Ivan Karlić Osluškujući Božju riječ…
Prof. dr. sc. Ivan Karlić profesor je dogmatske teologije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu te pročelnik Katedre za dogmatsku teologiju i voditelj specijalizacije na poslijediplomskom studiju. Studirao je u Zagrebu i u Rimu, gdje je diplomirao i doktorirao. Predavao je na više učilišta u domovini i inozemstvu. Objavio je devet knjiga i više od četrdeset znanstvenih, stručnih i publicističkih članaka; sudjelovao je i imao izlaganja na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, te je član više međunarodnih i domaćih znanstvenih društava. Posebno područje njegova interesa su suvremena teologija i kristologija, tj. njihova aktualizacija i približavanje današnjem čovjeku kako bi mu bile razumljivije, prihvatljivije i lakše provedive u konkretni svakodnevni život, te u konačnici odgovor na pitanje što suvremena teologija i kristologija mogu učiniti za humanizaciju današnjeg čovjeka i društva (kršćanstvo i humanizam).
Osluškujući Božju riječ… Homilije za godinu “A”
80 kn ISBN
Osluskujuci Bozju rijec - A - KORICE.indd 4-5
Ivan Karlić
978-953-11-1275-8
Kršćanska sadašnjost
Sv. Antun Padovanski, veliki propovjednik i navjestitelj Božje riječi, reče u jednoj propovijedi: »Različita su svjedočanstva za Krista: poniznost, siromaštvo, strpljivost, poslušnost; o njima govorimo kad ih drugima pokazujemo životom. Riječ je živa kada život govori! Neka zato prestanu riječi a neka progovore djela. Prepuni smo riječi, a prazni djelima.« Ipak, i unatoč Svečevu lijepom savjetu, ovdje se nudi puno riječi, ali s dubokim uvjerenjem da preporuku sv. Antuna treba ozbiljno uzeti u obzir, te s nadom kako će ova zapisana promišljanja, koja su uistinu i izrečena na nedjeljnim misama, pomoći da ih i u djelo provedemo. Nastojao sam ovdje biti što je moguće konkretniji u promišljanju nad Božjom riječi, jer smatram da cilj nedjeljnih propovijedi i homilija i jest nastojanje oko primjenjivanja Božje poruke u konkretnom življenju. Osim toga, Evanđelje znači Radosna vijest te volim nastojati oko toga da Božju riječ i njezino tumačenje prenosim kao nešto što je uistinu radosno, što rađa radost u čovjeku, što budi nadu i obogaćuje vjeru, kako bi sve bilo usmjereno na konkretnu ljubav prema Bogu i čovjeku. Autor
5.11.2019. 13:16:43
LITURGIJSKA POMAGALA 88
Lektura i korektura:
LJUDEVIT A. MARAČIĆ
Prijelom:
CHRISTIAN T. BELINC
Oprema:
TOMISLAV ALAJBEG
Izdaje: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnika: Stjepan Brebrić Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb Naklada: 1000 ISBN 978–953–11–1275–8 Tiskano u studenome 2019. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001044335.
Ivan Karlić
OSLUŠKUJUĆI BOŽJU RIJEČ… HOMILIJE ZA GODINU »A«
KRŠĆANSKA SADAŠNJOST ZAGREB, 2019.
Posvećeno vjernicima koji su ustrajno, strpljivo i vjerno osluškivali Božju riječ i njezino tumačenje na »podnevnoj« svetoj misi na zagrebačkom Svetom Duhu.
