1
Uvod
SVETICA ŽIVOTA I LJUBAVI MAJKA TEREZIJA Majka Terezija je samu sebe, svoj život i svoja djela te djela Misionarki ljubavi i ostalih zajednica svoje kongregacije smatrala kao jednostavno služenje, kao »normalnu« zadaću kršćanina, imperativ i obvezu, uvijek umanjujući samu sebe i nazivajući se »Božjom olovkom«. Često i rado je govorila: »Male stvari učinjene s velikom ljubavlju.« Ostala je vjerna svom »pozivu unutar poziva« da bude »zraka Božje ljubavi u svijetu«, također u »Božjoj šutnji« i u »tamnoj noći duše« tako dugoj i teškoj, zaboravljajući na sebe, kako bi mogla biti i živjeti samo za Boga – Ljubav i čovjeka – brata i sestru. Sveti Ivan Pavao II. o Majci Tereziji je rekao: »U osmijehu i gestama Majke Terezije, Isus je još jednom prošao putovima ovoga svijeta kao Milosrdni Samaritanac.« Kardinal Josè Saraiva Martins: »Bog još uvijek voli svijet i poslao je tebe i mene da budemo znak Božje ljubavi… Ako je čovjek današnjice dirnut djelom Majke Terezije, to je upravo zato što je ona utjelovila Božju ljubav i brigu, posebno za one napuštene.« Benedikt XVI.: »Blažena Majka Terezija iz Calcutte očiti je primjer činjenice kako vrijeme posvećeno Bogu u molitvi ne samo da ne šteti djelotvornosti i predanosti ljubavi prema bližnjima nego je ono zapravo njezin neiscrpan izvor.« Tražila je najbolji put za susret dvaju svjetova, hinduističkog i islamskog, bez prozelitizma, zahvaljujući služenju-ljubavi, poštujući svako ljudsko biće u svojoj posebnosti i originalnosti, svjedočeći svima prisutnost Božje ljubavi gestama i konkretnim djelima. Samo je tako sveta Majka Terezija iz Calcutte mogla osvojiti svijet hindusā, budistā, muslimanā, kršćanā, agnostikā, čak i onih koji se smatraju ateistima. Sveta Majka Terezija, snagom vjere i nadahnućem ljubavi, suočavala se sa svakom ljudskom nedaćom današnjice: s patnjom siromašnih, bolesnih, odbačenih, umirućih, gubavih, ali i samoćom bogatih, gubitkom smisla, ogorčenim individualizmom, suicidom, drogom, prostitucijom, hedonizmom, relativizmom. Svjedočila je i pokazala kako ništa nije nemoguće onima koji vjeruju i vole. Tako je najsiromašnija na svijetu pomogla cijelome svijetu, dijeleći sa svima patnju, dajući se potpuno i velikodušno Bogu i bližnjemu.
4
Iz njezinoga velikog i djevičanskog srca rođena je ova molitva:
O Bože, zahvaljujem ti za muslimane i za hinduse i za sve moje drage prijatelje među njima. Koliko puta Te susrećemo kroz molitvu. Učini nas kršćane još boljima, muslimane još boljima, hinduse još boljima. Daruj svima dar vjere, da znaju moliti, da Te znaju ljubiti i služiti Ti u svakom čovjeku. Amen.
To je iskustvo njezine naravne i nadnaravne svetosti, jednostavne i ponizne kao što je ona sama bila, uvijek spremna voljeti, služiti, osmjehnuti se, imati blisko i neprestano jedinstvo s Bogom i bližnjim. Upravo zbog tih vrijednosti i karakteristika, nazvao sam je: »Ljubav na djelu«. Svako je djelo Majke Terezije i Misionarki ljubavi, za svakog čovjeka u potrebi i bez iznimke, svjedočanstvo kako jedinstvo u različitosti nije više san, utopija, plan, nego realnost života, i u Calcutti i u mnogim dijelovima svijeta. Tako je Majka Terezija nadvladala »klasični« koncept katoličkih i kršćanskih misija, koje su vođene ciljem da druge učine kršćanima. Majka Terezija kaže: »Mi živimo i radimo zajedno s drugima, bez razlike, tako da smo si što bliže međusobno, i što bliže Bogu. Naša je osnovna zadaća ponuditi drugima ljubav Božju. Radimo s kršćanima i nekršćanima, kao i s muslimanima, hindusima, svi zajedno, ujedinjeni. To se potvrđuje u našim kućama, školama, bolnicama, prihvatilištima za umiruće i gubavce, posvuda, jer volimo i služimo svima kao našoj braći i sestrama… On nas sigurno neće zaboraviti. On je Ljubav i što bi drugo želio nego voljeti ljude.« Zaključak je zaista prekrasan: »Kada dodirujem, grlim gubavca, ja dodirujem, grlim Isusa. Kako mogu ne činiti to, ili ne biti sretna?«
5
6
Koncert Kosovske filharmonije
7
»Valsi Hyjnor« Papinska bazilika svetog Pavla izvan zidina
Koncert pod nazivom »Valsi Hyjnor« (Božanski ples), ujedinio je slavna imena albanske klasične glazbe, soliste, zborove i orkestre sa svjetski poznatim glazbenicima kao što su Inva Mula, Rita Ora i drugi.
