Zdrav m

T f a

Poseban prilog Poslovnog dnevnika Srpanj/2013.

Wellness turizam

sa stotinjak centara, dobrom uslugom i sve boljim kadrovima te uz bolju promociju i prodaju wellness može postati pokretač turističkog rasta u Hrvatskoj 10-11

Nikica Gabrić

vlasnik klinike Svjetlost udružio se s privatnim zdravstvenim ustanovama i kroz klaster Zdravlje kreću u osvajanje tržišta 4

Ana Jelančić

vlasnica Doma za starije vjeruje da Hrvatska zbog klime i dobre zdravstvene skrbi može privući ljude treće životne dobi 12-13

Zdravstvena industrija Srpanj/2013.

Sadržaj

Uvodnik

Prepoznali smo vlastite potencijale

Z

dravstvena industrija sve je interesantnija mnogim velikim svjetskim igračima iz različitih branši, a pokazuju to i primjeri tvrtki poput Samsunga, Deutsche Telekoma, Microsofta, Siemensa koje se sve više okreću zdravstvenom sektoru.

I analiza Bain Capitala, američke privatne investicijske tvrtke, pokazala je da je najviša razina privatnih investiAndreja cija u svijetu u 2011. i 2012. godini bila upravo u sektor Šantek, zdravstva. S druge strane, zdravstveni turizam u prošurednica loj je godini zabilježio rast od 14 posto i tako postao najpriloga brže rastuća industrija. Stoga ne čudi da se i u HrvatZdravstvena skoj sve više govori o toj industriji koja objedinjuje dvije industrija najpotentnije grane, turizam i zdravlje, okupljajući širok spektar različitih profila tvrtki, ali s jednim ciljem: ponuditi što više kvalitetnih usluga po što povoljnijoj cjeni za što veći broj korisnika. Sve navedeno logičan je slijed ako znamo da ljudi u razvijenim zemljama žive sve dulje čime briga za zdravlje starijih postaje veći prioritet.

Hrvatska danas ima skromne rezultate u zdravstvenom turizmu odnosno na njega otpada svega 0,7 posto ukupnog turizma. Ipak, stvari se pomiču nabolje, a pokazuje to i primjer klastera Zdravlje koji su nedavno osnovale domaće privatne zdravstvene ustanove. Osim njih, u Hrvatskoj postoji još čitav niz privatnih ustanova koje kvalitetom svojih usluga i nižim cijenama mogu konkurirati na europskom tržištu. Hrvatska ima prednost blizine europskim zemljama, odličnu klimu, kulturnu bliskost i u konačnici povijest zdravstvenog turizma koji je bio preteča današnjeg modernog turizma.

Ozbiljni koraci napravljeni su i u Rijeci gdje je osmišljena Strategija razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije koja želi Kvarner pozicionirati kao poželjnu destinaciju za zdravstveni turizam. Dakle, imamo sve preduvjete, a vrijeme će pokazati jesmo li ih iskoristili na pravi način i pozicionirali Hrvatsku kao poželjnu destinaciju na karti Europe.

Glavni urednik: Mislav Šimatović uredniCa PriloGa: Andreja Šantek

Grafika: RedPoint uPrava: Boris Trupčević, Radovan Klaić, Sanda Lončar, Prokurist: Renato Ivanuš, Ivana Krajinović

3

klaster zdravlje

Privatne zdravstvene ustanove udružile se za osvajanje EU tržišta

4

Privatne bolnice

Akromion i Sveta Katarina nude vrhunsku uslugu i stranim pacijentima

9

Wellness turizam

Hrvatska sa 100 centara ima dobru podlogu za razvoj ove grane turizma 11

treća životna dob

Tržište domova za starije je živnulo, očekuju se dolasci stranih umirovljenika 13

Psorijaza

Strogi kriteriji za liječenje biološkim lijekovima

direktoriCa PoslovnoG dnevnika: Andrea Borošić ProdaJa oGlasa: Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-013

14

izdavač: 24sata d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: GZH, Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Zdravstvena industrija Srpanj/2013.

od oSoba treće životne dobi iz euroPe hrvatSka bi mogla Prihodovati 7,5 milijuna eura dnevno

Udruživanje Privatnici objedinjuju usluge

Klaster Zdravlje za europsko tržište

I

FOTOLIA

ako je zdravstveni turizam najbrže rastuća industrija u svijetu koja je u 2012. godini zabilježila 14-postotni rast dok je sve drugo padalo, u Hrvatskoj je udio te grane u turizmu svega 0,7 posto. Pridodamo li tome i činjenicu da je turizam u Hrvatskoj započeo upravo kao medicinski odnosno zdravstveni turizam u lošinjskoj i rovinjskoj bolnici, a da danas imamo kvalitetnu medicinu, kulturnu bliskost i znatno niže cijene nego u ostatku Europe, nevjerojatno je da se danas razvija tako sporo i da ne postoji veći interes. Tim više što nam je potencijalno tržište i više nego blizu ako uzmemo u obzir da u krugu od pet sati vožnje od, primjerice, Rovinja živi 76 milijuna ljudi koji su prema indeksu bogatstva najbogatija populacija u svijetu (43 posto iznad prosijeka Europe) najbogatija velika regija na svijetu ljudi koji žive na ‘driving distance’. Od njih je 14 milijuna ljudi starijih od 60. U tom smjeru odlučilo je krenuti devet domaćih privatnih klinika koje čine 70 posto pro-

meta u hrvatskom privatnom zdravstvu, a koje su osnovale klaster Zdravlje. Cilj im je internacionaliziranje vlastitog biznisa i zajedničko pružanja usluga kroz povezivanje s drugim industrijama u Europi i svijetu kao što su osiguravatelji, industrija visoke zdravstvene tehnologije, turističke agencije i turoperateri, ali i sa gradovima i općinama odnosno sa svima koji u modernom svijetu žive od zdravlja ili zdravstva. Predsjednik klastera je Stipe Orešković, profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Udruživanje je, kažu, logičan put proširenja ponude koja nije samo medicinska i klinička, ali i postizanje volumena usluga koji u tom slučaju postaje zanimljiv međunarodnim kupcima. Želja im je, kažu, stvoriti svjetski prepoznatljivi i relevantan proizvod koji se može ponuditi na stranim tržištima preko raznih kanala, od direktne promocije kroz društvene mreže do izravnih pregovora sa vladama, ministarstvima ili osiguravateljima. S druge strane, klaster je forma koju u značajnoj mjeri podržava i Europska komisija kao alat moderne ekonomske politike do 2020., a zdravlje i usluge su među prioritetima. Stoga će se klaster zdravlja ubuduće pojavljivati i kao skup investitora za nove projekte koji su već u pripremi.

