Poslovni uzlet

Poslovanje po županijama Pregled poslovanja malih i srednjih poduzetnika u hrvatskim regijama, pozitivna statistika

>>10

poslovni uzlet

omogućujemo dobrima da postanu najbolji www.poSLovni.hr • petak/subota, 30./31. svibnja 2014.

Sadržaj

////

Kako ćemo odabrati najuspješnije poduzetnike Kriteriji i metodologija Cilj projekta je pružiti podršku malom i srednjem poduzetništvu, ali i odabrati najbolje poduzetnike u hrvatskim regijama >> 2

Poticaj malom i srednjem poduzetništvu

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca govorimo o uspjehu poduzetnika Okrugli stolovi Dio projekta su i poluzatvoreni paneli na kojima u suradnji s našim partnerima pokušavamo potaknuti poduzetnički duh i progovoriti o nekim problemima poduzetnika >> 6

Znamo da je prehrambena industrija pokretač gospodarstva Snaga hrvatske hrane Projekt Poslovnog dnevnika kojim želimo ukazati na sve prednosti naših prehrambenih proizvoda, ali i probleme s kojima se susreće industrija >> 8

Oni su dokaz da male i srednje kompanije mogu uspjeti i rasti Priče o uspjehu Predstavljamo poduzetnike koji su uspjeli zahvaljujući kvaliteti proizvoda i uloženom trudu >> 12

Generalni partner:

počasni partner:

zlatni partner:

partneri:

srebrni partneri:

stručni partner:

edukacijski partner:

akademski partner:

poslovniuzlet

2

petak/subota, 30./31. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

omogućujemo dobrima da postanu najbolji

Biramo 500 najuspješnijih te im

Pokretači gospodarstva Cilj je detektirati one koji su proteklih pet godina ostvarili rast prihoda, broja zaposlenih i ocjene bo Poduzetnici se ne moraju prijaviti za sudjelovanje u ovom projektu, već su automatski nominirani u inicijalnoj fazi odabira temeljem analize financijskih podataka

M

ala i srednja poduzeća jedan su od najvažnijih pokretača gospodarskog rasta i razvoja u Hrvatskoj. Ako uzmemo u obzir da su male i srednje poduzetničke organizacije zaslužne za 40 posto ukupnog izvoza realnog sektora i da zapošljavaju više od 65 posto svih zaposlenih, bilo je jasno da Poslovni dnevnik, kao poslovne novine koje se na dnevnoj osnovi bave gospodarskim prilikama u Hrvatskoj, treba i mora usmjeriti svoju pažnju prema tom sektoru.

I to ne samo na način da o njemu informira javnost, redovito pišući o uspješnim malim i srednjim poduzetnicima, odnosno promovirajući njihove uspješne poslovne priče i osvještavajući javnost o tome koliko je taj sektor bitan, već da napravi i korak dalje te zajedno s partnerimaistomišljenicima takvim poduzetnicima pruži korisne alate i omogući dodatnu ciljanu edukaciju koja je preduvjet daljnjeg rasta, razvoja i opstanka na tržištu.

Podjela na regije

U želji da potakne upravo taj segment i upozna javnost s pokretačima hrvatskog gospodarstva, Poslovni dnevnik je početkom 2014. odlučio pokrenuti projekt Poslovni uzlet. Cilj je detektirati 500 najuspješnijih malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj koji su proteklih pet godina ostvarili rast prihoda, broja zaposlenih i ocjene boniteta te im, uz pomoć partnera, pružiti alate i edukacije da postanu još bolji i uspješniji.

No, da 500 najboljih ne bi bilo izabrano samo iz najrazvijenijih područja, Hrvatska je podijeljena u pet regija - istočnu Hrvatsku, središnju i sjeverozapadnu Hrvatsku, Grad Zagreb, Istru, Primorje i gorsku Hrvatsku te južnu Hrvatsku. Iz tih će regija biti odabrano po stotinu najuspješnijih prema devet kriterija EFQM poslovne izvrsnosti.

U sklopu projekta detaljno su predstavljene i specifičnosti svake od regija te analize stanje segmenta malog i srednjeg poduzetništva u svakoj pojedinoj županiji. Cilj je dubinski analizirati situaciju, istražiti potencijale te skrenuti pozornost javnosti na njih.

Projekt traje cijelu godinu, a u sklopu njega će se održavati regionalne manifestacije te jedna nacionalna manifestacija na kojoj će biti proglašena po tri najbolja poduzetnika iz svake regije. Iako naoko možda izgleda jed-

Fokus je usmjeren na prepoznavanje i mjerenje rezultata napora poduzetničkih organizacija u postizanju izvrsnosti

nostavno, izabrati poduzetnike koji su izvrsni po svim kriterijima nije jednostavno, pogotovo ne u uvjetima u kojima poslovanje mnogih poduzetnika trpi posljedice krize.

Izvući iz konteksta svih dostupnih informacija samo neki financijski podatak o poslovanju, neki pokazatelj ili neku drugu dostupnu relevantnu informaciju o poslovanju, i reći da je to nešto najrelevantnije da bi se za neko poduzeće donijela ocjena poslovanja, ne bi bilo odgovorno niti analitički profesionalno.

Niti jedan izdvojeni, ma koliko interesantan podatak ili pokazatelj, ne govori o poduzetničkoj uspješnosti u

cjelini, prvenstveno sposobnosti preživaljanja i održivom razvoju na duge staze.

Načini poslovanja

Pri donošenju ocjene o poslovanju neke poduzetničke organizacije potrebno je pomno u duljem vremenskom razdoblju promatrati uspijeva li organizacija poslovati na način da uravnoteženo zadovoljava interese svih dionika, interesnih skupina koje ovise, i/ ili o kojima ovisi poslovanje organizacije. No da bi izabrali zaista najbolje, Poslovni dnevnik je za partnera uzeo tvrtku Bisnode. Bisnode je kao stručni partner projekta odgovoran za meto-

već sam odabir u inicijalnu bazu ukazuje da se radi o dobrom poslovnom subjektu, a negativne ocjene po nekom od parametara služe samo da se među dobrima prepoznaju izvrsni

dološki i analitički aspekt projekta Poslovni uzlet. Sam odabir, provjera i rangiranje poduzetnika temelji se na pomno osmišljenoj i detaljnoj metodo-

poslovniuzlet 2014. mALe I srednje pOduzeTnIčke OrgAnIzAcIje zAsLužne su za 40 posto ukupnog izvoza realnog sektora

mALe I srednje pOduzeTnIčke OrgAnIzAcIje zApOšLjAvAju više od 65 posto svih zaposlenih u hrvatskoj

PARTNER-SUORGANIZATOR

m pomažemo da postanu izvrsni

jene boniteta te im, uz pomoć partnera, pružiti alate i edukacije da postanu još bolji i uspješniji Na inicijalnoj listi nominiranih malih i srednjih poduzetnika naći će se svi koji aktivno posluju od 2009.

FOTOLIA

i upravljačima. Financijski podaci i pokazatelji za razdoblje proteklih pet godina (2009. do 2013.) predstavljat će temeljni podatkovni izvor koji će se nadopunjavati i uspoređivati s nefinancijskim informacijama prikupljenim kroz ankete i intervjue.

U pripremi projekta za 2014. simulirali smo samo prvi analitički korak na povijesnim podacima sa zadrškom od jedne poslovne godine, analizu godišnjih financijskih izvješća poduzetnika koji su kontinuirano poslovali u razdoblju 2008. do 2012. Od 75 tisuća promatranih inicijalne kriterije zadovoljilo je 1.500 poslovnih subjekata. Imajući u vidu da je 2013. predstavljala još samo jednu godinu više u uvjetima stagnirajuće krize, privremeno se odričući pravila analitičke preciznosti, može se nagađati da će se taj broj nominiranih ponoviti u 2014.

Neki koji su se nalazili na rubnom području će izgubiti pravo na nominaciju, a isto tako, zadržavajući neophodni optimizam, treba vjerovati da su neki u 2013. uspjeli unaprijediti svoje poslovanje.

Važno je napomenuti da se poduzetnici ne moraju prijaviti za sudjelovanje u ovom projektu, već su automatski nominirani u inicijalnoj fazi odabira temeljem analize financijskih podataka i izvedenih pokazatelja dostupnih iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika, obveznika njihove predaje u javni registar.

Inicijalna lista

logiji, odnosno prilagođenom EFQM modelu za upravljanje i mjerenje izvrsnosti, a kako je vjerodostojnost projekta izuzetno važna Poslovni je dnevnik oformio stručnu komisiju, sastavljenu od stručnjaka iz raznih poslovnih područja i gospodarskih organizacija i institucija, koja vodi računa o odabiru poduzetnika.

Fokus je usmjeren na prepoznavanje i mjerenje rezultata napora poduzetničkih organizacija u postizanju izvrsnosti. Jesu li, kako i koliko, uspjele ustrojiti i uravnotežiti odnose sa svim dionicima: zaposlenicima, kupcima, dobavljačima, investitorima, proračunu, prirodnom okruženju, vlasnicima

Na inicijalnoj listi nominiranih malih i srednjih poduzetnika naći će se svi koji aktivno posluju od 2009. , dakle punih pet kalendarskih godina te koji u 2009. imaju najmanje jednu zaposlenu osobu, i ne više od 300 zaposlenika u bilo kojoj godini u periodu od 2009. do 2013.

To su poduzetnici koji su u promatranih pet godina ostvarili operativnu i neto dobit, imali pozitivan neto radni kapital, redovito isplaćivali neto plaće, i to veće od prosjeka djelatnosti, za svoje poslovanje bili ocijenjeni s dobrim, vrlo dobrim i odličnim Bisnode ocjenama boniteta (A,B,C), i kontinuirano ih poboljšavali ili zadržavali one odlične. Već sam odabir u inicijalnu bazu ukazuje da se radi o dobrom poslovnom subjektu, a negativne ocjene po nekom od parametara služe samo da se među dobrima prepoznaju izvrsni. Odabir najboljih poduzetnika teći će u nekoliko faza počevši od odabira, odnosno izuzimanja onih koji se prema temeljnoj djelatnosti kojom se bave uopće mogu naći u konkurenciji. Zatim slijedi promatranje petogodišnjih trendova rasta prema prihodima, broju zaposlenih i ocjeni boniteta te mjerenje izvrsnosti. v

Pojašnjenje kriterija odabira

1.

Izuzeća iz formalnih razloga Poduzetnici za koje se prema njihovoj temeljnoj djelatnosti procjenjuje da nisu značajnije tržišno orijentirani, poput komunalnih poduzeća i javnih ustanova te javnih bilježnika i odvjetnika, kao i financijske institucije (zbog drugačije strukture financijskih izvješća), nisu uključeni u sudjelovanje u projektu. U slučaju da je protiv tvrtke i/ili rukovodstva otvorena istraga ili postoji presuda zbog gospodarskih ili drugih teških prijestupa u poslovanju, odnosno postoji osnovana sumnja u legalnost poslovanja poduzetnika, biti će isključeni iz nominacije u projekt.

Poduzetnici koji su u blokadi, u predstečajnoj nagodbi ili veliki porezni dužnici također ne mogu sudjelovati u projektu.

smislu, korištenjem financijskih podataka i pokazatelja te drugih nefinancijskih informacija, kao i kroz intervjue s ovlaštenim osobama poduzetnika, stručni žiri će ocijeniti stupanj izvrsnosti malih i srednjih poduzetničkih organizacija fokusiranjem na osam temeljnih načela:

2.

e) Ostvarivanje uspjeha kroz kompetentne i motivirane ljude

Promatranje petogodišnjih trendova rasta Nakon što je odabrana inicijalna baza poduzetnika promatraju se petogodišnji trendovi rasta na tri ključne pozicije: poslovni prihodi, broj zaposlenih i ocjena boniteta. Po svakoj od tri kategorije izračunava se ocjena rasta povezivanjem mjerenja dva indeksa rasta: mjerenje rasta 2013. u odnosu na 2012. kroz apsolutne i postotne iznose te mjerenje rasta u odnosu na prosjek prethodne četiri godine kroz apsolutne i postotne iznose. Ocjene se ponderiraju te objedinjuju u jednu u rasponu od 10 do jedan.

3.

Mjerenje izvrsnosti po kriterijima EFQM modela mjerenja i upravljanja izvrsnosti EFQM model izvrsnosti temelji se na pretpostavci da se izvrsni cjelokupni rezultati poduzetnika ostvareni kroz izvrsne odnose prema kupcima, zaposlenicima, društvu i prirodnom okruženju postižu izvrsnim vodstvom koje definira strateške namjere i strategiju, a provode i operativno unapređuju kompetentni i motivirani zaposlenici, u suradnji s dobavljačima, investitorima i drugim partnerima, efikasno koristeći raspoložive materijalne i nematerijalne resurse. U tom

a) Vođenje organizacije misijom i vizijom, u skladu s njenim temeljnim vrijednostima b) Postizanje uravnoteženih rezultata, na korist svih dionika organizacije c) Isporuka proizvoda, usluga i rješenja s odgovarajućom dodanom vrijednosti za kupce d) Efikasno upravljanje procesima

f) Njegovanje kreativnosti i inovativnosti g) Izgradnja partnerstva h) Preuzimanje odgovornosti za održivu budućnost

4.

