ZELENA TRANZICIJA

Zelena tranzicija – Trendovi

UŠTEDA KROZ ZATVORENE DISTRIBUCIJSKE SUSTAVE

Dok će od energetskih zajednica korist imati kućanstva i ustanove, za poduzeća velike pogodnosti omogućava zatvoreni distribucijski sustav. To je svaki poslovni sustav koji distribuira električnu energiju unutar zemljopisno ograničene lokacije i u kojemu postoje dva ili više korisnika koji se opskrbljuju električnom energijom preko zajedničkog obračunskog mjernog mjesta

Bez energije se ne može živjeti, kamoli poslovati, a ona je danas skuplja no ikad prije. U trenutnim okolnostima značajnog povećanja cijena energenata, ali i velike neizvjesnosti o njihovoj budućoj dostupnosti, dovedena je u pitanje održivost funkcioniranja većine poslovnih subjekata. Uštedjeti i ujedno imati sigurnu opskrbu energijom – danas znači preživjeti i stabilno poslovati. Najmudriji izbor je proizvoditi vlastitu energiju koristeći obnovljive izvore, čime se, osim sigurne opskrbe energijom, ostvaruju i dodatne uštede. Ipak, razumljivo je da to trenutno nije možda ostvarivo svim poslovnim subjektima. Druga mogućnost je uključiti se u nove modele koji, primjenjujući raspoložive tehnologije i zakonom propisane odnose na energetskom tržištu, omogućuju smanjenje troškova i energetsku stabilnost poslovnih subjekata.

Takav je model zatvoreni distribucijski sustav (ZDS). Osmislili su ga europski stratezi, može donijeti veliku korist svim sudionicima, a svaka država članica sama određuje način uvođenja u vlastiti poslovni sektor. Hrvatska ima zakonski okvir koji regulira zatvorene distribucijske sustave u kojima se istodobno proizvodi, distribuira, skladišti i troši električna energija.

ZAKONSKI OKVIRI ZA ZDS

Potkraj 2021. godine u Hrvatskoj su doneseni Zakon o tržištu električne energije i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Ovaj energetski zakonski okvir omogućava širok spektar novih energetskih djelatnosti, kao i zelenu tranziciju u proizvodnji i potrošnji energije. Novim Zakonom o tržištu električne energije uvedene su nove energetske djelatnosti kao što su agregiranje, skladištenje energije, organiziranje energetske zajednice građana i operator zatvorenoga distribucijskog sustava te su u skladu s time uvedeni novi instituti kao što su npr. zatvoreni distribucijski sustav, aktivni kupac i energetska zajednica građana radi omogućavanja svim krajnjim kupcima da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. Dok će od energetskih zajednica korist imati kućanstva i ustanove, za poduzeća velike pogodnosti omogućava zatvoreni distribucijski sustav. To je svaki poslovni sustav koji distribuira električnu do 500.000 energiju unutar zemljopisno ograničene lokacije i u kojemu postoje dva ili više korisnika koji se opskrbljuju električnom energijom preko zajedničkog obračunskog mjernog mjesta. kn novčane KAZNE PRIMJERI ZDS-A ZA VLASNIKE Mnogo je primjera zatvorenih distribukoji ne cijskih sustava, gdje više korisnika dijeli uspostave ZDS jedno obračunsko mjerno mjesto i gdje postoji potreba uređenja transparentnih odnosa koji će omogućiti uštedu. Primjerice, poslovna zgrada s uredskim, trgovačkim i uslužnim prostorima čiji je vlasnik inozemna kompanija za upravljanje nekretninama, u kojoj su korisnici sustava u suvlasništvu ili u najmu, imaju napajanje električnom energijom putem jednog

službenog brojila te su za svaki prostor instalirana tzv. kontrolna brojila koja mjere ukupnu potrošnju u kilovatsatima. Kao što je uobičajeno, svaki prostor, s obzirom na specifičnu djelatnost, ostvaruje neku potrošnju s obzirom na vrste trošila te dnevnu, mjesečnu ili sezonsku potrošnju. Budući da kontrolna brojila nemaju jednake mjerne karakteristike kao glavno brojilo, ni pojedine stavke za potrošnju električne energije koje vidi upravitelj ne može vidjeti najmoprimac. Zato upravitelj poslovnog sustava struju obračunava prema, najblaže rečeno, netransparentnom ključu, a time su pojedini korisnici oštećeni u odnosu na druge, dok je upravitelj u prekršaju jer niti je ovlašten trgovati električnom energijom niti za to ima dozvolu. Drugi je primjer industrijski kompleks na velikoj površini u kojem se obavljaju različite gospodarske djelatnosti priključen na jedno obračunsko mjesto na srednjem naponu putem kojeg se napaja više od stotinu poslovnih subjekata koji obavljaju različite proizvodno-prerađivačke djelatnosti. U tom je kompleksu zbog tehnoloških procesa sagrađena izolirana distribucijska mreža s dvadesetak distributivnih trafostanica. Svaki od korisnika ima instalirano tzv. kontrolno brojilo kojim se obračunava mjesečna potrošnja. Takva su brojila u pravilu smještena na korisnicima nedostupnim mjestima i nemaju odgovarajuću mjeriteljsku ovjeru, što se zakonski ne smatra relevantnim za izradu obračuna potrošnje električne energije. Iz navedenih primjera vidljiv je netransparentan odnos u kojem se povjerenje između najmoprimca i najmodavca prije ili poslije naruši. Često se događaju situacije da se nezadovoljni najmoprimci poslovnih prostora pokušavaju žaliti odgovornim institucijama, ali ima i slučajeva kad najmodavci ili vlasnici tih prostora ne mogu upotrijebiti adekvatne alate kako bi se propisano i pravedno obračunala potrošnja električne energije.

