Upravljanje energijom

POSEBAN PRILOG POSLOVNOG DNEVNIKA 29. RUJNA 2010.

Upravljanje energijom i zaštita okoliša upravljanje energijom.indd 1

27.9.2010 14:27:12

EBRD, ICF - Debt Pool i Cordiant podupiru modernizaciju rafinerijskog poslovanja Ine kreditom od 210 milijuna eura Ina – Industrija nafte d.d. je početkom rujna ove godine potpisala kredit s Europskom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od 150 milijuna eura radi podrške modernizaciji rafinerijskog poslovanja i programima unapređenja energetske učinkovitosti.

Projekt također podupiru ICF – Debt Pool sa 50 milijuna eura te Cordiant Capital Fund sa 10 milijuna eura.

Kredit ukupnog iznosa od 210 milijuna eura koristit će se za financiranje programa modernizacije rafinerijskih postrojenja, uključujući investicije usmjerene na unapređenje učinkovitosti temeljene na energetskoj reviziji koju su proveli stručnjaci EBRD-a.

Pomoći će Ini u završetku prve faze programa modernizacije rafinerijskog poslovanja, što će omogućiti proizvodnju naftnih proizvoda koji zadovoljavaju standarde kvalitete Europske unije te olakšati pristup kompaniji na tržišta EU. Unapređenje energetske učinkovitosti u rafinerijskom poslovanju primjenom najboljih raspoloživih tehnika vrlo je važna komponenta programa modernizacije. Ujedno je investicija namijenjena kao pomoć Ini u smanjenju troškova proizvodnje, podizanju učinkovitosti poslovanja te jačanju konkurentnosti kompanije na europskom tržištu.

EBRD je poznat u regiji po tome što podržava projekte koji su u skladu s najboljim praksama u području energetske učinkovitosti i koji poštuju visoke standarde zaštite okoliša, posebice tzv. zelene projekte te one koji su povezani s obnovljivim izvorima energije, a smanjuju utjecaj koji industrije mogu imati na okoliš. Modernizacija

rafinerija se uklapa u projekte ovakve vrste i do sada je najveći EBRD-ov financijski projekt u Hrvatskoj.

Osim što će podržati dugoročni održivi rast Ine, projekt će pomoći Ini da se transformira u vodećeg igrača na naftnom i plinskom tržištu jugoistočne Europe, a kao rezultat ulaganja Inin rafinerijski sustav imat će vrhunsku opremu koja će omogućiti proizvodnju proizvoda najviših europskih standarda (EURO V) te istovremeno Inu pozicionirati jasno ispred ključnih regionalnih konkurenata.

Projekt modernizacije rafinerija pokrenut je prije nekoliko godina i predstavlja gospodarski interes, ne samo Ine, već i zajednica u kojima rafinerije posluju.

Tehnologije koje se koriste pri modernizaciji odgovaraju najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima u Europi.

Do kraja 2010. godine ukupna investicija u modernizaciju će biti oko 4 milijarde kuna.

EBRD, ICF-Debt Pool and Cordiant are supporting the modernisation of refinery operations of Ina with a loan of EUR 210 million With the goal of supporting modernisation of refinery operations and programmes of improving energy efficiency, INA – Industrija nafte d.d. signed a loan contract in the amount of EUR 150 million with the European Bank for Reconstruction and Development in early September this year. The project is also supported

by ICF – Debt Pool (with EUR 50 million) and Cordiant Capital Fund (with EUR 10 million).

The loan, in the total amount of EUR 210 million, will be used for financing a programme of modernisation of refinery plants, including investments aimed at improving efficiency based on energy revision conducted by experts from the EBRD. It will help Ina in the completion of the first phase of the programme of modernisation of refinery operations, which will enable the production of oil products that

upravljanje energijom.indd 2

meet the quality standards of the European Union and facilitate Ina's access to the EU markets. Improving energy efficiency in refinery operations through the application of best available techniques is a very important component of the modernisation programme.

Also, the investment is aimed at helping Ina reduce production costs, increase efficiency of operations and strengthen the competitiveness of the company in the European market.

In the region, EBRD is known to support projects that are consistent with best practices in the area of energy efficiency and that respect the high standards of environmental protection, particularly the so-called „green projects“ and those associated with renewable energy sources, that reduce the influence that industries can have on the environment. The modernisation of Ina refineries fits into projects of this kind, and represents the biggest EBRD financial project in Croatia until now.

In addition to supporting long-term sustainable growth of Ina, the project will help the company transform into a leading player in the oil and gas market of Southeast Europe, and as a result of the investment, Ina's refinery system will have top quality equipment that will enable the production of products of the highest European standards (EURO V), and simultaneously position Ina clearly ahead of its key regional competitors.

The project of modernisation of refineries was initiated several years ago and has economic importance, not only for Ina, but also for the communities in which the refineries operate. The technologies that are used in modernisation meet the highest environmental and safety standards in Europe. By the end of 2010, the total investment in the modernisation will be nearly HRK 4 billion.

27.9.2010 14:27:51

SADRŽAJ

4

Prilika ulagačima

22 ‘Zeleni’ krediti

Obnovljivi izvori postali su, zahvaljujući državnim poticajima, primamljiva niša za investitore.

Tako je ove godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) na natječaju zaprimio već 900 projekata

Financijske institucije pronašle su svoj interes i priliku tako da banke na hrvatskom tržištu, među ostalim, sve više nude kreditne linije za gradnju niskoenergetskih kuća, ugradnju solarnih panela, sustave za filtriranje vode i postavljanje termofasade

25 Svjetski lideri

Na području energetskih politika najviše su napravile zemlje Europske unije, Japan i Brazil.

Ulaganja u obnovljive izvore rastu po godišnjoj stopi od 40 posto, a njihova godišnja vrijednost prelazi 100 milijardi dolara

7

25

Usporen tempo

Iako je prošlo pola godine otkako je uvedena zakonska obveza energetskog certificiranja zgrada, u Hrvatskoj je do sada izdano tek šest takvih certifikata iako će svi objekti koji se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing to morati učiniti najkasnije do prvog dana hrvatskog pristupanja EU

Svijet brojki

573 407 milijarde eura predviđena je vrijednost europskog tržišta “zelene” gradnje u 2014. godini

milijuna kuna iznos je kojim je do sada FZOEU financirao 1024 domaća projekta

1400

kuna stoji energetsko certificiranje objekta u Hrvatskoj veličine od 50 do 250 četvornih metara

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić uredniK PrilogA: Stanko Borić, Uprava: Darko Markušić, Sanja Vernić, Ivana Žmegač Prodaja oglasa: Jasna Bibić telefon: 01/6326-016

Autori: Darko Bičak, Ana Blašković, Marija Brnić, Ivor Fuka, Ksenija Kale, Dario Kuntić, Biserka Ranogajec GrafiKA: RedPoint – Kristina Nakić FotografiJE: Fotolia, PD i Pixsell Izdavač: Dnevnik d. o. o.

Savska cesta 66/10, 10 000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA POSLOVNI DNEVNIK

upravljanje energijom.indd 3

27.9.2010 15:32:30

stiŽu novi ‘iGrači’

Obnovljivi izvori nova niša za ulagače U posljednje dvije godine znatno je povećan interes tvrtki i lokalnih vlasti. Tako se ove godine na adresu Fonda za zaštitu okoliša na natječaj javilo 900 projekata napisala: Marija brnić

P

ogledaju li se nominacije projekata koje je za dobivanje poticaja ove godine dobio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i sve veći broj novih specijaliziranih tvrtki i investicijskih fondova, obnovljivi izvori postaju nova ulagačka niša i u Hrvatskoj.

U tom se području i unatoč gospodarskoj krizi, kao i mnogim neriješenim zakonskim pitanjima, nova ulaganja intenzivno odvijaju, i to u svim segmentima u kojima Hrvatska ima neiskorištenih potencijala, od energije vode i vjetra do biomasa. Samo u nekoliko posljed-

njih mjeseci pojavili su se mnogi novi “igrači” u tom području, od fonda poznatoga energetskog stručnjaka i konzultanta Davora Šterna s partnerima Central European Clean Energy Fund, koji od iduće godine planira ulaganja od 100 milijuna eura do tvrtke koju je s nakanom bavljenja obnovljivim izvorima osnovao koncern Agrokor. Analitičari smatraju to dobrim signalima i da će Hrvatska uspjeti pokrenuti snažan razvojni ciklus, koji je uostalom i njezina obveza prema EU, a zahvaljujući kojem bi do 2020. godine producirala 20 posto energije iz obnovljivih izvora. Poticaji koje država preko spomenutog Fonda i resornih ministar-

stava osigurava u tu svrhu svi, međutim, priželjkuju u znatno ozbiljnijim iznosima. Naznaku tog raspoloženja daje i podatak Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji od osnutka financira projekte energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Do sada je, naime, ukupno financirano 1024 projekta sa 407 milijuna kuna. fINANcIJsKE UŠTEdE

U posljednje dvije godine, ističe direktor Fonda Vinko Mladineo, pojačan je interes tvrtki, kao i jedinica lokalne i regionalne samouprave za ulaganje u te projekte. Primjerice, u 2005. godini na natječaj Fonda

bio je prijavljen 61 projekt, a ove godine zaprimili su gotovo 900 projekata. Niz je tvrtki, čije projekte korištenja obnovljivih izvora energije sufinancira Fond. “Naši gospodarstvenici su uvidjeli da poticanjem razvoja suvremenih, ekodjelotvornih i energetski učinkovitijih tehnologija postaju konkurentni na tržištu”, dodaje Mladineo. Lokalne jedinice vlasti također su sve više zainteresirane za korištenje obnovljivih izvora energije, i to posebno sunčane energije, te instaliraju solarne kolektore i fotonaponske ćelije na objekte koji su u njihovu vlasništvu.

Takav trend je, prema Mladineovim riječima, posebno

4 POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 4

27.9.2010 15:32:39

PROJEKT Tvrtka Končar je na Pometenom brdu pokraj Splita izgradila prototip svoje prve vjetrolektrane

izražen u Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji, koje na taj način postižu višestruke koristi. S jedne strane imaju financijske uštede, a s druge i ekološke benefite jer im se smanjuju emisije CO2 u okoliš. Najveći interes za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora vlada za vjetrolektrane, solarnu energiju, biomasu, ali i za geotermalne izvore. U Registru za projekte obnovljivih izvora energije i kogeneracije Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva evidentirano je ukupno 137 projekata gradnje vjetroelektrana, čija je ukupna snaga 5,4 GW.

Mladineo navodi i kako postoji interes za realizaciju 41 projekta instalacije fotonaponskih ćelija, čija bi ukupna snaga bila 43 MW, te za 35 postrojenja na biomasu koji bi proizvodili 114,6 MW električne energije.

No Fond je ove i prošle godine

U POSAO S OBNOVLJIVIM IZVORIMA UBACILI SU SE AGROKOR I KOZULTANT DAVOR ŠTERN

PD

davao poticaje i građanima koji su u svojim kućanstvima ugradili solarne sustave za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Na kontinentu je realizirano 150 takvih projekata, dok je na otocima poticaje za ugradnju ukapljenoga naftnog plina u kombinaciji sa solarnom energijom dobilo oko 100 kućanstava. Ovisno o vrsti obnovljivih izvora, interes je u Hrvatskoj podijeljen na način da je fokus na vjetroelektrane i sunce izražen u priobalnom području, dok u korištenju drvne biomase prednjači istočna Hrvatska te Gorski kotar, a Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničkokriževačka županija pokazuju

pak najveći interes za korištenje geotermalne energije. U području vjetroenergije investitori su najviše zainteresirani za područje Splitsko-dalmatinske županije, ali i na području Šibensko-kninske te Zadarske županije.

Gradnju vjetroelektrana prvi čovjek Fonda navodi i kao područje najvećih projekta korištenja obnovljivih izvora energije koji se realiziraju u nas i u čije financiranje je uključen i Fond.

Najspominjaniji je u posljednje vrijeme projekt koji vodi zagrebački Končar, koji je prateći razvoj svjetske energetike krenuo u razvoj vlastite vjetroelektrane.

UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA POSLOVNI DNEVNIK 5

upravljanje energijom.indd 5

27.9.2010 15:32:47

stižu novi ‘igrači’

Domaće tvrtke su uvidjele da razvojem ovih tehnologija postaju konkurentnije Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i ener­ getsku učinkovitost

Već je na Pometenom brdu u zaleđu Splita izgrađen prototip njihove prve vjetroelektrane instalirane snage 1 MW, a planira se i nastavak gradnje na istoj lokaciji vjetroparka ukupne snage 17,5 MW. Prema riječima Branka Zajeca, direktora tvrtke Končar – Obnovljivi izvori, riječ je o projektu ukupno vrijednome 28 milijuna eura, za koji Končar osigurava 42, a banke 58 posto sredstava. završetak 2012. godine

Što se pomoći države projektu tiče, ona se zapravo svodi na poticaje koje su ministarstva gospodarstva i znanosti proteklih godina izdvajala za razvoj samog projekta, u što je Končar uložio ukupno 75 milijuna kuna, dok u investicijama država nije sudjelovala. Končarov projekt rezultirat će gradnjom ukupno 16 vjetroagregata.

“Mogući početak gradnje elektrane je listopad ove godine, a potpuni završetak i redovni pogon planirani su do kraja 2012. godine”, ističe Zajec.

I zagrebački Dalekovod gradi vjetropark, i to u blizini Gračaca, koji će se sastojati od četiri vjetroturbine, a instalirana snaga iznosit će 9,2 MW, dok je rovinjska Valalta izgradila vjetropark Vrataruša kod Senja snage 42 MW, koji je u probnom pogonu. U inicijalnoj fazi su i dva složena projekta korištenja geotermalne ener-

gije. Na području Velike Ciglene tvrtka Geon u vlasništvu braće Dražena i Željka Jurilja pokreće projekt geotermalnog postrojenja sa 4,7 MW električne snage i 12,2 MW toplinske snage, a na lokaciji Lunjkovec – Kutnjak koordinacijsko društvo Geopodravina ide s geotermalnim postrojenjem od 2,5 MW električne i 10 MW toplinske snage.

potpore za tvrtke od 20 prijava 16 ih je zadovoljilo

Ministarstvo gospodarstva od 2005. dodjeljuje potpore za razvoj i proizvodnju opreme za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u industrijskim tvrtkama. U 2010. na natječaj je stiglo 20 prijava, a 16 ih je zadovoljilo uvjete. Potpore su dobili: Končar – Institut za elektrotehniku, Brodarski institut i MKP iz Zagreba, varaždinski Solvis i Work-ing, Centrometal iz Macineca, slavonskobrodski Đuro Đaković Kotlovi i Đuro Đaković Elektromont, Brina iz V. Mlake, Elektrokem iz Sesveta, Vemos iz Marije Bistrice, čakovečko Eko Međimurje, karlovačka Tvornica turbina i Ekološki sistemi, Metal Pezelj iz S. Kraljevca i riječki Bimont.

U proizvodnji biodizela velikim se iskorakom ističe tvrtka Biodizel Vukovar u vlasništvu Milodraga Gadže. Iako ga u državnim institucijama rado navode kao korisnika poticajnih sredstava, Gadža ističe kako su poticaji i potpore koje hrvatska država daje u usporedbi s drugim zemljama EU, primjerice Mađarske ili Italije, zapravo simbolični.

“Uložili smo sami 20 milijuna eura, dok u drugim zemljama slični projekti dobivaju od države nepovratna sredstava, i to u znatnom udjelu od 30 do 50 posto.

No ono što mi u ovom trenutku priželjkujemo jest zaživljavanje zakona o biogorivu”, ističe Gadža, podsjećajući da je zakon usvojen još u svibnju prošle godine, ali za njegovu provedbu Ministarstvo gospodarstva najkasnije je do lipnja ove godine moralo donijeti nužne podzakonske akte poput uredbe o poticanju proizvodnje biogoriva kojom bi se utvrdilo koju se proizvodnju potiče te uredio sustav poticanja.

POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM i ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 6

27.9.2010 15:32:53

ProPisi

I

ako je prošlo već gotovo pola godine otkako je uvedena zakonska obveza energetskog certificiranja zgrada, u Hrvatskoj je do sada izdano tek šest certifikata, potvrđeno nam je u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Takvi rezultati, ispod razine očekivanja, mogu se pripisati neinformiranosti javnosti o energetskim certifikatima i sveprisutnoj recesiji koja je zamjetno pogodila i građevinski sektor.

Posebno je zanimljiv tempo kojim se stvari kreću glede već postojećih zgrada. Naime, sve novoizgrađene zgrade od 31. ožujka ove godine moraju izraditi energetski certifikat, dok će sve ostale, već postojeće zgrade, prilikom prodaje, iznajmljivanja ili leasinga to morati učiniti

PRILIKA Očekuje se da će novi propisi uvesti red na hrvatskom tržištu nekretnina FOTOLIA

bez certifikata nema prodaje i najma zgrada Unatoč zakonskoj obvezi koja je stupila na snagu prije pola godine u Hrvatskoj je do sada izdano samo šest energetskih certifikata, što je ispod razine očekivanog Piše: ivor fuka najkasnije do prvog dana hrvatskog pristupanja Europskoj uniji. Pored toga zakonski je regulirano i pitanje zgrada javne namjene koje tako moraju imati izrađen i javno izložen energetski certifikat, i to zaključno do lipnja 2012. godine.

Unatoč tome interes je za sada vrlo skroman. Tako, kako doznajemo, Energetski institut “Hrvoje Požar”, tek bilježi primjer dječjeg vrtića u Ludbregu koji je prvi zatražio cer-

tifikat za već postojeću zgradu i dobio ga u srpnju. Unatoč pionirskoj volji odgovornih osoba iz vrtića zgrada se uspjela “ugurati” u energetski razred F, pretposljednji razred na ljestvici (skala od A+ do H), što znači da se po prostornome metru u ludbreškom vrtiću troši između 200 i 250 kilovat sati.

Drugi primjer je, što se tiče postojećih objekata, školska zgrada koja je prije procesa certificiranja ušla u rekonstrukciju,

pa je tako uspjela dosegnuti smještaj u energetski razred C. sLAbA EdUcIRANOsT

“Možemo reći da je energetska certifikacija zgrada u Hrvatskoj nakon donošenja zakonske regulative počela i s prvim ozbiljnijim koracima. Interes za energetsko certificiranje postoji i iz dana u dan bit će sve veći, ali čini mi se da stručna javnost ipak nije dovoljno dobro upoznata s tom problematikom.

Upravo je početak procesa energetskog certificiranja ukazao na to jer se pokazalo da svi sudionici u građenju uopće nisu upoznati sa zakonskom obavezom niti je poslovna i stručna javnost dovoljno educirana. U posljednje vrijeme nam pristiže i dosta upita o tome kako ući u najviše energetske razrede A+, A ili B. Dosta pitanja imamo i iz gradskih uprava za certificiranje postojećih zgrada, ali i iz većih tvrtki”, objasnila nam je

UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA POSLOVNI DNEVNIK 7

upravljanje energijom.indd 7

27.9.2010 15:32:58

propisi

Željka Hrs-Borković, predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikatora (HUEC).

Napomenula je kako se rast interesa najbolje može iščitati iz povećane posjećenosti internetskih stranica Udruge. Udruga, koja je osnovana u veljači ove godine, danas broji gotovo 90 članova, a broj ovlaštenih certifikatora nešto je manji.

Prema najnovijim podacima i uvidu u Registar ovlaštenih osoba pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, do sada je ovlaštenje steklo 47 osoba te 43 tvrtke, rekli su nam u odjelu za odnose s javnošću tog ministarstva. No procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji između 500 i 600 educiranih osoba, a očekuje se da će se njihov broj u sljedećem razdoblju znatno povećati premda u ovom trenutku za njih još nema dovoljno posla. Sudeći prema procjenama temeljenima i na osnovu za sada skromne prakse, većina će već izgrađenih hrvatskih zgrada svoje mjesto naći u tri najlošija energetska razreda – F, G i H, što se pogotovo odnosi na zgrade napravljene prije 1980. godine, odnosno u vremenima kada građevinarima energetska učinkovitost pri projektu i gradnji nije predstavljala bitan faktor.

Za sada je barijera široj implementaciji nedovoljna educiranost svih sudionika u gradnji Željka Hrs-Borković, Hrvatska udruga energet. certifikata

Gradnja zelene zgrade u pravilu stoji samo tri do pet posto više nego gradnja standardne zgrade Vedrana Likan, Savjet za zelenu gradnju

cIjena certfikacije iznosi se kreću od 1400 do 40.200 kuna

jeftinija izolacija

No većina novih zgrada trebala bi ući u bitno bolji energetski razred. Naime, prema očekivanjima, one će potpadati u razred C, dok su visoki energetski razredi A+ i A za Hrvatsku još daleka budućnost u kojoj se mora promijeniti svijest investitora i građevinara te doći do bitno drukčijeg pristupa energetskom konceptu.

“Implementacija energetske certifikacije zgrada u Hrvatskoj znatno je otežana, a primjena mjera energetske učinkovitosti rijetka i nedovoljno djelotvorna. Kvalitetno provedena zakonska obveza vodi novom pristupu projektiranja i gradnje te osmišljavanja suvreme-

U HUEC-u su pred sebe u idućem razdoblju postavili nekoliko ciljeva. Aplicirali su za nekoliko međunarodnih i domaćih projekata, a planiraju organizirati niz radionica o pregledima i certificiranjima zgrada, koje će se održati u nekoliko hrvatskih gradova i bitno podići razinu informiranosti, pogotovo kod zainteresiranih struktura koje sudjeluju u procesu gradnje. Inače, prema cjeniku dostupnom na web stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, certificiranje od 50 do 250 prostornih metara plaća se paušalno u iznosu od 1400 kuna. Istim cjenikom, primjerice, vlasnik hotela veličine 10.000 četvornih metara za istu će stvar morati “iskeširati” svotu od 9400 kuna. Najskuplje je certificiranje nestambenih zgrada s iznimno složenim sustavima instalacija i više temperaturnih zona, pa za takve objekte veće od 50.000 četvornih metara valja izdvojiti paušalni iznos od čak 40.200 kuna. Kod već postojećih objekata određivanje cijene bitno je skuplje i kompliciranije jer ovisi o prethodnoj projektnoj dokumentaciji.

noga koncepta novih i postojećih zgrada. Za sada je barijera široj implementaciji nedovoljna educiranost svih sudionika u gradnji, kao i nedovoljno kvalitetno osmišljavanje energetskih koncepata”, kaže Hrs-Borković.

Prema njezinim iskustvima, domaći investitori i građevinari najviše štede na debljini toplinske izolacije, ne shvaćajući da je upravo smanjenje toplinskih gubitaka osnovni uvjet energetske učinkovitosti i podloga za korištenje obnovljivih izvora energije i suvremenih sustava grijanja i hlađenja. Takva situacija produkt je nedovoljno razvijene svijesti o potrebi povećanja energetske učinkovitosti i njezinoj koristi, kao i otpora nekih struktura glede povećanja toplinske zaštite, ponajviše jer se takvo što smatra nepotrebnim financijskim izdatkom.

Predsjednica HUEC-a predviđa da će za dvadesetak godina najveći dio svih građevinskih aktivnosti biti posvećen energetskoj obnovi starih zgrada i gradnji novih niskoenergetskih zdanja, a takvo što će morati popratiti i odgovarajuća zakonska procedura.

“Energetska obnova postojećih zgrada najveći je potencijal Hrvatske za uštedu energije, a tom problemu treba pristupiti iznimno sustavno. Povrat ulaganja u energetsku obnovu ovisi o stanju svake pojedine zgrade, o razdoblju gradnje te o energetskoj potrošnji, a u prosjeku je to razdoblje od pet do 15 godina, s tim da će se ono uz porast cijene energije i energenata još dodatno skratiti. Međutim, najveći doprinos sustavne energetske obnove je pokretanje gospodarstva, graditeljskog sektora i zapošljavanja, uz povećanje standarda boravka i života u našim zgradama”, poručuje Hrs-Borković.

