 17:15-17:30 Uvodni dio • Pozdravna riječ: Tom Gavazzi, generalni direktor, Infoarena Grupa, Hrvatska • Uvodna riječ i nekoliko ključnih poruka o ciljevima konferencije: Miljan Zdrale, viši bankar, Agribusiness team, EBRD, Velika Britanija • Pozdravna riječ sponzora večere: Miodrag Kostić, predsjednik Uprave i vlasnik, MK Grupa, Srbija

17:30-19:00

13:30 – 15:00 Panel: Opskrbno područje Crno more-Dunav i povezanost s potražnjom na Mediteranu Moderator: Miljan Zdrale, viši bankar, Agribusiness tim, EBRD, Velika Britanija Uvodno predavanje: Miodrag Kostić, predsjednik Uprave i vlasnik, MK Grupa, Srbija Panelisti: • Aste Mattia, direktor lanca prodaje za Europu, Srednji Istok i Afriku, Monsanto, Mađarska • Zoran Mitrović, predsjednik Uprave i suvlasnik, Victoria Grupa, Srbija • Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica za strategijske poslovne grupe i marketing, Poslovna grupa poljoprivreda, Agrokor, Hrvatska • Claudio Scarozza, generalni direktor, CHS Europe, Švicarska • Stefan Schodts, zamjenik direktora financija, Axeral Europe • Süleyman Tiryakioglu, član Uprave, Tiryaki Agro, Turska

15:00-15:30

Registracija sudionika i kava dobrodošlice

9:00 – 10:30 Uvodni dio konferencije

10:30 – 11:00 Stanka za kavu/networking (sponzor Nestle Adriatic) 11:00 – 12.30 Panel lidera: Osvrt na CEFTA-u i EU odnose. Utjecaj krize u EU na poslovanje u regiji Moderator: Vedrana Jelušić, viša bankarica, EBRD, Hrvatska Panelisti: • Andrea Carnini, direktor financija, A&P PepsiCo, Srbija • Miodrag Kostić, predsjednik Uprave i vlasnik, MK Grupa, Srbija

Organizator:

Stanka za kavu/networking Moderator: Goran Pitić, predsjednik Uprave, Societe Generale, Srbija Uvodno predavanje: Goran Pitić, predsjednik Uprave, Societe Generale, Srbija Panelisti: • Laurent Droin, direktor korporativnih financija za hranu i agro sektor, BNP Paribas, Francuska • Draginja Đurić, predsjednica Upravnog odbora, Banca Intesa, Srbija • Matthew Gilpin, izvršni partner, Agrotrust LLP/AT Capital, Velika Britanija • Miha Košak, izvršni direktor, investicijsko bankarstvo, VTB Capital, Rusija • Mary Lystad, izvršna direktorica za investicije (EMEA), International Finance Corporation, The World Bank Group, Turska • predstavnik Unicredit-a iz Srbije ili Hrvatske

VIP večera (sponzor MK Grupa)

• Pozdravna riječ: Tom Gavazzi, generalni direktor, Infoarena Grupa, Hrvatska • Pozdravni govor: Country Director, EBRD Srbija • Pozdravna riječ generalnog sponzora: Ilija Studen, predsjednik Uprave i vlasnik, Studen & Co Grupa, Austrija • Otvaranje konferencije: Ministar poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede ili ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije • Pozdravna riječ i uvodno predavanje: Aktivnosti EBRD-a 2011. i 2012. u jugoistočnoj Europi i ključni poruke sa skupa EBRD-a u Istanbulu, Miljan Zdrale, viši bankar, Agribusiness team, EBRD, Velika Britanija • Predavanje: Trendovi u prehrambenoj industriji s naglaskom na sektor agrobiznisa, A.T. Kearney

M Z S B E L

15:30–17:00 Panel: Financiranje (primarnog) agrobiznisa

17. 10. 2012. Konferencija 8:00 - 9:00

Jelena Krstović, potpredsjednica, Delta Holding, Srbija Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave, Podravka, Hrvatska Bojan Radun, vlasnik i izvršni direktor, Nectar, Srbija Ante Todorić, izvršni potpredsjednik, Poslovna grupa maloprodaja, Agrokor, Hrvatska

