IMPULSNI PROIZVODI

NAJVAŽNIJI GENERATOR PRIHODA MALOPRODAJE

Impulsno, odnosno bez pretjeranog istraživanja, kupujemo žvakaće gume, ali i odjeću ili stvari za popravke u kući. Pri tome se žene odlučuju za proizvode s većom emocionalnom vrijednošću, dok muškarci preferiraju funkcionalne proizvode. I jedni i drugi impulsnoj kupnji postali su skloniji u vrijeme pandemije čime je ovakav oblik shoppinga za sektor maloprodaje još više dobio na važnosti

Impulsni proizvodi posebna su kategorija u asortimanu svake trgovine pri čemu je njihova priroda usko povezana sa psihologijom potrošača, dok je impulsna kupnja svaka neplanirano donesena odluka o kupnji koja se događa neposredno prije samog čina kupovine. Iako potrošači često vole misliti da su sve njihove kupnje planirane i promišljene, to jednostavno nije slučaj, pokazuju studije različitih svjetskih analitičkih kuća. Svatko od nas je barem jednom u životu doživio da samo "zavirimo" u trgovinu razgledati ili s određenim artiklom na umu, ali smo na kraju izašli s nekoliko neočekivanih proizvoda. Tješi činjenica da nismo sami jer potrošači diljem svijeta redovito kupuju impulzivno. Impulsnom kupnjom nabavljamo artikle o kojima nismo previše istraživali ili trošili puno vremena na razmišljanje prije kupnje. Raspon proizvoda seže od

30%

UDIO KUPNJI koje su čvrsto planirane

košulje koja nam je "zapela za oko" pa sve do putne paste za zube neposredno prije putovanja. Ali, treba biti posve iskren i priznati kako je naprasno donijeti odluku o kupnji zapravo izuzetno zabavno. Impulsna kupnja danas se događa jednako u fizičkim trgovinama kao i na internetu pa tako impulsnom kupovinom možemo nazvati i nabavku paketića žvakaćih guma na putu do blagajne, kao i brzo naručivanje proizvoda iz personaliziranog Facebook oglasa. Impulzivnoj odluci o kupnji s vremena na vrijeme popustimo baš svi, ali češće će njoj pokleknuti osobe s višom dozom impulzivnosti. Studije su pokazale kako impulzivni kupci često imaju sljedeće karakteristike: oni uživaju u novim iskustvima, skloniji su riziku od prosjeka, smatraju da im kupnja predmeta donosi emocionalno ili mentalno zadovoljstvo, osjete potrebu da se nagrade ili "počaste", imaju specifično, gotovo "nišno" zanimanje za proizvod, pripadaju mlađim dobnim skupinama, emotivniji su kupci i često kupuju radi zabave ili im kupnja predstavlja oblik razonode. "Svjetska istraživanja pokazuju da postoji samo 30 posto čvrsto planiranih kupnji, 8-10 posto alternativnih i čak 60 posto impulsnih kupnji. Pa čak i ako je kupnja unaprijed planirana, 7 od 10 kupaca odlučuje se o izboru proizvoda određenog proizvođača izravno u trgovini", otkriva Bernarda Blažek, direktorica inozemnog poslovanja agencije za istraživanje tržišta Newton Research Europe, tvrtke koja pruža konzultantske usluge u području zadovoljstva kupaca i djelatnika, napominjući pritom da, koliko je njoj poznato, slična istraživanja specifično za domaće tržište ne postoje. Prema podacima s kojima raspolaže, čak 64 posto kupaca impulzivno kupuje kad u trgovini naiđu na rasprodaju, ali ona nije jedini okidač jer postoji i cijeli dodatni spektar različitih faktora koji utječu na odluku o impulsnoj kupnji. "Psiholozi su u istraživanju tog područja otkrili da čak i boja utječe na impulzivno kupovanje. Utvrđeno je, naime, da kupce najviše privlače žuta i crvena boja, pri čemu plava posebno dobro djeluje na muškarce. Psihološki učinak koji potiče impulsnu kupnju posebno je jak u velikim samoposlužnim trgovinama. Opuštajuća, spora glazba koja stvara ugodnu atmosferu na prodajnom mjestu potiče kupce da odvoje vrijeme i dulje biraju proizvode, stimulirajući tako impulsnu kupnju", naglašava analitičarka Blažek dodajući kako u ovom slučaju važnu ulogu igra i izgled proizvoda, njegov miris i boja.

