Ludbreške novine broj 187

GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 187 / GODINA XVII. 30. STUDENOGA 2022.

Širokopojasni pristup internetu uskoro dostupan na području Ludbrega i susjednih općina

projekt osiguravamo stanov nicima Ludbrega i susjednih općina brz i kvalitetan pristup internetu što će, u konačnici, povećati kvalitetu života lokal nog stanovništva. Gospodarski efekti ovog investicijskog ciklu sa iznimno su značajni budući da povećanje brzine interneta u jedinicama lokalne samou prave u Hrvatskoj dovodi do osnivanja novih kompanija, otvaranja novih radnih mjesta te povećanja efikasnosti javnih i privatnih usluga. - izjavio je Milan Meden, direktor Sektora za implementaciju i operacije u pristupnoj mreži Hrvatskog Telekoma.

Next Generation Access –NGA mreža koju će Hrvatski Telekom izgraditi u sklopu ovog projekta bit će otvorena, što znači da će svi ostali ope ratori i davatelji usluga elek troničkih komunikacija imati otvoren pristup mrežama te će, isto kao i HT, biti u prilici nuditi svoje maloprodajne ši rokopojasne usluge krajnjim korisnicima na području koje projekt obuhvaća.

taj način biti puno dostupniji i kao zajednica upravo na teme lju digitalizacije postati demo kratičniji jer nam ona olakšava međusobnu komunikaciju.izjavio je Dubravko Bilić, gra donačelnik Grada Ludbrega.

Odabir Hrvatskog Telekoma od strane općina i gradova u ovim projektima dokaz je kako je kompanija prepoznata kao pouzdan tehnološki partner i najbolji izvođača radova koji može realizirati ovako zahtjev ne projekte. U sklopu ovog projekta mreža nove generacije doći će u dijelove zemlje u ko jima nije postojala, što će svim stanovnicima u tim krajevima omogućiti da, koristeći najmo dernije tehnologije današnjice, stvaraju bolju budućnost. Hr vatski Telekom ostaje predan svojim investicijskim planovi ma jer su ulaganja u infrastruk turu koju gradimo ključna za novi ciklus gospodarskog rasta i šireg društvenog razvoja, a digitalizacija svih dijelova Hr vatske temeljni dio društvene svrhe Hrvatskog Telekoma.

*Stanovnici s područja obu hvata Projekta koji su zaintere sirani za izvedbu priključka na vlastitom objektu mogu se javiti na e-mail adresu: PrikljucakLudbreg@t.ht.hr

7.741 „bijelih” adresa na ovom području biti omogućen brzi (+40 Mbit/s) i ultra-brzi (+100 Mbit/s simetrično) širokopojasni pristup internetu. Riječ je o jednom od 13 projekata prema kojima će Hrvatski Telekom do kraja 2023. godine izgraditi optičke mreže koje omogućuju brzine od minimalno 100Mbit/s, i to za gotovo 150 tisuća novih korisnika na područjima gradova, općina te sub-urbanih i ruralnih dijelova Hrvatske.

Projekt se provodi su kladno strukturnim pravilima Okvirnog na cionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u koji ma ne postoji dostatan komer cijalni interes za ulaganja te je ukupna vrijednost projekta iz gradnje optičke infrastrukture na Ludbrega i susjednih općina više od 35 milijuna kuna. Hr vatski Telekom će investirati

više od 21 milijun kuna u ovaj projekt, dok će preostali iznos, gotovo 14 milijuna kuna, su financirati Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i ko hezija.

Realizacijom ovog projek ta unaprijedit će se korištenje digitalnih usluga kao što su eGrađani, e-škole, e-zdravlje, a velike brzine i dostupnost in

terneta pridonijet će daljnjem razvoju poduzetništva i gospo darske djelatnosti.

-Hrvatski Telekom, najveći privatni investitor u digitali zaciju Hrvatske, s prosječnim godišnjim ulaganjima većima od jedne i pol milijarde kuna, kontinuirano radi na poveća nju dostupnosti svojih usluga te povezuje sve u Hrvatskoj s prilikama koje pruža digi talizacija. Ulaganjem u ovaj

-Odlučili smo se za model u kojem javno-privatni partner, u ovom slučaju Hrvatski Tele kom, investira u mrežu jedan dio europskih novaca, a osta tak osigurava vlastitim sred stvima, gradi optičku mrežu do svakog korisnika, odnosno do svakog kućanstva i svi gra đani na području bivše općine Ludbreg bi uskoro trebali imati širokopojasni internet neogra ničene brzine. Demokratizira mo i otvaramo jednake prilike svima da sudjeluju u digitalnim sadržajima i digitalnom gospo darstvu koje sve više zauzima prostora ne samo u Europi nego u cijelome svijetu. Nije to samo igranje igrica, programi ranje igrica, razvijanje aplika cija nego se jednostavno život seli u taj digitalni dio. To znači da ćemo uskoro moći potpu no integrirati javnu upravu u digitalni svijet, moći ćete inte grirati radio, televiziju, lokal nu televiziju, nekakve lokalne sadržaje. Smatram da ćemo na

Glavna urednica: Iva Havaić

Grafički urednici: Matea Maltarić, Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić

Kontakt: Centar za kulturu i informiranje Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068 ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr

Tisak: Tiskara Zagreb

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg

Hrvatski Telekom, predvodnik digitalizacije Hrvatske, započeo je projekt iz gradnje optičke infrastrukture na području Grada Ludbrega i općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, čime će za utvrđenih

Milan Meden

Ludbreg bio domaćin prve hrvatske konferencije o turizmu malih gradova

Dok veći gradovi imaju veli ki spektar mogućnosti za razvoj cjelovite i održive turističke ponude, manji gradovi i sredi ne svoje mjesto na turističkom tržištu najbolje mogu pronaći u vlastitoj autentičnosti, pove zivanju i pronalasku inovativ nih načina valoriziranja svojih kulturnih, gastronomskih, pri

rodnih ili manifestacijskih vri jednosti. Upravo je o tome bilo riječi na konferenciji ‘Turizam malih gradova’ koja je 4.  stu denog održana u novoj dvorani CZKIDN u organizaciji kon zultantske i marketinške tvrtke za održivi turizam – SPOT. -Ovakvim temama svi di onici u turizmu mogu nešto

naučiti, mogu nekakve ideje dobiti, mogu nešto korisnoga doznati. Još uvijek se u turizmu ne možemo natjecati s jugom, s Dalmacijom. Oni žive turizam na drugačiji način. Naš turizam i ideja turizma na kontinentu je drugačija. Puno dulje traje. Mi se 365 dana u godini moramo baviti turizmom i izmišljati

brojne aktivnosti koje bi privu kle turiste. – istaknuo je Goran Mališa, direktor TZ Varaždin ske županije.

‘Turizam malih gradova’ prva je hrvatska konferencija posvećena razvoju i promociji turizma upravo u manjim sre dinama, gradovima i mjestima s očuvanim skladom življenja i vrijednošću kulturne i prirod ne baštine koje mogu pretvori ti u uspješne i, jednako važno, održive turističke proizvode.

– Ovu konferenciju organi zirali smo u suradnji sa SPOTom i TZ poučja Centar svijeta jer mislimo da manje sredine imaju što ponuditi turizmu i turizam može biti jedan od po kretača onog dodatnog razvoja i atraktivnosti sami gradova ne samo za goste već i za gra

đane. Ova prva konferencija zamišljena je kao nekakav uvod u buduće razgovore u potenci jal manji sredina, o njihovom udruživanju, o stvaranju neka kve zajedničke turističke ponu de. Želimo skrenuti pozornost na gradove koji se nalaze na kontinentu i koji cijele godine imaju priliku nuditi gostima različite turističke proizvode. –poručio je gradonačelnik grada Ludbrega Dubravko Bilić.

Konferencija je objedinila znanje, postojeća iskustva i do bru praksu u razvoju turističke ponude manjih gradova i sre dina, kako bi se prilike bolje prepoznale, izazovi lakše savla dali, a turizam zauzeo postao jedan od istaknutih elemenata njihovog gospodarskog i druš tvenog razvoja.

Grad Ludbreg u suradnji sa susjednim općinama spreman za prijavu projekta integriranog prijevoza

Bit je integriranog prijevoza, objašnjavaju iz Grada Ludbre ga, da se probaju spojiti vlak i autobus u jednu cjelinu i da oni građani koji koriste takav oblik prijevoza s jednom kupljenom kartom riješe plaćanje svog cje lokupnog putovanja. U planu je nabavka i novih autobusa, kao i izgradnja novih željezničkih postaja da se dodatno aktivira ju dvije skupine stanovnika koji zbog nepostojanja sustava jav nog prijevoza pate od manjka mobilnosti.

- Projekt je to o kojem već dugo pričamo i sad su gotove sve predradnje za prijavu pro jekta na neki od natječaja. Kad smo probali razgovarati sa su sjednim općinama koji bi nam bio najvažniji zajednički projekt došli smo do zaključka da bi to bio projekt javnog prijevoza. Poklopilo se to taman sa željom Grada Ludbrega da pokuša na praviti mali prijevozni sustav. Tako smo se odlučili zajedno sa susjednim općinama bavi ti ovim problemom, našli smo projektante, izradili sve one studije koje sustav zahtjeva od nas, napravili smo istovremeno i plan linija koje bi mogle po vezati cijelu bivšu općinu Lud breg, izračunali vozne redove, predvidjeli sve situacije i sve to integrirali sa željezničkim pri jevozom – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić i dodaje kako su se u međuvremenu promijenile

brojne stvari u pogledu zelene energije pa se umjesto uzimav ši u obzir kalkulaciju klasičnih autobusa krenulo prema elek tričnim odnosno autobusima na vodik.

- Imali smo završnu prezen taciju onoga kako bismo htjeli da to izgleda. Predstavljeni su električni autobusi kapaciteta do 50 ljudi koji bi mogli cirkuli rati po našem području i negdje u prosincu, prije Božića ćemo u Ludbregu probno predstaviti autobus koji će proći svih pet linija koje su predviđene ovim projektom. Želja nam je da po kažemo našim građanima ide ju koju smo razvili i koju smo spremni implementirati čim se pojavi neki od natječaja. Ono što je zanimljivo iz te naše stu dije je da taj naš javni prijevoz funkcionira od ranoga jutra, dakle od 4:30 ujutro pa do po noći, za punu funkcionalnost trebalo bi nam deset autobusa kako bismo kroz te linije po vezali sva naselja bivše općine Ludbreg u jednu smislenu cjeli nu – objašnjava gradonačelnik.

