Zrcala i sjene vjere by Kršćanska sadašnjost d.o.o.

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_omot.indd 1-3

23.1.2024. 23:18:43

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 4

12.1.2024. 0:51:54

Martina s. Ana Begić – Miriam Mary Brgles

ZRCALA I SJENE VJERE

Zagreb, 2024.

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 3

12.1.2024. 0:51:54

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 4

12.1.2024. 0:51:54

SADRŽAJ SADRŽAJ ........................................................................................... 5 UVOD ............................................................................................. 9

1. SMISAO I ULOGA VJERE U NAŠEM ŽIVOTU 1.1. Čin vjere – izričaj povjerenja Nekome..................................... 20 1.2. Biblijski pojam vjere................................................................. 27 1.3. Poniznost – preduvjet vjere..................................................... 30 1.4. Bit i sadržaj vjere..................................................................... 33 1.5.Vjera je teologalna krepost ...................................................... 39 1.6. Vjera je moralni čin i zahtijeva odgoj za pravilnu sliku o Bogu ............................................................................ 43 1.7. U vjeri nasljedujemo i suobličujemo se Kristu ......................... 48 5

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 5

12.1.2024. 0:51:54

1.8. Vjera nije privatna stvar pojedinca ......................................... 52 1.9. Obveze koje neposredno izviru iz vjere .................................. 55 1.10. Grijesi koji razaraju vjeru ...................................................... 60

2. VJERA I RELIGIJA U VRTLOGU SOCIOLOŠKIH TEORIJA I ISTRAŽIVANJA: SAŽETI PRIKAZ

Mar na s. Ana Begić – Miriam Mary Brgles • ZRCALA I SJENE VJERE

2.1. Sekularizacija – središnji moment promatranja religije u sociologiji? ........................................................................... 73 2.2. Osnovna pitanja metodologije istraživanja i Glockov višedimenzionalni model istraživanja ...................................... 80 2.3. Prijedlozi primjena kvalitativnih metoda istraživanja u sociokulturnim istraživanjima crkvenosti ............................... 88 2.4. Prethodna istraživanja crkvenosti u Hrvatskoj ....................... 95

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 6

12.1.2024. 0:51:54

SADRŽAJ

3. ISTRAŽIVANJE O SLICI I VJERI U BOGA MEĐU MLADIM VJERNICIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ 3.1. Metodologija istraživanja ...................................................... 101 3.1.1. Problem i svrha istraživanja ................................................ 101 3.1.2. Ciljevi i hipoteze istraživanja ............................................... 101 3.1.3. Postupak prikupljanja podataka ........................................... 102 3.1.4. Ciljna populacija i struktura istraživačkog uzorka .................. 104 3.1.5. Anketni upitnik ................................................................ 104

3.2. Obrada i analiza prikupljenih podataka ................................ 106 3.3. Analiza rezultata empirijskog istraživanja ............................ 108 3.3.1. Socio-demografske karakteristike ispitanih ............................ 108 3.3.2. Učestalost pohađanja vjerskih obreda i primanja sakramenata te ispovijedi i euharistije................................... 114 3.3.3. Konceptualizacija vjere među mladima .................................. 115 3.3.4. Dominantna slika Boga među mladima ................................. 123

3.4. Rasprava ............................................................................ 145 ZAKLJUČAK .................................................................................. 149 OTVORENA PITANJA ZA BUDUĆNOST ..................................... 155 7

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 7

12.1.2024. 0:51:55

PRILOZI 1. prilog: Anketni upitnik .................................................... 163 2. prilog: Distribucije frekvencija varijabli anketnog upitnika ...... 167 3. prilog: Odabrani deskriptivni statistički pokazatelji varijabli anketnog upitnika ................................................................. 171 LITERATURA.................................................................................. 173 1. Knjige i članci ......................................................................... 173 2. Internetski izvori ..................................................................... 179

