KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA
2021. – 2025. S T R AT E Š K I PLAN
Knjižnice grada Zagreba Zagreb, 2021.
"Čitam, jer s knjigom mogu biti gdje poželim i u priči kojoj želim." I. B. G. (39 godina), korisnica
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 . – 2 0 2 5 .
SADRŽAJ S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 . – 2 0 2 5 .
4
IZAZOVI U 2020. GODINI
5
KAKO SMO ORGANIZIRANI
8
T R E N D O V I U N U TA R P O S T O J E Ć I H O K V I R A
10
K O N T I N U I R A N A I S T R A Ž I VA N J A
12
POLAZNA TO ČKA Z A DALJNJI RAZVOJ
13
VIZIJA I MISIJA KOJE NAS MOTIVIRAJU
16
VIZIJA
16
MISIJA
17 18
ANALIZE SWOT ANALIZ A
18
PEST ANALIZA
19
SMJERNICE I CILJEVI KOJI NAS VODE
20
F O R M AT N I J E B I TA N , B I T N O DA Č I TA M : č i t a n j e
22
UVIJEK I SVIMA OT VORENA: knjižnične usluge usklađene s očekivanjima zajednice
27
JOŠ JAČI, JOŠ B OLJI: kvalitetna infrastruktura
34 41
I... AKCIJA!
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 . – 2 0 2 5 .
4
KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 . – 2 0 2 5 .
Do kraja 2020. godine na snazi je bio Strateški plan 2014. – 2020. Novi plan pokriva naredno razdoblje od pet godina, zaključno s 2025. godinom kada se očekuje realizacija najvećeg prioriteta i jednog od važnijih strateških ciljeva – dovršetak izgradnje nove zgrade Gradske knjižnice. Taj bi trenutak značio nove okolnosti te donio niz promjena u poslovanju, stoga i izmijenjenu podlogu za strategiju razvoja ustanove nakon toga. U Strateškom planu Knjižnica grada Zagreba za razdoblje od 2021. – 2025. prikazana su dosadašnja ostvarenja zacrtana prethodnim strateškim planom, trenutačna pozicija ustanove i njezinog političkog, ekonomskog, tehnološkog i socijalnog okruženja, analizirane su prilike, prijetnje, slabosti i snage ustanove, predstavljene su nova vizija i misija ustanove, kao i smjernice za daljnji razvoj u obliku ciljeva. Strategiju će pratiti i akcijski plan kao temeljni dokument pri provedbi svih ciljeva zacrtanih ovim planom.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
IZAZOVI U 2020. GODINI
Posljednju, 2020. godinu obuhvaćenu prethodnom strategijom obilježile su nepredviđene i neplanirane okolnosti – epidemija bolesti COVID-19 te potresi u Zagrebu (22. ožujka i 29. prosinca). To je iziskivalo brze reakcije i odluke te prilagodbu poslovanja kriznim okolnostima, promjenu paradigme, neplanirane troškove, nove modele rada, razvoj potpuno novih aktivnosti s naglaskom na online i virtualne usluge te još veću dostupnost. Na određeno vrijeme knjižnice su se također zatvorile, što je dovelo do provedbe neplaniranih aktivnosti i promjena u prioritetima nepredviđenih strateškim planom. Upravljanje krizom zahtijevalo je trenutne odluke koje su se morale brzo prilagođavati izvanrednim okolnostima: utvrđivanje stanja nakon potresa, zbrinjavanje i obnova oštećenih prostora knjižnica, briga za oštećeni knjižnični fond i informatičku opremu, planiranje dodatnih i značajnih troškova u skladu s novim epidemiološkim mjerama, angažiranje djelatnika na ubrzanoj nabavi i obradi e-knjiga, osmišljavanje virtualnih programa, digitalizacija vrijedne knjižnične građe. Ubrzano se radilo na razvoju novih online usluga: izdavanju PIN-a za korištenje online usluga, upisu i obnovi članstva kako bi knjižnične usluge, unatoč novim okolnostima, mogle biti dostupne bez ograničenja, svima i uvijek. Organizacija rada – i knjižnica i bibliobusa – prilagođavala se sve do kraja 2020. godine prateći promjene epidemioloških mjera. Zagrebački bibliobusi prvi su put bili u pokretu i tijekom ljeta kako bi nadoknadili pauze diktirane epidemijom. Time je prekinuta privremena nedostupnost knjižnične građe u lokalnim jedinicama Zagrebačke županije i Zagrebu bez stalne knjižnične usluge. Unatoč manjim ukupnim prihodima i preusmjeravanju značajnog dijela vlastitog prihoda na osiguravanje epidemioloških mjera, koji se proteklih godina ulagao u razvoj djelatnosti, može se zaključiti da su sve poslovne odluke i realizirani ciljevi doprinijeli uspješnom prevladavanju krize i prilagodbi novim okolnostima, što pokazuju i statistički podaci.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
5
6
Broj zahtjeva za online upisom i obnovom u prvih mjesec dana usluge bio je jednak istim zahtjevima tijekom ostalih pet mjeseci. Udvostručena je posudba e-knjiga tijekom zatvorenosti knjižnica.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
7
"Čuvajte nam knjižnice
jer nemamo više javnih ustanova koje nisu konzumerskog tipa, a da oplemenjuju one koji se žele i trebaju oplemeniti." Istraživanje potreba korisnika KGZ-a (2019.)
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
8
KAKO SMO ORGANIZIRANI Knjižnice grada Zagreba javna su ustanova koju je osnovao Grad Zagreb. Ustanovom upravljaju ravnatelj i Upravno vijeće. Stručno vijeće djeluje kao savjetodavno tijelo ravnatelja, a čine ga voditelji knjižnica, voditelji službi, voditelj koordinirane nabave knjižnične građe i koordinator Informativnoposudbenog odjela Gradske knjižnice. Knjižnice grada Zagreba suvremeno su organizirana mreža narodnih knjižnica, obavljaju zadaću županijske matične službe knjižnice za narodne i školske knjižnice na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, najveća su ustanova među narodnim knjižnicama u Hrvatskoj, a ujedno i jedna od najvećih kulturnih ustanova u Gradu Zagrebu. Djeluju na 42 lokacije kojima pokrivaju područje Grada Zagreba te pod jednakim uvjetima omogućuju svim građanima slobodan pristup informacijama i knjižničnoj građi u svrhu društvenog, kulturnog, obrazovnog i demokratskog razvitka. Središnje knjižnice mreže Knjižnica grada Zagreba, Gradska knjižnica i Knjižnica Božidara Adžije, s Bibliobusnom službom i područnim knjižnicama s pripadajućim ograncima povezane su u jedinstvenu knjižničnu mrežu. Knjižnice grada Zagreba pružaju knjižnične usluge i stanovnicima Zaprešića u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića, svojoj ustrojstvenoj jedinici.
Ovaj je pravni odnos reguliran ugovorom između Knjižnica grada Zagreba i Grada Zaprešića. U sklopu ustanove uz knjižničnu se djelatnost uspješno obavlja i galerijska djelatnost u trima registriranim galerijama: Galeriji VN, Galeriji Prozori i Galeriji Oblok. Zahvaljujući Bibliobusnoj službi s dvama vozilima, u 2020. godini osigurana je knjižnična usluga na 24 stajališta za 4 grada i 9 općina unutar Zagrebačke županije te na 53 stajališta po gradskim četvrtima u dijelovima Grada Zagreba. Stajališta su uglavnom organizirana u blizini škola, vrtića, domova za starije, ali i u središtima gradskih četvrti bez knjižnice. Svako stajalište određeno se vrijeme prati, analizira i po potrebi, u dogovoru s Matičnom i razvojnom službom, donosi odluka o reorganizaciji. Kao doprinos razvoju multikulturnog društva, u sklopu Knjižnica grada Zagreba djeluju dvije središnje knjižnice manjina – Središnja knjižnica Albanaca pri Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića i Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca pri Gradskoj knjižnici. Knjižnice takvim suživotom nastoje poticati i promicati raznolikost, očuvati identitet i jednih i drugih, održati kulturnu i jezičnu raznolikost te razvijati dijalog.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
9
Knjižnice grada Zagreba članica su Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (engl. International Federation of Library Associations and Institutions – IFLA) i Europskog ureda za knjižnične, informacijske i dokumentacijske udruge (engl. European Bureau of Library, Information and Documentation Associations – EBLIDA). Stručne djelatnice ustanove članice su IFLA-inih stalnih odbora Sekcije knjižnica velikih gradova (engl. Metropolitan Libraries Section), Sekcije za narodne knjižnice (engl. Public Libraries Section) i Sekcije za obrazovanje i osposobljavanje (engl. Education and Training Section). Stručni djelatnici također su aktivni članovi nacionalne krovne udruge Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog čitateljskog društva. Hrvatski centar za dječju knjigu pri Knjižnicama grada Zagreba nacionalna je sekcija Međunarodnog vijeća za dječju knjigu (engl. International Board on Books for Young People – IBBY) koja sustavno promiče hrvatske dječje knjige, autore, ilustratore i prevoditelje u zemlji i svijetu.
