Šopingmanija - odraz blagostanja ili kolektivna iluzija Hrvatska je po broju m2 u šoping centrima ispred EU
3
Trgovački centri su isplative investicije Kaufmann najavljuje širenje u regiju
Broj 3 | Svibanj 2011.
Popularno Proizvodnja smrznute hrane prošle godine bitno je povećana, a smrznutog voća čak utrostručena
Smrznuto je zdravo
6
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
sadržaj
aNALIZA
Šopingmanija – odraz blagostanja ili kolektivne iluzije ? Trgovački centri su Šopingmanija blagostanje ili odraz iluzije
Po broju stanovnika u Hrvatskoj je više četvornih metara šoping centara 3 nego u EU
isplative investicije
Sven Vorih iz Kaufmanna najavljuje okretanje regiji 6
Utrostručena proizvodnja smrznutog voća
Proizvodnja smrznute hrane lani je bitno povećana 8
U Hrvatskoj je više četvornih metara u šoping-centrima na tisuću stanovnika od prosjeka EU Piše: Dražen Lulić (Caper)
N
e d a v n o o b j av l j e n i podatak na konferenciji hrvatskog tržišta nekretnina da Hrvatska ima više
šoping-centara (mjereno u četvornim metrima) na tisuću stanovnika od prosjeka Europske unije prošao je u medijima relativno nezapaženo iako je sam po sebi uistinu intrigantan, ali i paradoksalan.
Ako uzmemo u obzir činjenicu da je trgovina svojevrstan odraz ukupnih ekonomskih kretanja, nameće se pitanje je li kupovna moć Hrvata stvarno toliko visoka, i to u situaciji kada razne makroekonomske
Dosje: bez razvoja nema opstanka
Dosje: U posljednjih deset godina domaće tvrtke proizvele su osam puta više 11 toaletnog sapuna
Kartice donose nagrade
Trgovci su u suradnji s bankama dogovorili cijeli niz pogodnosti za korisnike određenih kartica 14
Za trgovačke centre ne vrijedi više pravilo “lokacija, lokacija i lokacija”
PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ
Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Goran Borković Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević i Jasna Zemljić Prokuristica: Iva Zanoški
Prodaja oglasa: Direktorica: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016 e-mail: oglasi@poslovni.hr Autori: Božica Babić, Marija Brnić, Ivor Fuka/VLM, Tin Bašić Grafika: Redpoint FotografiJE: Fotolia, PD i Pixsell
Izdavač: Dnevnik d. o. o. Savska cesta 66/10, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10.000 Zagreb
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
ANALIZA analize pokazuju da najsporije izlazimo iz krize?! Ako pogledamo tablicu s prikazom bruto društvenog proizvoda po stanovniku korigiranog za prosječne troškove života u pojedinoj zemlji i stopu inflacije, možemo lako zaključiti da baš i nismo u krugu najbogatijih zemalja Europe, kako onih zapadnih, ali isto tako i onih iz okruženja koje su pristupile EU 2004. godine. Dakle, imamo više četvornih metara u šoping-centrima od prosjeka EU iako smo prema vrijednosti BDP per capita (na bazi PPP) tek na 58% od prosjeka EU?! Nadalje, na mikrorazini, mjereno prosječnim raspoloživim dohotkom po kućanstvu, situacija nije ništa bolja. Prema podacima DZS-a za 2009. godinu, prosječan raspoloživi dohodak po kućanstvu u Hrvatskoj je iznosio oko 12.000 eura, dok je u istom razdoblju na razini EU 27 bio 19.000 eura (EUSTATovi podaci). Dakle, opet zaostajemo za Europom, u ovom slučaju smo na 63% prosječnoga raspoloživog dohotka EU 27 zemalja. Također nam je nezaposlenost među višima u Europi, pa je tako prema EUSTAT-ovim podacima (baziranim na ILO metodologiji) u veljači ove godine bila na razini od 13,4% od ukupne radnoaktivne populacije, dok je u isto vrijeme na razini svih zemalja EU iznosila 9,5%.