PREDGOVOR
Propovijedati na svetoj misi nije lako; svaki svećenik ili đa‑ kon zna da pripremiti homiliju za Božji narod koji se oku‑ plja na nedjeljnim i blagdanskim euharistijskim slavljima nije uvijek jednostavna zadaća. Ne želim time preuveliča‑ vati ulogu svećenika i đakona, ali svatko tko javno nastupa, zna da nije uvijek lako u relativno malo vremena reći ili pro‑ tumačiti nešto slušateljima. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata objavila je Homiletski direktorij, koji je nedavno objavljen i u hrvatskom prijevodu u izdanju Kršćanske sadašnjosti iz Zagreba. Cilj Direktorija jest predstaviti svrhu propovije‑ di kako je ona opisana u dokumentima Crkve, od Drugo‑ ga vatikanskog koncila do apostolske pobudnice Evange‑ lii gaudium, te ponuditi smjernice koje se temelje na tim izvorima, kako bi se pomoglo propovjednicima ispravno i plodonosno obavljati svoju zadaću. U Direktoriju se lijepo opisuje narav, uloga i kontekst homilije, te neki vidovi koji je definiraju, kao što su zaređeni služitelji, kojih je to zada‑ ća, njihova povezanost s Božjom riječi, bliža i daljnja pri‑ prava za homiliju, te njezini primatelji. U drugom su dije‑ lu, ars praedicandi, primjerima predstavljene i objašnjene metode i sadržaji koje propovjednik mora poznavati i o kojima mora voditi računa u pripremi homilije i tijekom samog propovijedanja. 7
Svaki propovjednik želi propovijedati što je moguće bo‑ lje, no ponekad mnogi pastoralni zahtjevi i obveze, kao i osjećaj osobne neprikladnosti, mogu dovesti propovjedni‑ ka i do obeshrabrenja. Zato je izuzetno važno da propovjed‑ nik stavi Božju riječ u središte svoga duhovnog života, da dobro poznaje svoj narod kojemu se obraća, da promišlja o događajima svoga vremena, da neprestano nastoji razvi‑ jati vještine koje mu pomažu propovijedati kako dolikuje, i iznad svega da, svjestan svoga duhovnog siromaštva, zaziva u vjeri Duha Svetoga kao glavnog tvorca koji čini srca vjer‑ nika poučljivima Božjim otajstvima. Homilija nije tek govor o nekoj apstraktnoj temi; nije niti puka vježba iz biblijske egzegeze; nije ni katehetska pouka (premda je kateheza važan vidik homilije), a nije niti osob‑ no svjedočenje svećenika. Reći kako homilija nije ništa od toga navedenog, pojašnjava se nadalje u spomenutom Di‑ rektoriju, ne znači da aktualnim temama, biblijskoj egzege‑ zi, doktrinarnoj pouci i osobnom svjedočenju nije mjesto u propovijedanju; bez sumnje, sve spomenuto u dobroj ho‑ miliji mogu biti djelotvorni elementi. Veoma je prikladno da propovjednik zna povezati tekstove određenog slavlja s aktualnim događajima i pitanjima u Crkvi i u društvu ali, poput vatre, sve su te stvari dobre sluge, ali loši gospodari: dobre su ako služe svojoj svrsi u homiliji; ako, pak, zauzmu njezino mjesto, tada to više nisu, kaže se slikovito u Direk‑ toriju. U svakom slučaju, propovjednik je pozvan podijeliti s vjernicima plodove proučavanja, kako bi se shvatio neki svetopisamski odlomak i pokazala sveza između Božje rije‑ či i učenja Crkve. Rečeno je dosta o tome što homilija nije, ali – što onda homilija jest? Definicija iz Prethodnih napomena misnog lek‑ cionara kaže: »Homilijom se tijekom liturgijske godine iz 8
svetog teksta vjernicima tumače otajstva vjere i pravila za kršćanski život«. Dakle, homilija je govor o otajstvima vje‑ re i o temeljnim pravilima kršćanskog života, i to na način koji odgovara posebnim potrebama slušatelja‑vjernika. Li‑ jepo rečeno! No, odgovoriti na ovu zadaću nije uvijek lako! Unatoč ovomu »nije lako«, rekao bih da nije nemoguće! Pripremajući godinama homilije za nedjeljne i blagdanske svete mise, dosta mi je mojih prijatelja i znanaca predložilo da ih i objavim. Pristao sam i popustio nagovaranjima, iako s određenom dozom sumnjičavosti, pa i nelagode… Kako bilo, pred vama su homilije koje su i izrečene uglavnom na »podnevnoj« svetoj misi na zagrebačkom Svetom Duhu; zato je ova zbirka homilija i posvećena vjernicima koji su ih ustrajno i strpljivo slušali na nedjeljnim euharistijskim slavljima. Njima i dugujem zahvalnost da sam se upustio u objavljivanje ovih tekstova, kao što dugujem zahvalu i fra Ljudevitu Maračiću, koji je ne samo lektorirao i književno ‑jezično dotjerao sve tekstove, nego je bratski i prijateljski upozoravao na neke nejasnoće te davao savjete za bolji, pre‑ cizniji i jasniji izričaj. Zahvaljujem također autorima homilija čija imena ovdje ne navodim, koji su mi ni ne znajući pomogli i nadahnjivali me tijekom pripremanja ovih homilija. Naime, kao dugogo‑ dišnji i čest čitatelj »Katoličkog tjednika« iz Sarajeva, znao sam »zagrabiti« u njegova homiletska promišljanja te se i ovdje u homilijama poslužiti kojom mišlju, riječju i idejom koje sam tamo našao. Također su na mene ostavile dubok dojam i homilije objavljivane na franjevačkom portalu, od‑ nosno na web stranici Provincije Presvetog Otkupitelja, te sam i iz njih zasigurno posudio pokoju riječ i misao. Konačno, zahvaljujem i svima vama koji ćete se služiti ovim homilijama! Ja se nadam da će ovi tekstovi vjernicima 9