DEMOGRAFSKI PROFIL

Svakako je zanimljiva i demografija impulsnih kupaca. Unatoč raširenoj predodžbi da su žene sklonije nagloj odluci o kupovini, analize pokazuju kako je pravilnije reći da i muškarci i žene jednako impulzivno kupuju, ali imaju tendenciju impulsne kupnje različitih vrsta artikala. Štoviše, kada impulzivno kupuju, muškarci su skloni potrošiti i više nego žene što ostavlja zaključak kako su ženske impulsne kupnje često manje vrijednosti. "Neka istraživanja su pokazala da su muškarci malo bolji od žena u kontroliranju iskušenja za kupnjom. Ako je rasprodaja, 60 posto žena je reklo da su često u iskušenju impulsne kupnje, dok se isto izjasnilo samo 40 posto muškaraca. Žene se odlučuju za proizvode s većom emocionalnom vrijednošću, dok muškarci preferiraju funkcionalne proizvode. Rodna razlika i impulsna kupnja sugeriraju da muškarci impulzivno kupuju funkcionalne artikle i predmete za slobodno vrijeme koji predstavljaju neovisnost i aktivnost, dok su žene impulzivni kupci simboličnih i skupih proizvoda koji se odnose na izgled ili imaju neki emotivni značaj za njih", navodi Bernarda Blažek. Odnos dobi s impulsnim kupovnim ponašanjem istraživan je u nekoliko studija prema kojima je vidljivo da je impulsna kupnja porasla u dobi od 18 do 39 godina, ali je zatim pala nakon 39. godine. Otkriveno je da su kupci mlađi od 35 godina pokazali impulzivnije ponašanje u odnosu na starije kupce. Kupuju nove i moderne artikle, uživaju u kupnji na novim tržištima i stoga su skloni impulzivnijoj kupnji. S druge strane, na odrasle osobe će ljutnja i tjeskoba imati manje utjecaja te će samim time biti psihički stabilniji i imati sposobnost kontrolirati svoju potrebu za donošenjem odluke o kupnji bez planiranja. Impulzivni nagoni obrnuto su povezani s dobi. "Ova otkrića upućuju na to da dob potrošača utječe na to kako će oni kontrolirati svoje impulzivne sklonosti kupnji", ukazuje Blažek te dodaje kako brojne studije također pokazuju da trošenje novca na druge ljude, umjesto na sebe, čini kupce sretnijima. Ne iznenađuje stoga, a s obzirom na to da je impulsna kupnja emotivno uvjetovana, da su kupci u pravilu spremniji kupiti nešto za nekog drugog nego za sebe. Istraživanja također pokazuju da se impulsna kupnja povećala tijekom pandemije koronavirusa. "Osjećaj stresa i tjeskobe u kombinaciji s više vremena provedenog kod kuće mogli su pridonijeti ovom trendu. To nam još jednom dokazuje da ljudi često koriste kupnju kako bi se lakše nosili s emocijama, ublažili nezadovoljstvo i poboljšali raspoloženje. S jednog stajališta, najvjerojatnije ne možemo govoriti o nesvjesnosti prilikom impulsne kupnje, jer se smatra da je kupac uvijek svjestan što radi. No drugo stajalište se ogleda u tome što kupac nije imao jasne planove u vezi s kupljenom robom prilikom impulsne kupnje. Učinak impulzivnosti

Impulsna kupnja danas se događa jednako u fizičkim trgovinama kao i na internetu Učinak impulzivnosti posebno je izražen u velikim samoposlužnim trgovinama jer širok izbor proizvoda potiče impulsnu kupovinu

Primjeri impulsne kupnje

• Bombon, žvakaća guma i energetsko piće u redu za blagajnu • Odjeća i obuća • Video igrice • Svijeće • Kupovina stvari za popravke po kući • Igračke za umirenje djece u trgovini • Dodatna sredstva za čišćenje (da se nađu pri ruci!) • Knjige • Počasti se! kupovine • Kava i hrana za van

Čak i kada je kupnja unaprijed planirana, 7 od 10 kupaca odlučuje se o izboru proizvoda određenog proizvođača upravo u trgovini Kad u trgovini naiđu na rasprodaju čak 64 posto kupaca kupuje impulzivno, ali rasprodaja nije jedini okidač impulsne kupovine

posebno je izražen u velikim samoposlužnim trgovinama jer širok izbor proizvoda potiče impulsnu kupovinu. U tome važnu ulogu igra izgled roba, njihov miris i boja pri čemu slatkiši, kolači i razne grickalice potiču više od 70 posto takvih kupnji", ističe nadalje Blažek te napominje kako, a s obzirom na sva provedena istraživanja koja pokrivaju ovu temu, možemo zaključiti da je impulsna kupnja najveći generator prihoda u maloprodaji.