Stvaranje regionalnih ljestvica Nakon što stručna komisija i izvršni odbor projekta detaljno provjere vjerodostojnost svih podataka za svakog nominiranog poduzetnika, izraditi će se preliminarne regionalne ljestvice izvrsnih poduzetnika projekta Poslovni uzlet 2014. Za prvih 20 nominiranih poslovnih subjekata u svakoj regiji provesti će se dodatni dubinski intervjui i kvalitativne analize u svrhu donošenja konačnih odluka o laureatima.

5.

3

Odabir prva tri poduzetnika u svakoj regiji projekta Poslovni uzlet 2014.

Nakon iscrpne obrade svih podataka, stručna komisija Poslovnog uzleta donijet će konačnu odluku o prva tri poduzetnika za svaku od pet regija.

Laureati iz regija bit će proglašeni na nacionalna manifestacija u prosincu.

poslovniuzlet

4

petak/subota, 30./31. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Podrška poduzetnicima

P

oslovni uzlet, projekt koji je Poslovni dnevnik pokrenuo početkom godine osim interesa među malim i srednjim poduzetnicima, pobudio je i veliko zanimanje među našim partnerima. Tvrtke, organizacije i lokalne uprave koje i inače podržavaju male i srednje poduzetnike odlučile su se uključiti u ovaj projekt prije svega kako bi iskazale svoju podršku domaćim poduzetnicima, ali i pokušale zajedno s Poslovnim dnevnikom promijeniti viđenje malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Svima od partnera u interesu je mijenjanje javne prcepcije prema poduzetništvu te stavljanje naglaska na pozitivne i uspješne priče. Među partnerima posebice se u nastojanjima da pomogne i pokrene malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj ističe naš glavni partner i suorganizator projekta Ministarstvo poduzetništva i obrta. “Želja nam je stvoriti drugačiju sliku poduzetnika u Hrvatskoj. Želimo da društvo uvidi vrijednosti poduzetništva i oda priznanje onima koji zapošljavaju i stvaraju nove vrijednosti. I zato je ovo kvalitetan projekt koji će omogućiti da se takve tvrtke prepoznaju”, naglasio je ministar Gordan Maras na predstavljanju projekta Poslovni uzlet.

omogućujemo dobrima da postanu najbolji

Zoran Kureljušić Privredna banka Zagreb ala i srednja poduzeća važan su poslovni segment kojem se u našoj banci posvećuje posebna pozornost.

M Unatoč dugotrajnoj krizi i poteškoćama kroz koje poduzet-

ništvo prolazi, još jednom se potvrđuje žilavost i potencijal pohranjen u poduzetničkom duhu naših ljudi. To potvrđuju naši klijenti izvoznici ili oni koji prate svjetske trendove, a posluju na domaćem tržištu. Kroz svakodnevno poslovanje pratimo puno odličnih klijenta, no šira javnost puno rjeđe ima prilike vidjeti hrvatske svijetle primjere, pošto je medijska pozornost više usmjerena na akutne probleme poduzetnika koji se teško ili uopće ne prilagođavaju trendovima. Mi kontinuirano ulažemo značajna sredstva banke iz domaćih ili inozemnih izvora s ciljem podizanja konkurentnosti i znanja naših poduzetnika.U projektu Poslovni uzlet smo prepoznali mogućnost sukreiranja pozitivne poduzetničke klime kroz prikaze klijenata koji i u najtežim poslovnim prilikama upravo zrače znanjem i poduzetničkim duhom. Kroz Poslovni uzlet želimo otvoriti medijski prostor onima koji dobro rade. Vjerujemo da ćemo zajedno s drugim partnerima dokazati da se u Hrvatskoj može poslovati, razvijati znanja i kompetencije i na kraju profitirati.

Ivan Skender Hrvatski telekom izija Hrvatskog telekoma je biti lider koji pokreće online društvo i digitalno gospodarstvo u V Hrvatskoj i regiji. Našim poslovnim korisnicima predstavljamo pouzdanog i inovativnog partnera, pružatelja integriranih komunikacijskih i ICT usluga. Kao prava digitalna kompanija kreiramo, stječemo i primjenjujemo najnovija znanja kako bismo korisnicima isporučili najkvalitetniju i najbržu uslugu. U Hrvatskom telekomu kroz svoje usluge i programe podrške nastojimo biti pouzdan i inovativan partner malim i srednjim poduzetnicima koji su ključni pokretač hrvatskog gospodarstva.

Upravo stoga odlučili smo podržati ovaj projekt kojim će mali i srednji poduzetnici dobiti podršku za daljnji razvoj i stvaranje nove vrijednosti. Što se nas u Hrvatskom telekomu tiče, mi ćemo i dalje nastojati pružati im maksimalnu potporu kroz prilagođene usluge i proizvode te napredne cloud usluge, aplikacije i sadržaje koji im olakšavaju nošenje s poslovnim izazovima.

Krešimir Starčević Croatia osiguranje roatia osiguranje već nekoliko godina aktivno sudjeluje u projektima za poticanje i razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. Svjesni okruženja smaC njenih gospodarskih aktivnosti, ali i novih uvjeta poslovanja koji ulaskom na tržište EU zahtijevaju nova znanja i ulaganja, sudjelovali smo u brojnim projektima za edukaciju i razvoj poduzetništva. U suradnji s tvrtkama partnerima, obrtnicima i poduzetnicima ponudili smo proizvode potrebne za svakodnevno poslovanje po znatno povoljnijim uvjetima, razvili modele obrtničkog i poduzetničkog osiguranja te aktivno sudjelovali u promidžbi modela uspješnosti na ovom području putem medijskih projekata.Poslovni uzlet je izvrsna prilika za nastavak potpore Croatia osiguranja razvoju hrvatskih poduzetnika kao potencijalnim pokretačima oporavka gospodarske situacije.

Barbara Bujačić Gebrüder Weiss rojekt Poslovni uzlet odlučili smo podržati iz više Prazloga.

S obzirom na trenu-

tačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i poteškoće koje tvrtke male i srednje veličine imaju, svakako je potrebno istaknuti one koji se razvijaju te im dati poticaj za daljnji uspjeh i razvoj. Promicanjem pozitivnih primjera na tvrtkama koje su uspjele, promiče se pozitivan duh poduzetništva koji je iznimno važan za našu trenutačnu okolinu. Svjetski trend su male i srednje kompanije te njihov razvoj, one su pokretački gospodarstva, fleksibilne su i inovativne - upravo ono što je potrebno Hrvatskoj.

Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj pati iz razloga loše i spore administracije, veliki problem predstavlja lokalna samouprava koja nažalost stvara svoje propise i vrlo često se ponaša kao država unutar države. Ukoliko morate biti dobri sa načelnikom ili svakim referentom da bi mogli poslavati onda smatram da doista imamo problem.

Benjamin Cerovac Bisnode Bisnode koja u Hrvatskoj upravlja brendovima Poslovna Hrvatska, Boniteti.

Tcomvrtka i WLW.hr je tržišni lider u Europi na

području digitalnih poslovnih informacija. Cilj Bisnodea je biti djelotvorna pomoć u unapređenju poslovanja svake tvrtke, jer vjerujemo da alati koje nudimo doslovce mogu biti od koristi svakom poslovnom čovjeku. Samim time se podrazumijeva da je naša želja doprinjeti gospodarskom razvoju. Projekt Poslovni uzlet je sjajna inicijativa Poslovnog dnevnika, koncipirana uz našu stručnu podršku, jer stavlja naglasak upravo na tvrtke koje su pokazale da žele i mogu. Njihova odvažnost i predanost daje rezultate i pokazuje da se svi ponovo trebamo prisjetiti naših mnogih vrlina i prestati samo pričati o našim manama, jer probleme koje imamo danas, rješit ćemo samo ako se usmjerimo na sutra.

poslovniuzlet 2014.

Kroz Poslovni uzlet želimo otvoriti medijski prostor onima Koji dobro rade, i u tome usPijevamo

svjetsKi trend su male i srednje KomPanije te njihov razvoj, one su fleksibilne i inovativne

Zoran Đorđević, Cotrugli

Alan Žepec LQ - Leadership quality solutions

OTRUGLI Busines School je vodeća poslovna škola C u jugoistočnoj Europi. Škola u

alo i srednje poduzetništvo je stup rasta i prosperiteta svake ekonomije, pa tako i Hrvatske. Međutim, iz vlastitog iskustva, M biti poduzetnik danas je iznimno zahtjevno. Posao od vas traži

ponudi ima tri MBA programa koji su koncipirani sukladno potrebama različitih razina menadžmenta te doktorski program. Svi MBA programi koje škola ima u ponudi su međunarodno akreditirani, a kroz poslovnu edukaciju naše škole prošlo je preko 10 tisuća ljudi. Veliki broj kvalitetnih stručnjaka danas je izvan tržišta rada i ne mogu naći posao. Obrazovne institucije ne pripremaju pojedinca dovoljno za poduzetničku arenu. U skladu s time kod nas ima više poduzetnika po sili, jer su to morali postati, nego iz prilike. Vjerujemo da će projekt poput Poslovnog uzleta sustavnim pristupom prepoznavanja i poticanja najboljih to promijeniti. Uloga COTRUGLI Business School kao partnera u projektu je da kroz poslovnu edukaciju i pozitivne primjere iz čitavog svijeta pomogne i ohrabri sve koji su krenuli u poduzetničke vode ili razmišljaju o tome.

vještine upravljanja s ljudima, procesima, promjenama, stresom, motivacijom, financijama i mnogim drugim područjima. Mi u LQ radimo sa liderima tih organizacija i njihovim menadžerima da dobiju najsuvremenija znanja i vještine za upravljanje tim sustavom. Hrvatsku jedino može izvući liderski potencijal malih i srednjih poduzetnika i zato smo odlučili podržati projekt Poslovni uzlet.

Naši programi koje poklanjamo najuspješnijim poduzetnicima bit će vjerujemo podrška njihovom još kvalitetnijem rastu.

Hrvoje Balen Algebra Poslovni uzlet promovira izvrsnost i predstavlja odmak od Psivilarojekt kojem smo neprestano izloženi u

gospodarskom smislu. Neophodno je promovirati tvrtke koje iz godine u godinu odolijevaju recesiji i pomoći im da ostvaruju još bolje rezultate, jer upravo na taj način možemo pridonijeti stvaranju novih radnih mjesta i podizanju konkurentnosti gospodarstva. Kroz više smjerova Algebra surađuje s malim i srednjim poduzetnicima - prvenstveno kroz ciljane edukacije.

Upravo zbog činjenice da znanja o najmodernijim pristupima poslovanju možemo brzo i jednostavno prenijeti u gotovo svakom dijelu Hrvatske, čime donosimo svjetske trendove i vještine potrebne modernim poduzetnicima, bili smo logičan izbor za ovakav poduhvat. Za vrijeme Poslovnog uzleta ćemo održati interesantne radionice i seminare o modernim tehnologijama u poslovanju, ali i nekim novim pristupima te pokazati sudionicima kako dodatno poboljšati rezultate. Siguran sam da ćemo time dodatno pojasniti onim skeptičnijima da se ulaganje u znanje vraća brzo.

Ivan Zubak Oryx grupa

G

lavni razlog uključivanja ORYX Grupe u ovaj projekt je pomoć onima koji jedini mogu promijeniti situaciju u gospodarstvu u Hrvatskoj, a to su mali i srednji poduzetnici. Bez obzira što je ORYX Grupa dio puno veće Zubak Grupe, kao zasebno poduzeće pripadamo kategoriji srednje velikih poduzeća te se svakodnevno susrećemo i dobro smo upoznati sa svim problemima s kojima se suočavaju i ostali poduzetnici. Budući je ovaj hvale vrijedan projekt zasnovan prvenstveno na transparentnim i objektivnim kriterijima, odlučili smo ga podržati kako bismo pomogli onima koji su najbolji da budu još bolji i učinkovitiji.

Zvonimir Novosel gradonačelnik Jastrebarskog sam vrlo pozitivno iznenađen vašim projektom uzlet uopće. U situaciji kada se nažalost BvećinaioPoslovni medija bavi jeftinim i senzacionalističkim temama

vi ste se uhvatili u koštac sa stvarnošću i pripremili projekt edukacija za poduzetnike, čime ćete uvjeren sam zajedno s nama partnerima ne samo djelovati na njihov uzlet, već i kroz popratne sadržaje omogućiti ljudima da se druže, izlažu, razmjenjuju iskustva i što je najvažnije komuniciraju što je posljednjih godina stavljeno u drugi plan.

5

PARTNER-SUORGANIZATOR

Zoltán Áldott Ina

EU, čija smo sada članica, mala i srednja poduzeća osiguravaju čak U dvije trećine svih radnih mjesta. Podatak

je ovo koji nam nedvojbeno ukazuje na važnost malog i srednjeg poduzetništva i potrebu njegova jačanja u Hrvatskoj. Kroz svoju inovativnost i konkurentnost, malo i srednje poduzetništvo može značajno utjecati na gospodarski rast i smanjenje nezaposlenosti u zemlji, što je dovoljan razlog za uživanje podrške, ne samo administrativnog okvira, nego i velikih kompanija. Upravo to je i motiv Inine podrške projektu Poslovni uzlet, u sklopu kojeg se nadamo sudjelovati u zajedničkom jačanju ovog segmenta nacionalnog gospodarstva. Kroz dugogodišnju suradnju s raznim dobavljačima i partnerskim tvrtkama, u Ini smo se i sami uvjerili u kvalitetu domaćih tvrtki te smo poduzeli razne inicijative kako bismo tu suradnju unaprijedili, ali i olakšali njihovo poslovanje.

