trgovina_prodaja_2_broj

Prodaja lakih gospodarskih vozila povećana za 50 posto Ključnu ulogu odigrale su akcije i niže marže

16

Dok je Kerum ‘u izradi’ Konzum sve uspješniji

Agrokorov lanac ima 35.000 kupaca online 18

Broj 2 | Travanj 2011.

Tjestenina Dosje Zadnje desetljeće obilježio je procvat proizvodnje, ali je prostor za napredak još uvijek velik jer Hrvatska uvozi 50 posto potrebne tjestenine

sadržaj

uvodnik

Kupci najzadovoljniji Kauflandom, slijedi Konzum

Trka je počela, tko će prvi ispasti?

Hendal: Potrošačima Mercator sve bolji

6

HoReCa kanal pada treću godinu zaredom

Restoranima je promet pao između 20 i 50 posto, tako da ih je 200 zatvorilo vrata

Sardina i Cromaris najavljuju nove investicije

Izvoz tune u Japan povećan za 272 posto

8

10

Zadnje desetljeće procvat proizvodnje tjestenine

Dosje: Unatoč porastu Hrvatska još uvijek uvozi više od 50 posto potrebne tjestenine 12

Prodaja gospodarskih vozila povećana za 50 posto

Podaci kažu da je kriza iza nas, iako su ključnu ulogu imale akcije i niže marže 16

Kerumov web ‘u izradi’

Konzum u online prodaji zapošljava 50 radnika koji opslužuju 35.000 kupaca 18

Mercator vodeći u Crnoj Gori Slijede Voli, Maxi, Novito i Albona

20

Inovacija uvjet za preživljavanje Nužni specijalizacija i odnos s kupcima

22

P

očelo je preslagivanje na tržištu. Kao što smo najavili u prošlom broju Trgovine i prodaje, b2b magazina Poslovnog dnevnika, dignuta je zastavica za početak trke koju će preživjeti samo najizdržljiviji. Svaki ulazak u boks skupo će se plaćati. Podaci izneseni na nekoliko konferencija održanih proteklog mjeseca jasno govore da nas očekuje povećanje koncentracije velikih trgovačkih lanaca i borba za golo preživljavanje malih trgovaca. Kako je istaknuo izvršni potpredsjednik maloprodaje Agrokora Ante Todorić, dva ili tri najveća trgovačka lanca u zapadnoeuropskim državama drže 70 posto tržišta. U Hrvatskoj je, još uvijek, situacija drukčija, tako da prvih sedam s tablice najvećih zauziU Agrokoru maju tek 40 posto udjela, dok mali najavljuju raspolažu s 20 posto kupaca. Iako početak Todorić smatra da će zbog malih konsolidacije gradova manji trgovci čak i ojačati, u maloprodaji nepobitno je da nas čeka konsolii to bez dolaska dacija maloprodaje i to bez dolaska novih trgovačkih novih lanaca. Posebno se to odnosi lanaca na Srbiju gdje je Agrokorova Idea preuzela slovenski Tuš, a Mercator Goran Borković, urednik lanac Coka. Čeka nas i ishod onoga goran.borkovic@poslovni.hr što nas najviše zanima, a to je kome će pripasti Mercator. Iako se činilo da je Agrokor ispao iz igre, posljednje vijesti govore suprotno. Banke vjerovnici Pivovarne Laško odlučili su namiriti dugovanja što je velika prilika Todoriću da uzme čak i većinski dio ovoga lanca.

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Goran Borković Uprava: Darko Markušić i Sanja Vernić Prodaja oglasa: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016 e-mail: oglasi@poslovni.hr

Autori: Božica Babić, Darko Bičak, Ivor Fuka/ VLM, Biserka Ranogajec, Milan Šćekić/VLM, Saša Vejnović, Majda Žujo/VLM GrafiKA: RedPoint – Predrag Vučinić FotografiJE: Fotolia, PD i Pixsell Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Savska cesta 66/10, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telfaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10.000 Zagreb

trgovina &prodaja travanj ‘11.

VIJESTI

1

Zatvara se Daily Fresh

2

Najavljeno je zatvaranje Daily Fresha u Hrvatskoj. Do kraja tjedna zatvorit će se lokal u Masarykovoj, a nakon njega ista sudbina čeka i ostale poslovnice u Zagrebu. Daily Fresh radio je manje od tri godine. U vlasništvu je tvrtke GFG Gustus iza koje stoji investicijski fond Quaestus na čijem je čelu Borislav Škegro. Direktor GFG Gustusa Zoran Jukić nije htio komentirati zatvaranje. “Strpite se još malo pa ćemo vidjeti kakva će biti odluka”, kratko je rekao za Večernji list. Daily Fresh otvoren je u veljači 2008. nakon što je Quaestus izišao iz vlasničke strukture lanca brze hrane Subway koji je nakon toga propao.

Mercator u osječki hipermarket uložio 2 mil. eura

Trgovački lanac Mercator otvara hipermarket u osječkom Avenue Mallu. U uređenje i opremanje uloženo je više od dva milijuna eura, a zaposleno je 55 djelatnika. Riječ je o prodajnom prostoru veličine 2543 četvorna metra s više od 14.000 artikala. Mreža Mercator-H u Hrvatskoj sada broji 134 prodajna mjesta.

5

6

Agrokorova Osmi mjesec zaredom rast maloprodaje U veljači je promet od trgovine na malo u Hrzabilježila realan rast za 0,2 posto Idea preuzima vatskoj u odnosu na isti mjesec prošle godine prodaja u odnosu na siječanj 2010. godine. Promet nominalno porastao za 3,8 posto, dok realan od trgovine na malo bilježi realan rast na Tuš u Srbiji rast iznosi 0,8 posto, podaci su Državnoga godišnjoj razini od srpnja prošle godine, a taj

trgovina &prodaja travanj ‘11.

Idea, Agrokorov trgovački lanac u Srbiji, na putu je da poveća udjel na srpskom maloprodajnom tržištu. Treći lanac po veličini želi se proširiti preuzimanjem supermarketa koje slovenska kompanija Tuš ima u Srbiji. Idea se u medijima navodi kao najozbiljniji kupac. Procjenjuje se da će tom akvizicijom Idea pokriti 10 posto srpskoga maloprodajnog tržišta. Veće udjele od Ideje imaju lanac Maxi, koji je kupila belgijska kompanija Delhaize i Mercator nakon kojeg je Tuš najveći slovenski lanac u Srbiji koji pokriva dva posto tržišta.

zavod za statistiku. Veljača je tako osmi mjesec zaredom u kojem se bilježi realan rast prometa na malo na godišnjoj razini, a rast je i nešto veći nego u siječnju kada je malo-

se rast kretao od 0,2 posto u prosincu prošle u odnosu na prosinac 2009. do 3,9 posto koliko je maloprodaja realno porasla u kolovozu prošle u odnosu na kolovoz godine prije.

3

Još 20 GTC-ovih centara

U Osijeku je otvoren trgovački centar Avenue Mall u čiju je izgradnju tvrtka GTC uložila 60 milijuna eura i otvorila 600 radnih mjesta.

Predsjednik Nadzornog odbora GTC-a Eli Alroy kazao je kako tvrtka u regiji namjerava izgraditi ukupno 20 trgovačkih centara, od kojih je deset već otvoreno, a još dva se idućih mjeseci planiraju otvoriti u Rumunjskoj i Bugarskoj. Direktorica EBRD-a za Hrvatsku Zsuzsanna Hargitai kazala je kako EBRD potiče tržište nekretnina te kako su u Hrvatskoj, na tome području, do sada uložili oko 140 milijuna eura.

4

‘The Mall’ više od besplatnog šoping izdanja

Zagrebački trgovački centar Avenue Mall svečano je predstavio prvi broj svog službenog lifestyle magazina “The Mall”. Magazin će od proljeća izlaziti četiri puta godišnje. a tiskat će se u nakladi od 50 tisuća primjeraka. Osim što će biti besplatan i dostupan svim posjetiteljima i kupcima u Avenue Mallu, dio naklade, 20 tisuća primjeraka, izlazit će i kao umetak u tjedniku Story izdavača Adria Medije koja je ujedno zaslužna i za produkciju magazina The Mall.

7

8 Slovenci preuzeli Coku

Mercator-S iz Srbije preuzeo je trgovačku djelatnost Coka holdinga na srpskom tržištu, poručila je uprava slovenskog Mercatora. Mercator-S na taj je način preuzeo 22 trgovačka objekta u Podunavskoj regiji u Srbiji, čija ukupna površina iznosi više od 12.000 četvornih metara, čime je Mercator učvrstio svoj položaj na tamošnjem tržištu te tako realizira strategiju rasta u regiji jugoistočne Europe, navodi se u izvješću za javnost.