Strateški ciljevi Knjižnica grada Zagreba usklađeni su s nizom zakonskih, strateških, stručnih i internih dokumenata, kao i s potrebama korisnika.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
10
T R E N D O V I U N U TA R P O S T O J E Ć I H O K V I R A
P R AV N I O K V I R I U pravnom smislu, brojne su promjene u okruženju nastupile upravo posljednjih godina. Promjene u poslovanju i potrebu za prilagodbom donijeli su izmijenjeni ili u potpunosti nanovo doneseni temeljni dokumenti: Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakon o ustanovama, Opća uredba o zaštiti podataka (Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća), Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, Zakon o pravu na pristup informacijama i niz drugih zakonskih akata koji izravno i neizravno utječu na poslovanje. Jedan dio podzakonskih akata iz područja knjižničarstva – Standardi za narodne knjižnice, Pravilnik o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe, Pravilnik o matičnoj djelatnosti – još čekaju javnu raspravu i stupanje na snagu. U izradi prijedloga navedenih dokumenata sudjelovali su i stručni djelatnici Knjižnica grada Zagreba. Konačne inačice tih dokumenata izravno će utjecati na (re)organizaciju poslovanja, daljnje planiranje, kao i na oblikovanje zadaća i funkcija narodnih, a posebno županijskih matičnih knjižnica nanovo, u koje se ubrajaju i Knjižnice grada Zagreba.
S T R AT E Š K I O K V I R I Unutarnje ustrojstvo i funkcioniranje usklađeno je s Pravilnikom o radu, Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta, Statutom Knjižnica grada Zagreba, Pravilima Knjižnica grada Zagreba te drugim internim aktima. Pomoć oko strateškog planiranja i svojevrsne smjernice osigurali su drugi strateški dokumenti s kojima se strateški plan Knjižnica grada Zagreba usklađuje. To su Strateški plan Ministarstva kulture 2020. – 2022., Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba 2015. – 2022., Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, Strategija zagovaranja Hrvatskog knjižničarskog društva 2015. – 2020., IFLA-ina Strategija 2019. – 2024., Europska agenda za kulturu 2018. – 2022. te UN-ova Agenda 2030.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
11
FINANCIJSKI OKVIRI Osnivač Knjižnica grada Zagreba najviše sudjeluje u financiranju redovne i programske djelatnosti Knjižnica. U 2020. godini 87 % prihoda Knjižnice grada Zagreba ostvarile su iz Proračuna Grada Zagreba i to za financiranje redovne djelatnosti (94 %), nabavu knjižnične građe (5 %) i programe javnih potreba u kulturi (1 %). Preostale izvore prihoda činila su sredstva Ministarstva kulture i medija (3 %), Grada Zaprešića (3 %) te prihodi za posebne namjene (7 %). Zagrebačka županija sudjelovala je financiranjem nabave knjižnične građe za zavičajnu zbirku Zaprešića. Djelomično, ali kontinuirano, financiranje osigurava i Ministarstvo kulture i medija sudjelovanjem u troškovima plaća dvaju djelatnika Matične i razvojne službe te voditelja knjižnica nacionalnih manjina. Isto tako sufinancira nabavu knjižnične građe, međunarodnu suradnju i dio programske djelatnosti. Bibliobusna služba Knjižnica grada Zagreba godinama je knjižničnu uslugu pružala u brojnim naseljima Zagrebačke županije bez financijske potpore Županije. Od 2020. godine dogovorena je kontinuirana suradnja i participacija Županije u financiranju rada Bibliobusne službe u vidu održavanja vozila i nabave knjižnične građe, u skladu s obvezom propisanom Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Knjižnice se financiraju i izvan proračunskih sredstava. U cilju cjeloživotnog učenja djelatnika te njihovog daljnjeg usavršavanja u radu, ustanova se dodatno angažirala. Prijavom projekta Upoznajemo druge Knjižnice grada Zagreba prijavile su se za mobilnost zaposlenika u okviru Ključne aktivnosti 1 (KA1) programa Erasmus+. U razdoblju od 15. 12. 2020. do 14. 12. 2021. godine četvero djelatnika Knjižnica grada Zagreba imat će priliku posjetiti dvije narodne knjižnice u nekim od europskih gradova kako bi stekli dodatna znanja, ali i dobili inspiraciju za programe posvećene multikulturnosti i migrantima. Za provedbu programske djelatnosti gotovo je uvijek dio sredstava osiguran i sponzorstvima (npr. za Nacionalni kviz za poticanje čitanja, priznanje Najčitatelj godine Knjižnica grada Zagreba i dr.). Prihodi za posebne namjene, kao oni ostvareni naplatom članarina i dugovanja, uvijek se dalje ulažu u razvoj knjižnične djelatnosti i usluga koje Knjižnice grada Zagreba nude korisnicima. Na tim temeljima razvijena je i posljednja nova usluga – platforma ZaKi Book za posudbu i čitanje e-knjige, a nabavljana je i e-knjiga.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
12
K O N T I N U I R A N A I S T R A Ž I VA N J A Istraživanje zadovoljstva korisnika jedna je od važnih smjernica koje određuju daljnje djelovanje i razvoj Knjižnica grada Zagreba. Posljednje istraživanje, provedeno 2019. godine, ukazalo je na to da građani najčešće dolaze u knjižnicu upravo zbog posudbe knjiga, i to u većini slučajeva nekoliko puta mjesečno ili jednom mjesečno. Slijedom toga, njihove su želje da se osigura veći broj primjeraka, osobito novih naslova, mogućnost odabira lokacije povrata posuđene građe te mogućnost upisa u knjižnicu internetom. S druge strane, kroz odgovore na pitanja o pomaku paradigme od tradicionalne knjižnice kao mjestu tišine prema trećem prostoru otvorenijem za korištenje prostora za vlastite interese, korisnici ističu da ne žele da se javni prostor knjižnice ustupa za privatna događanja, niti ga vide kao mjesto korištenja alata, šivaćih strojeva, glazbenih instrumenata i sl. Trend se u tom pogledu ne mijenja i, očekivano, Knjižnice grada Zagreba u prvom su redu, osim kao mjesto posudbe građe, prepoznate i kao mjesto ugodnog boravka i kompetentnog osoblja. Takav je stav istovjetan onom iz prethodnog istraživanja provedenog tijekom ljeta 2017. godine pod nazivom Nađite se i vi u SF knjižnici!, kojim su Knjižnice grada Zagreba propitkivale građane o tome što im je važno da nova zgrada Gradske knjižnice predstavlja i nudi. Analize ovih anketnih upitnika pokazale su kako interes javnosti za novu zgradu Gradske knjižnice postoji i raste što je projekt bliže realizaciji.
