Polazak u jaslice ili vrtić

– prilagodba za djecu i roditelje

Roditelji koji nemaju “baka servis” po povratku na posao odlučuju se za dadilju ili neke od jaslica u svom mjestu. U oba slučaja potrebna je prilagodba, no ona na jaslice ipak je malo teža za dijete pa izaziva i veću zabrinutost kod roditelja.

Ako je dijete ekstrovertirano i druželjubivo, osjećaj zabrinutosti je manji, a uvjerenje

u pozitivan ishod adaptacije veće i obratno – roditelji mirnije, sramežljivije djece zabrinutiji su za djetetovu uspješnu prilagodbu. Dominantna obilježja temperamenta često su dobri pokazatelji kako će se dijete snaći, no ponekad baš zbog njih možemo biti nespremni na djetetovu reakciju koja može biti suprotna očekivanoj.

Mnogi roditelji danas odabiru jaslice ne samo iz nužde, već vjerujući da je društvo vršnjaka i poticajno okruženje bolji izbor za njihovo dijete. Vrtići nisu samo nužne čuvaonice djece, već mjesta stjecanja znanja, vještina i prvih prijateljstava, a u njima o djeci brinu odgajatelji i stručni timovi sastavljeni od psihologa, logopeda, pedagoga i zdravstvenog djelatnika. Odgajatelji su visokoobrazovani stručnjaci za rad s djecom predškolskog uzrasta. Danas su mnogi odgajatelji i dodatno educirani pa mnogi vrtići nude posebne montessori, sportske, dramske, jezične, kreativne programe u vrtićkim skupinama. Odgajatelji ne samo da poznaju specifičnosti ranog razvoja djece, oni vrlo dobro znaju s čime se vi i vaše dijete nosite prilikom prvog odvajanja i polaska djeteta u jaslice ili vrtić.

Kada dijete kreće u jaslice ili vrtić, to je velik izazov za cijelu obitelj jer i roditelji prolaze kroz proces prilagodbe na odvajanje od djeteta i prepuštanje dnevne brige novim osobama u djetetovu životu. Mnogi se suočavaju sa strahovima i tugom, često uz istovremeno uzbuđenje ili nelagodu ako se nakon dužeg izbivanja vraćaju na radno mjesto. Sigurno ste od prijatelja i obitelji već čuli različita iskustva i pokušali saznati sve o odabranom vrtiću, a mi vam donosimo savjete iz prve ruke koje su za sve roditelje koji okreću novu stranicu u svom i djetetovom životu pripremile Tarita, Martina, Danijela i Matea – mame, učiteljice i odgajateljice, u svojoj knjizi “Od jaslica do škole”. Odgajateljice Martinu i Taritu možete pratiti na njihovom Instagram blogu @odgojitelji_u_akciji prepunom savjeta i ideja za roditelje djece od jasličke do predškolske dobi.

KAKO PRIPREMITI SEBE I DIJETE NA POLAZAK U JASLICE?

Na proces prilagodbe djeteta na jaslice utječu starost djeteta, temperament, djetetova iskustva i navike, razina djetetove samostalnosti te stav roditelja o polasku u jaslice i jaslicama generalno.

Dob djeteta igra značajnu ulogu – što su djeca mlađa, to im je prilagodba na jaslice teža, pogotovo ako im je to prvo iskustvo odvajanja od roditelja. Važno je razumjeti da su popratne emocionalne reakcije neizbježne i sasvim očekivane, kao i da dijete jasličke dobi ne možemo pripremiti za polazak na jaslice tako da ih izbjegnemo, već tako da mu pomognemo prebroditi prve teške dane.

Ti prvi dani uglavnom će biti teški za većinu roditelja, ali i za odgajatelje koji u nekoliko prvih dana upoznaju mnogo nove djece i mnogo novih roditelja te je potrebno vrijeme za pobliže upoznati i zapamtiti svakog od njih, njihove individualne potrebe, navike, osobine. Razumijevanje i suradnja roditelja koji su prvih dana tampon zona između svog djeteta i novih osoba u njegovom životu je od ključnog značaja za uspjeh prilagodbe. Ne možemo učiniti da osjećaji koji se prilikom odvajanja javljaju kod djeteta, nestanu i ne možemo učiniti da ono odmah zavoli odgajatelja kojeg prvi put vidi, ali možemo svojim postupcima, reakcijama i riječima učiniti vrlo mnogo kako bi dijete što prije odgajatelju dalo šansu.