i svećenicima‑propovjednicima biti od pomoći, bilo u na‑ laženju neke poruke za svakodnevni kršćanski život i bolje shvaćanje Božje riječi, bilo u pripremanju nedjeljnih i blag‑ danskih propovijedi. Hvala na ohrabrenju i na potpori direktoru Kršćanske sa‑ dašnjosti dr. sc. Stjepanu Brebriću, kao i svim dragim oso‑ bama i prijateljima koji su na bilo koji način pripomogli da ove homilije budu objavljene. I. K.
10
I. D OŠA ŠĆA
Uvijek su me fascinirali pojedini ljudi, kao arhitekti, gradi‑ telji ili glazbenici, koji – kada započinju (g)raditi neko svoje djelo, primjerice neki most, vijadukt, ili simfoniju, imaju pred očima ili u ušima predodžbu kako bi to trebalo izgle‑ dati; već prije »vide« svoj most, »čuju u glavi« svoj glazbeni uradak. Pa i inače kada se bira neko zvanje i započinje ško‑ lovanje za njega, valjda znamo što bismo na koncu htjeli postati; uvijek kada započinjemo nešto novo, imamo pred očima cilj kojemu se nadamo i prema kojemu idemo. I mi danas započinjemo nešto novo: prvom nedjeljom Došašća započinjemo novu liturgijsku godinu. I odmah na početku te »nove godine« liturgijska nam čitanja govore o onome što će biti na kraju: »Dogodit će se na kraju danâ«, započinje svoj govor prorok Izaija. Što će se dogoditi? Uspo‑ stavit će se jedinstvo među ljudima; ujedinit će se mnoštvo naroda i plemena koji će »ići na Goru Gospodnju, u Dom Boga Jakovljeva«. Dakle, svi će ići Božjim putom, zavladat će mir među ljudima i narodima. Pomislit ćemo: »Daj, Bože, jer se tomu uvijek iznova i nadamo!« (»U svijetu bez nade ne bismo mogli disati«, reče A. Malraux). Ali, kako će to biti, tko će to ostvariti? To i jest pravo pitanje, jer bi se prorokov govor mogao i krivo shvatiti, primjerice kao da samo treba biti strpljiv i pasivno čekati da se to obećanje i naše nada‑ nje ostvare. Dakako, mi vjerujemo da će Bog na kraju vre‑ 11
V E LIKA G OSPA
Marijino Uznesenje na nebo ili Velika Gospa svetkovina je koja za nas treba biti posebno radosna. U Mariji, Isusovoj Majci, možemo vidjeti i prepoznati cilj našega života, ali i put do toga cilja. Naime, blažena Djevica Marija je na pose‑ ban način doživjela konačnu proslavu u Bogu: nakon svoga zemaljskog života ona je tijelom i dušom uznesena od Boga u nebesku slavu, kaže članak naše vjere. To znači da je Ma‑ rija sa svom svojom egzistencijom i sa svime što je pripada‑ lo njezinu biću bila uznesena u nebo. I njezino zemaljsko ti‑ jelo Bog je preobrazio i »oblikovao« u nebesko, neprolazno tijelo. To je ono što danas cijela Crkva slavi, to je Velika Gos‑ pa, koju diljem naše Domovine, u našim brojnim svetišti‑ ma, tisuće i tisuće slave, od Aljmaša, Ilače, Marije Bistrice, Trsata, Sinja, Širokog Brijega, Međugorja, Kondžila, Olova i drugih marijanskih svetišta. Rekoh, u Mariji na nebo uznesenoj vidimo cilj našega života – konačno zajedništvo s Bogom, i taj je cilj stavljen pred sve ljude. Osim toga, u Mariji također vidimo put koji vodi prema tom cilju; taj se put zove vjera i ljubav. Marija je oboje naučila: vjerovati i ljubiti. Ona je učila slušati Boga, njemu bezuvjetno vjerovati i potpuno mu se predati. Ona je bezuvjetno izrekla svoj »Da« i »Neka bude« Božjoj volji! Marija je učila pouzdati se i potpuno se predati Božjoj lju‑ bavi. I učila je vjerno, ustrajno i ponizno živjeti najvažniju 172