Davor Majetić Hrvatska udruga poslodavaca UP promiče i štiti interese svojih članova od kojih većinu, čak gotovo 95 posto, čine upravo mali i srednji poduzetnici. Razvoj gospodarskih H odnosa na tržištu, jačanje pravne sigurnosti poduzetnika i poslodavaca, razvijanje dobrih poslovnih običaja i općenito usvajanje najbolje zakonodavne i stručne prakse u svim dijelovima gospodarstva temeljni su ciljevi HUP-a. Malo i srednje poduzetništvo najjača je poluga gospodarstva u Hrvatskoj jer i suvremeno gospodarstvo razvilo se upravo od malih poslovnih jedinica. Daljnji razvoj poduzetništva kao okosnice podizanja konkurentnosti i ukupnog razvoj hrvatskog društva siguran sam kako će označiti gospodarstvo u budućem razdoblju.

Stjepan Kožić Zagrebački župan

ovo vrijeme gospodarske stagnacije svaki oblik pomoći U namijenjen malim i srednjim

poduzetnicima od velike je pomoći stoga se zahvaljujem Poslovnom dnevniku koji je osmislio i provodi ovaj hvalevrijedan projekt kao i svim partnerima koji će se u njega uključiti. Poduzetništvo je pokretač rasta i razvoja gospodarstva i ključan je element za povećanje konkurentnosti i otvaranje radnih mjesta. Stoga naši poduzetnici itekako zaslužuju svaku moguću pomoć i “vjetar u leđa” jer u konačnici naše bolje sutra ovisi upravo o njima.

poslovniuzlet

6

petak/subota, 30./31. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Okrugli stolovi u HUP-u

K

roz projekt Poslovni uzlet pored odabira najboljih poduzetnika željeli smo progovoriti i o trendovima, čimbenicima i problemima koji utječu na poslovanje poduzetnika. Tako smo uz podrušku naših partnera u prostorima Hrvatske udruge poslodavaca odlučili jednom mjesečno organizirati poluzatvorene okrugle stolove na kojima uz partnere sudjeluju i mali i srednji poduzetnici. Na dosada održana tri okrugla stola otvorili smo neke teme koje su svojom aktualnošću potakle i širu javnu raspravu. Prvi od njih bio je žene u poduzetništvu, a ovaj okrugli stol prenesen u svim medijma u Hrvatskoj ponovo je aktualizirao pitanje žena na tržištu rada i u poduzetničkim vodama. Na zadnjem okruglom stolu o izvozu čak smo najavili i svojevrsnu ekskluzivu, a to je sniženje kamata na kredite za izvoznike koje uvodu HBOR. Cilj okruglih stolova ponovo je senzibilizirati širu javnost kako bi počela prepoznavati poduzetništvo kao nešto pozitivno i hvale vrijedno. Idući mjesec na okruglom stolu o administrativnim barijerama pokušat ćemo odgovoriti na pitanje koje su to prepreke koje opterećuju poslovanje malih i srednjih poduzetnika, ali i odgovoriti na pitanje kako ih otkloniti.

omogućujemo dobrima da postanu najbolji

HBOR ekskluzivno najavio niže ka

Strana tržišta Na okruglom stolu u HUP-u partneri Poslovnog uzleta iz

P Okrugli stol Strana tržišta i izvozne mogućnosti

Ž.B./PIXSELL

roaktivnost poduzetnika i snažnije povezivanje realnog sektora s akademskom zajednicom ključno je za uspjeh domaćih izvoznika. U suradnji sa Ministarstvom poduzetništva i obrta i Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), a u sklopu projekta Poslovni uzlet, Poslovni dnevnik održao je panel pod nazivom “Izvoz”.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju poduzećima se otvara novo, veliko tržište što mijenja poslovanja mnogih tvrtki. Put do uspjeha na tržištu EU teško je naći te moramo biti svjesni da

Samozapošljavanjem žena do 20.000 radnih mjesta Žene poduzetnice Unatoč svim barijerama, najveći problem i dalje ostaje financiranje poslovanja

I

ako je položaj žena u poduzetništvu i na tržištu rada još uvijek nepovoljan u odnosu na muške kolege, posljednjih godina trendovi su značajno promijenjeni. Dok je 2008. bilo tek 18 posto žena poduzetnica, u 2013. ih je bilo 25 posto. Također, među obrtnicima je 33 posto žena, a tendencija samozapošljavanja u uzlaznoj je putanji.

Na okruglom stolu “Žene poduzetnice”, kojega je u sklopu projekta Poslovni uzlet organizirao Poslovni dnevnik u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i Večernjim listom, iz usta žena moglo se čuti da se još uvijek osjećaju diskriminiranima u odnosu na muškarce, no pokazalo se da je njihov najveći problem ipak onaj kojega imaju svi poduzetnici bez obzira na spol. To su prije svega administrativne barijere, nejasni zakoni ili previše pravila koja se često mijenjaju. Ipak, ženama dodatni problem stvara financiranje, posebice ako se u obzir uzme da ih ih tek 13 posto ima u vlasništvu nekretnine koje su često jamstva za kredite, ali i nekoordiniranost među ministarstvima kada je riječ o poticanju ženskog poduzetništva te nedostatak logističke podrške, primjerice, cjelodnevnih vrtića ili brige o djeci, koja bi im olakšala da istovremeno budu majke i uspješne poduzetnice.

“Unatoč svim barijerama, najveći problem poduzetnica još uvijek je financiranje i stoga trebamo razmišljati kako im olakšati da pokrenu posao.

Zahvaljujući dosadašnjoj strategiji poticanja ženskog poduzetništva uočen je napredak, a trenutno pripremamo strategiju ženskog poduzetništva do 2020. koja će također staviti naglasak na to da se žene više uključuju u biznis“, kazao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Maras je kazao da poticanje žena poduzetnica ne-

Okrugli stol Žene poduzetnice Ž.B./PIXSELL

13 posto

žena u Hrvatskoj u svom vlasništvu ima nekretninu

ma samo društvenu korist baziranu na ravnopravnosti spolova, već i značajnu ekonomsku korist. „Pokazalo se da tvrtke u kojima su žene vlasnice, rastu brže od onih gdje žene nisu uključene u vođenje.

Osim toga, podaci Europske unije pokazuju da se žene samozapošljavaju tri puta češće nego muškarci. Od 100 nezaposlenih pet je muškaraca i 15 žena koje će pokrenuti postao. O tome treba voditi računa jer bi poticanje samozapošljavanja žena u Hrvatskoj moglo dovesti do 20.000 novih radnih mjesta, a to nije malo“, poručio je ministar Maras dodajući kako je Ministarstvo odustalo od posebnog programa Žene poduzetnice i umjesto toga uvelo dodatno bodovanje i stimuliranje projekata tvrtki koje su u većinskom vlasništvu žene.

“Skoro 40 posto poticaja prošle su godine tako ostvarile tvrtke koje su u većinskom ženskom vlasništvu. Njihovi su projekti bili inovativniji, imali su garant veće dodane vrijednosti i većeg zapošljavanja. To sve potvrđuje trendove koji se događaju i u SAD-u i u EU“, zaključio je Maras.

Upravo to dokazuje i da je pogrešno ono što se ženama u poslovnom svijetu često spočitava - da nemaju hrabrosti i da nisu spremne na rizik ili da među njima ne postoji inicijative. “Žene su spremne i na rizike i na preuzimanje inicijative, no postoje ključne stvari koje se moraju promijeniti. Prije svega potrebno je jačanje svijesti o ženama u poduzetništvu, bolja logistika i bolje prihvaćanje žena poduzetnica u društvu”, zaključila je Maja Pokrovac iz HUP-a, a s njome su se složile i ostale sudionice okruglog stola među kojima su bile Andreja Turčin iz PBZ-a, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Darija Ivandić – Vidović iz CO. v

poslovniuzlet 2014.

Trebamo prepoznaTi one najbolje koji pružaju visokotEhnološkE uslugE i proizvodE

podaci EuropskE unijE pokazuju da se žene samozapošljavaju tri puta čEšćE nEgo muškarci

e kamatne stope za izvoz

uzleta izrazili svoju podršku izvoznicima nas čekaju mnoge blokade i poteškoće, no uz kvalitetnu strategiju, usluge i proizvode te prokativnost taj put bit će lakši i uspješniji, zaključak je panela. Ministarstvo poduzetništva i obrta Akcijskim planom podrške izvozu 2014.-2015. pruža podršku i pospješuje plasman hrvatskih roba na inozemna tržišta. No, kako je ekskluzivno najavila pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Zdenka Lončar, najkasnije za mjesec dana ministarstvo kreće s obrazovnim ciklusom u kojem će 25 poduzetnika odabranih natje-

čajem odraditi školovanje o izvozu po ITM licenci. Mijenja se i kamatna stopa na izvozne kredite.

Naime, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) snizila je kamatne stope sa 4 na 2 posto za obrtna sredstva za izvoznike koje prvi put izvoze u čemu bi se moglo najviše naći malih i srednjih poduzetnika. Govoreći o snižavanju kamatnih stopa za izvoznike, izvršna direktorica u HBORu Ivanka Maričković Putrić naglasila je “da je HBOR do sada podržao više od 12 tisuća izvoznih projekata”. v

Najpropulzivniji sektori Pokušali smo detektirati najvažnije sektore za male tvrtke

H

Okrugli stol Najpropulzivnije djelatnosti

PARTNER-SUORGANIZATOR

Pitali smo poduzetnike U sklopu projekta Poslovni uzlet provodimo i internetske ankete, dvije zanimljivije bile su žene u poduzetništvu i najpropulzivnije djelatnosti

Potrebna ulaganja u inovacije i istraživanje rvatskim poduzećima su potrebna veća ulaganja u inovacije i istraživanje kako bi bila konkurentna na inozemnom tržištu.

Stoga je Ministarstvo poduzetništva i obrta spremno poticati istraživanje i inovacije malih i srednjih poduzetnika koji proizvode tehnologiju i proizvode visoko dodane vrijednosti.

Najavila je to Dijana Bezjak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta na Okruglom stolu Najpropulzivnije djelatnosti koji se u četvrtak održao u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u sklopu projekta Poslovni uzlet Poslovnog dnevnika.

“Europski propisi ne poznaju sektorske poticaje. Umjesto toga prakticira se horizontalni pristup u kojem se potiču i tehnološke djelatnosti poput biotehnologije, biomedicine, inženjerstva ili ICT sektora koji se mogu povezati sa svim sektorima, naglasila je Bezjak. Sudionici su se složili da

7

je prilika na tržištu mnogo, i da ne postoji sektor u koji se ne isplati ulagati ako je u njemu nešto novo, inovativno i perspektivno. “Sektorske potpore ulaze u prošlost. Umrežavanjem privatnog poduzetništva i znanosti dobit ćemo mogućnost povećanja broja proizvoda visoko dodane vrijednosti”, kazala je Bezjak. Anny Brusić, direktorica HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika kazala je da treba izbjegavati govoriti o najvažnijim sektorima, što je pokazala i rasprava o Industrijskoj strategiji.

“Trebamo prepoznati one najbolje koji pružaju visokotehnološke usluge i proizvode”, kazala je Brusić, naglašavajući da od ukupno 180.000 malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj, njih 85 posto dolazi iz proizvodnog i uslužnog sektora. “Naravno da bi voljeli imati što veći broj tvrtki koje se bave primjerice nanotehnologijom, ali to nije moguće”, dodala je Brusić. v

U anketi u kojoj smo pokušali detektirati najpropulzivnije djelatnosti u Hrvatskoj sudjelovalo je više od 300 ispitanika. U anketi je sudjelovao ukupno 301 ispitanik, od kojih su 142 zaposleni. U uvodnom pitanju ispitanici su podijeljeni s obzirom na trenutni radni status, tako da su pitanja o profilu tvrtke i poslovnim aktivnostima unutar tvtke odgovarali samo zaposleni. Na sva ostala pitanja odgovarali su svi ispitanici.

Poadaci su pokazali da većina anketiranih, od kojih je više od 60 posto bilo muškog spola, a oko 30 posto vlasnici vlastitih kompanija, preferira kao industriju koja ima budućnost ICT. Kao napropulzivnije djelatnosti anketirani su još odredili turizam i ugostiteljstvo, propizvodnju pića i hrane te proizvodnju kao takvu. Ovi sektori zajedno prikupili su više od 40 posto odgovora.

U anketi o najpropulzivnijim djelatnostima željeli smo otkriti postoje li možda sektori koje se isplati više poticati i u njih ulagati, poduzetnici su detektirali neke od njih

Anketa koju smo proveli o položaju žena u poduzetništvu pokazala je da većina žena ne smatra spol važnim za svoj posao, no ipak njih 29 posto doživljava ga kao smetnju, dok je taj udio znatno niži kod žena koje su vlasnice tvrtki i iznosi 20 posto, pokazuje anketa koju je Poslovni dnevnik proveo u povodu današnjeg okruglog stola “Žensko poduzetništvo” u sklopu projekta Poslovni uzlet.Podaci su prikupljeni putem web ankete u kojoj je sudjelovalo gotovo 500 ispitanika, od čega 58,1 posto žena, a anketu je ispunilo 107 vlasnika tvrtke ili obrta, od čega 56 posto žena.

Među rezultatima te ankete je primjerice podatak da se 16 posto poduzetnica odlučilo za pokretanje posla zbog nemogućnosti napredovanja na svom dotadašnjem radnom mjestu, dok se za taj odgovor nije odlučio niti jedan muški vlasnik tvrtke.