A s

12:30 - 13:30 Ručak

Okrugli stol: Kriza kao da ne posustaje – kako dalje? Moderator: Miljan Zdrale, viši bankar, Agribusiness team, EBRD, Velika Britanija Sudionici okruglog stola: • Vladimir Čupić, predsjednik Upravnog odbora, Hypo Alpe-Adria-Bank, Srbija • Božidar Đelić, član savjetodavne grupe “Od tranzicije ka tranziciji” EBRD-a, Srbija • Dragan Đilas, gradonačelnik, Beograd, Srbija • Željko Rohatinski, savjetnik predsjednika, Agrokor, Hrvatska • Peter Sanfey, zamjenik direktora za strategiju i politiku, Ured glavnog ekonomista, EBRD, Velika Britanija • Emil Tedeschi, predsjednik Uprave i većinski vlasnik, Atlantic Grupa, Hrvatska

19:00

oIb

17:00-17:30 17:30

Vrijeme predviđeno za pitanja iz publike Kraj 1. dana konferencije

T G g d In H

*NAPOMENA: Svi sudionici panel diskusije su navedeni abecednim slijedom.

18. 10. 2012. Radionice i prezentacije projekata 8:00 - 9:00

Registracija i kava dobrodošlice

9:00 - 11:00

Radionica: KPI (ključni pokazatelji učinka) u proizvodnji u agrobiznisu, A.T. Kearney

11:00 – 13:00 Radionica: E-Commerce 13:00 – 15:00 Radionica: Ponašanje kupaca 15:00

Kraj konferencije

tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr | www.infoarena.hr

PR N A SV N

11:00 – 12.30 Panel lidera: Osvrt na CEFTA-u i EU odnose. Utjecaj krize u EU na poslovanje u regiji Moderator: Vedrana Jelušić, viša bankarica, EBRD, Hrvatska Panelisti: • Andrea Carnini, direktor financija, A&P PepsiCo, Srbija PROMO • Vincent Degert, veleposlanik, šef Delegacije Europske unije u Srbiji

FMCG & RETAIL ARENA 2012 Rujan/2012.

7 1 555 3721 | fa tel: +385

Organizator:

Uvod Realizacija prednosti regije i povećana učinkovitost na dobrobit lokalnih ekonomija

Angažman svih za pozitivnu i stabilnu gospodarsku klimu

Miljan Zdrale, Senior Banker, EBRD London

Tomislav Gavazzi, generalni direktor, Infoarena, Hrvatska

PRIDRUŽITE NAM SE JER ANAGAŽMAN SVIH NAS NIKAD NIJE BIO VAŽNIJI

želimo nastaviti uspješnu reću godinu zarepraksu koju smo započeli u dom, Infoarena i Zagrebu 2010. godine. To EBRD kao jedan od vodećih investitora u nije samo naša želja nego i potreba svih učesnika koji su SEE regiji okupljaju sve reledoprinjeli radu konkretnim vantne sudionike koji utječu idejama i rješenjima. na razvoj gospodarskog i društvenog života regije. ve godine odlučili smo učini korak ciljem kreiranja poziviše i ojačati “regitivnog poslovnog onalni” karakter okruženja koje ukljukonferencije održavanjem čuje društvo jednaFMCG&Retail Arene po prvi kih mogućnosti i odgovornosti, regiju gospodarskog rasta, puta u Beogradu. Razlozi su brojni, međutim, najznainvesticija, optimizma i blačajniji su: utjecaj agrobiznis gostanja, onda je to nemosektora u ekonomiji Srbije, guće zamisliti bez suradnje svih učesnika (privatnog, kor- Hrvatske, cijele regije kao i brojni investitori i klijenti porativnog i financijskog sektora, državne uprave, nevladi- EBRD-a koji su izrazili intenih organizacija itd.). Nijedna res za ulazak i ulaganja u ovaj sektor. zemlja regije nije otok, već svaka promjena ili poremećaj na jedOvE gODINE nom tržištu neminovno dovodi do ODlučIlI promjena na tržiSMO OJAčAtI štima regije. Stoga, ‘rEGIONAlNI’ regionalna suradnja, razmjena inforKArAKtEr macija, znanja i ODRŽAvANJEM kontakata nikad kONfERENcIJE U nije bila bitnija. vjesni BEOgRADU značaja i visoke realizacije potencijala prethodnih Arena,

