U susretu sa svetim by Kršćanska sadašnjost d.o.o.

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim_omot.indd 1-3

8.1.2024. 0:58:17

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 4

19.12.2023. 1:30:15

Nela Veronika Gašpar – Silvana Fužinato

U SUSRETU SA SVETIM Pitanje o Bogu u dijalogu kršćanstva i suvremene kulture

Zagreb, 2024.

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 3

19.12.2023. 1:30:15

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 4

19.12.2023. 1:30:15

SADRŽAJ UVOD .................................................................................................................... 11

PRVI DIO BIBLIJSKO TEOLOŠKO UTEMELJENJE KRŠĆANSKOG POIMANJA I ODNOSA PREMA SVETOM 1. SVETI I SVETOST U BIBLIJI SVET JA, JAHVE, BOG VAŠ!

SVETI BUDITE! JER SAM LEV 9,2 ................................................. 19

1.1. Riječ svet u Bibliji ........................................................................................ 20 1.2. Samo Bog je svet......................................................................................... 21 1.2.1. Bog – Svetac Izraelov ........................................................................ 22 1.2.2. Božja svetost kao »različitost« .......................................................... 24 1.2.3. Božja svetost kao pripadnost ........................................................... 27 1.2.4. Isus – Svetac Božji ............................................................................. 28

1.3. Čovjekov poziv na svetost .......................................................................... 30 1.3.1. Poziv odijeljenos ............................................................................. 31 1.3.2. Poziv pripadnos Bogu i čovjeku ...................................................... 32 1.3.3. Poziv osobne odgovornos ............................................................... 34 1.3.4. Poziv solidarnos .............................................................................. 40

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 5

19.12.2023. 1:30:15

1.4. Marija – ikona Božje svetos i model čovjekove posvećenos ............. 43 Zaključak ............................................................................................................. 46

2. OBJAVA SVETOG U POVIJESTI IZMEĐU FENOMENOLOGIJE I HERMENEUTIKE ............................................... 47

NELA VERONIKA GAŠPAR SILVANA FUŽINATO • U SUSRETU SA SVETIM Pitanje o Bogu u dijalogu kršćanstva i suvremene kulture

2.1. Različi pristupi .......................................................................................... 48 2.1.1. Fenomenološki pristup ljudskoj religioznos ................................... 48 2.1.2. Spoznaja Boga u ﬁlozofskom istraživanju ......................................... 53 2.1.3. Spoznaja Boga na temelju njegove samoobjave.............................. 58 2.1.4. Odnos prema religioznos u suvremenoj kulturi ............................ 60

2.2. Novost suvremenog teološkog govora o stvarnos objave ................... 62 2.3. Utjelovljenje trojedinog Boga ................................................................... 74 2.3.1. Povijesni realizam utjelovljenja ........................................................ 76 2.3.2. Soteriološka uloga utjelovljene Riječi .............................................. 80

Zaključak ............................................................................................................. 84

3. SVETOST IKONA GOVORA O TAJNI DJELOVANJA DUHA SVETOG ................................................................................................ 87 3.1. Sve odnos Boga i čovjeka ...................................................................... 90 3.2. Priopćenje Božje svetos ljudima i dar božanskog sinovstva ............. 94 3.3. Duh svetos i jedinstvo u različitos ...................................................... 100 3.4. Povijesni razvoj poimanja svetos i novi naglasci Drugog va kanskog koncila ................................................................................. 105 Zaključak ........................................................................................................... 110

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 6

19.12.2023. 1:30:15

SADRŽAJ

DRUGI DIO KRŠĆANSKI GOVOR O SVETOM PRED IZAZOVIMA SUVREMENE KULTURE 4. IZAZOVI RELIGIOZNOSTI SEKULARNOG DOBA ............................ 113 4.1. Sekularno doba i imanentan obzor ovostranoga .................................. 116 4.2. »Nepropustan subjekt« i religija kao izričaj individualnog sebstva .... 120 4.3. Teološka hermeneu ka odnosa sekularizacije i religioznos .............. 123 4.3.1. Sekularizacija iz kršćanske perspek ve .......................................... 125 4.3.2. Kad sekularizacija postane sekularizam ......................................... 126 4.3.3. Obrnut proces sakralizacije (sakralizira se zemaljsko, a profanizira religiozno) .................................................................. 128 4.3.4. Kršćanski humanizam – odgovor na krizu »isključivog humanizma« ................................................................................... 130

Zaključak ........................................................................................................... 131

5. TEOLOŠKI GOVOR O BOGU PRED IZAZOVIMA ZNANSTVENOG MENTALITETA SUVREMENE KULTURE........... 133 5.1. Odnos suvremene znanos prema pitanju o Bogu .............................. 135 5.2. Pos eološko vrijeme .............................................................................. 142 5.3. Izazovi znanstvenih modela/paradigmi za teološki govor o Bogu ...... 146 Zaključak ........................................................................................................... 153

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 7

19.12.2023. 1:30:15

NELA VERONIKA GAŠPAR SILVANA FUŽINATO • U SUSRETU SA SVETIM Pitanje o Bogu u dijalogu kršćanstva i suvremene kulture

TREĆI DIO KRŠĆANSKO BRATSTVO KAO SPASENJSKO UDIONIŠTVO U BOŽJOJ SVETOSTI 6. BITI BRAĆA/SESTRE DAR I IZAZOV. BIBLIJSKIM PUTEM BRATSTVA U SVJETLU ENCIKLIKE PAPE FRANJE FRATELLI TUTTI............................................................................................. 157 6.1. Kons tu vne značajke bratskog odnosa................................................ 158 6.1.1. Brat kao pridodan ........................................................................... 159 6.1.2. Brat kao drukčiji .............................................................................. 162 6.1.3. Brat kao suparnik ............................................................................ 164

6.2. Graditelji bratstva .................................................................................... 168 6.2.1. Živje u is ni ................................................................................... 168 6.2.2. Prihva

osobne granice ................................................................ 169

6.2.3. Poštova udaljenost ....................................................................... 171

6.3. Od auten čnog bratstva do društvenog prijateljstva ........................... 172 6.3.1. Brat kao sugovornik ........................................................................ 172 6.3.2. Brat kao »suputnik« ........................................................................ 174 6.3.3. Brat kao »dar« ................................................................................ 176

6.4. Bratstvo kao spasenjska stvarnost – »sinovi u Sinu« i »braća u Bratu« ........................................................................................ 177 Zaključak ........................................................................................................... 181

SAŽETAK ................................................................................................................ 183 ABSTRACT ............................................................................................................ 189

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 8

19.12.2023. 1:30:16

SADRŽAJ

LITERATURA ....................................................................................................... 195 BILJEŠKA O AUTORIMA ................................................................................. 211 Nela Veronika Gašpar ...................................................................................... 211 Silvana Fužinato ............................................................................................... 213

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 9

19.12.2023. 1:30:16

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 10

19.12.2023. 1:30:16

UVOD Drugi vatikanski koncil u svojoj pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu naslovljenoj Gaudium et spes polazi od činjenice da se u današnjem društvu dogodio jedan epohalni povijesni obrat poznanstvenjenja cjelokupne kulture te je »znanstveni mentalitet« njezino temeljno obilježje. »Taj znanstveni mentalitet oblikuje kulturu i način mišljenja drukčije nego u prošlosti« a jedan od najvećih izazova je činjenica da »sve veću važnost zadobivaju matematičke i prirodoslovne i antropološke znanosti, a na praktičnom području tehnika koja iz tih znanosti proistječe. Tehnika se tako razvila da preobražava lice zemlje te već nastoji zagospodariti i svemirskim prostorima.«1 Rezultat privatizacije i redukcije »racionalnosti« što čine prirodne znanosti dovodi do tendencije stvaranja ne samo isključivo materijalističke slike svijeta nego i redukcijom racionalnosti na vlastitu metodu, a potom i redukcijom stvarnosti na rezultate dobivene takvom metodom. Domet ljudskog razuma umanjen je za dio stvarnosti koji se ne može verificirati metodama koje se nazivaju znanstvenima, a koji – tako nam govori naše iskustvo – ipak postoji.2 Takva znanstvena paradigma uvelike određuje i odnos današnje kulture prema fenomenu ljudske religioznosti koji »biva reduciran na unutarnjost naše subjektivnosti. Prema predodžbi velikog dijela moderne znanosti religija ulazi u područje subjektivnosti jer svatko

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Gaudium et spes – Radost i nada. Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu, u: Dokumenti, Zagreb, 72008., 5. Usp. Veronika Nela GAŠPAR, Teološka spoznaja – dosezi i granice u dijalogu s prirodnim znanostima, u: Dražen VOLK (ur.), Znanosti i religija. Zbornik Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2019., 83–97.

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 11

19.12.2023. 1:30:16

NELA VERONIKA GAŠPAR SILVANA FUŽINATO • U SUSRETU SA SVETIM Pitanje o Bogu u dijalogu kršćanstva i suvremene kulture

može osjećati i doživljavati što želi, dok svijet materije – objektivni svijet – ‘sluša’ druge zakonitosti, tu Bog nema što tražiti.«3 Ta »velika podjela« ili odvajanje područja znanstvenoga, pravnoga, moralnoga i religioznoga u suvremenoj kulturi, prema Josephu Ratzingeru, ne jamči ravnotežu i izbjegavanje protivnosti među njima. »Ako je Bog protjeran iz znanstvenog područja, religija je protjerana iz ljudskoga života. Ako je moral izbačen iz prava, onda su vrjednote izbačene iz naših zakona. Ako znanost i tehnika mogu djelovati bez ograničenja, napredak može biti slijep i destruktivan.«4 I sama je Europa, u kojoj je kršćanstvo dobilo svoje značajno kulturno i intelektualno obilježje, danas postala ishodište nove znanstvene racionalnosti i funkcionalne znanstvenosti. O tom novom kontekstu papa Franjo u apostolskoj konstituciji o crkvenim sveučilištima i fakultetima Veritatis gaudium kaže da »danas ne proživljavamo epohu promjena nego pravu pravcatu promjenu epoha«5. S obzirom na nove izazove odnosa teologije i znanosti u suvremenoj kulturi, Clemens Sedmak kaže da živimo u »postteološkom vremenu«.6 Problem sučeljavanja s modernim metamorfozama suvremene kulture, napose odnosa religije i znanosti ne znači samo razotkrivati vidljive i prikrivene slabosti tih fenomena nego i suočiti se s poimanjem same teologije, s njezinom metodom i načinom razmišljanja, njezinom terminologijom i sadržajima, ukoliko ne želimo da ona postane samo apologetika ili kritika postojećeg stanja. Nije li došlo vrijeme većeg uvažavanja prvog dijela složenice theo-logia, »theo«, u smislu da teologija stoji i pada s time da u svome vremenu i prostoru čini razumljivim čovjeku tko je Bog i što Bog znači za čovjeka i svekoliku stvarnost. Papa Benedikt XVI. ističe da je naša velika zadaća sada »u prvome redu iznova osvijetliti prvenstvo Boga. Danas je važno ponovno vidjeti da Bog postoji, da nas se Bog tiče i da nam 3

4 5

Joseph RATZINGER/BENEDIKT XVI., Skandalöser Realismus? Gott handelt in der Geschichte, Bad Tölz, 42008., 7–8. Također usp. Stipe TADIĆ, Sveto koje to nije. O imanentističkim religijama u suvremenom svijetu, u: Nova prisutnost, 9 (2011.) 2, 409–421. Joseph RATZINGER, Kršćanstvo i kriza kultura, Split, 2008., 13. Papa FRANJO, Veritatis gaudium – Radost istine. Apostolska konstitucija o crkvenim sveučilištima i fakultetima, Zagreb, 2017., 3. Usp. Željko TANJIĆ, Katolička teologija u europskom kontekstu, u: Željko TANJIĆ, Teologija pred izazovima sadašnjeg trenutka, Zagreb, 2009., 7–19.

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 12

19.12.2023. 1:30:16

UVOD

daje odgovore. I obrnuto, da kada On otpadne, koliko god sve drugo bilo pametno, čovjek gubi svoje dostojanstvo i svoju istinsku ljudskost i time se ruši ono bitno. Mislim da zbog toga danas moramo staviti novi naglasak na prvenstvo pitanja o Bogu.«7 Ova je knjiga nastojanje da se dadne doprinos teološkom promišljanju oko nastojanja da nam se razne metamorfoze suvremene kulture jednostavno ne nametnu ili nas pregaze, nego da budemo svjesni načina na koji ih trebamo prihvaćati i usmjeravati a da se u njima ne izgubi Bog, a samim time i čovjek. Knjiga je podijeljena u tri dijela, a oni u šest poglavlja. Prvi dio naslovljen Biblijsko-teološko utemeljenje kršćanskog poimanja i odnosa prema Svetom obuhvaća tri poglavlja: Sveti i svetost u Bibliji. »Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve, Bog Vaš!« (Lev 19,2), Objava Svetoga (Boga) u povijesti između fenomenologije i hermeneutika i Svetost – ikona govora o tajni djelovanja Duha Svetog. Druga cjelina knjige naslovljena Kršćanski govor o Svetom pred izazovima suvremene kulture obuhvaća dva poglavlja: Izazovi religioznosti sekularnog doba i Teološko govor o Bogu) pred izazovima znanstvenog mentaliteta suvremene kulture. Treća cjelina knjige je poput zaključka i donosi samo jedno poglavlje naslovljeno Kršćansko bratstvo kao spasenjsko udioništvo u Božjoj svetosti. Između poimanja i odnosa prema svetom/božanskom u sekularnoj religioznosti i kršćanskog poimanja i odnosa prema Bogu nalazi se objava, povijesni događaj koji se jednom očitovao, te percepcija Osobe koja se trajno očituje. Za kršćanina su taj događaj i ta Osoba bit njegove vjere koja je temeljni čin kršćanske egzistencije. Zato je prvo poglavlje ove knjige posvećeno poimanju i pozivu na svetost u Bibliji, o čemu promišlja doktorica biblijske teologije Silvana Fužinato, profesorica na Katedri Svetoga pisma Staroga i Novoga zavjeta Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Na temelju biblijskog svjedočanstva kao i kršćanske predaje, u drugom poglavlju ove knjige, donosimo bitna obilježja kršćanskog poimanja i odnosa prema Svetom. Toj objavi prethode kako fenomenološki pristup ljudskoj religioznosti tako i spoznaja i govor o božanskome u fiBENEDIKT XVI., Svjetlo svijeta. Papa, Crkva i znakovi vremena. Razgovor s Peterom Seewaldom, Split, 2010., 83–84. »Poviješću se ne može upravljati zaobilazeći Boga, pukim materijalnim strukturama. Ako čovjekovo srce nije dobro, onda ništa drugo ne može biti dobro. A dobrota srca može u konačnici doći samo od Onoga koji je sam Dobrota – Dobro«, BENEDIKT XVI., Isus iz Nazareta, I, Split, 2007., 50–51.

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 13

19.12.2023. 1:30:16

NELA VERONIKA GAŠPAR SILVANA FUŽINATO • U SUSRETU SA SVETIM Pitanje o Bogu u dijalogu kršćanstva i suvremene kulture

lozofskom istraživanju. Nakon što kratko prikažemo bitne značajke svakoga od tih triju pristupa poimanja i odnosa prema Bogu, i prije negoli se usredotočimo na bitna obilježja kršćanskog govora o Svetom (Bogu), smatramo potrebnim ukazati i na novost suvremene kulture u kojoj susrećemo još jedan, potpuno nov pristup fenomenu ljudske religioznosti, a upravo je on današnji kontekst kako teološkog promišljanja tako i kršćanske egzistencije. Temeljna teološka značajka koja proizlazi iz višeslojne interpretacije pojma »svet« u Bibliji daje nam jasno do znanja kako njime definira Boga u onome što on jest i čovjeka vjernika u onome što je pozvan biti. Polazeći od temeljnih značajki poimanja Božje svetosti i čovjekova poziva na svetost kako starozavjetne, tako i novozavjetne objave Boga kao osobnog bića koje je u sebi zajedništvo i koje se otvara osobnom zajedništvu i dijalogu s čovjekom, ne poništavajući time njegovu osobnost, nego je dovodeći do punine, personalno-relacijska paradigma temeljna je perspektiva svakog kršćanskog poimanja i odnosa prema Bogu koji je svet, štoviše, koji je jedini svet, a svetost na koju je čovjek pozvan je »ikona« govora o tajni djelovanja Duha Božjeg u povijesti. Ta je stvarnost u središtu trećeg poglavlja. Četvrto poglavlje knjige prikazuje osnovna obilježja religioznosti suvremenog društva. U njemu je moguće promatrati i opisati dva procesa: proces sekularizacije društva i proces sakralizacije osobe. Religioznost nosi naglaske i jednoga i drugoga. Polazeći od ovostranoga obzora obaju procesa, možemo reći da se unutar njih religioznost očituje kao izričaj individualnog sebstva koje je postalo »nepropusni subjekt« za transcendentno. Pritom će doći do izražaja prožimanje ili čak poistovjećivanje sekularizacije i sekularizma, na što ukazuje i »isključivi humanizam« u sekularnom društvu. Kada se govori o osobi i njezinoj svetosti, onda se kršćansko shvaćanje ne podudara s onim sekularnoga svijeta. U kršćanskom shvaćanju svetost osobe dolazi od božanskoga izvora,8 a ne iz ljudskoga, i ne ovisi o nečijoj volji. Svetost osobe obilježje je čovjeka koje mu pripada od početka po volji Božjoj.9 Cilj tog poglavlja je ukazati na kršćanski 8

Usp. IVAN PAVAO II., Evangelium vitae – Evanđelje života. Enciklika o vrijednosti i nepovredivosti ljudskog života, Zagreb, 1995., 81. Usp. Ante VUČKOVIĆ, Sekularizacija društva i sakralizacija osobe, u: Bogoslovska smotra, 82 (2012.) 4, 917–937.

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 14

19.12.2023. 1:30:17

UVOD

humanizam kao mogućnost da se imanentnom svijetu sekularnog doba pruži otvorenost prema transcendentnom. Kako bismo to ostvarivali, u duhu kršćanske tradicije, nema drugog puta nego kristološka paradigma »nepomiješano i neodijeljeno« u odnosu božanstva i čovještva. Promišljanje o teologiji pred izazovima znanstvenog mentaliteta suvremene kulture u središtu je petog poglavlja. Teologija je osobit kršćanski fenomen i njezino razvijanje pripada biti kršćanske vjere. »Ona bi zanijekala svoje istinsko nutarnje polazište kada bi temeljito odbacivala teologiju.«10 Teologija će u samom svom nazivu (od grč. Θεός = Bog i Λόγος = nauka), ovisno o povijesnim mijenama, stavljati veći ili manji naglasak ili na prvi dio složenice »theo« ili na drugi dio složenice »logia«, međutim ona neće nikada biti autentična teološka znanost ako potpuno zanemari jedan od tih dvaju dijelova u svom nazivu. Metamorfoze kulture u suvremenom društvu predstavljaju trajan izazov teologiji i njezinu govoru o Bogu i čovjeku. Drugi vatikanski koncil započeo je dijalog s modernom kulturom, a tom je dijalogu na poseban način posvetilo svoju konstituciju o Crkvi u suvremenom svijetu, i ne sluteći kakve »metamorfoze« i u teološkom razmišljanju i djelovanju Crkve taj čin može izazvati.11 U šestom poglavlju knjige ponovno se vraćamo profesorici biblijske teologije Silvani Fužinato i svetopisamskom govoru o odnosu Boga i čovjeka, Boga koji je svet u svome biti i djelovati i koji čovjeka ne samo da poziva nego mu dariva udioništvo u svojoj svetosti. Spasenje je ponuđen dar udioništva na odnosu Isusa s Ocem, a ako ga čovjek prihvaća, onda je sudionik i na Isusovu odnosu prema drugom čovjeku. Ako smo »sinovi u Sinu« tek onda možemo biti i »braća u Bratu«. Božji odnos prema čovjeku mora biti jedina i isključiva mjera čovjekova odnosa prema braći. Isus je ljude naučio Bogu govoriti »Oče naš« i to »naš« nije manje važno od »Oče«. Dakle, prema Isusovu nauku, Otac nebeski stavlja se izravno u zaštitu naših međusobnih bratskih odnosa. On im je temelj, uzor i zaštita. Teološki gledano, brat ima primat pred prijateljem: prijatelja izabiremo, a brat nam je darovan. Zato »draga braćo i sestre« nosi drukčiju poruku i 10

Joseph RATZINGER/BENEDIKT XVI., Teološki nauk o principima. Elementi fundamentalne teologije, Rijeka, 2010., 381–382. 11 Usp. Tonči MATULIĆ, Metamorfoze kulture. Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije, Zagreb, 2008.

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 15

19.12.2023. 1:30:17

NELA VERONIKA GAŠPAR SILVANA FUŽINATO • U SUSRETU SA SVETIM Pitanje o Bogu u dijalogu kršćanstva i suvremene kulture

nijansu od »dragi prijatelji«. Kršćani nisu skupina prijatelja koji se odjeljuju od drugih te se zatvaraju sami u sebe, nego osobe koje druge prihvaćaju kao braću od Boga darovanu.12 Nela Veronika Gašpar

Jedini lijek protiv besmisla nasilja i smrti tijekom cijele povijesti čovječanstva bio je uključivanje svetoga u međuljudske odnose, uspostava odnosa između svetoga/Boga i čovjeka. Kad je riječ o suvremenom društvu, o religijskom argumentu, između ostalih, govore i dva filozofa frankfurtske škole koji se deklariraju agnosticima, Max Horkheimer i Theodor Adorno. »Jedina brana koja bi mogla zaustaviti besmisleni tijek nasilja jest priznavanje nazočnosti svetoga u čovjeku«, Franc RODÉ, Biti i opstati. O kršćanstvu, demokraciji i kulturi, I, Zagreb, 2000., 218.

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 16

19.12.2023. 1:30:17

PRVI DIO

BIBLIJSKO-TEOLOŠKO UTEMELJENJE KRŠĆANSKOG POIMANJA I ODNOSA PREMA SVETOM

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 17

19.12.2023. 1:30:17

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 18

19.12.2023. 1:30:17

1. SVETI I SVETOST U BIBLIJI – »SVETI BUDITE! JER SAM SVET JA, JAHVE, BOG VAŠ!« (LEV 9,2) U djelu naslovljenom Das Heilige. Über das Irrationale in der Idee des Göttlichen und sein Verhältnis zum Rationalen (Breslau, 1917.) Rudolf Otto stavio je »sveto« u središte religioznog iskustva, definirajući ga kao tremendum et fascinans. Čovjek ono božansko, koje je »posve drugo«, od njega i pred njim kojim se osjeća malenim i nedostojnim, doživljava kao nešto stravično i zastrašujuće, no istodobno ga zadivljuje i privlači. Ne ulazeći dublje u analizu tog vrlo složenog fenomena religioznog iskustva,1 možemo sa sigurnošću reći da ono duboko prožima život Crkve i život vjernika. Dovoljno je prisjetiti se koliko puta svakodnevno u liturgiji, molitvi, literaturi, razgovorima itd. čujemo riječi »svet, svetost, posvećenost«. Riječ je o jednoj od središnjih tema kršćanskog života jer Božja svetost i čovjekov poziv na svetost nije samo jedna od komponenti religioznog iskustva, nego temelj toga iskustva. Potvrdu navedenoj tvrdnji nalazimo i u činjenici da se korijen hebrejskog glagola qdš u Svetom pismu pojavljuje u različitim oblicima više od tisuću puta. Sve to upućuje na vrlo važnu temu naše vjere, ali istodobno i na vrlo složen predmet našeg istraživanja. Budući da je gotovo nemoguće donijeti iscrpnu i sažetu analizu mnogobrojnih biblijskih tekstova koji na izravan ili neizravan način govore o Božjoj svetosti i čovjekovu pozivu na svetost, pokušat ćemo definirati neke od, prema našem mišljenju, najvažnijih značajki biblijskog poimanja svetosti koje, kako vjerujemo, i vjernicima današnjeg vremena mogu biti

Više o svetom u filozofiji Rudolfa Otta vidi u: Ivan ŠEVO, »Sveto« u filozofiji Rudolfa Otta, u: Hum, (2010.) 6, 286–300.

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 19

19.12.2023. 1:30:17

poticaj za dublje promišljanje o osobnom pozivu na svetost2 i na njegovo autentično življenje i svjedočenje u suvremenom svijetu.

NELA VERONIKA GAŠPAR SILVANA FUŽINATO • U SUSRETU SA SVETIM Pitanje o Bogu u dijalogu kršćanstva i suvremene kulture

1.1. Riječ svet u Bibliji Budući da je riječ o kompleksnom pojmu, započet ćemo naše istraživanje kratkim prikazom njegova podrijetla i značenja. Romanski jezici3 sačuvali su izvorno značenje latinskog sanctus od glagola sancire, »ograničiti«, ukazujući na karakter odvojenosti i diferencijacije koji sveto suprotstavlja profanom. Za razliku od romanskih jezika u anglosaksonskim jezicima4 riječ svet dolazi od eigen/eigentum – »vlastiti/imovina«, označavajući pripadnost religijskom području.5 U semitskim jezicima i religijama svetost se izražavala pomoću korijena qdš.6 Nije moguće točno odrediti etimologiju korijena qdš i njegovih izvedenica. Nije prihvaćena Luzzattova teorija da bi qdš mogao biti sastavljen od jqd – »gorjeti« i ’ēš – »vatra« tako da je izraz jequd ’ēš – »izgoren u vatri« izvorno mogao označavati žrtvu i posljedično tomu sve ono što je bilo namijenjeno slavljenju Boga.7 Većina autora u korijenu qdš prepoznaje radikale qd, smatrajući š manje važnim dodatkom. Značenje radikala qd – »odsjeći, odvojiti« usmjerilo je značenje »svetosti« prema ideji odijeljenosti od nečistoga ili od profane uporabe te bi kao takva odgovarala grčkom témenos, koji je označavao odijeljen prostor ili područje.8 Prema drugoj 2

6 7

O općem pozivu na svetost u Crkvi vidi u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Lumen gentium – Svjetlo naroda. Dogmatska konstitucija o Crkvi, u: Dokumenti, Zagreb, 1998., br. 39–47; HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Na svetost pozvani. Pastoralne smjernice na početku trećega tisućljeća, Zagreb, 2002. Na francuskom jeziku svet se kaže saint, a na španjolskom, portugalskom i talijanskom je santo. Na njemačkom jeziku svet se kaže heilig, na danskom hellig, na švedskom helig, a na engleskom jeziku holy (holiness). Usp. Massimo GRILLI, »Siate santi perché io sono santo« (Lv 19,2). La santità nell’Antico Testamento: separazione o appartenenza?, u: Arturo ELBERTI (ur.), La santità, Napoli, 2001., 17. Usp. Rudolf AMERL, Hebrejsko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1997., 247. Usp. Helmer RINGGREN, qdš, u: Heinz-Josef FABRY – Helmer RINGGREN (ur.), Grande lessico dell’Antico Testamento, VII, Brescia, 2007., 838. Usp. Michelangelo TÁBET, Santitá, u: Romano PENNA – Giacomo PEREGO – Gianfranco RAVASI (ur.), Temi teologici della Bibbia, Cinisello Balsamo (Milano), 2010., 1238; Massimo GRILLI, La chiamata alla santità nei due Testamenti, u: San-

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 20

19.12.2023. 1:30:18

1.2. Samo Bog je svet U Svetom pismu ne susrećemo apstraktan govor o svetosti. Riječi izvedene iz korijena qdš u Starom zavjetu pojavljuju se oko 850 puta. Pripisuju se osobi (kralju, proroku, svećeniku itd.), mjestu (zemlji, hramu, svetištu itd.), predmetu (žrtvi, hramskim predmetima, svećeničkoj odjeći…) i vremenu (suboti, jubilarnoj godini, blagdanima itd.). Najvažnije riječi koje iz toga korijena proizlaze su glagoli qādaš i qādeš, imenica qōdeš i pridjev qādôš. Glagoli qādaš i qādeš, koji u pasivnom obliku znače »svet, posvećen«, a u aktivnom obliku »posvetiti«, u Starom zavjetu uporabljeni

Prvi dio • BIBLIJSKO TEOLOŠKO UTEMELJENJE KRŠĆANSKOG POIMANJA I ODNOSA PREMA SVETOM

hipotezi qdš proizlazi od akadskog glagola qadāšu u značenju »postati čist, biti čist«.9 No za razliku od akadskih tekstova, u semitskim natpisima qdš u glagolskom obliku znači »posvetiti« ili »posvetiti se«.10 Osim toga, kao što točno zapaža Massimo Grilli,11 koncept »čistoće« srodan je, ali ne i identičan sa »svetim«. Prema njegovu mišljenju najprihvatljivije značenje temelji se na dvjema protosemitskim formama qadiš i qaduš, koje, ne naglašujući ideju odijeljenosti, preciznije ukazuju na bit svetoga. Budući da je nemoguće dokučiti izvorno značenje korijena qdš, značenje pojedinih pojmova potrebno je tražiti u njihovu kontekstu koji je za sve njegove izvedenice konstantno religioznog tipa. Naime, nikada nije riječ o etičkim ciljevima, nego je nedvojbeno uvijek riječ o činu posvećenja nekom božanstvu. Iz ovog kratkog prikaza složenog i još uvijek otvorenog pitanja podrijetla i mogućeg višestrukog značenja riječi »svetost«, koja se u Bibliji uporabljuje u različitim razdobljima i kontekstima, teško je donijeti jedinstvenu i sveobuhvatnu definiciju biblijskog poimanja svetosti. Stoga ćemo se u nastavku osvrnuti na neke, prema našem mišljenju, najznačajnije aspekte religioznog iskustva svetoga.

tiago GONZÁLES SILVA (ur.), Santi ma non per caso. Santità e vita consacrata, Milano, 2004., 24, bilješka 3. Jules de VAULX, svet, u: Xavier LÉON-DUFOUR (ur.), Rječnik biblijske teologije, Zagreb, 41993., 1312–1313 drži da »Semitska riječ qōdeš, sveta stvar, svetost, dolazi od korijena koji nesumnjivo znači ’odsjeći, odvojiti’; usmjeruje nas prema ideji odvajanja od profanoga; svete su stvari one koje se ne dotiču ili kojima se ne približava, izuzevši pod stanovitim uvjetima obredne čistoće.« 9 Detaljnije vidi u: Helmer RINGGREN, qdš, 838–839. 10 Usp. Helmer RINGGREN, qdš, 840. 11 Usp. Massimo GRILLI, »Siate santi perché io sono santo« (Lv 19,2), 17.

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 21

19.12.2023. 1:30:18

NELA VERONIKA GAŠPAR SILVANA FUŽINATO • U SUSRETU SA SVETIM Pitanje o Bogu u dijalogu kršćanstva i suvremene kulture

su oko 175 puta i posebice označavaju stanje nekoga ili nečega što pripada svetom i čistom području koje je jasno odijeljeno od onoga što je zajedničko ili profano. Kada dolaze u aktivnom obliku, tim glagolima prikazana su djela kojima su posvećene neke osobe ili stvari. Imenica qōdeš, »svetost«, u Starom zavjetu pojavljuje se oko 477 puta i označava sve ono što se razlikuje od zajedničkoga ili profanoga i što je u odnosu s Bogom. Pripisuje se osobi, stvarima ili samom Božjem svetištu. Pridjev qādôš znači »svet« u dvostrukom smislu: »čist« i »odijeljen«. U Starom zavjetu možemo je pronaći oko 116 puta, posebno u Knjizi proroka Izaije i u Petoknjižju, u kojima označava Božju svetost u smislu njegove ontološke odijeljenosti od profanoga i oslobođenosti od moralnih nesavršenosti. Ponekad se odnosi i na svetost ljudi posvećenih Bogu koji su smatrani svetima ili su po Božjoj zapovijedi uvedeni u područje svetoga.12 Riječi korijena qdš na grčki su u Novom zavjetu prevedene riječju hagios u značenju »svet, čist«, koja se pojavljuje 230 puta i također se odnosi na osobe, stvari i mjesta.13 I u Starom zavjetu i u Novom zavjetu svete osobe, stvari i mjesta pripisuju se Bogu, jedinom izvoru svetosti.14 Stoga ćemo se u ovom prvom dijelu osvrnuti na tri značajke biblijskog poimanja Božje svetosti.15

1.2.1. Bog – Svetac Izraelov Bogatstvo i ljepota, posebnost i izvornost biblijskog govora o svetosti temelji se na njezinu odnosu prema Bogu koji je jedini svet. Naime, Sveto pismo ne iznosi samo i prije svega čovjekov stav i njegove reakcije pred božanskim i ne definira svetost negacijom profanoga, nego u prvi plan stavlja i na prvom mjestu donosi objavu samoga Boga, definirajući 12

Usp. Thomas Edward MCCOMISKEY, qadàsh, qodèsh, qadòsh, qadèsh, u: R. Laird HARRIS – Gleason L. ARCHER – Bruce K. WALTKE (ur.), Theological Wordbook of the Old Testament, II, Chicago, 1980., 786sl. 13 Detaljnije vidi u: Horst BALZ, hagios, hagiazō, hagiasmos, hagiotēs, hagiōsynē, u: Horst BALZ – Gerhard SCHNEIDER, Dizionario esegetico del Nuovo Testamento, Brescia, 2004., 41–53. 14 Usp. Giacomo PEREGO, Nuovo Testamento e vita consacrata, Cinisello Balsamo (Milano), 2008., 37–38. 15 Sintetički prikaz Božje svetosti i čovjekova poziva na svetost objavljen je u: Silvana FUŽINATO, »Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve, Bog vaš!« (Lev 19,2). Poziv na svetost u Starom i Novom zavjetu, u: Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije, 146 (2018.) 9, 4–9.

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 22

19.12.2023. 1:30:18

BILJEŠKA O AUTORIMA Nela Veronika Gašpar Prof. dr. sc. Nela Veronika Gašpar, članica Družbe sestara Kćeri Božje ljubavi, rođena je 1963. godine u Derventi (BiH). Godine 1987. postigla je akademski stupanj »Baccalaureum in philosophia« a 1991. godine »Baccalaureum in Sacra Theologia«. Magisterij iz dogmatske teologije postigla je 1997. godine na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Na istom sveučilištu doktorirala je 2000. godine diertacijom Cristologia pneumatologica in alcuni autori postconciliari (1965-1995). Status questionis e prospettive. Doktorska disertacija je iste godine u cijelosti objavljen u nizu »Collana Tesi Gregoriana, Serie Teologia n. 71. Od 2001. predavala je na Katedri dogmatske teologije na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu i na Filozofsko-teološkom Institutu Družbe Isusove u Zagrebu, afiliranom Papinskom sveučilištu Gregoriana (Rim). Od 2003. godine predaje dogmatsku teologiju na Teologiji u Rijeci područnom studiju Katoličkog bogoslovnom fakuteta Sveučilišta u Zagrebu te na poslijediplomskom studiju. Od 2017. do 2024. godine vrši i službu predstojnice Teologije u Rijeci. Od 2007. godine članica je organizacijskog odbora ikonografskih studija Filozofskog fakulteta u Rijeci te članica uredničkog odbora i znanstvenog savjeta IKON-a, časopisa za ikonografske studije. Bila je aktivni član u radu Međunarodne teološke komisije u Rimu za pitanje „Međugorja“. Od 2018. godine dopisni je član PAMI u Rimu. U sklopu stručnog studija „Teologija posvećenog života“, u Remetama (Zagreb) predaje kolegij „Marija – ikona posvećenog života“. 2021. godine imenovana je članicom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polja filozofije i teologije. 211

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 211

19.12.2023. 1:30:56

NELA VERONIKA GAŠPAR SILVANA FUŽINATO • U SUSRETU SA SVETIM Pitanje o Bogu u dijalogu kršćanstva i suvremene kulture

Objavila je nekoliko autorskih, suautorski i uredničkih knjiga, više znanstvenih i stučnih radova iz područja dogmatske teologije (Teološki govor o Duhu Božjem. Od vječnosti do čovječnosti, Zagreb 2012; Marijanska ukazanja – „proročka karizma“ za naše vrijeme. Podno križa započinje osobna povjera svakoga čovjeka Majci Kristovoj, Zagreb, 2018.).

212

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 212

19.12.2023. 1:30:56

Silvana Fužinato Izv. prof. dr. sc. Silvana Fužinato, članica Družbe sestara Presvetog Srca Isusova, rođena je 16. svibnja 1981. godine u Prnjavoru (BiH). 2008. godine diplomirala je na filozofsko-teološkom studiju na Teologiji u Rijeci, područnom studiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magisterij iz biblijske teologije postigla je 2011. godine na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Na istom sveučilištu doktorirala je 2014. godine disertacijom Tra fede e incredulitá. Studio esegetico-teologico di Gv 5 in chiave comunicativa. Predaje biblijsku teologiju na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu, afiliranom Papinskom sveučilištu Gregoriana (Rim) i u Školi za novakinje pri Hrvatskoj redovničkoj konferenciji. Od 2013. godine aktivni je član međunarodnog projekta Evangelium und Kultur. Uz brojne znanstvene i stručne radove, u koautorstvu s Massimom Grillijem, u sklopu navedenog projekta objavila je 2019. godine knjigu Riječ Božja u ljudskom jeziku. Tumačenje Biblije u komunikacijskoj perspektivi, 2021. godine knjigu Na putu traženja. Komentari nedjeljnih i blagdanskih čitanja. Godina A, i 2023. godine knjigu U susretu ljubavi. Komentari nedjeljnih i blagdanskih čitanja. Godina B.

213

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim.indd 213

19.12.2023. 1:30:56

KBF_Gaspar_Fuzinato_u_susretu_sa_svetim_omot.indd 1-3

8.1.2024. 0:58:17