Istraživanje potreba korisnika, kao i njihovih želja te zadovoljstva radom Knjižnica grada Zagreba, najbolji su pokazatelj otvorenosti ustanove za suradnju korisnika i knjižničara te zajedničko stvaranje usluga i ozračja u zagrebačkim knjižnicama. Isto tako, istraživanja su neizostavna pomagala ustanovi u kreiranju daljnjih smjernica razvoja, zbog čega će se provoditi i u narednom strateškom razdoblju.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
POLAZNA TO ČKA Z A DALJNJI RAZVOJ Polazna točka za daljnji razvoj i novu strategiju mjesto je od kojeg se kreće nakon što se izostave već ostvareni ciljevi, ali i oni koji su u međuvremenu postali irelevantni zbog promijenjenih okolnosti. Isto tako to je trenutak za preslagivanje prioriteta i donošenje odluka o promjeni paradigme. Uz želju da se pozitivan trend ispunjenih očekivanja, želja i ciljeva nastavi i u narednom periodu, sažet je pregled dosadašnjih ostvarenja. K VA L I T E T N A B A Z A KNJIŽNIČNOG FONDA
U M R E Ž AVA N J E M D O PUBLIKE
• održavanje i obnavljanje fonda • redovito pročišćavanje fonda • kvalitetna i stručna nabavna
•
politika kreirana i uz pomoć članova • suvremena obrada i organizacija fonda (neovisno o njegovoj vrsti i formatu) kao osnovni korak k njegovoj dostupnosti korisnicima • analiza posudbe, praćenje trendova i planiranje
•
•
ONLINE SKOK
• poželjan i pouzdan partner
u projektima digitalizacije (Znameniti.hr) • partnerski razvoj aplikacije ZaKi Book i posudbe e-knjiga • proširenje online usluga: rezervacija i provjera statusa građe, upisi i obnova članstva, izdavanje PIN-a, mogućnost plaćanja svih vrsta dugovanja
• • • •
stvaranje zajedničke publike suradnjom s drugim kulturnim institucijama u Zagrebu (Muzej za umjetnost i obrt, Kazalište Kerempuh, Zagrebačko kazalište mladih, Zagrebački velesajam, Zaklada Čujem, vjerujem, vidim i dr.) porast broja programa usmjerenih prema ekologiji, multikulturnosti, društveno marginaliziranima i isključenima kreativno-edukativno poticanje umjetnosti kroz galerijsku djelatnost osiguran Wi-Fi u većini knjižnica multikulturnost, raznolikost, dijalog usluga e-Građani povećanje broja volontera
A M E R I Č K I K U TA K
• učvršćena suradnja • dostupnost digitalnih noviteta
(3D pisač i olovke, robotički setovi) • demokratizacija, multikulturnost
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
13
14
N A J M L A Đ I P O S TA J U NAJVJERNIJI
• besplatno članstvo za djecu do
O Č U VA N J E I D E N T I T E TA •
15. godine
• mrežna stranica namijenjena djeci i mladima • povećanje broja članova
•
VEĆA VIDLJIVOST
•
• pojačana medijska komunikacija • veća prisutnost na društvenim
njegovanje zavičajnosti kroz zaštitu i promociju zavičajne zbirke Zagrabiensia i zavičajne zbirke Zaprešića briga o rijetkoj i staroj knjižničnoj građi Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa Rara niz programa o lokalnoj, ali i hrvatskoj baštini (predavanja, radionice, tribine, digitalne zbirke)
mrežama (Facebook, Instagram)
• kreiranje videosadržaja i
objavljivanje na kanalu YouTubea
S T R U Č N I D J E L AT N I C I • •
•
•
jačanje ljudskih potencijala (edukacija pomoćnih knjižničara) stalne i povremene edukacije (Informativna srijeda, Informativni utorak, Interni četvrtak) te stalna podrška u nadležnosti pojedinih službi matičnih svim djelatnicima u mreži (administriranje društvenih mreža, anotiranje, korištenje mrežnog kataloga, oblikovanje bibliografskih zapisa itd.) podrška knjižnicama u okviru matične djelatnosti: stručni poslovi, uređenje, opremanje i izgradnja knjižnica aktivno sudjelovanje djelatnika u radu strukovnih udruga na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
15
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
16
VIZIJA I MISIJA KOJE NAS MOTIVIRAJU VIZIJA Prilagoditi se vremenu i ići ukorak s budućnosti! – jasna je vizija Knjižnica grada Zagreba u nastojanjima da se odgovori na sve izazove vremena u kojem njihovi članovi i korisnici žive i djeluju. Istodobno se nastoji učiniti ustanovu prepoznatljivom kao središnje mjesto znanja, pristupačnosti, informacije, obrazovanja i kulture u Gradu Zagrebu, njegovoj okolici, pa i šire.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
17
MISIJA Knjižnice grada Zagreba svojim posjetiteljima osiguravaju slobodan pristup sadržajima namijenjenima odraslima i djeci – od književnih, znanstvenih, općeobrazovnih do kulturno-umjetničkih, zabavnih i drugih sadržaja. Vode brigu o cjeloživotnom obrazovanju stanovnika metropole te o svim ranjivim skupinama stanovništva. Nastoje svojim prostorom građanima osigurati ugodno okruženje prikladno za provođenje slobodnog vremena u druženju i susretima uz niz kvalitetnih sadržaja, kreativnih i inspirativnih događanja. Ujedno omogućuju besplatno praćenje i sudjelovanje u virtualnim programima te nude digitalne sadržaje na daljinu. Knjižnice grada Zagreba ostvaruju suradnju s nizom institucija iz obrazovnog, kulturnog, civilnog i drugih sektora na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Djelatnici Knjižnica grada Zagreba posvećeni su misiji ustanove te dodatnim edukacijama i stručnim usavršavanjem njeguju organizacijsku kulturu, nastoje unaprijediti i nadograditi usluge koje se nude, a svojom ljubaznošću i otvorenošću knjižnicu učiniti ugodnim mjestom koji je svima otvoren. Poseban trud ulaže se u promotivne aktivnosti kako bi Knjižnice grada Zagreba bile dodatno prepoznate i vidljive u svom okruženju.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
18
ANALIZE
SWOT ANALIZA SNAGE
PRILIKE
• • • • • •
• alternativni izvori financiranja • mobilnost osoblja • širenje kruga korisnika, osobito
pouzdanost moderna tehnologija razgranata mreža knjižnica raznovrsnost usluga stručno i profesionalno osoblje poticanje multikulturnosti i društvene uključivosti
• • • •
zbog povećanog broja online usluga nova zgrada Gradske knjižnice pozicioniranje na turističkoj karti Grada smanjenje digitalne isključenosti jačanje digitalnih usluga
SLABOSTI
PRIJETNJE
• nedostatak prostora • neadekvatnost prostora • nedovoljno financiranje nabave
• izvanredne okolnosti (epidemija,
građe
• nedovoljno opremanje knjižnica • administracija • nedovoljna prepoznatost knjižničnih usluga
elementarne i prirodne nepogode)
• loše ekonomske prilike • ograničena nakladnička produkcija
• političke i društvene promjene • smanjenje broja korisnika
• interna komunikacija • nedovoljno moderne informatičke infrastrukture za korisnike i zaposlenike
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
19 PEST ANALIZA POLITIČKO OKRUŽENJE
EKONOMSKO OKRUŽENJE
• lokalni izbori • politika zapošljavanja • Zakon o autorskom pravu i
• financijska kriza uslijed
• odnosi s donatorima i sponzorima
epidemije i elementarnih nepogoda • smanjenje sredstava za knjižničnu djelatnost (osnivač, Ministarstvo kulture i medija) • otkup knjižnične građe • odnosi s nakladnicima (nabava e-knjiga)
SOCIJALNO OKRUŽENJE
TEHNOLOŠKO OKRUŽENJE
• praćenje zahtjeva korisnika • pokrivanje potreba širokog
• sve veći tehnološki razvoj, sve
srodnim pravima
• financijsko poslovanje u sustavu riznice
• kulturna politika ministarstava i lokalne samouprave
spektra populacije s obzirom na matičnost ustanove • uključivost • multikulturnost
• • • • •
manje sredstava za praćenje tog razvoja mogućnost veće automatizacije poslova knjižnični informacijski sustav ZaKi portal Digitalne zbirke online usluge Wi-Fi za korisnike
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
20
SMJERNICE I CILJEVI KOJI NAS VODE
1. F O R M A T N I J E B I T A N , B I T N O D A Č I T A M ČITANJE POTICANJE ČITANJA I PISMENOSTI 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6.
Knjižnični fond i usluge po mjeri svih Nabava komercijalnih baza podataka Razvoj navika čitanja od najranije dobi Osiguravanje pristupa građi osobama s invaliditetom i osobama s posebnim potrebama Podrška u opismenjivanju građana Povezivanje publike
STVARANJE U DIJALOGU S KORISNICIMA 1.7. 1.8. 1.9.
Razvijanje usluga za mlade s mladima (15+) Novi modeli pristupa informacijama i građi na daljinu Knjižnica kao "gadget garaža"
2. UVIJEK I SVIMA OT VORENA KNJIŽNIČNE USLUGE USKLAĐENE S OČEKIVANJIMA ZAJEDNICE DOSTUPNA KNJIŽNIČNA GRAĐA 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8.
Pravodobna nabava i obrada knjižnične građe Povećanje korištenja knjižničnog fonda Online pretplata, literatura na stranom jeziku i baze podataka Knjižnična građa u slobodnom pristupu Vlastito nakladništvo Oblikovanje i održavanje kulturnog identiteta Grada Nabava novog bibliobusa i razvoj mreže stajališta Daljnji razvoj mreže knjižnica
BEZ KORISNIKA NEMA KNJIŽNICA 2.9.
Zadržavanje postojećih članova i daljnje poticanje građana na korištenje knjižnica
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
2.10. 2.11.
21
Proširenje usluga namijenjenih korisnicima isključivo online usluga Istraživanje potreba i želja (ne)korisnika
PODRŠKA, OSNAŽIVANJE, TOLERANCIJA 2.12. 2.13. 2.14. 2.15. 2.16.
Treći prostor građana Zagreb – grad multikulturnosti Osnaživanje marginaliziranih skupina Razvoj poticajnog kulturnog okruženja Razvoj demokratskog društva i e-društva
3. JOŠ JAČI, JOŠ BOLJI KVALITETNA INFRASTRUKTURA DIGITALNA KNJIŽNICA KAO NOVA STVARNOST I SADAŠNJOST 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5.
Ulaganje u informacijski i tehnološki razvoj Nadogradnja mrežnog kataloga i usluga članskog računa Uvođenje intraneta Razvoj knjižničnog informacijskog sustava ZaKi i razvoj informacijskog sustava ustanove Posebna briga o digitalizaciji građe
DNEVNI BORAVAK GRADA ČINE LJUDI I PROSTOR 3.6. 3.7. 3.8.
Osnaživanje ljudskih potencijala i mobilnost Partnerstvo s drugima Nova zgrada Gradske knjižnice
VEĆA VIDLJIVOST 3.9. Jačanje promotivnih aktivnosti 3.9.1. Medijska promocija 3.9.2. Promocija na društvenim mrežama 3.9.3. Sponzorstva i donacije
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
22
1 . F O R M AT N I J E B I TA N , B I T N O DA Č I TA M
Istraživanje Noći knjige o navikama čitanja potvrđuje da se pročitane knjige najviše posuđuju u knjižnicama (44 %).