IMPULSNI KARAKTER

Je li tome doista tako pokušali smo doznati "na terenu", kod domaćih trgovačkih lanaca, ali o važnosti impulsne kupnje od svih upitanih bili su spremni svoje viđenje iznijeti samo u Konzumu. Iz tog lanca poručuju kako prepoznaju navike svojih kupaca te stoga strukturom maloprodajne mreže i kroz različite formate i dostupnost na tržištu Republike Hrvatske, nastoje ponuditi širok asortiman proizvoda koji imaju impulsni karakter. "Uz dominantno prehrambene proizvode poput žvakaćih guma, čokoladica i bombona, na našim blagajnama nalaze se i neprehrambeni artikli poput baterija, papirnatih maramica, flastera i sličnog. Na ovaj način nastojimo podsjetiti kupce na kupnju takvih proizvoda ili im ponuditi nešto novo", kažu u Konzumu te ujedno poručuju da svakodnevno analiziraju potrebe i navike svojih kupaca te prilagođavaju asortiman uzimajući u obzir nove trendove i sezonalnost. Ponašanje domaćih kupaca analizirali smo na reprezentativnom uzorku u suradnji s agencijom Hendal, a detaljnije uvide objavljujemo na stranici koja slijedi ovaj tekst. Jedan od nalaza analize jest da proizvode koje nazivamo impulsnima kupuje četiri od deset hrvatskih potrošača, njih 41,7 posto. Donekle slično istraživanje proveo je među 2.000 američkih potrošača portal za kupnju s popustom i kuponsku prodaju i raznolike promotivne akcije Slickdeals u suradnji s agencijom OnePoll. Njihovo je ispitivanje pokazalo da je 64 posto odraslih američkih potrošača u ovoj godini povećalo svoju impulsnu potrošnju, a čak tri četvrtine ispitanika (njih 73 posto) tvrdi kako je većina njihovih kupnji spontana. Istu tvrdnju godinu ranije iznijelo je 59 posto ispitanih. Prema tvrdnjama američkih kupaca, njihova prosječna mjesečna impulsna potrošnja u ovoj godini doseže 314 dolara mjesečno, što je više nego 2021. kada je iznosila 276 dolara i 2020. kada je bila 183 dolara. U prosjeku, u ovoj godini iznos koji je jedna osoba bila spremna potrošiti na jedan predmet popeo se na 310 dolara što je također više nego 2021. (277 dolara) i 2020. (157 dolara). Da je inflacija imala "veliki utjecaj" na potrošnju izjasnilo se 68 posto ispitanih, a kao rezultat toga, sedam od deset ispitanika svjesnije je svog raspoloživog budžeta. Neplanirana kupnja najčešće se odnosi na odjeću (35 posto), hranu i robu široke potrošnje (30 posto), stvari za kućanstvo (29 posto), cipele (28 posto) i tehnologiju (27 posto). Polovina ispitanih, odnosno njih 52 posto jednako impulsno kupuju u fizičkim trgovinama kao i na internetu. Da je impulzivno kupovanje imalo pozitivan učinak na njihovo raspoloženje izjasnilo se 67 posto ispitanih, a to je ujedno dva posto više nego godinu ranije. Emocije koje izaziva impulsna kupnja su sreća (41 posto ispitanih) i uzbuđenje (40 posto), a trećina njih (34 posto) priznaje kako kupuju samo zbog dosade. Dva od tri ispitana (67 posto) pribjeglo je impulsnoj kupnji samo kako bi izbjegla strah od propuštanja te kupnje. Sve u svemu, više od polovine ispitanih (58 posto) tvrdi kako su impulsnom kupovinom zapravo uštedjeli. Ova, kao i neka druga istraživanja i ispitivanja mnijenja, pokazala su kako impulsna kupca Amerikance stoji godišnje svakako više od 4.000 dolara, a neka istraživanja tvrde kako se u prosjeku na taj segment potroši i 5.400 dolara. Sve rečeno upućuje na to kako se impulsnoj kupnji zapravo teško možemo posve učinkovito oduprijeti. A ono što ne možemo izbjeći - moramo prihvatiti. A kad je o shoppingu riječ, teško je i ne uživati, zar ne?