Stoga nije suvišno više puta ponoviti koliko je stav roditelja i njihovo osobno mišljenje o jaslicama, polasku u jaslice i odgajateljima ključno u ovom procesu. Ako se nismo pomirili s time da dijete kreće u jaslice i to prihvatili, nećemo moći biti adekvatna podrška djetetu u procesu prilagodbe, jer bismo umjesto razumijevanje za djetetove

emocije mogli pokazivati sažaljenje i svoje negativne emocije prema jaslicama nesvjesno prenijeti na dijete. Naše misli, riječi i postupci utječu na snagu, načine izražavanja i trajanje djetetovih emocionalnih reakcija. Na njih, osim objektivnih okolnosti odvajanja i kroćenja u nepoznato (koje nisu sami odabrali i za što moramo imati razumijevanja), utječu još i razvojna faza u kojoj se dijete nalazi, temperament svakog djeteta ponaosob te povezanost s majkom i bližom obitelji. Nismo svi jednako prilagodljivi, uporni, ekspresivni ili plašljivi.

Ako je dijete prije polaska u jaslice već skupilo mnogo iskustava igre u prisustvu druge djece, odlazaka u goste ili primanja gostiju u svom domu, posjećivanja igraonica, grupa za druženje, redovito igranje u parkiću, a osobito ako je ostajalo na čuvanju samo kod obitelji ili prijatelja, dijete će lakše prihvatiti nove okolnosti i odlazak roditelja. Ako je djetetov dnevni ritam spavanja i hranjenja već približan onome u vrtiću, vrtićki ritam mu neće stvarati dodatan problem tijekom prilagodbe. Ako dijete već jede sve namirnice i samo se hrani, bit će mu ugodnije i zabavnije prisustvovati zajedničkim obrocima. Ako je već dijelilo stvari s drugom djecom ili naučilo pričekati na svoj red jer nije uvijek odmah i prvi na redu, bit će mu lakše funkcionirati u skupini s više djece. Ako pak može zaspati bez vas, moći će zaspati i u vrtiću pa vam djetetov umor neće dodatno otežati ovu obiteljsku promjenu. Ovdje valja napomenuti da prilagodba najteže pada “prezaštićenoj djeci” koja se pretjerano oslanjaju na pomoć drugih.

Iskustva koje je dijete steklo prije polaska u jaslice, navike koje je usvojilo u svojoj obitelji i do koje mjere se počelo osamostaljivati su objektivni faktori koji pospješuju ili otežavaju djetetovu prilagodbu na jaslički ritam dana i pravila ponašanja koja u njima vrijede. Jer dijete se polaskom u jaslice mora naviknuti na:

– odvajanje od roditelja – odlazak i povratak roditelja, boravak bez roditelja – odgajatelje – nove odrasle osobe u koje treba steći povjerenje, prihvatiti ih i imati utjehu u njima – jaslice – novi prostor, nova pravila, novi ritam, novu djecu, dijeljenje, čekanje na red…

Kao što vidimo, mnogo toga na razvojnom, osobnom i emocionalnom planu utječe na reakciju našeg djeteta na ideju da se odvoji od nas, kao što i mnogo od toga što smo i kako s djetetom radili do polaska u jaslice utječe na njegovu objektivnu sposobnost da brzo i lako usvoji jaslički ritam i pravila. Stoga su roditeljska očekivanja često veća od realnih mogućnosti, a katkad, kada prilagodba nije laka niti za naše dijete niti za nas, roditelji su skloni kritizirati jaslice i/ili odgajatelje. Važno je informirati se i shvatiti prije samog polaska u jaslice da je to odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se ne provodi individualno čuvanje djece već se nastoji osigurati što kvalitetniji boravak skupine djece. Rad i boravak u vrtićima je vrlo poticajan za djecu stariju