U Agrokoru 15 kandidata za jedno mjesto

Na natječaj za primanje 1000 pripravnika kojeg je Agrokor objavio u dnevnim novinama 16. ožujka javilo se 15.613 kandidata, izjavili su u kompaniji za Banka magazin. Agrokor je natječaj objavio u okviru akcije Radom iz krize, a oglašena su radna mjesta u Konzumu, Jamnici i Belju. Tražili su se ekonomisti, pravnici, strojari, prodavači, mesari, cvjećari i traktoristi.

Prema prošlomjesečnim najavama, pripravnici će se zaposliti na tri mjeseca, uz mogućnost da neki od njih i nakon tog roka ostanu u sustavu koncerna.

trgovina &prodaja travanj ‘11.

Istraživanje

Kupci najzadovoljniji Kauflandom, slijede Konzum i Mercator Prema Hendalu, Mercator je jedini zabilježio blagi porast zadovoljstva u odnosu na siječanj Piše: Biserka Ranogajec

P

trgovina &prodaja travanj ‘11.

rema indeksu zadovoljstva kupaca, koji mjesečno prati agencija Hendal, kupci su u veljači i dalje najzadovoljniji bili Kauflandom, Konzumom i Mercatorom.

Zadovoljstvo trgovačkim lancima gotovo da se nije mijenjalo u odnosu na prethodni mjesec.

Indeks zadovoljstva (IZTL) rezultat je istraživanja na nacionalno reprezentativnom uzorku kupaca u Hrvatskoj.

Podaci se kontinuirano prikupljaju jedanput u mjesecu od siječnja 2004. godine. Indeks prati zadovoljstvo trgovačkim lancima mjereći pritom nekoliko karakteristika. To su, između ostalog, ljubaznost osoblja, cijene, izbor robe, urednost, pristupačnost lokacije, radno vrijeme te dodatni sadržaji.

U Hendalu napominju da je popis trgovačkih lanaca i hipermarketa uključenih u istraživanje jednak iz mjeseca u mjesec, dok broj kupaca koji ocjenjuju zadovoljstvo varira na mjesečnoj bazi. U veljači su kupci bili najzadovoljniji kad su kupovali u Kauflandu, Super i Maxi Konzumu te Mercatoru. Slijede potom Lidl, Konzum i Billa. U obje skupine, tumače nadalje, samo je kod indeksa za Mercator zabilježen blagi porast zadovoljstva, dok

su indeksi kod ostalih lanaca jednaki onima iz siječnja.

Osim lanaca, u kategoriji hipermarketa na vodećoj su poziciji Super Konzum i Konzum Maxi, slijede Kaufland i Mercator. Iza njih su Billa i Lidl.

bili ocjenjujući cijene i dodatne sadržaje, koji su kao i u siječnju, dobili ocjenu 3,8. Elemente zadovoljstva gotovo identično su ocijenili kupci trgovačkih lanaca i kupci hipermarketa.

U agenciji zaključuju kako danas većina tvrtki zna da su lojalnost prije svega zadovoljstvo i lojalnost kupaKod anketiranih građana u ve- ca preduvjet ne samo uspjeha, ljači, u odnosu na one iz siječ- nego i opstanka. Kupci, naime, nja, zadovoljstvo je očekuju sve više najviše poraslo kad jer ih raznovrsna je u pitanju radno ponuda čini izbirvrijeme trgovina. ljivijima.

Nešto manje su Prodaju ostvaizrazili zadovoljruju dvije grupe, stvo urednošću, indeks je koji imaponovljeni kupci pristupačnošću lo- ju Super Konzum i i novi kupci. Mekacije i ljubaznosti Konzum Maxi koji đutim, nove je osoblja. Dakako, s predvode poredak kupce teže i skudruge strane naj- među plje privući nego nezadovoljniji su hipermarketima zadržati postoje-

4,3

će. Zadovoljan kupac, osim što ponovno kupuje, pozitivnim informacijama koje širi o proizvodu ili usluzi stvara najučinkovitiji oblik promocije, manje je osjetljiv na cijenu i na promotivne aktivnosti

Karakteristike

Mjere se ljubaznost osoblja, cijene proizvoda, izbor robe, urednost trgovačkih centara, lokacija na kojoj se nalaze kao i radno vrijeme te dodatni sadržaji

konkurencije. Unatoč tome malo tvrtki zna koji su zapravo elementi zadovoljstva. Upravo je zbog toga Hendal razvio alat za mjerenje zadovoljstva kupaca kojim se dobivaju informacije o čimbenicima koji utječu na zadovoljstvo, zatim o prioritetima za poboljšanja te područjima unapređenja koja će dovesti do najboljeg povrata investicije. previsoke cijene Hendalova istraživanja prije nekoliko mjeseci pokazuju jednak poredak lanaca u kategoriji hipermarketa. Na vodećoj poziciji je Super Konzum i Konzum Maxi (4,3), slijede Kaufland, Billa i Lidl. Istodobno je krajem prošle godine zadovoljstvo kupaca Interspara u prosincu palo na 4,1 sa visokih 4,3 u prethodnom mjesecu, dok je indeks zadovoljstva tr-

govačkim lancem Lidl pokazao oporavak u odnosu na prethodna mjerenja kada su kupci bili više nezadovoljni tim diskontnim lancem.

Zanimljivo da su, primjerice, tada kupci dali najnižu ocjenu trgovačkim lancima i hipermarketima za dodatne sadržaje. Očekivali su vjerojatno da bi zbog Božića i Nove godine taj element mogao dostignuti veću vrijednost. Međutim, uspoređuju li se ukupni rezultati istraživanja u drugoj polovini prošle godine, tada je jedno zajedničko svima – nezadovoljstvo cijenama.

Primjerice, u listopadu prošle godine u odnosu na prethodne mjesece zadovoljstvo kupaca bilo je u padu za sve trgovačke lance. Najmanji pad zabilježen je za Konzum i Billu, a nešto veći za Kaufland, Lidl, Interspar i Super Konzum.

Istraživanje

HoReCa kanal pada t Restoranima je promet pao između 20 i 50%, tako da ih je dvjestotinjak već zatvorilo vrata Piše: Darko Bičak

H

trgovina &prodaja travanj ‘11.

rvatski hoteli, restorani i kafići, svrstani zajednički u tzv. HoReCa kanal, zadnjih nekoliko godina ostvaruju sve lošije rezultate. Razloga za to je nekoliko, od globalne krize prije tri godine do aktualnih gospodarskih prilika u Hrvatskoj. No, posebno su restorani i kafići osjetili što znače restriktivniji zakoni čijim je odredbama u zadnjih nekoliko godina u više navrata pooštrena regulacija u konzumiranju alkohola za vozače te uvedena zabrana pušenja u restoranima i dijelu kafića. Posebno to vrijedi za zakon kojim je od kolovoza 2004. do lipnja 2008. godine bilo zabranjeno konzumiranje alkohola prije vožnje. U tom razdoblju promet restoranima se smanjio između 20 i 50 posto, a mnogi tvrde da im se stanje nije bitno popravilo ni nakon vraćanja prometnih pravila na staro. Istodobno s ukidanjem spornog zakona o nula promila, aktualna je postala zabrana pušenja koja je ponovno ispraznila kafiće i restorane.

“Kriza ugostiteljstva je započela s 0 promila, a nastavila se sa zabranom pušenja, HACCP standardima i ekonomskim problemima u Hrvatskoj. Situacija ide iz loše u gore, i očekujem da će doći do pada kvalitete u objektima koji prežive”, kaže Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore. Naime, pojašnjava Mihić, ugostitelji, posebice oni

sezonski na Jadranu, moraju kvalitetnu radnu snagu osigurati puno prije početka sezone.

