trgovina i prodaja

Pad kupovne moći odgađa ulaganja u trgovine

Konzum ulaže 200, Plodine 50, a Mercator 11 mil. eura 4

Broj 1 | Ožujak 2011.

Pivo Tržište piva prošle godine palo je 8 posto tako da je svaki građanin prosječno popio 73,8 litara

Potrošnja flaširane vode lani smanjena 4 posto

Izvoz vode u 2010. godini povećan za 27 posto

20

Mercator TrgovaĀka marka

“ Za svoj novac zelim dobiti najviše” ZVODE I O R P ŽITE POTRA LITETE A V K E SK VRHUN JNIJIM L O V O P PO NAJ MA CIJENA

Proizvodi s najboljim odnosom kvalitete i cijene

MUDRA KUPOVINA

sadržaj

uvodnik

Pad kupovne moći odgađa ulaganja

Miševi se igraju dok ne dođe mačka

Konzum ulaže 200 milijuna eura, Plodine 50, Mercator 11, a KTC 10 milijuna eura 4

Nije u Zagrebu sve...

Portanova unajmila britanske konzultante kako bi osigurala dobru posjećenost 6

Koncentracija u trgovini obilježila prošlo desetljeće

Poduzetnik je u vladajućem položaju ako se zbog svoje snage može ponašati neovisno o konkurentima, kupcima ili dobavljačima 10

Pivo kao tekuća hrana

Dosje: Energetska vrijednost litre piva odgovara litri punomasnog mlijeka

12

Samo poplava može pobijediti Kanaan

Kako bi poboljšao prodaju, Lorenz je u Karolinu doveo novi prodajni tim, tri direktora i uspješnu direktoricu iz Poljske 16

Bitka stranaca za srpsko tržište

Službene brojke govore da trgovina u Srbiji vrijedi 10 milijardi eura 18

Potrošnja vode lani pala 4 posto

Izvoz flaširane vode prošle godine povećan 27%, a bezalkoholnih pića 11% 20

Treba smanjiti PDV

Porez mora biti niži jer više od 30 posto kućnog budžeta odlazi na hranu 22

K

ad je Zoran Janković, tvorac pretvaranja sitnoga slovenskog trgovačkog lanca Mercator u regionalnog diva, prije desetak godina zagovarao suradnju, pa i spajanje triju nacionalnih trgovačkih uzdanica Konzuma, Maxija i Mercatora, nije naišao na razumijevanje. Predbacivao mu se čak i pokušak obnavljanja Jugoslavije “na mala vrata”. Danas je situacija potpuno drukčija. Vrijeme tranzicijskog uzleta je prošlo. Nastupila je recesija i pomela novac do jučer revnih potrošača. Umjesto realizacije Jankovićeve inicijative o širenju na istok, dojučerašnji nedodirljivi tržišni lideri postaju sve lakše mete velikim igračima. Prvi je popustio Miroslav Mišković. Prodao je lanac Maxi sastavljen od 850 trgovina raspoređenih u sedam država. Premda je dobio znatno više nego što su predviđali i najtvrdokorniji optimisti, 932 milijuna eura ipak neće tako lako oprati činjenicu da su ga dugovi toliko pritisli da zapravo Ova će godina biti više nije imao izbora. Morao je prodati i godina preslagitako dovesti prvu uistinu veliku svjetsku kompaniju na tržište u regiji. Prodaje vanja na regiose i četvrtina Mercatora. Banke nemaju nalnome tržištu milosti prema posrnuloj Pivovarni Laško. trgovine. Hvataju Najbolju ponudu, očekivano, dao je Agrose nove pozicije i kor koji je jednostavno prisiljen na novi val svaka greška se širenja izvan granica Hrvatske. S istočne skupo plaća strane prijeti ogromni Delhaize. Najgore što se može dogoditi je da i se na zapadu Goran Borković, urednik goran.borkovic@poslovni.hr pojavi još jedna globalna korporacija koja bi dodatno stisnula Konzum. Da se, ilustrativno govoreći, ne dogodi situacija da su se miševi igrali, dok nije došla mačka i sve ih pojela. U svakom slučaju, ova će godina biti godina preslagivanja na tržištu o čemu možete čitati u novom broju Trgovine i prodaje, b2b magazina Poslovnog dnevnika.

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Goran Borković Uprava: Darko Markušić i Sanja Vernić Prodaja oglasa: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016 e-mail: oglasi@poslovni.hr

Autori: Božica Babić, Darko Bičak, Marija Birtić/VLM, Rato Petković/VLM, Ivica Profaca/ VLM, Andreja Šantek/VLM GrafiKA: RedPoint – Predrag Vučinić FotografiJE: Fotolia, PD i Pixsell Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Savska cesta 66/10, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telfaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10.000 Zagreb

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

Investicije

Pad kupovne moći odgađa ulaganja Konzum u maloprodaju i veleprodaju ulaže 200 milijuna eura, Plodine 50 milijuna, Mercator 11 milijuna, a križevački KTC 10 milijuna eura Piše: Božica Babić

U

posljednjem tromjesečju prošle godine, gledano prema istom razdoblju godinu dana prije, promet u hrvatskoj maloprodaji, bez uključivanja prihoda ostvarenih trgovanjem motornim vozilima, imao je rast od skromnih 1,3 posto. To je prvi, tek preliminarni podatak Državnog zavoda za statistiku koji ne otkriva točan iznos kuna koje su potrošači ostavili u blagajnama maloprodavača.

U posljednjem tromjesečju 2009. promet u maloprodaji (kako ga statistika uobičajeno prati bez već spomenutog segmenta motornih vozila) iznosio je 23,6 milijardi kuna, dok je samo godinu dana prije dosegnuo 25,9 milijardi. Razdoblje recesije, nedvojbeno, trgovcima donosi probleme s kojima se desetljećima nisu suočavali.

Rast prometa od 1,3 posto unutar razdoblja bogatog blagdanima, koji su tradicionalno kupce mamili na gotovo nerazumnu rastrošnost, najizravnije svjedoči o debaklu kupovne moći Hrvata i ostavlja negativan trag na planiranju investicija, a kod nekih trgovaca već se reflektira i zatvaranjem pojedinih neprofitabilnih objekata. Većina trgovaca usporila je tempo nove gradnje u odnosu na razdoblje od prije pet-šest godina kada su pojačano investirali.

Malobrojni su pripravni otkriti jesu li zaokružili svoje planove o ulaganjima ili su ih pod

utjecajem recesije privremeno odgodili, odnosno ako će ove godine investirati, koliko će ulaganja iznositi i što će tržištu konkretno donijeti. širenje veleprodaje Mile Ćurković, vlasnik riječkog lanca Plodina, koji je od 1993. do kraja prošle godine otvorio 57 super i hipermarketa, ne libi se otkriti ovogodišnje investicijske ambicije. Tijekom 2011., iznosi, investirat će 50 milijuna eura i do kraja godine izgraditi još 30.000 četvornih metara prodajnih prostora.

Svoj će portfelj time osnažiti s deset novih trgovina velikih formata, od kojih je pet već u poodmakloj fazi gradnje, a pet ih je tek u pripremi, kaže Ćurković.

Osim toga ove će godine obnoviti i neke prije izgrađene objekte kao što je to učinjeno početkom godine u Zadru gdje je u veljači preuređen i osuvremenjen objekt površine 3500 četvornih metara.

U Upravi Agrokora kažu kako će 2011. na razini koncerna ukupne investicije vezane uz tržište Hrvatske premašiti 1,5 milijardi kuna te pojašnjavaju da je dio tih investicija namijenjen i za maloprodaju i za veleprodaju. Otvorit će pet novih Super Konzuma diljem Hrvatske, a prvi je na redu za desetak dana u sklopu trgovačkog centra Portanova u Osijeku.

Na području Hrvatske Konzum ove godine namjerava

Konzum otvara trgovine manjeg formata, a preuređuje još njih 40

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

otvoriti još 30-ak prodajnih mjesta manjeg formata, dok je preuređenje planirano za više od 40 trgovina. Tu investicijskim ambicijama ipak nije kraj, Agrokor svoju maloprodaju misli ojačati i na susjednim tržištima. U Srbiji i BiH, gdje lokalne tvrtke Idea, odnosno Konzum imaju po 120 prodajnih prostora, taj će se broj povećati za dodatnih 50 objekata u svakoj od spomenutih zemalja.

U segmentu veleprodaje, podsjećaju, nedavno je otvoren i novi Velpro centar u Jankomiru, a vrijednost te investicije prelazi 100 milijuna kuna.

Do kraja godine u Agrokoru planiraju otvaranje još nekoliko veleprodajnih distributivnih

Ante Todorić iz Agrokora koji će ove godine otvoriti pet novih Super Konzuma.

Prvi se uskoro otvara u sklopu novog osječkog centra Supernova

akvizicije M ERCATORa

U Sparu potvrđuju da nastavljaju širenje po Hrvatskoj, ali neće investirati u gradnju objekata, nego će ih unajmljivati kao zakupac

Nakon akvizicije Getroa u Hrvatskoj, tvrtke Panto u Crnoj Gori i Coke u Srbiji s kojima je u portfelj dobila 114 trgovina površine 140.000 m2 i s kojima je lani učvrstila poziciju najvećeg trgovca regije, Mercator grupa je u 2011. ušla s dvije potencijalne opcije. Prva je da realizira nova preuzimanja, druga da sama možda dobije novog (su)vlasnika.