BILJEŠKA O AUTORICAMA ......................................................... 181

Mar na s. Ana Begić – Miriam Mary Brgles • ZRCALA I SJENE VJERE

Martina s. Ana Begić ............................................................ 181 Miriam Mary Brgles .............................................................. 183

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 8

12.1.2024. 0:51:55

UVOD Jedno od egzistencijalnih pitanja koje čovjek u životu postavlja zasigurno je i pitanje vjere. Ono se odnosi na različite konotacije, može se vjerovati u nekoga ili u nešto. S tog gledišta može se govoriti o naravnoj i nadnaravnoj vjeri čovjeka. Ono što nadilazi ljudsku narav teško je razumjeti samo sposobnostima razuma i upravo na takvom području potrebna je vjera. Vjera prisvaja izvanjske geste i prerađuje ih u čovjeku, drugim riječima, izvanjske su geste znak koji nas upućuje na ono unutarnje u čovjeku.1 Vjeru se može razumijevati kao svjetlo, sposobnost gledanja, prepoznavanja i vrednovanja stvarnosti koje nas okružuju i koje su sastavni dio ljudskoga života. Ona je dar koji nam daje rješenje jer uzima zajedno različite istine do kojih dolazi vjera u jednu jedinu viziju u pogledu Božjeg djelovanja u svijetu. Temeljni stav razuma vjernika prema Božjoj riječi trebao bi biti stav poniznosti, zahvalnosti i aktivne otvorenosti.2 U prvom poglavlju knjige promotriti će se vjeru s antropološkog i teološkog stajališta te odgovoriti na pitanje o značenju vjere za naš život. Približit će se, osobito iz kršćanske perspektive, sam čin vjere te utjecaj vjere na naš konkretan život. Istaknut će se javnost vjere te obveze koje proizlaze iz vjere, ali i grijehe protiv nje. Temelj za analizu rezultata istraživanja o vjeri mladih katolika u našem društvu te njihovo poimanje vlastite vjere kao i slike Boga bit će postavljen u trećem poglavlju knjige. U drugom poglavlju, kako naznačuje i naslov, daje se sažeti prikaz razmatranja religije iz sociološke discipline s posebnim osvrtom na proces sekularizacije, koji je predstavljen u osnovnim napomenama o radu triju najistaknutijih sociologa religije: Petera Bergera, Davida Martina i Grace Davie. Također, u drugom je poglavlju približena osnovna metodološku 1

Usp. André GOZIER, Rađanje Boga u duši. Petnaest dana u molitvi s učiteljem Eckhartom, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2019., 28. Usp. Bernhard HÄRING, Kristov Zakon, sv. II., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980., 40.