ozivamo Vas da nam se ponovno pridružite, preporučite svojim kolegama, suradnicima i poslovnoj zajednici da se zajedno suočimo i odgovorimo na izazove koji već dulje vrijeme proizlaze ponajprije iz problema Eurozone, ali i novih teškoća koje su u sjeni zbog stanja eura. Prije svega, to su ekstremne vremenske prilike, što ozbiljno ugrožava kompletan lanac ishrane regije te ekonomsku i socijalnu stabilnost. ažno je i pitanje kako napokon realizirati prednosti regije u tom segmentu i povećati učinkovitost na dobrobit lokalnih ekonomija, ali i globalno zbog sve veće neravnoteže u ponudi i potražnji prehrambenih proizvoda. vjesni da se naše želje i ciljevi ne mogu postići odjednom i sporadičnim naporima, trenutak u kojem živimo i radimo postavlja pred nas imperativ zajedničkog djelovanja kako bi iz trenutne gospodarske situacije izašli s što manje bolnih posljedica za što su nam potrebna inovativna rješenja i, možda malo sreće.

V S

FMCG & RETAIL ARENA 2012 Rujan/2012.

bez gledanja na tRžište Regije kao na jedinstveno nema Rasta

Svjedočanstva Poruke onih koji su sudjelovali na FmCg&Retail areni protekle dvije godine

Poligon za razmjenu znanja P p “Konferencija o prehrambenoj industriji u uspješnoj organizaciji Infoarene posljednje dvije godine pokazala se kao odličan poligon Neven za razmjenu inforVranković, macija, iskustava, potpredsje izazova, rješenja i dnik Atlantic projekcija svih zainGrupe za teresiranih sudiokorporativne nika. Sudjelovanje aktivnosti regionalnih predstavnika prehrambene industrije, maloprodaje, financijskog i državnog sektora omogućuje konstruktivnu i cjelovitu raspravu o izazovima, ali i prilikama ove industrije. Ovogodišnja konferencija bit će dobrodošla platforma za razgovor o pozicijama prehrambene industrije na regionalnom tržištu, osobito u kontekstu skorog hrvatskog pridruživanja EU, europske perspektive ostalih zemalja u regiji i regulatornih izazova koje to podrazumijeva.”

Miodrag Kostić, predsjednik Uprave MK Groupe

Ilija Studen, predsjednik Uprave STUDEN&CO Holding, Bec.

“Vrijeme je promjena i s njima se susrećemo na svim tržištima rada. Konferencije poput FMCG&Retail Arene daju priliku da se razmjene iskustva, znanja i informacije kako u regiji tako i u svijetu s ciljem postizanja rasta i razvoja poslovanja.”

Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsje dnica Agrokora

“FMCG&Retail Arena, prvi put organizirana prije dvije godine u Zagrebu, imala je posebno i u to doba iznimno značenje jer je prvi put okupila vodeće regionalne maloprodaje i renomirane proizvođače iz regije i svijeta te im dala priliku da razmjenjujući iskustva otvoreno progovore o izazovima koji ih čekaju u budućnosti. Njezina je važnost još veća jer je potvrdila da bez gledanja na tržište regije kao na jedinstveno tržište nema potencijala rasta i razvoja za kompanije u regiji u budućnosti.”