Božju zapovijed: ljubav prema Bogu i prema čovjeku. Kroz tu i takvu ljubav očituje se vjera u Boga! Takvu je ljubav i vjeru prepoznala u Mariji i Elizabeta: »Blažena ti što povje‑ rava…« Zbog takve ljubavi i vjere na Mariju se s punim pra‑ vom primjenjuje znak na nebu: »Žena odjevena suncem, mje‑ sec joj pod nogama, a na glavi vijenac od 12 zvijezda«. To Sunce koje obasjava je Isus Krist, kojemu je ona majka i učenica, prva vjernica i prvi savršeni plod otkupljenja. Marija je, da‑ kle, stvorenje, ljudsko biće koje je ispunjeno Bogom, i zato ispunjeno vjerom, svetošću i ljubavlju. Zanimljivo je spomenuti da su se na slici »Žene odjevene suncem, sa vijencem od dvanaest zvijezda« nadahnuli uteme‑ ljitelji Europske zajednice, odnosno Unije (EU) pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Bili su to vjernici kr‑ šćani koji su stvaranje Europske unije stavili na neki način pod zaštitu Majke Božje. To se danas slabo i zna, a mno‑ gi EU‑čelnici ne žele ni čuti za Boga, niti za Majku Bož‑ ju, niti priznaju kršćanske korijene Europe! Tako Europa, koja se voli kititi epitetima slobodna i demokratska, neće Boga i kršćanstvo ni spomenuti u svome Ustavu. I tako nekoć kršćanska Europa, koja Isusu Kristu i kršćanstvu duguje svoju slobodu, pismenost, uljuđenost, pa i demo‑ kraciju na koju se poziva, svega se toga odriče. Dapače, vrlo su jake težnje da se unište vrednote kao: život, obitelj, kultura, identitet naroda, a i Crkva koja te vrednote štiti; blate je i rado bi je »zatvorili u sakristije«… Zato volim na‑ glasiti da vjernik mora biti svjestan situacije u kojoj živi, te u toj situaciji znati odlučno živjeti svoju vjeru, vođen lju‑ bavlju prema svima, ali i željom za pravdom, koja je djelo Duha Božjega! To je put prema Bogu, prema pravdi i pra‑ vednosti, prema zajedništvu s Bogom, već ovdje na zemlji, a onda i u vječnosti! 173
Marija na nebo uznesena pokazuje da se »isplati« krenuti takvim putem, zauzimati se ovdje na zemlji za mir, za vjeru u Boga, za Bogom nadahnute vrednote, kako bismo u vječno‑ sti definitivno ostvarili svoj cilj: vječno zajedništvo s Bogom! Kao Mariji tako i nama Bog daruje vrijeme i omogućuje nam da rastemo i sazrijevamo u vjeri i ljubavi prema Bogu i čovjeku. Ljubav prema Bogu, odnosno bogoljublje, nužno treba postati i čovjekoljublje, jedno bez drugoga ne ide; a čo‑ vjekoljublje je i domoljublje, kršćansko domoljublje koje is‑ ključuje mržnju, želju za osvetom ili bilo čime što ugrožava drugoga ili mu nanosi zlo. Samo na taj način gradimo u sebi i oko sebe novi svijet, Božji svijet kojem su temelji ljubav i vjera u Boga. Istina je da ima mnogo križeva, teškoća, muke, siromaštva, stradanja i nepravde, ali to nas ne smije pokole‑ bati, jer uvjeren sam da ima i toliko zdravog u nama, u na‑ šem narodu, ima i Božje snage i pomoći, ima i darova/tale‑ nata u ljudima, u nama; ako te talente ne ostavimo zakopa‑ ne, ako ih razvijamo u mudrost, u radinost, u pravednost, u ustrajnost, u požrtvovnost i odgovornost pred Bogom i pred ljudima – onda imamo budućnost u Bogu i u sebi; onda nas današnji Marijin blagdan ohrabruje da svoj život prožmemo – poput Gospe – vjerom i ljubavlju prema Bogu i čovjeku, te da u tom svjetlu sebe preispitujemo, nadvladavajući zlo (ne‑ vjeru) i razvijajući dobro u sebi i oko sebe. Zato se povjerimo i preporučimo našoj nebeskoj Majci Mariji na nebo uznesenoj, onako kako su to stoljećima čini‑ li naši pretci po hrvatskim marijanskim svetištima, da nas ona vodi i nadahnjuje u življenju i izgrađivanju sebe kao bo‑ goljubnika, čovjekoljubnika i domoljubnika, u izrađivanju Božjeg svijeta u nama i oko nas. Blažena Djevica Marija ui‑ stinu nam u tome može biti veličanstveni uzor i vjerna za‑ govornica! 174
SA D RŽA J
P R E D G O V O R .................................................................................................. 7
I. Došašća.............................................................................................. 11 II. Došašća.............................................................................................. 14 III. Došašća.............................................................................................. 18 IV. Došašća.............................................................................................. 21
