Tržišna snaga

Page 1

Prihod iNE izNosio jE 3,3 milijardE Eura, dok je NIS oStvarIo tek 1,6 mIlIjardI eura, obje Su kompaNIje u StraNom vlaSNIštvu

ufokusu četvrtak, 22. prosinca 2011. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

9

Usporedba Dok na hrvatskoj ljestvici dominiraju trgovci, na srpskoj dominiraju naftne kompanije i proizvodnja

Dva različita razvojna puta 2

hrvatskom regulatoru tržišnog nadmetanja ne samo prigovorili već digli i tužbu zbog nelojalnih postupaka konkurencije za prošlu su godinu sa 188 milijuna eura prihoda sjeli na 46. mjesto ljestvice, dok su istodobno na znatno brojnijem potrošačkom tržištu Srbije ostvarili prihod u visini od 164 milijuna eura, što je bilo dosta za 42. poziciju.

BOŽICA BABIĆ

bozica.babic@poslovni.hr

Na ljestvici 50 najvećih hrvatskih tvrtki, složenoj na temelju prihoda ostvarenoga u 2010., najbrojnija je skupina tvrtki registriranih za maloprodaju, na srpskoj ljestvici ih je svega šest

D

vije hrvatske željezare već godinama prolaze kalvariju, splitska odavno ne posluje, a sisačka upravo ide istim tragom. Za razliku od tih tragičara u Smederevu U.S. Steel Serbia sigurno gazi u budućnost. S potencijalom američkog vlasnika i sa 783 milijuna eura prihoda ta se tvrtka u 2010. uvrstila među pet najboljih srpskih kompanija. Ova je ilustracija zapravo svojevrsno svjedočanstvo o paralelnom, no potpuno različitom razvoju dva susjedna gospodarstva tijekom minulih 20 godina nakon osamostaljivanja njihovih matičnih država. Naime, na ljestvici 50 najvećih hrvatskih tvrtki složenoj na temelju prihoda ostvarenoga u 2010. najbrojnija je skupina tvrtki registriranih za maloprodaju, čak ih je 12, dok ih je istodobno na srpskoj ljestvici tek šest. Hrvatski lider među trgovcima Konzum sa 1,7 milijardi eura prihoda drugi je na ljestvici najvećih lokalnih poduzetnika, dok je Delta Maxi 2010. zaključila sa 0,74 milijarde eura, što je bilo dostatno tek za petu poziciju na ljestvici uspješnih srpskih poduzetnika.

Raznolike kompanije

Na hrvatskoj ljestvici najvećih 50 kompanija uz brojnu skupinu trgovaca našle su se po osnovnom biznisu vrlo raznolike tvrtke. Ima ih iz naftnog i elektroenergetskog sektora, telekomunikacija, prehrambene industrije, farmacije, IT industrije, brodogradnje, tekstilne... Predstavnici gotovo dvadesetak djelatnosti koje se, uz iznimku pet-šest tvrtki koje su u portfelju države, uglavnom više mogu svrstati u uslužne djelatnosti. Među najvećih 50 srpskih tvrtki dominiraju pak one koje se bave naftnim derivatima, plinom ili proizvodnjom i distribucijom elektroenergije, ukupno ih je čak 16. Međutim, iako i hrvatska Ina i srpski NIS predvode ljestvice najuspješnijih poduzetnika na svojim tržištima, razlika je golema. Prihod Ine iznosio je gotovo 3,3 milijarde eura, dok je NIS ostvario tek 1,6 milijardi eura. No u društvu uspješnih u Srbiji su opstali i predstavnici teške industrije poput Rudnika bakra Kolubara, pirotskog Tigra s proizvodnjom guma te dvije kompanije iz Bora u čijim se pogonima proizvode i prerađuju bakar i ostale rude. Od “teškaša” u Hrvatskoj su se na ljestvicu upisali Uljanik, Petrokemija, Dalekovod i Končar Energetski Transformatori. Premda je Hrvatska za razliku od Srbije izgradila znatno više kilometara suvremenih autocesta, tvrtka koja njima upravlja, HAC, imala je 148 milijuna eura prihoda i bila tek 48, dok se tvrtka JP Putevi Srbija sa 321 milijun eura prihoda našla na 18 poziciji lokalnog rangiranja. Gotovo ista poredba odnosi se i na državne tvrtke koje upravljaju željezničkim prometom. Hrvatske željeznice sa 197 milijuna eura bile su 41., dok su Željeznice Srbije izborile 21. poziciju sa 246 milijuna eura. Hrvati pak, prepoznatljivi kao ljubitelji telefoniranja, u teleko-

među top 50 hrvatSkIh tvrtkI NjIh četIrI Imale Su Prihod vEći od milijardu Eura, u SrbIjI Su u toj grupacIjI dvIje tvrtke

munikacijskom segmentu nesporno drže primat. Hrvatski telekom ostvario je 1,2 milijarde prihoda i našao se na četvrtome mjestu najvećih tvrtki na matičnom tržištu, dok ga je Telekom Srbija rangiranjem pretekao, na trećem je mjestu lokalnog tržišta, ali sa znatno manjim prihodom, svega 833 milijuna eura.

