Imunitet u djece

Imunološki sustav zaštitni je bedem našeg organizma. Njegov zadatak je prepoznati strane štetne čestice: bakterije, viruse, parazite i gljivice koje nam mogu naškoditi i reagirati na njih na pravi način (stvaranjem protutijela i pokretanjem staničnih upalnih mehanizama). Također nakon takve stimualcije imunološkog sustava, stvaraju se i memorijske stanice koje će u slučaju ponovnog kontakta s infekcijom spriječiti ponovno razbolijevanje.

Istovremeno je također važno da imunološko tkivo koje je raspoređeno posvuda u tijelu, prepoznaje vlastito tkivo i na njega ne reagira (ne potiče autoimune bolesti) te također ne reagira na tvari iz okoline koje nisu štetne (npr. hrana), to jest ne ide u smjeru razvoja alergija.

Za To Se Mala Djeca E E

RAZBOLIJEVAJU OD INFEKCIJA?

Poznato je kako djeca u ranoj životnoj dobi, češće pobolijevaju od infekcija (najviše respiratornih i crijevnih) nego kasnije u životu. Naročito je to tako u prvoj godini kretanja u kolektiv, pogotovo u jesenskim i zimskim mjesecima. Razlog tome je što svi imuni mehanizmi nisu još u potpunosti zreli, a također nisu bili u kontaktu s različitim uzročnicima i nije se uspjela izgraditi podloga za brzo imunološko reagiranje. Doticaj s okolinom stimulira naš imunitet da se dograđuje. Tako svaki susret s mikroorganizmima potiče imunološki sustav da dodatno stvara specifične imune tvari protiv uzročnika s kojima je bio u kontaktu, kako bi drugi puta bolje reagirao. Stoga, pojednostavljeno možemo reći da su infekcije u djece češće zbog prirodnog procesa sazrijevanja imuniteta u djetinjstvu.

MOŽEMO LI ŠTO UČINITI DA DODATNO OJAČAMO IMUNITET?

Pokazalo se da je u tom pogledu pravilna prehrana izrazito bitna i to od najranije životne dobi. Dokazano je da djeca na prehrani majčinim mlijekom manje obolijevaju od infekcija probavnog, dišnog i mokraćnog sustava, jer se putem majčinog mlijeka predaju već gotove zaštitne imunološke komponente. Također se vidjelo da majčino mlijeko ima pozitivan učinak na izgradnju crijevnog mikrobioma (dobrih bakterija) što priječi naseljavanje štetnih uzročnika i pozitivno stimulira djetetov imunološki sustav. I kasnije je za imunološko funkcioniranje važno da je prehrana raznovrsna tj. da se unosi dovoljno svih glavnih hranjivih tvari, kako bi dijete imalo dovoljno energije, ali i vitamina i minerala koji sudjeluju u odvijanju mnogih metaboličkih i imunoloških procesa. Ako se radi o izbirljivom djetetu, za koje postoji vjerojatnost da to nije tako, vitamine i minerale možemo suplementirati pripravcima prilagođenim dobi. Bitno je izbjeći anemiju djeteta, jer ona također predisponira nastajanje infekata.

Probiotici također mogu imati pozitivnu ulogu u smanjenju rizika infekcija. Naime studije su pokazale da dulje korištenje probiotika u zimskim mjesecima snizuje rizik za respiratorne infekcije u kolektivu. Najviše uspjeha pokazale su kulture Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Lactobacillus casei pa se u tom pogledu i najviše preporučuju.

Suprotno tome, prečesta i neopravdana uporaba antibiotika može narušiti neke imunološke mehanizme, prvenstveno mikrobiom našeg probavnog trakta i učiniti ga podložnim za prerastanje nepovoljnih vrsta bakterija koje kao posljedicu mogu uzrokovati značajne tegobe (proljeve, bolove u trbuhu itd), a također dodatno negativno usmjeriti naš imuloški sustav. To može predisponirati neke imunološki posredovane kronične bolesti kasnije u životu. Zbog svega navedenog na liječnicima je velika odgovornost u indiciranju antibiotske terapije samo u slučaju bakterijske infekcije, što ne bi trebalo biti često jer je većina infekcija dječje dobi ipak virusna.

Danas se puno govori i o prirodnim stimulatorima imunosti tipa beta glukana, ehinacee, matične mliječi, kolostruma, laktoferina. Za sada su rezultati znanstvenih studija dosta nekonzistentni oko uspješnosti tih pripravaka. Ipak, zna se da pripravci nisu škodljivi i da mogu pospješiti određne pozitivne efekte, stoga se mogu primjenjivati.

Redovno cijepljenje također doprinosi obrani od točno određenih infekcija koje su prije uvođenja cjepiva uzrokovale epidemije tih bolesti. Djecu sklonu infekcijama dišnog sustava korisno je cijepiti i protiv Pneumokoka koji je upravo čest uzročnik infekcija u dječjim kolektivima. Radi toga ovo cjepivo je od 2019. ušlo u redovni, obvezni kalendar cijepljenja u RH.

Ono što bih još naglasila je da su igre na zraku, provjetravanje prostorija, redovna higijena te dovoljno sna također faktori koji značajno utječu na zdravlje djece i ne treba ih zaboraviti.

ŠTO NAS TREBA ZABRINUTI?

Ukoliko se usprkos svemu dijete jako često razbolijeva, što znači da ima više od osam infekata godišnje ili učestalo ima bakterijske infekcije, tj. potrebu liječena antibioticima, potrebno je svakako o tome razgovarati s pedijatrom. U tom slučaju možda će biti potrebne neke pretrage kao bi se provjerile osnovne imunološke komponente djeteta, a također se analizirali i mogući drugi rizici koji mogu potaknuti infekte: boravak u kolektivu, postojanje uvećane treće tonzile, anemičnosti, slabija uhranjenost i slično.

Poliklinika za dječje bolesti Helena

Kneza Branimira 71, Zagreb e-mail: info@poliklinika-helena.hr tel: 01 231 0067 www.poliklinika-helena.hr