BOŽIĆ – POLNOĆKA................................................................................. 24 BOŽIĆ............................................................................................................ 28 SV. STJEPAN PRVOMUČENIK................................................................... 32 SVETA OBITELJ: II. PO BOŽIĆU................................................................ 35 NOVA GODINA........................................................................................... 38 II. BOŽIĆNA.................................................................................................. 40 BOGOJAVLJENJE (TRI KRALJA)................................................................. 43 KRŠTENJE ISUSOVO (I. KROZ GODINU).............................................. 47 I. Korizmena.......................................................................................... 50 II. Korizmena.......................................................................................... 53 III. Korizmena.......................................................................................... 56 IV. Korizmena.......................................................................................... 59 V. Korizmena.......................................................................................... 62 CVJETNICA.................................................................................................... 65 VELIKI ČETVRTAK........................................................................................ 67 VELIKI PETAK................................................................................................ 70 VAZMENO BDIJENJE.................................................................................. 73 USKRS (I. DANJA MISA).............................................................................. 77 USKRS (II. DANJA MISA)............................................................................. 80 USKRSNI PONEDJELJAK............................................................................ 83 II. Uskrsna.............................................................................................. 85 III. Uskrsna.............................................................................................. 88
227
IV. Uskrsna (Nedjelja Dobrog pastira)......................................................... 91 V. Uskrsna.............................................................................................. 93 VI. Uskrsna.............................................................................................. 97
UZAŠAŠĆE GOSPODINOVO – SPASOVO............................................ 99 VII. Uskrsna............................................................................................ 101
DUHOVI – PEDESETNICA (I.).................................................................. 104 DUHOVI – PEDESETNICA (II.)................................................................. 107 DUHOVSKI PONEDJELJAK...................................................................... 110 SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA................................................. 112 TIJELOVO................................................................................................... 115 II. kroz godinu...................................................................................... 117 III. kroz godinu...................................................................................... 120 IV. kroz godinu...................................................................................... 124 V. kroz godinu...................................................................................... 127 VI. kroz godinu...................................................................................... 130 VII. kroz godinu...................................................................................... 133 VIII. kroz godinu...................................................................................... 136 IX. kroz godinu...................................................................................... 140 X. kroz godinu...................................................................................... 143 XI. kroz godinu...................................................................................... 146 XII. kroz godinu...................................................................................... 148 XIII. kroz godinu...................................................................................... 151 XIV. kroz godinu...................................................................................... 153 XV. kroz godinu...................................................................................... 157 XVI. kroz godinu...................................................................................... 159 XVII. kroz godinu...................................................................................... 161 XVIII. kroz godinu...................................................................................... 164 XIX. kroz godinu...................................................................................... 167 XX. kroz godinu...................................................................................... 169