Prehrana

Čak ni uz potporu Telenora, s prihodom od 328 milijuna eura, srpske tvrtke ne ugrožavaju hrvatske konkurente iz branše jer je Vipnet imao prihod u visini 451 milijun eura. Ljestvica uspješnih srpskih poduzetnika na određen način je pomalo znakovita. Naime, opovrgava sliku da je Srbija prepoznatljiva po svojoj poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji. Tako barem svjedoče dostupni podaci. Među 50 prvoplasiranih našlo se tek šest kompanija iz te branše. Najbolje pozicionirana je novosadska Victoria Logistic na 14. mjestu sa 350 milijuna eura. Tvrtka organizira i ugovara primarnu poljoprivrednu proizvodnju uljane repice, pšenice, soje, suncokreta i šećerne repe u suradnji sa 400 zadruga i 25.000 poljoprivrednih proizvođača. Sljedeća iz te branše je mliječna industrija Imlek sa 177 milijuna eura prihoda, dok ljestvicu na 50. poziciji zaključuje Todorićev Dijamant, tvornica ulja iz Zrenjanina, koja je lani imala 139 milijuna eura prihoda. Na ljestvici hrvatskih uspješnica svoje je mjesto našlo više prehrambenih tvrtki. Niz predvodi Vindija sa 372 milijuna eura, što ju je svrstalo na 15. mjesto ljestvice, no tu su i Podravka, Dukat, PIK Vrbovec te Belje i Koka. I u segmentu farmaceutike hrvatska Pliva sa 372 milijuna eura prihoda bježi Hemofarmu koji je prošlu godinu

visina prihoda Igra brojki Među Top 50 hrvatskih tvrtki njih četiri imale su prihod veći od milijardu eura, u Srbiji su u toj grupaciji dvije tvrtke. Prihod do 200 milijuna eura veže se uz 21 srpsku kompaniju, dok je u Hrvatskoj u tom razredu bilo 10 tvrtki. Glavnina hrvatskih tvrtki svrstala se između 200 i 400 milijuna eura, srpskih do 300 milijuna. Prihod veći od 400 milijuna eura 2010. u Srbiji je imalo 10, a u Hrvatskoj 13 kompanija.

Državne tvrtke

zaključio sa 204 milijuna eura i jedini je iz te branše rangiran, dok je na hrvatskoj ljestvici uz Plivu još i Medika, čiji je prihod lani bio 278 milijuna te Phoenix Farmacia sa 265. Premda su predstavnici tvrtke Philip Morris

Na srpskoj ljestvici nema prodavatelja vozila FotolIa

Na hrvatskoj ljestvici našlo se više tvrtki iz državnog portfelja čijih pandana nema među rangiranim srpskim poduzetnicima. Najvišu 19. poziciju sa 302 milijuna eura drže Hrvatske šume. Slijede Hrvatska pošta sa 229 milijuna eura, Hrvatska radiotelevizija sa 200 te Croatia Airlines sa 190 milijuna eura prihoda. Znakovito je da među 50 srpskih tvrtki nema nijednog trgovca, odnosno dilera motornim vozilima, dok se na hrvatskoj ljestvici za poziciju izborio PZ Auto ostvarivši lani 192 milijuna eura, što ga je smjestilo na 44 poziciju. S druge pak strane na hrvatskoj ljestvici nema proizvođača napitaka, a u Srbiji među 50 najboljih uvrstila se na 38. mjesto Coca-Cola s prihodom 168 milijuna eura. v


ufokusu 10

u sekTOru biljna i sTOčarska prOizvOdnja hrvaTska kOmpanija belje ima prihOd od 191,9 milijuna eura

četvrtak, 22. prosinca 2011. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Hrvatske kompanije bolje u uslugama, Analiza sektora Srbija je po općim geografskim pokazateljima veće tržište od Hrvatske, ali hrvatske tvrtke su u većini sektora uspješnije

asdas iasdi aso do asd aso daoi ao saidosa oas FOTO

2

STJEPAN ŠKRAMIĆ

stjepan.skramic@poslovni.hr

Bez ulaska u dublju analizu vidimo da hrvatske kompanije u usporedbi sa srpskima stoje vrlo dobro; unatoč manjem tržištu i gospodarskoj krizi hrvatske se kompanije mogu pohvaliti dobrim rezultatima

H

prOmO

rvatska i Srbija gospodarski su dvije uvelike različite zemlje, no iako su tržišta različita, pa donekle i gospodarski običaji, zbog zajedničkog razvoja u prošlosti njihovi se industrijski sektori mogu uspoređivati. Srbija je prema općim geografskim pokazateljima veće tržište od Hrvatske: ona prema popisu stanovništva iz 2002. godine ima 7,5 milijuna stanovnika, oko tri milijuna više od Hrvatske. Srpskom gospodarstvu, međutim, na ruku nisu išle gospodarske sankcije Ujedinjenih naroda od 1992. do 1995., situaciju su dodatno za poduzetnike zakomplicirali NATO-ovi zračni na-

padi 1999., a na sve to treba dodati i gubitak tržišta u zemljama bivše Jugoslavije. Iako je nakon 2000. godine ekonomski rast ubrzan – iznosio je 6,3 posto – Srbija ima visok uvozno-izvozni deficit i visoke dugove. Nije stoga čudno što je njezin BDP ispod razine onoga iz 1990., a usporedba hrvatskih i srpskih industrijskih sektora te najvećih poduzeća u 2010. godini to zorno pokazuje.

Samo dvije iz Srbije

Ako počnemo s analizom od primarnih gospodarskih djelatnosti, već u njima vidimo velike razlike. Tako u sektoru biljna i stočarska proizvodnja hrvatska kompanija Belje ima prihod od 191,9 milijuna eura, a najveća srpska kompanija u istoj djelatnosti, PKB Korporacija, 38,9 milijuna eura. Štoviše, ako napravimo usporednu tablicu najvećih kompanija iz Hrvatske i Srbije u tom sektoru, vidjet ćemo da su među prvih deset samo dvije iz Srbije. Zanimljiv je i odnos prihoda među kompanijama. Dok su prve dvije kompanije, Belje i Koka, relativno blizu mjereno prihodima, velika razlika nastu-