“Kvalitetni kuhari i konobari su skupi, a nema nikakve garancije da će sezona uspjeti i da će nam se investicija isplatiti”, tvrdi Mihić. ‘nismo izbacivači’ Njegov prethodnik na čelu Ceha ugostitelja Vili Šaina pojasnio je da je HOK godinu dana surađivao s Ministarstvom zdravstva oko prijedloga Zakona o zabrani pušenja, no zakonodavac je malo toga uzeo u obzir te je zakon, uz nekoliko naknadnih izmjena, već tri godine na snazi. “Mi ugostitelji nismo zaštitari, niti izbacivači, već smo tu da gosta poslužimo i ugostimo. Gosti kod nas ne dolaze na odvikavanje od pušenja, već da se opuste, dobro pojedu i popiju”, kažu u Cehu ugostitelja. Obrtnici se žale

recesijske cijene Svega 100 kuna za tri slijeda – glasi recept kojim se dvadeset restorana odlučilo mijenjati sliku Zagreba kao grada s nedostupnom i elitističkom gastro scenom. Već se neko vrijeme može čuti kako ugostitelji, nezadovoljni nametima i posjećenošću, razmišljaju o kolektivnom štrajku i prosvjednom zatvaranju vrata na jedan dan. No, dio njih odlučio se za drugačiju strategiju kada

se dvadesetak zagrebačkih restorana odlučilo baviti brojem posjeta pa je goste dočekivalo s promotivnim cijenama za menije od svega 100 kuna za tri slijeda. Za sada je akcija, pod pokroviteljstvom Turističke zajednice, održana dva puta: na jesen 2010. i početkom ove godine. Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja, smatra da samo kontinuirani programi mogu pomoći.

reću godinu zaredom širenje ponude

Vili Šaina, bivši predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore

U restoranima se tuže jer hotelijeri imaju neograničeno radno vrijeme

da ih država stavlja u položaj obrazovnih i odgojnih institucija što oni svakako nisu. Iako o konkretnim rezultatima zabrane pušenja na poslovanje ugostitelja nitko ne želi javno govoriti, procjene kažu da je u café barovima došlo do pada prometa od čak 80 posto, dok je u restoranima zabilježen 30 posto manji promet. Prema procjenama u velikim problemima s rentabilnošću čak je 30 posto hrvatskih ugostitelja.

Procjene govore da je u Hrvatskoj u zadnje dvije godine zatvoreno 200-injak restorana koji nisu imali sezonski karakter poslovanja. Šaina je nagasio i druge probleme obrtnika ugostitelja poput podređenog položaja u odnosu na hotelske kuće, koje su im, kako tvrdi nelojalna konkurencija. Povlašten položaj hotelskih kuća, ističu u HOK-u, vidljiv je u korištenju državnog, gradskog i općinskog zemljišta te radnog vremena koje je hotelima neograničeno.

Na ugostitelje-obrtnike odnosi se 5800 restorana i preko 10

Usprkos krizi koja je pogodila sve segmente potrošnje, u Udruzi ugostitelja očekuju da bi primjenom poslovnih modela iz inozemstva potrošnja na HoReCa tržištu mogla rasti.

Konkretno to znači proširenje ponude ugostiteljskih objekata i na asortiman koji ne podrazumijeva samo alkoholna i bezalkoholna pića. Italija je primjer tržišta u kojem ugostitelji nude široku ponudu snacka, sendviča i sladoleda na kojima ostvaruju znatan dio

tisuća barova. “U 2010. godini ostvarili smo 31 posto ukupnoga ugostiteljskog prometa, odnosno 2,3 milijardi kuna.

Predstavljamo snagu koju se ne može ignorirati”, tvrde u Cehu. povećan prihod Unatoč turbulentnim uvjetima poslovanja, ova godina za hotelijere je pokazala prve znakove oporavka, pokazuje istraživanje poslovanja hotelijerstva Horwath Consultinga. Ipak, kad se usporede rezultati proteklih 13 godina, koliko se ovo istraživanje provodi, trendovi su dvoznačni. Ukupni godišnji prihod po sobi kumulativno je povećan 81 posto u tom razdoblju, cijene su prosječno rasle 6,6 posto godišnje, ali zauzetost stagnira što znači da se nije došlo do željenog produžetka sezone. Rast prihoda ostvaren je zahvaljujući rastu cijena, a operativno su hoteli prošle godine bili uspješni.

Naime, uspjeli su bruto operativnu dobit podići na 30 posto prihoda što bi u konačnici

prihoda. Dobar primjer je i Slovenija, u kojoj ugostitelji u pravilu imaju žvakaće gume jer su svjesni da su zajedno s Hrvatskom među vodećim zemljama prema konzumaciji. Unatoč zabrani pušenja slovensko HoReCa tržište ima pet puta veći udio u ukupnoj prodaji cigareta nego u Hrvatskoj, jer je tamo mnogo veća prisutnost cigareta u kafićima. Ne treba zaboraviti da dobar dio tih artikala potiče i na potrošnju napitaka, pojašnjavaju ugostitelji.

moglo značiti i dva do tri posto neto dobiti. “Bili smo uspješni jer smo uspjeli dići cijene, ali nismo dovoljno investirali u sadržaj koji bi goste privukao izvan glavne sezone”, objašnjavaju u Horwath consultingu čije je istraživanje obuhvatilo hotele s četiri i pet te odabrane s tri zvjezdice. Obuhvaćeno je preko 100 hotelijera koji imaju 23.400 soba što je preko 40 posto u Hrvatskoj.

Najbolje rezultate ostvarili su hoteli s pet zvjezdica, a tržišni rezultati padaju s kvalitetom smještaja. Hoteli procjenjuju da će 2011. godina biti teška, očekuje se porast zauzetosti kapaciteta od 3,6 posto, ali uz 3,1-postotno smanjenje cijena.

U istraživanju su hotelijeri za najopasniji rizik proglasili onaj tržišni koji donosi konkurencija te gospodarski poslovanja u uvjetima kakvi vladaju u zemlji zbog poreznog opterećenja i zakona. Neizvjesnost vlada i oko donošenja koncesija za turističko zemljište koje ne bi trebalo biti veće od 1 do 1,5 posto prihoda, kažu u u Horwathu.

trgovina &prodaja travanj ‘11.

riba i prerađevine

Sardina i Cromaris najavljuju nove investicije Premda je izvoz tune u Japan ove godine povećan za čak 272 posto, ribari upozoravaju da se vrlo lako može Piše: Ivor Fuka/VLM raditi o grešci u statistici

Č

ak 274,2 posto nje nego lani, a gotovo dvostruiznosi povećanje ko manje nego 2009. godine. hrvatskogizvoza Međutim, Kučić se ipak nada ribe ostvareno u da bi ovo moglo biti zadnje sniprva dva mjese- žavanje kvota. ca ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani. oštra konkurencija Riječ je o podacima Državnog Ribari se već žale da je tune zavoda za statistiku, za koje će na Jadranu sve više i da nezaMiro Kučić, predsjednik Udru- ustavljivo tamani njihov ulov ženja ribarstva i prerade ribe - sitnu plavu ribu, uništavajući Hrvatske gospodarske komo- im mreže. Kučić je zadovoljan i re, reći da se radi tek o statistici s ovogodišnjom cijenom tune, koja može opasno prevariti. jer se bitno popravila, pogoto“Bitno je znati da statistika za vo u odnosu na 2009. godinu dva mjeseca ovisi kada su cijene isključivo o tuni. bile katastrofalNjen izlov je u prone. Rezimira da je sincu, siječnju i veopćenito protekla ljači, a u tim mjesezona podbacila, secima tuna čini pogotovo u dijelu 90 posto ukupnog posto smanjeni su male plave ribe, izlova. Stoga se ov- prihodi od ulova čiji je ulov bio sedje može raditi o plave ribe koji je dam, osam posto tome da je u pro- manji 8 posto manji, ali zapravo sincu 2009. gose financijski gledine izlovljena velika količina dano radilo i o 30 posto matune i statistički je pribrojana njim prihodima, jer kvaliteta u 2009., a ne u 2010. godinu, izlovljene ribe nije bila zadovodok se ove godine izlovljavalo ljavajuća. Predviđajući ovu seu siječnju pa je sva tuna ušla u zonu, drži da je situacija teška, ovogodišnju statistiku i bitno da će ribari ispuniti određene je popravila”, smatra Kučić, im kvote, ali općenito smatra dodajući kako je nezadovoljan da do sada ribari nikad nisu kvotama za izlov ove ribe koje bili u težoj situaciji i da su su određene krajem godine. mnogi danas pred bankrotom.

Naime, ovogodišnja izlovna U bračkoj Sardini, jednoj kvota plavorepe tune iznosi od vodećih hrvatskih tvrtki 376 tona, što je za 17 tona ma- za preradu ribe, kažu da im

30

trgovina &prodaja travanj ‘11.

10

ne ide loše. U ponudi imaju riblje konzerve, riblje brašno i uzgojenu bijelu ribu. Konzerviraju srdelu, skušu, tunu i oslić. “Naša proizvodnja uglavnom se temelji na ulovu srdele i nekih drugih vrsta sitne, ali i krupne ribe, te uzgoj visokokvalitetne ribe”, objasnit će nam direktor prodaje u Sardini Marko Jelinčić. U Sardini uzgajaju tunu te lubin i komarču, odnosno oradu za koju će mnogi gastronomi istaknuti da se radi o najukusnijoj bijeloj ribi. Predsjednik uprave Mislav Bezmalinović kaže da je potražnja bitno veća nego trenutni kapaciteti Sardine. Zato će u Postirama do kraja iduće godine otvoriti novu tvornicu.