od tri godine (vrtićke skupine), dok mlađoj djeci jasličke dobi ne može zamijeniti pažnju jedne osobe niti ih može zainteresirati za sav bogat didaktički materijal jer u toj dobi to nije primarni interes djece. Važno je da nam je kao roditeljima jasno da jedna odgajateljica pazi na 15 djece, da su ta djeca malena i još ne funkcioniraju kao složna grupa i da svako dijete više od svih igračaka i druge djece želi odraslu osobu od povjerenja, a odgajateljica je jedna i moraju je dijeliti. I zato je prilagodba u toj dobi drukčija nego u starijoj dobi. Također treba imati na umu da odgajatelji jasličkih skupina nekoliko puta dnevno presvlače pelene cijeloj skupini, uspavljuju i hrane cijelu skupinu i da je realnost da osim toga u prvim mjesecima ne stignu provoditi programe. No kada se većina djece iz skupine prilagodi, odgajatelji od najranije dobi djeci pripremaju poticajne materijale i započinju s njima različite razvojne aktivnosti i igre. Ono što je još važno reći je da mala djeca kada dođete po njih ne trebaju još razvojnih igara, već vašu nepodvojenu pažnju i nježnost.

Dobar način da pripremite sebe na polazak u jaslice je da imate realna očekivanja od djeteta, od odgajatelja, od jaslica i od samih sebe. Budite spremni da će tjedni djetetove prilagodbe na jaslice dovesti do promjene: – djetetovih osjećaja i ponašanja prema vama, – djetetovih potreba nakon jaslica,

– strukture i naravi vašeg zajedničkog vremena koje u ovom periodu treba biti primjereno situaciji i vjerojatnom umoru nakon jaslica (manje popodnevnih druženja, više bliskog kontakta, maženja i igre na samo s djetetom), – vaših osjećaja (dopustite si sve osjećaje, ali imajte na umu da njima utječete na dijete. Tek kad budete spremni prihvatiti cijelu situaciju, prilagodba će uspješno završiti. Ako ne možete spriječiti da vas preplavljuju različiti osjećaji tuge, ljutnje, krivnje, straha, pobrinite se da im se posvetite prije nego dođete po dijete ili nakon što ono zaspe, a u vrijeme druženja s djetetom pokušajte biti njegov oslonac jer ono u vama traži način da prihvati novu situaciju), – obiteljskog ritma (ranojutarnji odlasci u jaslice i na posao nisu ni blizu ritmu kojeg ste imali s djetetom na roditeljskom dopustu i prvi tjedni često su kaotični: kašnjenje, strka, zaboravljanje, jurnjava i na kraju jutra koja počinju težinom odvajanja i djetetovih reakcija). Niste sami, nije lako, ali proći će kao što sve brzo prolazi i već sutra ćete u nekoj sljedećoj fazi brinuti novu slatku brigu!

Ako nemate izbora i znate da vaše dijete mora krenuti u vrtić, najbolji put prilagodbe je da to sami u potpunosti prihvatite i prestanete žaliti dijete ili sebe. Čim prije to uspijete, prije ćete pomoći djetetu da prihvati promjenu u svom životu. Djeca se na sve naviknu i prihvaćaju život u obitelji onakvoj kakvu imaju. Stoga se nemojte nepotrebno uspoređivati s obiteljima u kojima ne postoji potreba za jaslicama ili s mamama koje se ne vraćaju na posao, osobito ako vas vaš povratak na posao veseli. Vaše dijete je dijete vaših odluka, želja ili mogućnosti. Ne postoji jedan najbolji put. Svaki ima svoje prednosti i nedostatke, a ako stojite iza svojih odluka i znate svoje razloge, to je dovoljno da se s njima i sa sobom osjećate dobro. A taj vaš osjećaj je najvažniji resurs koji možete dati svom djetetu. Sve drugo je stvar prilagodbe.

ŠTO MOŽETE UČINITI PRIJE POLASKA U VRTIĆ?