Ispitanici su odgovarali i na pitanja vezana uz žarko Bašić/piXsEll

razlike između muških i ženskih vlasnika tvrtki, a rezultati pokazuju da razlike u pristupu upravljanju i posvećenosti obitelji zamjećuje čak tri četvrtine ispitanika, a najmanje, njih polovica, smatra da se razlike vide kod samouvjerenosti vlasnika tvrtki. Vlasnici i vlasnice tvrtki koji su sudjelovali u anketu odgovorili su pak kako se uglavnom ne obaziru na spol osobe pri zapošljavanju, ali da su skloniji zaposliti ženu, ukoliko ima iste vještine kao i muški kandidat. Na pitanje što im je najveća prepreka u poslovanju, vlasnici tvrtki ili obrta, bez obzira na spol, prvenstveno izdvajaju složenu zakonsku regulativu (40 posto), nelikvidnost (35,2 posto), nedostatnu pomoć države (20,8 posto) i financiranje tvrtke (19,2 posto).

poslovniuzlet

8

petak/subota, 30./31. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

omogućujemo dobrima da postanu najbolji

Snaga hrvatske hrane Poslovni dnevnik već dugi niz godina kroz analitičke članke i reportaže prati razvoj hrvatske prehr

Proizvodnja hrane jedan je od pokretača r a te zaslužuje biti dio posebnog projekta, mi t Jedan od generatora rasta

H

rvatska prehrambena industrija, iako nije sastavni dio industrijske strategije RH važan je pokretač gospodarstva.

Poslovni dnevnik već dugi niz godina kroz analitičke članke, intervjue i reportaže prati razvoj hrvatske prehrambene industrije, a od ove godine organizira i niz okruglih stolova pod nazivom “Snaga hrvatske hrane”. Cilj ovog projekta je još snažnije naglasiti važnost prehrambene industrije za cjelokupno gospodarstvo, istaknuti svjetle primjere u proizvodnji te ukazati na ono što dobro funkcionira u proizvodnji hrane, ali i ono što se da popraviti. Na do sada održana četiri okrugla stola bavili smo se proizvodnjom mlijeka, mesnih prerađevina, vina i ribe te pekarskim proizvodima. Čitateljima smo kroz okrugle stolove približili glavne aktere u proizvodnji hrane, a naši okrugli stolovi zainteresirali su gotovo sve relevantne medije u državi te time priču o snazi hrvatske hrane prenijeli još širem dijelu populacije.

Proizvodi iz akvakulture i vina veliki su adut i za turizma

P

roizvodi iz akvakulture i autohtona vina veliki su adut hrvatskog turizma, ali i sveukupnog gospodarstva, no nedovoljno su iskorišteni zbog nesređenog tržišta, male potrošnje u Hrvatskoj ali i sve žešće konkurencije, zaključak je okruglog stola “Snaga hrvatske hrane: riba i vino” održanog u organizaciji Poslovnog dnevnika u zagrebačkom restoranu Bon Appetit. Koliki su problemi u hrvatskoj vinarskoj industriji pokazuje i činjenica da se zapravo ne zna s koliko hektara vinograda naša zemlja raspolaže niti koliko se vina godišnje proizvede i proda. Kako pojašnjava Ivica Kovačević, predsjednik Grupacije vinarstva Hrvatske gospodarske komore, barata se s podacima od 18.000 do

Okrugli stol Riba i vino ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

29.000 hektara površina pod vinogradima. “Još veći je problem s proizvedenim vinom. Podaci govore da Hrvatska godišnje proizvede 1,4 milijuna hektolitara vina (oko 140 milijuna litara), od čega na tržištu u legalnoj prodaji završi svega 530 do 570 tisuća hektolitara. Što je s ostalim vinom?

Statistika ga vodi kao ‘vino na zalihama’, no zvuči nevjerojatno da bi netko godinama na zalihama ostavljao gotovo 100 milijuna litara vina. Gdje je to vino ako je negdje uskladišteno?

Nema ga! To vino se najčešće proda ‘na crno’ kroz ugostiteljski sektor u rinfuzi. Zašto nadležne državne institucije i agencije ne žele to riješti, ja ne mogu dokučiti,” govori Kovačević.

Juraj Orenda, voditelj Službe za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, pojašnjava da se razlika u statistici pokazuje zbog različitih načina na koje se prikupljaju podaci. Naime, kaže Orenda, Državni zavod za statistiku prikuplja podatke prema anketnom izvoru, a Agencija za plaćanje bazira svoje činjenice na zračnim snimkama i sustavu Arkod. “U Hrvatskoj imamo veliki broj malih vinogradara koji ne dobivaju nikakve poticaje, a samim tim nisu uneseni niti u evidencije. Agencija za plaćanje pak ima standarde što može ući u poljoprivredne površine, a što ne te se događa da dijelovi ili rubovi određenih vinograda nisu evidentirani kao takvi.”, navodi Orenda. v

Potaknuti jaču vezu proizvodnje i prerade

D

a bi se hrvatska mesna i mesoprerađivačka industrija revitalizirala i vratila na kapacitete od prije dvadesetak godina, svi uključeni u taj proces trebaju postati konkurentniji. Država treba ubrzati proces davanja poljoprivrednoga zemljišta na korištenje poljoprivrednicima, treba im omogućiti što jeftinije kredite.

Cijeli lanac, od primarne proizvodnje pa sve do prerade, treba bolje povezati, a svi skupa trebaju bolju promidžbu. Na kraju, potrebna je bolje suradnja s akademskom zajednicom i konzultantima, koji mogu pomoći da poljoprivrednici što bolje iskoriste mogućnosti koje nude strukturni fondovi EU. Generalni je to zaključak sudionika drugoga okruglog stola projekta Snaga hrvatske hrane: Meso i mesne prerađevine, koji je organizirao Poslovni dnevnik. Stanje u mesoprerađivačkoj industriji nije nimalo ohrabrujuće. Potrošnja mesa pada u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, a broj goveda, svinja i peradi u odnosu na početak devedesetih više-

Okrugli stol Meso i mesne prerađevine PIXSELL

struko je smanjen. Od 2010., kada je iz hrvatskih klaonica izašlo 65 tisuća tona mesa, proizvodnja je u 2013. pala na 57 tisuća tona.

Pritom uvoz debelo premašuje izvoz u svim granama. Jedina svjetla točka je proizvodnja mesnih prerađevina, koja je u rastu te ima suficit na strani izvoza. Uvezli smo mesnih prerađevina za 45 milijuna dolara, a izvezli za 72 milijuna dolara. v

Proizvođači i mljekari u narednom razdoblju neće moći ništa bez pomoći države

M

liječna industrija u Hrvatskoj proživljava dramatične trenutke. Samo u posljednje dvije godine broj farmi je prepolovljen, a otkupljena količina mlijeka ove će godine, u odnosu na lani, biti manja za 20 posto. Da bi se ovo dramatično urušavanje mliječnog sektora zaustavilo nužno je pokrenuti niz mjera. Prije sve-

Okrugli stol Mlijeko i mliječni proizvodi GORAN STANZL/PIXSELL

ga, potrebna je sustavna edukacija farmera, kojima treba omogućiti povoljne kredite za kupnju rasplodnih junica, ali i mliječnih grla. Nužno je i što žurnije legaliziranje farmi radi povlačenja sredstava iz europskih fondova te prioritetno davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta mliječnim farmama.Zajednički je to zaključak sudionika okruglog stola “Snaga hrvatske hrane - mlijeko i mliječne prerađevine” koji je u organizaciji Poslovnog centra znanja te pod pokroviteljstvom Badela 1862., Dukata, Hrvatske agencije za hranu, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Tetrapaka te Vindije održan jučer u zagrebačkom restoranu Bon Appetit.U samo dva sata, koliko je trajao skup, otkup mlijeka smanjen je za 25 kilograma te slikovito ilustrira alarmatne brojke iznesene na skupu.

U prvih devet mjeseci ove godine otkup mlijeka pao je za 87 milijuna kilograma. Do kraja godine ta bi brojka mogla doseći 100 milijuna kilograma čime bi količina otkupljenog mlijeka pala na svega 500 milijuna kg.” v

ehr

poslovniuzlet 2014.

Država treba ubrzati proces Davanja poljoprivrednoga zemljišta na korištenje poljoprivrednicima

TV EMISIJE

r asta gospodarstva mi to znamo

U suradnji s 24sata TV-om potičemo poduzetnički duh

K

Pekarska industrija generira godišnje oko 3 milijarde kuna

S

2,6 do 3%. Zbog pada kupovne moći još je veća potražnja za osnovnim vrstama kruha, koje u pravilu čime 50% ponude pekara. Kupnja polubijelog i crnog kruha porasla je tako čak 13%, dok zbog modernih pekarnica i novih trendova “hrane s nogu” u ovoj godini bilježimo i porast proizvodnje peciva, što je najbolji dokaz da se uz domaću sirovinu i razvoj novih trendova te izvoz, u pekarskoj branši može i više, ocijenila je Barišić.

“Posljednjih pet godina uvoz tjestenine stagnira, a proizvodnja raste što znači da i mi imamo konja za utrku,” slikovit je Zoran Šimunić, direktor tvrtke Naše klasje i predsjednik Grupacije proizvođača tjestenine u HGK. Kaže kako je u 2012. proizvodnja domaće tjestenine po prvi puta bila veća od uvoza. Od 2000. do 2012. proizvodnja je rasla 3.5 puta, sa 6573 na 22.3698 tona. Desetljeće prije gotovo je nestala s polica, čemu su krivi i sami proizvođači.” Od 2000. do 2009. potrošnja je rasla vrtoglavih 85%, što je primjerenije industriji informatičke tehnologije ili mobilne telefonije nego prehrani,” rekao je Šimunić, ističući kako je takav strelovit rast primarno rezultat promjene prehrambenih navika. Proizvođači tjestenine, njih 27 godišnje ostvare oko 135 milijuna kuna prometa, a najbolji rezultati mogu se pripisati malim i srednjim poduzetnicima, koji su u teškim uvjetima i usporedno s liberalizacijom tržišta imali hrabrosti uložiti rad i novac u pokretanje posla. v jurica galoiĆ/piXsell

amo bolje povezani i udruženi poduzetnici u pekarskoj industriji mogu biti jači na domaćem i inozemnim tržištima, pri čemu im je potrebna bolja komunikacija, obrazovaniji kadrovi, bolja suradnja proizvođača i trgovaca te podrška mjerodavnih institucija.

Da snage, znanja i potencijala imaju, najbolji je dokaz 30-ak proizvođača tjestenine, koji su posljednjih 10ak godina, i više nego utrostručili proizvodnju, dok su pekarnice sve modernije i inovativnije. Prilika za rast je još puno, od domaćeg turizma do trenda mediteranske prehrane, no prije treba pronaći i model kako riješiti problem velikih troškova na povratu kruha pekarske industrije od oko 400 milijuna kuna godišnje te sive ekonomije koja je u toj branši i dalje itekako prisutna, zaključci su okruglog stola projekta Snaga hrvatske hrane: Pekarski proizvodi i tjestenine, kojeg je organizirao Poslovni dnevnik.Pekarska industrija u Hrvatskoj godišnje ostvari ukupan prihod veći od tri milijarde kuna sa više od 30.000 zaposlenih.

Pekarstvom se u Hrvatskoj bavi oko 600 poduzetnika - s obrtima i više od 2000 - koji u prosjeku godišnje na tržište isporuče oko 350.000 tona pekarskih proizvoda u vrijednosti od oko 450 milijuna eura. Prema riječima Nade Barišić, direktorice Žitozajednice, proteklih godina broj subjekata u pekarstvu je rastao. No, od 2012. slijedi pad broja društava jer i industrijska proizvodnja prati pad gospodarstva za

Okrugli stol Pekarski proizvodi

PARTNER-SUORGANIZATOR

obrtnici i mali poduzetnici imaju Drugačije probleme oD velikih sustava i ne mogu sami

ambene industrije, a organizira i okrugle stolove

9

ako je odabir 500 najboljih poduzetnika proces koji traje i bit će završen tek u drugom dijelu godine, projekt Poslovni uzlet u međuvremenu “ne miruje”, već budno prati zbivanja u segmentu malog i srednjeg poduzetništva nizom popratnih aktivnosti. Tako u suradnji s 24sata televizijom snimamo i objavljujemo Tv emisije na u kojima gostuju i predstavnici Ministarstva poduzetništva i obrta kao i predstavnici partnera projekta, uz popratne 5-minutne reportaže o poduzetnicima i njihovim iskustvima iz svakodnevnog poslovanja.

Tv emisije Poslovni uzlet počeli smo prikazivati prije mjesec dana, a u dosada snimljenih četiri emisije pored zanimljivih poduzetničkih priča predstavnici Minstarstva poduzetništva i obrta te naših ostalih partnera komentirali su stanje u malom i srednjem poduzetništvu te pokušali ukazati kako imamo razloga i za optimizam. Naime, ono što nedostaje u medijskoj slici općenito, a što Poslovni dnevnik i partneri pokušavaju popraviti je slika o poduzetništvu. Kroz Tv emisije pokazali smo kako postoje dobre i uspješne priče i kako postoje mehanizmi za unapređenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika.

Naše Tv emisije na 24sata televiziji nastavljaju se i u lipnju mjesecu.