Čitanje
Poticanje čitanja i svih vrsta pismenosti, pružanje potpore učenju i obrazovanju te stvaranje kreativnih i inspirativnih okruženja zacrtano je u temeljnim načelima poslovanja svih knjižnica, a osobito narodnih. Knjižnice grada Zagreba, osim što nude gotovo cijelu hrvatsku izdavačku produkciju i jedan niz stranih izdanja na raznim medijima, idu ukorak s vremenom i razvijaju čitav niz programa s ciljem poticanja čitanja, popularizacije knjige, autora, prevoditelja, ilustratora, izdavača i drugih dionika povezanih s knjigom. Usmjerenim i promišljenim edukacijama stručnih djelatnika te suradnjom s vanjskim partnerima, knjižnice razvijaju korisne programe unaprjeđenja
informacijske, informatičke, digitalne, financijske, medijske i drugih vrsta pismenosti. Ove vrste programa doživjele su osobito velik odaziv, posebno djece i mladih, ali također starijih generacija te društveno isključenih. Čitateljski klubovi kao mjesta promicanja čitanja, iako kao tradicionalan oblik okupljanja ljubitelja lijepe književnosti uživo, posljednjih su godina u Knjižnicama grada Zagreba doživjeli i svoje virtualne oblike te jednako uspješno privukli i okupili ljubitelje knjiga i knjižnica na alternativan način. Proširenjem suradnje s drugim ustanovama i udrugama proširila bi se publika te povećali doseg i vidljivost u javnosti.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
P O T I C A N J E Č I TA N J A I P I S M E N O S T I
1.1. Knjižnični fond i usluge po mjeri svih Nabavom raznovrsne građe u dovoljnom broju primjeraka i na vrijeme zadovoljit će se temeljni zahtjev korisnika. Omogućavanjem online produženja i rezervacije građe ista će se učiniti dostupnijom, a mogućnošću odabira lokacije povrata građe u potpunosti bi trebali biti zadovoljeni svi najčešći zahtjevi prikupljeni istraživanjem potreba korisnika. Njegujući tradicionalno, knjižnice bi se usporedo oblikovale i kao mjesta premošćivanja digitalnog jaza, s posebnim naglaskom na programe digitalne i medijske pismenosti od predškolske dobi nadalje. 1.2. Nabava komercijalnih baza podataka Stvaranje hibridnih knjižnica već je odavno paradigma koja se nametnula u razvoju narodnog knjižničarstva. Razvoj digitalnih usluga omogućuje širenje dostupnosti sadržaja i informacija korisnicima knjižničnih usluga u knjižnicama i na daljinu. Pristup različitim komercijalnim bazama koje bi poslužile u pružanju knjižničnih usluga, poput znanstvene baze stručnih radova (EBSCO), glazbene online zbirke (Naxos) ili filmske platforme (Kanopy), omogućilo bi se dosadašnjim članovima proširenje dostupnih sadržaja, ali također
privukla nova kategorija članova, tzv. online članova koji koriste samo knjižnične usluge na daljinu. 1.3. Razvoj navika čitanja od najranije dobi Usluga besplatnog upisa djece i mladih do 15. godine života uz podršku osnivača pokrenuta je još 2016. godine. Ovaj bi se cilj nadogradio, odnosno proširila bi se usluga besplatnog upisa djece i mladih do 18. godine života, što je u skladu i s Nacionalnom strategijom poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Istodobno, raznovrsnim programima poticali bi se roditelji na korištenje knjižnica u najranijoj dobi djece, kako bi ga i jedni i drugi osvijestili kao svoj treći prostor. Knjižnice bi tako bile prepoznate kao podrška roditeljima u razvijanju čitateljskih navika djece najmlađe dobi koja ne mogu samostalno doći u knjižnicu. 1.4. Osiguravanje pristupa građi osobama s invaliditetom i osobama s posebnim potrebama U samoj misiji Knjižnica grada Zagreba utkana je posebna briga o svim ranjivim skupinama kako bi se osigurale usluge za osobe s invaliditetom, osobe s posebnim potrebama te djecu s teškoćama u razvoju. Riječ je o višegodišnjim programima, kao što je program Knjižnica širom otvorenih vrata ili provedba aktivnosti u okviru
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
23
24
nacionalne kampanje I ja želim čitati!, od kojih su mnogi dobili priznanja lokalne i šire zajednice. Knjižnice grada Zagreba ujedno blisko surađuju s više stotina različitih udruga koje se bave promicanjem prava i zaštite osoba s invaliditetom te na taj način potpomažu i podržavaju društveno odgovorno ponašanje i poslovanje. Njeguju se posebne zbirke, ali nabavljaju također računala i oprema prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Doprinos se nedvojbeno daje i izradom taktilnih slikovnica za slijepe i slabovidne. Osim zapošljavanja osoba s invaliditetom, u volonterski rad u više knjižnica uključene su osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama u vidu uključivanja u društvo. U narednom strateškom razdoblju nastavit će se podržavati dosad razvijene usluge te će se težiti "univerzalnom dizajnu" i pristupačnosti (arhitektonskoj, komunikacijskoj i socijalnoj) kao najvažnijim paradigmama.
građanin mora imati osnovno znanje i vještine za primjenu i razumijevanje širokog spektra usluga koje sustav nudi. Educirani knjižničari i knjižnice kao mjesto pristupa idealna su i svima dostupna platforma za takvu edukaciju. 1.6. Povezivanje publike Proširenje suradnje s drugim kulturnim ustanovama i udrugama povezujući fond knjižnica s aktualnim kazališnim predstavama, građom, književnim i drugim nagradama, manifestacijama, izložbama i sl., povećao bi se doseg knjižnica do još šire publike te povećala vidljivost knjižnice u javnosti – kako knjižnice same, tako i kulture kao cjeline.
1.5. Podrška u opismenjivanju građana Cilj je nastaviti pratiti formalno i neformalno obrazovanje i nadopunjavati ga u knjižnicama ponudom kvalitetnih programa unaprjeđenja informacijske, informatičke, digitalne, financijske, medijske i drugih vrsta pismenosti. Takav primjer je i usluga Postanite e-Građani uz pomoć knjižnice u Knjižnicama grada Zagreba. Naime, kontinuiranim razvojem usluga sustava e-Građani, hrvatski
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
S T VA R A N J E U D I J A L O G U S K O R I S N I C I M A
1.7. Razvijanje usluga za mlade s mladima (15+) Novim tehnologijama, koje preferiraju osobito mlađi članovi, nastojat će se privući upravo taj dio populacije u prostore knjižnica. Radionice novih tehnologija – kodiranje, robotika, 3D ispis, 3D olovke, virtualna i proširena stvarnost te maker space prostori na dječjim odjelima na tragu projekta Public Libraries 2030 – namjeravaju se ponuditi svim uzrastima djece i mladih. Ovo podrazumijeva također organizaciju edukacije djelatnika za rad s novim tehnologijama u suradnji s partnerima i korisnicima te prijenos znanja na zainteresirane korisnike. S ciljem jačanja medijske pismenosti mladih radit će se na tehnološkom i digitalnom usklađivanju višegodišnjih projekata Knjižnica grada Zagreba s potrebama korisnika, poput Nacionalnog kviza za poticanje čitanja koji je poprimio online oblik i tako postao atraktivniji većem broju sudionika. Posebna pažnja posvetit će se razvijanju usluga za mlade (15+) i to uključivanjem njih samih u osmišljavanje i stvaranje sadržaja koji su im zanimljivi. Radi animiranja ove skupine članova osmišljavat će se i opremati posebni prostori prilagođeni njihovim željama, izdvajati dijelovi fondova
kako bi ih se dodatno privuklo i potaknulo na čitanje i korištenje knjižničnih usluga. 1.8. Novi modeli pristupa informacijama i građi na daljinu S obzirom na to da se u Hrvatskoj, prema najavama izdavača filmova na fizičkim nosačima, u skoroj budućnosti prestaje s izdavanjem novih naslova, planira se iskorak u novom smjeru. Ovisno o ponudi i uvjetima, umjesto nabave videomedija raspoložive su sljedeće mogućnosti: uvođenje usluge video-on-demand, odnosno streaming filmskih naslova po uzoru na druge svjetske knjižnice ili digitalizacija postojećeg filmskog fonda i omogućavanje pristupa korisnicima, uz preduvjet da se prihvati novi Prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji bi to dopustio. 1.9. Knjižnica kao "gadget garaža" Jedan ogranak knjižnice oblikovao bi se kao "gadget garaža". Uz klasične usluge posudbe multimedijalne građe, nove modele pristupa multimedijalnim sadržajima na daljinu, čitanja dnevnog tiska i druge periodike, naglasak bi bio na dostupnosti i raspoloživosti najnovije
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
25
26
informacijske i komunikacijske tehnologije, multimedijalnoj opremi, upoznavanju i korištenju digitalnih medija, kao i kreativnom upravljanju dizajnom i komunikacijama (grafički dizajn, fotografija, video, glazba, 2D/3D dizajn, STEAM i sl.).