Prema podacima koje su u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna zelene gradnje predočili Mark Gero i Vedrana Likan, predsjednik i potpredsjednica Savjeta za zelenu gradnju u

POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM i ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 8

27.9.2010 15:33:03

zgrade. U globalnom istraživanju čak 56 posto građevinskih tvrtki očekuje nagli rast u zelenoj gradnji, a do 2014. godine vrijednost europskoga zelenog investicijskog tržišta dosegnut će 573 milijarde eura”, kaže Likan iz Savjeta za zelenu gradnju, koji za cilj ima informirati i educirati privatan i javni sektor u vezi s održivom graditeljskom praksom.

UŠTEdA U bUdUćNOsTI

Hrvatskoj, promatrajući općenito zelenu gradnju u kojoj je jedan od ključnih faktora upravo energetska učinkovitost, 2003. godine je samo 24 posto građevinskih tvrtki na globalnoj razini znatnije sudjelovalo u takvoj gradnji, a već 2013. taj

bi postotak trebao porasti na čak 94 posto, s tim da će više od polovice tih tvrtki biti u velikoj mjeri ili u potpunosti posvećene zelenoj gradnji.

“Gradnja zelene zgrade u pravilu stoji samo tri do pet posto više nego gradnja standardne

Iako je, kako kaže, u Hrvatskoj duboko ukorijenjena tradicija standardne gradnje, povratna informacija koju dobivaju s terena je pozitivna. Najviše se raspituju individualni graditelji, odnosno oni koji kreću u gradnju obiteljske kuće, a ključni razlog za takav interes je činjenica da su shvatili kako takvom gradnjom u budućnosti mogu uštedjeti bitna financijska sredstva.

“Postoji nekoliko primjera u Hrvatskoj u kojima su individualni graditelji napravili niskoenergetsku kuću, koja čak uspijeva proizvesti energiju koja se onda prodaje Hrvatskoj elektroprivredi. Općenito, ljudi koji žive ili rade u zelenim zgradama bitno su učinkovitiji. U takvim poslovnim objektima zabilježen je znatno manji broj bolovanja”, objašnjava Mark Gero, predsjednik Savjeta. Govoreći o procesu energetske certifikacije, napominje da je zakonska procedura kvalitetna. Kaže kako je činjenica da su banke prepoznale ovu inicijativu pa stoga izdaju zelene kredite. Isto tako smatra da će energetsko certificiranje konačno uvesti red na hrvatskom tržištu nekretnina te zaključuje kako upravo takva vrsta gradnje Hrvatskoj donosi priliku da iskoristi ono što su u većini mediteranskih zemalja već propustili.

Učinkovito i inteligentno Tehnološki napredak u sve većem postotku mijenja svijet. Moderne komunikacije i razvoj inovativnih tehnologija utječu na svakodnevni život ljudi te mijenjaju njihovo životno i radno okruženje. Energetski učinkovito upravljanje objektima omogućava posebno veliki potencijal pri projektiranju električnih instalacija – suštini svake zgrade – postiže se znatno veća fleksibilnost, sigurnost, ekonomska učinkovitost i nadprosječan komfor. Trend je jasan: nenametljiva integrirana rješenja kreirana za svaku zgradu i na Vaš zahtjev.

Pružamo usluge inženjeringa i konzaltinga u realizaciji: • minimizacije troškova životnog ciklusa objekta • sigurnosti i funkcionalnosti objekta • energetski učinkovitog upravljanja objektom i sustavima • termoenergetike (ventilacija, klimatizacija i grijanje) • elektroenergetike (rasvjeta i zasjenjivanje) • mjerenje i distribucija troškova utrošene energije objekta koordinacije u planiranju, izvođenju i uporabi • objekta

Uvođenjem KNX inteligentnog sustava upravljanja postižu se uštede: • do 40 % sa KNX kontrolom zasjenjivanja

Slobodno nas kontaktirajte na: Tehnomobil d.o.o.

Zagrebačka cesta 145a 10000 Zagreb Telefon: + 385 1 30 40 111 Fax: + 385 1 36 99 010 E-mail: tehnomobil@tehnomobil.hr Web: www.tehnomobil.hr

HFC GRUPA d.o.o.

Zagrebačka 145a, 10000 Zagreb www.hfcgrupa.com Telefon: + 385 1 387 3377 Fax: + 385 1 387 3388

• do 50 % sa individualnom KNX kontrolom svake prostorije • do 60% sa KNX kontrolom rasvjete • do 60% sa KNX kontrolom ventilacije

Heathrow Airport, Terminal 5, London, UK upravljan pomoću KNX tehnologije

UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA POSLOVNI DNEVNIK 9

upravljanje energijom.indd 9

27.9.2010 15:33:07

BUSINESS AS UNUSUAL

Putokaz prema zelenoj ekonomiji Zaklada Heinrich Böll na trodnevnoj konferenciji u Zadru okupila ugledne domaće i strane stručnjake s područja ekonomije, energetike i ekologije Pišu: Darko Bičak i Dario Kuntić

S

ve je jasnije da održiva budućnost Hrvatske i zemalja u regiji ovisi o radikalnom zaokretu koji je nužan na tehnološkoj, institucionalnoj i vrijednosnoj razini. Do danas dominantna paradigma beskonačnog rasta sve više ukazuje da se zbog ograničenosti resursa i štetnih posljedica industrije na okoliš, gospodarski sustav mora fundamentalno

transformirati kako bi život na planetu bio moguć. Dosadašnji “bussiness as usual” generirao je ne samo brojne štete u okolišu nego i učinio mnoga gospodarstva i države ovisnima o fosilnim gorivima, među ostalim uzrokujući energetsku nesigurnost i nepovratne posljedice klimatskih promjena. S namjerom da se propita takav razvoj i rapravlja o mogućim alternativama, njemačka zelena politička zaklada Heinrich Böll Stif-

tung organizirala je proteklog tjedna u Zadru trodnevni skup “Business as unusual” koji je okupio oko 100 europskih i domaćih stručnjaka s područja ekonomije, energetike i ekologije. Kako navodi Vedran Horvat, direktor Zaklade za Hrvatsku i organizator skupa, taj trostruki “E” nije samo odgovaran za višestruku krizu u kojoj se nalazimo, gospodarski prosperitet, već i za slobodu pojedinca. S tim ciljem okupljeni

su za istim stolom ekonomisti, ekolozi, energetičari, sindikati, mediji, predstavnici lokalnih samouprava kao i niz drugih sudionika. Svi oni su razmjenom svojih mišljenja i stajališta unutar forumskih rasprava na panelima pokazali koje su mogućnosti da Hrvatska i na legislativnom i na strateškom planu pokrene mjere koje će nas postupno pretvoriti u dekarbonizirano društvo s čistom energijom.

korist za industriju i zapošljavanje ulaganja su isplativa ako se otvaraju nova radna mjesta Na konferenciji, na prvom panelu nazvanom “Zelene industrije – realna prilika za Hrvatsku”, govorilo se o zelenoj industriji kao pogonu gospodarskog rasta i primjeni upravljanja resursima. Toni Vidan iz Udruge “Zelena akcija” govorio je o uspješnosti primjene zelene industrije, rekavši kako Hrvatska ima velikih potencijala, no da je pitanje jesmo li sposobni sami razviti projekte. Naglasio je kako većina novih elektrana izgrađenih u Europskoj uniji u protekle dvije godine radi na obnovljive izvore. Na panelu je također naglašeno da bi Europska banka za obnovu i razvoj bila spremna kreditirati projekte, ali da projekata jednostavno nema. Istaknuto je kako je velika odgovornost u politici i političkim

interesima. Mirela Holy, saborska zastupnica SDP-a, rekla je da zelena industrija u Hrvatskoj ima budućnost, ali ne sa sadašnjom vlasti, dodavši da je pred Hrvatskom svjetonazorska prepreka jer se vodi staromodnim pristupom da “je to skupo”. Stjepan Car iz Končara kazao je kako u Hrvatskoj postoji politička volja za implementacijom zelene industrije, ali da treba puno pregovarati. Car je također istaknuo da obnovljivi izvori predstavljaju velik potencijal za industriju, kao i za zapošljavanje. Naime, ulaganje u obnovljive izvore je isplativo samo ako će se time otvarati nova radna mjesta i razvijati domaća industrija. Tako će se sanirati troškovi ulaganja u zelenu energiju koja je skupa. dk

Hrvatska zasigurno ima velikih potencijala, ali pitanje je jesmo li sposobni sami razviti projekte Toni Vidan, Udruga ‘Zelena akcija’

10 POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM i ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 10

27.9.2010 17:52:07

glavni problem je u političkoj klimi europa bi se do 2050. godine u cijelosti mogla koristiti obnovljivim izvorima energije Studija Europske unije pokazuje da nema tehnoloških ni financijskih prepreka da Europa do 2050. godine u potpunosti prijeđe na obnovljive izvore energije, rečeno je na panelu “Energetske politike Europske unije – koliko daleko od 100% obnovljivih”. Zoran Morvaj, UNDP-ov voditelj projekta “Uvođenja energetske efikasnosti u Hrvatskoj”, kazao je da ključnu stvar u energetskoj politici igraju benefiti za stanovništvo i cijena. “Španjolska je svjetski lider u korištenju sunčane energije. No tu zemlju to liderstvo stoji oko dvije milijarde eura godišnje. U aktualnoj krizi je došlo do propitivanja da li sve to, i po toj cijeni, više ima smisla”, kazao je Morvaj. Činjenica je, zaključeno je na panelu, da su klimatske promjene praćene sve češćim cunamijima, potresima, a u Europi posebno aktualnim poplavama, utjecale da europske energetske politike, kako ona Unijina, tako i nacionalne, prerastu iz reaktivnih u proaktivne. Iako političke vlasti daju smjernice i izgrađuju strategije, ili bi barem to trebale, glavnu ulogu u razvoju tehnologije imaju velike kompanije. Naime, kako je pojasnio Zoran Morvaj, riječ je o enormnim ulaganjima koja mogu financirati samo veliki poslovni sustavi, koji se pak rukovode uglavnom

svojom poslovnom logikom. “Upoznat sam s činjenicom da već danas ne postoje tehnološke prepreke za potpuni prelazak na obnovljive izvore energije. Osim cijene glavni problem je u političkoj klimi. Ako neka vlada i donese energetsku strategiju, riječ je o projektu koji bi se provodio 30-ak godina. Nema nikakvog jamstva da sljedeća vlada za četiri godine, ili pak društvene okolnosti za 10-ak godina, neće promijeniti svoj stav, i strategiju, o smjeru razvoja energetike. Kompanije bi tada izgubile novac koji se mjeri u milijardama dolara, a to nitko ne može dopusti”, rekao

je Morvaj. Petr Holub, bivši direktor za održivu energetiku i razvoj Ministarstva za zaštitu okoliša Češke, pojasnio je da je ta zemlja u posljednjih 2-3 godine napravila jako velik iskorak u korištenju obnovljive energije. Tako za primjer navodi da je u Češkoj 2007. bilo instalirano 0,35 MW modula za proizvodnju solarne energije.

Već početkom ove godine to se popelo na 65 MW, da bi 1. rujna ta brojka bila 693 MW. Kazao je da i njegova zemlja ima sličnih iskustava sa zloporabom fondova za obnovljive izvore, osobito državnih monopolista i energetskih lobija. db

Investicije u ‘zeleno’ već su isplative godIšnja ulaganja u smanjenje emisije co2 trebala bi iznositi oko 300 milijardi dolara Na panelu “Put prema niskokarbonskoj privredi”, na kojemu je izlagao Igor Milat iz konzultatske tvrtke McKinsey&Company, prikazane su krivulje troškova za smanjivanje ugljičnog dioksida. Milat je istaknuo da je s današnjim tehnologijama moguće smanjivanje ugljičnog dioksida i globalnog zagrijavanja ispod dva stupnja Celzijevih, a kako bi se u tome uspjelo, potrebna je globalna i međusektorska akcija. Emisije CO2 mogle bi se do 2030. smanjiti sa 66 na 28 gigatona, a daljnjim mjerama i na 20 gigatona. Ti se ciljevi, kako navodi Milat, mogu postići samo globalnim djelovanjem u svim industrijskim sektorima. Na

globalnoj razini Kina ima najveći potencijal za doprinos ukupnom smanjenju emisija ugljičnog dioksida. Krivulja troškova smanjenja emisija CO2 omogućuje cjelovito razmatranje tehnoloških opcija, uzimajući u obzir njihovu ekonomsku isplativost. Ona istovremeno predočava ukupan doprinos smanjenju emisija i efektivni trošak po toni CO2 za svaku raspoloživu tehnologiju.