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
VAŽNOST LOKACIJE Otkuda onda optimistična predviđanja (uglavnom) stranih investitora koji najavljuju velike investicije u nove kvadrate šoping-centara? Projicirani rast BDP-a nam je i tako među najnižima u regiji, trend nezaposlenosti se (osim sezonski u turizmu) ne smanjuje, prosječne plaće (tamo gdje se isplaćuju) nam se smanjuju, a i tako su pod sve većim pritiskom rasta cijena energenata (što utječe na porast troškova prijevoza, režija i sl.), a sve više
U Zagrebu je otvoreno nekoliko šoping-centara u stambenim zonama
rastu i cijene hrane itd. Međutim, ako iznesene podatke ipak prihvatimo kao potvrdu tezi da trenutačno imamo nesrazmjer ponude (broj i veličina šoping-centara) i potražnje (ukupno raspoloživi dohodak, odnosno potrošnja stanovništva), pitanje koje se nameće je tko će u toj zaoštrenoj konkurentskoj borbi izaći kao pobjednik? Drugim riječima, koji su to faktori diferencija-
cije pojedinoga šoping-centra u odnosu na konkurenciju? Je li to atraktivnost ponude (na razini kategorija proizvoda i robnih marki i popratnih sadržaja), cijene, pristupačnost lokacije te praktičnost i doživljaj kupovanja ili sve to zajedno? Krenimo od lokacije koja je zasigurno jedan od važnijih čimbenika uspješnosti poslovanja u trgovini. Zapitajmo se zašto bismo se probijali kroz gradsku gužvu na rubne dijelove grada ako možemo naći iste ili zamjenske proizvode po sličnim cijenama puno bliže mjestu stanovanja ili posla? Činjenica je da se u posljednje vrijeme u Zagrebu otvorilo nekoliko šoping-centara koji su smješteni doslovno unutar stambenih zona te im samim time gravitira velik dio stanovništva. To je svakako velika prednost u odnosu na periferne i pogotovo izvangradske šoping-centre koji mogu parirati samo jedinstvenom ponudom trgovačkih marki (što se u praksi pokazalo više kao iznimka,
a ne kao pravilo) ili izuzetno povoljnim cijenama. Sjećamo se kada je sredinom devedesetih Getro otvorio svoj prvi prodajni centar u Sesvetama, u kojem se doslovno satima čekalo u redu na blagajnama. Sigurno to nije bilo zbog “prime” lokacije... Povucimo sad paralelu: tzv. outlet centri koji su se otvorili u okolici Zagreba nisu u velikoj mjeri ispunili očekivanja kupaca jer razlika u cijenama u odnosu na ostale šoping-centre nije takva da bi opravdala sve dodatne izravne i neizravne troškove koje oni nose s obzirom na svoje lokacije u odnosu na glavno emitivno tržište (u ovom slučaju Zagreb), a ponuda robnih marki je više-manje ista kao i u “gradskim” centrima. Međutim, ni lokacija ne funkcionira sama po sebi. Nedavno sam slučajno svratio u Mandi, prvi šoping-centar u istočnom dijelu grada, smješten na aveniji koja predstavlja žilu kucavicu grada te kojem gravitira velik dio stanovništva metropole i pri-
Unatoč financijskoj krizi ljudi i dalje vole kupovati po trgovačkim centrima
gradskih naselja. Neugodno sam se iznenadio kada sam vidio tek nekoliko otvorenih trgovina!? Što se tu dogodilo? Očito faktor povoljne lokacije nije bio dostatan. Činjenica je da veličina samog centra nije dopuštala preveliku ponudu, ali postavlja se pitanje je li ona bila adekvatno definirana? PREPOZNATLJIVOST Središnji dio ponude bazirao se na namještaju i opremi za dom, što je ipak specifičan oblik kupnje koji zahtijeva specijalizirane centre (pozitivan primjer Soliduma ili Kike), a pogotovo nepraktični “layout” centra i ne previše maštovito uređeni interijeri nisu pridonijeli pozitivnom ugođaju kupnje. No sve bi to vjerojatno palo u drugi plan da su cijene ostatka ponude bile “nemoralne” u odnosu na druge centre (ali sada je očito da baš i nisu). Diferencijacija glede asortimana je moguća jer različite veličine centara već u startu daju prednost većima da svo-
Ocjena opstojnosti postojećega poslovnoga koncepta
5
potencijalnih “pobjednika”
City Center Arena Avenue Mall Garden Mall Cvjetni
5
potencijalnih “gubitnika”
Roses Fashion Outlet Sv. Helena Outlet King Cross West Gate Kaptol centar/Cascade Izvor: procjena Dražen Lulić
jom širinom, ali i dubinom asortimana budu prepoznatljivi, pogotovo na razini pojedinih kategorija. Drugim riječima, moguće je profiliranje centara u smislu najbolje ponude (najveći izbor popularnih robnih marki) npr. obuće i odjevnih predmeta te popratnog “accessoriesa”. Kao primjer tu možemo istaknuti City Centar i Arena centar, te West Gate. Nadalje, treba uzeti u obzir popularnost određenih robnih marki kojih do sada nije bilo na tržištu. Onaj šoping-centar koji dobije određenu ekskluzivu zasigurno je u prednosti u odnosu
na druge (primjer H&M-a i centra Cvjetni i Arena centra, odnosno budućega Ikeina centra) te će koristi od tih primamljivih robnih marki imati i ostali unutar tih centara. Prethodno sam spomenuo i popratne sadržaje. Nekoliko centara u svojoj ponudi ima moderno uređene i opremljene kinodvorane, što može pridonijeti većoj atraktivnosti ponude, odnosno biti faktor diferencijacije, ali se i u tom slučaju postavlja pitanje uloge pojedine kategorije unutar ponude centra. Drugim riječima, je li netko tko primarno ide gledati kinopredstavu au-
tomatski i kupac koji ciljano kupuje ostale proizvode/usluge ili se njegova kupnja u tom slučaju obavlja samo usputno, što u kontekstu vrijednosti potrošnje ima manju važnost od ciljane, planirane kupnje? Primjer za ilustraciju važnosti kategorija unutar ponude je Mercatone, čija je ponuda doista šarolika. Međutim, ovaj centar je prepoznatljiv po velikom izboru namještaja te ostalih artikala za kućanstvo, i to ponajprije zbog dosta povoljnog odnosa cijene i kvalitete proizvoda. Ostatak ponude je ipak osuđen na pretežito impulsne kupnje. Kao zaključak, neizbježno je da neće svi šoping-centri jednako uspješno poslovati te da će vjerojatno biti još zatvaranja, odnosno prenamjene određenih prodajnih prostora. Dobra stvar u svemu tome jest da se kupac ipak ne treba zbog toga previše brinuti jer sve se više u našoj trgovačkoj praksi dokazuje davno definirano pravilo da je kupac kralj. Još da je dvorska riznica punija...
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
Istraživanje
Trgovački centri su Okrećemo se regiji i susjednim državama, najavljuje Sven Vorih iz Kaufmann grupe Razgovarala: Božica Babić
S
ven Vorih, predstavnik Kaufmann grupe u Hrvatskoj i regiji, govori o motivima dolaska austrijskog investitora na ovdašnje tržište, trendovima u branši te budućim planovima.