pa već na trećem mjestu. Tako Belje ima čak četiri puta veći prihod od treće kompanije na popisu, Kutjeva d.d., a zatim se prihodima do desetog mjesta polako smanjuju. U djelatnosti “Proizvodnja prehrambenih proizvoda” hrvatska Vindija ima prihod od 371,3 milijuna eura, a prva srpska na top 10, Imlek Beograd, 176,8 milijuna eura. Među deset najvećih u proizvodnji hrane nalaze se samo tri srpske kompanije – Imlek Beograd, Sojaprotein i Dijamant – a ostala su mjesta zauzela imena poput Podravke, Dukata, PIK-a Vrbovec, Leda, Mesne industrije braće Pivac i Zvijezde. U toj djelatnosti distribucija prihoda, odnosno njihov odnos od prvog do desetog mjesta, a zanimljiva je i gospodarska distribucija: sve tri srpske kompanije sa sjevera su zemlje, a u Hrvatskoj je vidljivo da među deset najvećih nema kompanija iz Slavonije. U trgovini na malo briljira hrvatski Konzum: on je imao 1,7 milijardi eura prihoda, a iza njega je beogradska Delta sa 741 milijun prihoda. U tom su sektoru samo tri srpske kompanije među prvih deset, i to sa znatno ma-

USPJEH SAPONIJE NA TRŽIŠTU SRBIJE S

aponia je i u 2011. godini poslovala stabilno, uz zadržavanje kontinuiteta rasta tako da ovu godinu završava s rastom realizacije od ukupno 9%. Za poslovanje tvrtke izuzetno je važan rast prodaje na izvoznim tržištima, na kojima je ostvaren rast od čak 15% u odnosu na 2010. godinu. Izvoznom orijentacijom Saponije promijenjena je struktura prodaje koja je sada 52:48 u korist izvoza. Naime, saponijski tim koji definira strategiju nastupa na izvoznim tržištima procijenio je koja su tržišta važna u smislu mogućnosti rasta te su tako usmjeravane marketinške i trade aktivnosti. Najvažnije izvozno tržište u strukturi Saponije i dalje je Bosna i Hercegovina koja i ove godine bilježi rast realizacije zahvaljujući visokom tržišnom udjelu većine Saponijinih brendova te kvalitetnoj distribuciji. Kako ističe članica Uprave za komercijane poslove Dajana Mrčela, za poslovanje Saponije posljednjih je godina zanimljivo srbijansko tržište koje je zbog blizine i poznatosti Saponijinih brendova, ali i zbog veličine ukupnog tržišta ocijenjeno kao tržište s velikim potencijalom. Upravo u posljednje dvije godine, obilježene epitetom kriznih, Saponia je uspjela vlastitim snagama i uz potporu kvalitetnog distributera “Alca” ostvariti udvostručenje prometa, a u 2011. ostvarit će rast

od 85% u odnosu na prethodnu godinu te je Srbija, u strukturi izvoza Saponije, na drugome mjestu. Dobrom rezultatu svakako su pridonijeli projekti lansiranja novih proizvoda, posebno linija Natural-sensitive koja je imala izuzetno pozitivan odjek na tržištu Srbije te brojne trade i marketinške aktivnosti na brendovima Ornel, Arf i Rubel. Uz podršku medijske kampanje organizirana je i nacionalna nagradna igra s brendovima Faks helizim i Rubel, koju su potrošači, već tradicionalno, dobro prihvatili. Unatoč visokom indeksu rasta u Saponiji ne očekuju manje ni u 2012. godini. I dalje je Srbija u fokusu prodajnih i marketinških aktivnosti te se očekuje daljnje povećanje tržišnih udjela. Spremno se očekuju i sve najave o ulasku novih trgovačkih lanaca, kao i eventualna preuzimanja i preslagivanja

na maloprodajnoj sceni u Srbiji. Karakteristika srbijanskoga maloprodajnog tržišta je znatno veća disperziranost trgovine u odnosu na hrvatsko tržište, a posebice u odnosu na Sloveniju, koja je također jedno od naših izvoznih tržišta i koja se znatno približila standardima Europske unije gdje se glavnina maloprodajnog prometa odvija preko nekolicine najvećih trgovaca. Slika srbijanskoga maloprodajnog tržišta pokazuje velik značaj tradicionalne trgovine koja ima vrlo visok udio od oko 50%. Među njima ima regionalno prisutnih lanaca – Idea/Konzum, Delhaize/Delta Maxi, Mercator/ Rodić, Metro, DM, Veropoulos, KTC, kao i nekoliko jakih lokalnih trgovaca Dis, Univerexport, Lilly. Saponia preko svojeg distributera tvrtke Alca iz Beograda surađuje sa svim većim kupcima na tržištu Srbije.


11

TRŽIŠNA SNAGA HRVATSKE I SRBIJE HrvatSkI LIdEr mEđu trgovcIma Konzum sa 1,7 milijardi eura PrIHoda drugI jE na LjEStvIcI najvEćIH LokaLnIH PoduzEtnIka

srpske u proizvodnji njim prihodima. U sektoru farmaceutike srpske kompanije već bolje stoje: prva je Pliva Hrvatska, a onda slijede srpski Hemofarm i Galenika, dok se na petome mjestu nalazi Zdravlje iz Leskovca. Pliva je kompanija s daleko najvećim prihodima od 372,3 milijuna eura (valja napomenuti da je među deset najvećih i Pliva farmaceutika čiji se prihodi bilježe odvojeno), drugi Hemofarm imao je 204,3 milijuna, a treća Galenika 91,5 milijuna eura.