Sve linije prolaze kroz želje znički kolodvor, odnosno centar grada, pokraj Doma zdravlja i povezuju sva naselja međusobno.

-Kad smo došli do kalkulaci je za električne autobuse cijena cjelokupnog postavljanja susta va je tridesetak milijuna kuna, a ukoliko bi se išlo na klasične dizelske autobuse cijena bi bila

čak triput manja međutim to je priča koja pripada prošlosti i koju nitko više ne sufinanci ra. Naša država ne promišlja na kvalitetan način javni prijevoz, svjedoci smo da je u posljednjih dvadesetak godina javni prije voz potpuno uništen pogotovo na sjeveru zemlje. Danas na žalost ne možete doći iz Malog Bukovca do Ludbrega, možda jednom dnevno, a i to zahvalju jući prijevozu nužnom za školu. Dvije skupine naše populacije potpuno su zarobljene, odno sno ovisne o djeci, roditeljima, nekome da ih stalno prevozi. To su učenici koji imaju svoje sadr žaje i nakon nastave, a na koje ne mogu doći jer nemaju prije voz. Druga skupina su umirov ljenici koji nisu u mogućnosti putovati, družiti se, obavljati zdravstvene, kulturne, socijalne ili druge potrebe zato jer stalno moraju čekati nekoga da ih ne kamo preveze. Izračunali smo zapravo da bi taj javni prijevoz koristilo minimalno 500 ljudi dnevno s tim da računamo da u cijelu tu priču nismo ubrojili učenike osnovnih škola i nismo mogli računati u punom obimu na gospodarstvo i industriju jer ne znamo kako će se stvari odvijati – pojašnjava gradona čelnik i dodaje kako potencija la ima da bi se oko 2000 ljudi dnevno moglo prevoziti javnim prijevozom što bi dalo rentabil nost i održivost samoga sustava.

-Mi smo kao jedan mali grad odlučili uložiti dosta novaca u sve te projekte međutim drža va nas ne prepoznaje. Država je prepoznala 11 gradova u Hr vatskoj koje financira izdašno obnavljanjem javnog prijevoza, prijevoznog parka, kupovanjem autobusa u stopostotnim izno sima. Među tim gradovima nije Ludbreg, kao da se ovdje ili u Prelogu, Đurđevcu, Koprivnici, Čakovcu ljudi ne voze. Tu po novo dolazimo do situacije da se nas na sjeveru potpuno zaobila zi. Istovremeno to je prostor koji stvara najveće društvene dobi ti, a natrag dobiva najmanje jer se naše potrebe ne prepoznaju. Investira se u krajeve koji puno manje novca vraćaju u proračun. Pripremamo se sada za jedan na tječaj koji će uskoro biti otvoren. Nadamo se da ćemo biti prepo znati, da nećemo naići na neke zapreke koje su nerazumljive današnjem čovjeku i da ćemo uspjeti ovaj projekt progurati jer za potpuno funkcionalan sustav nam treba deset autobusa kako bi primjerice iz Malog Bukovca prema Ludbregu imali 17 po lazaka dnevno – kaže gradona čelnik. U tih 17 polazaka, ističu idejni začetnici projekta, predvi đene su opcije koje zadovoljava ju potrebe radnika koji dolaze na posao, školske djece, osobe koje posjećuju doktore, ali i sve one druge aktivnosti izvan radnog vremena.

- Sustav je posve primjeren razvijenim sustavima Danske, Švedske, Nizozemske, Njemač ke i tu nam je najveći problem željeznica koja ima relativno malo polazaka i prema Varaždi nu i prema Koprivnici, ali smo prihvatili činjenicu kakva je. Ovim bismo zapravo ubrzali sve ono što se je već trebalo dogodi ti. Država je već trebala izraditi

županijske strategije, već su se trebali razviti županijski sustavi integriranog prijevoza. Ukoliko želimo sačuvati stanovništvo u susjednim općinama javni prijevoz je zapravo najvažniji od svih projekata koji možemo ponuditi ovaj čas našem kraju –kaže gradonačelnik.

Ovim projektom stanovnici ma bi se omogućila jedna veća pokretljivost, puno više susre tanja i puno više potrošnje za sve one uslužne obrte koji rade na našem području jer to je sve jedna povezana cjelina i pove zana priča.

-Nadam se da ćemo valjda uspjeti otvoriti vrata natječaja koji će se vrlo brzo objaviti. Či njenica je da već danas u Europi u gradovima živi više od 70 po sto stanovništva, da u urbanim središtima koja imaju dobar promet taj broj je puno manji zato što ljudi mogu ostati u svo jim ruralnim krajevima i bez nekog velikog problema javnim prijevozom dosegnuti do stan darda kojega imaju i stanovnici koji žive u centru grada. To je ono za što se mi borimo, da naš ruralni prostor preživi, da nam ljudi iz Dubovice ne moraju ku povati stan u Ludbregu ili Va raždinu kako bi imali standard kao ljudi koji u tim gradovima žive već da kroz javni prijevoz mogu jednako u tome uživati. Ne bih volio da nam se dogodi priča kao ono s dječjim vrtići ma koji su izgrađeni u ruralnim krajevima puno prekasno i sad u njima nažalost nema tko bo raviti zato jer smo kao država zakasnili i nismo se pobrinuli o našim ljudima kad je trebalo. Specifičnost ovoga dijela je da je to ruralni i industrijski kraj i tu činjenicu treba prihvatiti i podržati ju zaključuje ludbreški gradonačelnik.

Turistička zajednica područja Centar svijeta Zajedno

s partnerima iz sedam zemalja prijavljen novi projekt

Projekt CuraCult ima za cilj povezati dionike u partner skim regijama s njihovom pu blikom te je direktno usmjeren na muzeje. Nositelj projekta je Sveučilište primijenjenih zna nosti Hof iz Njemačke, dok su partneri iz Hrvatske, Slovenije, Bugarske, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Sr bije. Ukupna vrijednost iznosi 2.983.599,95 eura i projekt je prijavljen u okvirima progra ma Interreg Danube.

Opći cilj projekta je valo rizacija postojećih kulturnih dobara, znanja i lokalnog kul turnog nasljeđa kroz stvaranje zajedničkih baza podataka i informacija koje će se obra đivati i primjenjivati kroz ko rištenje umjetne inteligenci je. Projektom će se pozitivno utjecati na privlačenje turista, širenje informacija i jačanje vidljivosti postojećih zname nitosti u pretežno ruralnim regijama te na pokretanje i poticanje dijaloga između ra zličitih supkulturnih skupina i smanjenje barijera s kojim se sve partnerske regije suočava

ju na političkoj, obrazovnoj i svakodnevnoj razini.

Projekt predviđa prikuplja nje i analiziranje digitalnih meta-podataka kojima partne ri mogu pristupiti, zatim će se podaci uvoditi u sustav za pre poruke koji je zamišljen kao pilot projekt koji će funkcio nirati tako da će se prikupljeni podaci obraditi i koristiti kao preporučitelj sadržaja u muze jima. Intencija je da posjetitelj koristi te podatke u realnom vremenu, da kroz vizualne pri jenose podataka postane svoj vlastiti muzejski kustos te da stvori dodatan sadržaj koji se može ponovo obrađivati i re producirati na različite načine za druge posjetitelje.

Iz Turističke zajednice pod ručja Centar svijeta navode da im je ovaj projekt prvi među narodni projekt koji je prijav ljen ove godine i da se rezultati očekuju sredinom 2023. te da su već sad krenuli s razradom novih ideja i projekata koje će prijaviti slijedeće godine na programe Interreg Europe i Centralnu Europu.

Održana sjednica Ceha uslužnih obrta i intelektualnih

usluga Udruženja obrtnika Ludbreg

Cehovi su oblik strukovnog povezivanja na razini Obrtnič ke komore Varaždinske župa nije osnovani radi usklađivanja i rješavanja stručnih i ostalih pitanja od zajedničkog interesa za članove ceha. Na razini Ko more djeluju slijedeći cehovi: Ceh proizvodnog obrta, Ceh uslužnih obrta i obrta za inte lektualne usluge gospodarskog karaktera, Ceh trgovine, Ceh prijevoznika, Ceh graditeljstva, Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika i Ceh poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva.

U gradskoj vijećnici Centra za kulturu i informiranje Dra gutin Novak Ludbreg održana je 1. sjednica Ceha uslužnih obrta i intelektualnih usluga u 2022. godini. Sjednicu je vodi la predsjednica Ceha, obrtnica Aleksandra Vručina, članica Udruženja obrtnika Ludbreg.

Ukupno na području Grada Ludbrega imamo 352 obrtnika, a u Cehu uslužnih obrta i intelektualnih usluga je 145 članova.

- U mom mandatu od 2022. do 2026. godine, koji je vo lonterski, cilj je da se svi mi obrtnici na našem području povežemo, da pokušamo dati najbolje prijedloge i rješenja

za poboljšanje našeg poslova nja te da u što većem obujmu koristimo usluge jedni od dru gih. Naravno, i da pokušamo što više iskoristiti raznovrsne pogodnosti koje nudi Hrvatska obrtnička komora. Nastojat ćemo kroz aktivnosti Ceha po taknuti obrtnike da se zauzmu za sebe i pokucaju na 'sto vrata' kako bi iskoristili ono što im se nudi – rekla je Aleksandra Vručina.

Na dnevnom redu sjednice bile su sljedeće teme: Izmjena Pravilnika o porezu na doho dak, Kalkulator povrata novca Hrvatske obrtničke komore, Partneri i pogodnosti HOK-a, Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava 'Potpora poduzećima za tranziciju i resursno učinko vito gospodarstvo' te Usluge i potpore HZZ-a. Sjednici je pri sustvovalo 18 obrtnika članova Ceha uslužnih obrta i obrta za intelektualne usluge, a od gostiju prisutni su bili pred sjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković te dopredsjednici Boris Kos i Zvonimir Pisačić, zatim više stručne savjetni ce za zapošljavanje Marina Ostrun iz Varaždina i Gordana Slatki iz Ludbrega. Domaćin gostima bila je predsjednica Udruženja obrtnika Ludbreg Nikolina Kancijan Golubić.