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
2. UVIJEK I SVIMA OT VORENA
Knjižnične usluge usklađene s očekivanjima zajednice
Istraživanjima provedenim 2017. i 2019. godine o očekivanjima, zadovoljstvu i potrebama korisnika Knjižnica grada Zagreba, ali i građana koji su ili samo posjetitelji programa organiziranih u Knjižnicama grada Zagreba ili uopće ne dolaze u Knjižnice grada Zagreba, uočen je isti trend – potreba za njegovanjem tradicionalnih usluga knjižnica i važnost raspoloživosti knjižničnog fonda. Stoga je kvalitetna nabavna politika, pravodobno praćenje izdavačke produkcije, zagovaranje povećanja financijskih sredstava i raspoloživost knjižničnog fonda
korisnicima te daljnji razvoj i nadogradnja usluga vezanih za upravljanje fondom i članstvom (rezervacije, produženja, online upisi, online obnove, posudbe e-knjiga itd.) na vrhu popisa prioriteta u narednom strateškom razdoblju. Razvoj usluga dostupnih na daljinu te mogućnost posudbe dijela fonda na daljinu, mogao bi za postojeće usluge poprimiti i šire razmjere od granica Republike Hrvatske uz osiguranu stabilnu financijsku podršku. Isto tako, zamijećeni su i posjećeni programi u prostorima knjižnica koji osnažuju zajednicu, potiču
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
27
28
multikulturnost, društvenu uključivost, istraživanje i razmjenu znanja. Interes za istima potvrđuju i statistički podaci temeljeni na praćenju posjeta i upita korisnika. Sve navedeno upotpunjuje definiciju knjižnice kao trećeg prostora. Daljnji rad na tom segmentu poslovanja, uz osvježenja u realizaciji i nove suradnje, važan je cilj i u narednom strateškom razdoblju.
Čak 86 % ispitanika u knjižnicu najčešće dolazi zbog posudbe knjiga, i to jednom do nekoliko puta mjesečno. Žele veći broj naslova, ali i mogućnost odabira lokacije povrata posuđene građe te mogućnost online upisa u knjižnicu.
D OSTUPNA KNJIŽNIČNA GRAĐA 2.1. Pravodobna nabava i obrada knjižnične građe Nabava knjižnične građe ovisi o izdavačkoj produkciji te dinamici priljeva financijskih sredstava. Neadekvatan i neusklađen ritam jednog i/ili drugog rezultira zakašnjelom nabavom i obradom knjižnične građe, a posljedično i raspoloživosti građe korisnicima. Knjižnični informacijski sustav ZaKi ima bogatu bazu bibliografskih i normativnih zapisa stvorenih prema pravilima struke i raspoloživih svim korisnicima sustava. Stoga, obradom knjižnične građe u jednoj od knjižnica, preostale knjižnice u sustavu mogu povući zapise na svoje lokacije. Najveći broj djelatnika koji radi na poslovima obrade i unosa podataka u bazu upravo su djelatnici Knjižnica grada Zagreba. Na njihovoj edukaciji i jačanju radit će se i dalje.
U razdoblju 2014. – 2020. nabava i posudba knjižnične građe u približno su istim brojčanim okvirima, s tim da je izdavačka produkcija manja, a sredstva su također smanjena. Unatoč tome, broj članova u istom je vremenskom razdoblju porastao 3 %. Povećanju broja članova doprinijela je bogata programska aktivnost koja je privukla brojne posjetitelje u knjižnice, od kojih je jedan dio njih postao članom Knjižnica grada Zagreba. 2.2. Povećanje korištenja knjižničnog fonda Analiza dinamike posudbe knjižnične građe omogućena knjižničnim informacijskim sustavom ZaKi pomoć je u donošenju odluka prilikom pročišćavanja knjižničnog fonda.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
Neprekidan rad na izlučivanju doprinijet će većem obrtaju fonda, a obrada manjeg broja još neobrađenih primjeraka knjižnične građe, uglavnom zaštićene zbirke i starije građe u Gradskoj knjižnici i Knjižnici Božidara Adžije u kojima je u tijeku kontinuirana revizija, povećat će vidljivost cjelokupnog fonda u mrežnom katalogu. Uspostavom centralizirane nabave i obrade ubrzao bi se proces dolaska knjižnične građe na police, odnosno do korisnika, na svim lokacijama. 2.3. Online pretplata, literatura na stranom jeziku i baze podataka Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju očekuju od knjižnice da u ponudi ima što više literature na stranim jezicima, da nudi baze podataka i da je taj prostor osmišljen tako da se s pravom naziva trećim prostorom. Zapravo, žele prostor kakav pružaju i najbolje knjižnice svjetskih metropola. Stoga je ovaj cilj upravo u skladu s njihovim potrebama. Konzorcijalno osiguravanje pristupa bazama podataka narodnim knjižnicama, uz podršku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja, najizgledniji je put do realizacije ovog cilja. 2.4. Knjižnična građa u slobodnom pristupu
U zajedničkoj normativnoj bazi nalazi se 335.614 autorskih i 79.785 predmetnih odrednica. U zajedničkoj bibliografskoj bazi ukupno je 1.215.905 bibliografskih zapisa (udio Knjižnica grada Zagreba: 26 %). Ukupno je u bazi 7.433.260 jedinica građe (od toga, Knjižnice grada Zagreba imaju 2.250.784, 30 %). Svi zapisi dostupni su svim knjižnicama unutar knjižničnog informacijskog sustava ZaKi. Stoga ne čudi da se isto kao imperativ postavlja i u zagrebačkim knjižnicama. Ovaj je cilj također u skladu sa željama korisnika. Naime, ispitanici su u sklopu istraživanja izrazili očekivanja od knjižnice da ponudi kvalitetnu knjižničnu uslugu te da, i kao multimedijalan centar, sva građa bude u slobodnom pristupu.
Osim što tako nalažu smjernice, standardi i pravni propisi, praksa je to i svjetskih knjižnica koje svu građu nude u slobodnom pristupu.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
29
30
2.5. Vlastito nakladništvo Uz povremena tematska i redovita izdanja serijskih publikacija, ustanova sustavno izdaje razne publikacije. Radi osiguravanja pristupa građi korisnicima ustanove, ali i cjelokupnoj javnosti (i to na svjetskoj razini jer je građa u Europeani), a s druge strane u svrhu zaštite izvornika vrijedne građe te povijesti knjižnične djelatnosti i grada Zagreba i Zaprešića, izdaje i e-izdanja. Vlastitim nakladama ujedno se nastoji poticati razvoj struke. 2.6. Oblikovanje i održavanje kulturnog identiteta Grada Dok se u skladu s poslanjem narodnih knjižnica knjižnični fond nužno mijenja kroz godine, vrijedne zbirke s građom baštinjenom da bude sačuvana za buduće generacije ostaju konstanta. Zagrabiensia, kao zavičajna zbirka, ima poseban kulturno-povijesni značaj i vrijedan je, a ponekad i jedini, izvor za istraživanje razvoja grada Zagreba i prepoznavanje njegova identiteta. Zaštita vrijedne građe zavičajne zbirke, zbirke rijetkih knjiga i rukopisa, vrijedne građe Glazbenog odjela Gradske knjižnice, periodike Gradske knjižnice i Knjižnice Božidara Adžije te Hrvatskog centra za dječju knjigu, od interesa je na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Sustavno planirana i pravodobna digitalizacija vrijedne, originalne i rijetke građe pomoći će da se građa zaštiti te da se, uz očuvanje izvornika, ova građa učini digitalno dostupnom i izvan zidova knjižnice te granica Lijepe Naše.
2.7. Nabava novog bibliobusa i razvoj mreže stajališta Cilj je osigurati dostupnost knjižnične usluge u zagrebačkim kvartovima bez knjižnice te općinama Zagrebačke županije na području matičnosti. Zbog amortiziranosti bibliobusnog vozila, nužna je zamjena istog novim vozilom, za što je plan aplicirati na europske fondove kako bi se cilj realizirao. 2.8. Daljnji razvoj mreže knjižnica Analizom broja stanovnika, demografskih pokazatelja i širenja zagrebačkih četvrti nužno je planirati nove adekvatne prostore knjižnica, uvažavajući udaljenost među njima. Knjižnice tako postaju kulturna i društvena mikrosredišta nudeći stanovnicima mnoštvo dodatnih, javno dostupnih sadržaja. Usto, treba voditi brigu o novim trendovima i mogućnostima u vidu specijalizacije narodnih knjižnica unutar mreže knjižnica (multimedijalna knjižnica, glazbena knjižnica, manjinska knjižnica i sl.).
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
BEZ KORISNIKA NEMA KNJIŽNICA
2.9. Zadržavanje postojećih članova i daljnje poticanje građana na korištenje knjižnica Posljednjih godina bilježi se značajan porast u broju članova Knjižnica grada Zagreba, što se može pripisati novim uslugama i praćenju potreba i želja građana kontinuiranim istraživanjem. Taj se trend nastavlja i namjerava zadržati unaprjeđivanjem usluga u skladu s rezultatima istraživanja i iskazanom željom korisnika za mogućnošću odabira lokacije povrata posuđene knjižnične građe. Također, posudba e-knjiga, koja je trenutno dostupna samo odraslim članovima, planira se u narednom strateškom razdoblju proširiti na nabavu i posudbu knjiga za djecu. 2.10. Proširenje usluga namijenjenih korisnicima isključivo online usluga Razvoj usluga dostupnih na daljinu mogao bi, uz osiguravanje stabilne financijske podrške osnivača, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva kulture i medija i drugih, namjenski za širu dostupnost usluga posudbe e-knjiga, pristupa bazama podatka, online upisa i ostalog, poprimiti šire razmjere od granica Republike Hrvatske.