Sudjelovanje na konferenciji svima preporučujem jer taj je događaj jedinstven u regiji i vrlo je korisno čuti i podijeliti iskustva i viziju razvoja prehrambene industrije i malo-

“Cijela prehrambena industrija regije suočena je s istim zahtjevima i izazovima koje pred nju stavljaju novonastale okolnosti na globalnom tržištu. I nama koji smo startali s poslom prije dosta vremena, novosti i iskuZoran stva kolega Mitrović, s prethodgeneralni nih konfedirektor rencija InfoVictoria arene pomoGrupe gli su nam da nađemo i primijenimo inovativna i učinkovita rješenja u mnogim segmentima poslovanja. Pred svima u sektoru imperativ daljnjeg razvoja je širenje poslovanja te će ovogodišnja Konferencija o prehrambenoj industriji zasigurno pružiti regionalni okvir i mogućnost suradnje kao preduvjet za daljnje regionalno širenje i suradnju u aktualnim gopodarskim uvjetima.” prodaje.Privrednici su na konferenciji imali priliku podijeliti svoja iskustva. Želim vjerovati da ćemo se na sljedećem okupljanju svi u regiji moći pohvaliti boljim rezultatima.

pn ozr viš hra ir ras drž po cij ali nih ćim i In raj Po igr po vo Gl ma je vo glo Ag iD tat tar do

FMCG & RETAIL ARENA 2012 Rujan/2012.

Organizator:

9 1 555 3721 | fa tel: +385

Novi smjer Porast cijena namirnica prisilio prehrambenu industriju na daljnje inovacije

a Primarna poljoprivreda i potrošač uvjetuju trendove

ija jenju noaltu. oji li s ije revokuga odfefomoam mo a i im

pereišbežiti ost aljadim

onliti ati kuva-

Vedrana Jelušić, Senior Banker, EBRD

vjetska kriza hrane, znatne klimatske promjene, poput ovogodišnje suše, te dostupnost energetskih resursa u ozračju ekonomske krize sve više oblikuju trendove prehrambenog sektora Hrvatske i regije. Potražnja za hranom raste. I nastavit će rasti. Neodrživ rast potražnje za hranom potaknut je rastom populacije, proizvodnjom biogoriva, ali i mijenjanjem prehrambenih navika, osobito u rastućim ekonomijama poput Kine i Indije koje sve više konzumiraju hranu bogatu proteinima. Poljoprivreda stoga nije nikad igrala veću ulogu u razvoju gospodarstva. Povećanje iskoristivosti tla postalo je imperativ. Globalan trend ulaganja u primarnu poljoprivredu prisutan je i u Hrvatskoj i regiji, predvođen prehrambenim konglomeratima poput hrvatskog Agrokora i Žita te MK Grupe i Delta Agrara u Srbiji. Rezultati su vidljivi. Prinosi po hektaru su znatno povećani od 30 do 70% po pojedinim kultu-

Otvorenje novog pogona Victoria grupa

rama. Međutim, nedavna suša podsjetnik je potrebe za daljnjim ulaganjima u poljoprivrednu infrastrukturu poput sustava navodnjavanja, skladišnih kapaciteta te luka za prihvat i trgovinu poljoprivrednih kultura. ‘Zdraviji proizvodi’

Potaknuti krizom, potrošači se sve više brinu o zdravlju, pokušavajući pritom racionalizirati potrošnju zbog smanjene kupovne moći. Porast cijena namirnica prisilio je prehrambenu industriju na daljnje inovacije, sve češće usmjerene na razvoj ekonomičnijih proizvoda i “zdravijih proizvoda”. Oko 95% proizvoda Atlantic grupe napravljeno je bez umjetnih sastojaka. Kao ograničavajući faktor razvoja

hrvatske poljoprivrede često se navodi mala prosječna obradiva površina zemljišnog posjeda od 3 do 5 ha. Uz okrupljavanje posjeda, moguće je poboljšati konkurentnost malih posjeda uzgojem drugih kultura umjesto tradicionalnih žitarica i uljarica koje se zasnivaju na ekonomiji obujma. Trend razvoja ekoloških i autohtonih proizvoda se nastavlja. Europska banka

za razvoj i obnovu potpomogla je projekt razvoja zaštite zemljopisnih oznaka autohtonih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, zajedno s UN FAO iz Rima te hrvatskim Ministarstvom poljoprivrede. Dosad je uspješno registriran baranjski kulen, a iduća je neretvanska mandarina. Investicija Agrokora