Piše: Dražen Vađunec

Održana Gravel biciklijada

Ludbreg je u subotu 26. studenog bio domaćin Gravel biciklijade koja je održana sa svrhom promocije zdravog ži vota, ali i promocije novij ruta na područja djelovanja. Bici klijada je održana pod nazi vom „Ravne neravnine”, a riječ je zapravo o kružnoj gravel ruti dugačkoj 64,2km s 229m uku pnog penjanja, a koja prolazi kroz Ludbreg, Veliki Bukovec, Dubravsko jezero, Martijanec te se uz rijeku Bednju ponovo vraća u Ludbreg. Na bicikli jadi su sudjelovali biciklisti iz

Varaždina, Zagreba, Koprivni ce te Međimurske županije, a vođena je pod stručnim vod stvom Brune Radotića. Bicikli jada je održana u organizaciji Turističke zajednice područja Centar svijeta, tvrtke Spot i TZ Varaždinske županije.

Na 12. sjednici Gradskog vijeća održanoj u kolovozu ove godi ne, gradski su vijećnici podržali Odluku o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelat nosti dimnjačarskih poslova na području Grada Ludbrega. Grad Ludbreg za obavljanje komu nalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području Grada Lud brega daje koncesiju odabranoj Zajednici ponuditelja DIMAX d.o.o. iz Varaždina i CAMINUS j.d.o.o. iz Varaždina, a sve na temelju prethodno provedenog postupka dodjele koncesije. Pod dimnjačarskim poslovi

ma podrazumijeva se provjera ispravnosti i funkcioniranje di movodnih objekata - dimnjaka i uređaja za loženje, obavljanje prvih, redovnih i izvanrednih pregleda dimovodnih objekata - dimnjaka i uređaja za loženje, čišćenje dimnjaka i uređaja za loženje, poduzimanje preventiv nih mjera za sprječavanje opa snosti od požara, eksplozije, trovanja, te zagađivanje zraka, kako ne bi nastupile štetne po sljedice zbog neispravnosti di movodnih objekata - dimnjaka i uređaja za loženje. Razdoblje trajanja koncesije je pet godina.

cvijećem i svijećama, te dostojanstveno ispratili našu Seniju na vječni mir i počinak. Hvala na lijepim oproštajnim riječima Rotary kluba.

Samo Bog zna što si nam značila. Gledaj nas s neba i budi uvijek s nama kad nam treba.

Kćerke Tena i Lea, majka Ruža i brat Dejan

Ludbreg se i ove godi ne priključio obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vu kovara i Škabrnje. Program je počeo u utorak 15. stude nog koncertom Stoji grad… Vukovar – Grad Heroj.

Dan kasnije u Centru za kulturu i informiranje prika zan je film Glavu dole, ruke na leđa. Ovaj dokumentarni film obrađuje događanja u Vukovaru za vrijeme domo vinskog rata s naglaskom na sam pad grada, predaju, te odvođenje hrvatskih brani telja i civila u srpske koncen tracijske logore.

Gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić, gradski vijećnici i predstav nici braniteljskih udruga na Gradskom su groblju u Lud bregu položili vijence, a 17. studenog u perivoju dvorca Batthyany upaljeni su lampi oni u znak sjećanja.

MPZ Podravina organizirao koncert za Vukovar

U novouređenoj multime dijalnoj dvorani Centra za kul turu i informiranje 'Dragutin Novak' po sedmi je put održan koncert pod nazivom 'Stoji grad … Vukovar – grad heroj'. Kon cert je povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje organizirao Mješoviti pjevač ki zbor Podravina koji je i ove godine uspio okupiti atraktivne glazbene goste. Osim samog Zbora nastupile su učenice Osnovne glazbene škole Varaž din Mia Sobočan sopran i Eva Osonjački mezzosopran, zatim Anita Huđek članica ansambla Lado te članovi Tamburaškog sastava Biseri.

-Redovito u goste pozivamo dečke s našeg područja koji su u najtežim trenucima branili Vukovar i tamo bili zarobljeni. Dečki traume liječe glazbom pa su osnovali Tamburaški sa stav Biseri. U sastavu sviraju i dva branitelja Vukovara iz lud

breškog kraja Dražen Hižak i Dragec Kladić. Dečki sviraju pjesme za dušu pa redovito do bivaju veliki pljesak publike, a posljednjih godina sviraju i na Vukovarskom vodotornju koji je uređen kao memorijalno spomen obilježje Domovinskog rata. Kada posjetitelji shvate da su oni zapravo branitelji Vuko vara svima navru suze na oči – rekla je Jasmina Bačani, pred sjednica MPZ Podravina.

Na kraju spomenimo da je koncertu punom emocija prisu stvovao i ludbreški gradonačel nik Dubravko Bilić, a nismo ni rekli da članove TS Biseri vodi i uvježbava glazbena pedagogi nja Nevenka Pandža koja i sama svira i pjeva u sastavu, a vodi teljica MPZ Podravina je Sanja Štefan. Svima koji su nastupili vodstvo MPZ Podravina uruči lo je cvjetne bukete i zahvalnice za sudjelovanje.

Piše: Dražen Vađunec

Film 'Ivan Sokač-život za Hrvatsku' prvi

U novoj dvorani ludbreškog Centra za kulturu i informiranje 6. studenog prikazan je ratno doku mentarni film „Ivan Sokač-život za Hrvatsku”.

Prvim prikazivanjem ovoga dokumetarca u Ludbregu obilježena je 31. obljetnica odlaska prve ludbreške dragovoljačke postrojbe na zapadno slavonsko ratište 1991. godine.

Ovime je gradska knjižnica svoju zavičajnu zbirku Ludbre gianu obogatila vrijednom film skom građom iz Domovinskog rata u kojem je sudjelovao veliki broj građana Ludbrega. Ovaj film svjedoči o velikom doprinosu lud breške samostalne satnije u sklopu 104. Brigade Hrvatske vojske na pakračkom ratištu. U postrojbi je bilo 35 dragovoljaca, a na prvoj crti bojišta ostala je do smjene 24. studenog 1991. Scenaristi filma su Borna Marinić, Ivan Zvonimir

Ivančić i umirovljeni bojnik HV Vladimir Leskovar, ujedno i reda telj filma. O događanjima iz filma svjedoče najrelevantnije osobe iz društvenog i političkog života i vojnog vrha RH toga doba. Film prikazuje ži votni i ratni put pukov nika Ivana Sokača koji je poginuo obnašajući dužnost zapovjednika 104. brigade HV Varaždin. Film je jedan od najvažnijih projekata Kluba varaždinskih branitelja, a dobio je suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja i kulture RH za prikazivanje u školama. Nakon projekcije predane su Za hvalnice Gradu Ludbregu i grado načelniku Biliću za nesebičnu po moć u ostvarenju projekata Kluba varaždinskih branitelja, Franji Križaniću bivšem gradonačelniku i nekadašnjem predsjedniku Kri znog štaba grada Ludbrega.

put prikazan u Ludbregu

MPZ Podravina

TS Biseri

Anita Huđek

Mia Sobočan i Eva Osonjački

Udruga DIA- MELL prigodnim aktivnostima obilježila Svjetski dan dijabetese

Udruga DIA-MELL

Ludbreg je u subotu, 12. studenog, na Gradskoj tržnici u Ludbregu prove la javnozdravstvenu akci ju kao dio niza aktivnosti povodom Svjetskog dana dijabetesa koji se obilježava 14. studenog. Posjetitelji su na prepoznatljivom Pavom štandu mogli izmjeriti še ćer u krvi, krvni tlak, dobiti zdravstvene savjete i eduka tivne materijale te kušati i dobiti recepte za energetske pločice i dijabetičke kolače koje su spremile vrijedne ruke članova Udruge.

Program je popratio i na stup zlatnih Ludbreških ma žoretkinja pod vodstvom predsjednice Mirjane Pavičić i trenerice Tihane Ledinko, a nastavio se svečanom po vorkom do restorana ČrnBel gdje je je bio organiziran sponzorirani domjenak i po podnevna tribina pod nazi vom „Riječ prijatelja“.

Nakon uvodnih riječi pred sjednice Udruge dr.med. Lu kić Dragice riječ je prepuštena dr.med. Anici Badanjak, inter nistici endokirnologije i dija betologije Sveučilišne klinike

„Vuk Vrhovac“ koja se osvr nula na dijabetes kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice te važ nost higijene i njege stopala kod oboljelih. Na tribini je sudjelovala i Mateja Margić, mag. oec., voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti i so cijalnu skrb Grada Ludbrega koja je istaknula važnost dje lovanja udruga u društvenoj zajednici te Dražen Crnković, direktor tvrtke Ducati kompo nenti koja je bila sponzor do gađanja.

Druženje se nastavilo do kasno poslijepodne u ugod noj atmosferi i nizu pozitivnih emocija.

Digital Heritage: Učenici iz Hrvatske, Makedonije i Bugarske zajedno kreiraju digitalnu baštinu

Introducing of Digital He ritage in educational process, odnosno ‘Uvođenje digitalne baštine u obrazovni proces’ je projekt u kojem je ludbreški po duzetnički centar Lucera d.o.o. vodeći partner dok su ostali partneri na projektu osnovne škole, razvojne agencije te mala i srednja poduzeća iz Sjeverne Makedonije, Bugarske i Hrvat ske. Nedavno su tako u sklopu projektnih aktivnosti boravili u Bugarskoj.

– Ovo je bila posebna ak tivnost s obzirom da su u njoj sudjelovali učenici iz Hrvatske, Makedonije i Bugarske koji su prezentirali filmove i izmijenili iskustva sa snimanja i rada na njima. Podijeljeni u transnaci onalne timove naučili su kako umetnuti 3D animacije u svoje filmove koje će prezentirati na završnim događajima iduće go dine – pojasnio je Marijan Ma kar, direktor Lucere.

To je prvi eu ropski projekt u kojem je Luce ra d.o.o. vodeći partner dok su ostali partneri na projektu osnovne škole, ra zvojne agencije te mala i srednja poduzeća iz Sjeverne Makedo nije, Bugarske i Hrvatske. Glavni ciljevi projekta su: razvoj inovativnog obrazovnog pristupa s uvođenjem digitalne baštine u obrazovni proces ko rištenjem video zapisa od 360 stupnjeva; osnivanje mreža uči telja za transnacionalnu surad nju korištenjem mrežnog mo dula eTwinning; i promicanje prednosti dugoročnog transna cionalnog strateškog partner

stva između različita vrsta or ganizacije u razvoju inovativnih obrazovnih metodologija.

– Ovaj bi projekt kod učenika i mladih ljudi htio razviti osjećaj o tome kakve mi to vrijednosti i kulturnu tradiciju imamo, koju nose sa sobom gdje god odu, u koji god kut svijeta odluče otići – rekao je gradonačelnik Lud brega Dubravko Bilić.