Dominacija hotelijera

No zatim dolazi sektor “Proizvodnja metala”, a tu Srbija odlično stoji. Među deset najvećih kompanija, samo su dvije iz Hrvatske. To su TLM – TVP iz Šibenika sa 132,3 milijuna eura prihoda i CMC Sisak sa 72 milijuna eura. No ovdje valja reći da je kompanija CMC koja je vlasnik sisačke tvrtke odlučila povući se, pa tako na popisu najvećih ostaje samo TLM. Uvjerljivo prva kompanija je U.S. Steel Srbija sa 783,2 milijuna eura, a već druga kompanija, Rudarsko-topioničarski basen – Grupa topionica i rafinacija bakra, ima samo 170 mil. eura prihoda. Telekomunikacije su vrlo propulzivna djelatnost u svijetu, pa tako i u regiji te se u tom sektoru vidi isprepletnost kompanija. Od prvih deset pet je iz Srbije, a pet iz Hrvatske. Tako se na prvome mjestu

građevina Hrvatska i dalje bolja Građevinarima već neko vrijeme ne cvatu ruže, no i u tom sektoru hrvatske kompanije bolje stoje. Na prvom je mjestu Zagorje-tehnobeton sa 155 mil. eura prihoda, dok je srpski Inter-kop ostvario 74,4 milijuna. U toj su kategoriji samo dva srpska poduzeća, no zato je poduzeće JP putevi Srbija apsolutni prvak u niskogradnji s prihodom od 321,3 milijuna, a zagrebački Dalekovod na drugome mjestu imao je daleko manje, 214,8 milijuna eura. No Hrvatskoj za utjehu, osim prvoplasiranoga među deset najvećih nema više nijedne srpske kompanije.

našao Hrvatski telekom sa 1,1 mlrd. eura prihoda, a zatim Telekom Srbija sa 833 milijuna, hrvatski Vipnet sa 451,5 mil., Telenor iz Beograda, a i na ostalih pet mjesta izmjenjuju se kompanije iz obje zemlje. Vrlo je slična situacija u informatičkom sektoru u kojem su četiri kompanije iz Srbije i šest iz Hrvatske. Iz analize valja izuzeti hotelijere koji apsolutno dominiraju, no hrvatski položaj je toliko povoljan za turizam da tu srpske kompanije teško mogu zaći među prvih 10. v

HrvatsKe željeznice Sa 197 mILIjuna Eura Su 41., dok Su ŽELjEznIcE SrbIjE IzborILE 21. PozIcIju Sa 246 mILIjuna Eura

Za svako tržište treba se drukčije pripremiti Inozemstvo Kad se posluje u drugoj zemlji, na umu valja imati niz lokalnih običaja, kažu u Ini

N

ajveća hrvatska naftna kompanija Ina već je niz godina prisutna u zemljama u okruženju, a njihova su iskustva s poslovanjem u inozemstvu na zadovoljavajućoj razini, ističu u kompaniji. “Pri tome svakako želimo napomenuti da nam je bosansko-hercegovačko tržište primarno u fokusu. Tako podaci za ovu godinu pokazuju da smo povećali prodaju za 30 posto na tom tržištu u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rezultat je to intenziviranih aktivnosti vezanih uz samu prodaju kao i činjenice da smo BiH tržištu ponudili visokokvalitetna Euro V goriva iz vlastite proizvodnje te time unaprijedili kvalitetu goriva na tom tržištu i samim time pridonijeli učvršćivanju naše tržišne pozicije”, kažu u Ini. Na pitanje što je bitno pri poslovanju u drugoj zemlji u Ini objašnjavaju: “U poslovanju bilo gdje u inozemstvu bitno je imati na umu čitav sklop faktora koji može utjecati na kompaniju, što uključuje političko-

Inin fokus na tržištu BiH

PIXSELL

ekonomsku situaciju u svakoj pojedinačnoj sredini, ali i tržišne okolnosti, stupanj razvoja tržište, konkurenciju i ponudu na tržištu te drugo. U tom smislu možemo ocijeniti da je poslovanje u nama okolnim zemljama blisko uvjetima kakvi su i na našem tržištu, no da svakako treba voditi računa o specifičnostima svake zemlje. v


ufokusu

kompanije&tržišta

12 12

četvrtak, 22. prosinca 2011. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

četvrtak, 22. prosinca 2011. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Na listi uspješNica svoje mjesto Našlo je više prehrambeNih tvrtki, Niz predvodi viNdija sa 372 mil. eura prihoda

hrvatska RANG hRV UKUP

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50.

1. 2. 3. 5. 8. 13. 14. 15. 16. 18. 20. 21. 22. 25. 26. 28. 35. 36. 38. 39. 40. 42. 43. 44. 45. 46. 48. 49. 51. 52. 54. 55. 56. 58. 59. 60. 61. 66. 67. 68. 69. 71. 75. 76. 77. 79. 81. 83. 85. 86.

OSNOVNI PODACI

OSNOVNI FINANCIJSKI POKAZATELJI

NAZIV POSLOVNOG SUBJEKTA

poslovni prihodi (000 €) INA 3,291.348 KONZUM 1,725.266 hRVATSKA ELEKTROPRIVREDA 1,693.725 hRVATSKI TELEKOM 1.131.121 PRIRODNI PLIN 805.331 hEP-PROIZVODNJA 544.787 hEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA 518.204 OMV hRVATSKA 507.118 ZAGREBAČKI hOLDING 506.271 ULJANIK BRODOGRADILIŠTE 460.603 VIPNET 451.476 TISAK 406.641 MERCATOR - h 405.984 PLIVA hRVATSKA 372.260 VINDIJA 371.321 PLODINE 362.075 PETROKEMIJA 310.395 METRO CASh & CARRY 310.235 hRVATSKE ŠUME 302.341 KAUFLAND hRVATSKA 300.787 LIDL hRVATSKA 286.153 EURO PETROL 277.728 MEDIKA 273.758 PhOENIX FARMACIJA 264.931 ORBICO D.O.O. 264.801 PODRAVKA 252.560 DUKAT 237.603 M SAN GRUPA 228.621 hP-hRVATSKA POŠTA 228.003 AGROKOR-TRGOVINA 222.953 BOXMARK LEAThER 219.277 DM-DROGERIE MARKT 218.169 SPAR hRVATSKA 217.364 DALEKOVOD 214.883 PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA 212.264 MEDICAL INTERTRADE 209.198 TDR 207.621 BRODOSPLIT - BRODOGRADILIŠTE 200.725 hRVATSKA RADIOTELEVIZIJA 200.364 BILLA 197.767 hŽ INFRASTRUKTURA 196.509 hEP OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA 194.418 BELJE 191.879 P. Z. AUTO 191.774 CROATIA AIRLINES 190.309 PhILIP MORRIS ZAGREB 187.826 KONČAR ENERGETSKI TRANSFOR. 179.482 hRVATSKE AUTOCESTE 178.724 TOMMY 175.713 KOKA PER. PREh. INDUSTRIJA 172.880