Impuls štednje

Da su primorani štedjeti i da sada kupuju manje impulsnih proizvoda ističe čak 70,3% konzumenata, što najjasnije govori o trenutnoj potrošačkoj klimi

Odlazak u nabavku namirnica oduvijek je predstavljao i emotivno iskustvo, a to se na poseban način očituje u impulsnoj kupnji koja zauzima važno mjesto u našoj potrošačkoj košarici. U impulsne ubrajamo one proizvode koji se nalaze obično uz blagajnu ili su na drugim mjestima posebno izloženi u prodajnom prostoru. Prema nalazima našeg istraživanja, takve proizvode kupuje četiri od deset hrvatskih potrošača, njih 41,7%. Žvakaće gume su najpopularnije jer ovu kategoriju najčešće kupuje 46,6% konzumenata impulsnih proizvoda, a potom slijede čokoladice koje kupuje trećina konzumenata (32,2%). Ove dvije kategorije drže apsolutnu većinu kada je riječ o popularnosti impulsnih proizvoda jer kombinirano imaju gotovo 80% udjela. Daleko iza kao najčešći izbor dolaze bomboni (8,9%), vlažne maramice (6,7%), slane grickalice (3,1%), prezervativi (1,7%) te kava iz aparata (0,8%). Supermarketi/hipermarketi najčešća su mjesta gdje se kupuju impulsni proizvodi jer kategoriju u ovim formatima kupuje 77,2% konzumenata, a daleko iza dolaze lokalne kvartovske trgovine s 11,7% udjela. Nadalje, u drogerijama impulsne proizvode kupuje njih 4,9%, na kiosku 3,4%, a na benzinskoj crpki 2,8% konzumenata kategorije. Ispitanicima smo postavili i sljedeće pitanje: Jesu li poskupljenja namirnica utjecala na vašu impulsnu kupnju tj. kupnju proizvoda koje niste planirali kupiti, ali su vam privukli pažnju na prodajnom mjestu? Da su primorani štedjeti i da sada kupuju manje impulsnih proizvoda ističe čak 70,3% konzumenata, što najjasnije govori o trenutnoj potrošačkoj klimi. Kako se impulsni proizvodi često nude kao dodatna prodaja od strane prodavača (npr. na benzinskoj crpki nakon točenja goriva) pitali smo ispitanike što misle o toj prodajnoj strategiji. Da vole kada im se nude proizvodi na akciji pritom je izjavilo 47,3% konzumenata kategorije, dok nešto veća polovica od 52,7% ističe kako ne vole kada ih se gnjavi s takvim akcijama. Istraživanje su tijekom rujna 2022. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 18 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Martina Soršak Susović

martina@hendal.hr Business Development Manager

Hendal

Kupujete li impulsne proizvode (proizvodi koji se nalaze uz blagajnu)?

N=500; nacionalno reprezentativan uzorak

Da

Ne 41,7% 58,3%

Koju vrstu impulsnih proizvoda najčešće kupujete?

N=209, kupci impulsnih proizvoda

Žvakaće gume Čokoladice

Bombone

Vlažne maramice

Slane grickalice Prezervative

Kavu iz aparata 8,9% 6,7% 3,1% 1,7% 0,8% 46,6%

32,2%

Gdje najčešće kupujete impulsne proizvode?

N=209, kupci impulsnih proizvoda

U supermarketu / hipermarketu U lokalnoj kvartovskoj trgovini U drogeriji Na kiosku

Na benzinskoj crpki

11,7% 4,9% 3,4% 2,8% 77,2%

Jesu li poskupljenja namirnica utjecala na vašu impulsnu kupnju?

N=209, kupci impulsnih proizvoda

Da, sada kupujem manje impulsnih proizvoda Ne, kupujem isto kao i prije poskupljenja 29,7% 70,3%

Volite li da vam prodavač nudi neke proizvode koji su u tom trenutku na posebnoj akciji?