Investicije u neke zelene tehnologije već se danas pokazuju isplativima, međutim za realizaciju smanjivanja su potrebne znatne investicije. Prema procjenama tvrtke McKinsey&Company, ukupne godišnje investicije potrebne da industrija

uloži u smanjenje emisije CO2, u razdoblju između 2011. i 2015., iznose oko 300 milijarde eura godišnje, dok u razdoblju između 2026. i 2030. iznose 800-900 milijarde eura.

Za poticanje investicija bitno je stvoriti odgovarajuću regulativu i sustav poticaja. Glavna područja regulacije su, prema riječima Igora Milata, regulacija energetske učinkovitosti, dugoročna stabilnost međunarodnog sustava za energiju i industriju, mehanizmi za smanjenje troškova te sustavi za poljoprivredu i deflorestaciju povezani s agendama za nacionalni razvoj. dk

UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA POSLOVNI DNEVNIK 11

upravljanje energijom.indd 11

27.9.2010 15:33:16

BUSINESS AS UNUSUAL

Zelenija INDUSTRIJA kao rješenje krize tradicionalne TVRTKE koje imaju velik utjecaj na političare ne žele promjene Zelena industrija ne može riješiti strukturalne nestabilnosti liberalnoga kapitalizma, ali ih može ublažiti, smatra Vladimir Cvijanović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. “Sadašnju formu kapitalizma karakterizira dominacija financijskog tržišta i kontinuirano restrukturiranje privrede. To je danas dovelo do primata nematerijalne proizvodnje, individualizaciji ponude te opadanju snage radničke klase”, kazao je na konferenciji Cvijanović.

Na njegovu je tragu i Domagoj Račić iz Mreže znanja, koji navodi da na razvoj zelene ekonomije prije svega utječu ekonomski motivi, a zatim i politička regulacija. Račić pod političkom regulacijom prije svega misli na pritisak Europske unije ili pak vlastitih građana na vlast, a zatim i na gospodarski sektor da se

prilagodi određenim smjernicama. Kasim Tatić, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, mišljenja je da zaokret u korištenju prevladavajuće tehnologije nije moguć bez radikalnih promjena. Tatić smatra da političke i gospodarske elite vode današnje društvo u pogrešnom smjeru. “Svijet je danas zadužen za više

K. TATIĆ, Ekon. fakultet Sarajevo PIXSELL

od 300.000 milijardi dolara. Reakcija G8 na prošlogodišnju krizu je da postoji disproporcija ponude i potražnje koja će se riješiti nalogom MMF-u i Svjetskoj banci da plasiraju još 3500 milijardi dolara zemljama i gospodarstvu”, rezigniran je Tatić. Ovaj sarajevski profesor ponavlja činjenicu da 80 posto svjetskih resursa troši samo 20 posto stanovništva.

“Uobičajeno je da se govori da sirovine za neku proizvodnju dolaze s tržišta. Ne, one ne dolaze s tržišta. One dolaze iz prirode”, navodi Tatić. Zaključak panela je da korištenjem zelenih tehnologija dugoročno dobivaju svi. Problem je što kratkoročno njihovom primjenom mogu izgubiti neke tradicionalne industrije koje raspolažu s velikim kapitalom, a samim tim i velikim utjecajem na vlade raznih zemalja. db

manji rejting zbog nuklearki treba se okrenuti cjenovno konkurentnijim izvorima energije

Investicije u obnovljivu energiju, ovisno o lokaciji i iskorištavanju, isplative su već za 5 do 10 godina Robert Pašičko, Program razvoja UN-a (UNDP)

Na panelu o obnovljivim izvorima energije i zaštiti klime sudionici su raspravljali o navedenim temama kako bi ukazali na probleme i izazove koji stoje pred svjetskom zelenom industrijom.

Osvrnuvši na sadašnju ekonomsku krizu koja je potresla svijet, zastupnik stranke zelenih u katalonskom parlamentu Salvador Mila je naglasio da će sljedeća kriza upravo biti energetska kriza. Dodao je kako je španjolska socijalistička vlada već prepoznala taj budući problem te se ozbiljno posvetila razvoju obnovljivih izvora. Mila je rekao da pred njegovom državom predstoje veliki izazovi zato što Španjolska troši više energije od ostalih europskih zemalja, što dakako rezultira i većim emisijama ugljičnog dioksida koje zagađuju okoliš.

Naglasio je kako u sklopu zakonskog okvira u Španjolskoj 25 posto električne energije mora dolaziti iz obnovljivih izvora te da Španjolska svoju “zelenu” politiku bazira na fleksibilnosti i napretku. Zaključeno je da svi moramo biti odlučniji u promicanju obnovljivih izvora te da u pristupu prema takvoj vrsti energije moramo učiniti radikalne promjene. U svakom slučaju, došlo je vrijeme promjena kako bismo izašli iz postojećih okvira i okrenuli se široj uporabi

energetski obnovljivih izvora. Nezavisni stručnjak Robert Faber naglasio je da smo današnje probleme sami napravili prije dvadeset godina, a da ćemo ono što učinimo sada, osjećati još desetljećima. Stoga bi, smatra, svijet u idućih deset godina morao drastično smanjiti emisije ugljičnog dioksida, za čak 60 posto. Činjenica je da smo svjedoci velikih klimatskih promjena, što je vidljivo iz pojave novih vrsta u Jadranskome moru. Što se tiče čistih energija, Faber je rekao da se vrlo često upravo nuklearna energija pokušava podvaliti kao čista energija.

No ona to nije te se treba okrenuti obnovljivim izvorima koji su cjenovno konkurentniji.

Faber je također naglasio da zemlje koje kreću u gradnju nuklearnih elektrana imaju veće šanse da će im se smanjiti kreditni rejtinzi, što je potkrijepio činjenicom da se upravo zbog toga američke savezne države suzdržavaju od gradnje novih nuklearki. Robert Pašičko iz UNDP-a Hrvatska naglasio je da zelena energija znači otvaranje novih poslova te da Hrvatska treba dobro razmisliti o više kriterija u koje segmente obnovljivih izvora treba najviše ulagati. Također je istaknuo da su investicije u obnovljivu energiju, ovisno o lokaciji i iskorištavanju, isplative već za pet do deset godina. dk

12 POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM i ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 12

27.9.2010 15:33:23

Što je pošlo krivo? upitna je strategija hrvatske i zemalja regije Hrvatska politička elita ne vjeruje u klimatske promjene i skori nestanak fosilnih govora, smatra Vjeran Piršić, čelnik Udruge ‘Eko Kvarner’. Piršić je u Zadru optužio državne čelnike za nekompetentnu, energetsku, ali i turističku i opću politiku. Takvog je mišljenja i Mirela Holy, saborska zastupnica SDP-a. “Strategijom se potencira potrošnja energije u idućem razdoblju jer su procjene da će do 2020. potrošnja struje porasti 45 posto, a do 2030. čak 76 posto. Nema govora o učinkovitosti i štednji.

Autori uopće nisu uzeli u obzir smanjivanje broja stanovnika kao i rast BDP-a koji je znatno manji od planiranog”, rekla je Holy. Njoj najviše smetaju planirani energetski megaprojekti poput nuklearne elektrane, velikih elektrana kao i projekti vezani uz plin.

“Osim sveprisutnog rizika za sigurnost ljudi i okoliša, ti projekti su i financijski neisplativi za Hrvatsku.

Ako bismo sagradili nuklearku snage 1000 MW, ona bi stajala dvije milijarde eura. Stručnjaci su mi pojasnili da mali elektroenergetski sustavi s potrebama za manje od

10.000 MW iz nuklearnih izvora nemaju smisla”, tvrdi Holy. Kao problem vidi i velik broj nuklearnih elektrana koje se grade u svijetu, što bi u budućnosti moglo dovesti do otežane nabave uranija.

Energetičar Igor Grozdanić nema toliko problema sa samom strategijom koliko s općom energetskom politikom, kako u Hrvatskoj, tako i regiji. On također smatra da Hrvatska ne bi imala koristi od nuklearnih elektrana jer bi i tehnologija i kapital i znanje došli iz inozemstva. “Vlada donosi energetsku strategiju, a još ni gospodarstvo nema strategiju razvoja, koja bi ukazivala na potrebe za energijom u budućnosti”, kaže Grozdanić.

Ana Cavazinni, njemačka stručnjakinja u Europskom parlamentu, stava je da Hrvatska ima velike resurse za razvoj obnovljivih izvora na bazi sunca i vjetra. Također je svjesna da i u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, veliki energetski monopoli koče razvoj novih tehnologija koji bi im u perspektivi mogli biti ozbiljnija konkurencija. db

velik potencijal biohrane slavonija ima priliku jer ljudi žele jesti zdravo Hrvatska ima velike potencijale za iskorištavanje obnovljive energije koji su u energiji vjetra i vode te biomasi, istaknuo je njemački veleposlanik u Hrvatskoj Bernd Fischer na panelu “Zelene industrije – novi poticaj za privredu”. Govoreći o zelenoj ekonomiji Fischer je rekao kako se u Njemačkoj ulažu velika sredstva u obnovljive izvore kako bi se stvorio velik broj radnih mjesta.

Rečeno je da zelena ekonomija zahtijeva veliku odlučnost političara tako da treba raditi na podizanju svijesti i ustrajanju na politikama

koje favoriziraju iskorištavanje zelene energije. Zelena ekonomija ima velike potencijale zato što je svuda oko nas. Biohrana ima posebno velik potencijal jer ljudi danas žele jesti zdravo. Stoga je biohrana zelena ekonomija u najčišćem obliku. A upravo Slavonija ima velike šanse za uzgoj biohrane.

Igor Matutinović iz agencije GFK ukazao je na problem da potrošači žele odgovornost, ali ne na štetu razvoja. Jednostavno još nismo spremni prigrliti zelenu paradigmu i takav životni stil. dk

Ključ za krizu je u ‘zelenijoj’ ekonomiji

Vladimir Cvijanović

Zelene inovacije su po svemu kompatibilne sa sadašnjim oblikom kapitalizma, ali otpor prema njima je očekivan

Z

elene industrije karakterizira energetska efikasnost, posebno s obzirom na “stare” industrije, a pridonose i energetskoj efikasnosti društva. Kao primjer možemo navesti gradnju energetski efikasnih građevina, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili industrije s “čistim tehnologijama”.

Iako zbog rastuće potrošnje energije u svijetu one (ne)izravno mogu pridonijeti još većem iskorištavanju Zemljinih ograničenih resursa, njihova veća zastupljenost učinila bi ekonomski rast i razvoj održivijima. No zašto tržište ne djeluje kao zamašnjak takvih industrija te mogu li one promijeniti karakter sadašnjeg oblika kapitalizma?

Odgovor na prvo pitanje valja potražiti u rastućim prinosima poduzeća na stare tehnologije zbog čega su privlačne gospodarstvu i izvršnoj vlasti koja preko njih puni državni budžet. Profitni interes s jedne strane te politički ciklus s druge su kratkoročni iako je profitabilnost zelenih industrija neosporna u dugom roku.

Da bi se ostvarila njihova šira rasprostranjenost, potrebno je reaktivirati tradicionalno jaku ulogu države u poticanju inovacija (sada “zelenih”) kako bi se smanjili fiksni troškovi njihove difuzije. Zelene inovacije su po svemu kompatibilne sa sadašnjim oblikom kapitalizma, a ekonomski, institucionalni ili politički otpor njihovu uvođenju je očekivan.

Ali one same za sebe ne mogu ublažiti nestabilnost sustava koja je uzrokovana dominacijom financijskih tržišta te većom nesigurnošću radnih mjesta zbog primarno nematerijalnoga karaktera proizvodnje. Kao što naglašavaju Andrea Fumagalli i Stefano Lucarelli, financijska tržišta ne distribuiraju dohodak tako ravnomjerno kao što je nekad radila država uz sukladno veću zastupljenost profita u BDP-u od plaća.