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 9

12.1.2024. 0:51:55

Mar na s. Ana Begić – Miriam Mary Brgles • ZRCALA I SJENE VJERE

problematiku koja je povezana s previranjima u teoriji. Prikazan je i Glockov višedimenzionalni model koji se koristio za kreiranje skala za mjerenje religioznosti. Taj je model bio i okvir temeljem kojega je predstavljen prijedlog kvalitativnih metoda istraživanja koje se mogu primijeniti pri istraživanjima crkvenosti, što na neki način i rastvara Glockov model, koji je do sada bio korišten za „mjerenje” u kvantitativnoj istraživačkoj paradigmi, a u kvalitativnoj istraživačkoj paradigmi koristio bi se za „opisivanje”. Na kraju drugoga poglavlja daje se osvrt na rezultate istraživanja Europske studije vrednota (EVS-a) provedenih tijekom triju valova, kako bi se čitatelja upoznalo s osnovnim trendovima vezanim uz dimenzije crkvenosti u Republici Hrvatskoj, prvenstveno ritualnu (pohađanje misa i vjerskih obreda) te ideološku dimenziju (vjera i slika Boga), sa specifičnostima vezanim uz ispitanike iz najmlađe dobne skupine (18 – 30 godina). Treće poglavlje čini niz potpoglavlja, a njegov je sadržaj isključivo vezan uz istraživanje o vjeri i slici Boga kod mladih vjernika u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2021. godine metodom ankete. Za konstruiranje anketnoga upitnika djelomično je korišten Glockov model, no nisu korišteni dosadašnji instrumenti (skale), već je konstruiran novi instrument, prilagođen istraživanju vjere (ne religioznosti!) mladih u Republici Hrvatskoj. U potpoglavljima prikazuju se problem i svrha istraživanja, ciljevi i hipoteze, postupak prikupljanja podataka, karakteristike uzorka, karakteristike i sadržaj anketnoga upitnika, postupak obrade i analize podataka. U drugom se potpoglavlju analiziraju rezultati istraživanja, od kojih su neki prikazani grafički i tabelarno, a posebno se prikazuju rezultati testiranja statistički važne razlike različitih sociodemografskih kategorija s obzirom na niz kategorija koje ispituju vjeru i slike Boga kod mladih. Naposljetku, poglavlje se zaključuje raspravom o (ne)prihvaćanju postavljenih hipoteza, uz napomenu da je dio ovog istraživanja preuzet iz znanstvenog rada objavljenog na engleskom jeziku Understanding Faith and the Image of God Among a Young Believers Today. Presentation of the Survey Results on the Attitudes and Opinions of Young People about Understanding Faith and the Image of God in Croatia,3 uz dozvolu uredništva časopisa Bogoslovska smotra. 3

Martina sr. Ana BEGIĆ – Mislav KUTLEŠA, Understanding Faith and the Image of God Among a Young Believers Today. Presentation of the Survey Results on the Attitudes and Opinions of Young People about Understanding Faith and the Image of God in Croatia, Bogoslovska smotra 91 (2021.) 5, 959-979.

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 10

12.1.2024. 0:51:55

UVOD

U zaključku se daje sažet osvrt na ključne spoznaje proizašle iz teorijskoga i empirijskoga dijela rada, a kao prilozi uvršteni su anketni upitnik, distribucija frekvencija varijabli anketnog upitnika i odabrani deskriptivni statistički pokazatelji varijabli anketnog upitnika. Otvorena pitanja za budućnost na kraju knjige nude čitatelju poticaje za daljnja promišljanja o vjeri i njezinoj aktualnosti. Nadamo se da će nas ova pitanja potaknuti i na snažnije življenje vjere u osobnom životu.

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 11

12.1.2024. 0:51:55

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 12

12.1.2024. 0:51:55

SMISAO I ULOGA VJERE U NAŠEM ŽIVOTU

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 13

12.1.2024. 0:51:55

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 14

12.1.2024. 0:51:56

vaki čovjek, kao razumno, svjesno i slobodno biće, da bi živio smisleno, pozvan je odgovoriti na neka temeljna egzistencijalna pitanja. Nema čovjeka koji si ne postavlja pitanje o smislu života te je li smrt kraj ili ima li života i nakon smrti. To istovremeno pred čovjeka stavlja i određena pitanja poput: U što da vjerujem? Komu da vjerujem? U konačnici, možemo li zamisliti život bez vjere, bez povjerenja u nekoga? Pitanje je vjere, stoga, uvijek suvremeno i ima neprolazno značenje jer čovjek, doživljavajući svoju konačnost i ograničenost, oduvijek traga za onim onostranim. Drugi vatikanski koncil s pravom kaže da se čovjek „zbilja ne vara kad se priznaje višim od materijalnih elemenata i kad se ne smatra svodivim na golu čest prirode ili na anonimni element ljudskog društva. Svojom unutrašnjošću on uistinu nadilazi sveukupnost stvari: u te dubine čovjek zalazi kad se vraća u srce, gdje ga čeka Bog, koji ispituje srce i gdje on pred Božjim očima sam odlučuje o svojoj sudbini”.4 Čovjek intuitivno osjeća da nadilazi granice ovoga svijeta i osjeća da u sebi nosi klicu vječnosti. Ne treba, stoga, čuditi da se u svagdašnjem govoru pod tim pojmom „vjera u Boga” najčešće podrazumijeva vjerovanje u raj, pakao, čistilište, grijeh, život poslije smrti, odnosno da se pod pojmom vjera podrazumijeva određena eshatološka dimenzija. I to je uobičajena i najrasprostranjenija odrednica vjerovanja, ali koja ponekad može skrivati i zamku da se vjera odnosi samo na ono onostrano, nakon ovoga života, i takva nema važniji utjecaj na naš svakodnevni život.5 Vjera je, međutim, puno širi pojam i nadilazi čistu eshatološku dimenziju, a može se promatrati s naravnog i nadnaravnog stajališta. Kada se vjeru promatra s naravnog stajališta, govori se o povjerenju, onome što dajemo drugima. Obično se to odnosi na naš odnos prema bližnjima. Ima-

