LANAC OPSKRBE VIJESTI

HRVATSKA POŠTA DIGLA CIJENE USLUGA

Hrvatska pošta od 1. listopada povećala je cijene svojih poštanskih usluga pa tako slanje pisma do 50 grama te razglednica i čestitaka iznosi 3,55 kuna, odnosno 0,47 eura prema fiksnom tečaju konverzije, što je poskupljenje od 25 lipa ili za 3 eurocenta, izvijestili su iz Pošte. Nove cijene rezultat su novog Cjenika poštanskih usluga u unutarnjem prometu, koji stupa na snagu s 1. listopadom 2022., a odobrenja za to Hrvatska pošta je dobila od Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). “Cijena poštanskih usluga u Hrvatskoj i dalje je među najnižima u EU jer je prosječna cijena slanja najjeftinije pismovne pošiljke u zemljama EU 0,93 eura, a samo tri zemlje nude jeftiniju uslugu od Hrvatske - Bugarska, Cipar i Malta”, ističu povodom novog cjenika iz Hrvatske pošte.

PRODAJA VOZILA U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj su u prvih devet mjeseci ove godine prodana 35.642 nova putnička vozila, što je 4,6 posto manje nego u istom razdoblju lani kada ih je prodano 37.392, dok je samo u rujnu prodano 3.397 novih vozila, uz rast od 22,5 posto pri usporedbi s lanjskim rujnom, podaci su Promocije plus.

DHL ZNATNO POVEĆAO DOBIT U TREĆEM TROMJESEČJU

Deutsche Post DHL preliminarno je izvijestio o snažnom rastu dobiti u trećem tromjesečju i najavio da će podići procjene godišnjih rezultata. U razdoblju od srpnja do rujna grupa je povećala dobit prije poreza i kamata (EBIT) za 15 posto, na 2,04 milijarde eura. Obujam isporuka kupcima po narudžbama u elektronskoj trgovini poboljšao se u trećem tromjesečju, nakon izraženijeg pada u prvoj polovini godine, dok su isporuke kompanijama odražavale slabiju potražnju u kontekstu neizvjesne makroekonomske situacije, ističu u kompaniji. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci EBIT grupe poskočila je 12,7 posto, na 6,5 milijardi eura. Uprava je najavila da će u kompletnom poslovnom izvješću za treće tromjesečje, koje će biti objavljeno 8. studenoga, podići procjenu godišnje dobiti prije poreza i dobiti. Trenutno očekuju da će iznositi osam milijardi eura.

Velika investicija

ZAGREBAČKA PIVOVARA ŠIRI LOGISTIČKI CENTAR U ZAPREŠIĆU

Zagrebačka pivovara realizirala je investiciju u logistički, distributivni i komercijalni centar u Zaprešiću, vrijednu gotovo 18 milijuna kuna, što predstavlja nastavak investicijskog ciklusa u proširenje proizvodnih i skladišnih kapaciteta. “Novi investicijski ciklus obilježio je ovu za nas vrlo važnu godinu, u kojoj slavimo 130 godina postojanja”, kazao je predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare Miroslav Holjevac. Ciklus ovogodišnjih investicija, kako je rekao, važan je jer povećava konkurentnost na tržištu i kvalitetu usluga kupcima. Podsjetio je da je u lipnju predstavljena investicija od 64 milijuna kuna u tehnološki naprednu liniju za punjenje i pakiranje limenki u proizvodnom pogonu u Zagrebu. Investicijom u Zaprešiću proširene su logističke površine i natkrivene skladišne površine te kamionski terminal, što će osigurati sigurniji i jednostavniji protok prometa. Osigurane su i dodatne skladišne površine nužne zbog povećanog proizvodnog kapaciteta i novog proizvodnog asortimana. Ukupno je izgrađeno 5.400 četvornih metara novih skladišnih hala i dodatnih 9.000 četvornih metara vanjskih logističkih površina, među kojima i novi terminal za kamione.

PAD PROIZVODNJE U AUTOINDUSTRIJI

Proizvodnja europskih proizvođača automobila mogla bi pasti za više od milijun vozila po kvartalu počevši od kraja ove godine. To bi se nastavilo i kroz 2023. godinu jer rast troškova za energiju opterećuje opskrbni lanac. Nestašice dijelova i uska grla u opskrbi proizvođače će automobila vjerojatno najviše opterećivati od studenog do proljeća 2023. godine, posebno ako se zalihe energije tijekom hladnijih zimskih mjeseci smanje, navodi S&P Global Mobility u izvješću koje prenosi Bloomberg Adria. S&P prognozira kako će europske tvornice proizvoditi četiri do 4,5 milijuna vozila po kvartalu. Uvedu li se energetska ograničenja, proizvodnja automobila mogla bi pasti na čak 2,8 milijuna vozila po kvartalu. To bi bilo 4,8 milijuna do 6,8 milijuna godišnje izgubljenih jedinica proizvodnje.