Od investiranja ipak ne odustaju pa će u regiju uložiti 125 milijuna eura na sedam “starih” tržišta te dva nova, Makedoniji i Kosovu. Investicije u Hrvatskoj iznose 11 milijuna eura, otvoren je objekt u Zagrebu, uskoro će biti u Osijeku i u lipnju u Rovinju. Planiraju i “monetizaciju” dijela nekretnina u Sloveniji i Hrvatskoj, najavljuje čelnik Mercatora Žiga Debeljak u vrijednosti 500 milijuna eura. Riječ je o 1,2 milijuna m2, vrijednosti 1,8 milijardi eura.

centara diljem Hrvatske. Tako u funkciju ulazi i najveći logističko-distributivni centar u regiji smješten u Dugopolju nadomak Splita, površinom prelazi 80.000 četvornih metara. U tu je investiciju uloženo više od 550 milijuna kuna. U 2011. planiraju i početak projekta samoposlužnih benzinskih crpki uz deset Super Konzum prodavaonica, no ne otkrivaju na kojim lokacijama. Znatan dio njihovih ovogodišnjih investicija odnosi se na uvođenje novih tehnologija, a sve radi povećanja efikasnosti, unapređenja procesa i daljnjeg razvoja. Međutim, s investicijama u maloprodajne objekte Agrokor ove godine ipak zaostaje za ulaganjima koja je imao 2009. kada je na hrvatskom tržištu realizirao u investicije oko milijardu kuna. neplansko širenje U ovoj godini, kažu u križevačkom KTC-u, investirat će između pet i deset milijuna eura, misle sagraditi objekt od 3500 kvadrata i još jedan od 1000 m2. U Sparu potvrđuju da nastavljaju s ekspanzijom maloprodajne mreže na području Hrvatske.

Međutim, planovi za 2011. vezani su, napominju, za otvaranja novih trgovina samo u sklopu objekata u čiju gradnju ne investira Spar, već druge tvrtke, a Spar će biti samo zakupac prostora. Kako su dužni poštovati pravila investitora s kojima imaju takve ugovore, ne

mogu iznositi činjenice vezane za investicije, stoji u odgovoru Spara. Nedavno su najavili da su vrlo zainteresirani i za pokretanje novog projekta manjih “kvartovskih” trgovina, ali i da imaju ozbiljnih namjera u daljnjem tržišnom jačanju kroz nove akvizicije. Međutim, više od toga okvirnog detalja za sada nisu voljni javno otkriti.

Ni iz Kauflanda nema preciznijeg odgovora koliko će ove godine investirati na hrvatskom tržištu. U kratkoj poruci tek kažu kako će 2011. investirati više desetaka milijuna eura te otvoriti nekoliko novih prodajnih centara. Kaufland je, uz Billu, jedini inozemni trgovac koji je na ovim prostorima zatvorio jednu od svojih trgovina. Najprije je to lani napravila Billa u Gospiću, dok je Kaufland prošli mjesec neočekivano stavio lokot na trgovinu u Županji.

Martin Evačić, predsjednik Uprave Narodnoga trgovačkog lanca, najavljuje da će 16 regionalnih trgovaca udruženih u tu grupaciju ove godine veću pozornost usmjeriti investicijama u logističke centre. Nedavno su kupili hladnjaču u dolini Neretve, a do kraja godine otvorit će u kontinentalnom području još dva logistička centra.

Trgovci, upozorava Evačić, u trci za osvajanjem tržišta često neplanski otvaraju nove trgovačke centre koji brojnošću kvadrata već premašuju kupovnu moć stanovništva. Time se, prema njegovoj ocjeni, ne iscrpljuje samo domaća maloprodaja, već posljedično i prerađivačka industrija. Stoga je krajnje vrijeme da Vlada donese strategiju razvoja trgovine, opominje Evačić.

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

šoping

Nije u Zagrebu sve...

Osječka Portanova unajmila je britanske konzultante kako bi povećala posjećenost Pišu: Marija Birtić/VLM i Ivica Profaca/VLM

City Center One Split

Nakon Zagreba, City Center One otvoren je i u Splitu. Investitor je Kaufmann&Hoffman koji je u gradnju ovoga ‘mlađeg brata’ uložio 140 milijuna eura

N trgovina &prodaja ožujak ‘11.

a pitanje gdje se može u bolji šoping – u Imotski ili Dubrovnik, nepućeni bi se vjerojatno samo nasmijali jer bi im se odgovor činio sasvim jasan. Međutim, “biser Jadrana” je šopingholičarsko slijepo crijevo, s jednim jedinim, u usporedbi s onima u drugim krajevima, minijaturnim “mallom” – lapadskim DOC-om Željka Keruma. Pritom nema naznaka da će se to neobično zaziranje trgovaca od juga Hrvatske u skorije vrijeme drastičnije promijeniti. Jedino je Agrokor najavio gradnju trgovačkog centra u Mokošici, pa su i Dubrovčani i njihovi gosti prisiljeni uglavnom apstinirati od trgovine. Ili pak želju za šopingom utaživati sjevernije, u Splitu, Šibeniku, Zadru... kad je već Neum zbog PDV-a prestao biti raj za kupnju kakav je bio.

S druge strane Imoćani su u obližnjim Sovićima ili Grudama imali još razorniju konkurenciju od Neuma zbog koje je u devedesetima zapravo bila zamrla svaka trgovina s ove strane granice. No u kolovozu ove godine otvoren je trgovački centar Park&Shop investitora Vedrana Malenice, vrijedan devet milijuna eura i pružen na desetak tisuća četvornih metara. Centar koji ima ambiciju prerasti u lanac ima dvadesetak trgovina, dječju igraonicu, banku, poštu, restoran, kafić... novi brendovi Dalmacija je na mnogo načina gospodarski devastirana, pa i brojem trgovačkih centara znatno zaostaje za, primjerice, Zagrebom i njegovom okolicom.

U svim četirima dalmatinskim županijama jedva da ima toliko centara koliko ih ima samo u glavnome gradu. To što su u skorije vrijeme otvorena dva

velika u Splitu i Zadru samo je nu prošle godine centar dobio malo nabolje promijenilo situ- International Property Award, aciju. jednu od najprestižnijih nagraZadar i zadarsko područje da za poslovanje nekretninama, ovo su ljeto postali bogatiji za u kategoriji najboljih trgovačkih veliki centar Supernova, ali već investicija. No kriza je pogodila nekoliko godina tamo postoje i ovaj centar, danas je dosta proi drugi, među kojima su velike stora zatvoreno, ne radi više ni nade polagane u City Galleriju, dio kafića. trgovački centar Primat centra u središtu grada. na Relji donekle je Prema projektu ugrožen i otvarajednog od najunjem Supernove u glednijih hrvatskih predgrađu prema arhitekata Nikole selu Crno. SuperBašića, taj je centar milijuna eura nova – zajednička otvoren još 2000., uložili su investiinvesticija tvrtke a druga faza dovr- tori Granit Vrkić i Granit Vrkić i aušena je u listopadu austrijska grupastrijske grupacije 2008. kao inve- cija M2 u gradnju M2 – na 74.000 sticija zadarskog centra Supernova četvornih metara Arsenal Holdingsa u Zadru nudi oko devedeset i Immorent Intertrgovina, a pozornationala. Kad je dovršena i nost kupaca privukla je nekim druga faza tamo je na 45.000 brendovima kojih u Zadru dočetvornih metara ukupno otvo- tad nije bilo. Zanimljivo je da reno oko 160 trgovina. I sve je su i Supernova i City Gallery izizgledalo izvrsno, čak je u ruj- građeni uz financijsku podršku

60

popunjen ost 90% Trenutna popunjenost prostora u osječkoj Portanovi je 90 posto, kaže Maja Dorić, glasnogovornica Portanove.

Naglašava da će se u Portanovi zaposliti oko 1000 ljudi, a na dovršavanju toga trgovačkog centra svakodnevno radi od 500 do 700 radnika.

Željko Biloš, investitor u osječki trgovački centar Portanova, koji je preko tvrtke Amplitudo uložio 80 milijuna eura

Erste banke, a samo ovaj novi centar vrijedan je navodno oko 60 milijuna eura. Šibenik je zanimljiv slučaj: grad koji jedva preživljava i u kojem se ništa ne proizvodi, no zahvaljujući nekoliko jakih investitora sasvim solidno “jaše” u trgovačkoj branši. Primat svakako pripada Zagrebmontažinom Dalmareu na istočnom ulazu. Taj centar raspolaže nakon nekoliko dogradnji s gotovo 70.000 kvadrata. Gospodarski život bio bi znatno siromašniji bez Josipa Stojanovića Jollyja, trgovačko-hotelijerskog tajkuna koji je u rujnu 2007. otvorio trgovački centar City Life. Prednost toga “malla” je položaj u

centru grada. Split je po razvoju ovoga vida trgovine kaskao za sjevernijim Zadrom, pa čak i za Šibenikom. Istina, u obližnjim Kaštelima još je 2002. godine otvorena Emmezeta, a uskoro i jedan od većih centara Mercatora. centar je ‘out’ Područje grada sve je do rujna 2007. bilo bez velikih trgovačkih centara, dok na mjestu nekadašnje tvornice Jugoplastike nije otvoren Joker Željka Keruma. Kasniji splitski gradonačelnik centar je nazvao po sinu Jošku, a tamošnjih stotinjak trgovina na ukupno 53.000 četvornih metara dobrim je dije-

lom izmijenilo navike Splićana koji su počeli zaobilaziti gradsko središte. U vrijeme gradnje pisalo se da Joker vrijedi oko 70 milijuna eura, od čega je 60 posto uložio Kerum, a 40 posto Immorent Leasing iz Erste grupe. Prošle je godine na istočnom rubu grada otvoren City Center One, najveći trgovački centar u Dalmaciji koji je poznatiji po sporu oko zemljišta na kojem je izgrađena pristupna cesta, za što je puno više od investitora Kaufmann&Hoffmana odgovoran grad. Dugo nakon otvaranja oko centra su se vidjeli radovi na okolišu, a u objektu vrijednom 140 milijuna eura još ima zatvorenih trgovina.

Split bi uskoro mogao dobiti još jednoga trgovačkog diva, Mall of Split, koji na predjelu Mejaši planira graditi Tulipan grupa u vrijednosti oko 175 milijuna eura. Istina, najavljena gradnja još nije počela, ali kad jednom bude izgrađen, centar će na 60.000 četvornih metara imati više od 200 trgovina.

Taj bi “mall” bio dio još većeg projekta nazvanog Vrata Splita, koji predviđa i nebodere od 35 katova sa stanovima, uredima i hotelima.