Procjenjuju da će se ulaganje popeti na 12 milijuna eura.

“Postoji potražnja, ali sve je oštrija i konkurencija pod kojom posebno mislim na Maroko, Filipine i Tajvan. Naša riba zasigurno je kvalitetnija, ali konkurencija to nadoknađuje povoljnijim cijenama. Inače, čini mi se kako kriza nije previše utjecala na konzumaciju ribe”, smatra Bezmalinović.

Ove godine, kaže, Sardina je imala preko tisuću tona tune, što je više nego nekih ranijih godina, a jedino njeno odredište je Japan. Međutim, naglašava, da je lani ipak bio

ADRIA ŠU TI U zadarskoj Adriji, koja se proslavila brendom Eva, u ponudi imaju nekoliko vrsta ribljih konzervi - sardine, skuše, tunu te inćune. Prema dostupnim informacijama tvrtka danas zapošljava petsotinjak djelatnika, a proizvodnja se procjenjuje na preko 10.000 tona ribljih prerađevina.

Evu je prije nekoliko godina kupila Podravka, navodno za 15,5 milijuna kuna. Nedavno je tvrtku pogodila afera oko slučaja “Spice2”. Uz “Podravkaše” Sašu Romca i Josipa Pavlovića, uhićen je i direktor Adrije Miodrag Lacić, zajedno sa svojom pomoćnicom Tinom Perić. Vjerojatno zato u u Adriji nisu željeli odgovoriti na naša pitanja, poručivši tek da “direktorica kaže da nismo zainteresirani”.

Prošle godine uspjeli su proizvesti 3000 tona ribe i kažu kako to mogu zahvaliti investiranju u tehnologiju automatizacije hranjenja riba. “Normu za prošlu godinu smo ispunili.

Ove godine plan nam je 2500 tona. Već iduću godinu namjeravamo skočiti na 3500 tona, a do sezone 2013./2014. planiramo dosegnuti 5000 tona”, objašnjava Julijan Matulina, direktor marketinga i prodaje u Cromarisu čime bi postali jedna od vodećih tvrtki na Mediteranu gdje dominiraju grčki i turski konkurenti.

Riba iz Maroka, Filipina i Tajvana znatno je jeftinija u odnosu na našu

Miro Kučić, predsjednik Udruge ribarstva i prerade ribe HGK

Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sardine iz Postira na Braču

slab ulov male ribe. U Sardini godišnje uzgoje oko 1500 tona visokokvalitetne ribe iz uzgoja, te na tržište stavi 2.700 tona sitne i krupne plave ribe, odnosno oko 18 milijuna konzervi, a nadaju se da će nova tvornica povećati ove brojke. ”Što se tiče lubina i komarče, oni uglavnom završavaju na

trpezama u Italiji. Solidno smo zastupljeni i u državama bivše Jugoslavije, ponajviše u Srbiji, a nešto manje u Sloveniji te Bosni i Hercegovini” zaključuje Bezmalinović.

Zadnjih godinu i pol na hrvatsko tržište ribe ušla je i Adris grupa putem Cromarisa iz Zadra koji je objedinio po-

znate tvrtke za uzgoj i preradu ribe - Cenmar, Marimirna i Marikultura Istra. Navodno je u projekt investiran 21 milijun eura, a polovicu proizvodnje tvrtka plasira na inozemna tržišta. Kako doznajemo u ovoj tvrtki trenutno je u planu povećanje temeljnog kapitala sa 60 na 214 milijuna kuna.

kornatska hama Cromarisovo mrijestilište u Ninu prostire se na 7300 četvornih metara i u njemu je lani proizvedeno 17 milijuna komada mlađi. Nakon mrijesta riba se premješta u jedno od četiri uzgajališta Cromarisa.

Velike nade polažu i u pokretanje bio-proizvodnje. Trenutno u ponudi imaju brancin i oradu iz vlastitog uzgoja, te njihove dimljene filete i marinirane “verzije” ribe, kao i dagnje iz Limskog parka prirode. Kažu da su primijetili da u pojedinim trgovinama pada prodaja ribe. Podigli su i prodajnu mrežu otvaranjem ribarnica. Samo u Zagrebu lani su otvorili tri ribarnice. Nedavno su ponudili i kornatsku hamu, koja se desetljećima nije viđala po hrvatskim ribarnicama.

Radi se o autohtonoj jadranskoj bijeloj ribi, koja živi na dubinama većim od 30 metara. Uzgajaju je s južne strane Pašmana, nedaleko od otočja Kornati.

Ove godine planiraju pustiti u prodaju oko 40 tona. Matulina otkriva da će se u Cromarisu svim snagama baciti i u osvajanje francuskog i austrijskog tržišta, te promijeniti sadašnje stanje prema kojem 90 posto izvezene ribe plasiraju u Italiju, a ostatak u Sloveniju, Mađarsku, Poljsku, Srbiju i BiH. Požalit će nam se kako zbog proceduralnih razloga još uvijek dagnje ne mogu izvoziti u EU.

trgovina &prodaja travanj ‘11.

11

dosje

Hrvatska još uvijek uvozi više od 50 posto potrebne tjestenine Piše: Božica Babić

Procvat proizvodnje

tjestenine

trgovina &prodaja travanj ‘11.

12

H

rvatsko tržište tjestenine posljednjih desetak godina doživjelo je doista golemi procvat. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, gdje je krajem ožujka osnovana i prva strukovna grupacija lokalnih proizvođača, ukupna proizvodnja tjestenine 2000. godine iznosila je 6573 tone, dok je u 2010. godini ostvarena količina od 17.500 tona. Međutim, s tom naraslom prošlogodišnjom proizvodnjom pokriva se niti polovica potražnje ovdašnjeg tržišta za tjesteninom.

Razlika se, naravno, podmiruje uvozom, pa je tako uvoz tjestenine u 2010. iznosio 19.896 tona. Proizvodnjom tjestenine u Hrvatskoj se uz nekoliko većih proizvođača među kojima se ističu PIK Rijeka i zagrebačka Klara, bave uglavnom mali i srednji poduzetnici koji tako i ovim primjerom rasta kroz posljednjih desetak godina pokazuju svoju snagu. Ragusa iz Nedelišća, Clarum iz Nove Gradiške, Naše Klasje iz Zagreba, krčka

Mariolina, Klara M iz Kanfanara, Koleda iz Velike Gorice, Nona iz Tinjana i đakovačka Tjesteninka neke su od tridesetak malih i srednjih kompanija koje su u proizvodnju tjestenine ušle u zadnja dva desetljeća i pozicionirale se na regionalnome ili nacionalnom segmentu tržišta. primjer mađarske Unatoč povećanju proizvodnje u spomenutom razdoblju od gotovo tri puta, postotak uvoza tjestenine u Hrvatsku ostaje još uvijek izuzetno visok, na uvoz otpada od 50 do 60 posto količina koje tržište godišnje konzumira. Donedavno je uvoz u potrošnji domaćeg tržišta sudjelovao čak sa 80 posto, pa i više. Stoga višegodišnji trend smanjivanja uvoza svakako ohrabruje no, pred hrvatskim proizvođačima još je mnogo mogućnosti da svojom proizvodnjom podmire cjelovitu potražnju domaćeg tržišta. Naime, zna li se da susjedna Mađarska godišnje uvozi samo sedam posto tjestenine, onda je očito da je ova hrvatska branša još uvijek nedovoljno agilna. Novo-

oformljena strukovna udruga prema riječima prvog izabranog predsjednika Zorana Šimunića, vlasnika tvrtke Naše Klasje, pokušat će ne samo otkloniti mnoge barijere koje koče poslovanje poduzetnika i izvoz tjestenine, nego i pokušati iznjedriti domaći krovni brend “hrvatska tjestenina”. Šurlice, rezanci, fuži, njoke, pljukanci, štrukli, mlinci, pašte, tek su dio bogatog popisa hrvatskih autohtonih proizvoda koji su, još uvijek, unatoč iznimnoj kvaliteti nedovoljno zastupljeni na našim stolovi-

ma, ali i u hotelima i restoranima destinacija koje se vole hvaliti golemim turističkim potencijalima.