Prošećite s djetetom do vrtića, poigrajte se u obližnjem parkiću i najavite mu polazak u jaslice uz kratko objašnjenje da mame i tate moraju ići na posao, a djeca u vrtić, koji je sigurno i lijepo mjesto. Pozitivno pričajte o vrtiću i o odgojiteljima. Ovo je najbitnije, jer tako mala djeca još nisu fokusirana na igračke i prijatelje – ona sigurnost traže u starijim osobama. Nikada ne plašite dijete vrtićem, ne prijetite mu vrtićem, niti u raspravama vrtić koristite kao “kaznu”.

Naviknite dijete na jaslički ritam dana (vrijeme obroka i spavanja). Potičite dijete na samostalnost prilikom jela, uspavljivanja i igranja. Naviknite ga na kratkoročno odvajanje i čuvanje od strane drugih osoba. Kad se igrate s djetetom, možete ga upoznati s

nekim igrama i aktivnostima koje se rade u vrtiću.* Za vrijeme prilagodbe ne planirajte dijete odvikavati od pelene, dude ili dojke. Za stjecanje novih navika pričekajte da prilagodba na jaslice prođe. Katkad tijekom prilagodbe dijete može napraviti regres (npr. tražiti ponovo dojku ili bočicu, ako je odviknuto od pelene ponovo početi piškiti u gaće i sl.), no to je prolazno i ne treba na to pretjerano reagirati.

I za kraj najvažnije: imajte povjerenja u odgojitelje, jer oni postaju važne osobe u životu vašeg djeteta. Za nekoliko godina, suze zbog polaska u jaslice će zamijeniti suze zbog rastanka s vrtićem.

Želimo uspješnu prilagodbu na jaslice i novo životno poglavlje vama i vašoj djeci! Detaljne informacije o procesu prilagodbe na jaslice, vrtić i pripremu za školu možete pronaći u knjizi “Od jaslica do škole”**. Knjiga sadrži konkretne savjete i iskustva iz perspektive roditelja, odgojitelja, učitelja i psihologa, razvojne tablice i prijedloge aktivnosti za djecu jasličke, vrtićke i predškolske dobi za poticanje motoričkog, spoznajnog, govornog i socioemocionalnog razvoja djece.

*više na odgojitelji-u-akciji.hr ** ”Od jaslica do škole – Vodič za lakši proces prilagodbe na jaslice, vrtić i školu”, autorice Tarita Mašković, Danijela Drožđan, Martina Sokač, Matea Josić, 2018.

Centar za roditelje Klubko Kukuljevićeva 15, Zagreb info@klubko.hr www.klubko.hr

Novorođenče

Rođenje je najdramatičniji prirodni događaj u životu kada dijete napušta sigurno mjesto u svojoj majci i dolazi na svijet kojemu se tek mora prilagoditi.

Mirjana Kolarek Karakaš dr.med. spec. pedijatar

Majčinstvo je prekrasan osjećaj, ali stavlja pred ženu nove zadaće i izazove. Dijete nije lutka

već živo biće sa svojim potrebama. Nedostatak sna, vezanost za kuću, poseban režim prehrane, bolne bradavice, poteškoće hranjenja na prsima samo su dio spektra mogućih problema za mladu majku. Dolaskom novog člana obitelji mijenja se život svih ukućana. Nesigurnost, neizvjesnost, apsolutno susret s nečim novim, za što ne postoji škola, stavlja pred roditelje strah da neće dovoljno dobro odraditi svoju zadaću. U današnje vrijeme interneta, mlade generacije okreću se iskustvima digitalnog oblika što nije nužno i najbolje. Bez doze vlastitoga iskustva nije lako ocijeniti čiji savjet predočen na raznim portalima vrijedi poslušati. Treba slušati urođene majčinske instinkte uz savjete stručnjaka. Svako dijete je individua prema kojoj se drukčije postavljamo. Što vrijedi za jedno dijete, ne mora biti dobro i za drugo. Ne smijemo preslikavati i uspoređivati njihove kilograme, centimetre, ponašanje, način spavanja. Nisu niti roditelji identični jedni drugima, pa zašto bi onda to bila djeca. Svaki savjet je dobro došao, ali mora se procijeniti od koga je i u skladu s time ga primjenjivati. Tko je učio mladu lavicu kako zaštititi svoje mladunče ili pticu kako naučiti letjeti svoje ptiće? U pitanju je prirodni instinkt i iskustvo koje se prenosi kroz generacije. Na raspolaganju roditeljima stoji mnogo stručne literature, ali u masi podataka nije se uvijek lako snaći bez pomoći kompetentnih, dakle stručnih osoba, bilo da je to liječnik, patronažna ili medicinska sestra. Ne preporučuje se eksperimentirati na svojem djetetu. Kod nekih roditelja prvi pogled na njihovo novorođenče izaziva neugodu jer ne izgleda kao dijete s naslovnica žurnala. Izgled djeteta u prvim danima se mijenja i to treba tako prihvatiti. Najvažnije je da je rođeno zdravo i da nema urođenih anomalija. Novorođenče prepoznaje svoju majku po mirisu kože i po glasu. Stoga je vrlo važan dodir kože na kožu te se novorođeno dijete neposredno po