Klinika Svjetlost Specijalna bolnica za oftal molog

Hrvatska mo že Piše: Andreja Šantek

O

ftalmolog Nikica Gabrić, vlasnik Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost, unazad nekoliko godina govori o projektu ‘Hrvatska kao Florida Europe’, a ulaskom u EU, kaže, njegova će upornost biti vrednovana.

“Istina je da bi Hrvatska po mogućnostima razvoja zdravstvenog turizma mogla biti Florida, i metaforički i stvarno, za stanovnike sjeverne Europe.

Mogla bi se realizirati kroz razne poduzetničke inicijative koje povezuju know-how medicine u Hrvatskoj, dobar brend i imidž našeg turzima, inicijativu građevinskog sektora kroz gradnju stanova na desetak lokacija duž jadranske obale u kojima bi stanovali umirovljenici iz sjeverne Europe. Dnevni prihod koji bi generirala ta populacija za svoje zdravstvene, rekreativne i druge potrebe mogao bi iznositi 7,5 milijuna eura ili 1,35 milijardi eura tijekom 180 dana”, uvjeren je Gabrić. No, da bi se to realiziralo, dodaje, ministarstva turizma, zdravstva i poduzetništva te regionalnog razvoja trebala bi djelovati zajednički. Gabrić smatra da je geografska prednost Jadrana očigledna, a jasno je da bi u Hrvatskoj ‘drugi dom’ za mnoge građane EU koji nam geografski teže (Italija, Slovenija, Austrija, Njemačka, Češka)

Nikica Gabrić, vlasnik Klinike Svjetlost, misli da Hrvatska može postati drugi dom za umirovljenike iz Europe BORIS ŠĆITAR/PIXSELL

predstavljao logičan izbor, pogotovo uzevši u obzir devastiranje španjolske obale te praktički zabranu daljnje gradnje u Italiji i Francuskoj.

Akreditacija kvalitete

“Ako su greenfield investicije postale na Jadranu profitabilne te ako integralni resorti visoke klase s apartmanima u kojima se nude usluge life coaching i zdravstveni servisi postanu standardi (‘stay well’, ‘health hotel’ koncepti), a akreditirana kvaliteta bolnica na Jadranu bude

Klasteri

o-

5

a oftal mologiju i u krizi bilježi rast, a već sad imaju regionalni pristup i liječe pacijente iz inozemstva

mo že biti europska Florida

ati

ogoanje tički taliji

e

icije bilne soke jima ng i tanotel’ kvabude

nema dobrog turizma bez dobre PercePcije i zato je brendiranje hrvatSKe važan projeKt, kao i akreditacija bolnica i razvijanje Privatnih inStitucija

pratila ponudu kao dio infrastrukture za drugi dom i zrelu životu dob, onda je taj projekt itekako moguć”, smatra Gabrić. No, dodaje, nema dobrog turizma bez dobre percepcije Hrvatske i zato je brandiranje Hrvatske važan projekt. Da bismo ponudili ozbiljan zdravstveni turizam, smatra, treba popraviti percepciju čitave destinacije i akreditirati bolnice te razvijati privatne institucije jer trenutačno hrvatsko zdravstvo ne zadovoljava te uvjete.

“Da bi se sve to objedinilo trebalo bi napraviti master plan koji povezuje sve industrije koje u svijetu žive od zdravstvenog turizma, poticati razvoj zimskog turizma te poticati i razvijati privatno zdravstvo i reorganizirati državno zdravstvo, a država i lokalne zajednice trebale bi definirati lokacije i osigurati zemljišta po povoljnim uvjetima za razvoj projekata”, kaže Gabrić. Upravo je pokretanje klastera Zdravlje, objašnjava, moderni odgovor medicinskih poduzetnika, znanstvenika i tehnoloških kompanija.

Klinika Svjetlost djeluje na međunarodnom tržištu već nekoliko godina i to je, kaže,

njihova strateška orijentacija, a budući da rade svjetsku medicinu, primjenjuju standard i tehnologije globalne znanosti, ne vidi razlog da ne djeluju na tržištu EU. Suradnja s Libijom

“Klinika je prepoznata kao lider u oftalmologiji i kao pouzdan partner te je već napravila svojevrstan regionalni prsten Zagreb - Split - Sarajevo - Banja Luka kojim se pozicionirala na tržištu. Etablirali smo se na tržištu Sjeverne Afrike, kroz suradnju s Ministarstvom zdravstva Libije koja ne obuhvaća samo dolazak i liječenje pacijenata, već i dolazak libijskih liječnika i stručnjaka na edukaciju u Kliniku Svjetlost, ali i odlazak stručnjaka iz Klinike u Libiju kako bi tamo pomogli osposobljavanju zdravstvenog sustava u dijelu koji se odnosi na oftalmologiju. Ova suradnja je korak naprijed prema snažnijem otvaranju vrata hrvatskih zdravstvenih ustanova stranim pacijentima i klijentima koji u našoj zemlji mogu pronaći vrhunsku medicinsku uslugu, ali i prihvatljive cijene”, smatra Gabrić. To je samo jedan od dokaza, kaže, da zdravstveni sektor ima velik potencijal za uspješno poslovanje na međunarodnom tržištu i u vrijeme gospodarske krize što potkrepljuje podatkom i da je klinika Svjetlost u ovoj godini ostvarila rast za više od 12 posto.

