Plant based proizvodi ODLIČNA ZAMJENA ZA MESO

Rastuća svijest o važnosti prehrane za zdravlje te briga za okoliš i dobrobit životinja posljednjih su nekoliko godina u prvi plan stavili prehranu temeljenu na biljnim namirnicama. Neki se odlučuju u potpunosti iz prehrane izbaciti svu hranu životinjskog porijekla, a drugi su skloniji meso djelomično zamijeniti biljnim alternativama

Prehrani zasnovanoj na namirnicama biljnog porijekla okreće se sve više ljudi modernog doba.

Različiti su razlozi kojima se vode, a raspon im se kreće od brige o osobnom zdravlju, klimatskih promjena, održivosti planeta do želje za etičkim tretmanom životinja. Razdoblje pandemije koronavirusa dodatno je podcrtalo važnost brige za zdravlje i opću dobrobit organizma, a svi zajedno više smo se osvijestili u pogledu porijekla namirnica i općenito sastava hrane koju konzumiramo.

"Plant based prehrana je pojam skovan u znanstvenoj literaturi, a izvan stručnih

10,11

MLRD USD vrijednost tržišta

PLANT BASED mesa krugova se počeo češće koristiti s porastom svijesti o klimatskim promjenama i globalnoj eskalaciji problema debljine te njenih posljedica po zdravstveni sustav", objašnjava nutricionist Branimir Dolibašić dodajući kako pojam još uvijek donosi određeni prijepor među različitim istaknutim stručnjacima.

Jedni ga definiraju kao prehranu temeljenu isključivo na konzumiranju biljnih namirnica. "Drugi pristup, kojem sam više sklon, tumači kako plant based prehrana uključuje i fleksitarijanstvo (prehrana bazirana primarno na namirnicama biljnog porijekla uz povremeno uključivanje mesa i ribe u jelovnik, op.a.), odnosno vegetarijanstvo, a ne isključivo veganstvo. S nutricionističke strane, pojavio se trend korištenja izraza plant based kao krovnog pojma za prehranu na biljnim osnovama što ne znači isključivo veganski način ishrane", navodi Branimir te pojašnjava kako su u tom kontekstu glavne značajke prehrane temeljene na biljkama uz unos velikog udjela povrća, voća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki uz ograničeni unos životinjskih proizvoda kao što su meso, mlijeko, jaja i njihove prerađevine. Prelazak na plant based ishranu preporučuje se raditi postupno, a najjednostavnije je za početak povećati broj biljnih obroka.

"Umjesto da naglo i potpuno eliminirate proizvode dobivene od životinja kao važan izvor proteina iz svog jelovnika, poželjnije je polagano ih mijenjati plant based proteinskim namirnicama. Jedan primjer je proteinski kruh koji u obroku može postati izvor proteina jer sadrži upravo te nutrijente dobivene iz mahunarki, sjemenki i žitarica. Pritom je još bolje što je obični bijeli kruh, koji nema odgovarajući sadržaj proteina jer oni u njemu nisu kompletni po sastavu, zamijenjen bogatijim izvorom ovog ključnog nutrijenta."

Meso se uobičajeno uzima kao sinonim za izvor proteina, pa je zapravo najveća promjena u slučaju plant based prehrane povećani unos biljnih proteina. Nutricionist savjetuje kako je, za početak, dovoljno jedan dan tjedno hraniti se na potpuno biljnoj osnovi pa je već i to pomak prema plant based prehrani, a jelovnik se može obogatiti istraživanjem novih jela i namirnica kao što su, primjerice, kvinoja ili heljda.