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Pastoralna konstitucija „Gaudium et spes” (1965.) o Crkvi u suvremenom svijetu, DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1986., br. 14. Usp. Josip BALOBAN - Krunoslav NIKODEM - Siniša ZRINŠČAK, Vrednote u Hrvatskoj i Europi. Komparativna analiza, Kršćanska sadašnjost – Katolički bogoslovnifakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2014., 22-24.

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 15

12.1.2024. 0:51:56

Mar na s. Ana Begić – Miriam Mary Brgles • ZRCALA I SJENE VJERE

ti povjerenje u nekoga znači otvoriti mu srce, ponuditi ga punog nade i očekivanja, pokazati ga onakvim kakvo jest. To ujedno podrazumijeva i izlaganje opasnosti da bude povrijeđeno. Zato je povjerenje čin hrabrosti i spremnosti na rizik da nešto izgubimo, razočaramo se, doživimo emotivnu bol. Nije lako imati povjerenja u bližnjega, posebno kad smo ranjeni te nam naš um nabraja sve povrede iz prošlosti, a naše nam nesvjesno, poput klipova, pod noge baca strahove i negativna uvjerenja. Povjerenje ponekad trebamo imati i u vlastite sposobnosti, vođeni glasom intuicije, posebno kad nas naš um sputava svojom hladnom analizom. Ono je kamen temeljac međuljudskih odnosa jer se bez povjerenja teško možemo razvijati. Povjerenje je hrabar čin davanja u kojem nadilazimo sve svoje strahove i sumnje. Jačanjem povjerenja čovjek jača i svoje samopouzdanje. Nasuprot naravnom povjerenju vjera promatrana s nadnaravnog gledišta svoj temelj pronalazi u transcendentnome, u onome što nadilazi naša ljudska umovanja. Iako živimo u suvremenom, pluralnom društvu te se susrećemo s različitim mišljenima, u konačnici svi u nešto vjeruju. Oni koji ne vjeruju u Boga, vjeruju u neke ‘više sile’, svojim prijateljima, svojoj intuiciji, u bolje sutra. Može se, stoga, reći da je traganje za istinom bitno obilježje vjere, a koja često sa sobom donosi nadu i ljubav. Naime, čovjek koji vjeruje ujedno se i nada, a, nadajući se nečemu, i ljubi. To na najbolji način izriče kršćanska vjera koja se u čovjeku oblikuje kao vrlina i određuje njegov karakter. Svjedok vjere treba biti čovjek hrabar i ustrajan. Kršćanska se vjera zato poima kao „čovjekov čin shvaćanja sveukupne stvarnosti u svjetlu Božje objave. Preobrazba se događa u činu doživljavanja cjelokupne zbilje, a riječ je o promjeni koja se odnosi na cjelovitost ljudskoga bića. To je ponizna raspoloživost prema obraćenju. Vjera podrazumijeva napuštanje stare domovine, poput Abrahama, polazak iz zemlje Ura koja predstavlja ljudsku sigurnost te uz pomoć milosti dolazak u obećanu zemlju. To je, jasno Božji dar.”6 Vratimo li se na vremena prvih kršćana, uočava se da su oni svoju vjeru u Boga svjedočili krvlju, autentičnim navještajem Božje riječi, a nadasve su se prepoznavali po tome koliko se međusobno ljube. U današnjem sekulariziranom društvu mogli bismo se zapitati: Koji je smisao 6

Ivan ANTUNOVIĆ, Teologalne kreposti, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 2020., 123-124.