Implementacija ovog projekta započela je ovog svibnja i trajat će 24 mjeseca, a ukupna vrijed nost projekta iznosi 123 932 €.

Mladi glazbenici Vita Murat i Marcel Dodlek plasi rali se na državno natjecanje u Jastrebarskom

Na jubilarnom 60. županij skom natjecanju komornih sa stava Hrvatskog društva glaz benih i plesnih pedagoga koje se održalo u Opatiji u periodu od 3. do 6. studenog nastupili su i predstavnici Osnovne glaz bene škole Ludbreg.

U III. kategoriji klavirskih dua prvo mjesto osvojili su Vita Murat i Marcel Dodlek pod mentorstvom prof. Julijana Martinčevića. Ovim rezulta tom plasirali su se na državno natjecanje koje će se održati početkom 12. mjeseca u Jastre barskom.Vita i Murat nastupali su zadnjeg dana održavanja na tjecanja, a izveli su 4 skladbe.

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE

Osmislili vozilo koje spašava ugroženu osobu iz opasnog prostora

Rad vrijednog člana Zajed nice tehničke kulture grada Ludbrega Matije Kosa i nje govog kolege Simona Kuštera nastao uz podršku mentora Miljenka Tomašeka osvojio je srebrnu medalju na sajmu ino vacija INOVA. Kako ističu u Zajednici, rad je izazvao veliki interes među mnogobrojnim posjetiteljima izložbe inovacija jer daje mogućnost svakom po sjetitelju da proba kako vozilo radi i spasi ugroženu osobu iz opasnog prostora.

Mogućnosti vozila su sljede će:

– opremljeno je senzo rima koji mu omogućavaju autonomno kretanje u pro storu i izbjegavanje prepreka – može se upravljati i ručno

putem apli kacije na mobitelu ili računalu – u slučaju prekida ko munikacije prelazi u autonomni model rada vozila – kontro lira okolinu u kojoj se nalazi sen zorima – senzor detektira pojavu plina i šalje upozorenje operateru – ima kameru i slike prostora šalje u realnom vremenu kako bi mogli pregledati i utvrditi u ka

kvom

je stanju oštećeni prostor – ima mogućnost kretnja u prostorima bez svjetla jer ima vlastitu rasvjetu kontroliranu senzorom svjetlosti.

Vita Murat i Marcel Dodlek

Četrnaest predstava, 87 glumaca amatera, 15. Festivalu kajkavske komedije u Ludbregu

Riječ je Festivalu kajkavske komedije koji se održava u čast poznatog hrvatskog književnika, scenarista i promicatelja kajkav ske književne riječi, rođenog Ludbrežanina Mladena Kerstne ra, a koji za cilj ima promovirati amatersko stvaralaštvo i amater ske glumačke družine koje nje guju kajkavsku komediju.

Prije nego što su glumci stali na pozornicu, publici se obra tio začetnik festivala, ravnatelj Centra za kulturu i informira nje Ludbreg, Branko Dijanošić i poželio im dobru zabavu i puno smijeha na ovogodišnjem festi valu.

Voditelji festivala, Matea Maltarić i Aleksandar Horvat, najavili su potom prvu ovo godišnju predstavu. Bila je to predstava 'Vozel' glumačke sku pine OŠ Ludbreg.

- Naša skupina broji do deset članova. Uvijek radimo prigod ne predstave i zadnjih nekoliko godina redovno sudjelujemo na Festivalu kajkavske kome dije u Ludbregu. Naši članovi su uvijek spremni na suradnju, vole glumiti, uživaju u tome. Na festivalu smo se ove godine predstavili s predstavom 'Vozel'. Znači Babica je na ropčeku sve zala vozla da ne pozabi kaj mora napraviti, ali je zabila zakaj je svezala vozla i to ju moči celo vreme - ispričala je voditeljica dramske skupine, profesorica Ljudmila Kladić.

Obzirom da su glavni likovi predstave bili Dudek i Regice bio je ovo prigodan početak festivala posvećenog njihovom stvoritelju – Mladenu Kerstneru.

Nakon njih nastupili su du gogodišnji sudionici festivala, 'Videki' iz Novog Marofa koji uvijek nastoje uprizoriti davno izumrle običaje svog novoma rofskog kraja te njegovati izvor ni govor. Ovoga puta izveli su predstavu 'Mamica' u sklopu koje su na scenu postavili jednu narodnu pripovijetku o tome kako siromašni zagorski seljaci žele prodati svoju mamicu ni više ni manje nego lokalnom vlastelinu odnosno grofu.

Na pozornicu su se potom ponovno pojavili Gruntovča ni, no ovoga puta u izvedbi OŠ Martijanec. Publiku su počastili svojom izvedbom Kerstnerove komedije 'I devize klize'.

Glumice Lepoglavskog pušleka nastupile su posljednje, a izvele su predstavu 'Selski tra či' koja je još jednom potvrdila da uvijek prvo treba pomesti ispred svojeg dvorišta

- Sekcija djeluje od 2005. godine, bavimo se amaterskom glumom i prezentiranjem starih običaja i zanata. Što se tiče ama terske glume naši skečevi se ba ziraju na svakodnevnom životu. Tekstove pišemo sami, pretežno ja. Naša scenografija je vrlo jed nostavna. Obučeni smo onak kak smo obučeni i doma, nema tu ništa moderno, sve je otkače no jer se mi osjećamo ko da smo doma za stolom, da pričamo, da nas nitko ne gleda ni ne snima. - ispričala nam je Štefica Bizek, voditeljica dramske sekcije 'Le poglavki pušlek' iz Lepoglave.

Festival je već prvog dana održavanja napunio dvoranu, a ništa slabiji odaziv nije bio ni idućeg dana kada je na raspore du bila samo jedna predstava.

- Obzirom da je u petak mo gla nastupiti samo jedna glu mačka družina, ove smo godine napravili iznimku i dopustili da ona bude duža od inače do zvoljenog vremenskog ograni čenja. Ugostili smo Kulturno umjetničku udrugu Komedijaši iz Stažnjevca sa 85-minutnom predstavom koja je proglaše na najboljom na Županijskoj smotri te je potom putovala na državni Festival kazališnih amatera u Vodice gdje je glavni glumac Miroslav Rohtek dobio nagradu za najboljeg glumcaobjasnio je ravnatelj CZKIDN, Branko Dijanošić.

Radi se o predstavi koja nosi naziv (O)glas savjesti. Zaplet počinje kada Štief, ubrzo nakon smrti supruge Štefe, u novinama oglašava audiciju za novu ženu. To se nimalo ne sviđa njegovim susjedima, ali tvrdoglavi Štief ne odustaje od svoje namjere i prve kandidatkinje uskoro počinju pristizati na audiciju. Naravno, kako je riječ o komediji, situaci ja se baš i ne razvija u smjeru u kojem si je Štief to zamislio.

- Zadnje četiri godine sve predstave nam piše naša člani ca i glumica Marina Đurasek. Nastupamo diljem Lijepe naše.

Pobijedili smo u Varaždinskoj županiji već pet puta na župa nijskoj smotri, bili smo tri puta i na državnim smotrama i jedno stavno uživamo u tome što radi mo. Počeli smo prije 15 godina s 4 glumca. Danas nas je 15-ak i posebno nas veseli što je od toga desetero mladih od šestog, sedmog razreda osnovne do če tvrtog razreda srednje škole.rekao je Miroslav Rohtek.

Posljednjeg četvrtka u studenom, točno u 18 sati, u novoj ludbreškoj dvorani započeli su dugoočekivani 'Dani Mladena Kerstnera'.

OŠ Ludbreg

'Videki', Novi Marof

'Komedijaši', Stažnjevec

Sveti križ Začretje

Lepoglavski pušlek

OŠ Martijanec

amatera, puna dvorana i puno smijeha na

Iako je subota bila treći dan održavanja, po broju predsta va festival je bio tek na jed noj trećini. Tijekom prva dva dana nastupilo je sveukupno 5 glumačkih družina, stoga je ludbrešku publiku čekalo još devet predstava.

U subotu je na scenu prvo stupilo Amatersko dramsko kazalište Sveti križ Začretje s predstavom 'Pri fizijatru h to plica'. Predstava je nastala iz pera dr. med. spec. fizijatrice Nade Jačmenice. Amatersko dramsko kazalište Sveti križ Začretje publika je tog dana imala prilike gledati čak dva puta, no drugi puta se radilo o monodrami. Naratorica Dra gica Crnogaj-Dada objasnila je prisutnima kak ju je koruo na obredila

'Kriza je zahvatila cijelo društvo, nema više informi ranja putem medija jer je re dukcija struje, nema interneta, nema novaca za novine. Vi jesti i obavijesti se šire putem glasnogovornika koji su ime novani od strane vladajućih'. Kako to izgleda u jednom malom mjestu publika je ima la prilike vidjeti u predstavi Društva žena Reka 'Čujte i po čujte'.

Tko je tu lud? bio je naziv iduće predstave koju je izvela Dramska sekcija Ka te briga

mi iz Petrijanca, a program je u subotu završen predstavom 'Miško u staračkom domu' u izvedbi Dramsko amaterske skupine 'Profesionalci' iz Go janca.

U nedjelju, na finalnoj ve čeri festivala, unatoč tome što je gotovo u isto vrijeme igrana utakmica Hrvatska – Kanada, u dvorani se tražilo mjesto više. Prvi su na scenu stali učenici PŠ Tina Ujevića iz Salinovca s pred stavom 'Vozel'. Iza njih nastupi la je publici već dobro poznata Glumačka amaterska družina 'LUN-MLA' iz Lunjkovca. 'EU fondovi' bio je naziv treće pred stave koju su pripremile glumice Glumačke skupine udruge žena Kutnjak-Antolovec. Festival su imale čast zatvoriti također uvi jek rado viđene gošće, članice Udruge žena općine Sveti Đurđ 'Veliko srce' s predstavom 'Život posle korone'.

Festival kajkavske komedi je „Dani Mladena Kerstnera” tako se nakon dvogodišnje pauze uspješno vratio. Ludbre gom se kroz četiri dana orio smijeh, prisjetili smo se nekih već zaboravljenih kajkavskih riječi, uživalo se u druženju. Naš Mladen Kerstner sigurno bi bio ponosan što gluma i kaj kavski ovdje i dalje žive. Vidi mo se za godinu dana ponovo na istom mjestu!