Uvoz tjestenine kontinuirano je rastao još od 1991. godine no, u posljednjih pet godina ipak polako stagnira, a proizvodnja raste. Glavni problem, upozoravaju svi ovdašnji proizvođači tjestenine, činjenica je što je susjedna Italija najpoznatija svjetska velesila u proizvodnji tjestenine, a 80 posto našeg ukupnoga godišnjeg uvoza stiže upravo s tih prostora. subvencije talijanima S godišnjom proizvodnjom koja prelazi 3,2 milijuna tona tjestenine talijanska vlada svojim proizvođačima pruža mnoge subvencije za količine koje plasiraju u izvozu. Stoga ne iznenađuje što jeftinija talijanska proizvodnja dominira i policama brojnih hrvatskih trgovaca. Brendovi Barilla i Pasta Zara dva su najprodavanija artikla iz cjelokupna uvoznoga asortimana. O kakvom je igraču i utakmici riječ najbolje ilustrira detalj da su talijanski proizvođači još 1913.,

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

13

dosje

80

posto godišnjeg uvoza stiže iz Italije

Zoran Šimunić, vlasnik Našeg klasja i predsjednik cehovske udruge

poglavito na sjevernoameričko tržište, izvozili 70.000 tona tjestenine, a 30-ak hrvatskih tvrtki lani je ukupno proizvelo manje od 18.000 tona.

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

14

U društvu švicarske Kako u izvoz još uvijek odlazi tek skromna količina od samo 1497 tona, što je prošlogodišnji rezultat, proizlazi da građani godišnje, uz potporu brojnih turista tijekom ljetne sezone konzumiraju ukupno gotovo 36 tisuća tona raznovrsne tjestenine. U Komori su međutim, izostavljajući turiste i stavljajući cjelokupnu godišnju potrošnju tjestenine na broj lokalnih stanovnika, izračunali da svaki Hrvat u prosjeku pojede oko devet kilograma tjestenine. S tom količinom svrstali smo se u društvo Švicarske, Švedske i Francuske čiji stanovnici konzumiraju između 9,7 i 8,1 kilogram tjestenine, za razliku od Talijana koji godišnje u prosjeku pojedu 26 kilograma tjestenine.

Zanimljivosti Nesreća U staroj Kini konzumirala se svježa tjestenina napravljena od prosenog brašna dužine oko pola metra, a promjera tri milimetra. Nikada je nisu rezali na manje komade prije, već samo poslije kuhanja, smatralo se da to donosi nesreću.

Marko Polo Povijest tjestenine veže se i uz vitešku romansu Marka Pola.

Prema legendi lijepa Kineskinja koja je brinula o izboru jela na dvoru Kublaj kana zaljubila se u naočitog svjetskog putnika Marka Pola i odala mu strogo čuvanu tajnu recepta za pripremu tjestenine. Riječ je bila o obloj tjestenini (špagetima), koju je Marko Polo obožavao.

Bila priča istinita ili ne, činjenica je da su Kinezi od davnine poznati kao vrhunski majstori tjestenine no, Talijani su je

Iako je dominacija Talijana velika, domaće tvornice se ne predaju

proslavili (naziv oble tjestenine - spaghetti, prijevod - vezice) diljem svijeta, pa se Italija smatra domovinom špageta.

Miješanje nogama Tjestenina se u početku pripremala od griza nožnim mi-

ješanjem tijesta. Proizvođač tjestenine sjedio bi na klupi i korištenjem svojih nogu mijesio bi tijesto. Kralj Napulja, Ferdinando II, unajmio je slavnog inženjera (Cesare Spadaccini) kako bi unaprijedio ovaj postupak. Novi sustav se

sastojao od dodavanja kipuće vode svježe mljevenom brašnu, a noge je zamijenio stroj od bronce.

Već krajem 19. stoljeća tvornice tjestenine imale su u asortimanu 150 - 200 različitih oblika tjestenine.

Prva tvornica Venecija je 1740. Paolu Adamiju izdala dozvolu za otvaranje prve tvornice tjestenine.

Strojevi su bili vrlo jednostavni, željeznu prešu pokretala je nekolicina ljudi.

Godine 1763. vojvoda od Parme, Don Ferdinando Bourbon, dao je Stefanu Lucciardiju od Sarzana pravo na 10 godina monopola u proizvodnji suhe tjestenine “Genoastil” u Parmi. Godine 1917.

Fereol Sandragne patentirao je prvi sustav za kontinuiranu proizvodnju tjestenine. Prva “kontinuirana”, potpuno automatska preša za proizvodnju stavljena je u proizvodnju 1933. godine.

Projektirala su je dva inženjera iz Parme, Maria i Giuseppea Braibanti. Veliki razvoj talijanske tjestenine na prijelazu stoljeća, bio je vezan uz izvoz, koji je 1913. godine dosegao rekordnu razinu od 70.000 tona, od kojih je većina bila usmjerena prema SAD-u.

Drvo špageta Godine 1957. BBC (1. travnja) je prikazao kratki film pod nazivom „Branje špageta u proljeće“. Vrlo ozbiljni govornici opisivali su stablo, na kojem rastu deseci kilograma špageta.

Pokušali su objasniti, da zahvaljujući poljoprivrednicima, njihovom vještinom i stručnošću stečenoj kroz generacije, svi špageti narastu do iste duljine na stablima, čime se olakšava branje. BBC je dobio brojne upite zainteresiranih za kupnju drveta špageta, tražili telefonski broj trgovaca.

Ime kroz oblik Ime tjestenine u pravilu ukazuje na njezin oblik. Špageti su nazvani po špagi ili uzici, farfalle su leptirići, vermicelli crvići, kappelletti asociraju na šeširiće, orecchiette na uši, conchiglioni na velike školjke, a popularne stellette su zvjezdice.

POV IJES T tjes tenine Pri spomenu tjestenine prvo pomislimo na talijansku kuhinju. Tjestenina je tradicija i ponos mnogih Talijana koji su u razdoblju emigracije u “Novi svijet” preko Atlantika sa sobom ponijeli i tjesteninu.

Međutim, za tjesteninu su znali još i stari Grci i Rimljani. Specifičan tip tjestenine “laganon” koji sliči današnjim lazanjama, stari Grci nisu kuhali na način na koji se danas pripremaju lazanje, već su pekli na vrućem kamenju ili u pećima tako da više podsjećaju na današnju pizzu. Neki detalji pak upućuju da je tjesteninu u Italiju zapravo donio Marko Polo sa svojih azijskih putovanja 1292. godine, a po jednoj legendi tjesteninu je izmislio grčki bog vatre, Hefest (Vulcanus za Rimljane).

Prvi zapisi o kuhanim rezancima postoje u Jeruzalemskom Talmudu, napisanom na aramejskom jeziku u 5. stoljeću poslije Krista. Arapski geograf Al Idrisi zapisao je da se proizvod baziran na brašnu u obliku žice proizvodio u Palermu, tada arapskoj koloniji. Nagađa se da sicilijanska riječ “maccaruni” koja u prijevodu znači “napraviti tijesto silom” zapravo daje porijeklo riječi “makaroni”. Drevne sicilijanske lazanje, koje se još uvijek spravljaju na tom otoku, uključuju grožđice i začine koje su donijeli arapski osvajači.

To je još jedan znak, smatraju gastro povjesničari, da su Arapi uveli tjesteninu u današnju Italiju oko 1000. godine.

Prvi dokumentirani recept za tjesteninu u knjizi “De arte Coquinaria per

vermicelli e macaroni siciliani”, (Umjetnost kuhanja sicilijanskih makarona i rezanaca) napisao je Martino Corno, kuhar moćne patrijarhalne Akvileje.

Osnivanje Društva proizvođača tjestenine 1546. godine (najstariji očuvani dokument datira iz 1571. godine) bilo je u Napulju.

U Genovi je 1547. donesen i normativ za izradu tjestenine od pšeničnog brašna i vode koji vrijedi još i danas. Po talijanskom zakonu, suha tjestenina ne smije sadržavati ništa osim krupice i vode, pa je tako tijekom 16. stoljeća postala luksuzna hrana. Durum pšenica, od čije se krupice tjestenina tada proizvodila, bila je vrlo skupa. Durum pšenica i danas ima visoku cijenu, trenutno se kreće oko 500 eura za jednu tonu.

Hrvatska nema pšenicu te sorte i cjelokupne količine za proizvodnju tjestenine stižu iz uvoza. S obzirom da za kilogram tjestenine treba potrošiti 1,05 kg brašna iz durum pšenice kvalitetna tjestenina mora imati višu cijenu nego ona za koju se koristi obično pšenično brašno.

Povijest suhe tjestenine, koja u sebi sadrži oko 10 posto vlage i ima rok trajanja od oko tri godine, vjerojatno datira iz 12. stoljeća na Siciliji. Bila je to idealna namirnica koja se, za razliku od brzo kvarljive svježe tjestenine, mogla nositi na duga putovanja o kojima su trgovci ovisili. Danas je tjestenina cijenom pristupačna i uglavnom svima dostupna namirnica, a postoji u raznim oblicima i bojama.

Samo je treba skuhati i odabrati umak ili prilog.