Što je motiviralo Kaufmann grupu na dolazak u Hrvatsku i ulaganje u tri trgovačka centra?
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
Prva investicija koju smo realizirali je City Center One na Jankomiru vrijedan 100 milijuna eura. Te je godine to bila treća investicija po vrijednosti u Hrvatskoj. U prve dvije godine postigli smo odlične rezultate i 2008. krenuli u projektiranje proširenja koje je završeno u travnju 2009. godine. Nakon analize tržišta na području Dalmacije zaključili smo da su takvi projekti potrebni i u drugim gradovima pa smo polovicom 2008. započeli s projektom u Splitu. Istodobno su se vodili i razgovori za projekt na istočnom dijelu grada Zagreba gdje nedostaje kvalitetne ponude u segmentu trgovine kakvom se bavi naša grupacija. U spomenuta tri projekta grupacija Kaufmann iz Austrije uložila je oko 450 milijuna eura i svaki od tih projekata zasniva se na zdravim osnovama u segmentu ulaganja i poslovanja. Po vrijednosti ulaganja naša se grupacija nalazi pri samom vrhu investicija u Hrvatskoj. Kvalitetan proizvod na odličnoj lokaciji uz uspješnu marketinšku podršku i profesiona-
lan rad menadžmenta sigurna je kombinacija u našem poslovanju.
Jesu li trgovački centri investicije u koje se isplati ulagati, u kojem je roku izgledan povrat kapitala?
Trgovački centri isplative su investicije. To nije samo slučaj u našoj regiji, na osnovi toga naša se regija razvija u segmentu širenja trgovačke ponude. Što se tiče povrata kapitala, on je relativan. Uz brzu prodaju centra povrat može biti brz i učinkovit. Ostali scenariji ovise o puno faktora, kao što su visina najma, visina kamatne stope, razvoj investitora itd. Teško je generalizirati da će se kapital vratiti u roku od x godina. To nije samo slučaj kod naših centara, nego kod svake veće investicije.
Koliko je recesija utjecala na odlazak zakupaca,? Jeste li rušili cjenik najamnina?
Svakako da je recesija utjecala i na promete u našim centrima. Neki zakupnici su to osjetili više, a neki manje ili uopće nisu osjetili. U prosjeku košarica potrošnje je manja, ali smo to uspjeli nadoknaditi većom posjećenošću. Stoga smo zadovoljni ukupnim prometima. Imali smo i još imamo slučajeva da se neki od zakupaca nađe u problemima, no uvijek smo otvoreni za razgovor i pomoć u traženju rješenja. Katkad to rješenje nije nužno smanjenje najma, već traženje zamjenskoga zakupca ili poduzimanje zajedničkih dodatnih marke-
isplative investicije PROMET POVEĆAN 4% Samo za zagrebački City Center One, i to za 2008. godinu, objavili ste podatak o 7,9 milijuna kupaca uz ostvareni promet od 150 milijuna eura. S kojim su učinkom završene 2009. i prošla godina?
Unatoč otvaranjima novih šoping-centara i ekonomskoj krizi posljednje dvije godine u poslovanju bilježimo porast u oba segmenta. Posjećenost nam je u 2009. godini rasla za 14 posto, dok je prošle godine porasla za 11 posto. Prometi
tinških aktivnosti i potpore u privlačenju kupaca. Kad se svi alati iskoriste, tek tada je vrijeme za raskid ugovora jer ugovorne obveze vežu obje strane. Najam u našim centrima kreće se od 20 do 80 eura po četvornome metru prostora i u posljednje tri godine profilirao se u skladu s kretanjima na tržištu.
Što je Kaufmann grupi presudno pri izboru lokacije?
Sven Vorih, predstavnik Kaufmann grupe za Hrvatsku
Prije svega je to dobra prometna povezanost s drugim dijelovima grada i okolnim naseljima. Centar u zapadnom dijelu Zagreba kao i novi City Center One na istočnom dijelu nalaze se uz najprometniju aveniju, Slavonsku, odnosno Ljubljansku. Dostupni su i redovitim gradskim prijevozom. Centar u Splitu nalazi se u novom dijelu Vukovarske ceste, isto tako jedne od najprometnijih gradskih žila kucavica, na svega desetak minuta vožnje od centra. I taj je centar sa svim dijelovima grada i okolice povezan gradskim autobusnim
na razini centra u 2009. godina rasli su za sedam, a u 2010. godini za četiri posto. S obzirom na okolnosti i pad koji je općeprisutan u maloprodaji, iznimno smo zadovoljni postignutim rezultatima. Pratimo razvoj na tržištu, spremni smo neuspješne partnere koji se ne razvijaju zamijeniti novima i uspješnima. Do sada nam je dovođenje noviteta bilo uspješno, pa i sada već možemo najaviti da pregovaramo s nekim kućama koje još nisu zastupljene.
linijama. Osim prometne povezanost važna je vizija razvoja dijela grada u koji investiramo, komunalna infrastruktura, razvoj naselja i prostora za stanovanje, koncentracija okolnih poslovnih objekata i sadržaja.
Lokacija za novi centar na istočnom ulazu u grad više je ruralna i poslovna zona. Centar Mandi, u susjedstvu, nije se uspio nametnuti?
City Center One East drukčiji je koncept trgovine i šopingcentra. Uz City Center One u istočni dio Zagreba, osim najkvalitetnije ponude, dovodimo i veliko najmodernije kino te niz ostalih sadržaja. Dovodimo i najkvalitetnijeg i već dobro poznatog partnera u asortimanu namještaja i opreme za dom, ugostiteljske objekte te jednu kvalitetnu autokuću.