Jedan od Tv emisija bila je i o tome koje su napropulzivnije djelatnosti, odnosno one koje uspijevaju unatoč krizi, pitanje je koje se proteže kroz emisiju Poslovni uzlet, snimljene u studiju 24sata TV. U prilogu emisije prikazana su dva primjera kompanija koje su pronašle svoje mjesto na tržištu unatoč krizi – telekomunikacijska tvrtka 4tel te špeditersko poduzeće Primacošped. 4tel primjer je male telekomunikacijske tvrtke koje ne konkurira velikim operaterima nego pokriva nišu koja nijma nije zanimljiva. Pružaju pristup internet i telefoniji i sve vezano uz kompjuterske i telefonske mreže, a nude pogodnosti koje veliki brendovi ne mogu, odnosno njihovi aduti su besplatni periodi testiranja i personalizirani kontakt s klijentima. Iz tvrtke ističu kako njihovi klijenti nisu dio velike šprance, kao u slučaju velikih operatera.

Drugi primjer je Primacošped, obiteljsko špeditersko poduzeće koje se uspješno razvija već više do 20 godina. Do uspjeha su, kako tvrde, došli konstantnim razvojem djelatnosti, prilagođavajući se tržištu , iako je generalni dojam javnosti da špedicija umire, pogotovo nakon pristupanja EU. U televizijskom studiju emisije gostovali su Dijana Bezjak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta te Vladimir Nišević, pomoćnik glavnog urednika Poslovnog dnevnika.

Govoreći o propulzivnim djelatnostima, Bezjak kaže kako je za uspjeh važno pronaći tržišnu nišu u kojoj možete ponuditi proizvod na brži i jeftiniji. “Mi ne možemo govoriti poduzetnicima koje djelatnosti su propulzivne, oni sami moraju prepoznati priliku”, kaže pomoćnica ministra.

“Ono što se uvijek traži je inovativnosti i upornost. Svaki uspješni poduzetnik će reći da njegovo radno vrijeme ne traje samo 8 sati dnevno i da ono što njega vodi u uspjeh nisu potpore ministarstva ni bankovni krediti, nego njegova upornost i rad. Naravno, to nije uspjeh koji dolazi preko noći. Ministarstva i banke jesu tu da podrže poduzetnike u određenoj mjeri, ali biti poduzetnik znači poduzeti nešto i raditi od 0 do 24”, opisuje Nišević. v

u emisijama prikazujemo i5-minutne reportaže o poDuzetnicima i njihovim iskustvima iz svakoDnevnog poslovanja

poslovniuzlet

10

petak/subota, 30./31. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

omogućujemo dobrima da postanu najbolji

Poslovanje po županijama U šest mjeseci objavili smo iscrpne analize poslovanja po regijama

Dokaz kako mali i srednji poduzetnici posluju pozitivno Značajan rast novih tvrtki

G

ašenje značajnog broja radnih mjesta u kriznom razdoblju od 2008. do 2012. godine natjeralo je dio svježe nezaposlenih da se okušaju u poduzetništvu pa je u četiri godinje zabilježen značajan porast broja poslovnih subjekata u segmentu malih poduzetnika.

Tako je 2008. godine bio registriran 89.021 mali poduzetnik, dok se na kraju 2012. godine taj broj popeo na 102.837. “No unatoč porastu broja subjekata, broj zaposlenih je iz godine u godinu sve manji, a time i prosječan broj zaposlenih u sve tri kategorije po veličini - malim, srednjim i velikim poduzećima”, stoji u Analizi poslovanja malog i srednjeg poduzetništva Hrvatske u razdoblju od 2008 do 20012. koju su izradili analitičari Bisnodea . Tako je broj zaposlenih u malim poduzećima koji su 2008. godine zapošljavali ukupno 462.839 radnika, već na kraju 2012. godine pao na 428.426 zaposlenih, odnosno 7,4 posto. U pitanju je zapravo trend koji je domaća ekonomska znanost već ranije prepoznala kao “poduzetništvo iz nužde”, što dugoročno ne ostavlja razloge za pretjerani optimizam.

Grad Zagreb

Međimurska

Više od 50 posto hrvatskih prihoda U Zagrebu je smještena trećina poslovnih subjekata zemlje, zaposleno preko 40 posto ljudi, a prihodi poduzeća u glavnome gradu premašuju 52 posto ukupnih prihoda ostvarenih u Hrvatskoj. Svi poduzetnici u Zagrebu, 2012. su realizirali ukupno 321,2 milijarde kuna poslovnih prihoda. Unatoč velikim prihodima i povećanju poslovnih subjekata kojih je u 2012. bilo 34.985, broj zaposlenih je smanjen.

Trag recesije na poslovanju Tvrtke Međimurske županije 2012. ostvarile su 11 milijardi kuna prihoda, 980 milijuna kuna manje nego 2008. Neto dobit padala je tvrtkama svih veličina, ali je i dalje ostala pozitivna te je iznosila ukupno 275 milijuna kuna. Krvna slika ove županije pokazuje da je recesija ostavila traga na prihodima tvrtki, njihovoj dobiti i broju zaposlenih te na investicijama, no izuzetno pozitivan trend zabilježen je kod izvoza.

Stoga ni ne čudi da je najveći broj uspješnih tvrtki izvozno orijentiran.

Virovitičko-podravska

Vukovarsko-srijemska

Posluju s pozitivnim rezultatom Kada bi se sudilo prema broju aktivnih poduzeća, Virovitičkopodravska županija bila bi jedna od manje poduzetnih u Hrvatskoj. No po učinkovitosti ta je županija među 11 županija čija poduzeća posluju s pozitivnim neto rezultatom.

Poslovni prihodi ukupno 907 poduzeća u ovoj županiji 2012. su dosegli 4,64 milijarde kuna što je, doduše, manje nego godinu ranije, ali ostvarila su ukupnu neto dobit od 82 milijuna kuna.Prema analizi koju su napravili analitičari tvrtke Bisnode.

Raste broj malih i srednjih poduzetnika Mali i srednji poduzetnici u Vukovarsko-srijemskoj županiji dijele sudbinu cijelog društva, koja se najviše odrazila na smanjenje broja zaposlenih u svim sektorima.Od početka krize, broj velikih i srednjih poduzeća u ovoj županiji nije se značajnije mijenjao. Broj srednjih poduzeća smanjen je za dva, no zabilježen je značajniji rast malih u odnosu na 2008.

Prema podacima Bisnodea, broj malih tvrtki povećan je 23,3 posto, sa 1304 narastao je na 1609.

Ličko-senjska

Osječko-baranjska

Bilježe pozitivne trendove Ličko-senjska županija možda ne broji veliki broj registriranih tvrtki, no za razliku od ostatka zemlje njih ukupno 677 bilježi izuzetno pozitivan trend u broju zaposlenih. U toj je županiji 13 posto više poduzeća nego 2008., a broj zaposlenih rastao je 4,7 posto. Broj malih poduzeća od 2008. do 2012. narastao je za 80., a broj zaposlenih u takvim poduzećima povećan je za 183. Rast zaposlenih najviše je vidljiv u veletrgovini, hotelijerstvu, ali i računalstvu te zbrinjavanju otpada.

Loše stanje već četiri godine Poduzetnici Osječko-baranjske županije u 2012. su ostvarili 25,8 milijardi ukupnih prihoda, ali su im rashodi bili veći i iznosili su 27,11 milijardi kuna što je rezultiralo gubitkom od 1,3 milijardi kuna, stoji u “Analizi poslovanja poduzetnika osječko-baranjske županije u razdoblju 2008-2012. godine” koju je napravio Bisnode. Pad prihoda od 2,8 milijardi kuna u odnosu na 2008. iznosio je gotovo 10 posto, a neto dobitak koji je 2008. iznosio 471 mil. kuna već je u 2009. pretvoren u negativan rezultat, koji je intenzivno rastao četiri godine.

Brodsko-posavska Prihodi manji milijardu kuna Svi poduzetnici Brodsko-posavske županije, njih ukupno 1592, u 2012. ostvarili su ukupni neto gubitak od 130 miljuna kuna, stoji u analizi tvrtke Bisnode. Svi poduzetnici županije ostvarili su ukupno 7,94 milijardi kuna prihoda, što je za milijardu kuna manje nego u 2008. godine, odnosno 11 posto manje.

Požeško-slavonska Srednje tvrtke pokreću gospodarstvo Unatoč negativnim poslovnim trendovima koji prate Požeško-slavonsku županiju, tamošnja su se srednje velika poduzeća uspjela profilirati kao perjanica gospodarske aktivnosti u županiji. Od ukupno 14 srednjih poduzeća čak ih je 12 poslovalo s dobitkom, zapošljavali su nešto manje od 20 posto zaposlenih te donijeli 36,1 posto ukupnih prihoda.

poslovniuzlet 2014. zadarska žuPanija je u 2012. godini zaBilježila povećanje broja poslovnih subjekata od 22,8 posto

Poduzetnici Bjelovarsko-Bilogorske žuPanije u 2012. su godini ostvarili 7,44 milijarde kuna prihoda

7,5

40

milijardi kuna

posto zaposlenih

prihoda ostvarili su mali poduzetnici u Karlovačkoj županiji

u Hrvatskoj radi u Gradu Zagrebu

11

PARTNER-SUORGANIZATOR

Splitsko-dalmatinska Blagi rast prihoda Svih 11.600 reistriranih poslovnih subjekata Splitskodalmatinske županije zabilježilo je kumulativan pad prihoda u 2012. godini u odnosu na 2008. bez obzira na njihovu veličinu. Najveći pad od 21,7 posto zabilježili su malii poduzetnici.

Pozitivno je što prihodi od 2010. godine ipak imaju blagi rast.

Prema realiziranim prihodima koji su 2012. iznosili 42,5 milijardi kuna, ova županija opet zauzima drugu poziciju među hrvatskim županijama s udjelom od 6,8 posto.

Istarska Raširene male obiteljske tvrtke Mala poduzeća u Istri u 2012. godini zapošljavali su u prosjeku 2,7 radnika, što upućuje na zaključak da su u Istri rašireni mali obiteljski poslovni subjekti. Ukupno je u svim poduzećima Istarske županije 2012. godine bilo zaposleno 44.902 osobe, što čini 5,2 posto u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj. Kriza je, po svemu sudeći, utjecala na broj zaposlenih jer je u odnosu na 2008. godinu, smanjen 5,8 posto.

Primorsko-goranska

Sisačko-moslavačka Velike kompanije pomogle rast malih Sisačko-moslavačka županija tradicionalno je orijentirana prerađivačkoj industriji u kojoj prednjači nekoliko velikih tvrtki koje su za sobom povlačile, ili još uvijek vuku, puno manjih kooperanata. Primjerice, Petrokemija, koja ostvaruje najviše prihoda, direktno utječe da sektor proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda.

Bjelovarsko-bilogorska Negativne brojke u poslovanju Poduzetnici Bjelovarsko-bilogorske županije, u 2012. su godini ostvarili 7,44 milijarde kuna prihoda, više od trećine manje nego pretkrizne 2008. Petogodišnja kriza u ovoj je županiji imala izuzetno negativan utjecaj što ju je dovelo do pozicije pet najnerazvijenijih županija u zemlji (16. mjesto). Veliki broj kompanija našao se u stečaju.

Koprivničko-križevačka Pokretači rasta - izvoz i Podravka Vrijednost izvoza ukupno 1495 poduzeća Koprivničko- križevačke županije 2012. porastao je 13,9 posto u odnosu na 2008. godinu te je iznosio 1,59 milijardi kuna, stoji u analizi konzultantske kuće Bisnode, a polovica tog izvoza otpada na Podravku.

Zagrebačka Rast izvoza i pozitivan rezultat Zagrebačka županija, kao jedna od najvećih po broju poslovnih subjekata u Hrvatskoj, može se pohvaliti kontinuiranim rastom izvoza. Od 2008. do 2012. prihodi od izvoza povećali su se 13,7 posto na ukupno 4,01 milijardu kuna, a trend rasta nastavljen je i u 2013. Pozitivnom rezultatu izvoza tvrtki županije najviše su doprinijela velika i srednja poduzeća.

Krapinsko-zagorska Zarađuju na preradi metala U Krapinsko-zagorskoj županiji proizvodnja metalnih proizvoda apsolutni je predvodnik gospodarske aktivnosti. Tvrtke iz tog sektora u 2012. su ostvarile čak 116 milijuna kuna neto dobiti što je gotovo trostruko više od dobiti koju bilježi najraširenija djelatnost županije - trgovina. Značajnu neto dobit od 40,9 milijuna kuna ima i sektor proizvodnje minerala.

Varaždinska Rast gospodarske aktivnosti Dok se gospodarska aktivnost kao i broj zaposlenih u zemlji već pet godina smanjuje, srednje velike tvrtke Varaždinske županiji povećale su broj zaposlenih preko 12 posto, odnosno za 874, a njihov izvoz u 2012. povećan je za čak 55 posto u odnosu na pretkriznu 2008. Od ukupno 36.902 zaposlena m najviše ih je radilo u kožarskom i obućarskom sektoru.

Karlovačka Mali zaradili polovicu prihoda Poduzetnici Karlovačke županije u 2012. su ostvarili 7,5 milijardi kuna prihoda, od čega su polovicu zaradili mali poduzetnici. Iako je to 4,8 posto manje nego su im bili prihodi 2008. dobit karlovačkih poduzeća narasla je 21,5 posto, a pozitivne su bile tvrtke svih veličina. Županijske tvrtke povećale su i izvoz, no broj zaposlenih je smanjen za gotovo 6%.