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

15

dostava

Prodaja lakih vozila povećana za 50 posto Ako je suditi po podacima o prodaji lakih gospodarskih vozila, kriza je iza nas, iako prodaja raste zahvaljujući akcijama i nižim maržama Piše: Saša Vejnović

O

trgovina &prodaja travanj ‘11.

16

bično se kretanja na tržištu lakih gospodarskih vozila poistovjećuju sa stanjem u gospodarstvu, što je i normalno jer kad kriza navrati na njihovu portu, poduzetnici odmah kreću s rezanjem troškova. Kupnja novih vozila je, naravno, veliki trošak pa ga većina pokušava izbjeći za vrijeme kriznih godina čekajući neka bolja vremena.

Stoga i nije neobično da je tržište lakih gospodarskih vozila krenulo rapidno padati, već i na sam nagovještaj krize.

Tako je i lani to tržište palo za više od 40 posto jer se uspjelo prodati svega 2797 vozila, dok je 2009. put do kupaca pronašlo 4701 lakih gospodarskih vozila. Međutim, u prva tri mjeseca ove godine brojke su obećavajuće, pa kada bismo izvodili zaključke samo na osnovu njih, kriza je prošlo svršeno vrijeme.

Podaci agencije Promocija plus pokazuju da je, primjerice, samo u ožujku prodano 341 lako gospodarsko vozilo, što je

gotovo dvostruko više nego lanjskog ožujka. Ukupno je u prva tri mjeseca prodano 851 lako gospodarsko vozilo, dok je u istom razdoblju 2010. godine upisana 571 prodaja, što je rast od čak 49 posto. Pa iako su brojke obećavajuće, trgovci još uvijek čekaju s otvaranjem slavljeničkog šampanjca, što zbog poslovične opreznosti, a što zbog teških rana s kojima izlaze iz ove krize. Vjerojatno nema trgovca koji se nije u tim kriznim vremenima odricao marže, a bilo je i onih koji su svjesno prodavali vozila po nižim cijenama od nabavnih, samo kako bi uspjeli ostati u

Tomislav Miletić, direktor prodaje Peugeot Hrvatska

poslu. Tek su najjači uspjevali preživjeti proteklo razdoblje s relativno malim posljedicama, ali ni oni bi radije pričekali još nekoliko mjeseci prije nego što podvuku crtu i s olakšanjem ustanove da je kriza iza njih. početak oporavka Lider na tržištu lakih komercijalnih vozila svakako je Volkswagen čiji je zastupnik PZ Auto. Vladimir Starčević, direktor marke gospodarskih vozila VW-a u PZ Autu, oprezno kaže da se vjerojatno radi o početku oporavka, ali ne zanosi se da će se brojke tako skoro vratiti na one od prije tri

Tomislav Hršak, direktor komercijalne službe Citroëna Hrvatska

godine. “Prije bih rekao da se radi o blagom oporavku koji bi trebao postati trend”, kaže Starčević, koji je u proteklim kriznim vremenima izgubio određeni broj kupaca jednostavno zbog toga što firme nisu uspjele preživjeti. One koje su preživjele, pak, preskakale su kupnju novih vozila oprezno iščekujući odraz krize na vlastito poslovanje, pa danas više nemaju izbora. Jer ako su vozilo trebali zamijeniti još prije tri godine, danas ta ista vozila imaju prijeđenih minimalno 150 tisuća kilometara više nego prije tri godine, pa vlasnici više ne mogu odgađati kupnju, što također ima određeni utjecaj na ovogodišnji rast. Zbog toga je proteklih godina rasla potražnja za rabljenim lakim gospodarskim vozilima, potvrdilo nam je nekoliko trgovaca, no problem je bio što ni njih nije bilo dovoljno na tržištu.

Uslijed ove krize promijenila se i struktura kupaca lakih gospodarskih vozila, pa najveći udio u VW-u danas imaju velike prehrambene kompanije i državne firme, znatno veći

Vladimir Starčević, direktor marke gospodarskih vozila VW u PZ Autu

od onoga od prije tri godine. S druge strane jako je pao udio malih poduzetnika koji kupuju po jedno, dva ili najviše tri vozila. Prodaji u to vrijeme nisu puno pomagali novi ili redizajnirani modeli jer su oni u pravilu opremljeni modernijim motorima i nekim boljim tehnološkim rješenjima, pa ne mogu biti jeftiniji od prethodnika. Zbog toga je bio najveći pritisak na trgovce koji su onda morali maksimalno izlaziti u susret kupcima i odricati se vlastite zarade samo da bi i dalje radili. Banke i leasing kuće su im dodatno otežavale jer su istovremeno pojačale svoje analize boniteta, pa pravne osobe koje su prije dobivale prolaznu ocjenu kao od šale, sada više nisu dobivale zeleno svjetlo tako glatko i morale su se pobrinuti za veće avanse. preskupo gorivo Citroen se nalazi na drugom mjestu po prodaji u ovom segmentu, a u prva tri mjeseca ove godine drži gotovo 16 posto tržišta, pa i Tomislav Hršak, direktor komercijalne službe Citroëna Hrvatska,

Umjesto novih modela kupci traže jeftinija rabljena dostavna vozila

jako dobro poznaje tržište. “U tovo 13 posto tržišta, što je oko krizi uvijek pada prodaja lakih 2,5 postotna boda manje od vozila jer su mnoga poduzeća Renaulta. odgodila obnovu voznog parTomislav Miletić, direktor ka i produljila rok uporabe prodaje Peugeot Hrvatska, i leasinge čekajući bolja vre- također je oprezan s optimimena. Mi predviđamo za ovu stičnim prognozama, pa kaže godinu rast tržišta do 20 posto da se iz podataka za prva tri u odnosu na prošlu godinu, te mjeseca još ne može izvući rast prodaje lakih gospodar- zaključak da će tržište bilježiti skih vozila Citroën”, kaže Hr- dugoročniji rast. “Tek krajem šak, koji dodaje i prvog polugodišta da sve veća cijena moći ćemo vidjeti goriva uvelike radi li se samo o utječe na izbor prolaznom trenvozila za trandu ili o konačnom sport i logistiku. oporavku ovog trTakođer smatra posto predviđa se žišta u Hrvatskoj”, da je brend uvi- da će se 2011. kaže Miletić, čija jek bitan i uvelike povećati prodaja je marka u prva tri utječe na odluku dostavnih vozila mjeseca utrostruo kupnji pa smačila prodaju lakih tra da je Citroën upravo zbog gospodarskih vozila u odnosu toga na visokom mjestu u pro- na lanjsko prvo tromjesečje. daji lakih gospodarskih vozila, Prema njegovim zapažanjima a adut jakog brenda ne igra kriza i štednja se nisu puno tek ukoliko se vozila nabavlja- odrazile na promjene kod kuju putem javne nabave kad je paca u smislu odabiranja jefkriterij u pravilu niža cijena. tinijih ili slabije opremljenih Peugeot zaokružuje fran- modela. “Kupovali su se oni cusku dominaciju (od koje je modeli i motorizacije koje su snažniji tek moćni VW) pri se kupovale i prije krize, samo samom vrhu jer je trenutno u manjem obimu”, kaže Milena četvrtom mjestu i drži go- tić, dodajući da kupci ovakvih

20

vozila ionako nisu puno trošili na dodatnu opremu, već eventualno na klimatizacijske uređaje. vjerni poznatome Slična zapažanja ima i Ivan Trgovčević iz tvrtke Strada, ovlaštenog zastupnika za Iveco, koji kaže da ljudi ostaju vjerni vozilu ako su bili zadovoljni s njim. Iako zna i za slučajeve kad su kupci ipak kupovali jeftinija vozila nego dotad, kaže da to baš nije bio čest slučaj. “I dalje su kupci uglavnom velike kompanije i javna poduzeća dok manje tvrtke pokušavaju krizu prebroditi nabavkom rabljenih vozila”, kaže Trgovčević. I on potvrđuje ono što su nam i neki drugi rekli, da se trgovci često odriču vlastite zarade kako bi prodali vozilo, a zna i za slučajeve kad svjesno idu u minus. “No, sasvim je sigurno da si to ne može dopustiti baš svatko, a istina je i da onaj tko sebi radi minus ne može dugo opstati”, kaže Trgovčević, koji je možda i najmanje optimističan od svih naših sugovornika kad se radi o procjeni oporavka tržišta.

trgovina &prodaja travanj ‘11.

17

web stranice

Dok je Kerum ’u izradi’ Konz Konzum u online prodaji zapošljava 50 radnika koji opslužuju 35.000 kupaca kojima se na kućna vrata dovozi roba s 14 vozila

Piše: Ivor Fuka/VLM

D

trgovina &prodaja travanj ‘11.