Organizacija festivala

Glumačka skupina udruge žena Kutnjak-Antolovec

Glumačka skupina PŠ Tina Ujevića, Salinovec

Dramska sekcija KA TE BRIGA MI, Petrijanec

'Profesionalci', Gojanec

Društvo žena Reka

Glumačka amaterska družina 'LUN-MLA' iz Lunjkovca

Udruga žena općine Sveti Đurđ 'Veliko srce'

'Neka vam naše svećeničko služenje bude od koristi'

škole u meni je jačala duboka čežnja da svoj život potpuno posvetim Kristu i nastavim se pripremati za svećeništvo. Upi sao sam Katolički bogoslovni fakultet i Bogoslovno sjeme nište u Zagrebu gdje sam kroz sljedećih pet godina razmišljao i učvršćivao svoj poziv – nastavio je velečasni Stojko.

njeni te sveukupno imam pet nećaka i šestog na putu. Volim reći da su moja braća sretno oženjeni, a ja sretno zaređen –rekao je velečasni Mlakar.

Nekoliko dana prije ludbreške Svete nedjelje umje sto prečasnog Josipa Đurkana Župu Presvetog Trojstva preuzela su dva mlada svećenika. Radi se o Kristijanu Stojku i Petru Mlakaru koje, uoči adven ta, predstavljamo našim čitateljima.

-'Hvaljen Isus i Marija'. Moje ime je Kristijan Stojko i dolazim iz jednog malog međimurskog sela Hlapičine, koje se nalazi iz među grada Murskog Središća i općine Sveti Martin na Muri. Hlapičina je filijala župe Sv. Martina biskupa u Svetom Mar tinu na Muri gdje sam primio sakramente kršćanske inicija cije i slavio svoju mladu misu. Sljedeće godine biti će deset godina od moga svećeničkog ređenja i slavlje mlade mise –rekao je velečasni Stojko.

-To su bile dvije stvari koje su me radovale i izgrađivale. Poslije završene osnovne škole upisao sam Klasičnu gimna ziju na Šalati u Zagrebu i Me đubiskupijsko sjemenište kao sjemeništarac koji razmišlja o svećeničkom pozivu. Nakon prekrasne četiri godine srednje

Đakonsku službu vršio je u župi Biškupec u Varaždinu. Sveti red svećeništva primio je po ru kama biskupa Josipa Mrzljaka u varaždinskoj katedrali 22. lipnja 2013. godine. Službu župnog vi kara služio je u zagrebačkoj nad biskupiji u župi Isusova Uskr snuća u Sesvetskom Kraljevcu. -Nakon tri godine biskup me poslao ovdje u Ludbreg, gdje sam također ostao tri godine. Nakon šest godina svećeništva, biskup Josip Mrzljak me poslao u Župu svete Marije Magdalene u Iva nec za župnika gdje sam također ostao tri godine. Sve se nekako do sada okretalo oko broja tri, a to je Presveto Trojstvo. Krajem kolo voza ove godine biskup Bože Radoš me po drugi put odlu čio vratiti u Ludbreg upravo u župu Presvetog Trojstva za župnika moderatora 'in so lidum' zajedno sa velečasnim Petrom Mlakarom – pojasnio je velečasni Stojko.

-Moje ime je Petar Mlakar, svećenik sam Varaždinske bi skupije, zaređen 10. lipnja 2012. godine. Rodom sam iz Varaždi na, iz Župe svetog Nikole bisku pa. Drugi sam od trojice sinova Stanislava i Ivančice, a moja su oba brata, Matija i Lovro, ože

Prvih pet godina svećeničke službe velečasni Mlakar bio je žu pni vikar u župi svete Marije Mag dalene u Ivancu, kada je tamo žu pnik bio sin naše ludbreške župe, velečasni Zoran Gložinić.

-Nakon pet lijepih i dina mičnih godina u Ivancu odre đen sam za službu duhovnika u Međubiskupijskom sjemeni štu u Zagrebu, gdje sam proveo sljedećih pet godina. Krajem kolovoza 2022. godine zajedno s velečasnim Kristijanom Stoj kom dolazim na službu župni ka u Župu Presvetog Trojstva u Ludbregu, gdje je i Svetište Pre dragocjene Krvi Kristove. I ov dje me Gospodin uči uzdati se u Njega, i to ne bilo kako, nego što dublje i snažnije, savršeno –pojasnio je velečasni Mlakar.

Primjerice, suočavajući se s odre đenim strahovima, koji ponekad uhvate čovjeka, doživio sam i do življavam da je Gospodin vjeran i da neće dati da se postide oni koji računaju na Njega. I najjači strah može se nadvladati uz pomoć Isusa Krista, koji čovjeka hrabri i čija blizina smiruje – poručuje velečasni Mlakar.

U ovo adventsko vrijeme naši ludbreški župnici dijele zajed ničke misli, stavove i želje te po zivaju vjernike na molitvu.

-Kroz razne situacije života doživio sam da me Gospodin poziva na pouzdanje u Njega i Njegovu milost kojom me pra ti, kao što s istom milošću prati i blizu je svakom čovjeku. S tim pouzdanjem uspješno sam se u svom životu suočio s određenim okolnostima u meni i oko mene koje nisu uvijek bile jednostavne.

'Kršćanski simbol nade ili po uzdanja u Boga jest sidro. Kad se brod usidri za vrijeme oluje na moru, ne mogu ga valovi odni jeti niti na pučinu niti učiniti da se nasuče negdje gdje je plitko, nego brod stoji mirno te, kad oluja prođe, nastavlja plovidbu u smjeru u kojem želi ići. Tako i kršćanin, kada razne unutarnje i vanjske oluje života navale, treba pustiti sidro svojeg pouzdanja u Boga kroz molitvu i onda može ostati smiren i prebro diti svaku teškoću. Za hvalni smo na ovoj služ bi, jer velika je milost biti u Ludbregu gdje se nalazi relikvija Predra gocjene Krvi Kristove. Svjesni smo da je pred nama velika odgovornost u vo đenju župe, svetišta i pastoralnog centra. Pouzdajemo se u vodstvo Duha Svetoga i dobre ljude koji će nam na tome putu pomoći. Neka Gospodin blagoslovi naš rad i neka naše svećeničko služenje bude od koristi za dušu mnogim župljanima i hodočasnicima'.

Piše: Dražen Vađunec

Već kao dijete mladi Kristijan rado je zajedno sa svojim prijateljima ministrirao, ali igrao i nogomet.

Citat iz Svetog Pisma, redak iz Prve Petrove poslanice 1, 13: 'Savršeno se pouzdajte u milost koju vam donosi objavljenje Isusa Krista' svećeničko je geslo velečasnog Mlakara.

Petar Mlakar i Kristijan Stojko

Njemu je v Ludbregu lepo!

Pred gotovo punim parte rom nove ludbreške dvorane 10. studenog održano je pred stavljanje nove, druge po redu, knjige Ludbrežanina Aleksan dra Horvata - Ace.

Bio je to događaj koji je oku pio Acijevu obitelj, prijatelje, kolege književnike pa i čitate lje Ludbreških novinama koji svakog mjeseca s nestrpljenjem čekaju njegovu kolumnu na za dnjoj stranici.

Nova knjiga 'Meni je v Lud bregu lepo' u sebi sadrži upravo njegove kajkavske kolumne koje su objavljivane u Ludbreškim novinama u periodu od 2018. do 2020. A kako je uopće doš lo do te suradnje, prisutnima je ispričala urednica Ludbreš kih novina, a ujedno i urednica knjige Iva Havaić.

- To je zapravo jedna mo derna priča 21. stoljeća jer nas je spojila društvena mreža. Aco je na Facebooku objavio jednu kratku, zanimljivu priču, a mi smo u to vrijeme razmišljali kako uvesti neki novi sadržaj u naše novine. Eto, bila je to jed nostavno savršena kombinacija. Acija naravno nije trebalo dugo nagovarati. Vidjeli smo da je to pun pogodak kad su nas ljudi počeli zaustavljati i pričati nam da su išli u šetnju samo zato da vide ono drevo koje Aco spo minje ili da su kuhali neko jelo samo zato jer ih je on podsjetio na to jelo. - ispričala je Iva Ha vaić.

I tako je išlo, komentar po komentar, pohvala po pohvala, kolumna po kolumna, godina po godina, da bi u konačnici' 'došla' knjiga.

- Nekojima več celo leto, i više, pripovedam, da bumo od prve tri lete, znači od dve je zere osamnajste do dve jezere dvadesete, sa štiva z te zadnje novinske strane na kup deli i stisnuli v jenu lepu veliku po farbanu knigu. I evo ga, to smo i napravili. I kaj da rečem. Srečen sam kaj je tak zišlo. - kaže Alek sandar Horvat.

A sve to vjerojatno se ne bi desilo, da publika, odnosno či tatelji nisu u Acijev tekstovima prepoznali smisao za detalj, stvaranje atmosfere, humori stičan zaokret, da se nisu poi stovjetili s ljubavlju za rodnim mjestom – Ludbregom i da nisu prepoznali njegovo čisto i do bronamjerno srce.

Da bi nastala jedna ovakva knjiga potrebno je imati i pri jatelje i suradnike na koje autor može računati. Za Aleksandra Horvata to su upravo ljudi koji su sudjelovali u predstavljanju njegove knjige, a među kojima je i jedan od grafičkih urednika Ludbreških novina i fotograf Miroslav Vađunec, odnosno Mirek kako ga mi u redakciji

volimo zvati, a koji je zaslužan za vizualni dojam knjige i fina lizaciju prijeloma.

- Vizuali odnosno u ovom slučaju fotografije su veoma bitne za knjigu jer upotpunjuju sadržaj te knjige. Za ovu knji gu smo fotografije birali prema tekstu i to stvarno nije bilo lako jer je moja arhiva poprilično velika i nije sortirana kako bi možda trebala biti. Samu fi nalizaciju grafičkog prijeloma Aco i ja smo odradili u svega 4 dana. Naravno prije toga je bilo puno neformalnih razgovora u smislu, možda ovo ovak, možda ono onak. Aco je došao s ne kom generalnom idejom i gene ralnim konceptom i onda smo zajedno odrađivali ove finalne stvari. - objasnio je Miroslav, a Aleksandar se nadovezao kako je izuzetno zadovoljan finalnim rezultatom.

O autoru je ovom prigodom govorila i hrvatska književnica iz Đurđevca, autorica preko 60 knjižnih naslova, 'dama sa šeširom' Božica Jelušić.