Prema kojemu modelu u pojedinim centrima slažete križaljku zakupaca s obzirom na njihov iskazani interes?
City Center One po svojoj kvaliteti dobro je poznat kupcima,
no on nije samo brend za sebe, nego je i skup svojih zakupoprimaca. Punjenje centra radimo sami, a miks domaćih i stranih brendova određujemo prema atraktivnosti i kvaliteti ponude kojima se ti brendovi odlikuju. Pri punjenju centra pratimo zastupljenost kategorija u ponudi, omjer u zastupljenosti i miksu te razvoj svakoga pojedinog brenda. Ponuda treba biti usmjerena na svakoga kupca, bilo koje kupovne moći i potreba. S otvorenjem City Centera One 2006. u Zagreb doveli smo gotovo sve najveće i uspješne robne marke, isto smo postigli s centrom u Splitu gdje smo doveli i novog partnera u segmentu kina – najboljega u Austriji, Cineplexx. Uskoro se u oba naša postojeća centra otvaraju i najveće H&M-ove trgovine u Hrvatskoj.
Jesu li Zagreb i Hrvatska dosegnuli maksimum u četvornim metrima šoping-centara? Hoće li Kaufmann grupa još investirati u Hrvatskoj i koje su lokacije privlačne?
Istočni dio grada svakako ima potencijal za kvalitetnu ponudu, zbog toga tamo i gradimo. Osim toga jedini prostor gdje vidim mogućnosti za razvoj je centar grada koji se u posljednje vrijeme počeo puniti i nadam se da će u iduće dvije godine dobiti sve brendove koji mu nedostaju u odnosu na ostale zapadnoeuropske glavne gradove. Većina ostalih gradova u Hrvatskoj dobila je svoje šoping-centre i obogatila trgovačku ponudu pa smatram da će u idućem razdoblju tu doći do stagnacije. U ovom trenutku pratimo mogućnosti za širenja u ostale gradove, ali sve više se okrećemo planiranju širenja u susjedne zemlje i regiju.
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
smrznuta roba
U većini kategorija smrznute hrane prošle godine proizvodnja je, unatoč recesiji, bitno porasla u odnosu na godinu prije Piše: Ivor Fuka/VLM
Utrostručena proizvodnja
J trgovina &prodaja svibanj ‘11.
oš u davnim vremenima, negdje u mezolitiku, dok je čovjek živio od lova, shvatio je da njegov ulov dulje traje ako ga se čuva na hladnijim mjestima. Gotovo deset tisuća godina kasnije ljudski život bez zamrzivača postao je nezamisliv, a ponuda smrznutih namirnica veća je nego ikada prije. Podatak o broju smrznutih proizvoda koji se nalaze na tržištu zasigurno bi danas ugodno iznenadio američkog inovatora Clarenca Birdseyea. Naime, njega se smatra odgovornim za utemeljenje moderne metode zamr-
zavanja hrane, koju je počeo u Hrvatskoj je u porastu, kao razvijati 1930. godine. Njegov i proizvodnja, o čemu najbopostupak brzog zamrzavanja, lje svjedoče podaci Hrvatske kojim se ne gubi izvorni okus gospodarske komore (HGK). hrane, u međuvremenu je po- Proizvodnja u većini kategostao milijunski biznis, čiji će rija smrznute hrane 2010. nositelji danas reći kako smr- godine, unatoč recesiji, u odznuta hrana nipošto nije infe- nosu na godinu prije bitno je riorna svježim namirnicama. porasla. Posebno se to odnosi Dodat će i da su unatoč smr- na smrznutu ribu, čija je prozavanju očuvani izvodnja za godisvi vrijedni sastojnu dana gotovo ci namirnica, kao i udvostručena. to da zahvaljujući Dok je 2009. gozamrzavanju dadine proizvedeno nas imamo priliku 1179 tona smrizvan sezone jesti tisuća tona znute ribe, lani se sezonsko voće i smrznute ribe ta količina popepovrće. Potrošnja proizvedena je la na 2140 tona. takvih proizvoda 2010. u Hrvatskoj S druge strane
2,1
proizvodnja slatkovodne ribe se ponešto smanjila sa 78, na 68 tona, kao i smrznuti riblji štapići sa 912 na 903 tone. Najveći bum u proizvodnji u Hrvatskoj je doživjelo smrznuto voće. Naime, 2009. domaći proizvođači na tržište su “izbacili” 227 tona, a prošle je godine ta količina porasla na čak 651 tonu. Također je proizvodnja smrznutog mesa peradi u porastu, dok je sladoled 2010. godine zabilježio lagani pad, od otprilike dva posto. ledo je lider Na domaćem tržištu sladoleda i većine kategorija smrznute hrane niz godina Ledo
smrznutog voća 81 drži vodeću poziciju. Brojke koje navode u toj tvrtki i više su nego impresivne. “Prošle smo godine imali udio od 81 posto na tržištu sladoleda, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i našim internim istraživanjima. Prema podacima MEMRB IRI panela trgovine, na tržištu povrća i voća naša je zastupljenost lani bila oko 70 posto, na tržištu ribe 67 posto, tijesta 63 posto, dok je tržišni udjel Leda, što se tiče brzih jela i pizza, iznosio 65 posto”, rekla nam je Kristina Marić iz ureda predsjednika Uprave Agrokora, koncerna pod čijom je upravom Ledo.