Zdravstvena industrija Srpanj/2013.

privatne zdravstvene ustanove nUde različite USlUge, ali zajedničKa im je vrHUnSKa Kvaliteta

Poliklinika Glumičić Kvaliteta i niže cijene

Poliklinika Medico Prva zdravstvena ustan ova u

R

P

oliklinika za estetsku kirurgiju Siniše Glumičića uskoro slavi 20. godina postojanja, a od samog početka nastoje svojim pacijentima dati ono što najmodernije ustanove tog tipa nude bilo gdje u svijetu, i to na najvišem standardu. Tijekom godine kroz ustanovu prođe više od 1000 pacijenata, a obavi se i više stotina operativnih zahvata, tako da je danas iza njih više od 7000 operacija. “Od prvog dana orijentirani smo na zapadno tržište i veliki broj naših pacijenata dolazi iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije. Tijekom zadnjih nekoliko godina primjećujemo i povećani interes iz zemalja sjeverne Europe, konkretno Nizozemske i Švedske”, kaže Glumičić. Njihovi dolasci, dodaje, uglavnom se baziraju na usmenoj predaji i to od naših ljudi koji rade u inozemstvu i koji kod njih dolaze na operacijske zahvate te zatim u zemlji u kojoj rade animiraju druge potencijalne pacijente.

“Naravno, da bi netko došao do Zagreba, osim kvalitete usluge i sigurnosti, veliku ulogu igra i cijena. Budući da su naše cijene prilagođene našim građanima, automatski su i vrlo povoljne za strance iz zapadne Europe i uglavnom su 100 pa i do 200 posto niže nego tamo”, kaže Glumičić. Dodaje da su

Glumičić: ulazak u EU pruža stranim pacijentima dodatnu sigurnost marin tironi/PiXSELL

se tijekom proteklih nekoliko godina potpuno prilagodili standardima EU i nema nikakve potrebe da se u njihovom radu nešto mijenja.

“Ulazak u EU je plus jer daje dodatan osjećaj sigurnosti i pripadnosti svim onim stranim građanima koji su bili malo u strahu pri pomisli da dolaze u Hrvatsku na neki operativni zahvat”, kaže Glumičić. Ono što će zasigurno prevagnuti na stranu Hrvatske, dodaje, jest i nivo komfora, paket aranžmani, uz istovremeno niže cijene. Naglašava da za sada uglavnom privatni sektor u medicini ulaže u takve projekte, te da klaster omogućuju snažnije i kompletnije predstavljanje na inozemnim tržištima pa i u vidu paketa, od medicinskih usluga, prijevoza, smještaja, postoperacijske njege. aš

iječka Poliklinika Medico zdravstvena je ustanova s 22-godišnjom tradicijom koja pruža usluge u 15 djelatnosti, uključujući i dnevnu bolnicu s dvije operacijske dvorane. Iako je tvrtka još uvijek u fazi rasta, prošle je godine pružila više od 50.000 pregleda te je postala regionalni lider u pružanju privatnih medicinskih usluga. Medico je i nastavna baza Medicinskog fakulteta u Rijeci, a aktivno sudjeluje i u realizaciji poslijediplomskog studija ‘Zdravstveni turizam’ u suradnji Medicinskog i Filozofskog fakulteta u Rijeci, te Fakulteta za menadžment u hotelijerstvu i

turizmu iz Ike. Od 2001. Poliklinika ima uveden sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008, a od srpnja ove godine, kao prva zdravstvena ustanova u Hrvatskoj, i međunarodni medicinski certifikat ‘Quality in International Patient Care’.

“Klaster su osnovali upravo oni koji bi pružali usluge, kako u segmentu zdravstvenog turizma tako i cijele zdravstvene industrije što je izuzetno značajno jer čim je netko zainteresiran da bude aktivan član za očekivati je da će klaster i funkcionirati. Naime, klaster prvenstveno služi da bi svi oni koji su pružatelji usluga u segmentu zdravstvene industrije mogli na jed-

PD

Od prvog dana Povezivanje za m ak na EU tržištu

UM gled

nom dogo nast don pun

Medi-lab i Avitum Uz uslugu hemodijalize, čl anice k

Ulazak u klaster je

T

vrtka Medi-lab, osnovana prije 20 godina, bavi se zastupanjem i distribucijom roba i usluga vezanih uz poslovanje zdravstvenih ustanova, a u međuvremenu je tvrtka osnovala i Polikliniku za dijalizu i internu medicinu Avitum. Medi-lab zastupa respektabilne i poznate njemačke proizvođače B.Braun, Bayer i Siemens, a poslovnu politiku tvrtke kontinuirano prati plasiranje roba i proizvoda najnovije generacije što garantira

Marko Džepina, direktor Medi-laba tomiSLaV miLEtiĆ/PiXSELL

viso uslu sutn inter u kla gene lab, pove odn sma ćati u doda potp stera jim u

e ka

Prednost Hrvatske jest i to da smo još Uvijek jedna od najsigurnijih zona za život U našem okrUženjU

Klasteri

7

ustan ova u Hrvatskoj koja je dobila međunarodni medicinski certifikat

m aksimalno iskorištavanje resursa

ravo ko u zma nduajno iran čekioniveno užaravjed-

PD

iklivlja008, prva vatnski atio-

U Medicu je 2012. napravljeno više od 50.000 pregleda i regionalni su lider u pružanju privatnih usluga

nom mjestu razmijeniti ideje i dogovoriti se o organiziranom nastupu koji je ekonomičniji, donosi najkvalitetnije ideje i puno ga je jednostavnije kontro-

lirati”, kaže dr. Vladimir Mozetič, ravnatelj poliklinike Medico.

Smatra da treba pratiti i smjernice razvoja javnog i privatnog zdravstva u Europi gdje je sve

prisutnija privatizacija ili različiti oblici javno-privatnog partnerstva. “Ulaskom u EU pojavit će se veliko tržište na kojem će trebati konkurirati i ostati konkurentan. Pri tome mislim i na javne i na privatne ustanove, obzirom da će inozemne osiguravajuće kuće nuditi osiguranicima mogućnost obrade i liječenja u zemljama u kojima usluga ima nižu cijenu, a jednaku kvalitetu”, smatra Mozetič. No, ulaskom u EU ozbiljan će problem predstavljati odlazak zdravstvenog kadra što će, uz ograničeno domaće tržište, dovesti do koncentracije kvalitete na manji broj ustanova koji će tu kvalitetu moći pružiti.

