Weekend Food Festival – Predavanja i paneli

MEETING ABOUT MEAT – SLABOSTI I PREDNOSTI DOMAĆE MESNE INDUSTRIJE

Stočarstvo se sve snažnije smanjuje u svijetu, a farme sve više propadaju. Pogotovo u Europskoj uniji čija je zelena politika označila proizvodnju mesa, mlijeka i jaja kao velike zagađivače. Ukupna proizvodnja mesa u svijetu vrijedna je 900 milijardi dolara, a EU i svijet sve se više okreću zamjenskim proizvodima za meso, čija je vrijednost proizvodnje danas oko šest milijardi dolara. Hrana na bazi biljnih proteina ima godišnji rast od čak 10 do 20%, dok 80% svjetske populacije koketira s hranom na bazi biljnih proteina. U Hrvatskoj sve je više fleksitarijanaca, odnosno onih koji uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso. Rat u Ukrajini i korona kriza pokazali su svu osjetljivost i krhkost globalnog lanca opskrbe, a rast cijena i najave moguće nestašice mesa sve više plaše potrošače. Kakva je situacija u Hrvatskoj i kako domaća mesna industrija odgovora na ove tektonske promjene, doznali smo od Slavena Ružića, predsjednika Uprave PIK

Vrbovec, Dalibora Matišića, direktora prerade mesa u Histrisu te Igora Miljaka, predsjednika Uprave PPK karlovačka mesna industrija d.d. na poučnom panelu „ Meeting about meat – Slabosti i prednosti domaće mesne industrije“ koji je moderirao Miroslav Kuskunović, direktor PR agencije Kombinat 1969.

Promjene Kupovnih

Navika Zbog Rastu Ih

CIJENA – MANJE, JEFTINIJE, ILI SASVIM DRUKČIJE?

Da je došlo teško vrijeme za brendove, naglasio je Ivan Junaković, Voditelj razvoja poslovanja za istočnu Europu agencije za istraživanje tržišta NIQ, dodajući kako je galopirajuća inflacija potrošače stjerala u kut iz kojeg izlaze u tri smjera: općenito kupuju manje, kupuju jeftinije proizvode i to primarno trgovačke marke te sve više odlaze prema diskontnim trgovačkim lancima. Čak polovina potrošača diljem Europe, prema istraživanju agencije NIQ, izjasnila se kako se danas nalazi u lošijoj financijskoj situaciji nego prije. "Činjenica jest da je i inflacija u zemljama našeg okruženja iznosila od 10 do visokih 25 posto. Istovremeno se bilježi rast plaća, ali to ne može kompenzirati inflaciju pa je krajnji rezultat smanjena kupovna moć", istaknuo je u svom izlaganju Junaković kazavši da je to posljedično dovelo do pada količinske prodaje u 2022. godini. Zabilježeni rast cijena i pri tome posebno visoki rast cijena hrane kupce diljem svijeta najprije je potaknuo da kupuju manje, što znači da je zaustavljen količinski rast potrošnje. Ujedno, kupci se više okreću trgovinama koje imaju niže cijene, a to su diskonteri, zatim kupnji na akcijama, a pribjegavaju i klasičnoj metodi štednje odnosno kupuju manje ili samo najosnovnije. "Također, primjetno je da se kupci odriču svega što im nije nužno potrebno, a kao jedan od oblika štednje primjenjuju kupovinu trgovačkih robnih marki te pronalaženje akcija", naveo je Junaković.

HRANA I TRGOVINA – PUNA MI TE KOŠARICA!

Za trgovinu se može reći da je prva društvena mreža koja je povezivala ljude, dok hranu možemo označiti kao medij koji predominantno kreira odnose trgovaca i njihovih kupaca pri čemu je riječ o vertikalno integriranoj komunikaciji koja obuhvaća odgovornost od same nabave i distribucije, prodaje, ali i odnosa prema hrani koja se ne proda. Važan aspekt predstavlja i lokalno uzgojena i proizvedena hrana koju potrošači sve više cijene te se okreću u sve većoj mjeri domaćim proizvodima, što je u konačnici od izuzetne važnosti jer su proizvodnja i trgovina duboko integrirane i međusobno povezane. O ovoj neraskidivoj vezi govorili su Daniel Šturm, direktor i član Uprave za nabavu i marketing Kauflanda, Ivan Slavica, direktor Poslovnog područja tradinga i category managementa Konzuma i Martin Evačić, direktor NTL-a na panelu koji je moderirao Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja TRGOVAC.