Ulaganja u energetsku učinkovitost sve su češća u prehrambenom sektoru. Srpska Victoria grupa, vodeći prerađivač sojina zrna te veliki proizvođač jestiva ulja, instalirao je ove godine dodatne bojlere na bio masu koji omogućuju korištenje razgradivih ostataka iz proizvodnog procesa kao pogonskoga goriva. Prije nekoliko tjedana Agrokor je otvorio svoje bioplinsko postrojenje za proizvodnju energije na lokaciji Gradec pokraj Vrbovca.

PROMO

FMCG & RETAIL ARENA 2012 Rujan/2012.

pRehRambene tvRtke sU već sUočene s UdaRom na tRoškove

Savjeti U izazovnim vremenima oslanjanje na stare strategije najrizičnija je odluka

Kako preživjeti nestabilnost tržišta sirovina Zlatko Bazianec, direktor, A.T. Kearney

vaki dan tonemo dublje u plimi poskupljenja cijena i jačanju promjenjivosti na poljoprivrednim tržištima. Nestabilnost poljoprivrednog tržišta podiže cijene do astronomskih razmjera, a stari

način branjenja tržišta više ne funkcionira. Naše prehrambene tvrtke su već suočene s nevjerojatnim udarom na njihove troškove, a u sljedećem razdoblju mogu očekivati samo dodatne loše vijesti. Ovogodišnji val vrućine izravno je utjecao na rast burzovnih cijena sirovina, dijelom opravdanih, a dijelom na osnovi špekulacija, pa se očekuje i daljnje pogoršanje situacije na tržištu. Glavno pitanje za prehrambenu industriju je kako pre-

živjeti do iduće normalizacije tržišta sirovina i iskoristi priliku ove situacije za tržišnu borbu s konkurencijom, a sve to bez prejakog udarca na potrošače? A.T. Kearney proveo je sveobuhvatno istraživanje i definirao preporuke za vodeće multinacionalne prehrambene tvrtke, a naša prehrambena industrija može iskoristiti to znanje kako bi preživjela novi udar na već krizno stanje. Postoje dvije najčešće reakcije na povećanje cijena robe: primiti uda-

rac ili prenijeti dalje povećanja cijena do maloprodajnog trgovca i potrošača. Nijedna od ovih opcija ne obećava. Ako primite udarac, marže padaju; a ako prenesete povećanje na potrošača, pada prodaja. Učinkovitija ideja je usvajanje alternativne cijene i strategije pakiranja. Vaši sljedeći koraci bit će najvažniji. Razmislite o svim mogućim scenarijima kako biste napravili planove za nepredviđene situacije u pogledu sirovina i nestabilnosti cijena. Pokušajte dublje i potpuno razumjeti utjecaj fluktuacija cijene sirovina na svoju tržišnu poziciju. Usredotočite se na cijeli niz mogućnosti i rizike povezane s inflacijom sirovina. U ovim izazovnim vremenima, oslanjanje na stare strategije, tradicionalne pristupe i alate za donošenje odluka, najrizičnija je strategija. I nemojte se previše usredotočiti na detalje kako vam ne bi izmaknuo glavni cilj – pokušajte svim alternativama izbjeći povećanje cijena svojih proizvoda.

ćaog na ko ju; nje ja. jaraeći azcerane na kuzune zieli veU ma, ije, ate ičse tauo im ća.