VELIKA GOSPA........................................................................................... 172 XXI. kroz godinu...................................................................................... 175 XXII. kroz godinu...................................................................................... 179 XXIII. kroz godinu...................................................................................... 181 XXIV. kroz godinu...................................................................................... 184 XXV. kroz godinu...................................................................................... 187 XXVI. kroz godinu...................................................................................... 190 XXVII. kroz godinu...................................................................................... 194 XXVIII. kroz godinu...................................................................................... 196
228
XXIX. kroz godinu...................................................................................... 200 XXX. kroz godinu...................................................................................... 204
SVI SVETI..................................................................................................... 207 DUÅ NI DAN................................................................................................ 210 XXXI. kroz godinu...................................................................................... 213 XXXII. kroz godinu...................................................................................... 216 XXXIII. kroz godinu...................................................................................... 219 XXXIV. kroz godinu: KRIST KRALJ............................................................. 223
229
Ivan Karlić Osluškujući Božju riječ…
Prof. dr. sc. Ivan Karlić profesor je dogmatske teologije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu te pročelnik Katedre za dogmatsku teologiju i voditelj specijalizacije na poslijediplomskom studiju. Studirao je u Zagrebu i u Rimu, gdje je diplomirao i doktorirao. Predavao je na više učilišta u domovini i inozemstvu. Objavio je devet knjiga i više od četrdeset znanstvenih, stručnih i publicističkih članaka; sudjelovao je i imao izlaganja na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, te je član više međunarodnih i domaćih znanstvenih društava. Posebno područje njegova interesa su suvremena teologija i kristologija, tj. njihova aktualizacija i približavanje današnjem čovjeku kako bi mu bile razumljivije, prihvatljivije i lakše provedive u konkretni svakodnevni život, te u konačnici odgovor na pitanje što suvremena teologija i kristologija mogu učiniti za humanizaciju današnjeg čovjeka i društva (kršćanstvo i humanizam).
Osluškujući Božju riječ… Homilije za godinu “A”
80 kn ISBN
Osluskujuci Bozju rijec - A - KORICE.indd 4-5
Ivan Karlić
978-953-11-1275-8
Kršćanska sadašnjost
Sv. Antun Padovanski, veliki propovjednik i navjestitelj Božje riječi, reče u jednoj propovijedi: »Različita su svjedočanstva za Krista: poniznost, siromaštvo, strpljivost, poslušnost; o njima govorimo kad ih drugima pokazujemo životom. Riječ je živa kada život govori! Neka zato prestanu riječi a neka progovore djela. Prepuni smo riječi, a prazni djelima.« Ipak, i unatoč Svečevu lijepom savjetu, ovdje se nudi puno riječi, ali s dubokim uvjerenjem da preporuku sv. Antuna treba ozbiljno uzeti u obzir, te s nadom kako će ova zapisana promišljanja, koja su uistinu i izrečena na nedjeljnim misama, pomoći da ih i u djelo provedemo. Nastojao sam ovdje biti što je moguće konkretniji u promišljanju nad Božjom riječi, jer smatram da cilj nedjeljnih propovijedi i homilija i jest nastojanje oko primjenjivanja Božje poruke u konkretnom življenju. Osim toga, Evanđelje znači Radosna vijest te volim nastojati oko toga da Božju riječ i njezino tumačenje prenosim kao nešto što je uistinu radosno, što rađa radost u čovjeku, što budi nadu i obogaćuje vjeru, kako bi sve bilo usmjereno na konkretnu ljubav prema Bogu i čovjeku. Autor
5.11.2019. 13:16:43