“I tu će do izražaja u bliskoj budućnosti doći međusobno ugovorno povezivanje javnih i privatnih ustanova, kao i većih privatnih ustanova s ciljem maksimalnog iskorištavanja resursa”, kaže Mozetič.

Ako govorimo o zdravstvenoj industriji, dodaje, ulazak u EU otvara nam mogućnost konkuriranja na puno većem tržištu i to je nam u svakom slučaju može biti samo prednost, a o nama ovisi kako ćemo to iskoristiti. Uz lokaciju, kvalitetu usluge i konkurentne cijene, podsjeća i da smo još uvijek jedna od najsigurnijih zona za život u našem okruženju, uz ekološku očuvanost prostora. aš

lize, čl anice klastera moći će dobiti robe i usluge renomiranih proizvođača po povoljnijim uvjetima

er je poslovni interes

tor

IXSELL

visoku kvalitetu zdravstvenih usluga, odnosno standarde prisutne u zemljama EU. Poslovni interes osnovni je razlog ulaska u klaster, kaže Marko Džepina, generalni direktor tvrtke Medilab, a cilj im je da putem klastera povećaju opseg rada poliklinike odnosno broj dijaliza čime će smanjiti fiksne troškove i povećati uspješnost poslovanja. Uz to, dodaje, moći će davati logističku potporu ostalim članicama klastera i osigurati im pod povoljnijim uvjetima robe i usluge proi-

zvođača koje zastupaju.

Džepina objašnjava da stranci zasigurno neće dolaziti u Hrvatsku radi usluge hemodijalize, no sigurno je da će neki od njih doći u turističku posjetu uz uvjet da im se ona osigura s obzirom na njihovo zdravstveno stanje. Koristeći kapacitete Poliklinike, kao komplementarne usluge, članice klastera moći će svoje usluge zdravstvene zaštite pružati i korisnicima koji su vezani uz dijalizu. Kako je Medi-lab poslovni partner

mnogim centrima za dijalizu u sklopu javnih ustanova, moći će i njihove kapacitete uključiti u ponudu klastera.

“Tu prije svega mislimo na centre za dijalizu Istarskih domova zdravlja i Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Uz to, nudili bi članicama klastera robe i usluge potrebne za pružanje zdravstvenih usluga čime bi se osigurala standardizacija, a onda i ujednačena kvaliteta u dijelu potrošnog materijala”, kaže Džepina. Opseg

usluga koje pružaju članice klastera, dodaje, govori o tome da postoji potencijal za zdravstveni turizam, no glavno je pitanje kako ga iskoristiti.

“Prije svega, potrebno je definirati koje usluge će se nuditi kroz zdravstveni turizam imajući na umu potrebe, kvalitetu usluga i njihovu cijenu. Veliki će se iskorak ostvariti povezivanjem sa turističkim agencijama koje bi trebale nuditi usluge klastera kao usluge zdravstvenog turizma”, smatra Džepina. aš

Zdravstvena industrija Srpanj/2013.

udio zdravStveNe iNduStrije Sada je oko 1,5 % u zdravStveNoM proMetu, a poteNcijal je izMeđu 10 i 12%

Bolji rezultati Moramo jačati promociju

Razvoj zdravstvene industrije na Kvarneru

“S

trategija razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije” temelj je na kojemu se gradi sasvim novi pristup razvoju zdravstva na Kvarneru kao perspektivne industrije koja bi trebala biti poticaj gospodarskom razvoju.

U izradi su sudjelovale javne i privatne zdravstvene ustanove i riječki Medicinski fakultet, a temeljni ciljevi su strateško pozicioniranje, odnosno brendiranje Primorsko-goranske županije kao mjesta za razvoj

fotoLia

zdravstvene industrije, revitalizacija i specijalizacija ustanova koje pružaju zdravstvene usluge, kao i izrada baze kompetencija tih ustanova, te jačanje konkurentnosti što znači pronalaženje onih usluga i znanja koji mogu biti definitivno prepoznati na puno većem tržištu.

“Konačni cilj Strategije jest povezivanje i jačanje javnog i privatnog sektora, razvoj znanstveno-tehnologijskog parka, što je poseban segment zdravstvene industrije i to vrlo značajan, i treće, ne manje bitno, objedinjavanje Kliničkog bolničkog centra i Medicinskog fakulteta u Sveučilišnu bolnicu kao krovnu ustanovu čitavog projekta”, objašnjava dr. Mozetič. No, smatra da bi se zdravstvena industrija podjednako trebala razvijati na području čitave Hrvatske.

“Zdravstvena industrija jedna je od najbrže rastućih industrija u svijetu i, ne bez razloga ju je nekoliko desetaka najrazvijenijih država navelo kao jedan od najvažnijih oblika industrije i razvoja u idućem desetljeću. Stupanj iskoristivosti zdravstvene industrije i zdravstvenog turizma u ovome trenutku je u Hrvatskoj između 1 i 1,5 posto u ukupnom zdravstvenom prometu, a namjera je da bude između 10 i 12 posto”, kaže dr. Mozetič.

Dodaje da pojam ‘zdravstvena industrija’ još uvijek izaziva brojne nedoumice, a najčešće ga se povezuje samo uz zdravstveni turizam. No, pojam je puno širi, kaže, i u sebi sadrži i razvoj biotehnologije, farmaceutike, medicinske opreme, virtualne medicine, edukacijskih procesa, telemedicine. aš

Akromion Najveća ortopedska bolnica u Hrvatskoj či

Uskoro dolaze i

P

cilje post nica ganj zgra nju skog opre izno Boln pove niku Nikola Čičak kaže da treba raditi na promociji zdravžarko bašić/PiXSELL stva kako bi se privukli strani pacijenti

racij

Sv. Katarina Multidisciplinarni pristup, vrhunska opre

Jedinstveni kon

S

pecijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sv. Katarina u Zaboku prva je faza zdravstveno-turističkosportskog projekta u Stubičkim toplicama čija gradnja započinje iduće godine i koji je koncipiran za zdravstvenomedicinski turizam i europske pacijente.