Rim, 3. rujna 2016.
Izvanredna kombinacija:
Koncert Kosovske filharmonije, u suradnji s albanskim i makedonskim institucijama te europskom i američkom dijasporom, detaljno pripreman dvije godine, održan je u bazilici svetog Pavla izvan zidina u Rimu, večer uoči kanonizacije (3. rujna 2016.), u čast, zahvalu i na sjećanje svetoga Pavla, prvog apostola i evangelizatora Ilira, predaka Albanaca te Majke Terezije, najboljeg ploda albanskoga kršćanstva u dvije tisuće godina.
■ Tekst koji je 9. prosinca 1928. napisala Gonxhe Bojaxhiu na brodu na putu prema Calcutti;
8
■ Uglazbio ga je Lorenc Antoni, njezin rođak skladatelj, za četveroglasni zbor; ■ Genc Tukiçi adaptirao je pjesmu posebno za solisticu Invu Mulu, kako bi odali počast ovoj jedinstvenoj i neobičnoj povijesti reda Misionarki ljubavi Majke Terezije.
Orkestar i zbor, solisti, svirači, u velikoj mjeri nekršćani, tradicionalni muslimani sudjelovali su na koncertu dobrovoljno, bez ikakve naknade, u čast Majci Tereziji, njezinoj izvornoj obitelji, Misionarkama ljubavi, svima onima koji se zalažu za mir, pravednost, za bolji svijet, počevši od »siromašnijih od najsiromašnijih«; kao poruka koja je osvojila cijeli svijet: hinduse, budiste, muslimane, kršćane, ateiste, snagom vjere i nadahnućem ljubavi. Da bi se ovaj duh vjere i univerzalne ljubavi održao živim, predložio sam poznatoj spisateljici i publicistkinji Dijani Toski iz Skoplja da organizira taj koncert 5. rujna 2015., u katedrali i svetištu »Majka Terezija« u Prištini kako bismo prvi na svijetu imali »Himnu ljubavi« posvećenu Majci Tereziji, u prigodi treće godišnjice »Dana ljubavi« koji je UN proglasio 12. prosinca 2012.
Na tom projektu imao sam puno podrške našeg biskupa mons. Dodëa Gjergjija, predsjednika kosovskog Parlamenta Kadria Veselija, mons. Juliusa Janusza, apostolskog nuncija na Kosovu te mnogih drugih osoba i javnih ustanova. Tako sam ponovno predložio ovakav koncert u Vatikanu u prigodi kanonizacije Majke Terezije. Prijedlog su svi prihvatili s puno entuzijazma. Vlada Kosova financirala je koncert u čast Majke Terezije. Treći veliki korak koji je trebalo napraviti bio je dovršetak radova u katedrali »Majka Terezija« do 5. rujna 2017., prve obljetnice kanonizacije Majke Terezije, s posvećenjem svetišta i osobnim prisustvom pape Franje.
9
Svjedočanstva
Mons. Dodë Gjergji, biskup Kosova ■ Mons. Dodë Gjergji, što kanonizacija Majke Terezije znači za Albaniju? »Ona je važna ne samo za Albaniju nego i za Crnu Goru i Makedoniju. To je trenutak svete radosti za naš narod, to je milost Božja nakon mnogih godina patnje koju smo gledali pod Osmanskim Carstvom, pod komunizmom. Sada nam Gospodin poklanja ovaj veliki dar. Majka Terezija zasigurno postaje figura koja sve ujedinjuje u ljubavi.« ■ Na koji ste način Vi osobno, mons. Dodë Gjergji, povezani s Majkom Terezijom? »Ja sam sin Majke Terezije, dolazim iz iste Crkve, iz istoga mjesta. Svakodnevno slavim svetu misu upravo tamo gdje je Majka Terezija primila poziv. Imao sam osobne kontakte s njom, ponajviše u prvoj kući u Bukureštu, i u Albaniji. Čuvam mnoga sjećanja na nju.«
1 10
Mons. Zef Gashi, nadbiskup Bara u Crnoj Gori, u miru ■ Nadbiskupe Gashi, koja je važnost Majke Terezije za Crnu Goru? »Za nas, ona je najvažnija svetica. Za mene posebno. Poznavao sam je. Također smo jednom prilikom zajedno intervjuirani. Sjećanje je živo. Za mene je milost biti sada ovdje u Rimu i slaviti misu sa Svetim Ocem. Puno sam puta susretao Majku Tereziju u Rimu, u Zagrebu, u Tirani, razgovarao sam s njom mnoge sate, razgovarao sam često s Majkom Terezijom o Crnoj Gori i o Kosovu. Često sam pomislio kako je ‘sveta’ osoba, očitovalo se to u njezinom ponašanju, riječima i gestama. Uvijek sam to mislio, ali ne i da će tako brzo postati svetica.«