Na taj način ona ne daju agregatnoj potražnji konstantan poticaj da raste. Također je ubrzan tempo restrukturiranja gospodarstva uz veću prekarnost radnika koje taj isti kapitalizam treba više nego ikada prije. S obzirom na činjenicu da zelene industrije rješavaju samo dio potreba društva za kvalitetnijim životom, potrebno ih je sagledati u širem društveno-ekonomskom kontekstu održivog razvoja. *Autor radi na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Navedeni stavovi su autorovi i ne predstavljaju nužno stav institucije u kojoj radi.

UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA POSLOVNI DNEVNIK 13

upravljanje energijom.indd 13

27.9.2010 15:33:25

BUSINESS AS UNUSUAL

Europa i dalje ovisna o fosilnim gorivima u hrvatskoj na fosilna goriva otpada čak 75 posto ukupne potrošnje Jugoistočna Europa znatno je energetski ovisnija o fosilnim gorivima od Europe ili svijeta u cjelini, kazao je Igor Dekanić, profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, na međunarodnoj konferenciji “Business as Unusual” proteklog vikenda u Zadru.

Dekanić navodi da svjetska energija počiva sa 35 posto udjela na nafti, a još 24 posto na plinu. Europa je još ovisnija o fosilnim gorivima pa u svojem energetskom sustavu troši 40 posto nafte i 25 posto plina. Situacija u Hrvatskoj je još alarmantnija jer koristimo gotovo 75 posto fosilnih goriva, dok svega 25 posto otpada na sve ostalo – od hidropotencijala, preko ugljena, nuklearki do obnovljivih izvora.

“Potrošnja relativno velikih količina fosilnih goriva u Hrvatskoj nije toliko vezana uz industrijsku proizvodnju koliko uz tran-

sport. Prirodno smo tranzitna zemlja, a uz naše dodatno opredeljenje na turizam, koje je vezano uz individualne dolaske turista automobilom, moramo osigurati velike količine goriva”, kazao je Dekanić.

IGOR DEKANIĆ, Rudarsko-geološki fakultet u Zagrebu PIXSELL

Pojašnjava da se unatoč općoj svijesti o nužnosti promjena, većina političkih elita ipak opredjeljuje za realno političko promišljanje energetike. Unatoč sve većim ulaganjima u obnovljive izvore i dalje raste svjetska potrošnja ugljena – ponajprije zbog kineskog i indijskog razvoja.

Mirza Kušljugić, profesor sa Sveučilišta u Tuzli, upozorio je da se jugoistočna Europa ne smije promatrati usko u pojmu bivše Jugoslavije plus Albanija, već da je to puno širi pojam. “Svijet pod ovom regijom, a takva je i realnost opskrbe energentima, svrstava zemlje od Genove na zapadu, Malte na jugu i ruske granice na istoku”, rekao je Kušljugić.

Pozvao je na intenzivnije povezivanje energetskih sustava zemalja bivše Jugoslavije, kao i šire regije, a prema uzoru na nedavni projekt nacionalnih željeznica na ovom prostoru. db

Automobili sve više zagađuju ključna su pitanja urbanizma i kvalitetnoga javnog prijevoza Stimuliranje zelenih programa nužno je kako bi se postigao čišći okoliš sa što manje emisija ugljičnih dioksida, a ta stimulacija najbolje bi se postigla upravo primjenom Green New Deala, rekao je Thorsten Koska s instituta Wuppertal iz Njemačke. Koska je naglasio kako transport znatno ovisi o nafti. Transport uvelike utječe na emisije CO2 jer je transport robe u Europskoj uniji uglavnom cestovni. Ako nastavimo s dosadašnjim trendovima, odnosno s politikom “business as usual”, emisije će se samo povećavati. Koska je istaknuo kako se u posljednjih 30 godina poboljšavala cestovna infrastruktura i da se povećavala udaljenost koju smo prelazili, pa je stoga i došlo do povećanja emisija CO2. Stoga se New Green Dealom žele uvesti paketi za “ozelenjavanje” prometa, što znači manje emisija, manje zagušenih prometnica i manje buke. Neki gradovi uveli su ekološke zone u koje mogu ući automobili koji imaju manju količinu emisija CO2. Činjenica je da su automobili sve učinkovitiji, ali im se povećava težina i ukupan broj, što znači da se emisije iz prometa povećavaju.

Stoga Koska kaže kako moramo razmišljati o poboljšavanju učinkovitosti. Moramo smanjivati

udaljenost i broj prijeđenih kilometara, prijeći s neučinkovitijih vrsta prometa na učinkovitije, moramo pokušati smanjiti udaljenost prilikom odlaska na posao ili trgovinu. A sve se to svodi na pitanje urbanizma. Kada bi se približile točke gdje se odvija život, posao i trgovina, mogli bi se smanjiti loši utjecaju na okoliš. Kako bi se to postiglo, potrebna je bolja mreža javnog prometa, koji treba biti učinkovitiji. Potrebna je i bolja infrastruktura za pješačenje i vožnju biciklom.

Trebalo bi uvjeriti ljude da izbjegavaju automobile kada idu na kratke destinacije. Stoga treba raditi na prostornom planiranju, poboljšanju navika vozača, izradi ekoloških zona, ulaganju lokalnih vlasti i naravno informiranju. Također treba ulagati i u nova vozila, kao i poticati kupnju vozila koja emitiraju manje CO2. Naravno, ne smije se izbjeći ni pitanje ulaganja u javni prijevoz i njegovu infrastrukturu, što zahtijeva pomno planiranje.

Ne treba odbaciti ni prijedlog da više ljudi koristi isto vozilo, što nije previše popularno.

Učinkovito korištenje energije i resursa dovodi do smanjenja potrošnje energije u privatne i poslovne svrhe, a onda i manje troškove. dk

Automobili su učinkovitiji, ali im se povećava težina i ukupni broj tako da se emisije štetnih plinova iz prometa povećavaju Thorsten Koska, njemački institut Wuppertal

14 POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM i ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 14

27.9.2010 15:33:32

PRILIKA ZA BALKAN green new deal koristio bi svim zemljama regije

Budućnost je u ‘pametnim’ gradovima

dr. sc. Zoran Morvaj

Skorašnje hrvatsko članstvo u EU još je jedan argument u prilog započinjanja transformacije hrvatskih gradova

G

Smanjenje zagađenja vrlo je važno za naš okoliš. Kako bismo u tome uspjeli, zemlje na Balkanu trebale bi usvojiti politiku Green New Deala, rekao je nezavisni konzultant Aleksandar Kovačević na panelu “Green New Deal – Prilika za Balkan”. Na primjeru nekih područja u Srbiji, na kojima se nalaze rudnici lignita, Kovačević je istaknuo kako je zagađenje neizdrživo, dok je u nekim gradovima stanje neizdrživo zbog zagađenja privatnih ložišta. U tim je područjima industrija lignita potpuno uništila okoliš.

Kako bi se riješili postojeći problemi, sustav treba učiniti održivim.

No javljaju se mnogi problemi. Tako, primjerice, u Srbiji neki gradovi žive od rudnika lignita jer velik dio stanovništva u tim gradovima radi.

Zbog toga je teško učiniti neke promjene jer upravo velik broj ljudi živi od toga. Radnici smatraju da su inicijative za očuvanjem okoliša uperene protiv njih, dok političari smatraju da su usmjerene protiv njihovih proračuna. No, kako kaže Kovačević, uređenje uništenih površina dovelo bi do zaposlenosti ljudi, što znači da bi koristi bile obostrane.

Opasnost prijeti i kanalima pitke vode koji su u znatnom broju zatrpani biomasom, a u njih se također ispuštaju otpadne vode. Nužno je

pokrenuti proces čišćenja kanala, ali će za njihovo čišćenje trebati nekoliko godina.

Biomasu ne treba bacati, već je s polja treba dovesti u elektrane kako bi se iz nje proizvela energija. Osim toga dovoljno se ne iskorištava ni energija sunca i vjetra. No za razliku od energije vjetra i sunca, koje su tu same po sebi, biomasu treba proizvoditi, što nije jednostavno.

Kovačević je istaknuo kako ni upravljanje šumama ne zadovoljava, što se vidi iz činjenice da je šumski fond manji nego što je bio sedamdesetih godina. Manji su i poljoprivredni prinosi, dok imamo i lošu iskoristivost vodnih potencijala. Problem je u tome što nemamo integralni model upravljanja vodama kako bi se iskoristili potencijali regije. Naime, ni 10 godina nakon ratnih sukoba još nema sporazuma za iskorištavanje vodnih tokova.

Najveći problem je u BiH jer situaciju dodatno kompliciraju unutarnje granice.

U svakom slučaju, konverziju treba napraviti sa što manje investicija zato što su komplicirane, na snazi su visoke kamate te postoje politički rizici. Stoga investicijski zahtjevi trebaju biti svedeni na minimum te se postojeće infrastrukture trebaju iskoristiti koliko je to više moguće. dk

radovi zauzimaju dva posto Zemljine površine, a emitiraju 70 posto stakleničkih plinova. Zbog svoje izravne odgovornosti za ključne elemente infrastrukture, uključujući energiju, vodu, transport i otpad, gradovi su u položaju da gospodarenjem utjecajima na okoliš ne samo zaustavljaju negativne trendove klimatskih promjena nego budu i aktivan pokretač cjelovitog zaokreta prema održivom razvoju. EU je ove činjenice prepoznao pa je gradove postavio kao ključ rješavanja globalnih klimatskih promjena. Glavni elementi strateško-zakonodavnog okvira razvoja koje EU postavlja pred sebe do 2020. jesu smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20 posto, povećanje udjela obnovljivih izvora u proizvodnji na 20 posto te smanjenje potrošnje energije za 20 posto. Dugoročniji razvojni dokumenti daju zaključiti da će se ti postotci u budućnosti ne samo povećavati nego će se do njih dolaziti još brže nego danas. Skorašnje hrvatsko članstvo u EU stoga je još jedan argument u prilog započinjanja transformacije hrvatskih gradova, pri čemu je prvo potrebno usredotočiti se na gradsku komunalnu infrastrukturu kao osnovu kvalitetnog života građana.

Poboljšana komunalna infrastruktura vodi poboljšanju infrastrukture na širem području – regionalno i nacionalno. Građani žive u zgradama, temeljnim jedinicama grada, gdje se troši više od 30 posto ukupne energije. Sigurna opskrba energijom uz minimalne utjecaje na okoliš te gospodarenje potrošnjom energije u zgradama prioritetni su zadaci u planiranju održivog razvoja gradova. Energetska transformacija hrvatskih gradova u skladu sa strateškim odrednicama EU mora se temeljiti na povećanju energetske efikasnosti potrošnje, uvođenju novih tehnologija, upravljanju potrošnjom u realnom vremenu i stvaranju tehnoloških preduvjeta za jednostavno priključivanje obnovljivih izvora električne energije na mrežu. Širi okvir vizije pametnoga grada koordinira spomenute inicijative, a kao primarni cilj postavlja zadovoljavanje potreba građana. Potrebe građana pametnoga grada zadovoljavaju se ne samo komunalnim sustavima za opskrbu vodom, strujom i grijanjem, koji čine fizičku infrastrukturu, već se moraju planirati i šire inicijative za povećanje konkurentnosti grada, produktivniju i fleksibilniju lokalnu ekonomiju i poboljšanje životnih uvjeta za sve građane. *Autor je UNDP-ov voditelj projekta Uvođenja energetske efikasnosti u Hrvatskoj UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA POSLOVNI DNEVNIK 15

upravljanje energijom.indd 15

27.9.2010 15:33:42

BUSINESS AS UNUSUAL

‘Zelene’ zgrade troše i 50 posto manje energije Zgrade konzumiraju od 30 do 40 posto svjetske energije te su upravo na njima moguće velike uštede Pripremila: Vedrana Likan

S

uvremena uobičajena poslovna razvojna praksa u Hrvatskoj sustavno i već desetljećima ne obraća pozornost na probleme i posljedice koje građevine s neučinkovitim iskorištenjem energije i sirovina imaju na naš okoliš te samim time u stvarnosti predstavljaju loše dugotrajne investicije za Hrvatsku – zemlju čija

je najveća vrijednost raznolika i obilata priroda koja zaslužuje poštovanje i održivost u gospodarenju umjesto iskorištavanja.