“Bolnica je europski centar izvrsnosti s najmodernijom

dijagnostičkom, terapeutskom i rehabilitacijskom infrastrukturom osnovana prije dvije godine. U bolnici se primjenjuju najnovije tehnologije i postupci liječenja u suradnji s vodećim europskim i američkim ustanovama i stručnjacima, a u ovaj je projekt do sada uloženo 90 milijuna kuna što je jedna od najznačajnijih privatnih investicija u hrvatsko zdravstvo posljednjih godina”, kaže Nevenka

e u,

Privatne bolnice

9

u Hrvatskoj čiji se uspjeh ogleda i u odličnim rezultatima operacija

aze i norveški pacijenti

P

av-

iXSELL

rivatna Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologijuAkromion otvorena je 2008. s ciljem da kvalitetom usluge postane vodeća ortopedska bolnica u ovom dijelu Europe. Ulaganje u rekonstrukciju sadašnje zgrade Akromiona, uz izgradnju potpuno novog operacijskog bloka, nabavku medicinske opreme te ostale vezane troškove iznosilo je 40,5 milijuna kuna.

Bolnica je kompletno računalno povezana, uključujući i polikliniku u Zagrebu.

“Sa 53 zaposlenih, 1294 operacija u 2012. godini i prihodu

koji je u 2012. iznosio 30,3 milijuna kuna, ali i po opsegu kapaciteta i opremljenosti bolesničkih soba, Akromion je najveća ortopedska bolnica u Hrvatskoj”, kaže prof. dr. Nikola Čičak, medicinski direktor Akromiona. Prema opsegu i širini ortopedskih operacijskih zahvata, dodaje, vodeća su ustanova ne samo među privatnim bolnicama u ovom dijelu Europe nego i među državnim bolnicama. U bolnici također rade i dva sveučilišna profesora koji su vodeći stručnjaci u svojim područima u Hrvatskoj.

“U pet godina rada u Akro-

mionu je ugrađeno 1114 umjetnih zglobova kuka, koljena i ramena, a nismo imali niti jednu infekciju proteze. Svjetski prosjek se kreće od 0.5 do 1,6 posto infekcija proteza dok je taj postotak u Hrvatskoj još i veći”, navodi Čičak. Dodaje da Akromion već djeluje na inozemnom tržištu, a u bolnici se operiraju pacijenti iz Libije, Rusije te susjednih zemalja.

“Privatne bolnice, pa tako i Akromion, dijele sudbinu većine hrvatskih poduzeća ulaskom u EU. Naše zdravstvo ne privlači pacijente iz zapadnih zemalja zbog svoje prošlosti, a da bi se

to ispravilo potreban je rad cijele države na promociji zdravstva iako se na tome ne radi puno”, kaže Čičak. No, Akromion će, kaže, visokom kvalitetom usluge i povoljnom cijenom biti konkurentan vodećim ortopedskim bolnicama u Europi.

“Upravo smo pred potpisavanjem ugovora s norveškom agencijom koja bi dovodila ortopedske pacijente u Akromion.

Iako Norveška nije član EU, ulaskom Hrvatske bitno je olakšan dolazak pacijenta”, kaže Čičak dodajući da u ovom trenutku ne planiraju udruživanje s ostalim ustanovama. aš

rhunska oprema i stručnjaci, odlike su bolnice za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu

koncept liječenja

kom rukdvije mjeije i dnji meručjekt una znaicija jednka

Nevenka Kovač kaže da je bolnica prva faza zdravstveno -turističkosportskog projekta u Stubičkim toplicama

MaTiJa ToPoLoVEC/PiXSELL

Kovač, direktorica bolnice, dodajući da je specifičnost bolnice u njezinom konceptu stručno-tehničke jedinstvenosti. Stručni timovi radiologije, ortopedije, kirurgije, anesteziologije, neurologije i fizijatrije, objašnjava, multidisciplinarnim pristupom i koristeći najsuvremeniju opremu i najnovije postupke liječenja, omogućuju na jednom mjestu vrhunsku dijagnostiku, najbolji terapijsko-

operacijski postupak i individualnu rehabilitaciju. Svakom je pacijentu, kaže, to garancija za najbrži i najbezbolniji povratak svakodnevnim aktivnostima uz kvalitetno rješenje zdravstvenog problema, što je posebice značajno spotrašima.

Premda je bolnica tek nedavno osnovana, dodaje Kovač, u njoj su već brojni vrhunski sportaši iz Hrvatske i inozemstva obavili ili dijagnostiku ili liječenje zdravstvenih tegoba. aš

Zdravstvena industrija Srpanj/2013.

hrvatSka ima 100 wellness centara koji mogu biti dobra podloga za razvoj turizma

Bolji rezultati moramo jačati promociju i prodaju wellness paketa

Wellness kao pokretač rasta turizma Piše: Marija Crnjak Fotografije: Poslovni dnevnik

M

oderna wellness industrija, koja se pojavila 90-tih godina u Njemačkoj i Austriji u lječilištima koja su osmislila nove usluge za ostvarenje dodatnog prihoda, a wellness je bio jednostavna odgovor za populaciju koja živi sve brže i stresnije, u hrvatsku turističku ponudu ušla je prije desetak godina. Hotelima, toplicama te gradskim wellness centrima uzor su bili wellness programi i standardi u Austriji, Njemačkoj i Sloveniji, i do sad je na domaćem tržištu zaživjelo stotinjak wellness centara koji se mogu pohvaliti prilično dobrim hardverom i sve boljim kadrovima.

Upućeni tvrde da je industrija u Hrvatskoj vrlo pristojno regulirana, a ključ daljnjeg razvoja wellnessa kao jednog od glavnih motiva dolaska gostiju, te time i pokretača turističkog rasta, jest u jačoj promociji i prodaj-

noj politici koja će veću ulogu posvetiti wellness paketima.