Međunarodne poslovne konferencije

Hr arena 2012 2. i 3. listopad 2012., Beograd

3rd fMcG and retail arena 2012 – Međunarodna konferencija prehrambene industrije 17. i 18. listopad 2012., Beograd

2nd aviation Business arena 2012 30. i 31. listopad 2012., Zagreb

icT investment arena 2012

studeni 2012, Beograd | prosinac 2012, Zagreb Organizator

YOur business intelligence and netwOrk partner www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr

Trgovina i trgovački centri Rujan/2012.

posto kapaciteta aRena centRa je popunjeno

U marketing ulažemo oko dva mil. eura godišnje Garry Burrows direktor arena centra govori o rezultatima i razvojnim planovima

Piše: Josipa Ban/VLM Fotografije: Pixsell

arry Burrows, direktor Arena centra upravljanje ističe kako je hrvatsko tržište prezasićeno šoping kvadratima. Navodi kako Hrvatska s 240 metara kvadratnih na 1000 stanovnika ima duplo više kvadrata od europskog preporučenog prosjeka koji iznosi 100 kvadrata, te kako s takvom konkurencijom jedino najkvalitetniji i najinovativniji mogu opstati. Kako ocjenjujete poslovanje Arena centra u prvih šest mjeseci ove godine?

Rezultati prvih šest mjeseci ove godine značajno su iznad prošlogodišnjih. Popunjenost prostora, čime mjerimo svoju uspješnost, veća je za 13 do 14 posto. Zauzeto je 186 od 200 dućana, dakle 91 posto naših kapaci-

teta što je jedna od najvećih popunjenosti u odnosu na druge šoping centre u Hrvatskoj. Razlog boljih ovogodišnjih rezultata prije svega leži u činjenici da su u travnju prošle godine u Arena centar došli H&M i CineStar dok smo do tad imali dosta praznog prostora. Uspješnost poslovanja centra vidljiva je i u činjenici da kod nas dolazi više novih brendova nego u bilo koji drugi trgovački centar. Istraživanje Gfk-a pokazuje da ste i kupcima prvi izbor. Što to kupce privlači u Arena centar?

Vjerujem da je to zato što Arena centar ima najbolju ponudu te najveću raznolikost sadržaja koju pružamo kupcima. Arena je jedini centar koji ima i kino i dvoranu za kuglanje dok ostali imaju ili jedno ili drugo. Jedini nudimo i food corner te besplatno parkiralište. U kolovozu smo otvorili i igraonicu za djecu.

Hrvatska ima više šoping kvadrata na 1000 stanovnika od Njemačke dok je istovremeno kupovna moć Hrvata duplo manja. Zašto je tome tako?

Takva je situacija u mnogim zemljama u razvoju. Mislim da u Hrvatskoj postoji potreba za visoko kvalitetnim okruženjem kakvo pružaju šoping centri. Također, kad postoji nešto što dobro posluje tada postoji i želja da se u to ulaže. Tako je trenutačno u Hrvatskoj 64 centara dok ih se još 25 planira ili su u razvoju. To će biti 90 centara u relativno maloj zemlji. Kad se napravi analiza povrata po četvornom metru trgovačkog centra ispada da ovoliko kvadrata u Hrvatskoj jednostavno ne može proći. Koliko je važno ulaganje u marketing za trgovački centar i koliko u njega ulažete?

U marketing ulažemo između milijun i dva milijuna eura godišnje. Usto, pokušavamo kupcima osigurati što je moguće više sadržaja, događanja i zabave te se povezati s njihovim životnim stilom. U tom smislu, primjerice, ovo smo ljeto u centru napravili plažu sa svim popratnim sadržajem koji uz to dolaze, tako da je čitava obitelj mogla ovdje doći i zabavljati se. Trgovačkisecentarmorastalno razvijati sukladno potrebama i zahtjevima kupaca. Možemo li očekivati neke nove brendove u Arena centru?

Ovog mjeseca očekujemo otvaranje šestero novih dućana kao što su Benetton, Springfield, što je potpuno novi brend u Hrvatskoj, Europa 92 te Panasonic, dok je u kolovozu otvoreno njih četiri. Otvaranje desete novih dućana pokazuje povjerenje trgovaca u Arena Centar.