Zapošljavaju više od 60.000 ljudi Prema podacima agencije Bisnode, u odnosu na 2008. godinu, broj subjekata u ovoj županiji 2012. povećao se za 12,1 posto. Mali poduzetnici čine 98,8 posto ukupnog broja tvrtki, dok je onih srednje veličine jedan posto. Svi poduzetnici u županiji ukupno zapošljavaju 60.783 osobe, što je svrstava na treće mjesto u Hrvatskoj s udjelom od 7,1 posto ukupno zaposlenih.

Zadarska Rast broja tvrtki i zaposlenih Zadarska županija je u 2012. godini zabilježila povećanje broja poslovnih subjekata od 22,8 posto u odnosu na predrecesijsku 2008. godinu. Budući da se broj srednje velikih i velikih subjekata nije mijenjao, povećanje broja subjekata se isključivo odnosi na one male veličine. Ono što karakterizira Zadarsku županiju u odnosu na ostale županije je činjenica da nije samo rastao broj subjekata, već i broj zaposlenih.

Šibensko-kninska Velik interes stranih ulagača Interes stranih ulagača za Šibensko-kninsku županiju izuzetno je visok obzirom da se 18,4 posto malih subjekata nalazi u većinskom stranom vlasništvu, stoji u analizi Bisnodea.

Takvo zanimanje je karakteristično za obalne županije koje zbog svog turističkog potencijala privlače mnogo više stranih ulagača nego kontinentalne županije. Udio subjekata u stranom vlasništvu kod srednje velikih subjekata je 16 posto.

Dubrovačko-neretvanska Ipak ostvarili gubitak Dubrovačko-neretvanska županija jedna je od devet hrvatskih županija čiji su poduzetnici kraj 2012. godine dočekali s neto gubitkom. Ukupan neto gubitak, u kojemu su sudjelovale sva poduzeća bez obzira na veličinu, iznosi 350 milijuna kuna. S neto gubitkom poslovale su sve kategorije subjekata prema veličini; pri čemu je neto gubitak malih subjekata bio 54 milijuna kuna.

poslovniuzlet

12

petak/subota, 30./31. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

omogućujemo dobrima da postanu najbolji

Oni pokazuju da male i srednje komp

Pružamo im podršku U sklopu projekta Poslovni uzlet na svojim internetskim stranicama poslovni.hr gotovo svaki dan ob

Tražimo uspješne priče

K

ako je cilj projekta Poslovni uzlet odrediti najbolje male i srednje poduzetnike, ali i poticati poslovnu klimu kroz projket na našim internetskim stranicama www.poslovni.hr svakodnevno objavljujemo priče o onima koji su uspjeli u poslovanju. Bez obzira na sektor u kojem posluju želimo pokazati zajednici kako se poduzetništvo isplati i kako se može biti uspješan. S vremenom su i poduzetnici prepoznali našu incijativu te se sami počeli javljati sa svojim pričama.

Na stranicama koje dolaze donosimo priče o nekima od njih koji su postali primjer uspjeha na onaj najbolji način, kvalitetom svoga rada. Na našoj internetskoj stranici moguće je pronaći još niz sličnih priča koje sve krase hrabrost, marljivi rad, ustrajnost i vjera u vlastitu ideju. Cilj Poslovnog uzleta u konačnici i je nagraditi upravo takve poduzetnike.

U godinu dana prihodi im rasli 40 posto i zaposlili 20 novih ljudi

Dokazali da i obrti mogu opstati u krizi, pa čak i povećati proizvodnju

O

brt za proizvodnju i trgovinu ekološki uzgojenih proizvodima Annapurna odolijeva krizi i zapošljava 10 djelatnika. Vlasnici obrta su bračni par Vlatka i Miroslav Kuzmić iz Novaka, Sveta Nedelja, koji su prepoznali potrebu tržišta za ekološki uzgojenim proizvodima od soje i pšenice. Proizvodi su prisutni na 150 prodajnih mjesta u Hrvatskoj, dok je poslovanje obrta uspješno unatoč ekonomskoj krizi.

Nabava sirovine

Sirovinu nabavljaju od uvoznika i hrvatskih proizvođača te cijelu proizvodnju po originalnim recepturama obavljaju, kažu, sami u malom proizvodnom pogonu u Sv.Nedelji. S radom su započeli 2001. godine i obrt je imao dva zaposlena, pet proizvoda, proizvodnju od 80 kilograma mjesečno i samo jedno prodajno mjesto. Danas u obrtu imaju 10 zaposlenih koji proizvode oko 5500 kilograma ekološke hrane i distribuciju u oko 150 pro-

dajnih mjesta. Trenutno su, kažu, najveći proizvođači takvog asortimana, a njihovi se proizvodi mogu pronaći u svim supermarketima u jednom od njihova tri brenda: Konzum, Plodine, Billa, Mercator, Spar, Kaufland, bio&bio lanac i ostalim trgovinama zdrave hrane.

Većina sastojaka koji se koriste u proizvodnji su certificiranog ekološkog podrijetla. To znači da pri uzgoju sirovina nisu korištena umjetna gnojiva ni pesticidi. Proizvodi ne sadrže genetski modificirane sastojke, konzervanse, umjetne boje ni arome, te posjeduju V-oznaku, internacionalni certifikat koji dokazuje da su proizvodi veganski i da ne sadrže sastojke životinjskog podrijetla.

Vlatka i Miroslav u posao su krenuli sami 2001. godine sa svega 5 proizvoda, danas je taj broj povećan na 48 artikala. Napominju kako je od samog početka djelovanja obrta cilj bio proizvodnja visoko kvalitetnih proizvoda na biljnoj bazi. v

Yulia Sarkisyan, prokuristica, i Vladimir Linardić, direktor TPT-a

K

ada je novi vlasnik 2003. godine preuzeo posrnulu karlovačku Tvornicu plinskih turbina (TPT), bez ijednog zaposlenog i u stečaju, malo tko je vjerovao da će 10-ak godina kasnije ta tvrtka biti jedan od tehnološki najsuvremenijih pogona u Hrvatskoj koji u izvoz plasira čitavu svoju proizvodnju.

Danas TPT zapošljava 70-ak ljudi i ostvaruje prihod od 2,6 milijuna eura, koliko je realizirano u 2013. Samo u proteklih godinu dana je zaposleno 20 novih ljudi, a prihod je porastao 40 posto. Očekivanja za ovu godinu su daljniji rast. Najzaslužniji za ovakav trend je direktor tvrtke Vladimir Linardić. Naime, ovaj rođeni Kanađanani, karlovačo-krčkih korijena, imao je u Torontu 10-ak godina vlastiti biznis. No, kako mu je došla “nemoralna ponuda” za prodaju tvrtke, a oduvijek je i maštao o povratku u Hrvatsku, sve se poklopilo te Linardić 2012. došao u Karlovac.

Viper, koji se koriste za poslovne mlažnjake.

U Upravi poduzeća se nadaju da će se skoro krenuti i s isporukama za RR-ov mlazni motor Orpheus. O kako se zahtjevnom tehnološkom poslu u Karlovcu radi, dovoljno govori činjenica da jedna lopatica rotora ima cijenu između 150 i 800 eura po komadu. TPS radi slične lopatice i za elektro-energetske turbine, no njihova složenost je znatno manja i njihova pojedinačna cijena ne prelazi 70-ak eura. “Svaka lopatica za mlazne motore prolazi složeni postupak izrade i elektro-kemijske te toplinske obrade. Uz svaki pojedinačni komad ide popratna dokumentacija i lopatica se na razne načine testira i obrađuje na više od desetak mjesta unutar tvornice. Greške su nedopustive”, pojašnjava Linardić.

Svjetska tehnologija

Poslovni put

Vlatka Kuzmić PD

Ubrzo se kao glavni inženjer zaposlio u Tvornici plinskih turbina koja je imala proizvodni program baziran na proizvodnji dijelova za energetiku i zrakoplovnu industriju, a veličinom je bila identična njegovoj u Kanadi. U tvrku je vrlo brzu uveo američki smisao za biznis, a njegova zasluga je i posao za britanski Rolls Royce za kojeg je TPS dobio ugovor vrijedan 1,4 milijuna dolara, a u pregovorima su za dodatne poslove teške četiri milijuna dolara. Sadašnja suradnja odnosi se, prije svega, na isporuku diskova turbina i lopatica rotora za Rols Royceove avionske mlazne motore

PIXSELL

U UPravI PodUzEća nadajU SE da ćE USkoro krEnUtI I S ISPorUkama za RR-ov mlazni motoR oRPheus

Lopatice za mlazne motore moraju izdržati silu od 10 tona i temperature koje prelaz 1100 stupnjeva celzijusevih. TPS danas ima asortiman od 34 proizvoda, a od čega njih 28 otpada na zrakoplovnu industriju. “Da se radi o vrhunskoj svjetskoj tehnologiji govori i činjenica da u svijetu postoji svega sedam tvornica ovakvoga tipa, a najbliža Karlovcu je ona u Njemačkoj”, navodi Vladimir Linardić.

Kako navodi sam direktor karlovačke metalurške tvrtke, velika prednost ove kompanije u odnosu na konkurenciju je da je ona relativno mala. To joj daje fleksibilnost da se može brže prilagoditi zahtjevima tržišta, ali isto tako može prihvaćati poslove koji su velikim sustavima neisplativi. v

poslovniuzlet 2014. 13 loša praksa su tvrtke koje rizično i megalomanski kreću u osvajanje tržišta, kaže tihana ratkajac

PARTNER-SUORGANIZATOR

zahvaljujući različitosti i specijaliziranosti usluga i dalje imamo stabilno poslovanje, kaže anđelko vugrin

p anije mogu uspjeti i ostvariti rast

an objavljujemo priče o uspješnim malim i srednjim poduzetnicima kao primjer da se može poslovati kvalitetno i dobro

Od malog obrta do tvrtke s 200 animatora i hostesa

K

ada je 2004. godine pokrenula vlastiti biznis s organiziacijom evenata, Zagrepčanka Tihana Ratkajec paralelno je radila još jedan posao. Ured je bio registriran na njenoj kućnoj adresi, a koristila je računalo kupljeno još za vrijeme studija.

Pokrenula je E-dizajn, obrt za usluge i putničku agenciju koja se bavi organizacijom profesionalnih događanja i poslovnih susreta. “Bilo je skromno i išla sam polako. Najteže je bilo dolaziti do novih klijenata. Kada sam odlučila doregistrirati putničku agenciju kako bismo mogli organizirati incentive i team building programe susrela sam se s nizom problema, od toga da poslovni prostor ne može biti u stambenoj zgradi već isključivo u onoj koja je poslovna, pa do dodatnih troškova koji nastaju samom registracijom putničke agencije, poput plaćanja posebnih osiguranja, članarina turističkoj zajednici i slično”, kaže Ratkajac.

Prije nego što je osnovala svoju event agenciju, radila je na organizaciji animacijskih aktivnosti i događanja u hotelima te u dvije agencije. Kao i većini poduzetnika, i njeno radno vrijeme je

od 0-24 sata, već s ispijanjem prve kave razmišlja što treba napraviti, koga nazvati, što napisati u e-mailu.

Misli na poslu

“Liježem s mislima kako najbolje iskoordinirati sljedeći vikend kada se istovremeno odvija više velikih događanja, kakav koncept predložiti za novi proizvod”, opisuje ova poduzetnica.

Muči ju problem koji je, kaže, nažalost učestao u hrvatskom poduzetništvu, a to su problemi s naplatom. “Opekla sam se nekoliko puta na sklapanju poslova s tvrtkama koje kasnije nisu mogle platiti dogovorene evente, ili bi ih samo djelomično platile. Uspjeli smo se u većini slučajeva izvući iz takvih situacija kompenzacijama i cesijama, ili pak uplatama od kojih smo na neke čekali i više od 12 mjeseci”, govori Ratkajac. Ipak, može se pohvaliti da je i u ovim godinama recesije uvijek pozitivno dočekala kraj svake poslovne godine. “Kao primjer loše prakse navela bih tvrtke koje rizično i megalomanski kreću u osvajanje tržišta, u početku ostvaraju velike prihode, no s vremenom ne mogu pratiti taj nagli rast

bilo kvalitetom zaposlenika ili početnom razinom usluge i kvalitete proizvoda. Takve tvrtke često se zadužuju kod banaka uzimajući prevelike kredite, te ako dođe do pada prihoda, dovode se u sve češće situacije stečajeva.

Svakako sam za one tvrtke koje u investicije kreću manje rizično, promišljeno, zalažu se za kvalitetu svog proizvoda, te ne očekuju velike dobiti na samom početku”, kaže Ratkajec.

Realni zahtjevi

Do sada su svi zahtjevi koje su primili bili poprilično realni, a oni sami su bili ti koji su onda klijentima predlagali drugačije i pamtljive koncepte.“Najbolji poslovni savjet koji sam ikada dobila je da nikada klijentu ne kažem “Ne mogu ili to je nemoguće izvesti”. Sve je moguće, samo je pitanje koliko se te mogućnosti uklapaju u budžete. Prvi smo u Hrvatskoj postavili umjetnu stijenu za penjanje u prostor shopping centra, tvrtku koja je htjela druženje zaposlenika raditi u hotelu s četiri zvjezdice uvjerili smo da ih iznenade pravim logorovanjem”, navodi Tihana Ratkajac. v

Tihana Ratkajac, E-dizajn

pd

Ova zaprešićka tvrtka uspješna je unatoč stagnaciji petrokemijske industrije

U

3

natoč stagnaciji petrokemijske industrije u Hrvatskoj, zaprešička tvrtka Zelit, koja se bavi izradom i servisiranjem opreme za industriju, ponajprije rafinerija, uspjela je disperzirati svoje poslovanje i zadržati profitabilnost.