neto dobit (000 €) 242.551 56.658 135.437 255.848 - 47.323 58.849 11.685 6.959 - 68.244 4.542 76.474 - 2.135 - 8.759 76.179 3.527 4.482 - 18.681 12.533 3.230 - 11.545 - 3.622 5.279 2.531 760 348 1.500 14.430 2.976 4.145 - 2.053 - 162 11.756 - 15.179 555 11.078 4.181 50.567 - 58.545 2.145 - 10.247 - 2.657 16.414 - 8.687 2.583 - 21.488 1.446 32.166 0 1.765 1.965

broj zaposlenih 9.507 11.267 414 5.773 29 2.269 9.185 60 11.789 2.007 961 3.310 3.337 1.804 1.054 2.368 2.371 966 8.404 1.747 1.220 417 343 287 509 3.630 1.349 110 10.108 54 2.705 1.008 1.782 1.438 1.466 392 538 2.655 3.302 1.801 6.896 1.225 2.088 128 1.077 111 503 2.785 1.368 1.728

ukupna imovina (000 €) 4,091.477 1,070.424 3,759.249 1,840.546 261.106 1.390.428 1.991.051 189.321 2,882.273 249.310 398.910 135.125 519.093 647.090 286.255 330.488 207.724 142.117 306.491 240.554 367.772 113.067 219.043 190.320 76.794 402.982 204.589 122.461 174.424 76.440 139.901 52.149 161.373 308.668 125.271 142.464 318.687 219.648 149.120 87.259 1.441.839 652.740 452.939 54.745 214.034 35.765 152.150 6.056.303 67.489 150.503

vlastiti kapital (000 €) 1,697.353 290.871 2,693.479 1,516.632 - 107.456 47.313 9.624 114.236 843.935 9.562 250.757 53.059 231.030 572.759 89.167 41.649 89.001 93.707 174.243 140.208 298.163 44.478 41.067 18.731 5.491 158.303 121.668 34.394 72.532 5.882 58.897 31.833 16.243 92.083 41.181 9.711 199.632 - 504.422 47.412 - 12.386 831.856 16.202 145.639 13.193 19.038 2.022 62.458 3,104.354 3.793 71.535

ukupne obveze (000 €) 2,394.123 779.553 1,065.771 323.914 368.562 1,343.115 1,981.428 75.085 2,038.338 239.748 148.153 82.065 288.062 74.330 197.088 288.839 118.722 48.410 132.247 100.346 69.609 68.589 177.977 171.589 71.303 244.679 82.921 88.067 101.892 70.558 81.003 20.316 145.129 216.585 84.090 132.753 119.055 724.070 101.708 99.645 609.983 636.539 307.300 41.552 194.997 33.742 89.692 2,951.949 63.695 78.968

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI neto profit. prinos marža ROA na kapital (%) (%) (%) 7,37% 5,93% 14,29% 3,28% 5,29% 19,48% 8,00% 3,60% 5,03% 22,62% 13,90% 16,87% -5,88% -18,12% 44,04% 10,80% 4,23% 124,38% 2,25% 0,59% 121,41% 1,37% 3,68% 6,09% -13,48% -2,37% -8,09% 0,99% 1,82% 47,51% 16,94% 19,17% 30,50% -0,53% -1,58% -4,02% -2,16% -1,69% -3,79% 20,46% 11,77% 13,30% 0,95% 1,23% 3,96% 1,24% 1,36% 10,76% -6,02% -8,99% -20,99% 4,04% 8,82% 13,37% 1,07% 1,05% 1,85% -3,84% -4,80% -8,23% -1,27% -0,98% -1,21% 1,90% 4,67% 11,87% 0,92% 1,16% 6,16% 0,29% 0,40% 4,06% 0,13% 0,45% 6,33% 0,59% 0,37% 0,95% 6,07% 7,05% 11,86% 1,30% 2,43% 8,65% 1,82% 2,38% 5,72% -0,92% -2,69% -34,90% -0,07% -0,12% -0,28% 5,39% 22,54% 36,93% -6,98% -9,41% -93,45% 0,26% 0,18% 0,60% 5,22% 8,84% 26,90% 2,00% 2,93% 43,06% 24,36% 15,87% 25,33% -29,17% -26,65% 11,61% 1,07% 1,44% 4,52% -5,18% -11,74% 82,73% -1,35% -0,18% -0,32% 8,44% 2,51% 101,31% -4,53% -1,92% -5,96% 1,35% 4,72% 19,58% -11,29% -10,04% -112,87% 0,77% 4,04% 71,51% 17,92% 21,14% 51,50% 0,00% 0,00% 0,00% 1,00% 2,62% 46,53% 1,14% 1,31% 2,75%