18

ok u “zapadnom” svijetu trgovački lanci polažu velike napore u održavanje i dizajniranje internetskih stranica, posebice u sektoru online trgovine, u Hrvatskoj cijela stvar još uvijek nije potpuno zaživjela.

Najbolji primjer je splitski trgovački lanac poduzetnika Željka Keruma koji gotovo da i nema web stranicu, a kamoli mogućnost online kupovine.

Naime, na web adresi www. kerum.hr, posjetitelj će zateći samo logotip tvrtke, s adresom sjedišta i telefonskim brojem centrale. Međutim, nije ovo jedina Kerumova stranica, jer ovaj poduzetnik i splitski gradonačelnik, ima i osobnu web stranicu www. zeljko.kerum.hr. No, za razliku od kompanijskih stranica, na ovoj se nalazi znatno više sadržaja, a posebno je dobro istaknutu rubrika (ne)Istina, gdje poduzetnik demantira određene informacije koje su se uvriježile u javnosti, a tiču se njegovog poslovanja. Kerum, čini se, još uvijek nije spoznao moć interneta i sve mogućnosti koje on pruža. Tako se i na ovoj stranici pod broj telefona

ostavljen za kontakte s odnosima s javnošću uredno javlja djelatnica stomatološke ordinacije kojoj nije jasno kako to da je Kerum ostavio broj ordinacije koja s njim nema nikakve veze. ‘viša sila’ Zvanjem ostalih ostavljenih kontakata uporno će vam s druge strane odgovarati automatska sekretarica - “broj koji ste birali ne postoji”. Nakon nekoliko poziva uspjeli smo doznati da je internet stranica tvrtke Kerum dizajnirana i isprogramirana još prije par godina. Radio ju je vanjski partner, ali ona nikada nije zaživjela. “To se dogodilo zbog nekih internih stvari”, rezignirano nam govore u tvrtki, ne želeći ulaziti u detalje. Pla-

niraju li u trgovačkom lancu pokrenuti online trgovinu, pitanje je na koje nismo dobili odgovor, već samo objašnjenje da gotova web stranica postoji, ali da o “višim silama” ovisi kada će biti pokrenuta. “Kad će biti, ne zna se”, zaključuju razgovor u ovom trgovačkom lancu.

I dok istovremeno u Kerumu, očito nimalo ne mare za neke nove tehnologije, u Agrokorovoj uspješnici, trgovačkom lancu Konzum, u ovaj vid promocije itekako ulažu mnogo truda, ali i novca. Slično je i u Mercatoru, koji također ima online prodaju, ali iz te tvrtke do zaključenja broja nismo dobili potrebne podatke.

U Konzumu veliku pozornost posvećuju korporativnoj web stranici. “Korporativne stra-

nice smatramo iznimno važnim kanalom komunikacije zbog čega na nju postavljamo informacije na dnevnoj bazi”, objašnjava nam Ana Mitrović, Konzumova voditeljica Ureda za odnose s javnošću. Dodaje da se neprestano trude osmi-

Dok jedni u korporativnim stranicama vide iznimno važan oblik komunikacije, drugima ne predstavljaju baš ništa

um i Mercator sve uspješniji

Telefonski broj s Kerumove web stranice zapravo je broj stomatološke ordinacije

sliti i uvesti brojne novine, pogotovo kroz poboljšavanje dizajna i funkcionalnosti, ali i da uslugu unaprijede i personaliziraju. Planiraju implementaciju android aplikacije i nekih dodatnih funkcija u sve platforme, kao što su, primjerice, geolociranje svih Konzumovih prodavaonica, ili integracija s popularnom društvenom mrežom Facebook.

U Konzumu su posebno ponosni na svoju online trgovinu, jer brojka danas regitriranih online Konzumovih kupaca, svakako bi morala čelne ljude u Kerumu natjerati na razmišljanje. Naime, broj takvih kupaca uistinu je respektabilan - 35.000.

“Konzum Internet prodavaonica započela je s radom 2002. godine, a od 2006. go-

dine posluje pod današnjim imenom”, kaže Mitrović, koja ipak nije željela odgovoriti na pitanje koliko je Konzum 2010. godine uprihodovao online trgovinom te može li se na osnovu prvih pokazatelja za ovu godinu zaključiti koliki bi se rast prihoda od ove djelatnosti mogao očekivati ove godine.

Trenutno, samo u tom sektoru, zapošljavaju 50 djelatnika, koji logistički raspolažu s 14 vozila kojima naručenu robu kupcima dostavljaju na kućna vrata. Trenutno se na njihovim stranicama naručiti može i sedam dana unaprijed, a minimalno dan ranije. Dostavljena roba, plaća se online kod same narudžbe ili dostavljaču gotovinom, odnosno karticom. Sve transakcije potpuno su zaštićene najmodernijim i najvišim standardima. samo veliki gradovi Trenutno se ovakva kupnja može obaviti samo u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, ali se u Konzumu nadaju da će ubrzo ovu uslugu ponuditi i u drugim većim gradovima i regijama. “Potencijal interneta je zaista velik, stoga i Konzum prati svjetske trendove i razvija se s ciljem jačanja liderske pozicije na tržištu on line kupnje“, kažu u Konzumu gdje tvrde da stalno unaprijeđuju infrastrukturu vezanu uz internet, jer kontinuirano raste i sama svijest potrošača o ovakvom načinu kupnje što ih je prisililo na značajna ulganja i unaprijeđenje logistike i distribucije.

Za uslugu dizajniranja i programiranja koriste vanjske partnere koji su samo prošle godine nekoliko puta nadograđivali postojeće stranice.

Estetskim zahvatima dodali su, primjerice, pregled svo-

jih akcija i preporuka u flash formatu. Kako bi sve funkcioniralo što je bolje moguće na samom održavanju stranica svakodnevno radi troje zaposlenika. Kada govore o praćenju trendova u Konzumu ponosno ističu da su

Konzum je nedavno plasirao svoju aplikaciju za ‘pametne’ mobitele čime je omogućio kupnju i ovim putem

nedavno lansirali i svoju aplikaciju za “pametne” mobilne telefone, te omogućili online kupovinu i preko iPhonea ili blackberryja. Kažu da je ova “novotarija” naišla na odličan odaziv kupaca, što će garnirati činjenicom da su do sada zabilježili više od 10.000 downloada svoje aplikacije.

“Prednosti ovakvog načina kupnje su ušteda vremena, novca i energije. Ovakva kupnja omogućuje bolje planiranje i organizaciju slobodnog vremena, izbjegavanje gužve i čekanja u redovima, kao i nošenje teških te gabaritnih namirnica”, pobrojat će Konzumova voditeljica Ureda, određene prednosti online kupovine u odnosu na standardnu.

trgovina &prodaja travanj ‘11.

19

regija

Mercator vodeći lanac u Crnoj Gori Na ljestvici najvećih u trgovačkom sektoru slijede crnogorski Voli, srpska Delta maxi, crnogorsko-talijanski Novito i Albona Piše: Milan Šćekić/VLM

O

d ukupnog broja registriranih poduzeća u Crnoj Gori 40 posto je trgovačkih. Crnogorsku trgovačku scenu posljednjih nekoliko godina karakterizira sve izraženije prisustvo velikih trgovačkih lanaca, domaćih i iz regije, dok udio manjih igrača na tom tržištu opada.

Podatke o tržišnom udjelu pojedinih lanaca, gotovo neshvatljivo, nemaju u crnogorskom ministarstvu ekonomije ni u Privrednoj komori Crne Gore. Posjeduje ih samo državni statistički zavod Monstat, ali ondje kažu da su ti podaci tajni i da ih mogu priopćiti samo predstavnici trgovačkih lanaca.

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

20

novi brendovi Nešto više od polovine tržišnog udjela u Crnoj Gori ima pet lanaca: slovenski Mercator, crnogorski Voli, srpska Delta maxi, mješoviti crnogorskotalijanski Novito i domaća Albona. Dugogodišnji lider Voli nedavno je vodeću poziciju prepustio Mercatoru koji svoju imovinu u Crnoj Gori

okrupnjava kupnjom novih trgovina.

Mercator je na crnogorskom tržištu prisutan od 2007. godine i svoj udio na njemu naglo je povećao u posljednjih nekoliko mjeseci nakon ulaganja 30 milijuna eura i strateškog povezivanja s domaćim trgovinama Panto market i Plus komerc. Sada ima 20 posto udjela, posjeduje 88 prodajnih objekata ukupne površine 40.000 četvornih metara i zapošljava 1400 radnika.