žurilo i onda je Aco bio tamo, bio je kandidat.Dakle, slušao je tamo ta predavanja i čitao je jednu perfektnu pjesmu o čaplji. Zapela mi je njegova intonacija za oko, njegov ee, zapeo mi je on za oko jer je bio vrlo ležeran i nije se jako trudio ostaviti do jam. To me uvijek impresionira dok ljudi ne žele baš previše ostaviti dojam. Onda ga i ostave naravno.Čitao je odličnu pje smu. Doživjela sam ga i pitala svoje slušatelje tamo kako im se činio. Odlično im se činilo. I ja sad idem doma. A Aco veli da bi me onda on rada pelal doma. To su bili seminari. Preskakanje pojedinih stepenica i razina u toj konverzaciji literarnoj, koja se dotakla doslovce svega što se na nekih120 kilometara može proraditi u jednom intenziv nom tempu. Zaključili smo da možemo raditi zajedno, da se odlično razumi jemo, da je on poučljiv, a ja kao stara učiteljka to jako kreditiram. Kad su ljudi po učljivi. Počeli smo se sastajati u nekom tempu jako brzom, jer on je radio, imao pjesme. Tu je i Maša u ostalom koja mi fanta stično odgovara isto u konver zaciji. Imamo jako sličan ukus. - otkrila je Boži ca i dodala kako su ih povezale silnice i to prija teljske, literarne, zavičajne.

hrvatska književnica.

Za kraj spomenimo kako su u programu sudjelova le ludbreške 'Pajdašice' koje uvijek uspiju podići cjelo kupnim dojam na još jed nu razinu više, a publika je imala prilike čuti i dva tekst te jednu pjesmu iz knjige u interpretaciji samog auto ra što je bio, rekli bismo po reakcijam, pun pogodak. U konačnici, bila je to jedna ležerna i opuštena književna večer isprepletena pjesmom, pozitivnom atmosferom i smijehom. Predstavljanje knjige održano je u suradnji Centra za kulturu i informi ranje 'D. Novak' Ludbreg koji je ujedno i nakladnik knjige te Gradske knjižnice i čitao nice 'Mladen Kerstner' koja je ovaj događaj uvrstila i u program Mjeseca hrvatske knjige.

- Ozbiljnije se pisanjem bavim od 2016. godine. Bilo je toga i pri je, ali ne u onom ozbiljnom smislu da se prijavim na neki natječaj ili nešto slično. Nemam dugo tog sta ža pa ja onda sam sebe smatram mladim piscem, kao ono ne piše dugo, mlad je pisac. Do sad, ako me netko zvao pjesnikom, piscem ili čak književnikom, onda sam se branio da to nisam jer imam samo jednu objavljenu knjigu. Sad se morem braniti da imam samo dvije. Ja se nadam da je ova knji ga takva da bi moglo pisati ime bilo kojeg grada. Svatko tko negde živi, ako ga tak doživljava i ako je, kak bi se reklo, u njemu, a ja veru jem da ludbrežani jesu, onda uvi jek o svom gradu gledaš ono sve najbolje. Ako se tak ponašamo i prema gradu i prema svemu što je u njemu, i prema našem životu u njemu, onda je to dobra stvar. Ja vjerujem duboko da Ludbrežani jesu takvi. Imamo par grintavci, ali tak je svugdje. To je i u Gruntov čanima bilo, to je i u Velom mistu bilo, to je bilo svugdje, ali takav je život. Navijam za Ludbrežane i za ludbrežanstvo i mislim da velika većina Ludbrežana voli Ludbreg i da u njima ima puno Ludbrega. -

Zmišlena je nova reč - LUDBREŽANSTVO!

- Ja sam rođen u Ludbregu i čini mi se da sam prvi izmi slio termin ludbrežanstvo, po uzoru na državljanstvo. Ovdje u Ludbregu 50-ih ili 60-ih go dina imali smo rodilište i ne koliko generacija nas rođeno je baš tu. Naša djeca danas se rađaju u Koprivnici ili Varaž

dinu, ovisi kamo tko potegne - kaže Aleksandar Horvat. Hrvatski jezik i kajkavski jezik žive upravo od ovakvih dosjetljivosti, dovitljivosti, stoga upamtite pojam ludbre žanstvo. Više o ludbrežanstvu čitajte na zadnjoj stranici no vina.

''

- Acu, sam upoznala na vrlo zanimljiv način. Ja sam, kad sam došla u srednje godine uvr tila u glavu da sam bogata i slav na i da ne moram ništa više raditi za pare jer mi ne tre baju baš posebno. I onda sam prihvatila poziv Hrvatskog sa bora kulture gdje se sve radi ad maiorem dei gloriam, za veću slavi Božju i tako sam tamo radila 12 godina i srela neke veoma veoma drage i zanimljive ljude, neki ovdje sjede večeras, što mi je posebna nagrada, posebna čast jer kao što rehoh, penezi ni bilo, al je bilo odanosti, do brote, ispreplitanja, povjerenja, pokazivanja vlastite intime kroz radove koje su ti ljudi tamo do nosili. Dakle, postala sam boga ta, samo u jednoj drugoj razini koja je važnije. I tak jedanput sam trebala doma, a to se sve u Zagrebu odvija, i jako mi se

Mi volimo svoj zavičaj. Mi volimo sve što dom zavičaju pripada, pretežito jezik. Mi smo čuvari jezika, čuvari memorije i sve što radimo ide na čast i dobro zavičaja. Tu se Aco u taj model fantastično uklopio.

- Posebno nas veže ljubav prema našem zavičaju. Volimo sve što mu pripada, pretežito je zik. Mi smo čuvari jezika, čuva ri memorije. Aco ima jedan uro đeni smisao za humor i to onaj trenutni, nje mu stalno skaču iskrice. To je čini mi se, sudeći po Kerstneru i još neki autorima, v Ludbregu malo specifično gdje imate taj neka kav poštpotljivi, podbodljivi, zgodni humor kad se sam seb malo podsmjehuje. Osim toga Aco ima i izrazitu društvenu inteligenciju i zna zamisliti da tekst čita netko kome on sad u jednom živah nom, neposrednom trenu želi opisati, dočarati o čemu on sad razmišlja. Njegovi tekstovi nisu pretenciozni, jednostavni su, ali uvijek imaju poantu. Aco uvijek zna gde treba stati. - istaknula je

'...makar tu nema sega kaj morti ima drugdi. Ali, to kaj ima v Ludbregu – nema nigdi....I kaj ima veze kolko v Ludbregu ima ljudi – važno je kolko v ljudima ima Ludbrega.'

Miroslav Vađunec, Iva Havaić, Božica Jelušić i Aleksandar Horvat

Martinje u Bakinoj hiži

Blagdan Sv. Martina, zaštit nika vinograda i vinogradara, jedan je od najiščekivanijih i najveselijih blagdana u našim krajevima, zbog stoljetne tradi cije da se baš na taj dan održa va ceremonija krštenja mladog vina, koja ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze. Obzi rom da je riječ o tradicionalnom običaju naše čuvarice baštine, Udruga Žene iz Centra svijeta, uprizorile su krštenje mošta po starim običajima.

- Osim što želimo očuvati naše tradicionalne običaje, sma tram da je samo druženje jed nako važan segment. Posljed njih smo godina nekako živjeli u znaku bolesti, izolacije, čak i

straha. Zato nam je drago da se u našoj Bakinoj hiži okupljamo uvijek u veselju i slogi - rekla je Ana Katana, predsjednica Udruge Žene iz Centra svijeta, a zahvalila je i Turističkoj zajed nici područja Centar svijeta na podršci u organizaciji te Centru za kulturu i informiranje Dra gutin Novak s kojima aktivno rade na očuvanju baštine.

Legenda kaže da je sveti Martin bio veliki ljubitelj vina te vinogradar, što ga je potaknulo da uvede običaj krštenja mošta. Legenda također kaže da se pro tivio tome da postane biskup, pa se pred samim imenovanjem sakrio među guskama, no one su ga izdale svojim graktanjem.

FRANJO PETRUŠANEC

radara“. Poku šajmo ga ukrat ko upoznati.

Ovaj podatak, kao i brojne druge superlative, pronalazimo u različitim pisanim izvorima koji se bave glazbom. Glazbe no upućeni zasigurno poznaju život i rad Franje Petrušanca, no prosječnom žitelju našeg kraja on bi u popisu poznatih Ludbrežana lako prošao “ispod

Rođen je u Poljancu 1938. godine, te je u Ludbregu po lazio osnovnu školu, u Varaž dinu Tekstilnu, gdje je pjevao u zboru „Vilko Jurec“, te po vremeno u ope reti). Prilikom gostovanja za grebačke Ope re uskočio je u ulozi stražara u Seviljskom brijaču što mu je usmjerilo karijeru. Upisao je Muzičku školu gdje je bio usko vezan uz prof. Ankicu Opolski, koja je utjecala na njegov glazbeni izričaj. Muzičku akademiju je upisao u Zagrebu. Diplomirao je 1965. u klasi prof. Ive Lhotke Kalinskog. Bio je i zaposlenik Varteksa.

Iako je prvi angažman imao u zagrebačkom HNK već 1960. godine kao pristav Nikitić na premijeri Borisa Godunova, kad i započinje njegova surad nja s Operom, njegov pravi us

pon započinje nakon završene akademije. Godine 1962., kad je Franjo imao 23 godine, a nakon ukloge feldmaršala Kutuzova u „Ratu i miru” Sergeja Prokofje va, londonski “Times“ je pisao: “Pazite, ovo je pjevač o kojem će se još čuti!” Čitavu svoju karije ru pjevao je u Operi HNK, od kuda je otišao u mirovinu 1998. Moglo bi se reći da je nje gova karijera započela kao i sve velike karijere, urednim sudbinskim nizom okolnosti koje su istaknule njegov talent i darovitost, te zatim nastavila s neprestanim usavršavanjem, vježbom, strašću i neprikosno venom izvedbenom izvrsnošću. Franjo Petrušanec je u svojoj karijeri odigrao, mogli bismo reći, sve najvažnije prve ulo ge domaćih i svjetski poznatih opera: Redovnik i Veliki inkvi zitor u „Don Carlosu“ (G. Ver di), Sulejman u „Nikoli Šubiću Zrinjskom“, Monterone i Spa rafucile u „Rigolettu“, Komtur u „Don Giovaniju“, svećenik Se non u „Dalmaru“ (J. Gotovac), Ferrando u „Trubaduru”, Veliki Dagonov svećenik u „Samsonu i Dalili”, Drvosječa na premi jeri „Krvave svadbe“, Sveslav u koncertnoj izvedbi „Porina” (V. Lisinski), Alidoro na prvoj

hrvatskoj izvedbi „Pepeljuge” (G. Rossini), Raimondo na pre mijeri Donizettijeve „Lucije di Lammermoor“, Ramfis u „Aidi”, Zaharija u „Nabuccu“, Marko u „Eri s onoga svijeta“, Daland u „Ukletom Holandezu“ (nagra da „Milka Trnina“), Njegovan u „Morani“, grof Tomski u „Pi kovoj dami“ (P. I. Čajkovski), Oroveso u „Normi“, Gremin u “Evgeniju Onjeginu”, Don Basi lio u “Seviljskom brijaču”, mag Tcheli u „Zaljubljen u tri na ranče” (S. Prokofjev), Sarastro u „Čarobnoj fruli“, Osmin u „Otmici iz saraja“, Simona Mag u “Neronu“, Faraon u Rossini jevu „Mojsiju”, Kralj Marke u „Tristanu i Izoldi” i Hunding u „Walküri“...