POKAZATELJI SOLVENTNOSTI omjer financijs. duga i vlast. poluga kapitala.(x) (x) 1,41 2,41 2,68 3,68 0,40 1,40 0,21 1,21 -3,43 -2,43 28,39 29,39 205,89 206,89 0,66 1,66 2,42 3,42 25,07 26,07 0,59 1,59 1,55 2,55 1,25 2,25 0,13 1,13 2,21 3,21 6,94 7,94 1,33 2,33 0,52 1,52 0,76 1,76 0,72 1,72 0,23 1,23 1,54 2,54 4,33 5,33 9,16 10,16 12,98 13,98 1,55 2,55 0,68 1,68 2,56 3,56 1,40 2,40 12,00 13,00 1,38 2,38 0,64 1,64 8,93 9,93 2,35 3,35 2,04 3,04 13,67 14,67 0,60 1,60 -1,44 -0,44 2,15 3,15 -8,05 -7,05 0,73 1,73 39,29 40,29 2,11 3,11 3,15 4,15 10,24 11,24 16,68 17,68 1,44 2,44 0,95 1,95 16,79 17,79 1,10 2,10

POKAZATELJI PRODUKTIVNOSTI produktiv. efikasnost obrtaj 000 €/ 000 €/ uk. imov. zaposl. zaposl. (x) 346 26 0,80 153 5 1,61 4.091 327 0,45 196 44 0,61 27.770 - 1.632 3,08 240 26 0,39 56 1 0,26 8.452 116 2,68 43 -6 0,18 229 2 1,85 470 80 1,13 123 -1 3,01 122 -3 0,78 206 42 0,58 352 3 1,30 153 2 1,10 131 -8 1,49 321 13 2,18 36 0 0,99 172 -7 1,25 235 -3 0,78 666 13 2,46 798 7 1,25 923 3 1,39 520 1 3,45 70 0 0,63 176 11 1,16 2.078 27 1,87 23 0 1,31 4.129 - 38 2,92 81 0 1,57 216 12 4,18 122 -9 1,35 149 0 0,70 145 8 1,69 534 11 1,47 386 94 0,65 76 - 22 0,91 61 1 1,34 110 -6 2,27 28 0 0,14 159 13 0,30 92 -4 0,42 1.498 20 3,50 177 - 20 0,89 1.692 13 5,25 357 64 1,18 64 0 0,03 128 1 2,60 100 1 1,15

Poredak po sektorima

Građevina

Proizvodnja metala

SEKTOR

RANG (hR) 4. 37. 77. 71. 79. 134. 107. 160. 211. 300. 59. 96. 97. 96. 132. 148. 153. 121. 165. 178.

RANG TOTAL 9. 90. 131. 165. 183. 234. 249. 353. 454. 658. 104. 170. 173. 224. 230. 263. 270. 280. 292. 323.

NAZIV POSLOVNOG SUBJEKTA

ZEMLJA

U.S. STEEL SERBIA RUDARSKO-TOPIONIČARSKI BASEN TLM - TVP IMPOL SEVAL VALJAONICA BAKRA SEVOJNO CMC SISAK FBC A.D. MAJDANPEK KONCERN FARMAKOM M.B. ŠABAC JEEP COMMERCE GRAND D INŽENJERING ZAGORJE-TEhNOBETON TEhNIKA MUCIĆ & CO INTER-KOP KAMGRAD STIPIĆ GRUPA STRABAG OGRANAK SAVA MOST GRAĐEVIN. GRADNJA PROJEKTGRADNJA

SRBIJA SRBIJA HRVATSKA SRBIJA SRBIJA HRVATSKA SRBIJA SRBIJA SRBIJA SRBIJA HRVATSKA HRVATSKA HRVATSKA SRBIJA HRVATSKA HRVATSKA HRVATSKA SRBIJA HRVATSKA HRVATSKA

POSLOVNI PRIhODI (000 €) 783.236 169.943 132.319 106.960 91.614 72.014 69.185 47.098 37.570 25.754 154.945 103.108 99.810 74.446 64.860 63.853 63.853 60.598 58.549 51.925

NETO DOBIT (000 €) - 145.718 10.305 - 14.835 2.380 515 - 58.345 120 5079 340 85 2.742 2.159 3.107 1.142 85 458 458 1297 1006 1470

BROJ UKUPNA VLASTITI ZAPOSLENIh IMOVINA (000€) KAPITAL (000 €) 5400 637.981 - 181.778 1727 143.739 - 2.657 605 146.605 24.920 579 65.128 15.539 946 108.757 50.685 1.002 146.800 - 103.916 440 40.309 5.384 338 44.693 15.882 243 45.917 3.965 45 17.523 7.427 886 148.317 33.976 1213 165.722 45.537 179 47.024 10.036 1085 100.094 11.647 211 88.428 € 6.249 301 49.991 25.570 301 49.991 25.570 3 21.819 1.122 640 45.799 16.645 546 88.178 3.624

UKUPNE OBVEZE (000 €) 819.759 146.396 121.685 49.589 58.072 250.716 34.925 28.811 41.952 10.096 114.340 120.185 36.989 88.448 82.179 24.422 24.422 20.697 29.154 84.554


četvrtak, 22. prosinca 2011.

kompanije &tržišta 13 TRžišna snaga hRvaTske i sRbije

www.poslovni.hr

u društvu uspješnih u srbiji su opstali i predstavnici teške industrije poput Rudnika bakRa kolubaRa i piRotskog tigRa

na hrvatskoj ljestvici našlo se više tvRtki iz dRžavnog poRtfelja čijih pandana pak nema među srpskim

ONLINE

Više na www.poslovni.hr

Srbija RANG

OSNOVNI PODACI

OSNOVNI FINANCIJSKI POKAZATELJI

hRV UKUP

NAZIV POSLOVNOG SUBJEKTA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50.