U toj tvrtki smatraju ledna torta na da je jedan od važništapiću. Što jih preduvjeta za zase tiče ostalih državanje ove čelne proizvoda, u pozicije inovativnost prodaju će posto udjel je u asortimanu i konLedo pustiti i Agrokorovog Leda tinuirano udovopo mnogima na domaćem ljavanje potrebama “kontrovertržištu sladoleda potrošača, a to čine znu” namirstalnim razvojem nicu – fileke novih proizvoda. Ove godine kao gotovo jelo, ali i dimljeu maloprodaju će lansirati nu tunu te panirane prutiće čak tridesetak proizvoda od bakalara. “Svi navedeni novi čega većina otpada na sezon- proizvodi rezultat su kontisku poslasticu – nove sladole- nuiranog praćenja stanja na de. Posebno će istaknuti King tržištu i osluškivanja zahtjeTruffles, dvostruki sladoled s va te potreba potrošača, a dvostrukim preljevom, i Tor- inovativna rješenja i ponuda tu na štapiću, za koju u Agro- proizvoda vrhunske kvalitete koru tvrde da je prva slado- rezultiraju sustavnom grad-
njom i jačanjem Ledovih brendova”, zaključuje Marić. Koprivnički gigant Podravka pak u svome “smrznutom” asortimanu ima više od 300 proizvoda. provjerena podravka Riječ je o sladoledima, povrću, slasticama, pekarskim proizvodima i tjesteninama. “Najprodavaniji naši proizvodi na tržištu Hrvatske su, što se tiče asortimana zamrznutog povrća, Podravka ‘pommes frites’ od jednoga kilograma, a potom i zamrznuti grašak, kraljevski miks te špinat”, objašnjava Dijana Jendrašinkin, direktorica od-
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
smrznuta roba
Smrzavanjem namirnica čuva se kvaliteta i nutritivna vrijednost proizvoda
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
10
nosa s javnošću u Podravki, koja će s nama podijeliti i podatak iz kojeg se može iščitati da Hrvati vole “provjerene” proizvode. Naime, najprodavaniji sladoled ove koprivničke tvrtke je onaj s okusom vanilije i čokolade. Što se tiče pozicije na tržištu, u ovoj tvrtki su nam naveli da na tržištu smrznutog povrća zauzimaju drugu poziciju, a u “sektoru” sladoleda treću poziciju. Kao i Ledo, i Podravka je iznimno zastupljena na tržištu susjedne Bosne i Hercegovine. Na domaćem tržištu smrznutoga pilećeg i purećeg mesa varaždinska Vindija je istaknuti lider. Namirnice proizvodi u tvornici Koka u Varaždinu te u Vindonu, smještenom u Slavonskom Brodu. U Vindiji su posebno ponosni na novi proizvodni pogon Koke, koji je otvoren prije dvije godine, a u koji je uloženo 137 milijuna kuna, od čega je otprilike 70 posto investirano u visoku tehnološku opremu i energetiku. Prema njihovim podacima, gotovo polovica hrvatskog izvoza mesa i mesnih pre-
rađevina proizvedena je u Koki. “Pod okriljem robne marke Cekin proizvodimo devet različitih paniranih i pečenih pilećih proizvoda koji dolaze u smrznutim izdanjima i ra-
90
posto Vindijinih proizvoda Cekin odlazi u izvoz, najviše u EU
zličitim pakiranjima poput fritesa, jako popularnih pilećih dinosaura za najmlađe, odrezaka, ćevapčića, i drugih. Od svježe zamrznutih proizvoda ista marka nudi kupcima različite mogućnosti:
od cijelog pileta preko batka, zabatka i filea do usitnjenih pripravaka za juhu”, kažu u Vindiji. Njihova marka Vindon objedinjuje pureće proizvode od klasičnog, svježe zamrznutog filea od prsa do polugotovih zamrznutih jela. popularni cekin “Varaždinci” očekuju da će se rast potrošnje smrznutih proizvoda nastaviti i u budućnosti, u prvom redu, kažu, jer kupci sve više prepoznaju praktičnost, kao i sačuvanu kvalitetu te nutritivne vrijednosti smrznutih proizvoda. “Izlazimo ususret potrošačima koji zbog brojnih obveza i uopće užurbanog ritma nemaju vremena za dugu pripremu zdravih i potpunih obroka”, smatraju u Vindiji, čiji brend Cekin čak 90 posto svojih proizvoda prodaje na inozemnim tržištima, i to najvećim dijelom na tržištima EU.