Od najavljivanih sedam trgovačkih centara u Osijeku će se otvoriti tek njih tri, od kojih, unatoč najavama, u ožujku tek jedan, i to Portanova 23. ožujka. S gradnjom 85.000 četvornih metara poslovnokulturnog centra Eurodom u vrijednosti 89 milijuna eura koncern Agram počeo je još 2006. godine. Tri godine poslije osječki poduzetnik Željko Biloš osnovao je tvrtku Amplitudo radi gradnje trgovačkog centra Portanova. Investicija u 79.000 četvornih metara iznosi 80 milijuna eura. Iste godine gradnju je počeo poljski investitor GTC, čija investicija u osječki Avenue Mall veličine 62.000 četvornih metara iznosi 60 milijuna eura, a projekt prati Europska banka za obnovu i razvoj. previsoko ulaganje Iako se prvo očekivalo otvorenje Eurodoma, on do danas nije dovršen, a kada će biti otvoren, ne znaju ni u Agramu. Krajem prošle godine Jurica Vrdoljak, direktor tvrtke Eurodom, izjavio je kako bi se centar mogao otvoriti u ožujku. Iako službeni odgovor što se događa s Eurodomom, inače jednom od najviših građevina u Osijeku, nismo dobili, u Agramu neslužbeno doznajemo kako se investicija popela na gotovo 100 milijuna eura, što i u samoj Upravi smatraju iznosom koji je izmaknuo kontroli. Osim toga Eurodom i dalje ima problem kulturnog centra, zasebne zgrade koja je

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

šoping

Joker

U gradnju splitskog centra Joker vlasnici splitski gradonačelnik Željko Kerum (60 posto) i Immorent Leasing iz Erste grupe (40 posto), uložili su 70 milijuna eura

cjelina kompleksa Eurodom, a nema tri milijuna eura za dokoja je u vlasništvu Grada Osi- vršenje kulturnog centra, no o jeka. No Grad sada nema novca tome su počeli razgovarati s Eudovršiti objekt, za što je potreb- rodomom. Budući da je osječka no oko tri milijuna eura, a da Gradska uprava na pet različitih bi Eurodom dobio uporabnu lokacija, a neki od prostora su u dozvolu, kulturni centar mora najmu, Bubalo je rekao kako bi imati fasadu. Sada je u stanju bilo zanimljivo objediniti Gradrohbau. sku upravu na proO problemu kulstoru Eurodoma, turnog centra i Euo čemu će se još rodoma nedavno je razgovarati. Budugovorio i Krešimir ći da je Eurodom Bubalo, osječki do daljnjega “izvan gradonačelnik, nautrke”, utrka je glasivši da osječ- milijuna kuna donedavno trajala ko Gradsko vijeće investirano je u između Portanove godinama nije iz- osječki trgovački i Avenue Malla. vještavano o Euro- centar Avenue Iako se u javnosti o domu. Bubalo je re- Mall veličine tome nije govorilo, kao da Grad Osijek 62.000 četvornih Portanova je Avemetara ima ugovor od prije nue Mallu preotela osam ili devet godiCinestar multina za gradnju kulturnog centra pleks kina. Naime, od samog u sklopu projekta Eurodom, no početka istupanja u medijima problem je što pojedina pitanja Avenue Mall je u sklopu svog nisu definirana osnovnim ugo- sadržaja isticao Cinestarovih vorom, pa tako Grad ne zna ima devet multipleks kinodvorana li prema tom ugovoru 1500, kao jednu od prednosti, ali je u 3500 ili 5000 četvornih metara ožujku prošle godine Portanova u rohbau izvedbi. sa Cinestarom potpisala ugovor Drugi je problem, rekao je o otvaranju tih devet kinodvoBubalo, što Gradska uprava rana u svom prostoru. Rješenje

60

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

problema Avenue Mall je pronašao u Cineplexxu, koji je opet svoj dolazak u Osijek najavljivao u sklopu Esseker centra u samom središtu grada. No kako taj centar, unatoč izuzetnoj lokaciji, od samog otvaranja nije uspio iznajmiti sve lokale, a sada je gotovo prazan, Cineplexx se odlučio za Avenue Mall. pritisak izraelaca I Avenue Mall i Portanova otvorenje su najavili krajem ožujka na gotovo isti datum, no izvjesno je da se Avenue Mall u tom roku neće otvoriti. U GTC-u su od samog početka znali da će s lokacijom koju su izabrali za gradnju imati problema jer dio zemljišta na kojemu se treba izgraditi prilazna cesta pripada Osječaninu Kajetanu Šeperu koji traži povrat imovine pa je na to zemljište stavio sudsku zabranu raspolaganja. GTC godinu dana nije mogao dobiti lokacijsku dozvolu. No od te lokacije svejedno nisu odustali, već su nakon lobiranja dozvolu po hitnom postupku dobili nakon intervencije izraelskog veleposlanstva (jer iza

GTC-a stoji izraelski kapital) Ministarstvu vanjskih poslova koje je zatim od Grada Osijeka zatražilo obrazloženje zašto je zakočen projekt vrijedan 60 milijuna eura. Prema posljednjim informacijama spor će se ipak riješiti isplatom Šepera u novcu.

U konačnici, Portanova će prva otvoriti utrku za tržišnu poziciju, a kako je vlasnik Amplituda investitor iz građevinske industrije bez iskustva u ovom sektoru, u Portanovi kažu da su osnovali novu tvrtku zbog dolaska stranih konzultanata koji će se baviti upravljanjem centrom i povući “know-how” iz kompanije CB Richard Ellis koja se upravljanjem nekretninama bavi duže od 20 godina.

U Portanovi kažu da više od dvije godine surađuju s britanskim konzultantom Rayom Cliffom, koji se bavi upravljanjem centrima, od SAD-a do Abu Dhabija. Zato ga, kažu, planiraju zadržati kao konzultanta koji će ih usmjeravati u vođenju Portanove tako da ostvaruje maksimalnu vrijednost za investitora i sve zakupce.

Pomalo apsurdno zvuči činjenica da u Dubrovniku postoji samo jedan, i to minijaturni trgovački centar

analiza

Koncentracija u trgovini obil Poduzetnik je u vladajućem položaju ako se zbog svoje snage na mjerodavnom tržištu može ponašati neovisno o konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima

K

oncentracija pošto-poto nastoje ostvariti, u trgovini na često puta izbjegavajući etičke malo među norme poslovanja, zapravo doglavnim je vode do tržišne neefikasnosti. trendovima koji su obilje- narušavanje tržišta žili proteklo desetljeće. Vodeća U takvim uvjetima trošak konpoduzeća u trgovini na malo centriranog tržišta snose krajnji rastu natprosječno, a Hrvatska potrošači, plaćajući više cijene ovdje nije iznimka jer je ovaj nego što bi plaćali u slučaju trend u posljednjih deset godi- kada bi na tržištu vladala konna uočljiv na svjetskoj razini te kurencija. Osim toga povlašteni osobito među novim članicama položaj bez mogućnosti ulaEU, stoji u članku o koncen- ska novih igrača monopolistu traciji trgovine koji su napisale će omogućiti stabilne cikluse Blaženka Knežević s Katedre za bez investiranja u istraživanje trgovinu i Tea Jagić s Katedre za i razvoj boljih proizvoda i propravo zagrebačkoga Ekonom- cesa, što će na kraju dovesti do skog fakulteta. smanjenja kvalitete proizvoda i Prema njihovoj studiji kon- usluga, a kupac će biti prisiljen centracija u trgoviplaćati istu ili veću ugrađuju propise o zaštiti tržiš- bi zabranio sporazume između ni podrazumijeva cijenu jer nema nog natjecanja kako bi osigurali poduzetnika u nekoj djelatnosti smanjenje ukumogućnosti izbora. slobodu tržišnog nastupa po- kojima je cilj ili posljedica narupnog broja trgovinS druge strane duzetnika i regulirali dopušten šavanje tržišnog natjecanja na skih poduzeća uz u odnosima s do- način nastupa vodećih poduze- mjerodavnom tržištu. istodobnu porast bavljačima mono- ća na tržištu. važnosti većih po- posto tržišnog polist ima izuzetno Zakonski okvir Republike prešutni dogovori duzeća u odnosu udjela ima prvih veliku snagu koja Hrvatske i u ovom je području Zakonom se definira vladajuna mala. U svojoj pet trgovačkih se može odraziti usklađen s pravnom stečevi- ći položaj te se ističu obilježja konačnici koncen- lanaca na tijek pregova- nom Europske unije, a temelj- prema kojima se ocjenjuje ima tracija dovodi do ranja o cijenama i ni propis kojim se regulira ova li neki poduzetnik na tržištu tastvaranja monopola ili uskoga uvjetima nabave. Često će u toj problematika je Zakon o zaštiti kav položaj. Pretpostavlja se da oligopola te je zbog mogućega situaciji dobavljači biti dovede- tržišnog natjecanja koji je iz- je poduzetnik u vladajućem ponegativnog utjecaja na tržišnu ni u poziciju prihvaćanja uvjeta mijenjen i dopunjen stupio na ložaju ako se zbog svoje tržišne utakmicu u velikom broju dr- koje im takav veliki igrač nudi. snagu u listopadu 2010. godine. snage može ponašati na mjerožava regulirana antitrustovskim Zbog toga razvijena tržišna gos- Zakon o zaštiti tržišnog natje- davnom tržištu u znatnoj mjeri propisima. Situacija koja se u podarstva u zakonodavni okvir canja (ZZTN) donesen je kako neovisno o svojim stvarnim ili posljednjih nekoliko godina događa u trgovini na malo u Hrvatskoj zapravo je preslikadom aći tr g ovci ni proces koji se događao prije dvadesetak godina u razvijenim Na temelju AZTN-ova prikaza stanja na tržištu Hrvatskoj. Prema toj analizi, tržište predvode zapadnim gospodarstvima, koji distributivne trgovine mješovitom robom, Konzum, Plodine, Mercator-H, Kaufland i je i danas sličnim intenzitetom pretežno hranom, pićima i higijenskim proiBilla. U 2009. godini prvih pet poduzetnika na snazi u velikom broju država zvodima tržište trgovine na malo umjereno je zajedno je imalo tržišni udjel od 53,9 posto.