NIS JP EPS BEOGRAD TELEKOM SRBIJA U.S. STEEL SERBIA DELTA MAXI JP SRBIJAGAS TERMOELEKTRANE NIKOLA TESLA YUGOROSGAZ MERCATOR-S ELEKTROVOJVODINA IDEA LUKOIL-BEOPETROL EDB VICTORIA LOGISTIC RB KOLUBARA ELEKTROSRBIJA TELENOR JP PUTEVI SRBIJE OMV SRBIJA hIP-PETROhEMIJA JP ŽELEZNICE SRBIJE C MARKET MERCATA METRO CASh & CARRY VELETABAK RUDNAP GROUP hEMOFARM TIGAR TYRES JKP BEOGRADSKE ELEKTRANE ED JUGOISTOK ENERGY FINANCING TEAM TE-KO KOSTOLAC SRBIJA KNEZ PETROL NELT CO. IMLEK BEOGRAD RUDARSKO-TOPIONIČARSKI BASEN COCA-COLA hBC - SRBIJA SWISSLION GROUP DELTA AGRAR PTP DIS PhILIP MORRIS OPERATIONS RTB BOR GRUPA-RTB BOR INVEJ EKO SERBIA SUNOKO INTERKOMERC APA SOJAPROTEIN DIJAMANT

4. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 17. 19. 23. 24. 27. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 37. 41. 47. 50. 53. 57. 62. 63. 64. 65. 70. 72. 73. 74. 78. 80. 82. 84. 90. 92. 93. 94. 95. 96. 98. 99. 100. 109. 111. 117. 118. 120.

poslovni prihodi (000 €) 1,645.774 1,096.328 833.050 783.236 741.754 720.150 598.807 482.914 458.027 402.707 389.926 364.781 352.290 350.094 348.537 338.077 328.204 321.294 303.123 280.909 245.559 228.049 222.261 215.581 205.342 205.321 204.263 203.403 195.392 194.366 193.769 192.106 189.652 182.701 178.792 176.656 169.943 167.675 166.179 164.923 164.817 164.338 164.145 162.029 161.417 152.147 151.705 143.104 140.881 139.134

neto dobit (000 €) 160.019 17.343 153.273 -145.718 18.282 8.553 3.939 19.316 7.076 -11.657 -22.824 -33.740 14.168 11.385 679 3.859 20.606 -39.558 1.099 -53.562 -165.316 6.651 6.911 4.936 6.101 8.452 -8.195 32.141 -3.387 -25.821 415 1.366 44.964 1.492 7.207 11.217 10.305 22.458 2.416 642 5.154 18.028 853 1.224 -5.482 27.397 3.219 9.716 7.688 3.318

broj zaposlenih 10.583 466 9.472 5.400 5.814 1.096 2.556 34 3.967 2.526 3.579 962 1.751 252 10.147 3.442 1.151 1.275 44 1.789 18.985 3.319 317 1.376 412 67 1.950 2.067 2.235 2.193 47 3.403 15.174 121 969 1.082 1.727 964 500 349 905 591 100 179 42 56 148 841 382 705

ukupna imovina (000 €) 1,678.958 3,650.275 1,990.246 637.981 592.175 956.643 1,080.218 125.002 470.183 553.096 237.855 231.965 432.800 190.670 833.710 516.501 461.883 1,764.307 130.176 249.410 2,122.172 170.503 48.919 128.805 41.321 190.305 395.869 146.798 256.058 302.989 21.232 610.380 324.457 17.698 106.543 168.093 143.739 120.959 45.220 199.956 75.037 192.938 329.080 289.149 84.541 170.499 110.211 213.726 161.829 178.661

vlastiti kapital (000 €) 445.683 2.623.542 1,159.206 -181.778 138.735 314.475 729.761 49.655 223.358 410.920 -12.569 -31.506 320.554 15.527 482.674 365.808 395.695 759.367 30.422 -73.629 1,176.821 59.539 6.777 69.073 6.410 45.141 189.288 80.594 45.755 116.728 1.566 371.667 213.134 4.484 67.264 92.799 -2.657 87.328 15.885 68.703 21.750 115.218 80.487 33.758 -6.741 60.705 39.089 4.554 95.699 65.840

ukupne obveze (000 €) 1,233.275 1,026.734 831.040 819.759 453.440 642.168 350.457 75.347 246.826 142.176 250.424 263.471 112.245 175.143 351.036 150.694 66.189 1,.004.940 99.754 323.039 945.351 110.964 42.142 59.732 34.911 145.165 206.581 66.204 210.303 186.261 19.666 238.713 111.323 13.213 39.279 75.294 146.396 33.630 29.335 131.252 53.287 77.720 248.593 255.391 91.282 109.794 71.123 209.172 66.130 112.822

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI neto profit. prinos marža ROA na kapital (%) (%) (%) 9,72% 9,53% 26,55% 1,58% 0,48% 71,87% 18,40% 7,70% 58,24% -18,60% -22,84% -28,49% 2,46% 3,09% 23,43% 1,19% 0,89% 32,87% 0,66% 0,36% 67,56% 4,00% 15,45% 39,72% 1,54% 1,51% 47,50% -2,89% -2,11% 74,29% -5,85% -9,60% -5,28% -9,25% -14,55% -13,58% -4,02% -3,27% 74,07% 3,25% 5,97% 8,14% 0,19% 0,08% 57,89% 1,14% 0,75% 70,82% 6,28% 4,46% 85,67% -12,31% -2,24% 43,04% 0,36% 0,84% 23,37% -19,07% -21,48% -29,52% -67,32% -7,79% 55,45% 2,92% 3,90% 34,92% 3,11% 14,13% 13,85% 2,29% 3,83% 53,63% 2,97% 14,76% 15,51% 4,12% 4,44% 23,72% -4,01% -2,07% 47,82% 15,80% 21,89% 54,90% -1,73% -1,32% 17,87% -13,28% -8,52% 38,53% 0,21% 1,96% 7,38% 0,71% 0,22% 60,89% 23,71% 13,86% 65,69% 0,82% 8,43% 25,34% 4,03% 6,76% 63,13% 6,35% 6,67% 55,21% 6,06% 7,17% -1,85% 13,39% 18,57% 72,20% 1,45% 5,34% 35,13% 0,39% 0,32% 34,36% 3,13% 6,87% 28,99% 10,97% 9,34% 59,72% 0,52% 0,26% 24,46% 0,76% 0,42% 11,67% -3,40% -6,48% -7,97% 18,01% 16,07% 35,60% 2,12% 2,92% 35,47% 6,79% 4,55% 2,13% 5,46% 4,75% 59,14% 2,38% 1,86% 36,85%