DOSJE
U posljednjih desetak godina proizvodnja toaletnih sapuna u Hrvatskoj porasla je čak osam puta Piše: Marija Brnić
Bez razvoja nema
opstanka P
rije dvadesetak godina, pa i kasnije, jedna navika hrvatskih proizvođača nije se mijenjala. U prtljažniku svakog automobila kojim se barem jednom mjesečno odlazilo u šoping-
centre u susjednim zemljama, obavezno se našla i vrećica od 3 ili 5 kilograma deterdženta za pranje odjeće, omekšivač, nekoliko bočica sredstva za pranje suđa i obavezni toalet-
ni pribor. U hrvatskim trgovinama tada su potrošači mogli birati između tek nekoliko proizvođača, pa je bila razumljiva potreba da se nešto do-
30
stupnjeva Celzijusa je temperatura na kojoj Persil Gold uklanja mrlje
nese izvana. Uz to, vladala je potrošačka filozofija da je sve što je iz inozemstva jest bolje i kvalitetnije od onoga što se može naći na policama u Hrvatskoj. Kad su se granice otvorile i u trgovine došli deterdženti, šamponi, gelovi za tuširanje, dezodoransi i parfemi, malo tko je mislio da će sada, toliko godina poslije, hrvatski proizvodi biti ne samo zastupljeni, nego - podaci kažu - i poželjni. Do početka krize iz statističkih podataka vidljivo je da su bilježeli rast, u ponekim segmentima čak i skokovit. Ta promjena rezultat je i promjene proizvodnih politika domaćih proizvođača koji su razvili nove i proširili lepezu postojećih brendova. OSJEČANI NAJVEĆI Kao i u drugim državama, i u Hrvatskoj su najsnažnije prisutni u ovom tržišnom segmentu globalni igrači, prije svega Procter&Gamble i Henkel, no trgovci i potrošači osiguravaju i značajnu prisutnost domaćih brendova, posebice osječke Saponije. Prema zadnjim raspoloživim podacima Hrvatske gospodarske komore, Saponia je po ukupnom prihodu najveća tvrtka u proizvodnji sredstava za pranje i čišćenje, parfema i toaletnokozmetičkih proizvoda. U pet
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
11
dosje
Labudovi proizvodi dobro prolaze na inozemnim tržištima, posebno u BiH
najvećih spadaju još i Labud tekuće deteržente da, premZagreb, Neva Zagreb, Biokoz- da u krizi i unatoč smanjenoj metika Zagreb i Švenda – Tar- kupovnoj moći stanovništva, mann Chemie iz Preloga. Nila bilježi kontinuirani rast U posljednjih desetak go- prodaje. No, proizvod koji se dina, prema podacima HGK, najviše urezao u sjećanje hrcijela ta branša bilježi rast, a vatskih proizvođača svakako u nekim segmentima i zna- je Saponijin Faks Helizim. Taj čajan, primjerice proizvodnja brend i dalje je na ovdašnjem toaletnih sapuna u Hrvatskoj tržištu sinonim za univerzalni porasla je čak osam puta. U deterdžent. Poznat je i noviji proizvodnji kozmetike, pak, brend Rubel. dominiraju šamponi, te paste U segmentu praškastih i teza zube. kućih deterdženata za pranje No, i sada su potrošači naj- rublja dobro se drži i zagreviše usredotočeni na kupnju bački Labud. Od 2000. godeterdženata za dine razvijaju novi pranje rublja. Sapobrend i praškaste nia ovdje smatra da deterdžente iz kojoj je izrazito važno lekcije Oliver, koji kroz marketinške ima dobru prođu i aktivnosti generirati na tržištima u Bolojalnost potrošača tvrtki u Hrvatskoj sni i Hercegovini, i još ojačati tržiš- registrirano je te u Makedoniji. ni položaj svojih za proizvodnju No, svakako je najbrandova. Saponia sapuna poznatiji Labudov posjeduje kolekciju brend Meri Meritekućih deterdženata za pra- no. Budući da je riječ o jednje osjetljivog rublja, a najja- nome od najstarijih hrvatskih či joj je brand Nila. Najpro- brendova, te da je on prisutan davaniji Saponijin proizvod i u praškastom i u tekućem je Nila Mixed Colors i Nila obliku, može se zaključiti da Black&Jeans, u pakiranju od 1 gotovo i nema hrvatskog kulitre. U Saponiji su sretni zbog ćanstva koje ne zna za Meri toga što su hrvatski potrošači Merino. Naprotiv, Labud natoliko dobro prihvatili njihove javljuje i redizajn Meri Merino
20
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
12
Uz građanima omiljeni Faks, najpoznatiji Saponijin brend je Nila
linije. U toj kompaniji tvrde da im taj proizvod ide odlično i da bilježe čak troznamenkast postotak rasta. Kao glavnu marketinšku prednost ovog proizvoda u Labudu ističu odličan odnos kvalitete i cijene, jer u pakiranjima od 1,5 litre kupcima daruju 500 mililitara gratis. Uz to, rado ističu proizvođači, pri pranju s Meri Merinom nije potrebno dodavanje omekšivača. očuvanje prirode Procter&Gamble ističe važnost njihovog deterženta Drefta, no njihov je poznati Ariel i dalje tržišni lider u Hrvatskoj. Najprodavanije varijanta Ari-
ela je Mountain Spring. Proizvođač je komparativnu prednost brenda Ariel nadogradio i deterdžentom u kapsulama – Ariel Active Gel, koji su vrlo jednostavni za uporabu i namijenjeni uklanjanju mrlja. U Procter&Gambleu kažu i da je Dreft poseban jer ovaj tekući deterdžent sprječava gubitak oblika odjevnih predmeta od osjetljivog materijala do kojega dolazi nošenjem i pranjem. Potrošači znaju da se odjeća od osjetljivih materijala zna neželjeno rastegnuti. Ovaj proizvod Procter&Gamblea sadrži formulu fiberflex, koja pomaže osigurati fleksibilnost pletenog pamuka. Draft, pored toga, nudi i varijantu
kela i Procter&Gambela na tržištu su prisutni svi važniji europski i globalni proizvođači preparata za pranje i njegu. Europski proizvođači i na svjetskoj razini čine trećinu tržišta kozmetičkih i toaletnih proizvoda, a Njemačka, Francuska i Italija vodeći su i kao proizvođači i kao najveća tržišta unutar Europe. Ono što je dominantno posljednjih godina u toj djelatnosti jest da se proizvodnja kozmetike integrira s proizvodnjom sredstava za pranje, a vrjednosno su izjednačene.