porođaju stavlja na tijelo majke. Velika pomoć majci još u rodilištu su liječnici i medicinske sestre, a po dolasku kući patronažna sestra koja dolazi već za par dana kako bi zbrinula pupak novorođenčeta, prekontrolirala vaganjem da li dijete adekvatno dobiva na težini, ima li bilo kakvih problema oko hranjenja, kupanja, spavanja. Danas majke uglavnom prođu trudničke tečajeve koji obuhvaćaju teorijsko znanje, ali praksa je ipak nešto drukčija. Problema uvijek ima, ali oni su uglavnom riješivi. Majčino mlijeko kao zlatni standard u prehrani dojenčadi svakako treba prihvatiti kao najbolji izbor. Prve probleme treba savladati jer svaki trud se isplati. Pravilan način prehrane veliki je kapital za zdravlje djeteta. Svakako treba skretati pažnju da se kravlje mlijeko, dakle mlijeko kupljeno u dućanu ne preporučuje davati dojenčadi, dakle djetetu do godine dana starosti.

Važna je pravilna njega djeteta, svakodnevno kupanje bez prevelike upotrebe kozmetike. Vlažne maramice za brisanje pelenskog područja upotrebljavati samo ako se nalazite izvan kuće. U suprotnome koristiti vodu i sapun. Omekšivač se ne preporučuje stavljati u rublje male bebe zbog mogućih alergijskih reakcija. Jednaka mekoća

rublja postiže se glačanjem. Fiziološki grčevi javljaju se kasnije. Češće nailazimo na bljuckanje koje ne predstavlja problem ako dijete dobiva na težini. Dijete na prsima može imati stolicu poslije svakoga podoja, a može se naći i druga krajnost, da nema stolicu i nekoliko dana. Preporuka je da novorođenče spava na boku. Temperatura sobe od 22 do 24 stupnjeva. Prvi pregled kod pedijatra obavlja se s mjesec dana starosti. Ukoliko postoje određeni problemi posjet se zakazuje i prije toga. Na prvom sistematskom pregledu utvrđuje se činjenično stanje da li novorođenče napreduje na težini i dužini i da li je fizički i neurološki status u skladu s dobi. Sve svoje nedoumice, pitanja, strepnje i strahove treba rješavati sa svojom odabranom pedijatricom ili pedijatrom. Posebnu pozornost obratite na uporabu mobitela. Jedna majka mi je poslala upit kakvi su rizici od pada mobitela na glavicu njezina djeteta prilikom dojenja. Dakle, od mobitela su moguće i fizičke ozljede. Neke majke stavljaju mobitel u dječja kolica pored glavice djeteta što svakako nije preporučljivo. Svaki roditelj mora shvatiti da će to malo sićušno stvorenje svojim dolaskom promijeniti njihov život, stavove i prioritete. Majka je na usluzi svojem novorođenčetu 24 sata, bez pauze za ručak, odmora nedjeljom i blagdanima. Ali i nagrada je bezvremenska, imati zdravo i zadovoljno dijete.

Specijalistička pedijatrijska ordinacija Mirjana Kolarek Karakaš, dr. med. spec. pedijatar Kolodvorska 20, Varaždin tel: 042 398 540 www.pedijatrija.com.hr