POKAZATELJI SOLVENTNOSTI omjer financijs. duga i vlast. poluga kapitala.(x) (x) 2,77 3,77 0,39 1,39 0,72 1,72 -4,51 -3,51 3,27 4,27 2,04 3,04 0,48 1,48 1,52 2,52 1,11 2,11 0,35 1,35 -19,92 -18,92 -8,36 -7,36 0,35 1,35 11,28 12,28 0,73 1,73 0,41 1,41 0,17 1,17 1,32 2,32 3,28 4,28 -4,39 -3,39 0,80 1,80 1,86 2,86 6,22 7,22 0,86 1,86 5,45 6,45 3,22 4,22 1,09 2,09 0,82 1,82 4,60 5,60 1,60 2,60 12,56 13,56 0,64 1,64 0,52 1,52 2,95 3,95 0,58 1,58 0,81 1,81 -55,09 -54,09 0,39 1,39 1,85 2,85 1,91 2,91 2,45 3,45 0,67 1,67 3,09 4,09 7,57 8,57 -13,54 -12,54 1,81 2,81 1,82 2,82 45,93 46,93 0,69 1,69 1,71 2,71

POKAZATELJI PRODUKTIVNOSTI produktiv. efikasnost obrtaj 000 €/ 000 €/ uk. imov. zaposl. zaposl. (x) 156 15 0,98 2.353 37 0,30 88 16 0,42 145 -27 1,23 128 3 1,25 657 8 0,75 234 2 0,55 14.203 568 3,86 115 2 0,97 159 -5 0,73 109 -6 1,64 379 -35 1,57 201 -8 0,81 1.389 45 1,84 34 0 0,42 98 1 0,65 285 18 0,71 252 -31 0,18 6.889 25 2,33 157 -30 1,13 13 -9 0,12 69 2 1,34 701 22 4,54 157 4 1,67 498 15 4,97 3.064 126 1,08 105 -4 0,52 98 16 1,39 87 -2 0,76 89 -12 0,64 4.123 9 9,13 56 0 0,31 12 3 0,58 1.510 12 10,32 185 7 1,68 163 10 1,05 98 6 1,18 174 23 1,39 332 5 3,67 473 2 0,82 182 6 2,20 278 31 0,85 1.641 9 0,50 905 7 0,56 3.843 -131 1,91 2.717 489 0,89 1.025 22 1,38 170 12 0,67 369 20 0,87 197 5 0,78 Izvor: Avidus

Telekomunikacije

Trgovina na malo

SEKTOR

RANG (hR) 2. 5. 8. 9. 12. 13. 12. 16. 20. 21. 4. 3. 11. 17. 74. 69. 85. 157. 223. 209.

RANG TOTAL 2. 10. 15. 19. 21. 22. 27. 28. 39. 40. 5. 7. 20. 33. 124. 163. 194. 277. 404. 450.

NAZIV POSLOVNOG SUBJEKTA

ZEMLJA

KONZUM DELTA MAXI OMV hRVATSKA MERCATOR-S TISAK MERCATOR LUKOIL-BEOPETROL PLODINE KAUFLAND hRVATSKA LIDL hRVATSKA hRVATSKI TELEKOM TELEKOM SRBIJA VIPNET TELENOR TELE2 VIP MOBILE SBB OT-OPTIMA TELEKOM NOKIA SIEMENS NETWORKS PINK INTERNATIONAL COMPANY

HRVATSKA SRBIJA HRVATSKA SRBIJA HRVATSKA HRVATSKA SRBIJA HRVATSKA HRVATSKA HRVATSKA HRVATSKA SRBIJA HRVATSKA SRBIJA HRVATSKA SRBIJA SRBIJA HRVATSKA HRVATSKA SRBIJA

POSLOVNI PRIhODI (000 €) 1,725.266 741.754 507.118 458.027 406.641 405.984 364.781 362.075 300.787 286.153 1,131.121 833.050 451.476 328.204 136.392 109.613 88.221 61.405 40.914 37.706

NETO DOBIT (000 €) 56.658 18.282 6.959 7.076 - 2.135 - 8.759 - 33.740 4.482 - 11.545 - 3.622 255.848 153.273 76.474 20.606 - 48.084 - 110.254 - 25.712 - 9.011 140 3.323

BROJ UKUPNA VLASTITI ZAPOSLENIh IMOVINA (000€) KAPITAL (000 €) 11.267 1,070.424 290.871 5814 592.175 138.735 60 189.321 114.236 3967 470.183 223.358 3310 135.125 53.059 3337 519.093 231.030 962 231.965 - 31.506 2368 330.488 41.649 1747 240.554 140.208 1220 367.772 298.163 5773 1,840.546 1,516.632 9472 1,990.246 1,159.206 961 398.910 250.757 1151 461.883 395.695 99 170.850 - 275.998 616 722.437 - 335.998 780 221.927 - 36.300 192 83.685 - 53.716 120 22.858 2.663 713 114.843 20.247

UKUPNE OBVEZE (000 €) 779.553 453.440 75.085 246.826 82.065 288.062 263.471 288.839 100.346 69.609 323.914 831.040 148.153 66.189 446.848 1,058.436 258.227 137.400 20.195 94.596 Izvor: Avidus


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.