2.11. Istraživanje potreba i želja (ne)korisnika Redovitim istraživanjem i dalje će se ispitivati potrebe korisnika knjižnica kako bi se odgovorno i savjesno unaprjeđivale postojeće usluge te razvijale nove. Korisnicima će se također nuditi i prijedlozi temeljeni na uspješnoj praksi svjetskih knjižnica u svrhu ispitivanja kretanja trendova i prihvaćanja modernijeg poimanja prostora knjižnica i usluga u vlastitom okruženju. Rezultati istraživanja koristit će se kao temelj i vrijedan argument pred osnivačem i javnošću za daljnji smjer razvoja knjižnica.
"Ne živim u Zagrebu, ali redovito dolazim posuđivati ovdje knjige – zbog ljudi i ugođaja."
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
Istraživanje potreba korisnika KGZ-a (2019.)
– 2025.
31
32
P O D R Š K A , O S N A Ž I VA N J E , T O L E R A N C I J A
2.12. Treći prostor građana Osiguravanje raznovrsne građe, kao i lepeze raznovrsnih programa u svrhu učenja, zabave, rekreacije (u prostoru, izvan prostora, virtualno), jedna je od mnogih zadaća zagrebačkih knjižnica. Iako brojni kvartovi imaju knjižnicu u svom središtu, nemaju svi adekvatan prostor koji može ispuniti sva očekivanja i potrebe te podržati održavanje programa. Nadomjestak tih nedostataka očekuje se izgradnjom nove zgrade Gradske knjižnice koja bi postala središnjom knjižnicom sustava po uzoru na knjižnice svjetskih metropola te ugodan spoj baštinskog, multimedijalnog, kulturnog, obrazovnog, umjetničkog i rekreativnog. 2.13. Zagreb – grad multikulturnosti Bogatija ponuda programa mobilnosti osoblja i razmjene znanja i iskustava s drugim europskim knjižnicama koristit će se u svrhu edukacije knjižničnog osoblja. Implementacija stečenih znanja donijet će osvježenje multikulturnih programa i programa uključivosti u Knjižnicama grada Zagreba. Uz već postojeće programe za osobe s invaliditetom, s posebnim potrebama, starije životne dobi, djecu i ostale, Knjižnice grada Zagreba spremne su pojačati usmjerenost na programe namijenjene migrantima.
Programima i suradnjom s veleposlanstvima, udrugama, drugim knjižnicama, ciljanim edukacijama te njegovanjem postojećih zbirki knjižnica nacionalnih manjina, Knjižnice grada Zagreba doprinijet će prepoznavanju Zagreba kao grada multikulturnosti i multietničnosti. 2.14. Osnaživanje marginaliziranih skupina Zagreb kao metropola, dom je i marginaliziranih i društveno osjetljivih skupina. Knjižnice grada Zagreba kvalitetna su podrška Gradu na tom području zahvaljujući iskustvu sudjelovanja u izradi međunarodnih smjernica za knjižnične usluge namijenjene upravo tim skupinama građana, ali i bogatom dosadašnjem iskustvu provedbe programa namijenjenih djeci s teškoćama u razvoju, mladim i odraslim osobama s invaliditetom, osobama treće životne dobi te beskućnicima. Daljnji razvoj usluga i programa proizašao bi kroz intenziviranje suradnje s udrugama i institucijama koje provode programe i pružaju podršku navedenim skupinama građana. Programi društvene uključivosti provodili bi se u svrhu daljnjeg osnaživanja ove skupine građana i razvoja njihove kreativnosti, znanja, vještina, komunikacije i društvene mreže.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
2.15. Razvoj poticajnog kulturnog okruženja Svaka nova usluga i program odraz su promjena u društvu i lokalnoj zajednici, novih trendova u knjižničarstvu, kao i odgovor na potrebe korisnika. Suradnja s drugim kulturnim ustanovama u Gradu Zagrebu doprinosi stvaranju zajedničke publike, što je poticajno za sve djelatnike kulturnih ustanova, umjetnike, udruge i građane koji vole kulturu i mogućnost izbora. Uspješne modele programa, usluga i suradnji cilj je prenijeti i na ostale knjižnice s područja matičnosti. Knjižnice grada Zagreba kao razvijena i razgranata mreža u gradu kvalitetna su infrastruktura za daljnju nadogradnju kulturnog i umjetničkog života zajednice, osobito radom svojih galerija. Zahvaljujući opremljenom prostoru i kompetentnosti stručnih djelatnika može se osigurati potrebna logistika za daljnju kvalitetnu nadogradnju. Ispitanici u istraživanju posebne su pohvale uputili upravo osoblju knjižnice, ističući njihovo znanje, stručnost i ljubaznost.
informacijskom društvu punom izazova. Pravodobnim odgovorom na promjene u okruženju, knjižnice građanima nastoje osigurati podršku u stjecanju novih znanja, vještina i kompetencija, poticati inovacije te povećati konkurentnost i produktivnost cjelokupne zajednice. Dostupnost takvih sadržaja osigurat će se u knjižnicama i na daljinu, a sadržaj će uz knjižničare osmišljavati i sami građani.
2.16. Razvoj demokratskog društva i e-društva Zagreb je grad znanja, tolerancije i pristupačnosti, a Knjižnice grada Zagreba ustanova su koja prati razvoj informacijske tehnologije, korisničkih navika, novih medija te knjižničnom građom, uslugama i programima jačaju kompetencije građana za sudjelovanje u
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
33
34
3. JOŠ JAČI, JOŠ B OLJI
Kvalitetna infrastruktura
Knjižnice grada Zagreba od objedinjavanja u jedinstvenu mrežu 2007. godine kontinuirano rade na unaprjeđenju poslovanja informatizacijom i automatizacijom poslovanja, kao i na jačanju informatičke infrastrukture. Od 2014. godine, kada je sastavljan prethodni strateški plan, tehnološki razvoj doživio je znatne i značajne skokove, a digitalni uređaji i inovativna rješenja postali su sastavni dio svakodnevice. S tim razvojem i knjižnice su išle ukorak, nastojeći prevladati tehnološki jaz i nejednakosti koje se pritom javljaju. Knjižnice grada Zagreba osigurale su Wi-Fi mrežu na gotovo svim lokacijama, omogućile svojim članovima korištenje 3D pisača i olovaka, radionice virtualne
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
robotike u području STEAM-a, održavale radionice informatičke i informacijske pismenosti za stariju i društveno isključenu populaciju. Neizostavan je daljnji razvoj knjižničnog informacijskog sustava ZaKi kojim Knjižnice grada Zagreba potiču ne samo razvoj svog poslovanja, već omogućuju izgradnju sustava za knjižnice na području cijele Hrvatske. U 2019. godini sustav ZaKi koristile su 324 knjižnice – narodne, školske, visokoškolske, specijalne. Iz tog su razloga, kao i korisničkih potreba, Knjižnice grada Zagreba razvile prvu hrvatsku knjižničnu aplikaciju ZaKi Book koja je omogućila posudbu e-knjiga članovima ustanove i svim ostalim knjižnicama koje u poslovanju koriste sustav ZaKi.
– 2025.
35
"Za nove kompjutore, odvojiti hitro sredstva" "Izbor e-knjiga može biti bogatiji." "Bilo bi ok da se može online produžiti članstvo kad se već online mogu čitati knjige." Istraživanje potreba korisnika KGZ-a (2019.)
D I G I T A L N A K N J I Ž N I C A K A O N O VA S T VA R N O S T I S A D A Š N J O S T
3.1. Ulaganje u informacijski i tehnološki razvoj Već je u prethodnom strateškom planu naznačena važnost razvoja digitalne knjižnice. Nakon razvoja aplikacije ZaKi Book, planira se razvoj aplikacije za korištenje svih online usluga – upis i produljenje članstva, rezervaciju i provjeru statusa građe te promjenu PIN-a preko članskog računa. Ovom se cilju svakako pribraja i implementacija novih te održavanje postojećih baza podataka i mrežnih
usluga. Time bi se omogućilo i uvođenje posebne kategorije članstva za članove koji bi koristili samo digitalne usluge Knjižnica grada Zagreba. 3.2. Nadogradnja mrežnog kataloga i usluga članskog računa U narednom razdoblju nastojat će se povezati sadržaji mrežne stranice Knjižnica grada Zagreba (www.kgz.hr) i mrežnog kataloga (katalog.kgz.hr).