U svijetlu globalnih, klimatskih promjena koje stvaraju znatno dugoročniju zabrinutost i puno fatalnije posljedice na stanovnike čitavog planeta globalne industrije poput građevinarstva i nekretnina ne samo da imaju mogućnost znat-

no utjecati na smanjenje emisije stakleničkih plinova nego i obvezu za njih preuzeti odgovornost te pozitivno utjecati, pokretati i demonstrirati očigledne promjene. Potaknut prilikom da odgovorno preuzmu ulogu pokretača tih promjena u Hrvatskoj, grupa od 20 tvrtki, organizacija i institucija odlučila je pokrenuti inicijativu osnivanja Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, kao neprofitne orga-

nizacije koja bi služila kao nacionalna platforma za promociju prakse održive gradnje.

Uzevši u obzir da je hrvatsko tržište nekretnina u razvojnoj fazi, da našem tržištu tek predstoji “bum” u graditeljskom sektoru, te sa saznanjem da od 2004. godine europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku 20 posto godišnje i da se procjenjuje da će do 2014. vrijednost tog tržišta dosegnuti 573

otvaraju se i radna mjesta španjolska i portugal primjeri za hrvatsku Hrvatska bi do 2020. godine trebala instalirati jedan četvorni metar solarnih ćelija po glavi stanovnika, što bi je stavilo u sam europski vrh korištenja zelene tehnologije, smatra Ljubomir Majdančić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčanu energiju. “Ako bismo danas krenuli u to, već za 5-6 godina u tom sektoru mogli bismo zaposliti 6000 ljudi. Nije čudno da je Njemačka među prvima izašla iz recesije jer je upravo ta zemlja svjetski lider u obnovljivim izvorima energije”, kazao je Majdančić. Na prigovore da bi u slučaju velikog okretanja solarnoj energiji bilo uglavnom

riječi o uvozu strane tehnologije, Majdančić je pojasnio da su Španjolska i Portugal u prve dvije godine korištenja solarnih izvora uvozili gotovo 90 posto tehnologije. Danas te zemlje u vlastitim pogonima proizvode 100 posto komponenti. On smatra da bi Hrvatska u prvo vrijeme trebala potencirati gradnju i montažu sustava za grijanje vode.

“Cijena takvog sustava je 30-ak tisuća kuna. Od toga je moguće dobiti do 12.000 kuna subvencija, no problem je ostatak od 18.000. Ljudi u pravilu nemaju novca te bi se tu trebale uključiti i banke s posebnom ponudom.” db

LJ. MAJDANČIĆ, Hrvatska stručna udruga za sunčanu energiju PD

16 POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM i ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 16

27.9.2010 15:33:47

holistički principi uzimaju se u obzir svi aspekti održivosti

Zelena gradnja odnosi se na cjelovit proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja i obnove objekata temeljen na principu održivosti. Zelena gradnja temeljena je na holističkim principima te uzima u obzir sve aspekte održivosti zgrade – iskorištenje građevinskog zemljišta, povezanost sa susjedstvom i servisima dostupnim korisnicima, način i količinu potrošnje voda, krajobraz, rješenja i ambijent interijera, brigu o zdravlju korisnika, odabir i način upotrebe materijala, emisiju stakleničkih plinova iz objekta, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih i alternativnih izvora energije te cjelovitu funkcionalnost objekta. Zelena gradnja ne podrazumijeva samo korištenje novih materijala, već pretpostavlja i određenu kulturu života, stanovanja i korištenja prostora koja je u skladu s održivim razvojem.

milijarde eura, procjena Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj je da će smjer daljnjeg razvoja graditeljskog sektora u Hrvatskoj upravo ići u smjeru zelene gradnje. Zabrinjavajuća globalna statistika koja ukazuje na utjecaj graditeljskog sektora na ugrožavanje okoliša i ekološki otisak osnovni su razlozi za osnivanje Savjeta za zelenu gradnju na globalnoj razini. Procjenjuje se da zgrade konzumiraju od

30 do 40 posto svjetske energije te da u nekim zemljama, kao što je Velika Britanija, energetska potrošnja zgrada prelazi 50 posto nacionalne energetske potrošnje. Građevinski sektor troši tri milijarde tona sirovina godišnje, što je okvirno između 40 i 50% od ukupne svjetske potrošnje sirovina.

Građevine su odgovorne za oko 20 posto globalne potrošnje vode. Zgrade su odgovorne

za emisiju gotovo četvrtine sveukupne svjetske emisije ugljičnog dioksida. Općenito, zgrade imaju veći potencijal za ublažavanje emisije CO2 od bilo kojeg drugog sektora.

S aktualnom tehnologijom zelene zgrade mogu smanjiti potrošnju energije za 30 do 50 posto, CO2 emisiju za 35 posto, otpad za 70 posto i uporabu vode za 40 posto. Gradnja zelene zgrade u pravilu stoji samo

3 do 5 posto više nego gradnja standardne zgrade. Glede prednosti zelene gradnje za same investitore, podaci o isplativosti zelene gradnje ukazuju da zelene zgrade za svojeg vlasnika investitora ostvaruju 6 posto više rente, 13 posto manje troškove održavanja te 16 posto više prodajne cijene. *Autorica je potpredsjednica Savjeta za zelenu gradnju

politika kao glavna prepreka decentralizacija bi smanjila ovisnost o uvozu energije Postoje tehnološki uvjeti za potpuni prelazak na decentraliziranu proizvodnju energije, no, realno, ona još dugo neće biti primijenjena, zaključak je panela “Decentralizacija proizvodnje energije – političko ili tehnološko pitanje”.

Zoran Skala, viši savjetnik Zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, smatra da za decentralizaciju postoje tehnički, no ne i političko-društveni uvjeti.

“Nužna je adaptacija jer nam u protivnom prijeti ili iseljavanje sa zemaljske kugle ili izumiranje. Činjenica je da u budućnosti više neće biti dostupne ovolike količine fosilnih goriva

i toliko energije”, kazao je Skala. Decentralizacija bi, smatraju sudionici panela, mogla smanjiti hrvatsku ovisnost o uvozu energije.

I Mladen Perkov iz Klastera inteligentne energije smatra da je energetska centralizacija nešto nužno i poželjno. “Svijetu ne treba decentralizacija, ni društva ni energetike zbog nekog pomodarstva. To je pitanje održivosti”, kazao je Perkov.

Ranko Goić iz Ekomediteranskog foruma pojašnjava da neke zemlje imaju plan u bliskoj budućnosti u potpunosti prijeći na obnovljive izvore energije, što će nužno dovesti i do decentralizacije. db

Nužna je adaptacija jer nam u protivnom prijeti ili iseljavanje sa zemaljske kugle ili izumiranje Zoran Skala, Zavod za održivi razvoj PGŽ-a

UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA POSLOVNI DNEVNIK 17

upravljanje energijom.indd 17

27.9.2010 15:33:49

inicijativa

Zagreb dobio svoj Savez za energetiku Nova organizacija bavit će se bioraznolikošću i održivim razvojem

N

ovoosnovani Savez za energetiku Zagreba je područnointeresna i jedinstvena neprofitna organizacija za područje Zagreba i Republike Hrvatske. Njegove su buduće aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša, bioraznolikost i održivi razvoj. Svečano otvorenje Saveza za energetiku

Zagreba najavljeno je u povodu obilježavanja Svjetskog dana turizma 27. rujna. lakše do prioriteta

Kako kaže predsjednik Saveza Tomislav Marjanović, ta će se organizacija baviti pitanjima sustava razvoja energetike i obnovljivih izvora energije, smanjenjem potrošnje energenata te sustavnim i kontinuira-

nim praćenjem potrošnje električne energije.

Informiranje i lakše organizirano planiranje godišnje energetske bilance, upravljanje i održavanje neketnina, planiranje daljnjih mjera smanjenja potrošnje energije, lakše donošenje odluka o prioritetima ulaganja zbog mogućnosti objektivnih analiza, sustavno kreiranje energetske politike na razini

Piše: Ksenija Kale

Grada Zagreba te informiranje građana o efikasnom korištenju energije u kućanstvima i očuvanje okoliša također spadaju u aktivnosti kojima će se ta organizacija baviti.

Inače, Savez za energetiku Zagreba zajednički je osnovalo Društvo inovatora Sigma, Društvo za energetiku i obnovljive izvore energije Grada Zagreba Delta i Udruga poduzetnika u

18 POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM i ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 18

27.9.2010 15:33:55

Poticat ćemo znanstveni i inovacijski rad na zaštiti okoliša i energetskoj efikasnosti t. Marjanović, predsjednik saveza za energetiku zG

energetici i zaštiti okoliša Ekoenergo uz pomoć međunarodne konzultantske kuće TPA Horwath. U Savezu poručuju da će svoju djelatnost provoditi s najvišim državnim i gradskim tijelima, Europskom poduzetničkom mrežom Hrvatske i drugim organizacijama. Iz te organizacije su napomenuli da je Banco Popolare Croatia glavni nacionalni partner Saveza za ovu i sljedeću godinu.

Marjanović isto tako ističe da Savez okuplja ugledne znanstvenike i inovatore s područja energetike i obnovljivih izvora energije.

VIsOKI sTANdARdI

U Savez se, dodaje Marjanović, u načelu mogu slobodno udružiti i sustavi znanstveno-istraživačkih centara, poduzetničkih inkubatora, energetskih društava, trgovačkih društava u području energetike i obnovljivih izvora energije kao i oni koji aktivno podupiru poštiva-

nje međunarodnih obveza i djeluju u smislu redukcije emisije stakleničkih plinova, utjecaja na klimatske promjene te očuvanja životnog i radnog okoliša.

Savez je, dakle, kaže Marjanović, predstavničko tijelo fizičkih osoba, udruga, društava i drugih neprofitnih organizacija, obrta, malih i srednjih poduzeća, velikih trgovačkih i dioničkih društava te gradskog, nacionalnog i međunarodnog pokreta znanstvenog i inovacijskog djelovanja u energetici, obnovljivih izvora energije, poticanja energetske efikasnosti i zaštite okoliša. On svoje djelovanje temelji na pisanim kao i uobičajenim standardima obnašanja djelatnosti u svim područjima znanstvenog i inovacijskog djelovanja.

“U naše aktivnosti spada i skrb o slobodnom udruživanju građana i o razvitku svekolike znanstvene i inovacijske djelatnosti u području energetike, obnovljivih izvora energije, poticanja energetske efikasnosti i zaštite okoliša. Isto tako poticat ćemo na stvaralački, znanstveni i inovacijski rad, znanstveno i tehničko opismenjivanje, posebice mladih, i nacionalne programe tehničkog, informatičkog, prirodoslovnog i gospodarskog odgoja, obrazovanja i osposobljavanja.

Tu su i natjecanja, izložbe i drugi načini prezentacije postignuća od interesa za Republiku Hrvatsku”, nabraja Marjanović.

“Nadalje, međunarodna suradnja, inventivni rad i širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća, skrb o istraživačkorazvojnom radu i stručni rad i osposobljavanje djelatnika u znanstvenom i inovacijskom sektoru, izdavačka djelatnost, obnašanje javnih ovlasti te rješavanje drugih pitanja od zajedničkog interesa članica sukladno zakonu i programu svekolikih aktivnosti u znanstvenom i inovacijskom djelovanju također su buduće djelatnosti Saveza za energetiku Zagreba”, zaključuje Marjanović.

UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA POSLOVNI DNEVNIK 19

upravljanje energijom.indd 19

27.9.2010 15:34:12

odGovornost za druŠtvo

Zaštita klime dio poslovne strategije poduzeća

'čIsTI' AUTObUsI ZET je privrememo obustavio vožnju na biodizel jer čeka novog dobavljača PIXSELL

Smanjenjem potrošnje eklektrične energije za 15 posto Holcim je došao do uštede struje potrebne za 3000 prosječnih kućanstava Piše: biserka ranogajec

D

omaće tvrtke u svoje godišnje planove sve više ubacuju i moment poslovanja koji se odnosi na zaštitu okoliša, odnosno podizanje energetske učinkovitosti. Takvu vrstu društveno odgovornog poslovanja počele su provoditi i neke od najvećih domaćih kompanija poput Zagrebačkog holdinga. Podružnica te tvrtke, Zagrebački električni tramvaj, trebala je prema studiji koju je prije nekoliko godina izradio Ekonerg, hrvatsko konzalting društvo u području energetike i zaštite okoliša, uštedjeti svake godine četiri milijuna kuna na gorivu u voznom parku.