Ponuda unutar hrvatske wellness industrije razlikuje se uglavnom po podneblju ili ustanovi čiji je dio, odnosno nalazi li se u sklopu toplica i lječilišta ili hotela te čak u zadnje vrijeme i nekih kampova. Osim nezaobilaznog elementa vode (termalne ili morske), baza u većini centara su prirodni činitelji aromaterapije, ekstrakti morske flore, autohtona esencijalna ulja i ekstrakti autohtonih ljekovitih bilja, ljekovite vode te autohtona zdrava hrana, u kombinaciji s jedinstvenim wellness terapijama inspiriranim morem i klimom.

Dio wellnes centara inspiriran je egzotikom, poput Spa centra Hotela Iadera koji posluje u sklopu Grupe Falkensteiner, i spada među najveće wellness investicije u Hrvatskoj. Iaderin Acquapura Spa proteže se na 6000 četvronih metara i dio je grupacije “Leading Spas of the World”, a osim kozmetič-

kih tretmana, opuštanja i rekreacije u infinity bazenima, nudi i usluge turskog Hamama sa sauna područjem i prostorima za masažu i tretmane tijela. U svojim ritualima Aquapura Spa koristi izvorne lokalne sastojke, prirodne proizvode iz mora i zemlje, poput cvijeta ninske soli sa lavandom i lavandinog ulja.

U ponudi je opuštanje watsu terapijom, koja je osmišljena kao nježno istezanje i masaža tijekom plutanja u toploj vodi.

Hotelska grupacija Valamar wellness razvija u svojim kapacitetima u Dubrovniku, hotelima Lacroma te President, porečkom Diamantu, Hotel & Casa Valamar Sanfior u Rapcu te na Krku, u novoobnovljenom kampu Krk. Osim suradnje sa zdravstvenim ustanovama, u Dubrovniku su kreirali posebne pakete koji osim smještaja uključuju rehabilitaciju i antistress programe. U Poreču je gostima na raspolaganju savjetovalište za zdravlje i rekreativno vježbanje, osmi-

Wellness wellness sadržaji jak su komercijalni proizvod koji značajno može podići prihode tradicionalnim lječilištima

šljeni su posebni paketi ciljanog medicinskog, preventivnog, kineziološkog programa za grupe i za pojedinačne goste, te wellness i spa ponuda. Uz wellness i beauty ponudu, gosti mogu dogovoriti pregled kod liječnika specijaliste fizijatra, te se odlučiti za programe poput antireumatskog, postraumatskog, antistresnog ili programa za osteoporozu. U Rapcu se provode tretmani ljepote pod imenom božice Sentone, zaštitnice putnika.

Upravo wellness sadržaji predstavljaju jak komercijalni proizvod koji značajno možepodići prihode tradicionalnim lječilištima, što su neke hrvatske toplice već prepoznale, a u nekima tek slijede ulaganja.

Istarske toplice tako već godinama koriste prirodne resurse s termomineralnom vodom i ljekovitim blatom fango, uz stručno medicinsko osoblje, za različite oblike medicinskih, preventivnih i wellness programa prilagođenih potrebama pojedinih sku-

Kome možemo prodati wellness?

Kad je u pitanju marketinška valorizacija wellnessa kao pokretača turističkog rasta, Strategija razvoja turizma definira dvije grupe potrošača koji su ciljna publika. Prvi su takozvani Empty nesters, radno aktivni ljudi čija su djeca napustila roditeljski dom, i imaju između 50 i 65 godina. Oni putuju tijekom cijele godine, spajaju posao s odmorom i skloni su holističkom pristupu životu. Nisu cjenovno osjetljivi, na putovanjima se nagrađuju, temeljito se pripremaju za putovanja, a informiraju se preko preporuka, literature o putovanjima te interneta. Druga skupina spada u “zlatnu dob”, to su umirovljenici bez većih zdravstvenih problema, aktivno putuju, cijene udobnost smještaja, a za starije među njima bitna je dostupnost medicinske skrbi. Cjenovno su osjetljivi, te putuju pretežito u proljeće i jesen.

11

pina turista. U ponudi Istarskih toplica su tjedni ili vikend wellness programi koji su tematski i uključuju korištenje bazena, sauna i fitness centra, uz različite masaže, te autohtone tretmane i rituale.

Ernest Svažić, načelnik općine Krapinske toplice koji je do nedavno bio predsjednik sekcije wellnessa u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ističe da Hrvatska raspolaže solidnom bazom od 100 wellness centara koji mogu biti dobra podloga za razvoj wellness turizma.

“Hoteli, međutim, i dalje premalu pažnju posvećuju osmišljavanju paketa koji uključuju wellness, iako su dobro opremljeni, i tu postoji velik prostor za rast, i izvan turističke sezone”, kaže Svažić, navodeći hotel Villa Magdalena iz Krapinskih toplica kao primjer dobre prakse, čija je ponuda izmijenila imidž Toplica kao odredišta za isključivo starije i bolesne osobe. Aparthotel i wellness hotel Villa Magdalena otvoren je prije četiri godine, a uzor investitoru Ivanu Petroviću bili su slični hoteli u Austriji i Sloveniji koji su popunjeni i do 80 posto godišnje.

“Ideja je bila iskoristiti termalnu vodu Krapinskih toplica tako da smo u svaki apartman stavili masažne kade s termalnom vodom. U 2010. smo napravili i wellness centar s vanjskim whirlpoolom, a lani i vanjski bazen”, pojašnjava Petrović. Zahvaljujući svojim sadržajima, koji su popraćeni i gastroponudom šefa Mislava Božića, Villa Magdalena ima godišnju popunjenost od 65 posto, što je daleko bolje od prosjeka hrvatskih hotela.