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
36
To bi omogućilo povezivanje svih informacija i usluga u članskom računu. Ova nadogradnja trebala bi se očitovati u većoj mogućnosti osobne prilagodbe, poput osiguravanja željenih obavijesti o događanjima i poslovanju. Nastavit će se rad na razvoju mrežnog kataloga, njegovoj interoperabilnosti, usklađenosti sa standardima, kao i na suradnji u mrežnom okruženju korištenjem otvorenih podataka. 3.3. Uvođenje intraneta Kako bi se unaprijedilo digitalno poslovanje, važno je pokrenuti intranet koji će višestruko doprinijeti učinkovitom poslovanju. Intranet bi omogućio brzo prenošenje informacija djelatnicima na svim lokacijama, od ukupno njih četrdeset i dvije, učinio bi dostupnim sve dokumente važne za djelotvorno i ujednačeno poslovanje, ali i olakšao komunikaciju s korisnicima. 3.4. Razvoj knjižničnog informacijskog sustava ZaKi i razvoj informacijskog sustava ustanove S unaprjeđenjem poslovanja i nizom zakonskih promjena potrebno je kontinuirano unaprjeđivati i nadograđivati knjižnični informacijski sustav ZaKi, kao i informacijski sustav ustanove. Stupanjem na snagu europske Opće uredbe o zaštiti podataka morale su se mijenjati paradigme prikupljanja i količina prikupljanih podataka o
članovima, omogućiti članovima ostvarenje niza njihovih prava temeljem navedene Opće uredbe te sve zahtjeve uklopiti u sustav ZaKi. Sastavljen je i Priručnik o upravljanju informatičkom sigurnošću. U narednom razdoblju radit će se na poboljšanju zaštite sustava i usklađivanju sa zakonskim odredbama koje se odnose na poslovanje knjižnica. Također će se raditi na unaprjeđenju dosad razvijenih modula programske podrške sustava ZaKi, poput modula statistike, obrade stare knjige, uputa korisnicima i ostalih. Informacijski sustav Knjižnica grada Zagreba sustavno se razvija kako bi mogao pratiti sve zahtjeve i potrebe stručnog rada u knjižnicama, kao i uvođenje novih aktivnosti. Sve to iziskuje nadogradnju postojeće i nabavu nove opreme, poput nabave novih servera, mrežnih uređaja, multifunkcijskih pisača i dr. Iako je u većini knjižnica Wi-Fi već raspoloživ, cilj je osigurati Wi-Fi s optičkom vezom u cijeloj mreži knjižnica. Detaljan plan razvoja sustava ZaKi i informacijskog sustava Knjižnica grada Zagreba, kako bi bio aktualan i u skladu s tehnološkim razvojem i promjenama u struci, razrađuje se jednom godišnje za narednu godinu.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
3.5. Posebna briga o digitalizaciji građe Važnost digitalizacije građe, osobito rijetke i vrijedne građe, Knjižnice grada Zagreba prepoznale su još 2008. godine kad je pokrenut projekt Digitalizirana zagrebačka baština. Svrha projekta bila je objavljivati elektronička izdanja izvornika koji predstavljaju razvoj Grada, istaknute pojedince i ustanove, glazbu, književnost, kazališne i ostale kulturne i sportske događaje. Projekt je u međuvremenu prerastao u portal Digitalne zbirke na kojem su okupljene zbirke izvorno digitalne i digitalizirane građe pohranjene u repozitoriju Knjižnica grada Zagreba.
U narednom strateškom razdoblju nastavit će se s razvojem digitalnog repozitorija, pojačati suradnja s drugim kulturnim i znanstvenim ustanovama na zajedničkim projektima digitalizacije te nastaviti ulagati u informatičke resurse koristeći nove tehnologije koje pomažu u povezivanju korisnika s digitalnim resursima i sadržajem. Također, namjerava se reorganizirati tim za digitalizaciju, osigurati prostor i oprema kako bi se moglo provoditi kontinuirano dnevno skeniranje prilagođeno pojedinim vrstama građe. Isto tako planira se osigurati dvoje djelatnika isključivo za poslove skeniranja i obrade građe.
D N E V N I B O R A VA K G R A D A Č I N E LJUDI I PROSTOR 3.6. Osnaživanje ljudskih potencijala i mobilnost Najveća vrijednost Knjižnica grada Zagreba jesu njezini zaposlenici, njih više od 500, što je ujedno čini jednom od najvećih kulturnih ustanova u Gradu Zagrebu. Većina visokoobrazovanih djelatnika ima diplome dviju struka pa su, uz knjižničarstvo, stručnjaci i za neko drugo područje znanja. Upravo je to kapital u koji se namjerava dodatno ulagati u narednom strateškom razdoblju i jedan od glavnih ciljeva ustanove. Uz dugogodišnje programe za dodatno usavršavanje diplomiranih knjižničara, pojačana
je edukacija pomoćnih knjižničara s namjerom da osnaže vlastite vještine rješavanja konfliktnih situacija, a istodobno jača i timski rad. Edukacija djelatnika važan je dio strateškog djelovanja ustanove kao dio cjeloživotnog učenja i usavršavanja. Provodit će se i većom mobilnosti djelatnika – što unutar ustanove same, što kroz suradnju sa sličnim knjižnicama u Hrvatskoj i svijetu. Knjižnice grada Zagreba već sada su se priključile raznim europskim i međunarodnim projektima koji djelatnicima omogućuju širenje znanja, stjecanje novih iskustava i vještina.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
37
38
Djelatnike će se također poticati na sudjelovanje na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima, prenošenje znanja kolegama održavanjem raznih oblika edukacija te sudjelovanja na aktivnostima unutar knjižničarske zajednice. 3.7. Partnerstvo s drugima Više stotina različitih institucija, udruga i ustanova dugogodišnji su partneri Knjižnica grada Zagreba koje su potvrdile svoj značaj i važnost u zajednici – ne samo lokalnoj, već i šire. Upravo suradnjom potiče se raznolikost, gradi društvo tolerancije, uči demokraciji i prihvaćanju različitog. Planira se dodatno povezivanje sa sličnim ustanovama na području Grada Zagreba radi razvoja iste i širenja nove publike. Tako će se proširiti paleta usluga dostupnih članovima Knjižnica grada Zagreba. Potrebno je više istaknuti potencijale turističkog značaja zgrada u kojima pojedine knjižnice djeluju, osobito u svjetlu izgradnje nove zgrade Gradske knjižnice koja će zasigurno doprinijeti novoj vizuri Grada Zagreba. S ciljem razvoja novih knjižničnih programa i usluga, osobito društvene uključivosti i osviještenosti te održivog razvoja i digitalne pismenosti, jačat će se suradnja sa stručnjacima, udrugama i ustanovama koje se bave tim područjima. Posljednjih se godina intenzivirala i stručna suradnja s knjižnicama, posebno u regiji (s Ljubljanom, Beogradom, Suboticom, Krakovom),
ali i svijetu (sa Šangajem), pa će se s tom praksom nastaviti i u idućem strateškom razdoblju. 3.8. Nova zgrada Gradske knjižnice Najvažniji strateški projekt u proteklom razdoblju bio je projekt izgradnje nove zgrade središnje, Gradske knjižnice. Projekt je u poodmakloj fazi – izabrano je idejno rješenje arhitektonskog studija UPI-2M na području industrijske baštine Paromlin, u tijeku je izrada izvođačkog projekta i očekuje se da bi u razdoblju obuhvaćenim ovim strateškim planom projekt bio prijavljen na jedan od novih europskih investicijskih ciklusa. Dugo očekivana i planirana izgradnja središnje Gradske knjižnice riješila bi niz sadašnjih problema u poslovanju – od smještanja građe u primjerene
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
uvjete, omogućavanja korisnicima slobodnog pristupa građi do organizacije središnjeg odjela centralizirane nabave i formalne, stručne i tehničke obrade knjižnične građe. Sve to dovelo bi do racionalizacije poslovanja, kvalitetnijeg odvijanja poslovnih procesa te uvođenja novih usluga. Planira se također u novu zgradu smjestiti Bibliobusnu službu i osigurati garaže za bibliobusna vozila.
Takva zgrada doprinijela bi stvaranju kvalitetnog javnog prostora namijenjenog ne samo knjižničnim uslugama za građane, već zadovoljavanje mnogih drugih potreba među kojima su raznolika kulturna događanja, javne tribine, mjesta ugodnog druženja i susreta, odnosno stvaranje dnevnog boravka Grada otvorenog svima.
VEĆA VIDLJIVOST
3.9. Jačanje promotivnih aktivnosti Knjižnice grada Zagreba oduvijek su ulagale u promociju svojih aktivnosti i rada. Prvi korak u jačanju tih kapaciteta u narednom strateškom razdoblju bit će osuvremenjivanje mrežnog mjesta www.kgz.hr kao početne točke promotivnih aktivnosti u digitalnom okruženju. Tako se korisnicima planira ponuditi mogućnost odabira obavijesti o događanjima u Knjižnicama grada Zagreba za koja su zainteresirani i za one lokacije koje su im zanimljive. Promotivne aktivnosti uključivat će velike projekte kojima su se Knjižnice grada Zagreba dosad predstavljale, kao što su Noć knjige, Mjesec hrvatske knjige te Dan Knjižnica grada Zagreba.