EU. Za ilustraciju dajemo grakoncentrirano tržište. AZTN je koristio kvanPrethodna godine on je bio 52, a u 2007. fički prikaz dostignute razine titativni pokazatelj koncentriranosti tržišta godini 51,3, što upućuje na rast tržišnog koncentracije u maloprodaji ži(concentration ratio – CR), odnosno CR5 udjela pet najvećih poduzetnika, odnosno vežnih namirnica u odabranim pokazatelj, koji pokazuje zajednički tržišni stalan trend rasta koncentriranosti tržišta zemljama EU. udjel pet najvećih poduzetnika na mjerodavmaloprodaje u Hrvatskoj. No godišnji je rast Iz ekonomske teorije proizlazi nom tržištu trgovine na malo u Republici u konačnici svega 1 do 2%. da monopoli i oligopoli, ako se vode samo željom za dobiti koju

54

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

10

lježila prošlo desetljeće Zabranjenje su koncentracije koje narušavaju tržišnu utakmicu

mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima. Stoga se ovim zakonom propisuje koji su sporazumi zabranjeni, a to su svi oblici sporazuma (uključivo i prešutne dogovore) koji kao cilj ili posljedicu imaju spriječiti, ograničiti ili narušiti tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu, a naročito oni kojima se izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti, ograničava ili nadzire proizvodnja, tržišta, tehnološki razvoj ili ulaganje; dijele tržišta ili izvori nabave; primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s različitim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju; uvjetuje sklapanje ugovora prihvaćanjem od drugih ugovornih stranaka dodatnih obveza, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom tih ugovora.

Zakon zabranjuje zloupotrebu vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na tržištu koja se očituje izravno ili neizravno nametanjem nepra-

vednih kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno drugih nepravednih trgovinskih uvjeta; ograničavanjem proizvodnje, tržišta ili tehnološkog razvitka na štetu potrošača te primjenom nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju i uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom drugih ugovornih stranaka na dodatne obveze, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu ni u kakvoj vezi s predmetom tih ugovora.

Također zabranjene su koncentracije poduzetnika koje mogu znatno narušiti tržišno natjecanje, osobito ako je takvo narušavanje posljedica jačanja postojećeg ili stvaranja novoga vladajućeg položaja sudionika koncentracije. Znači, zabranjene su samo one koncentracije koje dovode do većeg narušavanja tržišnog natjecanja gdje se provodi test SIEC (od engl. significant impediment of effective competition) koji pokazuje kako bi predmetna koncentracija nakon njezina provođenja

utjecala na cijene, ali i na koristi koje bi ta koncentracija mogla donijeti potrošačima. Horizontalne koncentracije, one između izravnih konkurenata, mogu u određenom manjem broju slučajeva znatno narušiti tržišno natjecanje, stvaranjem ili jačanjem vladajućeg položaja, ako koncentracija rezultira “nekoordiniranim” ili “koordiniranim” učincima.

tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća zemljopisno područje na kojem poduzetnici sudjeluju u ponudi ili nabavi robe i/ili usluga. Kriteriji za utvrđivanje mjerodavnog tržišta su kriterij zamjenjivosti potražnje za određenim proizvodom, odnosno kriterij zamjenjivosti ponude za određenim proizvodom, a prema potrebi i kriterij postojanja potencijalnih tržišnih takmaca, odnosno zapreka pristupa tržištu.

VIŠE CIJENE U nekoordinirane učinke ubraNužno je napomenuti da se jamo eliminaciju važnih konku- pri utvrđivanju mjerodavnog rentskih pritisaka, što u konač- tržišta katkad može uočiti nenici dovodi do većeg povećanja preciznost u njegovu definiracijena za krajnje potrošače. A nju, što je jedna od posljedica u koordinirane učinke ubraja- neraspolaganja svim relevanmo sve učinke koji mijenjanju tnim pokazateljima koje tijelo prirodu tržišnog natjecanja koje ocjenjuje dobiva, odnosno tako da konkurenti koji do tada pokuša dobiti, od konkurenanisu usklađivali svoje ponašanje ta, strukovnih udruga, udruga počnu ga usklađivati te na kraju poslodavaca, udruga za zaštitu povise cijenu krajnjim potro- potrošača, Državnog zavoda za šačima. Za dokastatistiku, minizivanje su nužne starstava i drugih sofisticirane ekonotijela državne uprametrijske analize, u ve. Jednako tako koje se sve više i sve “pogrešno” utvrčešće upuštaju tijela đeno mjerodavno za zaštitu tržišnog posto tržište, primjerice natjecanja, koje u koncentracija preusko, može dosvojim prospek- u svijetu je vesti do većih trtivnim analizama dopušteno žišnih udjela nego procjenjuju učinke što to oni doista svake određene koncentracije u stvarnosti jesu, i obratno. Na na tržišno natjecanje, a onda i primjer, jedni će pokazatelji biti na potrošače. ako se uzme tržište cjelokupne No kao prvi korak analize trgovine na malo, a sasvim drunužno je što preciznije defi- gi ako se uzme tržište malopronirati mjerodavno tržište radi daje živežnih namirnica. Isto pronalaženja svih zamjenjivih vrijedi i za zemljopisno gledište: proizvoda na tržištu kako bi se jedni pokazatelji će biti na loutvrdila tržišna snaga određe- kalnoj, a drugi na nacionalnoj nog poduzetnika koja omogu- ili regionalnoj razini. ćava poduzetnicima djelovanja Zaključno, u većini slučajeva suprotna zakonu. Sve navedeno koncentracije poduzetnika dočini temelj za izračunavanje tr- vode do ostvarivanja ekonomije žišnih udjela u postupcima koje obujma i međusobne sinergije vodi AZTN. te povećavaju učinkovitost poMjerodavno tržište određuje slovanja. Sudionici koncentrase kao tržište određene robe i/ili cija ostvaruju povećanje tržišne usluga koje su predmet obav- snage i rast te im se povećava ljanja djelatnosti poduzetnika mogućnost ulaska na nova tržina određenom zemljopisnom šta, olakšan im je pristup novim području. Mjerodavno tržište u inputima, imaju mogućnost proizvodnom smislu pak obu- proširivanja ponude te dijele hvaća sve robe i/ili usluge za koje rizike tržišnog nastupa i podupotrošači smatraju da su među- zetničkih pothvata. Stoga je više sobno zamjenjive s obzirom na od 95% koncentracija u svijetu njihove bitne značajke, cijenu ili dopušteno, a samo manji broj način uporabe, dok mjerodavno ne dopuštaju regulatori.

95

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

11

dosje

Energetska vrijednost litre piva odgovara energetskoj vrijednosti litre punomasnog mlijeka Piše: Darko Bičak

Pivo

kao tekuća hrana

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

12

P

ivo je jedno od najpopularnijih alkoholnih pića koje se unatoč tome tretira kao prehrambeni proizvod. Zapravo se konzumira u svakoj zemlji svijeta. Pije se u svakoj prilici. No dok je kod nas gotovo svetogrđe piti pivo uz ribu, to je sasvim uobičajeno u Belgiji, Njemačkoj i Engleskoj gdje se riba jede puno češće nego kod nas. Kad se pije puno piva, jednostavnije je piti točeno. No poznavatelji tvrde da je ipak puno ukusnije pivo iz boce.

Pod pivom se zapravo podrazumijeva slabo alkoholno piće koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskoga kvasca.

Voda je glavni dio napitka. Slad se dobiva od žitarica, najčešće od ječma i daje pivu sastojke

ekstrata o kojem ovisi punoća okusa i koncentracija osnovnog ekstrata. Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kojem šećer prelazi u alkohol i ugljični dioksid.

Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod pa se s pravom smatra “tekućom hranom”. Energetska vrijednost litre standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti litre punomasnog mlijeka.

Iako se i na našim prostorima pivo vjerojatno konzumiralo od davnih vremena, prva poznata pivovara osnovana je 1721. godine na zagrebačkom Gornjem gradu. Stara gradska pivovara, na prostoru današnje Basaričekove ulice, bila je prva registrirana tvrtka koja se u Hrvatskoj bavila proizvodnjom piva.

SVJET SKO T R ŽI ŠTE PIVA

Prema procjenama UN-ove agencije za hranu FAO, globalno pivsko tržište vrijedno je godišnje oko 295 milijardi dolara.

FAO navodi da se u svijetu proizvede oko 133 milijarde litara, odnosno 1,3 milijarde hektolitara piva. Računica pokazuje da na Hrvatsku otpada oko 0,25 posto ukupne svjetske potrošnje piva. Europa je zadržala svoj tradicionalni položaj najvećega svjetskog proizvođača piva i nalazi se ispred Kine i Sjedinjenih Američkih Država, pokazuje izvještaj udruge europskih proizvođača piva Brewers of Europe. S godišnjom proizvodnjom od 427 milijuna hektolitara Europa je ispred Kine koja proizvodi 393 milijuna i SAD-a sa 234 milijuna.

Njemačka je najveći europski proizvođač, slijede Velika Britanija, Poljska i Španjolska. Još je zanimljivije to što je broj pivovara u Europi narastao za čak 25 posto u posljednjih nekoliko godina s 3000 koliko ih je bilo 2007. godine na 3733 koliko ih je danas.

HRVATSKO TRŽIŠT E PIVA Iako se Hrvati vole podičiti mediteranskim duhom i vinskom kulturom, činjenica je da je naša zemlja među većim regionalnim proizvođačima i potrošačima piva.

Godišnje se u našoj zemlji proizvede oko 3,5 milijuna hektolitara piva. Odnos uvoza i izvoza je podjednak. Na domaćem tržištu desetina ukupne količine otpada na uvozno pivo. Još je 2007. na uvozno pivo otpadalo 18 posto domaćeg tržišta, no u posljednjim godinama se taj postotak ustalio na vrijednosti između 10 i 12 posto. Međutim, problem za proizvođače je što zbog krize, što zbog vremenskih prilika i društvenih normi, a što zbog “zakona o 0,0 promila” i zabrane pušenja u kafićima već nekoliko godina pada prodaja piva u Hrvatskoj. Tako je potrošnja piva vrhunac doživjela 2007. kada je svaki Hrvat popio prosječno 86,3 litara ovog pića. Već iduće godine potražnja je pala na 82,6 litara, a u 2009. i na 77,8 litara. Procjene govore da je u 2010. godini tržište palo za dodatnih osam posto, čime je i potrošnja spuštena na “svega” 73,8 litara po stanovniku. Podaci HGK pokazuju da je na hrvatskom tržištu u 2009. bilo dostupno 3,5 milijuna hektolitara piva, a lani 3,32 milijuna hektolitara. Kako su izračunali u jednoj domaćoj pivovara, to znači da je u 2010. popijeno 52 milijuna

Prošle godine se popilo 73,8 litara piva po stanovniku što je 8 posto manje nego 2009.

boca piva od 0,5 litara manje nego u godini prije.