Zdravstvena industrija srpanj/2013.

očEkujEmo poziTivnE pomakE u sEgmEnTu umirovljEničkiH domova i u pružanju lijEčničkE njEgE, kažE ana Jelančić, vlasnica villE BrEzovica

zBo Hr pri

Zlatno doba Tržište se polako budi, a ostaje za vidjeti kojom će brzinom prvi Europljani odlučit proživ

Starost može biti lijepa i Piše: Suzana Varošanec Fotografije: PD i Fotolia

U

Hrvatskoj postoji 200-njak domova za starije i nemoćne, a većina ih je privatna. No, slobodnih mjesta nema dovoljno ni za domaće potrebe starije populacije ni za potencijalne nove korisnike izvan Hrvatske. Unatoč tome, perspektiva je dobra: primjećuje se određena živost na tržištu, prvi pregovori o razvoju posla već su krenuli, pa ostaje za vidjeti kojom će se brzinom prvi Europljani odlučit proživjet treću životnu dob u nekoj od ustanova u Hrvatskoj.

EU mentalitet

Ana Jelančić, vlasnica Ville Brezovica, privatnog hospicija te doma za starije i nemoćne osobe, potvrdila je da je započela pregovore u Njemačkoj i Austriji, te Skandinaviji. Jelančić smatra da se u segmentu umirovljeničkih domova te usluge skrbi i liječničke njege i pružanja kvalitetog života, doista mogu očekivati pozitivni pomaci.

“Otvara se velik prostor za privlačenje stranih umirovljenika, onih koji su zbog različitog mentaliteta odavno osvijestili da se sad, nakon svih obiteljskih obveza koje su obavili, mogu posvetiti sebi.

Kak pon bi c mog za o cije. eura će, dvij je d zd i

n zan isku zem radi cijom nova zovi Tajl land lja i

Im

“H ka tiv vi star posl naci pop

u pr dom

EgE,

zbog dobrE zdravsTvEnE skrbi HrvaTska ima vEliki poTEncijal za privlačEnjE ljude treće dobi

Dom za starije

13

dlučit proživjet treću životnu dob u nekoj od ustanova u Hrvatskoj

pa i zdrava i izvan obitelji Kako će oni reagirati na ponudu, ostaje za vidjeti, ali bi cijena, uz faktor kvalitete, mogla biti odlučujuća, barem za određene slojeve populacije. Umjesto pet, šest tisuća eura negdje drugdje ovdje će, primjerice, platiti tisuću, dvije”, kaže Jelančić. Poznato je da zbog svoje klime i dobre zdravstvene skrbi Hrvatska i u tom segmentu institucionalne skrbi za ljude treće dobi ima veliki potencijal. Domovi za umirovljenike u Hrvatskoj mogu se mjeriti sa sličnim destinacijama, Španjolskom ili Grčkom, a zanimljivo je da su ovdašnja iskustva zanimljiva i dalekim zemljama. Jelančić kaže da je radi upoznavanja s organizacijom posla u hrvatskim ustanovama ovih dana Villu Brezovica posjetila delegacija iz Tajlanda odnosno tajnik tajlandskog Ministarstva zdravlja i direktori bolnica.

Imovina za starost

“Htjeli su iz prve ruke doznati kako smo organizirali palijativu i dom, a u Villu Brezovica uputilo ih je naše Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Tajlanđani su mlada nacija, ali vode brigu o staroj populaciji”, kaže Jelančić. Čini se da će najveću ulogu u privlačenju novih korisnika domova iz bogatijih zemalja

EU obaviti strane agencije.

One se već uključuju, a razvile su posao i znaju kako se povezuje ponuda i potražnja na tržištu. Cijene u odnosu na druge zemlje u Hrvatskoj variraju, a ovise o veličini prostora koji se uzima u zakup, te o stupnju njege. U praksi postoje različiti kriteriji kada ljudi biraju dom.

Iskustva pokazuju da je nekima silno važna cijena, a nekima je važan ipak dobar glas i prostor, jednom riječju dobra ustanova.

Ima i onih koji uopće ne pitaju koliko stoji, bitno im je da ima mjesta i da su čuli da je ustanova odlična. S druge strane, postoje mnogi koji bi isto htjeli doći u dom, ali ga ne mogu platiti. Ponekad ulogu može odigrati razlika od 500 ili tisuću kunu što u krizi predstavlja bitnu stavku.

S obzirom da se tržište budi, a pojedine ustanove razmijenjuju pisma namjere sa stranim agencijama, i to svi rukovodeći se principom da je Hrvatska zemlja u kojoj se za manje može dobiti više, glavni izazov će biti kako unaprijediti infrastrukturu. Hrvatska nema dovoljno kreveta u domovima, niti u privatnim što je problem i za domaću populaciju koja nema razvijenu sklonost prema domovima. Hrvati se kasno odlučuju za tu varijantu, te stoga mnogi postaju korisnici tek u situaciji kad im definitivno treba skrb i njega, a

obitelj koja je te potrebe dosad posve se drugačije stvari razvizadovoljavala više se ne može s jaju ako netko sam odluči doći time nositi sama. u dom i na vrijeme, uviđajući Za razliku od toga, ljudi u da je to bolja opcija i za njega Europi imaju drugačiji menta- i za obitelj jer onda ima više litet i drugačije žive. Još prije šansi za lijep i sretan život. odlaska u mirovinu organizi“Imamo 90-godišnjake raju se, i život nastavljaju u svo- kojima je dom bio u pravom jem društvu u domovima gdje se bave samo sobom – rekreiraju se, zabavljaju, odlaze na izlete, pohađaju razne tečajeve, i slično. To je ta kvaliHrvaTska jE tativna razlika, objašzEmlja u kojoj sE njava Jelančić, jer za manje može dok u EU ljudi dolaze u dobiti više kada domove jE u piTanju skrb dok su u za sTarijE, a glavni snazi, dok mogu voziti izazov ćE biTi auto i ići na izlete, kako unaprijEdiTi dok mogu od svoje infrasTrukTuru mirovine lijepo živjeti, u Hrvatskoj ljudi rade do mirovine, a onda nastavljaju pomagati na razne načine svoju obitelj.