“Pad petrokemije nije jedini element u smanjenju obujma poslovanja - tu je i općenito smanjenje opsega ulaganja u Hrvatskoj, kao i trend pojave nerealno niskih cijena rada na domaćem tržištu, uz istovremeni stalni rast cijena materijala”, pojašnjva Anđelko Vugrin, direktor Zelita.

segmenta oslonci su profita tvrtke Zelit - kemijska, farmaceutska i naftna industrija

Stabilna pozicija

No, dodaje kako zahvaljujući različitosti i specijaliziranosti usluga, prilagodbi tržišnim zahtjevima, educiranim zaposlenicima te kvalitetnom odnosu sa stalnim dobavljačima osnovnih materijala potrebnih za izvođenje radova i dalje uspješno drže stabilnu poziciju na tržištu. U daljnjem rastu poslovanja vjeruju da će veliku ulogu imati ulaganje u novu opremu te unapređenje kvalitete poslovanja i zaštite okoliša kroz ISO certifikaciju.Zelit je tvrtka specijalizirana za izradu i servisiranje opreme, dijelova i instalacija visoke kemijsko-ekološke zahtjevno-

Anđelko Vugrin, direktor Zelita piXsell

sti za industrijska postrojenja i građevinske objekte.

“Svojim klijentima nudimo širok spektar specijaliziranih usluga i proizvoda u kemijskoj, farmaceutskoj, naftnoj, prerađivačkoj i prehrambenoj industriji te brodogradnji i graditeljstvu. Naša se djelatnost profilirala kroz tri glavna segmenta. Tako izvodimo zaštitu i sanaciju čeličnih i be-

tonskih površina primjenjujući razne sustave zaštita kao što su hidroizolacije ili plastifikacije. Drugi važni segment je montaža i održavanje instalacija vodovoda i odvodnje, procesne i ventilacijske opreme i termotehničkih izolacija. Naposljetku, specijalizirani smo i za izradu, montažu i servis polimerne opreme u industriji i graditeljstvu te za posebne radove namje-

ne u kemijski agresivnim sredinama i eksplozijski ugroženim prostorima”, kaže Vugrin. Dodaje da je tako širok spektar ponude jedan od razloga njihovog uspješnog poslovanja na tržištu u proteklih dvadeset godina. Poseban značaj u Zelitu posvjećuju odnosu s klijentima, odnosno edukaciji i informiranju o važnosti prevencije.

Manji troškovi

“Želim naglasiti značaj preventivnog djelovanja ispred, u ovo krizno vrijeme, danas uobičajenog krajnje interventnog. Samo preventivnim održavanjem smanjujemo klijentima troškove, minimiziramo poslovne rizike i povećavamo njihovu učinkovitost. Upravo je to jedan od čimbenika kojemu težimo - da sa svojim partnerima razvijamo i njegujemo suradnju koja se temelji na pouzdano visokoj kvaliteti i međusobnom poštovanju”, naglašava Anđelko Vugrin.

Iako je tvrtka bazirana prvenstveno na hrvatskom tržištu, ima aktivnosti i u regiji. Vugrin tako navodi da su već prisutni, uglavnom kao podizvođači, na izvođenju radova na različitim postrojenjima, poput Rafinerije nafte Brod u Bosni i Hercegovini, a u planu je i daljnje širenje. v

poslovniuzlet

14

petak/subota, 30./31. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

omogućujemo dobrima da postanu najbolji

Prošle godine ostvarili su promet od 54 mil. kn, a imaju i flotu od 40 kamiona

H

rvatska oko 70 posto međunarodne robne razmjene ostvaruje sa zemljama EU, a ulaskom Hrvatske u Uniju došlo je do spajanja ekonomija i ukidanja carinskih barijera. Mnoge nekoć velike špedicije, koje se nisu orijentirale na organizaciju međunarodnog transporta i logistiku, morale su otpustiti tisuće radnika, jer više ne postoji usluga na kojoj su temeljile svoj core biznis - carinsko zastupanje. No, ima i tvrtki koje su iskoristile i takvu situaciju, a jedna od takvih je i Primacošped iz Zagreba.

Primaco je vodeći zračni otprmnik i agent u Hrvatskoj prema broju kilograma robe prebačenih preko ZL Zagreb. Također, jedan je od vodećih međunarodnih cestovnih prijevoznika, specijaliziran za hladni lanac te jedan od vodećih pomorskih otpremnika i agenata s uredima u Luci Rijeka. Kako pojašnjava Petar Šimić, direktor tvrtke, znatan dio njihovog biznisa otpada i na usluge carinskog zastupanja i vođenja obvezne EU statistike prometa robe - Instrastata koje nude u svojih sedam ureda diljem Hrvatske. Primaco ima 92 djelatnika, od kojih su osam njih i licencirani IATA Cargo agenti (ovlašteni specijalisti za obavljanje zračnog transporta), a upravlja i sa 40-ak kamiona.

Dostava u Kinu

Grupa Primaco je u lani ostvarila promet od 54 milijuna kuna. “Ako se pitate kako Croata kravate završavaju u dućanima u Kini, tko dostavlja Plivine lijekove u zapadnu Europu, kojim pro-

žište”, kaže Šimić. Dodaje da su tvrtke koje trguju s Kinom u većini slučajeva također doživjele veliko povećanje carinskih davanja.

“Naši veliki klijenti koji uvoze raznu robu iz Kine, kao što je npr. Marko Projekt koji je vodeći uvoznik bicikala u Hrvatsku, morali su promijeniti svoje dobavljače kako bi izbjegao Kinu”, navodi direktor Primaca.

PrImaco jE vodeći zračni otpremnik i agent u Hrvatskoj PrEma broju kILograma robE PrEbačEnIh PrEko ZL ZagrEb

metnim putovima Končarevi transformatori i Generini veterinarski pripravci osvajaju Bliski istok i sjevernu Afriku, čiji kamioni voze opuzenske mandarine u Rusiju - odgovor je uvijek isti: Primaco. Ako se pitati kako do polica Vaših dućana iz Italije stiže Pasta Zara, argentinski biftek, iz Nizozemske Dell računala, iz Španjolske Ledovo smrznuto povrće ili iz Mađarske Coca Cola - ponovno jedan odgovor: Primaco”, slikovito pojašnjava Petar Šimić.

Ulazak u EU je potaknuo je veliko restrukturiranje gospodarstva. Kako navode i u Primacu, tvrtke koje trguju sa EU zemljama su profitirale jer im se trošak transporta pao i ubrzao se za 20-ak posto, a trošak carinskog zastupanja više nemaju.

“Ono loše što se desilo za hrvatsko gospodarstvo je izlazak iz Cefte.

Mnogi hrvatski proizvodi, pogotovo prehrambeni gdje su hrvatske tvrtke još uvijek izuzetno jake, sada su opterečeni uvoznim carinama u našim prijateljskim zemljama na čijim tržištima je hrvatski proizvod brend - Srbiji, BiH, Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori, Kosovu, Moldaviji. Mnogi naši veliki klijenti kao što su Gavrlilović, Franck, Podravka, PIK Vrbovec i osta-

Benefiti Unije

Petar Šimić, PIXSELL Primaco

li, odlučili su dio proizvodnje premjestiti u BiH ili Srbiju. Takvi pomaci su logični, opravdani i pametni. Nažalost oni će rezultirati smanjenjem zaposlenosti u Hrvatskoj, a naše tvrtke će, nadajmo se, ipak zadržati svoje tr-

Unatoč svemu, očekuje da će ulazak u EU ukupno pozitivno utjecati na međunarodnu robnu razmjenu, što je važno, budući da je Hrvatska mala zemlja, i mora biti “svjetski trgovac” ako želi biti na karti svijeta. Šimić navodi da se već vidi npr. povećanje interesa, a i prometa kontejnera, preko luke Rijeka za zemlje EU, koje su do sada u sjevernom Jadranu koristile Kopar i Trst budući da im je bilo tako jednostavnije. U Hrvatskoj su prisutne sve najveće multinacionalne i regionalne kompanije iz sektora otpremništva. Šimić navodi da multinacionalke najviše interesira međunarodni cestovni transport i skladištenje budući da se tu krije 70-ak posto ukupnog biznisa u ovom sektoru.

“One pronalaze svoje tržište, međutim ne mogu nam u potpunosti konkurirati budući da je njihova strategija da nemaju niti jedan svoj kamion, već sve outsourcaju, zbog čega ne mogu biti konkurentni hrvatskim prijevoznicima koji upravljaju svojim vlastitim flotama kamiona”, kaže Petar Šimić. v

S više od 60 zaposlenih i prihodom od 23 mil. kn, ipak nije obrt pretvorio u tvrtku

Stjepan Sever, vlasnik tvornice

I

z pogona Metalca Sever iz Vrbovca godišnje izlazi više od 10 milijuna komada obujmica i pribora za učvršćivanje najrazličitijih cijevi, a 98 posto toga završi u izvozu.

Kako pojašnjava Stjepan Sever, vlasnik ove tvornice, najznačajniji kupci su im u Njemčakoj, ponajprije Fischer, a nakon toga i liechtenstein-

PIXSELL

ski Hilti te svi ostali iz ukupno 20-ak zemalja.

Naglasak na kvaliteti

“Mi nismo najjeftiniji i ne možemo se niti želimo boriti s konkurenciojom iz Kine i ostalih dalekoistočnih zemalja.

Naš proizvod je poznat po kvaliteti, a kupcima moramo pružiti odličnu logi-

stiku kako bi bili u igri. Kako smo puno bliže europskom tržištu od Kineza, a i manji smo od konkurencije koja se bavi ovim poslom, možemo se trenutno prilagoditi zahtjevima tržišta”, pojašnjava Sever.

Počeci Metalca Sever sežu u 1967. godinu kada je Stjepanov punac Rudolf Benček osnovao metalurški obrt.

Nešto kasnije i njegov otac otvara metalski obrt koji on naslijeđuje da bi bi u zadnjih 10 godina Stjepan Sever preuzeo čitavi biznis na dvije lokacije u Vrbovcu i okolici. Zanimljivo je da unatoč činjenici kako Metalac Sever danas zapošljava više od 60 ljudi, a prihod mu se kreće na razini od 23 milijuna kuna, tu se i dalje radi o obrtu.

“Ja sam inženjer strojarstva i moja preokupacija je napraviti kvalitetan proizvod kojeg tržište traži, a nakon toga ga i prodati. Biznis je bio registiran kao obrt, a zakon me nikada nije prisiljavao da ga preregistriran u klasičnu tvrtku u obliku društva ograničene odgovornosti ili dioničkog društva, tako da se nikada nisam imao vremena baviti time. Naravno, mi po svim poreznim i ostalim kriterijim poslujemo kao trgovačko društvo, a jedina je

razlika što ja i dalje za uspješnost poslovanja garantiram čitavom svojom imovinom, a ne samo temeljnim kapitalom. Znam da je malo čudno kada kažem da sam obrtnik s 64 zaposlenih, ali je za sada tako”, naglašava Sever.

Svi imaju isti status

naš proizvod je poznat po kvaliteti, a kuPcIma moramo PružItI odLIčnu LogIStIku kako bI bILI u IgrI

Dodaje da smatra da su svi oni poduzetnici, bilo da se radi o trgovačkim društvima, obrtnicima i obiteljskim poljopirvrednim gospodarstvima te da bi svi trebali imati isti status na tržištu. Naime, kako kaže Sever, obrtnici su investicijskim ulaganjima šikanirani jer se traži da podnesu dokumentaciju koju imaju samo društva s ograničenom odgovornošću ili dionička društva. Razlog svojeg sadašnjeg uspjeha ovaj vrbovečki poduzetnik vidi u praćenju trendova. “Bivša Jugoslavija je bila veliko tržište i tvrtke poput nas gotovo da i nisu trebale ići u inozemstvo. No, vremena se mijenjaju i raspadom zajedničkog tržišta nije bilo više posla za sve samo u Hrvatskoj.

Stoga smo krenuli van - od sajma do sajma. Teško možete očekivati da će vas netko zamijetiti kada se pojavite prvi put na sajmu”, kaže Sever. v

poslovniuzlet 2014. 15 HrvatSka jE maLa zEmLja i mora biti ‘svjetski trgovac’ ako žELI bItI na kartI SvIjEta, kažE PEtar šImIć Iz PrImacoa

ja I daLjE za uSPjEšnoSt PoSLovanja garantiram čitavom svojom imovinom, kažE StjEPan SEvEr Iz mEtaLca

PARTNER-SUORGANIZATOR

CROZ-ov tim trenutno broji više od 170 informatičkih stručnjaka

C

ROZ je hrvatska informatička tvrtka usmjerena uslugama u bankarskom i javnom sektoru te drugim većim informatičkim sustavima. Najznačajnije usluge koje tvrtka pruža uključuju realizaciju zaokruženih, cjelovitih projekata ili specijalističkih usluga edukacije, savjetovanja i implementacije u pojedinim segmentima.