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 16

12.1.2024. 0:51:56

1. SMISAO I ULOGA VJERE U NAŠEM ŽIVOTU

vjere? Ponekad se čini da, iako se društvo većinom izjašnjava kao kršćansko, pojedinci olako zataje svoju vjeru za prestiž i slavu koju svijet nudi. Postoji, stoga, bitna razlika između religiozne i svake druge vjere jer je za istinskog vjernika sam Bog razlog zbog kojeg on prihvaća objektivni sadržaj vjere kao istinit i stvaran.7 S druge strane, za pravilno shvaćanje vjere izuzetno je važno kakvu imamo sliku o Bogu, odnosno u kakvog Boga čovjek vjeruje. Papa Franjo jasno ističe kako vjera „ovisi o slici Boga koju pokazujemo djetetu: slici Boga kakvu vidimo u kazalištu, u cirkusu, slici koja se pojavljuje u čudesnim pričama ili možda slici nalik okrutnu vuku iz Crvenkapice… Ovisi o tome kakva mu Boga pokazujemo. Dok izgovaramo Vjerovanje, mi kršćani započinjemo ovim riječima: ‘Vjerujem u Boga Oca’. Pokazujemo li djetetu Boga Oca, Boga koji ga nadahnjuje da živi kao dijete?...”8 Istinska se vjera rađa iz „susreta s Bogom živim, koji nas poziva i otkriva nam svoju ljubav, ljubav koja nam prethodi i na koju se može osloniti jer u njoj nalazimo sigurnost i na njoj možemo graditi svoj život.”9 Danas, međutim, nije u pitanju samo prenošenje vjere, nego sama vjera. Sve se češće čuje u sekulariziranom društvu ‘zašto’ nam je vjera uopće potrebna. Suvremeni čovjek ostavlja dojam kao da se dobro snalazi u svojevrsnome neredu i kaosu koji ga okružuje, a kršćani kao da zaboravljaju činjenicu da Bog ima svoj plan sa svakim čovjekom i da na njega računa. Kada bismo se toga češće prisjetili, u životu bi bilo lakše nešto promijeniti i krenuti nabolje.10 Osim toga, današnje je društvo globalizirano i čovjek je u trajnom propitkivanju i traženjima. Naime, važan utjecaj na društvo ima i proces sekularizacije koji često dovodi do odjeljivanja istine i slobode, odnosno dolazi do razdjeljivanja vjere i morala, što dovodi do situacije da ljudi često misle i žive kao da Boga nema. Stoga je kršćanin pozvan iznova otkriti novosti svoje vjere i njezinu prosudbenu snagu prema kulturi što prevladava. Vjera posjeduje moralni sadržaj, ona stvara i zahtijeva angažman dosljedan životu, po7

Usp. isto, 119. FRANJO, Vjerujem, vjerujemo. Promišljanje o korijenima naše vjere, Verbum, Split, 2020., 15-16. 9 FRANJO, enciklika Lumen Fidei (Svjetlo vjere, 2013.), Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 162), Zagreb, 2013., br. 4. 10 Usp. Stjepan BALOBAN, Otvorimo prostore pozitivnome. Kršćanin i svijet, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2015., 19-21. 8

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 17

12.1.2024. 0:51:56

Mar na s. Ana Begić – Miriam Mary Brgles • ZRCALA I SJENE VJERE

dupire i usavršava prihvaćanje i održavanje Božjih zapovijedi. Uz pomoć moralnoga života ona postaje ispoviješću, ne samo pred Bogom nego i pred ljudima, postaje svjedočanstvom.11 Može se reći da je naša kultura izgubila osjećaj Božje stvarne i opipljive prisutnosti i njegova djelovanja u svijetu. Prevladava mišljenje da se Bog nalazi samo u onostranosti, na nekoj drugoj razini stvarnosti, odijeljen od naših konkretnih odnosa. No kršćani su pozvani ispovijedati konkretnu Božju i moćnu ljubav, koja doista djeluje u povijesti i određuje njezinu konačnu sudbinu.12 Vjera je zahtijevana krepost, ali je istovremeno i ona koja čovjeku daje sigurnost, oslonac i radost. Ona je velik skok kojim čovjek preskače bezdan koji odvaja ljudsko i božansko, ali nije skok u nepoznato, već je skok prema Božjem svjetlu.13 Vjernik je čovjek koji ne slijedi vlastite stavove, koji ne vrši svoju volju, već je u svakom trenutku spreman prihvatiti Božju volju. Položaj je vjernika, stoga, veoma nezgodan jer vjera zahtijeva da se odrekne samoga sebe, uđe u sukob sa svjetonazorima i praksom društva u kojem živi.14 U tom smislu, da bi čovjek mogao bezuvjetno vjerovati, važno je znati istinu. No svjedoci smo da suvremena kultura teži prihvatiti samo istinu koju joj nudi znanost i tehnologija, odnosno istinito je samo ono što čovjek zna napraviti i izmjeriti svojim znanstvenim umijećem, kao i ono što služi nekoj svrsi kako bi život učinilo lakšim i lagodnijim.15 Ne iznenađuje nas činjenica da čovjek vjernik, iako gleda u budućnost s pouzdanjem, ipak živi u stanju nemira i nespokoja. A vjera je ona koja daje čovjeku mir.16 S druge strane, ono što čovjek vjere može dati današnjem globaliziranom svijetu jest dijalog, ali koji će biti iskren, sposoban reći i neugodne stvari u lice. Ponašanje vjernika ne može biti u stilu ‘Da. Slažemo se.’, a iza leđa da govore nešto drugo.17 Vjera je kao put, tiče se života ljudi koji, 11

Usp. IVAN PAVAO II., enciklika Veritatis splendor (Sjaj istine, 1993.) o nekim temeljnim pitanjima moralnog naučavanja Crkve, Kršćanska sadašnjost (Dokumenti 107), Zagreb, 1998., br. 88-89. 12 Usp. FRANJO, enciklika Lumen Fidei, br. 17. 13 Usp. Ivan ANTUNOVIĆ, Teologalne kreposti, 125. 14 Usp. isto, 129. 15 Usp. FRANJO, enciklika Lumen Fidei, br. 25. 16 Usp. Ivan ANTUNOVIĆ, Teologalne kreposti, 130. 17 Usp. FRANJO, Politika i društvo. Razgovori s Dominiqueom Woltonom, Verbum, Split, 2019., 51-52.

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 18

12.1.2024. 0:51:56

1. SMISAO I ULOGA VJERE U NAŠEM ŽIVOTU

iako ne vjeruju, žele vjerovati i ne prestaju tražiti. Svaki čovjek koji krene putem činjenja dobrih djela drugim ljudima, već se približava Bogu. Tako ni ateisti nisu lišeni vjere, a niti im izmiče spasenjska Božja ljubav.18

Usp. FRANJO, enciklika Lumen Fidei, br. 35; Ivan ANTUNOVIĆ, Teologalne kreposti, 133.