Stečenu imovinu hrvatski trenutku vlastiti izbor. Ovdje građani ne stavljaju u funk- su se doista pomladili i živnuli. ciju starosti, zdravstene skrbi i Domovi omogućavaju zdravo liječenja. I stoga, iako stvarnost i aktivno starenje, a iskustvo može biti potpuno drugačija, pokazuje da korisnici domova odlazak u dom obilježavaju duže žive, ukoliko dođu na još uvijek razne predrasude. vrijeme. Prije odlaska u svoju Brojni smatraju da je to “put mirovinu nastojat ću animibez povratka” ili mjesto na koje rati moje društvo da dođemo odlaze oni koji “nemaju nikoga svi zajedno u dobru ustanovu. svoga”. Što se našeg mentali- Zašto bismo se brinuli o režiteta tiče, potreban je izvjesni jama i kuhanju kad možemo “klik u glavi”, zaključuje Jelan- biti u jednoj vrsti hotela?“, retočić. Prema njezinim riječima, rički pita Jelančić.

Zdravstvena industrija Srpanj/2013.

Psorijaza

14

Psorijaza Iako nema konačnog izlječenja, bolest se terapijom može svesti na manju mjeru

Z

amislite da gotovo svakodnevno doživljavate da ljudi izbjegavaju svaki fizički kontakt s vama, da vam odbijaju dati posao zato što neki vidljivi dijelovi vaše kože izgledaju “drukčije”, da pati vaš obiteljski i spolni život. Upravo tako izgleda svakodnevni život osoba oboljelih od psorijaze, posebice onih s težim oblicima bolesti.

“Psorijaza je kronična, nezarazna bolest kože koja se očituje u prvom redu pojavom ljusaka i prateće upale, a tipična mjesta na kojima se javlja su laktovi, koljena, vlasište, donji dio leđa i nokti. Te se promjene mogu javiti u bilo kojoj životnoj dobi, međutim, češće se javljaju oko osamnaeste te između pedesetpete i šezdesete godine”, objašnjava prof. dr. sc. Andrija Stanimirović, dermatovenerolog i dopredsjednik Društva psorijatičara Hrvatske. Dodaje da bolest nije direktno nasljedna pa se ne može reći da će dijete, ako jedan ili oba roditelja imaju psorijazu, obavezno oboljeti. No, sigurno je da je šansa za razvijanje bolesti tijekom života u djece čiji jedan ili oba roditelja imaju psorijazu puno veća, no uz tu vjerojatnost, objašnjava, potreban je neki okidač da bi se bolest i klinički ispoljila. Okidač može biti psihički stres, neka druga bolest poput

FOTOLIA

Strogi kriteriji za liječenje biološkim lijekovima

Bolest se može povući i neko vrijeme mirovati, a onda se opet pojaviti usljed psihičkih stresova

gripe, bakterijska upala grla i slično. Psorijaza može u određenim fazama života buknuti pa se onda povući i neko vrijeme mirovati, a onda se opet može javiti. To nije predvidljivo, no može se reći da do ponovnog izbijanja često dolazi uslijed psihičkih stresova ili nekih drugih bolesti.

Iako se obično smatra da je psorijaza u prvom redu bolest kože, dr. Stanimirović objašnjava da je riječ o sistemskoj bolesti koja zahvaća i druge organske sustave, ali ugrožava i psihičko zdravlje oboljelog što na koncu dovodi i do narušavanja kvalitete života. Kad se sve to zbroji, dodaje, životni vijek pacijenata sa psorijazom skraćen je za tri do pet godina. Liječenje može biti jednostavno samo kod određe-

nog broja lakših pacijenata, ali kod onih koji imaju teži oblik potrebno je kompleksno liječenje. “Nažalost, danas ne postoji terapija koja bi se uzimala određeno vrijeme pa da se nakon toga sigurno zna da se bolest više nikada neće vratiti. Nema konačnog izlječenja, ali postoji cijeli niz terapija koje jako dobro djeluju i kojima se bolest može svesti na manju mjeru te omogućiti oboljelom da normalno funkcionira i u privatnom i poslovnom životu”, objašnjava dr. Stanimirović dodajući da se postojeće terapije mogu podijeliti na topičku (lokalnu), sistemsku (sustavnu) terapiju, fototerapiju, naftalansku i klimatoterapiju “Kod dvije trećine pacijenata sa psorijazom može se pri-

mijeniti lokalna terapija, eventualno u kombinaciji s fototerapijom, i to je dovoljno kod blažih oblika kad je zahvaćeno manje od 10 posto površine tijela te kad kvaliteta života nije jako ugrožena. No, kod trećine pacijenata to nije dovoljno, nego treba uvesti sistemsku terapiju koja je kontinuirana i pod nadzorom specijalista te se prati čestim kontrolama kliničke slike i krvnih nalaza. U sistemsku terapiju spadaju i biološki lijekovi koji su u primjeni posljednjih desetak godina i pokazali su se izuzetno učinkovitim, no rezervirani su samo za najužu skupinu pacijenata koji ispunjavaju kriterij da imaju težak oblik psorijaze, da im je zahvaćeno više od 10 posto površine tijela te da im je kvaliteta života jako smanjena”, kaže dr.

Stanimirović dodajući da ti pacijenti moraju ispuniti još i kriterij da su liječeni s najmanje dvije vrste klasične sustavne terapije koje nisu dale učinak u posljednje dvije godine. “Tek kad se svi ti uvjeti ispune, ide se na biološku terapiju koja je zasad na teret HZZO-a samo za pacijente sa zglobnim promjenama, ali ne i za one koji imaju samo promjene na koži, a među njima ima jako teških slučajeva, pa se stoga kao Društvo borimo da se i njima to omogući”, zaključuje dr. Stanimirović. aš

...jer tijelo prepoznaje najbolje!

MAGNEZIJ 375 KAKO GOD UZELI, DOBILI STE SVOJU PREPORUČENU DNEVNU DOZU MAGNEZIJA!

NOVO!

MAGNEZIJ GRANULA U MA

ZA BRŽU P

RIMJENU

1 šumeća tableta ili 1 vrećica sa granulama sadrže 375mg magnezija.

Samo u ljekarnama i specijaliziranim prodavonicama. www.dietpharm.hr/savjetovaliste.dietpharm@atlanticgrupa.com Obrtnička 37/ 10 437 Bestovje/ tel: 01/ 33 26 733