No, specijalnost tvrtke je realizacija projekata razvoja softvera po mjeri u složenim okolinama. Ovakvi projekti zahtijevaju naprednu primjenu modernih metodologija u organizaciji razvoja, te u analizi korisničkih zahtjeva, kao i rješavanje specifičnih izazova u IT integraciji. “Fokusiranost na ovakve projekte znači da moramo kontinuirano pratiti tržišne tehnološke i metodološke trendove kako bismo uvijek bili u mogućnosti pružiti najnaprednije usluge našim klijentima. S druge strane, potreba za stalnim učenjem i unaprijeđenjem proizvodi i ono bazično profesionalno inženjersko zadovoljstvo koje gura naprijed svakog od nas.

Ovakva poslovna orijentacija dovodi nas u različite projektne situacije.

30 tvrtki

bilo je na konferenciji QED

Velika konferencija

Suradnja s Kanadom

Primjerice, imali smo priliku rješavati kompleksne integracijske situacije za jednu kanadsku aviokompaniju; bavili smo se i organizacijom procesa razvoja softvera u jednoj od najvećih svjetskih banaka; zavirili smo i u IT jednog od njemačkih industrijskih divova te pomogli u implementaciji sustava za upravljanje njihovim procesom razvoja. Sastav našeg tima rezultat je kvalitetna kombinacija znanja iz područja upravljanja projektima, razvoja softvera te sistemske integracije, što nam omogućuje da na kompleksnim projektima podržimo naše klijente na najbolji mogući način”, kaže Krešimir Musa, direktor konzultantskih i implementacijskih usluga u CROZ-u.

CROZ-ov tim na lokacijama u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji trenutno broji više od 170 stručnjaka. “Naša poslovna

aktivnost u Srbiji započela je još 2006. godine kroz konzultantske projekte u bankarskom sektoru. Prije nekoliko godina smo zaključili da je naša pozicija na tom tržištu dovoljno zrela da otvorimo lokalni ured i posvetimo se izgradnji lokalnog tima i daljnjem jačanju pozicije. Takva poslovna odluka posljedica je želje da kvalitetnije proširimo naše područje djelovanja na cijelu regiju. Danas naš tim u Srbiji broji 20ak stručnjaka koji rade na projektima na lokalnom tržištu, ali i na projektima u Hrvatskoj, UK, Njemačkoj, itd”, ističe Musa.Ipak, tržišta u regiji su u ovom trenutku pod jakim pritiskom recesijskih trendova, no u tvrtki očekuju lagani oporavak. “S tehnološke strane prisutan je sve veći udio cloud rješenja i to je definitivno smjer u kojem ide informatička industrija. Trendove smo prikazali i na našoj, sad već tradicionalnoj konferenciji Quality in Enterprise Development (QED)”, kaže Musa.

Krešimir Musa, direktor konzultantskih i implementacijskih usluga u CROZ-u PIXSELL

Tako je i osma po redu, QED konferencija bila posvećena kvaliteti u razvoju softvera u kompleksnim poslovnim okruženjima. Predstavnici iz više od 30 organizacija i tvrtki su imali priliku sudjelovati na mnogobrojnim predavanjima i radionicama uglednih brojnih domaćih i inozemnih predavača.

“Na konferenciji smo imali i posebnog gosta. Niklas Modig, jedan od vodećih svjetskih govornika i stručnjaka na području lean managementa, sudionicima je na svojem predavanju dao ekskluzivan uvid u Toyota Production System. Kroz niz diskusija poticao je sudionike da razmotre mogućnosti implementacije izloženih preporuka koje su proizašle iz principa jidoka u svoje organizacije. Posebno je naglasio prednost strategije Flow efficiency kojoj je u fokusu kupac, a organizacija funkcionira kao sistem koji pokriva šire polje znanja. Niklas je upozorio i na to da organizacija mora biti dinamična”, kaže Musa. v

Riječka tvrtka razvija novi koncept brana od poplava napravljenih od poliester tkanina

U

slijed poplava koje su pogodile ovih dana Hrvatsku, a još teže susjedne Srbiju te Bosnu i Hercegovinu, dodatnu pažnju pobuđuje projekt grupe MGK-Pack koja razvija novi koncept brana od poplava koje su napravljene od poliester tkanina koja je dodano plastificirana. Radi se o materijalu koji se bazira na celtama koje se koriste u kamionskom prijevozu i u kojeg se onda upumpava voda iz samih poplavljenih područja.

Kako pojašnjava Tomislav Petrić, predsjednik Uprave MGK-packa, inače najvećeg regionalnog proizvođača metalne ambalaže i čepova, radi se o projektu “Vodom protiv vode” koji je u kooperaciji njihove tvrtki kćeri Corus savjetovanja i partnerskog Majo-commercea pokrenut početkom godine. Projekt, čiji je idejni začetnik Frano Pokrajčić, direktor tvrtke Majo-commerce, je trenutno u fazi završnih testiranja i očekuje se da bi već za mjesec dana mogla biti pokrenuta i serijska proizvodnja.

Ulaganje u budućnost

“Nastavno na poplave koje su zahvatile Hrvatsku, Bosnu i Srbiju, htjeli bi unijeti bar malo nade da se ovakav razmjer štete u budućnosti može bitno smanjiti sa novim načinom obrane od poplava koji smo razvili. Sustav koristi baš tu vodu koja prijeti kao sredstvo zaštite od iste. Sa ovim sistemom se za 20-ak puta kraće vrijeme dobije bolji efekt od gradnje zečjeg nasipa koji je do sada jedini način obrane od poplava.

Uz to, može se koristiti višestruko za razliku od uobičajne gradnje nasipa. Radi se o kilometrima nasipa koji se par puta godišnje grade, utroše se velika financijska sredstva, u Hrvatskoj oko pet milijuna eura samo ove godine, a nakon prolaska vodenog vala, opet ostaje čekanje novog i sve ispočetka.

u tvrtkI coruS PrEdnoStI SvojE branE vIdE u vremenu postavljanja te cijeni izvedbe radova

Sa ovim sustavom se priča potpuno mjenja, možemo graditi u dužinu i visinu nasipe koliko god treba i koji se mogu neprestano koristiti uz višestruko manji angažman ljudskog i vremenskog kapaciteta”, navodi Petrić.

U Corusu prednost svoje brane u odnosu na postojeću uspoređujući s vremenom postavljanja te cijenom.

Naime, kaže Petrić, za 10 metara standardnog nasipa od vreća s pijeskom visokog jedan metar treba 600 vreća i 10 kubnih metara pijeska, a što košta oko 4000 kuna. Za njegovo postavljanje potrebno je dosta vremena i veliki broj ljudi.

S druge strane, Corusovu gumenu brana, čija cijena se kreće na razini standardnih “zečjih nasipa”, mogu tri čovjeka postaviti za 20 minuta. Brane se mogu postavljati unedogled, a za sada su testirane na visinu od maksimalno tri metra. Promjer cijevi brane može biti od 32 do 120 centimetara, a o čemu i ovisi njezina konačna cijena i brzina pumpanja vode.

Na tržištu za nekoliko tjedana

Nakon što opasnost od poplave prođe, brana se jednostavno demontira, osuši, smota te lako pospremi u skladište do naredne nepogode.

Tomislav Petrić najavljuje da će prema potencijalnim kupcima krenuti već kroz nekoliko tjedana, kada dobije sve potrebne certifikate. Primarni interes mu je javni sektor. v

poslovniuzlet

16

PARTNER-SUORGANIZATOR

petak/subota, 30./31. svibnja 2014. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Regionalna događanja i edukacije Druga faza projekta Nakon predstavljanja županija slijede regionalni ‘eventi’ i proglašenje najboljih Kako je odabir poduzetnika proces koji završava tek u drugom dijelu godine, projekt u međuvremenu ‘ne miruje’, već prati zbivanja u malom i srednjem poduzetništvu

Druga velika županijska manifestacija slijedi 2.7.2014. u Zagrebu FOTOLIA

O

snovna ideja projekta jest odabrati i nagraditi 500 najboljih malih i srednjih poduzetnika, koji su u posljednjih 5 godina opstali i napredovali na hrvatskom tržištu.

U kojem obliku je zamišljena nagrada? U obliku korisnih alata koji će im pomoći da postanu još bolji i prodube svoje znanje i kompetencije, a to su, konkretno, besplatne edukacije, seminari i treninzi, iz područja od vitalne važnosti za njihovo svakodnevno poslovanje, organizirani u suradnji s akademskim i edukacijskim partnerima projekta Poslovni uzlet, Algebrom i Cotrugli Business Schoolom.

Sekundarna ali ne i manje važna ideja je bila, kroz medijske platforme, širiti pozitivnu poduzetničku klimu, koja je Hrvatskoj prijeko potrebna. Poslovni dnevnik kao član Styrijinog koncerna, u čijem su vlasništvu i Večernji list i 24sata, raspolaže izvrsnim tiskanim i online platformama, a promocija projekta Poslovni uzlet bazira se, osim na platformama Poslovnog dnevnika, i na praćenju aktivnosti kroz platforme 24sata print, online i TV te Večernjeg lista print i online.

Kriterij odabira najboljih hrvatskih malih i srednjih poduzetnika su rast poslovnih prihoda, broja zaposlenih i ocjene boniteta u proteklih 5 godina, a zadatak Poslovnog dnevnika jest upoznati javnost s njihovim uspješnim, pozitivnim poduzetničkim pričama na regionalnom i nacionalnom nivou.

Odabir poduzetnika vrši se na temelju podataka stručnog analitičkog partnera projekta tvrtke Bisnode, koja će potrebne podatke podastrti početkom lipnja, a temeljem kojih ćemo isfiltrirati najboljih 500. Za potrebe projekta Hrvatsku smo podijelili u ukupno 5 regija, tj. odabiremo po 100 najboljih poduzetnika po svakoj regiji. Od tih 100, odabiremo prvo-, dru-

Generalni partner:

počasni partner:

PrvA u nIzu veLIkIh žuPAnIjskIh mAnIFesTAcIjA održava se upravo danas u jaski

zlatni partner:

partneri:

go- i trećeplasiranog po svakoj regiji. U konačnici imat ćemo 15 najboljih hrvatskih poduzetnika koji će dobiti vrijedne nagrade partnera projekta, a bazirat će se uglavnom na njihovoj daljnjoj edukaciji.

Kako je odabir poduzetnika proces koji traje i bit će završen tek u drugom dijelu godine, projekt u međuvremenu “ne miruje”, već budno prati zbivanja u segmentu malog i srednjeg poduzetništva nizom popratnih aktivnosti.

Tako npr. sprovodimo županijske analize o stanju malog i srednjeg poduzetništva, organiziramo okrugle stolove u suradnji s Večernjim li-

srebrni partneri:

stom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, snimamo i objavljujemo TV emisije na 24sata TV-u u kojima gostuju i predstavnici Ministarstva poduzetništva i obrta kao i predstavnici partnera projekta, uz popratne 5-minutne reportaže o poduzetnicima i njihovim iskustvima iz svakodnevnog poslovanja te na kraju, organiziramo i besplatne županijske konferencijsko-edukativne manifestacije za sve male i srednje poduzetnike i obrtnike koji se žele prijaviti i sudjelovati na njima.

Prva u nizu velikih županijskih manifestacija održava se upravo danas u Jastrebarskom, a organizirana je u suradnji s Gradom Jastrebarsko i

stručni partner:

Zagrebačkom županijom. Uz cjelodnevni besplatni edukativni program za poduzetnike i obrtnike organizirana je i zasebna manifestacija kulturno-zabavnog karaktera za obitelji poduzetnika i sve zainteresirane koji vole dobru zabavu i druženje.

Druga velika županijska konferencijsko-edukativna manifestacija slijedi 2.7.2014. u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, a treća će se održati 20.9.2014. u Pregradi, pod pokroviteljstvom Grada Pregrade i Krapinsko-zagorske županije, a u sklopu “Dana grožđa”.

Obje manifestacije podrazumijevaju besplatna predavanja i edukacije, a mogu se prijaviti svi zainteresirani poduzetnici i obrtnici; više o projektu, planiranim predavanjima i seminarima pročitajte na web specijalu Poslovni uzlet na portalu poslovni. poslovni.hr/poslovni-uzlet.

U listopadu i studenom održat će se dva regionalna eventa, za “jadransku” i “kontinentalnu” Hrvatsku, u sklopu kojih su planirane i edukacije za poduzetnike, ali i predstavljanje najboljih hrvatskih poduzetnika Poslovnog uzleta. U prosincu će se održati završna nacionalna manifestacija u Zagrebu na kojoj će, uz edukativni program, partneri projekta imati priliku dodijeliti i svoje nagrade najboljim poduzetnicima Poslovnog uzleta.

I na kraju: svih 500 nominiranih poduzetnika Poslovnog uzleta bit će nagrađeni “taylor made” edukacijama koje će za njih organizirati akademski partner projekta Poslovni uzlet, Algebra. Edukacije će se održati u pet hrvatskih gradova, u intervalu od listopada 2014. do veljače 2015. godine.

Svjesni smo ozbiljnosti situacije hrvatskog gospodarstva kao i potrebe za kontinuiranom edukacijom, učenjem, razmjenom iskustava i znanja kao preduvjeta da Hrvatska i hrvatsko poduzetništvo stanu uz bok igrača na dinamičnoj europskoj i svjetskoj tržišnoj utakmici. Upravo to je cilj projekta Poslovni uzlet - pomoći u razvoju i stvaranju educiranog i konkurentnog malog i srednjeg hrvatskog poduzetništva. v

edukacijski partner:

akademski partner: