Weekend Food Festival – Predavanja i paneli

PREHRAMBENA INDUSTRIJA U DOBA GLOBALNE PREHRAMBENE KRIZE

Domaća prehrambena industrija svakodnevno odgovara na izazove koju pred nju stavlja tržište povećavajući svoju konkurentnost, pazeći na etičnost i društvenu odgovornost, a istovremeno udovoljava zahtjevima potrošača koji traže da je hrana koju kupuju zdravija, ali i da se lako i brzo priprema te da je lako dostupna. “Najbolji primjeri za to su pakiranja koja paze na zaštitu okoliša jer su u potpunosti reciklirana te brojni proizvodi koji nude biljne alternative mesnim proteinima kao i mnogi funkcionalni proizvodi obogaćeni proteinima ili vitaminima”, istaknula je u svom izlaganju Zvjezdana Blažić , konzultantica za poljoprivredno prehrambenu industriju iz tvrtke Smarter.

Podsjetila je kako je prehrambena industrija najjača je prerađivačka grana u Europi, ali i u Hrvatskoj. Pri tome ona u ukupnom BDP-u naše zemlje čini udjel od 3 posto, dok je u Europi on blizu 2 posto, a ima i veliki broj zaposlenih. Ona se brzo mijenja, ali ne bilježi skokovite šokove jer su njeni proizvodi svakodnevno na stolovima svih potrošača.

PROIZVODNJA HRANE U HRVATSKOJ – MOŽEMO LI BOLJE?

Najveće hrvatske kompanije u prehrambeno-prerađivačkoj industriji već koriste tehnološku i proizvodnu sofisticiranost, mogu odgovoriti specifičnim zahtjevima potrošača te su usmjerene održivom načinu poslovanja. O tome kako globalne promjene utječu na prehrambenu industriju u Hrvatskoj, koji su inovativni trendovi koji idu u korak sa zahtjevima potrošača te koji su najbolji primjeri iz hrvatske prakse, govorili su Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, Nenad Klepač, predsjednik Uprave Vindije i Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke na panelu „Proizvodnja hrane u Hrvatskoj – Možemo li bolje?“ pod moderatorskom palicom Zvjezdane Blažić. Panelisti su zaključili da je krvna slika proizvodnje hrane u Hrvatskoj dobra, no definitivno može biti bolja ako se osigura jedna generalna i horizontalna podrška, odnosno mogućnost korištenja europskih sredstava koja je danas dosta ograničena te se u ovom trenutku fokusiramo na ponovni rast stanovništva.

3 PERSPEKTIVE – ŠTO O HRANI MISLIMO, ŠTO KUPUJEMO, A ŠTO KUHAMO?

Mladen Kožić, Business Development Manager Adriatics, GfK

Prema metodologiji GfK, Ivan Horvat pripada Zelenim entuzijastima kojih je među hrvatskim potrošačima 22 posto. On voli kuhati sa što više svježih namirnica, češće ima vlastiti vrt u kojem uzgaja povrće, skloniji je od pripadnika ostalih skupina pečenju kruha, a sam pravi čak i jogurt te natprosječno voli biti zdrav i u formi. Kod njega je doručak bitno važniji nego drugim skupinama potrošača kako ih klasificira GfK, a večera mu je istovremeno manje važna. Za doručak jede svježe voće, jogurt, jaje na oko, orašaste plodove, a i juha mu je na meniju već od prvog jutarnjeg obroka. Za ručak također objeduje razne vrste juha, a često su mu na stolu i pečeni krumpir, rižoto, meso na lešo, njoki, sarma, blitva… Večernji obrok čine ostaci ručka, a nađe se tu i blitve kao i ponovna jaja spremljenih na drugačiji način. Uz večeru najčešće pije vodu, čaj i vino. Kad ide po namirnice kupuje i za obitelj, a kategorije koje u košarici iskaču kao važnije nego kod drugih kategorija potrošača su, primjerice, svježi pekarski proizvodi, konzervirana riba, maslac, sirevi, suho voće, suhomesnato, sve kategorije ribe, kao i šećeri, te vino, kefir i biljni namazi. Ivan u trgovinu dolazi s misijom da nadopuni zalihe, ne voli velike kupovine, a cilj mu je često i dućan s hranom za kućne ljubimce.