Njegove uloge su hvaljene i nagrađivane, bilo kao dobro došla osvježenja ili glazbena otkrića, bilo pjevačke konstante koje je teško nadmašiti. Franjo Petrušanec je bio svjetska kla sa, predivnog glasa i pjevačkog umijeća pred kojim ni najstro ži kritičari nisu mogli drugo nego ga pohvaliti. U njegovim nastupima kao epiteti ističu se dosljednost, ujednačenosat, lje pota glasa, posvećenost, veliki raspon, dobre dubine, zvonka nosivost glasa, zrelost, umjet

nost interpretacije. O njemu Marija Barbieri, glazbena spi sateljica i urednica kaže: „Fra njo Petrušanec stalno je težio pjevačkoj perfekciji i tijekom cijele karijere svakodnevno je izvodio vokalne vježbe. Raspo lažući glasom velikog opsega, od basovskih dubina do bari tonskih visina, toliko je razvio svoje pjevačko umijeće, da mu se, kao npr. u virtuoznom vla danju koloraturnom tehnikom, teško može naći premca. On je jednostavno mogao izvesti sve onako kako je autor zamislio.”

Franjo Petrušanec umirovio se 1998. godine, njegov je glas na pozornicama utihnuo. Umro je 27.11.2005. godine u Zagre bu.

Glazbena darovitost, nenad mašnost, posvećenost glazbi i izvrsnost Franje Petrušanca, te objektivan stav glazbene struke o njegovim dometima svrstava ga u velikane operne glazbe, a njegovo podrijetlo, kao i kod svih velikih i znamenitih Lud brežana, daje nam zadovoljstvo da budemo ponosni te da za hvaljujući njegovoj veličini i sla vi budemo zahvalni što i do nas doseže malo njegove zvjezdane prašine.

Piše: Aleksandar Horvat

Ludbrežani u Australiji

Poznata

Početkom studenog posje tila ga je obitelj koja je uživala u trotjednom boravku u pre krasnom Sydneyu. I ne kažu bez veze da je Sydney jedan od najljepših gradova na svijetu u kojem se na savršen način isprepliću staro i novo, potvr

đuju nam putnici. Dodaju i kako najpopularnije atrakcije, Sydney Opera House i Sydney Harbour Brid ge, uživo izgle daju još veli čanstvenije.

Osim Syd neya, u 3 tjed na prošli su 3500 kilome tara uz istočnu obalu Austra lije, susreli se

s Aboridžinima, sunčali na popularnim plažama i stvorili uspomene za cijeli život.

“Jedan od najljepših glasova i najvećih majstora pjevačkog umijeća u dugoj povijesti Opere HNK u Zagrebu.”

Hrvatski operni pjevač, bas - bariton (Poljanec, 27. 1. 1938 – Zagreb, 27. 11. 2005).

kao zemlja kloka na i koala, Crocodila Dundee, Opere, Steve Irwina i Nicole Kidman, Australija privreme no je boravište našem Ludbre žaninu Hrvoju Stančinu.

U-15 košarkaši pred vratima raja

Nevjerojatnu utakmicu odi grali su košarkaši Grafičara U-15 kategorije. U utakmici Među županijske košarkaške lige na svojem su parketu s 54-53 pobi jedili varaždinsku Vindiju, svojeg dugogodišnjeg rivala. Bila je to utakmica u kojoj se mnogo toga lomilo, pa je bilo puno grča i ner voze. Trener dr. Horvat imao je na protivničkoj klupi iskusnog stratega Cesara koji je znalački postavio igru. Odlično je reagirao na sjajne prodore Filipa Crnkovi ća , dobro zatvarao Matiju Bača nija, dvije glavne poluge Ludbre žana. Šut nije služio ni jedne ni

druge, pomoćni trener Kokolek rekao je da će psihički puknu ti ako izgubimo. Ludbrežani su nekako stigli do vodstva od 9 razlike, na četiri minute do kraja. Horvat me upitao da li sam napi sao tekst o pobjedi za Ludbreški portal, a odgovorio sam mu: Jesam, treba mi još samo točan rezultat za zadnji klik. No, tada stampedo Varaždinaca predvo đenih odličnim playmakerom Cesarom, sinom proslavljenog Dražena, prelaze na zonu, naši ne pogađaju ništa, igraju brzople to. Varaždinci na pet sekundi do kraja dolaze do vodstva. Brišem

tekst koji sam trebao staviti na portal, i spremam kratku priču o nevjerojatnom preokretu. No, tada, vjerujem da ste vidjeli, na društvenim mrežama, Filip Crn ković izvodi potez života. Nakon uručenja lopte na trici od strane Bačanija, Filip radi step back, do lazi na gotovo 9 metara i lopta u visokom luku para mrežicu. Novi tekst... Okidač za veliko veselje, trener Kokolek drži se za glavu, Horvat tjera natrag igrače jer je sekunda – dvije do kraja. „Baja“ luduje, navijači ulaze na parket, igrači trče po terenu , vesele se, ljube i čestitaju. Pa, gdje to možeš

doživjeti osim u sportu? Poraz govarali smo s glavnim junacima ovog trijumfa. Filip Crnković „morao“ nam je objasniti kako je zabio taj pobjedonosni koš.

- Nikad nisam zabio takav koš, tako nešto možeš samo sanjati. Za to se živi ! Jako sam uzbuđen.Ovaj koš kao da je bio presli kan s NBA parketa, zasigurno od tamo ima uzore. - Da, pratim NBA, pogotovo Currya i Moran ta, a odlične savjete daje mi i ujo Željko Novota koji živi u SAD-u.Matija Bačani dosta je tog kvalitetno napravio. Iako je odigrao ove sezone niz uta kmica, pa čak i za reprezenta ciju Hrvatske U-14 ova mu je pobjeda jedna od najdražih.

- Obožavam ovakve utakmice,

napete, da se protivnik ne predaje do kraja. Izuzetno sam zadovo ljan. Ovom pobjedom stigli smo na korak do plasmana u Držav no prvenstvo gdje bi tada snage odmjerili i s Cibonom, Splitom, Zadrom i drugima.-

Vjerujemo da će se tamo i doći, trebat će još jedna velika pobjeda, vjerojatno nad Virovi ticom. Naravno, mnogi klubovi bacili su oko na naše dragulje, ali ipak vjerujemo da će ostati u našim redovima. Ako se ostvari plasman u 1. Ligu U-15 dolazi pojačanje u vidu mladog Cesara, pa ćemo biti izuzetno ozbiljan protivnik svima. Uz dr. Horvata na klupi nema opuštanja nego samo košarkaškog guštanja!

Piše:

Neven Jerbić

Dragi čitatelji Ludbreških novina, od kolovoza smo u naše novine uveli novu/staru rubriku – VAŠ FOTO TRENUTAK! Za sadr žaj rubrike zaslužni ste upravo Vi. Naš zadatak je odabrati temu, a vaš zadatak je okinuti fotku. Protekli mjesec zamolili smo Vas da nam kroz fotografije objasnite zašto volite jesen. U nastavku pogledajte što smo prikupili. Tema za idući mjesec je - ADVENT (Gdje ste bili? Što ste vidjeli?) Fotografije nam šaljete na e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr do 20. u mjesecu, a najbolje objavljujemo u idućem broju Ludbreških novina.

Jesen pri Batthyanyju (A. Horvat)

Jesen na Otoku mladosti (B. Radotić)

Odlični rezultati naših rukometaša

Početkom rujna RK Lud breg svečano je proslavio 50. godišnjicu uspješnog djelova nja, a samo dva tjedna kasnije započelo je prvenstvo Druge hrvatske rukometne lige Sje ver. U godini slavlja Ludbreš kim rukometašima poklopili su se odlični rezultati koje nisu očekivali niti najveći optimisti. Naši rukometaši su tako u prvih deset kola pobijedili čak osam puta, jedanput igrali neriješeno i tek jednom izgubili u susjed noj Koprivnici.

Posebno vrijedna pobjeda ostvarena je na gostovanju u Zagrebu kod legendarnog Med veščaka. Nekada istaknuti prvo ligaš s trećeg je mjesta, u subo tu 5. studenog točno u podne, dočekao naše dečke. Utakmica je odigrana u sportskoj dvora ni Kutija šibica na Trešnjevci, a ekipa RK Ludbreg u hrvatsku je metropolu doputovala kao lider na ljestvici. U utakmici protiv Medveščaka ludbreški rukome taši napravili su pravu senzaciju zbog ostvarene visoke pobjede usred Zagreba. Ludbrežani su vodili tijekom cijele utakmi ce, a posebno dobro igrali su u drugom poluvremenu kada su razliku od dva gola sa poluvre mena u 48. minuti digli na vi

sokih 9 razlike. Najefikasniji u redovima Ludbrežana bio je naš desnokrilni igrač, iskusni Elvin Petrošanec koji je postigao dvo cifrenih 11 golova. Elvin upra vo taj broj nosi i na majici, ali čestitke zaslužuje cijela ekipa. U prijašnjim utakmicama najbolji strijelac bio je dominantno vi soki Petar Horvat.