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 19

12.1.2024. 0:51:56

1.1. ČIN VJERE – IZRIČAJ POVJERENJA NEKOME Vjera ima veliko značenje u našem životu, kako za osobni, duhovni život, tako i za oblikovanje kulture u kojoj živimo. Sveti Toma Akvinski istaknuo je da, svatko tko vjeruje, usuglašava se iskazom Nekoga te se može reći da vjera uvijek vodi prema nekoj osobi, odnosno, „prihvaćamo nešto samo zato što je to Bog objavio”.19 U daljnjem promišljanju sv. Toma ističe da „sve što se spoznaje, prisutno je u spoznavatelju prema njegovim mogućnostima… Predmet vjere možemo, dakle, promatrati s dva stajališta: prvo, sa stajališta samog sadržaja vjerovanja… Drugo, može se predmet vjere promatrati sa stajališta onoga koji vjeruje…”.20 Već iz toga razlikuje se da vjera podrazumijeva „nekome” vjerovati, ali i „nešto” vjerovati. Vjerovati znači nešto smatrati istinitim na temelju svjedočanstva nekoga drugoga, a razlog da se „nešto” vjeruje nalazi se u činjenici da se vjeruje „nekome”. Istinska vjera, stoga, podrazumijeva povjerenje jer, gdje toga nema, nema ni istinske vjere. Naime, ako u drugu osobu nemamo povjerenje, tada ono što ona kaže možemo samo „smatrati istinitim”, ali sigurnost ćemo steći tek na temelju dokaza, odnosno stečenog znanja. Tu se ne radi o vjeri, nego o podudaranju činjenica na temelju kojih stvaramo određenu izvjesnost.21 Ne treba nas čuditi ako netko nešto smatra „vjerom” što, možda, u stvarnosti nije vjera. Netko može „kršćanski nauk prihvatiti kao istinu – ne zbog toga što za nj svjedoči i jamči sam objavljeni Božji Logos, nego zbog toga što na nj ostavlja dojam njegova ‘zaokruženost’, što ga očarava odvažnost i dubina zamisli, što se njezin iskaz uklapa u vlastite spekulacije 19

Toma AKVINSKI, Summa Theologiae, II.–II., q. 1, a. 1., 3., Anto GAVRIĆ (ur.), Toma Akvinski. Izabrano djelo, Globus, Zagreb, 2005., 528. 20 Isto, II.–II., q. 1., a. 2., 3., 529. 21 Usp. Josef PIEPER, O vjeri, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2012., 20-21.

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 20

12.1.2024. 0:51:57

BILJEŠKA O AUTORICAMA Martina s. Ana Begić Martina s. Ana Begić članica je Kongregacije svetih anđela čuvara sestara dominikanki i izvanredna profesorica na Katedri moralne teologije Katoličkog Bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2014. godine obranivši doktorsku disertaciju naslovljenu Andrija Živković: moralni teolog u kontekstu svoga vremena, a kao vanjska suradnica izvodila je kolegije i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta u Osijeku te na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Dugi niz godina bila je voditeljica za pastoral duhovnih zvanja pri Hrvatskoj konferenciji viših redovničkih poglavara i poglavarica, članica je Vijeća za zvanja pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, a dugi niz godina bila je i redoviti predavač moralne teologije na školi za novakinje pri Hrvatskoj konferenciji redovničkih poglavara. Osim toga, članica je Hrvatskog mariološkog instituta, Europskog društva za katoličku teologiju, Etičkog povjerenstva Klinike za psihijatriju Vrapče, Etičke komore Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije pri Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, članica Etičkog povjerenstva Katoličko bogoslovnog fakulteta. Odnedavno je članica Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax te članica Expert Council međunarodnog projekta CREATE, Fakulteta društvenih znanosti Papinskog sveučilišta svetog Tome Akvinskog – Angelicum u Rimu, i Franjine ekonomije Hrvatska. Autorica je znanstvene knjige Dr. Andrija Živković: moralni teolog u kontekstu svoga vremena, koautorica znanstvene knjige Dar i ranjenost. Kršćanski pogled na ljudsko tijelo pred izazovima antropološkog dualizma i rodne ideologije, uredila je Zbornik radova Blažena 181

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 181

12.1.2024. 0:52:35

Mar na s. Ana Begić – Miriam Mary Brgles • ZRCALA I SJENE VJERE

Ozana Kotorska. Žena susreta sa Bogom i čovjekom, i znanstvenu monografiju Andrija Živković, Za istinu i kulturnu obnovu. Rukopisi, članci, studije. Autorica je i koautorica više znanstvenih radova s temama iz područja morala, religije i duhovnosti te izlagačica na različitim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima.