NUŽNO UREĐIVANJE POSLOVNIH ODNOSA

Stoga je zakonodavac uveo obvezu uređenja transparentnih odnosa unutar specifičnog poslovnog sustava uspostavom zatvorenoga distribucijskog sustava i odabirom licenciranog operatora kako bi se vlasnike takvih sustava oslobodilo od odgovornosti da se sami moraju brinuti o pouzdanosti isporuke i obračuna potrošnje električne energije za svoje najmoprimce i korisnike pri čemu u većini slučajeva takvi subjekti nisu registrirani za obavljanje djelatnosti distribucije i opskrbe električnom energijom, te se korisnicima takvih prostora omogućilo transparentnije korištenje električne energije, a onda i mogućnost kontrole troškova. Primjenom Direktive EU 944 u novom zakonu od kraja 2021. država je omogućila izjednačavanje prava korisnika zatvorenih distribucijskih sustava s korisnicima javne distribucijske mreže. Da bi se ta prava osigurala i provodila, država za nadziranje aktivira Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA) i Hrvatska ima zakon-

ski okvir

koji regulira zatvorene distribucijske sustave u kojima se istodobno proizvodi, distribuira, skladišti i troši

električna energija

Vlasnici za sve poslov-

ne sustave

koji ispunjavaju kriterije imaju obvezu uspostave statusa zatvorenoga distribucijskog sustava najkasnije

do kraja 2024. godine

Državni inspektorat. Vlasnici za sve poslovne sustave koji ispunjavaju kriterije imaju obvezu uspostave statusa zatvorenoga distribucijskog sustava najkasnije do kraja 2024. godine. Država je za vlasnike koji ne uspostave zatvorene distribucijske sustave uvela novčane kazne koje dosežu 500.000 kuna. Isto je tako odredila da su uspostavu zatvorenih distribucijskih sustava i upravljanje njima vlasnici dužni povjeriti isključivo licenciranim operatorima kako bi se osigurala adekvatna razina kompetencije i kvalitete opskrbe električnom energijom u interesu i korisnika i vlasnika sustava.

KAKO USPOSTAVITI MODEL ZDS-A?

Radi postizanja energetske samodostatnosti nužno je, s jedne strane, osigurati maksimalnu energetsku učinkovitost postojećih energetskih sustava i, s druge strane, uspostaviti vlastiti potencijal proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Kao prvi korak treba uspostaviti zatvoreni distribucijski sustav i to u postupku dobivanja HERA-ina rješenja o statusu ZDS-a i provedbom tehničkog, što će učiniti operator ZDS-a. U drugom koraku treba energetski pregledati sustave da bi se utvrdili stanje energetske učinkovitosti i potencijal gradnje vlastitih proizvodnih kapaciteta (npr. solarna energija, dizalice topline, skladištenje energije). U trećem koraku projektiraju se proizvodna postrojenja i popratni energetski sustavi. Dalje slijedi gradnja proizvodnih kapaciteta i popratne energetske infrastrukture. U posljednjoj fazi uspostavlja se specifičan energetski sustav u kojem se istodobno proizvodi, distribuira, skladišti i troši električna energija i sve to unutar toga zatvorenog distribucijskog sustava. Ima li dovoljno proizvodnog potencijala, viškovi električne energije mogu se isporučivati na tržište i tako ostvariti dodatne pogodnosti za pojedine sudionike. Važno je napomenuti da se uspostavom zatvorenoga distribucijskog sustava, s jedne strane, omogućava potpuna transparentnost u razmjeni energetskih dobara, dok s druge strane odabrani operator ZDS-a jamči sigurnost i pouzdanost funkcioniranja tog istog sustava. U svibnju ove godine kao prvi operator ZDS-a u Hrvatskoj licencirana je tvrtka HELB d.o.o. Novim Zakonom uvedena je obveza da svaki sustav koji distribuira električnu energiju unutar zemljopisno ograničene poslovne zone i koji ima više od jednog korisnika – mora ustanoviti Zatvoreni distribucijski sustav. Kako bi se formalno i funkcionalno uspostavio ZDS, vlasnik takvog poslovnog sustava dužan je odabrati operatora ZDS-a koji je tehnički, stručno i financijski kvalificiran te licenciran od strane HERA-e. Za pravne i njihove odgovorne osobe, uvedene su značajne novčane kazne ako ne uspostave ZDS u krajnjem roku do 31. prosinca 2024. godine.