Ravnateljica KGZ-a Višnja Cej na predstavljanju Knjižnice grada Zagreba ukorak s europskim knjižnicama
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
39
40
Najvažnije ciljne skupine su korisnici i (ne)članovi, financijeri, sponzori i donatori. Akcijskim planom, popratnim dokumentom ove strategije, planira se izrada i komunikacijske strategije koja bi, osobito s obzirom na trenutačne društvene okolnosti, uključivala i razradu kriznog komuniciranja kao najvažnija karika kriznog upravljanja. Planirane su i edukacije djelatnika u tom segmentu poslovanja sa svrhom usavršavanja kompetencija u komuniciranju sa svim vrstama javnosti, a prvenstveno s onom korisničkom. 3.9.1. Medijska promocija U narednom strateškom razdoblju nastavit će se kontinuirana komunikacija s medijima kao značajan segment vidljivosti i prepoznavanja u široj javnosti. Planiraju se promotivne kampanje koje bi povećale uspješnost pojedinih projekata, ali i ustanove u cjelini. Nastojat će se ostvarivati medijska sponzorstva i ojačati njihova potpora. 3.9.2. Promocija na društvenim mrežama Promociju na društvenim mrežama vodi uredništvo koje se brine o svim kanalima na kojima se Knjižnice grada Zagreba kao jedinstvena ustanova, knjižnice pojedinačno, ali i projekti predstavljaju. Kvalitetna i ujednačena promocija postignuta je organizacijom edukacije i podrške uživo za sve postojeće i nove administratore,
kontinuiranim ažuriranjem uputa te brzim protokom informacija na dobrobit korisnika. Posljednjih godina pojačana je aktivnost na kanalu YouTubea Knjižnica grada Zagreba prepoznatog kao mjesto za proširenje dosega organiziranih događanja u fizičkom obliku na virtualno okruženje. U 2019. godini kanal YouTubea Knjižnica grada Zagreba imao je više od 21.200 sati gledanja, a 2020. godina pokazala je da je upravo to mjesto važno kada korisnicima nisu dostupne usluge u stvarnom prostoru i realnom vremenu. Ovo potvrđuje i pregled videozapisa koji je povećan za gotovo 200 % u vrijeme zatvorenosti knjižnica tijekom 2020. godine. Nastavit će se edukacija postojećih i budućih administratora društvenih mreža te će se pratiti razvoj društvenih mreža kako bi se koristile one koje su "bliže" korisnicima i prihvatljivije za komunikaciju s njima, odnosno kojima se više i brže dopire do njih. 3.9.3. Sponzorstva i donacije Suvremeno poslovanje nameće nove i raznolike načine financiranja, a među značajnijima su osiguravanje sponzorstava i donacija za pojedine programe i projekte. Do sada su Knjižnice grada Zagreba ostvarile suradnju s različitim gospodarskim subjektima koji su podupirali veće i manje projekte i akcije te će se u narednom razdoblju nastojati ostvariti trajnija suradnja.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
41
I… AKCIJA!
Strateški plan Knjižnica grada Zagreba 2021. – 2025. temeljni je dokument za izradu akcijskog plana Knjižnica grada Zagreba za petogodišnje razdoblje. U njemu će se precizirati provedba pojedinih ciljeva strategije. Akcijski plan uključivao bi razrađene planove za pojedine segmente poslovanja s definiranim rokovima i sudionicima provedbe plana. Među konkretnim su prijedlozima uvođenje online upisa i obnove članstva te online podmirivanje članarine i dugova, osnivanje "plutajuće" zbirke kao prvi korak prema uspostavi centralizirane nabave i obrade, nabava nove generacije čitača, uvođenje kartičnog poslovanja, izrada planova za krizno upravljanje i komuniciranje, plana za promidžbu ustanove, razvoj novih usluga u skladu s rezultatima istraživanja zadovoljstva korisnika, osobito jačanje digitalnih usluga koje će omogućiti dostupnost, kvalitetu i otvorenost te niz drugih segmenata koji će unaprijediti poslovanje, doprinijeti daljnjem razvoju ustanove te omogućiti podizanje opće razine kvalitete rada.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
42
POPIS KNJIŽNICA GRADSKA KNJIŽNICA, Starčevićev trg 6, 01 4572 084 KNJIŽNICA BOŽIDARA ADŽIJE, Trg kralja Petra Krešimira IV 2, 01 4655 025 KNJIŽNICA TINA UJEVIĆA, Ul. grada Vukovara 14, 01 3095 220 KNJIŽNICA KNEŽIJA, Albaharijeva 7, 01 3837 246 KNJIŽNICA LJUBLJANICA, Ljubljanica 24, 01 3640 987 KNJIŽNICA PREČKO, Slavenskoga 12, 01 3882 853 KNJIŽNICA STAGLIŠĆE, A. Prosenika 7, 01 3633 538 KNJIŽNICA VOLTINO, Dragutina Golika 36, 01 3665 668 KNJIŽNICA DUBRAVA, Av. Dubrava, 51a, 01 2851 788 KNJIŽNICA MEDVEŠČAK, Trga žrtava fašizma 7, 01 4611 481 DJEČJA KNJIŽNICA “M2”, Medveščak 71, 01 4666 863 KNJIŽNICA NOVI ZAGREB, B. Magovca 15, 01 6604 088 KNJIŽNICA DUGAVE, Svetog Mateja 7, 01 6623 202 KNJIŽNICA MALA MLAKA, Malomlačka 91, 01 6261 929 KNJIŽNICA SAVSKI GAJ, Nehruov trg 46, 01 6520 439 KNJIŽNICA SLOBOŠTINA, K. Zahradnika 8, 01 6640 044 KNJIŽNICA VJEKOSLAVA MAJERA, Meštrovićev trg 1g, 01 6676 893 KNJIŽNICA AUGUSTA CESARCA, Šubićeva 40/2, 01 2313 066 KNJIŽNICA AUGUSTA CESARCA, Radauševa 7, 01 2318 729 KNJIŽNICA SESVETE, Trg D. Domjanića 6, 01 2002 064 KNJIŽNICA DUBEC, R. Ivankovića 34, 01 2922 208
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
43
POPIS KNJIŽNICA KNJIŽNICA JELKOVEC, V. Stahuljaka 3, 01 6443 510 KNJIŽNICA SELČINA, Selčinska 8, 01 2000 153 KNJIŽNICA SILVIJA STRAHIMIRA KRANJČEVIĆA, Zapoljska 1, 01 2318 596 KNJIŽNICA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ, Laurenčićeva 8, 01 6144 533 GRADSKA KNJIŽNICA ANTE KOVAČIĆA, Zaprešić, Trg žrtava fašizma 6, 01 3310 290 BIBLIOBUSNA SLUŽBA, Dragutina Golika 36, 01 3665 075 KNJIŽNICA MARIJE JURIĆ ZAGORKE, Krvavi most 2, 01 4813 993 KNJIŽNICA MARINA DRŽIĆA, Ul. grada Vukovara 222, 01 6151 697 DJEČJA KNJIŽNICA MARINA DRŽIĆA, Av. M. Držića 10, 01 6158 273 KNJIŽNICA IVANA GORANA KOVAČIĆA, Ul. grada Vukovara 35, 01 6171 730 KNJIŽNICA SAVICA, Aleja Ljerke Šram 4, 01 6115 927 KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA, Preradovićeva 5, 01 4810 704 KNJIŽNICA VLADIMIRA NAZORA, Vodovodna 13, 01 3703 414 ČITAONICA I GALERIJA VN, Ilica 163a, 01 3770 896 KNJIŽNICA GAJNICE, Meksička 6, 01 3454 031 KNJIŽNICA KAJFEŠOV BRIJEG, Ul. grada Gualdo Tadino 4, 01 3704 185 KNJIŽNICA KUSTOŠIJA, Ilica 312a, 01 3750 173 KNJIŽNICA PODSUSED, Podsusedski trg 3, 01 3490 442 KNJIŽNICA ŠPANSKO – JUG, S. Batušića 4, 01 3897 993 KNJIŽNICA ŠPANSKO – SJEVER, Trg I. Kukuljevića 9, 01 3898 001 KNJIŽNICA VRAPČE, Ulica Majke Terezije 2, 01 3456 576
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
44
Knjižnice grada Zagreba: 2021. - 2025.: strateški plan Nakladnik Knjižnice grada Zagreba Za nakladnika Višnja Cej Uredništvo Višnja Cej, knjižničarska savjetnica ravnateljica Knjižnica grada Zagreba mr. sc. Ivančica Đukec Kero, knjižničarska savjetnica pomoćnica ravnateljice za razvoj struke Kristina Krpan, viša knjižničarka voditeljica Zbirke BDI Janja Maras, viša knjižničarka stručna suradnica za marketing, odnose s javnošću i međunarodnu suradnju Ismena Meić, knjižničarska savjetnica pomoćnica ravnateljice za korisnike i programe Grafičko oblikovanje i prijelom Marija Pipp, diplomirana knjižničarka koordinatorica nakladništva i webmaster Lektura i korektura Kristina Krpan, viša knjižničarka voditeljica Zbirke BDI Fotografije arhiva KGZ-a, Sanja Bistričić (str. 15, 16), Ivan Buvinić (str. 2, 22, 27), Budo Jusić (str. 17, 34), UPI-2M d.o.o. (str. 38) Naklada 200 primjeraka Tisak Intergrafika Izradu Strateškog plana Knjižnica grada Zagreba 2021. – 2025. uz ravnateljicu Višnju Cej vodila je Matična i razvojna služba. Za posebna područja svojim prijedlozima doprinijeli su Služba za opće, pravne i kadrovske poslove, Služba za financije i računovodstvo, Služba za informatiku, Hrvatski centar za dječju knjigu, kao i pojedini odjeli Gradske knjižnice – Informativno-posudbeni odjel, Odjel za djecu i mladež, Medioteka, Odjel nabave, Odjel klasifikacije te Odjel katalogizacije. Zagreb, 2021.
S T R AT E Š K I P L A N 2 0 2 1 .
– 2025.