Mercator odnedavno u Crnoj Gori posluje s dva trgovačka brenda, jer je na to tržište,

osim matičnog, uvedena i Roda, čime je omogućeno prilagođavanje ponude potrebama potrošača, kupovnoj moći i specifičnostima lokalnog tržišta. Prihod kompanije Mercator Crna Gora prošle godine iznosio je 53,1 milijun eura, što je 174 posto više u odnosu na 2009. godinu. Ove, pak, godine slovenski trgovački lanac planira u Crnoj Gori realizirati investiciju od tri milijuna eura.

Druga pozicija na crnogorskom tržištu, s procijenjenim udjelom od 17 do 19 posto i prošlogodišnjim bruto priho-

Zbog unutrašnjih trzavica u Noviti police u marketima su gotovo prazne dom od 107 milijuna eura, pripada domaćem lancu Voli koji je na njemu i najduže. širenje kapaciteta U Voliju već godinama vode kontinuiranu politiku postepenog širenja svojih kapaciteta

Voli je crnogorski lanac koji je na tamošnjem tržištu najduže nazočan

Čekaju se s tranci Prisustvo velikih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori i njihovo okrupnjavanje sigurno je pridonijelo boljoj opskrbljenosti robama najšire potrošnje, ali je iznevjereno očekivanje najvećeg broja potrošača, posebno onih plićega džepa, a tih je najviše, da će doći do osjetnijeg sniženja cijena.

Stoga se i priželjkuje dolazak novih inozemnih trgovačkih lanaca.

Povezivanjem s crnogorskim trgovinama Mercator je došao na mjesto lidera

otvaranjem modernih marketa diljem zemlje i nije isključeno da će ta kompanija vrlo brzo vratiti vodeću poziciju među

trgovačkim lancima. Udio Delta maxija s oko pet, Albone s tri i Novito s dva posto nije beznačajno, ali znatno je

manje u odnosu na vodeće tr- u težak položaj, a police u njegovačke lance Mercator i Voli, govim marketima diljem Crne što ne znači da bi netko od njih Gore posljednjih mjeseci bile su gotovo prauskoro mogao nazne. U talijanpraviti veći prodor skoj tvrtki Euna crnogorskom tržištu. Posebno su rochem, koja je zanimljive pozicije većinski vlasnik domaće Albone i kompanije Mjecrnogorsko-talijan- milijuna eura iznošovito u okviru skog lanca Novito. sio je lanjski prihod koje Novito poNakon razdoblja Mercatora u CG sluje, odlučili su velikog uspona da taj trgovački Novito se gotovo lanac vrate u žinašao pred krahom, a njegovu vot. Od siječnja do danas Talipoziciju preuzela je Albona. jani su u Novito uložili pet miZbog unutrašnjih trzavica u lijuna eura, a do kraja godine Novitu kompanija je dovedena planiraju još sedam.

53

trgovina &prodaja travanj ‘11.

21

mali protiv velikih

Inovativnost preduvjet preživljavanja za trgovce Specijalizacija u određenom segmentu i dobar odnos prema kupcima pomažu u borbi za preživljavanje među velikim trgovačkim lancima

Piše: Majda Žujo/VLM

M

trgovina &prodaja travanj ‘11.

22

ali trgovci u Hrvatskoj izloženi su brojn i m problemima. Pad potrošnje građana, otežano financiranje, povećani troškovi poslovanja, prilagodbe standardima EU i nelojalna konkurencija, samo su neki od njih. Osim toga, mali trgovci u Hrvatskoj suočeni su s konkurencijom velikih trgovačkih lanaca. No, sličan problem mali trgovci imaju i u drugim europskim državama, poput Njemačke.

Ipak, njihova situacija nije bezizlazna pod uvjetom da sami poduzmu ključne korake kako bi opstali. Pritom, načini opstanka nikako nisu jednoznačni, već su uvjetovani lokalnim specifičnostima.

Kako savjetuje Nils Busch Petersen, predsjednik Udruge malih trgovaca njemačke savezne pokrajine Berlin-Brandenburg, nekoliko je načina da mali opstanu na tržištu. Jedna od njih je da umjesto malog ili

srednje-velikog trgovca postanu veliki trgovci. Međutim, to će uspjeti samo manjem broju, jer su nužne velike investicije na koje mnogi nisu spremni, kao i bolja financijska klima.

Zato je možda bolje da se okrenu inovativnosti. Kako kaže Busch Petersen, inovativnost se najvećim dijelom pojavljuje upravo među malim i srednjim poduzećima. “Mnogo je specijaliziranih lanaca koji su zbog inovacija postali nacionalni lanci. Specijalizacija je bitna i zato treba pronaći nišu”, savjetuje on te dodaje kako osobni, dobrosusjedski pristup te briga o kupcima također može odigrati veliku ulogu u približavanju malih trgovina potrošačima. kriza i u njemačkoj Osim toga, više malih, specijaliziranih trgovaca može se udružiti i započeti zajedničke marketinške aktivnosti, kao što ih imaju i veliki trgovački centri. Prema njegovom iskustvu, plodonosna može biti i suradnja po lokacijama. Više

Ante Todorić, izvršni potpredsjednik Agrokora zadužen za maloprodaju

imati dobru strategiju, biti spremni na konsolidaciju te biti aktivni i inovativni, ali potrebno je povećati i kupovnu moći građana.

“U zapadnoj Europi nema više država u kojima dva ili tri najveća trgovačka lanca ne čine više od 70 posto udjela u ukupnoj trgovini. Kod nas prvih sedam čine tek 40 posto, dok male trgovine imaju više od 20 posto udjela”, tvrdi Ante Todorić, izvršni potpredsjednik maloprodaje Agrokora. Poručio je i kako mali trgovci mogu opstati i kako njihov udio može ostati između 20 i 30 posto, jer 55 posto građana živi u mjestima s manje od 5000 stanovnika u kojima nema velikih trgovačkih lanaca. Ipak, misli da u regiji ima previše trgovina kojima teško ide tako da će sigurno doći do konsolidacije maloprodaje, a ne do dolaska

Ivan Obad iz Hrvatske obrtničke komore i Nils Busch Petersen, predsjednik Udruge malih trgovaca njemačke pokrajine Berlin Bradenburg

malih trgovaca može se udružiti i zajednički stvoriti atraktivnu shopping ulicu koja će biti prepoznatljiva i zanimljiva kupcima. Ipak, ukoliko se radi o jednakom asortimanu, Busch Petersen ne preporuča usku kooperaciju na istom mjestu, no zato ona može funkcionirati regionalno.

I u Njemačkoj, koja se od krize najbrže oporavlja, trgovina od 2002. ne bilježi veliki rast. Kako tvrdi Busch Petersen, promet u trgovinama ili stagnira, ili se jako slabo razvija, potrošnja ne raste, a broj zaposlenih u trgovini je sve manje. No unatoč tome raste

broj prodajnih površina koji je od 1998. godine udvostručen.

Kao i u Hrvatskoj, u Berlinu je trenutno na svakog stanovnika oko 1,5 četvorni metar trgovačkog centra što je zapravo nešto manje od njemačkog prosjeka.

Zato će rješenje malih trgovaca, u budućnosti biti veća koncentracija trgovina, a bilo bi poželjno da se male specijalizirane trgovine otvaraju upravo u blizini trgovačkih centara.

“Robne kuće su dobar susjed za specijalizirane trgovce”, smatra Busch Petersen.

Mnogi smatraju da je to što su trgovci izloženi velikom pritisku konkurencije poslje-

dice globalizacije, ali Busch Petersen kaže da u prodaji globalizacija ne igra tako veliku ulogu. bez pomoći države Ako i igra onda je to samo na području nabave proizvoda.

“Samo je mali broj trgovačkih lanaca koji su globalni igrači, poput Wal-Marta ili Metroa.

Maloprodaja je koncentrirana na lokalno i regionalno tržište te na nacionalne lance”, ističe on te napominje kako se novac u trgovini ne zarađuje u prodaji, nego u nabavi.

Da bi mali trgovci opstali na hrvatskom tržištu, moraju

U Hrvatskoj najvećih sedam trgovaca drži 40% tržišta, a u Europskoj uniji tri velika imaju čak 70% udjela novih lanaca. Ipak, oni koji su mislili da će im država pomoći u preživljavanju na tržištu, prevarili su se.

“Poučeni iskustvima EU postoje jako male šanse da pomoć države može doći do malog trgovca. To možemo zaboraviti”, kaže Busch Petersen. “Veliku ulogu može imati lokalna zajednica koja može osigurati povoljnije lokacije za male trgovce za razvoj koncepcija trgovine u centru grada”, kaže on te dodaje u Njemačkoj u trendu koncentracija velikih trgovačkih lanaca u središtu grada, što ne ide u prilog malim trgovinama.

trgovina &prodaja travanj ‘11.

23