Od 500.000 hektolitara hrvatskog izvoza piva više od 90 posto otpada na Bosnu i Hercegovinu. U manjoj se količini izvozi u Mađarsku, dok su ostale zemlje zastupljene u simboličnim postocima. Zanimljivo je da je prošle godine, prema podacima HGK, pao izvoz piva u gotovo sve zemlje, osim u Australiju gdje je porastao 18 posto. Statistički je najveći rast izvoza u Italiju, i to zato što prije nije bilo hrvatskog piva na tamošnjem tržištu.

Iako bi se moglo očekivati da se u Hrvatsku najviše uvoze globalno poznati brendovi njemačkog, češkog, irskog illi meksičkog piva, statistika HGK pokazuje da najviše piva uvozimo iz Slovenije na koju otpada oko 30 posto ukupnog uvoza. Slijede BiH, Mađarska, Nizozemska i Srbija. Nije poznato da li zbog kineskih emigranata u Hrvatskoj ili nekih drugih razloga, no Hrvatska je lani uvezla i 40 hektolitara piva iz Kine.

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

13

dosje

Najvažnije svjetske pivovare

P OVIJEST PIVA Povijest piva je stara gotovo kao i povijest civilizacije, iako stručnjaci navode da moramo razlikovati pivo prije industrijske revolucije u 19. stoljeću i današnji napitak od hmelja. Najraniji dokazi o proizvodnji datiraju iz četvrtog tisućljeća prije Krista i upućuju na Sumerane. Napitak koji se spominje čak i u epu o Gilgamešu dolazi od drevnih Egipćana koji su ga proglasili božanskim pićem. Tijekom 1985. ekipa Škotskoga narodnog muzeja iz Edinbourgha iskopala je u Rimu, na jednom od hebridskih otoka, posudu od terakote s nepoznatim sastojcima iz neolitskog doba. Analiza je pokazala da je riječ o pivu koje se dobivalo od zobi, ječma, meda i paprati.

To piće koristilo se već u pretpovijesnom razdoblju.

Proizvodili su ga Kelti, Germani, Slaveni i Skiti i to od ječma, pšenice, zobi i heljde, a stari narodi dodavali su mu začine i med. Danas je glavni sastojak hmelj koji se počeo koristiti tek u 13. stoljeću. Pivopijska središta u starom vijeku bila su u Armeniji, Mezopotamiji i Egiptu. Pivo su poslije preuzeli Grci i Rimljani, a našlo se u prvom pisanom zakoniku na svijetu – Ha-

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

14

murabijevu zakoniku. Ovaj babilonski kralj kaže: “Pivo ne smije sadržavati previše vode i ne smije se prodavati po previsokoj cijeni.”

Poznavanje napitka Slaveni vjerojatno mogu zahvaliti Tračanima. Riječi “olovina” i “ol” označavaju drevno piće slično pivu. Ti se nazivi i u današnje vrijeme mogu pronaći u dijelovima Bugarske, Rusije i Slovenije. Smatra se da su Slaveni prvi Europljani koji su uveli tradiciju pravljenja piva dodavanjem hmelja. Upravo tako i započinje povijest današnjeg piva. Receptura se stoljećima prenosila s koljena na koljeno i u današnje vrijeme pojavljuje se u najrazličitijim varijantama – bockbie (tzv. jarac pivo), pilsner, lager, kolsch, ale...

Riječ pivo (birra, bier, beer, bire) nastala je u samostanima između šestog i sedmog stoljeća, u vrijeme kad se pivu pri varenju počeo dodavati hmelj. U srednjem su se vijeku proizvodnjom piva bavili samostani. Treba spomenuti i Williama IV., grofa od Bavarske, koji je 1516. donio zakon o čistoći piva kojim propisuju što smije ići u pivo (voda, slad, hmelj i pivski kvasac) na kojem se bazira i današnja pivarska industrija.

AB INBEV Najveća svjetska pivovara je belgijsko-američki konglomerat Anheuser-Busch InBev, čiji korijeni sežu u 1366. u Belgiji, a na našim prostorima je najpoznatiji po vlasništvu nad Zagrebačkom pivovarom od 1994. do 2009. godine. U 2004. Interbrew i Companhia de Bebidas das Americas (AmBev) spojili su se i formirali InBev koji je preuzeo vodeće mjesto kao najveći svjetski proizvođač piva.

AB InBev ima oko 200 brendova piva, zapošljava 116.000 ljudi i ima tvrtke u 30 zemalja Amerike, Europe te Azije i Pacifika. InBev ima godišnji prihod od 36,7 milijardi dolara i zadovoljava oko 25 posto svjetskih potrebe za pivom. Njihovi su najpoznatiji brendovi globalni Stella Artois, Becks i Budweiser te lokalizirani: Alexander Keith’s (Kanada), Bass (Velika Britanija), Franziskaner Weissbier (Njemačka), Klinskoye (Rusija), Kokanee (Kanada), Labatt Blue (Kanada), Löwenbräu (Njemačka), Tennent’s (Velika Britanija), Wolters (Njemačka) te Yali (Kina).

SAB MILLER Sab Miller je druga najveća svjetska pivovara s godišnjom proizvodnjom od 213 milijuna hektolitara piva i prihodom od oko 18,7 milijardi dolara. Nastala 1895. u Južnoafričkoj Republici, a danas sa sjedištem u

Londonu, SAB Miller zapošljava 70.000 ljudi. U portfelju ima više od 150 brendova. Budući da je većina njihova djelovanja usmjerena na Afriku te zemlje Commonwealtha, u Hrvatskoj je ova pivovara poznata tek preko nekih čeških i talijanskih pivskih brendova. Njihovi najznačajniji europski brendovi su Pilsner Urquell, Velkopopovický Kozel, Radegast Nastro Azzurro, Peroni, Tyskie, Topvar, Ursus, Dreher, Grolsch te Lech.

Ostali brendovi ove pivarske grupacije su N’gola, 2M, Castle Lager, Castle Milk Stout, Eagle, Fosters, Kilimanjaro, Haywards 5000, Royal Challenge, Knock out, Indus Pride, Snow, Miller Lite, Miller Genuine Draft, Olde English 800, Milwaukee’s Best, Miller Chill te Zorok.

HEINEKEN Nizozemska pivarska tvrtka Heineken je treći najveći svjetski proizvođač piva, a u Hrvatskoj je prisutna kroz vlasništvo nad Karlovačkom pivovarom. Tvrtka je nastala 1894., a danas je prisutna u 70 zemalja sa 125 pivovara. Heineken ima godišnji prihod od 16,3 milijarde eura, a zapošljava 54.000 radnika.

Godišnja proizvodnja kreće se na razini od 140 milijuna hektolitara. U svojem portfelju ima više od 170 brendova od kojih su najpoznatiji Cruzcampo, Tiger Beer, Starobrno, Murphy’s, Karlovačko te Heineken.

Hrvatske pivovare ZAGREBAČKA PIVOVARA Zagrebačka pivovara osnovana je davne 1892. kada se pokazalo da mali zagrebački obrtnici, pivari s Gornjega grada, nisu bili

Sergey Yeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare

u stanju proizvesti dovoljno piva za grad koji se sve više širio i razvijao.

Glavni inicijatori za gradnju nove zagrebačke pivovare bili su grof Gustav Pongratz i barun Petar Dragutin Turković. Pivovara je prošla proces nacionalizacije nakon 1945. godine i ponovne privatizacije 1993. godine.

Od 1994. do 2009. Zaagrebačka pivovara poslovala je u sklopu belgijskoga pivarskoga koncerna InBev. Od jeseni 2009. godine Zagrebačka pivovara je u vlasništvu vodeće globalne privatne investicijske kompanije CVC Capital Partners i čini dio srednjoeuropske grupacije StarBev. Najvažniji brend zagrebačkih pivara je Ožujsko pivo koje se pojavljuje i u formi Cool i Pšenično, a treba spomenuti i crno pivo Tomislav. Licencno Zapi puni i Becks, Stellu Artois te Staropramen.

KARLOVAČKA PIVOVARA Tradicija proizvodnje piva u Karlovcu seže u 1854. godinu, na što nas ovih dana s malih ekrana neprestano podsjećaju marketinški

Alexander Gerschbache, predsjednik Uprave Karlovačke pivovare

stručnjaci iz Kapija. U Karlovcu ističu da su oni najveći hrvatski izvoznik piva. Pivovara je nakon privatizacije devedesetih bila u vlasništvu hrvatskog iseljenika Andronika Lukšića, a 2003. u nju ulazi grupacija Heineken. Njihov asortiman obuhvaća: Karlovačko svijetlo, Karlovačko Rally (bezalkoholno pivo), Heineken, Gösser, Gösser Dark, Kaiser, Edelweiss Snowfresh i Golden Brau.

CARLSBERG CROATIA Najmanja u trolistu najvažnijih hrvatskih pivovara je koprivnički Carlsberg Croatia.

Panonska pivovara osnovana je 1971. kao dio Podravke, a već 1972. započela je suradnja s Carlsbergom kada se u Koprivnici licencno počeo puniti Tuborg. Danski Carlsberg Breweries je dioničar u Panonskoj

pivovari od 1994., a 1997. je investirano u novu pivovaru. Tijekom 2002. Podravka je prodala svoje dionice Carlsbergu te od 2004. pivovara nosi ime danskog vlasnika. Njihov najznačajniji brend je pivo Pan, koje se još pojavljuje kao Zlatni Pan i Pan bez. Kao dio Carlsberg grupe pivovara u Koprivnici ima u ponudi i brendove Carlsberg, Tuborg, Holsten, Budweiser Budvar, Guinness te Kilkeny. U novije vrijeme pivovara je proširila svoj asortiman i s ciderom Somersby.