N=209, kupci impulsnih proizvoda Volim kada mi se nude proizvodi na akciji

Ne volim kada me se gnjavi s takvim akcijama 47,3% 52,7%

Damir Aščić SUMT Bernard Ptiček

Grupa Vindija

Izvrsna suradnja s perspektivom daljnjeg rasta

U suradnji sa Savezom udruga malih trgovaca (SUMT), magazin i portal Ja TRGOVAC donosi razgovore s malim trgovcima i njihovim strateškim partnerima proizvođačima kako bismo zajednički ukazali na važnost i potencijale suradnje male trgovine i hrvatskih proizvođača. U našem četvrtom razgovoru o primjerima i načinima uspješne suradnje govore Damir Aščić, predsjednik SUMT-a, i Bernard Ptiček, koordinator prodaje Grupe Vindija za Hrvatsku

Savez domaće trgovine i domaće proizvodnje je prirodan i strateški važan za oba sektora. U kojoj je mjeri za vašu prodajnu realizaciju važan kanal male trgovine?

Bernard Ptiček: U svakom pogledu zagovaramo i podržavamo spomenuti savez jer vjerujemo da je plasman domaćih i kvalitetnih proizvoda, kroz široku mrežu domaćih trgovina više nego ispravan i koristan put za sve uključene, počevši od nas kao proizvođača, preko trgovaca pa sve do krajnjih potrošača. Vrijednost suradnje s malim trgovcima proizlazi iz činjenice da kroz tako veliki broj široko rasprostranjenih trgovina možemo distribuirati skoro sve proizvode iz svog asortimana koji broji više od 1.400 artikala, gotovo u svaki gradski kvart ili u najudaljenije selo, gdje su trgovine SUMT-a često i jedini prodajni objekti. Kvaliteta suradnje očituje se kroz kontinuirani rast prometa i širinu asortimana Grupe Vindija koja se nudi na policama svih članica SUMT-a.

Mlijeko i mliječni proizvodi spadaju u najvažnije artikle u košarici osnovnih prehrambenih proizvoda. Na koji način SUMT surađuje s Vindijom kao liderom tržišta te u koliko je vaših trgovina prisutan asortiman varaždinske kompanije?

Damir Aščić: Trgovcima svih formata zasigurno je vrlo bitan segment proizvoda koji je prisutan kod našeg partnera i dobavljača Vindije, dok je Savezu udruga malih trgovaca udio tog asortimana prisutan u još većem postotku prodaje. Vindija je od samog osnutka SUMT-a kao organizacije prepoznala i podržala male trgovce Republike Hrvatske kroz sporazum o suradnji, vrlo kvalitetnim logističkim pristupom kao i kvalitetnim komercijalnim uvjetima. Taj partnerski odnos Vindije prema nama rezultirao je prisutnošću njihovih proizvoda u praktično svim prodajnim mjestima Saveza.

Kao što smo prethodno naglasili, mlijeko i mliječni proizvodi, ali i meso i mesne prerađevine i drugi proizvodi koje Vindija također nudi, spadaju u osnovne prehrambene proizvode pa slijedom toga rast njihovih cijena čini potrošače posebno osjetljivima. Kako u Vindiji ocjenjujete ove cjenovne pritiske te ima li to odraza na vaše ukupne prodajne rezultate?

Bernard Ptiček: Kretanja i previranja na tržištu nisu nikoga zaobišla pa slijedom toga inflacija i sveopći rast cijena energenata, repromaterijala i sirovina značajno utječu na rast troškova svih u lancu proizvodnje. Uz nas kao proizvođača, prvi koji taj utjecaj osjete su i naši kooperanti, a surađujemo s njih više od 1.000. Svjesni smo kako se poskupljenja odražavaju na njihovo poslovanje pa smo stoga u više navrata korigirali i otkupne cijene. U okolnosti sveopćeg poskupljenja, kao vodeća prehrambena kompanija u zemlji, ulažemo velike napore kako bi anulirali poremećaje u nabavi pojedinih sirovina i osigurali kontinuitet dostatnosti svih proizvoda na policama trgovina, dok istovremeno, uz trgovce, preuzimamo dobar dio tereta poskupljenja kako se ti troškovi ne bi u potpunosti odrazili na cijenu finalnih proizvoda pa samim time i na kupovnu moć potrošača. Važno je napomenuti da se cjelokupni asortiman Grupe Vindija redovno distribuira našim vozilima i to dva do tri puta tjedno na svako prodajno mjesto članica SUMT-a čime za sada uspijevamo zadržati stabilnu prodaju, a budući da smo nedavno pojačali vozni park novim dostavnim vozilima to je još jedan jamac da će se stabilno poslovanje nastaviti i ubuduće.

Kako ste u SUMT-u zadovoljni ljetnom sezonom u smislu ostvarenih prodajnih rezultata?