za sve potrošače s osjetljivom kožom (Draft baby & sensitive). Taj je proizvod postao vrlo popularan među kupcima, jer pored toga što čuva oblik tkanine i odjevnog predmeta, sprečava i pojavu “mucica”. Zbog tih osobitosti i udio Drafta na tržištu stalno bilježi rast. U priči s početka teksta o obveznim deterdžentima u prtljažnicima automobila po povratku iz inozemstva često se radilo baš o nekom proizvodu Henkela. Perwool, Persil, kao i nešto mlađi Rex nalaze se sada na svim hrvatskim policama u trgovinama. Persil je popularan kao premium deterdžent, a proizvođač
posebno izdvaja Persil Gold Brilliance koji sadrži forumulu “cold acitve” koja uklanja mrlje već na temeperaturi od 30 stupnja Celzijevih. U segmentu takozvanih “economy” deterdženata u Henkelu su razvili deterdžent Rex sa soda efektom. Filozofija ovog proizvođača je da su njegovi deterdženti u baš svakoj trgovini, bila ona velika ili mala. Ono što je odlika sektora hrvatske proizvodnje kozmetike i deterdženata u proteklom razdoblju, a koja je još uvijek dominantna, jest ovisnost o uvozu sirovina, te naravno sučeljavanje s jakom stranom konkurencijom na domaćem terenu. Osim Hen-
FOKUSIRANI NA RAZVOJ U Hrvatskoj, kako ističu u Sektoru za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, veliki proizvođači prepoznaju da samo fokusiranje na razvoj i jačanje baznih proizvoda i dizanju njihove kvalitete jamče proboj na tržištu, domaćem i u drugim zemljema, poglavito u regiji. Gospodarsko usporavanje i recesija, smanjenje prihoda uz povećanje gotovo svih životnih izdataka, promijenilo je mnoge potrošačke navike. No, svi pokazatelji ipak govore da se nije smanjila sama prodaja u smislu količina, nego je smanjena vrijednost budući da su pod pritiskom manjih prosječnih cijena i rasta prodaje trgovačkih robnih marki, dok se u narednom razdoblju očekuje trend rasta, no, kako ističu iz HGK-ovog Sektora za industriju, umjerenoga i donekle usporenoga. Pri tome se najsnažniji rast i dalje očekuje u području preparata za njegu kože, potom kose i za kupanje, a sve veću sklonost kupaca imati će i preparati proizvedeni na prirodnoj osnovi. Upravo zbog sve veće sklonosti potrošača prema proizvodima koji su temeljeni na čuvanju prirode i ljudskog zdravlja, te smanjenja i veće razgradivosti otpada, analitičari procjenjuju kako će troškovi razvoja i dalje zadržati visok udjel u ukupnim stavkama u ovoj tržišnoj niši.
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
13
KARTICE
Veća potrošnja donosi i veće nagrade Na tržištu ima sve više kartica koje banke izdaju u suradnji s tvrtkama nudeći kupcima popuste za kupnju u određenim trgovinama Piše: Tin Bašić
U
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
14
posljednjih gotovo deset godina sektor maloprodaje svojim je kupcima omogućio razne oblike nagrađivanja kako bi se građane potaknulo na dodatnu potrošnju. Sustav “ako potrošiš više, veća ti je nagrada”, mnogi trgovci su počeli primjenjivati kako bi zadržali postojeće kupce, ali privukli i nove. Međutim, pored raznih kartica kojima se skupljaju bodovi trgovci su, između ostalih, u posljednjih nekoliko godina u suradnji s bankama počeli nuditi kartice, bilo kreditne, bilo debitne, kojima se osim njihove osnovne funkcije nudi i nagradni program te skupljanje različitih bonusa koji se poslije “pretvaraju” u popuste. Tako domaće banke svojim klijentima nude pogodnosti u suradnji s Croatia Airlinesom, Hrvatskim autoklubom, šoping-centrom Avenue Mallom, lancem parfumerija Iris, časopisom Elle, trgovinom ShoeBeeDo i mnogim drugima. Donosimo kratak pregled
kartica koje građani mogu birati u svojim bankama kako biste stekli pravo na određene popuste.
mogu tražiti i Visa Electron Affinity, člansku iskaznicu i platežnu karticu u jednom. To je kartica namijenjena članovima pojedinih udruženja, a može se koristiti kao identifikacijZagrebačka banka Između ostaloga, Zagrebačka ska kartica ili identifikacijska banka u ponudi ima Visa Ave- i platežna kartica za podminue Mall kreditnu karticu koja renje troškova na prodajnim osim različitih načina otplate mjestima i podizanje gotovine troškova prilagođenih željama na isplatnim mjestima i bani mogućnostima komatima u zemlji korisnika donosi i inozemstvu. popuste priliOsim “klasičkom plaćanja u nih” kartica Zaba šoping-centru u svom posebnom Avenue Mall te programu nudi nagrađuje svoje milja prijeđena u dvije vrste kartica korisnike. “Visa programu Miles & – MultiPlusCard te Avenue Mall je More nagrada je za karticu za obrtnirevolving kre- 4 potrošene kune ke. MultiPlusCard ditna kartica izrađena je u suradkoja omogućuje plaćanje roba nji s Konzumom, Tiskom, Tii usluga te podizanje gotovine sak media centrom, Kozmom, na svim prodajnim i isplatnim Atlas Airtoursom i T-Mobilemjestima u Hrvatskoj i u ino- om. Učlanjivanjem u program zemstvu koja nose znak Visa”, nagrađivanja za svaku kupnju poručuju u Zabi. u zemlji i inozemstvu građaTu karticu građani mogu ni se nagrađuju bodovima, koristiti za sva plaćanja u trgo- a ako kupuju na prodajnim vačko-uslužnoj mreži na mili- mjestima partnera, ostvaruju junima prodajnih mjesta i 1,8 dvostruke bodove. Program milijuna bankomata u zemlji Obrtnik i partner ima za cilj i svijetu. Pravne osobe u Zabi promociju, usklađivanje i za-