BUZETSKA PIVOVARA Buzetska pivovara osnovana je 1977. i s godinama je bilježila uspone i padove. Od 1990. godine bila je dio ljubljanske pivovare Union. Vrijeme je pokazalo da se radilo o lošem poslovnom potezu jer Slovenci nisu zadržali već uhodanu lokalnu marku, nego su zatvorili pogon, a pivovara je pretvorena u skladište. Razdoblje stagnacije završeno je 2005. kada u BUP ulazi nizozemska pivarska grupa Bavaria. Zahvaljujući novom vlasniku, koji je u razvoj i modernizaciju uložio više od 60 milijuna kuna, započinje rast Buzetske pivovare. Postupno je i domaći proizvod, Favorit pivo, vraćeno na vodeću poziciju na istarskom tržištu. Od 2005. pivo izvoze u BiH, 2008. proširili su se na talijansko tržište, a godinu dana kasnije otvorena su im i vrata Kube. Osim njihova brenda Favorit BUP je uvelike prisutan na hrvatskom tržištu kroz robne marke piva pojedinih trgovačkih lanaca.

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

15

Pregled tržišta

Samo poplava može pobijediti Kanaan Kako bi poboljšao prodaju, Lorenz je u Karolini zamijenio cijeli prodajni tim, a čak su doveli uspješnu direktoricu iz Poljske da spasi što se spasiti može Piše: Marija Birtić/VLM

P

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

16

riča o osječkoj Karolini i Lorenz Bahlsen Snack-Worldu, drugom najjačem europskom igraču na tržištu slanog “snacka”, dokaz je da hrvatski proizvođači mogu ne samo opstati uz velike multinacionalne kompanije nego ih i pobijediti.

Naime, kada je multinacionalna kompanija Lorenz krajem 2005. kupila Karolinu, tvornicu keksa, vafla i slanica, naši su se proizvođači istodobno uplašili i zabrinuli. Bojali su se da će Lorenz s lakoćom osvojiti malo hrvatsko tržište, što bi za Podravku, Koestlin, Kanaan i Kraš bilo pogubno. No umjesto osvajanja tržišta Lorenz je s Karolinom iz godine u godinu gomilao gubitke i donosio pogrešne strateške i taktičke odluke. Našim proizvođačima nije bilo jasno kako je kompanija toga kalibra, s dokazanim dugogodišnjim međunarodnim iskustvom, ne samo na europskom već i na svjetskom tržištu, nizala promašaj za promašajem.

Lorenz u Europi broji više od tri tisuće zaposlenih, ima nekoliko tvornica u različitim zemljama te tradicionalno jak istoimeni brend na tržištu slanog “snacka” koji je dugo vremena i u Hrvatskoj bio iznimno popularan te redovito među prva tri najprodavanija brenda. Kupnjom Karoline stvari su se u Hrvatskoj za Lorenz počele kotrljati nizbrdo. Najveći misterij u cijeloj priči jest to što su se u Lorenzu, odnosno Karolini, trudili, no unatoč tome nisu uspjeli. Naime, zamijenili su cijeli prodajni tim, u pet godina promijenili su najmanje tri direktora, čak doveli provjereno uspješnu direktoricu iz Poljske da spasi poziciju na hrvatskom tržištu, čija je ukupna vrijednost slanih grickalica tek šestotinjak milijuna kuna.

Ništa nije pomoglo. Iako neki misle da kompanija poput Lorenza može priuštiti gubitak, ipak ni za njih minus od 30 milijuna eura, koliko su u pet godina izgubili s Karolinom, nije zanemariv. preniska cijena Vodeći stručnjaci iz industrije “snacka” Hrvatske i okolnih zemalja pratili su što se događa s Lorenzom i ocijenili da je najveća pogreška bila što Lorenz nije kupio malu kompaniju Kanaan koja se od samog početka opredijelila za proizvodnju privatnih marki. Karolina je, naime, bila izuzetno uspješna ne samo na hrvatskom nego i na tržištu cijele bivše države sa svojim brendom Bobi, u čijem su asortimanu najjači bili flips i slani štapići. Imala je proizvodnu liniju za oba proizvoda te dodatne komplementarne “snack” proizvode, ali nije imala liniju za proizvodnju čipsa.

S druge strane Lorenz je u Europi upravo u čipsu iznimno jak. Kako je transport “snack” proizvoda isplativ u krugu od 500 kilometara, Lorenz je kupnjom Karoline i njezina brenda Bobi htio smanjiti troškove proizvodnje i prijevoza te kupnjom Kanaana, čiji je tržišni udio vrtoglavo rastao iz godine u godinu, riješiti i čips, ne samo

za hrvatsko već i susjedna tržišta.

Lorenz je stoga dvije godine pregovarao s vlasnikom i direktorom Kanaana Zvonkom Popovićem, no Popović nije bio zadovoljan cijenom koja nije pokrivala potencijal njegove kompanije.

Kanaan je u to vrijeme, a riječ je o razdoblju od 2005. do 2007. godine, rastao po stopi od 30 posto godišnje. Kako su u Hrvatsku dolazili novi trgovački lanci koji su se ubrzano širili i gradili nove centre, tako je Kanaan rastao te je svake godine Lorenzu i drugim proizvođačima brendova sve više smetao. Zato se u igru za kupnju uključila i kompanija Intersnack,

najbolji u štapićima Na tržištu štapića i pereca vodeći proizvođač je bjelovarski Koestlin koji drži 50% udjela. Direktor Koestlina Krešimir Pajić ističe kako se svi Koestlinovi proizvodi rade u Bjelovaru. Lorenz, koji s Karolinom drži drugu poziciju, čim ju je kupio, preselio je liniju za proizvodnju Bobi štapića u Poljsku odakle ih uvozi na hrvatsko tržište. Treću poziciju zauzima Podravka s brendom Kviki.

treći igrač na tržištu slanog “snacka” u Europi, koja je također zbog Kanaanova rasta gubila tržišni udio sa svojim brendom Chio.

Nakon dvogodišnjeg pregovaranja nijedna od dvije multinacionalne kompanije nije kupnjom male donjomiholjačke tvornice neutralizirala svoga najopasnijega konkurenta što se dolaskom recesije pokazalo kao velik strateški propust.

Naime, do 2007. tržište slanog “snacka” izgledalo je sasvim drukčije. Potrošačka eksplozija hranila je popularne brendove pa su vodstvo na tržištu imali brendovi Lays, u vlasništvu najjače

600

milijuna kuna vrijedno je tržište slanih grickalica

Kanaan iz Donjeg Miholjca najbolje se snašao u zahtjevnim uvjetima recesije

kompanije na tržištu “snacka” u svijetu – Pepsi Co., Lorenz i Chio te Franck, čiji su čips i flips u kategoriji brendova bili cjenovno niže pozicionirani od navedenih. Pojavom recesije, koja je uzrokovala rapidni pad kupovne moći potrošača, tržišni udio brendova polako pada, a vodstvo preuzimaju privatne marke trgovačkih lanaca za koje su počeli proizvoditi i proizvođači brendova. Kanaan u takvim tržišnim uvjetima dodatno raste, a na proizvodnju privatnih marki odlučuju se i Franck i Koestlin. Nejasno je zašto Lorenz, koji je u Europi poznat kao veliki proizvođač privatnih marki, to

Udio brendova na tržištu sve više pada u korist privatnih robnih marki

nije učinio i u Hrvatskoj. Da jest, svakako bi danas imao bolju poziciju.

S druge strane da su Lorenz ili Chio uspjeli kupiti Kanaan, danas bi jedna od te dvije kompanije bila vodeća na hrvatskom tržištu “snacka”. No kako nije tako, napredovanjem recesije njihovi su brendovi sve više slabili, a ni razne akcije nisu pomogle.

Tako je Kanaan, proizvodeći robnu marku za gotovo sve trgovačke lance u Hrvatskoj, prošle godine bio broj jedan i u čipsu i u flipsu, no ove je godine raspored snaga malo drukčiji. Što se tiče čipsa, proizvoda iz slanog “snack” asor-

timana koji se u Hrvatskoj na godišnjoj razini najviše pojede, poplave su izazvale vrlo velik poremećaj na tržištu sirovina koji se prelio na industriju. U većem dijelu Hrvatske, osobito Slavoniji, većina površina s krumpirom je zbog dugotrajnih kiša u potpunosti uništena tako da je Kanaan zapravo ostao bez sirovine. To je u velikoj mjeri pogodovalo Francku koji je stabilizirao svoju poziciju jer ima vlastite površine oko Hercegovca gdje i proizvodi čips.

Velikim dijelom Franck pokriva iskorištenost kapaciteta proizvodnjom za Konzumovu privatnu marku K Plus. Do prošle je godine proizvodio i za Konzumovu robnu marku Standard, koja je cjenovno pozicionirana za razred niže, no tada ga je iz tog segmenta izgurao Kanaan.

Kako doznajemo, Kanaanu je ove godine ponuđeno da puni i čips K Plus, čime bi, da nije bilo poplava, u potpunosti izgurao Franck iz posla s privatnim markama Konzumova čipsa. Time je Franck zauzeo vodeću poziciju u ukupnom poretku na hrvatskom tržištu čipsa, a Kanaan je s proizvodnjom privatnih marki pao na drugo mjesto. Zatim slijedi Chio,

Lorenz i Pringles koji proizvodi Procter&Gamble. nezadrživi pepsi Flips je drugi najdraži proizvod hrvatskim potrošačima iz slanog “snack” asortimana. Vodeći proizvođač i dalje je Kanaan s privatnim markama, slijedi Karolina, odnosno Lorenz s brendom Bobi, Franck sa svojim brendom Kroki kroket te Podravka s brendom Kviki. Ne zaostaje ni Marbo, najveći srpski proizvođač kojeg je krajem 2008. kupio Lays. Agresivniji nastup Laysa na hrvatskom tržištu tek se očekuje, a hrvatski proizvođači unaprijed znaju da to neće biti laka borba. Kada među sobom govore o Laysu, onda kažu da je Lays “država u državi” protiv koje svaka borba izgleda kao borba mrava i slona, a ako Pepsi nekoga odluči kupiti ili uništiti, svaki napor je uzaludan. U tom je segmentu zanimljivo da je Lorenz prodajom Karoline Krašu zadržao u Osijeku liniju za proizvodnju flipsa koju nije prodao, već je s Krašem dogovorio da se flips iduće dvije godine za hrvatsko tržište proizvodi u Karolini.