đu ura mo je gati s

vo vili drko dje

no ma

ke na

vana gfind te zu nje uje na

Intervju popunjenost prostorA, čime mjerimo svoju uspješnost, većA je ove godine zA 13 do 14 posto

Trgovina i trgovački centri Rujan/2012.

5,1

posto IznosI pad malopRodaje u HRvatskoj

viš dij Ne na šop pa viš slit cen uis kva

oko 60% kupaca Iz kućanstva s pRIHodIma Ispod pRosjeka odlaze do tRgovačkIH centaRa dok to redovito čini preko 90 posto potrošača s vIšIm I vIsokIm pRImanjIma

Gdje u kupnju Iako promet u trgovini n pada, Hrvati vole posjećivati šoping centre

Građani najviše vole City Center One Piše: Nikolina Buljan/VLM Fotografije: Fotolia

ko je suditi prema najnovijem istraživanju GfK Centra za istraživanje gdje kupujemo uskoro neće biti ni bitno jer kako oni kažu kriza i recesija i dalje ozbiljno krešu krila našoj potrošnji te se lako može dogoditi da će trgovački centri ostati stvarno dostupni i povoljni samo bogatijoj klijenteli. Ostali će

preživljavati uz ograničenu ponudu s povoljnijim cijenama u manje reprezentativnim trgovinama bliže mjestu stanovanja.Podaci Državnog zavoda za statistiku govore u prilog tome jer je u lipnju u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 5,1 posto na godišnjoj razini, a ipak s druge strane GfK kaže kako skoro tri milijuna građana u Hrvatskoj redovito posjećuje šoping centre. Hrvatima je kupovna moć na razini od svega 41 posto one

u EU. Visina prihoda potrošača znatno utječe na posjet trgovačkom centru. Tako, oko 60 posto kupaca iz kućanstva s prihodima ispod prosjeka za Hrvatsku (do 5500 kuna) odlaze do trgovačkih centara dok to redovito čini preko 90 posto potrošača iz kućanstava s višim i visokim primanjima. No, da ipak odgovorimo gdje kupuju bogati Hrvati. Za početak, gdje bi htjeli kupovati kada bi imali debele bakovne

račune. Prošle godine Hrvatima je u QUDAL - QUality meDAL istraživanju koje je proveo međunarodni Centar za istraživanje tržišta GfK bilo postavljeno pitanje: “Zamislite da ste bogati. Zamislite da imate neograničeno sredstava na bankovnom računu. Zamislite da pri Šoping centra u kojem ćete najradije kupovati odlučujete isključivo i samo ona osnovu kvalitete. Koji biste tada veliki Šoping Centar - onaj koji ima

bro čaj Cit tak osv Be trž što Hr kv ma na nu bu vo po

od de on no nu Ce rije van u zag rili vo Br 20 ma ter

zn od Pa ost

više od 50 trgovina - najradije odabrali za vašu kupnju? Nemojte molimo odgovarati na brzinu. Ne navodite onaj šoping centar koji vam prvi padne na pamet ili koji se najviše reklamira. Dobro promislite i navedite nam šoping centar za koji smatrate da uistinu nudi najveću razinu kvalitete u Hrvatskoj?” Odgovorili su u najvećem broju da bi rado u tom slučaju svoje kartice ‘peglali’ u City Centru. Ovaj centar je također kao i za 2010/2011, osvojio prvo mjesto prema Best Buy Award istraživanju tržišta za godinu 2012/2013, što znači da prema mišljenu Hrvata nudi najbolji omjer kvalitete i cijene. Prema marketinškim postavkama navodi se kako će brend nužno imati veće prihode u budućnosti ako sada zauzima vodeći dio u srcu i glavama potrošača. Pri tome se misli da ako određeni brend potrošači definiraju kao najdraži te onaj kojem bi rado dali svoj novac, taj brend će nakraju nužno i dobiti više novca. City Centru tako u prilog ove teorije idu i spomenuta istraživanja kao i činjenica da su u jeku financijske krize na zagrebačkom Žitnjaku otvorili još jedan centar pod nazivom City Center one East. Brand se osim Zagreba u 2010. godini proširio na Dalmaciju otvorenjem City Centera one Split. Ipak kada je riječ o luksuznom šopingu čini se da će odlazak u šoping u Milano, Pariz ili London uvijek će ostati pitanje prestiža kako za