Damir Aščić: Rezultati sezone za 2022. godinu su vrlo dobri za članice našeg Saveza, a vjerujem da je tako i kod svih poslovnih subjekata koji su ove godine imali dodira sa sezonom. Savezu udruga malih trgovaca je dio članstva vezan uz sezonu te možemo biti zadovoljni prihodima, ali moramo naglasiti veliki problem s povećanim troškovima poslovanja kao i problem nedostatka radne snage. SUMT kao organizacija stoga pruža podršku članicama kroz kvalitetne uvjete nabave koji omogućavaju lakše preživljavanje naših članica van sezone.

Koji su proizvodi Vindije najprodavaniji u malim trgovinama? Pripremate li neke novitete za kraj godine?

Bernard Ptiček: Budući da planski i strateški pristupamo tržištu prateći i osluškujući potrebe potrošača, u želji da im na raspolaganju stoje kvalitetni i svježi domaći proizvodi, na policama trgovina SUMT-a moguće je pronaći široki asortiman naših robnih marki ‘z bregov, Vindi, Cekin, Vindon, Rozeto i Latica.Kao što je za očekivati u svakodnevnoj prodaji namirnica i prehrambenih proizvoda, najprodavaniji su svakako svježe i trajno mlijeko, jogurti natur, kefir i kisela vrhnja u različitim pakiranjima kao i klasik pudinzi. U košarici kupaca kroz SUMT uvijek se nađu i proizvodi iz asortimana proteinskih napitaka te Vindi sokovi i proizvodi iz asortimana Iso sporta, prvog hrvatskog funkcionalnog pića. Na mesnom programu to su svježe i smrznuto pileće i pureće meso te asortiman pilećih i purećih posebnih salama i hrenovki. Uvijek nastojimo ići korak dalje kada su zdravi i domaći prehrambeni proizvodi u pitanju, a iskorake u recepturi svakako prati i postavljanje trendova u području dizajna i pakiranja. Tako će uskoro na policama svoje mjesto naći i redizajnirani Iso sport s novim okusima i novitetima u recepturi, a u novim pakiranjima doći se i svježe pileće meso Cekin, koje je kontinuirano broj 1 u Hrvatskoj prema izboru potrošača, kako je pokazalo istraživanje agencije NielsenIQ.

Radite li u suradnji s Vindijom prilagođene marketinške kampanje, posebna izlaganja na policama i slične aktivnosti?

Damir Aščić: Vidljivost i distribucija svježeg asortimana mliječnih proizvoda našeg partnera i dobavljača Vindije vrši se putem akcija i redovne prodaje, koja se izloži mahom u rashladnim vitrinama koje su postavljenje u naša prodajna mjesta u suradnji s Vindijom. Ostali svježi dio izložen je u našim vitrinama za suhomesnato, tako da imamo jednu vrstu sinergijskog izlaganja, dok je na policama prisutan veći dio asortimana koji nije podložan hladnom režimu izlaganja. U marketingu vidim veliki potencijal gdje ima prostora za još bolje iskorištavanje tog djela suradnje te očekujem u budućnosti dodatni marketinški angažman na obostrano zadovoljstvo.

Pripremate li neke veće marketinške kampanje na nacionalnoj razini kako biste se približili potrošačima u blagdanskoj sezoni koja nam je pred vratima?

Bernard Ptiček: Marketinškim kampanjama, osim što pratimo novitete u asortimanu, svakako podržavamo i prigodne te blagdanske projekte. Od većih kampanja koje su pred nama vrijedi izdvojiti ranije najavljeni novi imidž asortimana Iso sporta, koji je već više od 30 godina nezamjenjivi odabir sportaša i rekreativaca kod većih napora i dehidracije. Uz kampanje, potičemo sudjelovanje i nagrađivanje vjernih kupaca pa tako pripremamo tematsku nagradnu igru za asortiman funkcionalnih mlijeka.

Očekujete li rast prometa u svojim trgovinama tijekom blagdanske sezone?

Damir Aščić: SUMT očekuje rast prometa tijekom blagdana, ali dosadašnje iskustvo govori da se kupci u blagdanska vremena češće odlučuju na veće kupnje u trgovačkim centrima pa taj efekt pojačane kupnje naši članovi slabije osjete. Savez u dogovoru s Vindijom svake godine pripremi vrlo kvalitetnu ponudu za naše kupce tako da nam suradnja s tako poznatim i kvalitetnim hrvatskim brendom pomaže u zadržavanju naših kupaca u prodajnim mjestima SUMT-a.