1
stupanje zajedničkih interesa hrvatskog obrtništva. PBZ American Express nudi karticu u suradnji s Croatia Airlinesom kojom se omogućuje skupljanje nagradnih milja Miles & More. Jedna milja za četiri potrošene i uredno plaćene kune kod Premium te za pet kuna kod Standard kartice. “Određen broj skupljenih milja omogućuje zamjenu za aviokartu letom Croatia Airlinesa ili drugom partnerskom zrakoplovnom kompanijom, za boravak u partnerskim hotelima ili unajmljivanje vozila u partnerskim rent-a-car kućama”, poručuju u PBZ Cardu. Korištenjem ove kartice klijenti imaju i mogućnost korištenja revolving kredita PBZ-a, putno osiguranje, ako je karta plaćena Croatia Airlines American Express kreditnom karticom, osiguranje od nezgode, mogućnost podizanja gotovine u Hrvatskoj i inozemstvu, Osim CA-a PBZ Card još je 2002. godine izdao karticu u suradnji s Konzumom. Ona se može koristiti u cijelom svijetu,
a klijenti imaju mogućnost korištenja revolving kredita PBZa u iznosu od 6000 do 60.000 kuna, podizanja gotovine do 2000 kuna u Hrvatskoj i 600 eura u inozemstvu u razdoblju od 30 dana. Plaćajući Konzum American Express kreditnom karticom u Konzumu, mogu se skupljati bodovi u njihovu nagradnom programu po omjeru za svake potrošene tri kune dobiva se jedan bod, a skupljeni bodovi mogu se koristiti kod više partnera. Erste banka Korisnici MasterCard kartice u ovoj banci mogu zatražiti Elle MasterCard. Ta je kartica izrađena u suradnji s magazinom Elle, a donosi popuste na odabranim prodajnim mjestima. Namijenjena prije svega ženskoj populaciji. Također je izrađena “co-brand” kartica s Hrvatskim lovačkim savezom. Svi koji koriste Visu, a često se voze avionom, imaju mogućnost zatražiti karticu u suradnji s Croatia Airlinesom gdje sudjeluju u programu Miles & More. Može se zatražiti ili samostalno ili u paketu s Diners
Club karticom. “Zatraži li se u Hrvatskoj”, kažu u ECC-u. samostalno, korisniku svakih Karticom se ostvaruju popust 14 kn donosi jednu milju za na kasko osiguranje do 15 pokupnje u Hrvatskoj i inozem- sto te sudjelovanje u nagradstvu, a zatraži li se u paketu s nom programu. Diners Club karticom, korisniku svakih 7 kn donosi jed- Raiffeisen nu milju, ali za kupnje u ino- RBA svojim klijentima nudi zemstvu”, objašnjavaju u Erste Visa karticu napravljenu u Card Clubu (ECC). suradnji s parfumerijom Iris. Pored debitnih kartica kli- Korisnici imaju pogodnosti jenti banke mogu zatražiti i pri kupnji na prodajnim mjekreditnu karticu u suradnji s stima parfumerije Iris, ali i Croatia Airlinesom. Korište- Castello robne kuće, Accessonjem te kartice osim skuplja- rizea, Manga, Palmersa, Manja nagradnih milja mogu relle, Marine Rinaldi, Promopodizati i gotovinu, kupovati da, Okaidija, Wolforda, Evite gorivo, kupovati zrakoplovne Peroni. Osim toga iz mjesekarte CA i svih članica udru- ca u mjesec čekaju ih darovi žena Star Alliancea, hotelski iznenađenja. Također imaju smještaj itd. odobren iznos za potrošnju, Pored zrakoplova korisnici mogućnost podizanja gotovimogu zatražiti i kreditnu karti- ne na više od 2500 bankomata cu koja je napravljena u surad- u zemlji, od toga više od 420 nji s Hrvatskim bankomata Raifautoklubom. feisen banke te na “Korisnicima domilijun bankomanosi automatsko ta u inozemstvu. članstvo u HrvatTakođer imaju skom autoklubu, beskamatnu odšto im omoguću- posto popusta godu plaćanja i do je pomoć na cesti za kasko osigura45 dana u slučaju 24 sata, na svim nje preko kartica podmirenja trošprometnicama nudi Erste banka kova u cijelosti.
15
Hypo Alpe-Adria Ova banka svojim klijentima nudi dvije vrste kartica. U suradnji s trgovinom ShoeBeDo izrađena je Visa Classic univerzalna kartica koja se može koristiti na svim prodajnim mjestima koja i inače prihvaćaju Visa kartice. Klijentima se nudi i kartica izrađena u suradnji s Grawe osiguranjem, a pomoću nje korisnici imaju mogućnost koristiti revolving kredit te police osiguranja. “Obveza korisnika Visa “co-branded” Grawe kreditne kartice je uplatiti jedanput mjesečno minimalni iznos, odnosno 5 posto od ukupnog duga. Iznos minimalne uplate će automatski teretiti tekući račun korisnika otvoren u banci”, objašnjavaju u Hypo banci. U Hrvatskoj poštanskoj banci u svom asortimanu još nemaju “co-branded” kartice, ali poslovnim subjektima nude nekoliko vrsta poslovnih kartica. U SG – Splitskoj banci također još nemaju “co-branded” kartice, ali se priprema suradnja s Nogometnim klubom Hajduk.
trgovina &prodaja svibanj ‘11.
15