Istraživanje šoping centri (veliki šoping centar s više od 50 različitih trgovina, ali koji uz to imaju i druge sadržaje npr. kafiće, restorane) 1. City Center one = 15,5% 2. Westgate = 7,5% 3. Portanova = 7% 4. Arena Centar = 5,5% 5. Avenue mall = 5,3% Bez odgovora/ne zna = 41,8% Ostalo = 17,5% Izvor: QUDAL

hrvatske tako i druge europske trendsetere, no danas to nije jedina opcija jer se dio tog luksuznog šopinga može obaviti i u drugim centrima u Hrvatskoj. Tako je u zagrebačkom Arena Centru prošle godine otvoren je XYZ Premium fashion store. Naoko jedana od najpraznijih trgovina u Arena Centru nudi niz svjetskih poznatih brendova, od Armani Collezioni, Armani Jeans, DSquared2, D&G, Red Valentino, Z Zegna, Zegna Sport, a po prvi puta na hrvatskom tržištu dostupna je i linija Burberry London. Doduše, Burberry ali ne u ovoj liniji može se naći i u Kaptol centru na Novoj Vesi. Kaptol centar je susjed propalog Cascade centra koji je također bio zamišljen kao meka luksuznog šopinga ali nije uspio privući klijentelu.

Trgovački i zabavni centar Lumini

entar Lumini prvi je trgovački i zabavni centar nove generacije na području sjeverne Hrvatske. U centru Lumini više je od osamdeset prodajnih jedinica, a osim poznatih brendova posjetitelji svakodnevno mogu uživati u brojnim zabavnim i ugostiteljskim sadržajima, kao i sadržajima za najmlađe. Kontinuirano širenje mreže partnera dokaz je da je riječ o perspektivnom projektu i pouzdanom investitoru koji je zahvaljujući atraktivnoj lokaciji postao regionalna šopingdestinacija. Među njima su hipermarket B Hyper, Cinestar multipleks kino, dm – drogerie markt, Kontinuirano Algoritam, maloprodajni centar obuće širenje mreže Planet obuća, kuglana Stadium partnera doKaz bowling, T-Centar, wine bar Zlatne je da je riječ o Gorice, Rock Art caffe i mnoge druge perspeKtivnom vodeće domaće i međunarodne tvrtke projeKtu Koji i brendovi. je postao Damir Milinić, Blitz-Cinestar: regionalna „Kao jedan od prvih partnera u okviru šopingzabavnog sadržaja centra Lumini destinacija izuzetno smo zadovoljni dosadašnjom suradnjom. Posjetitelji CineStara i ubuduće će moći uživati u najnovijim filmskim hitovima za sve generacije, kao i brojnim uslugama i akcijama koje nudimo.“ Karlo Kučan, B Hyper: „Iznimno nas raduje što su i posjetitelji centra Lumini prepoznali inovativan i zanimljiv koncept B Hyper hipermarketa te što smo imali priliku osigurati zaposlenje za stotinjak novih djelatnika.“ Ivan Blagojević, Stadium bowling: „Stadium Action place samo je dio bogate zabavne i ugostiteljske ponude centra Lumini. Naša kuglana ima osam staza te predstavlja potpuno nov oblik zabave što svakodnevno prepoznaje sve više naših posjetitelja.“

Cinestar multipleks kino B Hyper hipermarket

Stadium bowling

PROMO

vaity je tar ilo miite ednu. enije juvaiki ma

posto IspItanIH Ipak nema centar kojI najvIše volI

253-024-001