Kombiniranje Namirnica

Jednim od ključnih problema prehrane današnjeg doba nutricionist smatra višak industrijski visoko procesiranih namirnica uz istovremeni premaleni unos cjelovitih namirnica kao što su žitarice, orasi i razne sjemenke te deficit povrća i voća u svakodnevnim navikama. Imajući to na umu, već i praksa uvođenja pet ili više obroka povrća i voća dnevno znači velik pomak prema plant based prehrani. "Iako prelazak na plant based prehranu može biti izazov, savjetovanje s nutricionistom može vam pomoći da to učinite što lakše i bez štetnih posljedica po organizam u slučaju deficita esencijalnih tvari zbog neuravnotežene prehrane", savjetuje Branimir Dolibašić.

Navodi kako, kada je riječ o kombiniranju namirnica, poželjno je u prehranu uključiti što širi spektar različitih biljnih varijanti. Tako usvajamo raznolikost i osiguravamo da u prehranu uključimo širi izvor esencijalnih hranjivih tvari. Tako primjerice izvori proteina neživotinjskog porijekla mogu biti kombinacije mahunarki i žitarica jer spoj ove dvije biljne skupine može osigurati sve potrebne aminokiseline što svaka za sebe nije u stanju. "Takve proizvode već imamo na tržištu, a jedan od primjera je već spomenuti proteinski kruh. Ne treba zaboraviti niti proteinske krekere sa sjemenkama koji, osim toga, idu u kategoriju zdravih grickalica", napominje Branimir.

Podsjeća također kako preusmjeravanjem na veći udio biljnih namirnica u prehrani ujedno mijenjamo profil masti koje unosimo u organizam. Proizvode dobivene od životinja odlikuje veći udio zasićenih masti (s izuzetkom plave ribe) i manji udio nezasićenih masti. Uvođenjem u prehranu više orašastih plodova, sjemenki, maslina ili avokada prebacuje se težište na više nezasićenih masti u prehrani.

Nutricionist upozorava kako je kod prelaska na plant based pre-

Procjenjuje se da će se vrijednost globalnog plant based tržišta do 2027. više nego utrostručiti

Prelazak na plant based ishranu preporučuje se raditi postupno, a najjednostavnije je za početak povećati broj biljnih obroka hranu važno obratiti pozornost na to da se ne ode "predaleko" i prehranu ne shvati nonšalantno i neodgovorno zbog vlastitog zdravlja. Svakako je preporučljivo u prehranu uključiti veći broj biljnih namirnica, ali onaj tko se odluči za čistu vegansku varijantu mora biti siguran da će se osigurati od mogućeg deficita sljedećih nutrijenata: proteini, željezo, vitamin B12, kalcij i omega-3 iz morskih izvora. "Zdrava prehrana je ona koja osigurava sve nutritivne sastojke koji su našem zdravlju potrebni za ravnotežu, rast i razvoj ili obnovu organizma. Plant based odnosno fleksitarijanstvo ili vegetarijanstvo kao model može uz malo truda oko planiranja i izbora namirnica kvalitetno osigurati sve što nam treba", naglašava još jednom Branimir.

DODACI PREHRANI

Dodaje i podcrtava kako je temeljno pravilo obratiti pozornost na adekvatni unos odnosno dovoljne količine proteina, kao i na kombiniranje različitih skupina namirnica kao što su mahunarke sa žitaricama te orašastim plodovima i sjemenkama čime se dobiva pandan životinjskim izvorima proteina u slučajevima kada ih se smanji ili u nekim danima eliminira iz obroka. Također, pozornost treba obratiti na adekvatan unos željeza i vitamina B12 jer su jedini izvor potonjeg u prehrani meso, riba, jaja i mlijeko. U ovom slučaju alternativa je suplementacija dodacima prehrani budući da nijedna biljna namirnica u svoj građi prirodno ne sadrži vitamin B12. Za žene je, osim toga, ključno i osigurati dovoljan unos unosa kalcija i vitamina D jer u namirnicama biljnog porijekla nema dominantnih izvora kao što je to slučaj s mlijekom i mliječnim proizvodima, a sve kako bi se prevenirala osteoporoza. Nutricionist ne preporučuje izbacivanje ribe s jelovnika jer su one bogat i vrlo vrijedan izvor omega-3 esencijalnih masnih