Proizvođači kažu da je taj aranžman, u najmanju ruku, čudan.

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

17

regija

Bitka stranih tvrtki za srpsko tržište Godišnja vrijednost maloprodaje u Srbiji procjenjuje se na 10 milijardi eura što je više nego dovoljno da to tržište bude zanimljivo i velikim igračima Piše: Rato Petković/VLM

P

rodajom Maxija, najvećega srpskog trgovačkog lanca, belgijskoj kompaniji Delhaize potpuno je promijenjena “krvna slika” maloprodajnoga tržišta u toj državi na kojem su sada “glavni igrači” strane trgovačke kuće koje zauzimaju oko 60 posto tržišta. Maxi je pokrivao, prema podacima matičnog Delta holdinga, 38,2 posto, ali upućeni smatraju da je taj postotak veći, pa je čak i antimonopolska komisija svojedobno donijela rješenje o dominantnom položaju Maxija na srpskom tržištu.

Kupoprodajni ugovor između Delhaize i Delte je potpisan, ali će preuzimanje stopostotnog vlasništva, plaćenog 932,5 milijuna eura, trajati do jeseni.

Za to vrijeme Komisija za zaštitu konkurencije treba dati “zeleno svjetlo” da se ugovor realizira. Delhaize je već podnio zahtjev Komisiji da ocjeni bi li preuzimanjem Maxija postao monopolist na tržištu.

Kako stvari stoje, gotovo je sigurno da će Komisija odobriti akviziciju iako aranžman Delhaizea s Deltom osporavaju mali dioničari C marketa koji traže da im Miroslav Mišković plati razliku između cijene po kojoj je od njih kupio dionice i one po kojoj ih je prodao belgijskoj kompaniji.

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

18

sređivanje tržišta Pod pritiskom tadašnje vladajuće strukture Mišković je platio dioničarima 300 eura za dionicu, a od Delahaize je naplatio 730 eura. Vrijednost Maxijevih dionica porasla je i kasnijim ulaganjima u njegovu

prodajnu mrežu, koja se osim Srbije proširila i na Bugarsku, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu te Albaniju.

Uz Belgijance, najveće trgovačke lance imaju ljubljanski Mercator, koji pokriva 11 posto, i Agrokorova Idea s blizu osam posto. Mercator u Srbiji posluje pod nazivom Mercator S i dosad je u gradnju trgovačke mreže uložio više od 300 milijuna eura.

Mercator u Beogradu ima veliki trgovački centar koji se po veličini nalazi na trećemu mjestu, odmah iza Ušća, sagrađenoga kapitalom biznismena Petra Matića i američke banke Merrill Lynch te Delta Cityja Miroslava Miškovića, a Agrokorova Ekstra Idea se na-

8

posto tržišnog udjela na tržištu trgovine Srbije ima lanac Idea, u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića.

Ekstra Idea je četvrti trgovački centar po veličini u Beogradu

lazi na četvrtome mjestu. U sva slovenske tvrtke Merkur i Tuš. četiri trgovačka centra posluju Od srpskih kompanija najveći brojne srpske i strane tvrtke postotak od četiri posto pripajer su im investitori iznajmili da novosadskom Univerexporprodajni prostor. Tako u Ušću tu, dok samostalne trgovine, u Idea ima velik hipermarket. vlasništvu pojedinaca, zajedOsim Beograda Mercator i no pokrivaju 32 posto tržišta.

Agrokor imaju hipermarkete Njihov se broj posljednjih gou Novom Sadu, Nišu, Čačku, dina osjetno smanjuje pred Kragujevcu, Sme“naletom” velikih derevu i drugim trgovačkih lanagradovima. Agrokor ca tako da im je je najzastupljeniji u udio na tržištu vojvođanskim grapao sa 49 na spodovima te u Nišu, u menutih 32 pokojemu ima 33 sa- samoposluge ima sto s tedencijom moposluge, kuplje- Agrokor u Nišu na daljnjeg smanjivanja, jer su sve ne od tamošnjega jugu Srbije brojnija zatvaraniškog trgovačkog nja trgovina tzv. poduzeća Angroprometa. Agrokor je u Nišu malih trgovaca. Dosadašnja kupio i trgovine koje su pri- raširenost trgovačkih lanaca padale Swisslionu Rodoljuba u Srbiji nije odgovarala poDraškovića, brata od političa- trošačima, ponajviše zato što ra Vuka Draškovića i vlasnika je Maxi držao velike marže koje su se kretale od 22 do 42 tvornice Swisslion u Sisku.

Ako Agrokor uđe u vlasničku posto.

Osim toga što je u Deltinoj strukturu Mercatora, njegova pokrivenost srpskog tržišta će “obitelji” ostvarivao najveći se povećati, ali bez opasnosti godišnji prihod od oko dvije da će time steći dominantan milijarde eura samo u Srbiji, položaj jer će Delhaize zadr- Mišković ga je morao prodažati vodeću poziciju. Osim ti zbog visokih dugova prema spomenutih stranih kompa- dobavljačima i poslovnim bannija koje zauzimaju vodeća kama. U medijima se spekulimjesta u maloprodaji u Srbiji ra s dugom od milijardu eura. još posluju njemački Metro te Delhaize je prihvatio obvezu

33

Miroslav Mišković, vlasnik Delta holdinga, dobio je za Maxi 932 milijuna eura

Prema podacima Delta holdinga, Maxi je pokrivao 38,2 posto tržišta maloprodaje u Srbiji

DOMINANTNI STRANCI Među potrošačima je rašireno uvjerenje da je Delta zbog dobrih odnosa njezina vlasnika s vladajućim strukturama diktirala “pravila igre” u maloprodaji na njihovu štetu.

Nakon što je Maxi prodan, prevladava uvjerenje da će se postojeće prilike izmijeniti.

Prije svega očekuje se dolazak

još nekih velikih inozemnih trgovačkih kuća kojima su zbog Deltina monopola vrata bila zatvorena. Tako su od dolaska u Srbiju svojedobno odustali francuske kompanije Cora i Danone.

Sada dolazak u Srbiju najavljuju njemački Lidl i francuski Carrefour. Lidl je već osnovao poduzeće u Srbiji koje će se baviti ispitivanjem tržišta pa će ovisno o tome i ovisiti konačna odluka.

U svakom slučaju, na srpskom maloprodajnom tržištu bit će povećana konkurencija inozemnih trgovačkih kuća jer tamošnje tvrtke nemaju kapital za veće proširenje. Prije će se dogoditi da će se morati povlačiti pred inozemnom konkurencijom.

Procjena je da će glavnu “bitku” za srpsko tržište voditi Mercator i Agrokor, a ako ipak dođe do najavljenog ulaska zagrebačkoga koncerna u ljubljansku trgovačku kuću, onda imaju najveće izglede da postanu ozbiljan konkurent Dalhaizeu u podjeli trgovačkoga kolača. Prema službenoj procjeni, godišnja vrijednost srpskoga maloprodajnog tržišta procjenjuje se na oko 10 milijardi eura.

Mercator-H

PROMO

da s 300 milijuna eura isplati potraživanja dobavljača koji su zbog višemjesečnih dugovanja počeli otkazivati isporuku robe lancu Maxi. Među prvima je poslovne odnose s Miškovićem otkazao Rodoljub Drašković i to još prije 18 mjeseci.

Dolaskom belgijske kompanije potrošači očekuju sređivanje maloprodajnog tržišta, odnosno smanjivanje marži, bolju opskrbljenost srpskom i stranom robom, osobito u starom dijelu Beograda, u kojemu je Maxi pokrivao gotovo 80 posto tržišta. Bolje dane očekuju i proizvođači roba jer računaju da će Delhaize na vrijeme izmirivati obveze prema njima za razliku od Miškovića, koji je pojedinim dobavljačima kasnio s isplatom i godinu dana i da će preko njegove mreže plasirati robu u inozemstvo.

Trgovačka marka: ‘Za svoj novac želim dobiti najviše’ Danas kada se svaka kuna u većini hrvatskih kućanstava “tri puta okreće”, građani posebnu pozornost daju omjeru kvalitete proizvoda za novac uložen u svakodnevnoj kupnji. Proizvodi privatnih robnih marki postali su neizostavan sadržaj potrošačke košarice, posebno kada je poznato da se pod robnom markom trgovačkog lanca prodaju proizvodi poznatih stranih i domaćih proizvođača. Niža i povoljnija cijena tog asortimana ne znači nižu kvalitetu, već je rezultat manjih ulaganja u promidžbu ili dizajn ambalaže jer se promoviraju kroz snagu i reputaciju trgovačkog lanca pod čijim se zaštitnim znakom plasiraju na tržište. Takav je slučaj s trgovačkom markom Mercatora iza koje stoji više od 60 godina rada prema standardima visoke razine usluge i kvalitete ponude. Trgovačka marka Mercatora broji više od tisuću proizvoda priznatih hrvatskih i stranih proizvođača raspoređenih u sedam linija. Ponuda obuhvaća asortiman za svakodnevnu uporabu u kućanstvu i u odnosu na poznate brendove mogu biti jeftiniji i do 60 posto, ovisno o kategoriji i vrsti. Proizvodi trgovačke marke nalaze se u svim Mercatorovim prodavaonicama, kako u Hrvatskoj, tako i na drugim tržištima.

U ponudu se uključuju i proizvodi proizvođača lokalne zajednice, pri čemu je vodeći kriterij u odabiru proizvođača provjerena kvaliteta proizvodnje.

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

19

tržište

Potrošnja flaširane vode lani smanjena 4 posto

P

otrošnja prirodne izvorske i mineralne vode u Hrvatskoj u prošloj je godini smanjena za 4 posto, dok je potrošnja bezalkoholnih pića smanjenja za 10 posto u odnosu na 2009. godinu. Izvoz vode bio je veći za 27 posto, a bezalkoholnih pića za 11 posto, koliko je prošle godine porastao i uvoz vode u odnosu na 2009. godinu. Iz podataka je vidljivo da uvoz mineralne vode ima stalan trend rasta.