182

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 182

12.1.2024. 0:52:35

Miriam Mary Brgles Miriam Mary Brgles supruga je i majka dvojice dječaka. Diplomski studij sociologije i hrvatske kulture završila je na Fakultetu hrvatskih studija. Doktorirala je iz područja društvenih znanosti, polje sociologija, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dugi niz godina radila je kao rukovoditeljica prodaje te savjetnica za marketing u Hrvatskome narodnome kazalištu u Zagrebu i Gradskome kazalištu Trešnja. Zaposlena je na mjestu docenta na Odjelu za sociologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu. Područja znanstvenoga interesa su joj kvalitativna metodologija, sociologija kulture i umjetnosti i sociologija medija. Tijekom doktorskoga studija, usavršavala se na Institutu za kazalište, film i medije Fakulteta za filozofiju i kulturu Sveučilišta u Beču. Postdoktorsko istraživanje pod naslovom Creation and Care: Application of New Lifestyles and Interaction of Young People With Vulnerable Social Groups/Groups of People in Need provela je kao stipendistica programa CREATE Laudato Si’, (uz podršku organizacije Porticus - Talents For Good), na Fakultetu društvenih znanosti Pontifikalnoga sveučilišta sv. Tome Akvinskoga – Angelicum u Rimu. Na spomenutom je Fakultetu osmislila i predavala predmet Qualitative Interwiew and Arts-Based Research. Objavljuje znanstvene članke i sudjeluje izlaganjima, moderiranjem ili članstvom u odborima na znanstvenim konferencijama, skupovima, simpozijima, okruglim stolovima i radionicama u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao voditeljica istraživanja sudjelovala je u znanstveno-stručnom projektu CRO Laudato Si’ i istraživačkoj dionici na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Medijsko predstavljanje branitelja iz Domovinskog rata u periodu od 2010. do 2020. godine u sklopu projekta Tematske mreže – Analiza društvenih faktora koje utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost, financiranog iz Europskog socijalnog fonda (UP.04.2.1.06.0004). Objavila je knjigu Borba za moć: politika, umjetnici i publika. Društveni aspekti razvoja Hrvatskoga narodnog 183

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 183

12.1.2024. 0:52:35

Mar na s. Ana Begić – Miriam Mary Brgles • ZRCALA I SJENE VJERE

kazališta u Zagrebu (izdavači: Citadela libri i Hrvatsko katoličko sveučilište) i e-knjigu Kako provesti kvalitativno istraživanje? Priručnik za mlade i (kreativne) istraživače (izdavač: Hrvatsko katoličko sveučilište). Uz izv. prof. dr. sc. Zorana Turzu, urednica je zbornika znanstvene konferencije s međunarodnim sudjelovanjem „Five Years After Laudato Si’. Where Are We Now? (izdavači: Hrvatsko katoličko sveučilište i Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga). Članica je Upravnoga odbora COST akcije CA22101 – Cultural Expertise Junior Network (K-Peritia) i radne grupe COST akcije CA21166 – Social Sciences and Humanities for Transformation and Climate Resilience (SHiFT). Također, članica je Etičkoga povjerenstva Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta te Europske mreže kvalitativnih istraživača, uredništva Veritasa i Franjine ekonomije Hrvatska, kao i Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax.

184

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 184

12.1.2024. 0:52:35

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_finalno.indd 188

12.1.2024. 0:52:36

KBF_Begic_Zrcala_sjene_vjere_omot.indd 1-3

23.1.2024. 23:18:43