Zagrebom su trebali prometovati svi autobusi ZET-a na biodizel, međutim danas je situacija nešto drukčija. ZET izvješćuje kako su do ljeta ove godine svi njihovi autobusi koristili 5-

postotni biodizel, a tek 11 autobusa čisti biodizel. Za sada kažu kako u prometu nema nijednog autobusa na biodizel jer se “čeka rezultat drugoga javnog natječaja za izbor novog dobavljača jer je tvrtka iz Ozlja, koja nam je dosad dostavljala gorivo, prodana drugoj stranoj tvrtki”.

Kada se završi natječaj, ZET će ponovno, dodaju, u svim vozilima koristiti 5-postotni biodizel jer to ne zahtijeva dodatno servisiranje ni trošak, a nije potrebna ni dodatna prilagodba proizvođača autobusa koji su nabavljeni leasingom.

I čIsTOćA ŽELI bIOdIZEL

Nadalje, u zagrebačkoj podružnici holdinga Čistoća također žele kamione na pogon biodizelom te bi nakon javnog natječaja i njihova vozila prešla na korištenje biodizela. Zaštita okoliša u velikim gradovima izuzetno je važna za europske i svjetske

metropole. Primjerice, München planira do 2058. godine smanjiti proizvodnju ugljika do 90 posto, a to će učiniti visokom efikasnošću pri uporabi energije, prilagodbi toplinske, električne i prometne infrastrukture te prelasku na obnovljive energije s niskom emisijom ugljika.

Za München, London i ostale metropole studije o energiji i utjecaju na okoliš radila je, među ostalim, i kompanija Siemens.

Damir Digula, voditelj odjela u Siemensu Hrvatska, navodi primjer energetske učinkovitosti i zaštite okoliša sa smanjivanjem emisija CO2 kod uvođenja razdjelnika toplinske energije u gradskim stanovima. Toplane štite gradove od zagađenja i ne trebaju toliko toplinske energije ako stanovi imaju razdjelnike, kaže Digulja. Siemens s ovlaštenim lokalnim partnerima ugrađuje sustav za razdi-

obu potrošnje toplinske energije Siemeca. Sustav Siemeca omogućava samostalno upravljanje nad potrošnjom toplinske energije i obračun i kontrolu troškova grijanja prema realnoj potrošnji stanara. U Zagrebu u 450 stanova u naselju Vrbik sustav Siemeca se koristi još od 2003. godine. Od 2009. sustav Siemeca se koristi i u 1300 stanova u Slavonskom Brodu, a od ove godine koriste ga i stanari iz Virovitice i Velike Gorice. Osim toga uvodi se Siemeca sustav za razdiobu potrošnje toplinske energije i u 780 stanova u gradu Vukovaru.

Praćenje projekata napravljenih u spomenutim gradskim naseljima pokazalo je da je prosječno smanjenje troškova od 20 do 30 posto u odnosu na prethodno razdoblje kada se obračun obavljao prema kvadraturi stana ili volumena stambenog prostora, rekao je Digula.

20 POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 20

27.9.2010 15:34:15

Svako rasipanje energije je neprihvatljivo i trošimo samo onoliko koliko moramo Žarko Horvat, direktor industrijske ekologije u Holcimu

Osim gradova na uštedama energije najviše se angažiraju veliki potrošači i zagađivači.

Siemens tako već godinama radi na održavanju i modernizaciji postrojenja Ininih rafinerija nafte te mjernih stanica i sustava daljinskih nadzora i upravljanja naftovoda za Jadranski naftovod. Nadalje, Siemens je inače vodeća svjetska kompanija u proizvodnji fotonaponskih sustava pri korištenju sunčane energije i u proizvodnji turbina za solarne termoelektrane. U području vjetroenergije dobavlja vjetroturbine te nudi njihovo električno povezivanje i priključenje na prijenosnu mrežu. Žarko Horvat, direktor industrijske ekologije u grupaciji Holcim, kaže da Holcim najveći dio svoje

potrebe za energijom zahvaljuje proizvodnji cementa. Ova industrijska grana, dodaje, izrazito je energetski zahtjevna, bilo da je riječ o toplinskoj ili električnoj energiji.

“Dakako da je odgovorno upravljanje energijom sastavni dio poslovne strategije. Svako rasipanje energije posve je neprihvatljivo i trošimo samo onoliko koliko moramo”, kaže Horvat.

U Holcimu su investirali u proces koji je danas automatski vođen i nadziran, a investicija

siemensov sustav siemeca omogućava kontrolu troškova grijanja

nije samo u tehnologiju, već i u edukaciju ljudi i uvođenje novih sustava upravljanja.

“Rukovodeći se osnovnom postavkom, a to je očuvanje zahtijevane kvalitete, kako naših proizvoda, tako i naših učinaka na okoliš, brojnim investicijama postigli smo znatne rezultate i na ovom području, na primjer unapređenjem mlina cementa, što je investicija vrijedna 130 milijuna kuna, smanjili smo godišnju potrošnju električne energije za 15 posto”, istaknuo je Horvat. Radi ilustracije, riječ je o energiji gradića sa 3000 prosječnih hrvatskih kućanstava. Toplina oslobođena u procesu koristi se za predgrijavanje sirovine kako bi ukupna potreba za gorivom bila smanjena. Fosilna goriva kao energenti pripa-

daju prošlosti, smatra nadalje Horvat, iako ćemo još neko vrijeme provesti s njima.

STARO ULJE KAO GORIVO

Potrebno je iznaći načine kako osigurati energiju iz drugih izvora, po mogućnosti obnovljivih, kako raspoloživost energije ne bi bila upitna.

Holcim je i ovdje učinio znatan investicijski napor gradnjom postrojenja za uporabu određenih otpadnih proizvoda (stare gume, stara ulja, mesno koštano brašno...) kao zamjenskoga goriva. “Pri tome, naravno, opet smo se rukovodili kvalitetom naših proizvoda i emisija. Držim važnim napomenuti da je osim energetskih aspekata pri planiranju zamjenskih goriva izuzetno važno promatrati i aspekt zaštite klime kako bi se smanjila emisija ugljikova dioksida iz našeg postrojenja”, zaključio je Horvat.

UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA POSLOVNI DNEVNIK 21

upravljanje energijom.indd 21

27.9.2010 15:34:19

KAKO DO SREDSTAVA

Krediti postaju sve zeleniji Domaće banke nude kreditne linije za gradnju niskoenergetskih kuća, ugradnju solarnih panela, sustave za filtriranje vode i postavljanje termofasade Piše: Ana Blašković ok se svijest o ekologiji puževim korakom probija iz sfere altruizma u praktičnu svakodnevnicu, tom bi procesu najbolju uslugu, čini se, ni manje ni više mogao učiniti novac. U moru propisa, regula i pravilnika u vezi sa zaštitom okoliša i energetskom učinkovitosti upravo su bankari pronašli interes i novu tržišnu priliku lansiravši “zelene” kredite. I dok bi se paralela između metaforične boje novca i ekološki nastrojenih kredita prije mogla zlobno okarakterizirati kao oksimoron, interes nesum-

D

njivo postoji. Od početka travnja, naime, na snazi je pravilnik o obveznom energetskom certificiranju objekata prema kojem se zgrade moraju klasificirati u nekoliko energetskih razreda. S najmanjom potrošnjom energije u razredu A+ su pasivne kuće nakon kojeg se gradacija spušta do razreda G u koji su svrstani objekti s najvišom potrošnjom energije. Iako je do prije nekoliko godina bilo teško zamislivo sada je, međutim, logično pretpostaviti da će cijena četvornog metra stana u zgradi u najvišem energetskom razredu biti viša od onih nižerangiranih objekata, baš poput

kućanskih uređaja A naspram energetskog razreda B. rast na 573 mlrd. eura

Stoga će i vlasnici objekata biti adekvatno motivirani da objektu priskrbe što viši certifikat. Budući da najviši energetski razredi zahtijevaju vrhunsku izolaciju stolarije, fasada, energetsku samodostatnost, solarne panele, sustave za klimatizaciju i filtriranje zraka bez gubitka energetske učinkovitosti, jasno je da će nizu građevina trebati adaptacije i, naravno, novac za njih, a upravo je to novo tržište za financijske institucije. Toj tezi u prilog idu i brojke; pro-

cjena jest da europsko tržište “zelene” gradnje raste godišnje raste u prosjeku oko 20 posto, a u sljedećih četiri godine njegova vrijednost porast će na 573 milijarde eura. Prva je na domaće “zeleno” tržište zakoračila Zagrebačka banka u travnju, plasiravši istoimene kredite za kupnju stana ili kuće energetskog razreda A+, A i B. Osim za kupnju krediti su dostupni i za gradnju niskoenergetskih kuća, a njima se može financirati ugradnja solarnih kolektora, sustava za klimatizaciju i filtriranje vode pa sve do ugradnje IZO stolarije i postavljanja termofasade.

22 POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM i ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 22

27.9.2010 15:34:28

N I i đ l n d i s O i o k j n U s − u ( ć c G Š T B č p J O s U I s J

Plinacro

Plinovod nadomak Velebita Nakon već dovršene plinofikacije Istre, a uz intenzivnu gradnju interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Mađarske, nacionalni operator plinskoga transportnog sustava – tvrtka Plinacro d.o.o., i u 2010. godini nastavlja intenzivnu gradnju plinovodnog sustava Like i Dalmacije.

Okosnica plinovodnog sustava Like i Dalmacije je magistralni plinovod od Bosiljeva do Splita, dužine 292 km, nazivnog promjera 500 mm i jedinstvenoga maksimalnoga radnog tlaka od 75 bar (DN 500/75).

Uz magistralni plinovod izgradit će se i regionalni plinovodi Benkovac − Zadar i Šibenik − Drniš− Knin ukupne dužine 80 km sa spojnim (odvojnim) plinovodima i pripadajućim mjerno-redukcijskim stanicama: Ogulin, Otočac, Gospić, Gračac, Obrovac, Benkovac, Zadar, Šibenik, Drniš, Knin i Split.

Trasa magistralnog plinovoda Bosiljevo − Split podijeljena je na četiri dijela sustava, od kojih je prvi, duljine 26 km od Podrebra do Josipdola (uključujući i MRS Ogulin), već spojena na postojeći sustav Pula – Karlovac.

U tijeku su intenzivni radovi na II. i III. dijelu. Na drugom dijelu sustava magistralni plinovod od Josipdola do Gospića, duljine 84

upravljanje energijom.indd 23

km, pripremljena je cijela trasa, a dosad je iskopano 80 km rova, zavareno 81 km cijevi te ih je 74 km već položeno u rov. Svi radovi na izgradnji drugog dijela sustava, glavnoga magistralnog plinovoda bit će završeni do kraja 2010. godine, dok je izgradnja odvojnih plinovoda za Otočac i Gospića, kao i pripadajućih nadzemnih objekata - mjerno-redukcijskih stanica za te gradove već završena.

Istodobno, radovi se izvode i na trećem dijelu sustava, od Gospića do Benkovca, ukupne duljine 91 km. Uređeno je 72 km radnog pojasa, a dosad je iskopano 35,5 km rova, zavareno 22,5 km cijevi te ih je 16 km položeno u rov.

Istodobno se izvode te su gotovo već završeni i radovi na regionalnim plinovodima Benkovac – Zadar (37 km) i Kaštel Žegarski – Obrovac (8 km), odvojnom plinovodu za MRS Biograd (13 km), kao i na svim ostalim nadzemnim objektima (mjerno-redukcijskim stanicama Obrovac, Zadar i Biograd).

Iako je ovaj dio sustava zbog specifičnih geomorfoloških uvjeta (prijelaz Velebita) tehnički svakako najzahtjevniji, sigurni smo da će i treći dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije, uključujući regionalne plinovode Benkovac – Zadar i

Gradnja plinovodnog sustava omogućit će dvjema regijama uporabu najpovoljnijeg energenta

Benkovac – Biograd te pripadajuće mjerno-redukcijske stanice biti završena u skladu s terminskim planovima – u proljeće 2011. godine.

Počela je gradnja i četvrtog dijela sustava od Benkovca do Dugopolja.