“Kada usporedimo 2009. s proteklom 2010., vidimo da je došlo do pada potrošnje prirodne izvorske i prirodne mineralne vode za oko 15 milijuna litara, što je 4 posto manje. Naime, u 2010. popilo se 311,5 milijuna litara flaširane vode, što znači da

Izvoz vode prošle je godine povećan za 27 posto, a bezalkoholnih pića za 11 posto Piše: Andreja Šantek/VLM

Flaširana voda najviše se uvozi iz Slovenije, BiH, Njemačke i Italije

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

20

je svaki stanovnik Hrvatske popio 71 litru flaširane vode, što je oko tri litre manje nego 2009.”, kaže Ružica Glazer, donedavna direktorica Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPP), u čijem su sastavu svi proizvođači prirodnih mineralnih voda i 95 posto proizvođača prirodnih izvorskih voda.

Prema podacima GIUPP-a i Državnog zavoda za statistiku, izvoz prirodne mineralne i prirodne izvorske vode u odnosu na 2009. u prošloj je godini bio veći za 27 posto, odnosno izvezao se 51 milijun litara flaširene vode, najviše u Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku i SAD. “Naši proizvođači okrenuli su se i prema drugim tržištima kao što je Singapur, Japan i Kanada, a naziru se pomaci i u osvajanju drugih zemalja. Iz našeg okruženja izvozi se u Srbiju, Makedoniju, Sloveniju i Rumunjsku”, kaže Glazer. ulaz u sad Prema podacima Državne statistike, uvoz prirodne mineralne i prirodne izvorske vode u 2010. iznosio je 19,8 milijuna litara, što je u odnosu na 2009., kada je uvezeno 17,8 milijuna litara, više za 11 posto. Uvoz prirodne izvorske vode je zanemariv, dok je prirodne mineralne vode uvezeno 19 milijuna litara, što je za 11 posto više u odnosu na 2009. godinu. Također je uočeno da uvoz mineralne vode ima stalan trend rasta.

Flaširana voda najviše se uvozi iz Slovenije (4 milijuna litara), iz BiH (1,5 milijuna litara) te Njemačke i Italije. “Pad potroš-

Manje se piju i s okovi Prema podacima GIUPP-a i DZS-a o uvozu, ukupno bezalkoholna pića bilježe pad potrošnje od oko 10 posto u odnosu na 2009. godinu. Prošle je godine uvezeno 6,3 milijuna litara bezalkoholnih pića – 34 posto je uvezeno iz BiH, 25 posto iz Mađarske te 13 posto iz Austrije. Što se tiče izvoza, on je u 2010. porastao za 11 posto, a najviše ih se izvozilo u BiH (40 posto), Sloveniju (34 posto) i Austriju (10 posto).

nje flaširanih voda (prirodnih mineralnih i izvorskih voda) na domaćem tržištu vidimo u vrlo lošoj predsezoni 2010. zbog nepovoljnih vremenskih prilika kada se manje konzumira zapakirana voda. Unatoč dobroj turističkoj sezoni evidentirani pad u predsezoni se nije mogao nadoknaditi do kraja 2010.”, objašnjava Ružica Glazer.

Jamnica, najveći proizvođač mineralne i izvorske vode i bezalkoholnih pića u ovom dijelu Europe, prošle je godine u odnosu na 2009. ostvarila financijski rast od 10 posto i prihod od 1,166 milijardi kuna.

U Jamnici kažu da iz godine u godinu povećavaju udio izvoza u prodaji te u segmentu mineralnih voda ostvaruju više od 90 posto ukupnoga hrvatskog izvoza. U ukupnoj prodaji Jamnice izvoz je u 2010. rastao za 14 posto u odnosu na 2009., a na domaćem tržištu također je ostvaren rast prodaje od 1,5 posto, s tim da su u odnosu na 2009. u nekim kategorijama zadržani tržišni udjeli, a u nekim povećani. Jamnica danas proizvodi više od 400 milijuna litara vode godišnje. Udio na

gera, drugoga najvećeg lanca trgovina u SAD-u, u čijem je sastavu 2468 supermarketa u više od 30 američkih saveznih država. Prije ulaska u Kroger Jana je izborila mjesto na policama Whole Foodsa, najprestižnijega američkog lanca supermarketa.

Jamnica u svom asortimanu, osim mineralnih voda, ima i izvorske vode, aromatizirane mineralne vode, prirodne voćne sokove, voćne napitke, ledene čajeve, izotonične napitke i gazirana pića.

domaćem tržištu niz godina prelazi brojku od 80 posto, dok danas prelazi 82 posto. Jana je lideri u čaju na tržištu od 2002. , a u svojoj Osim Jane kompanija je na kategoriji na hrvatskom tržištu inozemnim tržištima prisutna ostvaruje udio viši od 55 posto. i s proizvodima Jamnica, Juicy, Osim na domaćem tržištu Juicy Fruits, Jamnica ledeni čaj Jana zauzima sve bolje pozici- i Jamnica Pro Sport. U Podravje i na zahtjevnim europskim i ci kažu kako je prošlu godinu svjetskim tržištima, obilježio nastavak kažu u kompaniji, negativnih kretate možemo reći da je nja na tržištu voda postala prepoznati bezalkoholnih ljiv hrvatski izvozni pića koja su uzroproizvod. Trenutno kovana gospodarje prisutna na više stranih skom krizom, što od 20 inozemnih tržišta Agrokor je na kraju rezultržišta, a osim na opskrbljuje s tiralo smanjenom tržištima regije sve brendom Jana potrošnjom takvih se više prodaje na proizvoda. Dio tih međunarodnim tržištima od negativnih kretanja odrazio kojih je svakako najzanimlji- se i na naše prodajne rezultavije američko. Pohod na ame- te, kažu u Podravki, tako da u ričko tržište krenuo je 2005. nekim kategorijama bilježimo na području države New York, pad prodaje. Što se tiče poziciposebno Manhattana, a 2006. je na tržištu, Podravka je lider osnovana je i vlastita kompa- u kategoriji ledenih čajeva, dok nija Jana North America. Na u ostalima uglavnom drži drutom tržištu, kao i na svim osta- gu poziciju na tržištu. Njihov lim izvoznim tržištima, Jana je tržišni udio raste u kategoriji pozicionirana kao “premium izvorskih voda i ledenih čajeva, brand”, kažu u kompaniji. Od dok su u ostalim kategorijama 1. rujna prošle godine Jana se u na otprilike istoj razini kao i goSAD-u nalazi na policama Kro- dinu prije.

20

Podravka je sa svojim brendovima na drugom mjestu, odmah iza Agrokora

Na Jamnicu otpada 90 posto od ukupnoga hrvatskog izvoza

trgovina &prodaja ožujak ‘11.

21

potrošači

Treba smanjiti PDV PDV treba sniziti jer više od trećine primanja odlazi na hranu, a Hrvatska je osim toga među tri europske zemlje s najvišom stopom poreza Piše: Božica Babić

M

inistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora dvodnevnim savjetovanjem obilježili su ovogodišnji Dan potrošača (15. ožujka), stavljajući naglasak na informiranje i edukaciju potrošača. “Prilagodba hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini Europske unije, što je sadržaj i Poglavlja 28., samo je prvi korak u provedbi zaštite potrošača”, naglasio je Jean-Marie Moreau iz Delegacije Europske unije u Hrvatskoj.

IZAZOV TRGOVCIMA Podsjetio je i na stav EU da pravila o zaštiti potrošača nisu konstanta, već se stalno usavršavaju, stoga će uskoro biti revidirana i direktiva o općoj sigurnosti proizvoda kako bi se dobio učinkovitiji pravni okvir

Zaključci skupa

1.

Ministarstvo gospodarstva aktivno će provoditi edukaciju i informiranje potrošača, ali i svih ostalih sudionika u provedbi politike zaštite potrošača. Podupirat će javne kampanje o zaštiti prava i ekonomskih interesa potrošača.

HGK i HOK zalagat će se za stvaranje ravnoteže između interesa gospodarskih subjekata i potrošača na tržištu kao i za djelotvornu zaštitu potrošača te za unapređenju zakonodavstva.

Uvest će se pojednostavljenje postupka reklamacije radi pružanja jasnih uputa potrošačima kako bi bilo što manje nesporazuma u provedbi politike zaštite potrošača.

2.

3.

za sigurnost potrošača. Ljerka Puljić, predsjednica udruženja trgovine pri HGK-a, posebno je naglasila sve žešću konkurenciju u maloprodaji s kojom na tržište dolaze i novi standardi, a s njima i troškovi za koje domaća trgovina nije imala potreban vremenski okvir za prilagođivanje.

Strani trgovački lanci koji su ušli na hrvatsko tržište najbolje su organizirani lanci, s najmanjim maržama i najefikasnijim sustavima. To predstavlja stalan i velik izazov domaćoj trgovini, osobito malim trgovcima, kazala je Puljić te dodala kako istraživanja trendova ponašanja potrošača svjedoče da su potrošači cjenovno orijentirani i sve više svjesni svoga značenja za trgovačke i proizvodne tvrtke.

O zakonskom okviru koji regulira postupke reklamacija na skupu je govorio Marko Baretić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Upozorio je da su sva nastojanja usmjerena na to kako izaći ususret interesima potrošača. Bare-

tić smatra da je takav pristup u osnovi pogrešan jer koncepcija zaštite potrošača polazi od toga da “potrošači dobiju pravedan udio u razvoju tržišnoga gospodarstva, a ne pravo pod svaku cijenu”. ŠUMA PROPISA Vedrana Filipović-Grčić iz Državnog inspektorata priznala je teškoće s kojima se trgovci sučeljavaju u šumi propisa, uključujući i prava na zaštitu potrošača.

S njom se složio i Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri HOK-u.

“U šumi nepotrebnih propisa i paralelnoj nadležnosti više ministarstava za jedno područje posebno je teško poslovati malim trgovcima”, ističe Vukelić, koji apelira da se u situaciji kada više od 30% kućnog proračuna odlazi na hranu preispita mogućnost smanjivanja PDV-a.

Naime, Hrvatska je među tri europske zemlje s najvišom stopom poreza.

Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri HOK-u i Ljerka Puljić, predsjednica Udruženja trgovine pri HGK na savjetovanju o zaštiti potrošača trgovina &prodaja ožujak ‘11.

22