Naime, nakon ishođenja građevinske dozvole, u posao su uvedeni izvođači radova na izgradnji regionalnih i odvojnih plinovoda te pripadajućih mjerno-redukcijskih stanica (MRS), dok je početak izgradnje glavnoga magistralnog plinovoda predviđen sredinom sljedeće godine, a sve kako bi kompletan magistralni plinovod Bosiljevo − Split bio završen i pušten u rad u skladu s terminskim planovima.

Važno je još jedanput istaknuti kako će gradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije omogućiti tim dvjema regijama uporabu najpovoljnijeg i najprihvatljivijeg energenta te ublažiti ovisnost, prije svega Dalmacije, o nafti, loživom ulju i električnoj energiji.

Također dovođenje prirodnog plina, kao kvalitetnog i ekološki prihvatljivog energenta, omogućit će novi zamah razvoju turizma, ali i kompletnoga gospodarstva tih regija.

PROMO

27.9.2010 17:51:05

KAKO DO SREDSTAVA

i modernizaciju sustava grijanja. Stambene zgrade jednako se mogu energetski “modfificirati” kreditima podignutima iz zajedničke pričuve stanara za do najviše 35.000 eura i rok od 15 godina.

INTERES Banke su pronašle novu tržišnu priliku FOTOLIA

FINANCIRANJE IDEJA

Kad je riječ o kupnji i gradnji, gornji iznos “zelenih” kredita ograničen je na 250.000 eura ili 30.000 eura ako se novac koristi za adaptaciju objekata.

MOGU I KUĆANSKI APARATI

Cijena energetskih kredita u Zagrebačkoj banci fiksna je u prvih dvije godine i iznosi 5,9 posto, nakon čega postaje promjenjiva i iznosom dostiže cijenu stambenih kredita za mlade.

Rok otplate najduže može iznositi do 30 godina (360 mjeseci). Kod kredita za kupnju nekretnine traži se pokriće od 110 posto iznosa uz zalog na nekretnini, kod onog za gradnju 45 posto uz obvezan zalog na zemljištu, a kod kredita za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade ili stana samo 30 posto za iznose do 15.000 eura. Zeleni krediti, treba naglasiti, strogo su namjen-

ski pa su za realizaciju potrebni dokumenti o namjeni zajma, dakle troškovnik te predračuni dobavljača i izvođača radova.

Osim za gradnju i povećanje energetske učinkovitosti objekata, Zagrebačka banka u ponudi od srpnja ima i kredite za financiranje ugradnje plinske opreme u automobile. U tom joj je poslu partner Crodux plin, uz najavu proširenja suradnje i prema drugim tvrtkama koje se bave promicanjem energetske učinkovitosti.

Uz rok otplate do 36 mjeseci i maksimalni iznos do 22.000 kuna cijena kredita za ugradnju plina u automobil iznosi pro-

europsko tržište ‘zelene’ gradnje godišnje raste po stopi od 20 posto

Cijena je u tom slučaju nešto viša, nominalnih sedam posto, odnosno oko 7,6 posto efektivno, s tim da su stanari obvezni s minimalno 80 posto potpisa jamčiti urednu otplatu. Kad je riječ o gradnji, Erste nudi kredite do 500.000 eura, uz poček od godine dana i rok otplate od 30 godina.

Uz obvezan status klijenta, efektivna kamata u dva modela iznosi 6,75 te 7,05 posto, kao obvezni instrument osiguranja traži se jamac i hipoteka.

Od ostalih velikih banaka zelenim kreditima okrenula se i Societe Generale – Splitska banka u programu poticanja zelenog poduzetništva kroz UN-ov program COST u suradmjenjivih 5,9 posto godišnje. nji sa županijama i razvojnim Svoju postojeću ponudu kredita agencijama, čiji je cilj sustavno Erste & Steiermärkische banka pomagati poduzetništvo i očuproširila je ekokreditima. Osim vati obalno područje Dalmacije. potrošačkih zajmova za kupnju Uz kamatnu stopu (tromjesečni energetski učinkovitijih kućan- Euribor) uvećan za petpostotskih aparata, u ponudi su kre- nih bodova što iznosi 5,88 posto, ditne linije za uštedu energije ti su krediti usmjereni na tvrtke, i poticanje obnovljivih izvora obrte, zadruge i mala obiteljska (uključujući i stambene zgrade) gospodarstva.

Iznosi se kreću u rasponu te stambene ekokredite. Investicije kojima je cilj smanjiti od 40.000 do 400.000 kuna potrošnju energije kreditiraju i odobravaju uz poček od dvije se do 50.000 eura na rok otplate godine. Namijenjeni su tvrtdo najviše 20 godina, a moguće kama u sektorima poljoprije ugovoriti odgodu početka vrede, turizma, ribarstva i mariotplate do najviše šest mjeseci. kulture te financiranju ideja Cijena takvoga kredita iznosi kojima se pridonosi očuvanju i 6,7 posto (efektivna do 7,12 održivom korištenju prirodnih posto), uz jamce ili vrijednosti dalmatinske obale. hipoteku kao instru- Konkretno to se odnosi na eko i ment osiguranja. ruralni turizam, ekološku poljoOsim kupnje i ugrad- privredu, uzgoj autohtonih sorti nje opreme za korište- i pasmina te zaštitu prirode i nje obnovljivih izvora okoliša, izuzev gradnje komukreditom je moguće nalne infrastrukture. Iz ostarefinancirati troškove lih banaka poručuju da se razdozvola i dokumen- mišlja o “zelenim” kreditima, tacije, izvedbu izola- a prve linije mogle bi krenuti cije, obnovu krovova početkom iduće godine.

24 POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM i ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 24

27.9.2010 15:34:35

energetska politika

Europska unija, Japan i Brazil svjetski lideri Do 2020. Europa planira 20 posto energije dobivati iz obnovljivih izvora

K

limatske promjene i smanjenje emisije stakleničkih plinova glavna su ekološka pitanja 21. stoljeća na što su se obvezale zemlje potpisnice protokola iz Kyota. Da bi to postigle, morat će poboljšati energetsku učinkovitost smanjenjem potrošnje energije.

Svjetski lideri na području energetske učinkovitosti su Europska unija i Japan. Smanjenje emisije stakleničkih plinova i

poboljšanje energetske učinkovitosti za ciljeve si je postavila i Hrvatska uoči ulaska u EU. Naime, do 2020. EU želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto u odnosu na 1990. godinu. Kako bi to i postigla, Unija je donijela jedinstvenu strategiju energetskog razvoja i ublažavanja klimatskih promjena sukladno kojoj bi Europa postala gospodarstvo s niskim emisijama stakleničkih plinova. EU će se stoga usredotočiti na mjere pobolj-

šanja energetske učinkovitosti, u prvom redu u zgradarstvu i kroz veće korištenje obnovljivih izvora energije. tri puta 20 posto

Za time se vodi i Hrvatska kojoj je cilj do 2020. ostvariti tri puta 20 posto, odnosno mjerama energetske učinkovitosti uštedjeti 20 posto energije, iz obnovljivih izvora proizvesti 20 posto energije i emisije stakleničkih plinova smanjiti za 20 posto, poručuju u domaćem

Piše: Ksenija Kale

Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

“Energetska učinkovitost danas je vrlo aktualna kao svjetski problem, a posebno se aktualizirala podizanjem svijesti o emisijama stakleničkih plinova.

EU se ovom problematikom posebno bavi još od početka devedesetih godina prošlog stoljeća kada je donesena direktiva o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja”, kaže Vinko Mladineo, direktor FZOEU.

UPRAVLJANJE ENERGIJOM I ZAŠTITA OKOLIŠA POSLOVNI DNEVNIK 25

upravljanje energijom.indd 25

27.9.2010 15:34:36

energetska politika

“Nakon ove direktive”, podsjeća Mladineo, “donesen je niz drugih direktiva koje pokrivaju područja kogeneracijske proizvodnje električne energije, energetske učinkovitosti u zgradarstvu, ekodizajna i energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije, a zadnji dokumenti koji su doneseni su Akcijski plan za energetsku učinkovitost i Rezolucija Europskog parlamenta o navedenom Akcijskom planu za energetsku učinkovitost, kojima se prihvaća prijedlog cilja od 20 posto ušteda primarne energije do 2020. godine na razini Europske unije”.

To su vrlo ambiciozni ciljevi, dodaje Mladineo, pogotovo kada se uzme u obzir da je do sada postavljeni cilj bio na razini 9 posto ušteda energije u neposrednoj potrošnji do 2016., a neposredna potrošnja energije predstavlja oko dvije trećine potrošnje primarne energije. kreću i zemlje u razvoju

Dok najniži energetski intenzitet ukupne potrošnje imaju zemlje zapadne Europe poput Velike Britanije, Danske, Italije, Švicarske, Španjolske ili Francuske, najviši imaju zemlje istočne Europe, među kojima su Rumunjska i Bugarska te zemlje sjeverne Europe poput Islanda, Finske ili Norveške, nastavlja Mladineo.

“Hrvatska je po energetskom intenzitetu ukupne potrošnje vrlo blizu zemalja zapadne Europe. Sabor je 2008. donio Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, a 2009. Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske. Unutar Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je poseban odjel za poslove poticanja racionalnoga gospodarenja energijom i energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji koji u suradnji s nadležnim ministarstvima ima provedbu mjera energetske učinkovitosti u svrhu postizanja cilja od devet posto ušteda

EKOLOŠKI I U ZRAKU Brazilski predsjednik Lula da Silva uz avion koji pokreće etanol energije u neposrednoj potrošnji do 2016. godine. Fond je za više od 900 projekata energetske učinkovitosti odobrio više od 300 milijuna kuna. Očekivani godišnji učinci su uštede do 700.000 kuna godišnje i godišnje smanjenje emisije stakleničkih plinova za oko 730.000 tona”, priča Mladineo.

Nadalje, EU do 2020. planira 20 posto ukupnih potreba za energijom namiriti iz obnovljivih izvora. Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije, uključujući biogoriva i velike hidroelektrane, u 27 država članica Europske unije iznosi 8,5 posto. Vjetar je važan izvor električne energije i osigu-

rava 1,5 posto ukupnih potreba za energijom u svijetu, a glavni alternativni izvor je u Europi, koja koristi 55 posto svjetskih kapaciteta. Iz obnovljivih izvora, podaci su FZOEU, dobiva se 18 posto ukupne svjetske energije od čega se većina dobiva tradicionalnim iskorištavanjem biomase za kuhanje i grijanje (13 od ukupno 18 posto), a od velikih hidroelektrana dobiva se 3 posto energije.

Sukladno tome, a izuzevši tradicionalne obnovljive izvore energije, tzv. novi izvori energije čine tek 2,4 posto ukupne svjetske energije, 1,3 posto otpada na instalacije za grijanje vode, 0,8 posto na proizvodnju električne

VODEĆI Europa koristi 55% kapaciteta energije vjetra

FOTOLIA

EPA

energije i 0,3 posto na biogoriva.

Taj bi se postotak u budućnosti trebalo bitno povećati.

Ulaganja u obnovljive izvore energije posljednjih godina u svijetu rasla su oko 40 posto godišnje. Njihova vrijednost prelazi 100 milijardi dolara godišnje. To se pripisuje faktorima kao što su klimatske promjene, povećana potražnja za energentima, promjena cijena nafte i političke incijative čišće proizvodnje energije. Pored toga raste i interes potrošača za obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitošću i uštedama, što je još jedan važan čimbenik rasta ulaganja u obnovljive izvore energije. Čak se 70 posto tih ulaganja odnose na zemlje Europske unije i Sjedinjene Američke Države, a sve se više ulaže i u zemlje u razvoju.

Inače, od obnovljivih izvora najviše se ulaže u energiju vjetra u čemu je prva u svijetu Indija te u iskorištavanje energije sunca u čemu je najuspješnija Kina. U ulaganjima u biogoriva najdalje je odmaknuo Brazil. Ta je latinoamerička država ujedno i najveće svjetsko tržište održivom energijom, pri čemu 44 posto energije proizvedene u Brazilu dolazi iz obnovljivih izvora.

26 POSLOVNI DNEVNIK UPRAVLJANJE ENERGIJOM i ZAŠTITA OKOLIŠA

upravljanje energijom.indd 26

27.9.2010 15:34:56

upravljanje energijom.indd 27

27.9.2010 14:29:01

upravljanje energijom.indd 28

27.9.2010 14:29:28