Tjedan dana kasnije u svojoj su dvorani ludbreški rukometa ši, u novim dresovima, dočekali drugoplasiranu Petrinju. Kada su čuli da pišemo tekst o njiho vim uspjesima za naše Ludbreš ke novine rekli su: 'Protiv Petri nje ne smijemo izgubiti'. I nisu izgubili. Pobijedili su 30:28 pre okretom u 'ludoj' završnici iako su dvije i pol minute prije kraja gubili dva razlike. No zahvalju jući ogromnoj motivaciji, koju je dodatno pojačavala mnogo brojna publika gromoglasnim navijanjem, širokoj klupi, odlič nim pojedincima i dugogodiš njem treneru Andriji Pišpeku naši rukometaši su ostali lider na ljestvici. Pobjeda protiv Pe trinje bila je i svojevrsni poklon treneru Pišpeku koji je uoči utakmice počašćen klupskim poklonom za svoj šezdeseti ro đendan. Iznenađenje za trenera organizirao je sveprisutni pred

Ludbreški Kramarić: Zabit ću 15 golova ove sezone!

sjednik RK Ludbreg Zlatko Sin ković koji daje svekoliku podrš ku dečkima, a ako treba briše i pod za vrijeme utakmice. -Pod sam brisao kako bih ekipu motivirao na pobjedu, a sada više nemam potrebu to raditi jer dečki jednostavno ra sturaju. Najavio sam borbu za prvo mjesto na proslavi, sjećate se? Naši odlični rezultati imaju za posljedicu povećani interes publike za rukomet pa se tako možemo pohvaliti gotovo pu nim tribinama kao što je to bio slučaj protiv Petrinje. Ako po bijedimo uvijek neugodni Tr novec u gostima, koji se protiv nas posebno 'nabrusi', u sljede ćem kolu Hrvatskog kupa mo gli bi dobiti za protivnika neku atraktivnu prvoligašku ekipu ili čak premijer ligaša – rekao je Zlatko Sinković. Tjedan dana kasnije naši rukometaši ponov no su bili domaćin ovog puta ekipi Zaprešića. Utakmica je završila neriješenim rezultatom 30:30 što je našu ekipu ostavilo na prvom mjestu prvenstvene tablice.

Trener Pišpek i predsjednik Sinković nikoga nisu htjeli iz dvajati pa smo odlučili nabro jiti sve igrače koji nastupaju u drugoligaškom društvu: Erik Skupnjak, Rok Potočnik, Kar lo Trojak, Alen Novosel, Petar Horvat, Mateo Gotić, Roko Vugrinec, Elvin Petrošanec, Borna Kolak, Marko Virag, Mi slav Novota, Marko Đeri, Vanja Pišpek, Goran Sinković i Eugen Mikulčić. Bravo rukometaši! Ludbreg može imati prvoligaša već sljedeće godine.

Piše: Dražen Vađunec

iskusnu zvijezdu, a kamoli ne za mladog, nadirućeg topnika, koji neodoljivo podsjeća, sta turom pa i igrama, na Andreja Kramarića. - Vjerujem da ću do kraja sezone zabiti 15 pogo daka, a da ćemo kao klub zavr šiti među prvih pet. Atmosfera je odlična, imam dobar odnos s trenerom,predsjednikom Crnkovićem , upravom. Mlada smo ekipa, koju predvodi na terenu Golubar, ruke mu daju Kovačić i Sambolec, pa mislim da su pred nama lijepi trenuci – kaže Leo.

Kraj još jedne sportske sezone

Prije nešto više od mjesec dana svoj seniorski debi za prvu ekipu Podravine imao je 18-godišnji Leo Tropšek. Već u prvoj utakmici u Murskom Središću postigao je pogodak. U drugoj je u Koprivnici po stigao vodeći pogodak, a zatim se u pobjedi protiv Dinama iz Domašinca dva puta upisao u

listu strijelaca. Precizan je bio i protiv Podravca u Virja, a do pogotka nije došao u smi raj polusezone, u utakmicama protiv Poleta i Radnika, dvije najbolje ekipe u ligi, koje su mu posvetile posebnu pozor nost. Ukupno šest utakmica, pet zgoditaka, prosjek 0.8 po utakmici. Odlično i za neku

Lijepo je čuti ovaj optimi zam, volimo kad ga ima. A, kako je sve krenulo. - Već s pet godina igrao sam u pionirima Podravine . Tu sam ostao neg dje do 11. godine . Zatim sam nastavio u prvoligašu Varaž dinu. Tamo sam bio gotovo pet godina, bio ponajbolji strijelac, zabijao protiv splitskog Hajdu ka . Nakon toga otišao sam u Slaven – Belupo, pa sam bio u Koprivnici, nakratko u Hrže nici , i sad sam tu u Ludbregu.Kao i sve prave sportaše krasi ga polivalentnost. - Da, za školu sam bacao kuglu i ko plje, bio na Državnom prven stvu u rukometu, volim sve sportove.-

Ne preostaje nam drugo nego Leu poželjeti odličan drugi dio sezone i neka čim duže oblači dres „nebeskopla vih“

Piše: Neven Jerbić

Lagano nam kraju ide još jedna sezona naših sportaša i sportašica. Što se tiče sportaši ca, tu je naš pogled bio ponaj više usmjeren prema naše tri sportske princeze. Sara Kolak imala je ove sezone najduži hitac u nizozemskom Leidenu 62,62. Šteta što takav ili bolji hitac nije uspjela baciti na SP u Eugenu (SAD-u) ili na EP u Munchenu . Sezona koja je obećavala povratak na staze stare slave ipak se nije pono vila. Nadamo se da će nas Sara opet oduševljavati, dovoljno je još godina pred njom. Ivana Dežić, naša seniorska repre zentativka dres zagrebačke Lo komotive zamijenila je onim francuskog Besancona. Želi mo joj mnogo sreće, poglavito zdravlja, neka se dokazuje u jakoj francuskoj ligi i da bude i dalje na reprezentativnom po pisu. Iva Gerić osvojila je ove sezone broncu na Europskom juniorskom prvenstvu u Rimu, a na Svjetskom hrvačkom pr venstvu U-23 u španjolskoj Pontaverdi zaustavljena je u prvom kolu. Rezultati su to koji su za nas obične smrtnike nedostižni, ali vjerujemo da Iva može još i više.

Što se tiče sportskih klubo va, tu je bilo svega. Podravina je znatno pomladila ekipu, na kon prošlosezonske Lige za pr vaka. Naravno, to se osjetilo na rezultatu, pa Ludbrežani ove

sezone ne kandidiraju za vrh ljestvice gdje se nalaze znatno iskusnije ekipe Poleta i Radni ka. Kod nogometaša istaknimo još dvije ekipe koje s velikim ambicijama igraju u 1.ligi ŽNS Varaždin, Mladost iz Sigeca i Plitvicu iz Selnika. Obje ekipe krojit će vrh ljestvice, a poseb no nam se dopadaju Brazilci koji igraju u Mladosti, njihov potencijal je velik.

Košarkaši su napravili korak unatrag, otišli u 3. Košarkaš ku ligu, da se tamo kale mla đi igrači. No, nije ih napustila ambicija igranja u višem rangu. Korak unatrag za dva koraka naprijed. Rukometaši su ove sezone kad obilježavaju 50 go dina djelovanja istakli cilj osva janja naslova prvaka 2. HRL. Na vrhu su, dosta utakmica dobili su u samoj završnici. No, prvenstvo donosi niz izazova, domaći parket je velika pred nost, a Ludbrežani imaju ne koliko zahtjevnih gostovanja. Samo neka ih posluži zdravlje i sve je moguće.

Što se tiče pojedinaca neka ko su ove sezone najviše isko čili rukometaš Petar Horvat, koji igra sezonu života, Leo Tropšek- 18 godišnja skrive na tajna hrvatskog nogometa te košarkaši Filip Crnković i Matija Bačani, čija su prezime na podvučena u bilježnicima mnogih košarkaških skauta.

Piše: Neven Jerbić

RK Ludbreg vs Petrinja, ponovno pune tribine

RK Ludbreg lider prvenstva

Čestitka treneru Andriji Pišpeku za 60ti rođendan

Ne jemput sam pisal da sam čisti autohtoni Ludbrežanec, z ludbreškoga rodilišta, z pri zemlja, doli, desno. Onda sam zmislil tu reč - ludbrežanstvo Če bole premislim, dobro je zišla na kraju. Če vas je baš tu ili v bližeši okolici sonce prvi put zablesnulo, ili ste več dugo let v ovomu kraju pak ste tu pustili korenje, velke su šanse da bute imeli i ludbrežanstvo To je automatski. Ludbrežan stvo jedino more biti ludbreš ko, kajti ne postoji varaždin sko, zagrebačko ili minhensko.

Ludbrežanstvo bi (i z tem bum ovo tumačenje reči skon čal) trebalo značiti da je Lud breg tvoj grad, da ti je Ludbreg broj jen, da je Ludbreg sredina tvojega zavičaja i kak se to veli - identiteta. A ti se, kak ima telj ludbrežanstva , v Ludbre gu imaš točno tak i ponašati. Po njemu ne smrdiš i ne ščiš, ne hodaš ze blatnim nogama, po njemu ne mlatiš z još bole zmazanim jezikom, poštuješ druge ljude, kak Ludbrežance tak i ludbreške goste. Kritize raš, če treba, tam gde treba i v četri oka, a fališ kaj je dobro na se strane (kajti tak delamo i doma). Na koncu, tak bi tre balo biti sigdi, i na svetu, i v državi, i pri hiži vu familiji, i v kleti, i za šankom, i na mle kari. Takvi su normalni ljudi.

A v praksi… tu je za ludbre žanstvo još kojekakvoga bonu sa. Videl sam več na svoje oči da nekakvi turisti dojdeju na trg i zgledavaju se kak zguble ni, obračaju se kak diridajci, kriliju z rokama, ne znaju kam bi vdrapili dale. Sretneju Lud brežanca i pitaju ga nekaj, ni sam čul kaj, a of naš domači se takaj hapil sukati, zgledavati i z rokami mlatiti isto kak i oni. Po tem sam skontal da name sto da on njima objasni kam

LUDBREŽANSTVO

moraju iti, oni su njemu obja snili da niti on ne zna gde je.

Za one koji imaju ludbrežan stvo je stvar jasna. O Ludbregu znaš od Kalnika do Drave, a če ne znaš - moraš znati ko zna.

A kaj se o Ludbregu ima znati? Ko to pita, ima mom, makar pod stare dane, dobiti hakla s prirode i društva. Nor malno da se ima kaj znati. Če ne znate makar abecedu isto je kak da od neznanja idete k vulkanizeru kupovat smesu za piceke. Ljudi kaj v Ludbreg dohađaju pitaju kojekaj, to nigdar ne znaš: gde je koja vu lica, kak se dojde v koje selo, kaj bi zanimlivo mogel pogle dati če ima pol vure čas, kam bi išel nekaj jest, gde se more prespati, ko je Mladen Kešner, kaj predstavlja on slamnati nosorog pri Bednji, gde je koja firma, benzinska, ambulanta, veterinarska, policija, škola, gde je automehaničar, pošta, bankomat, apoteka, knižni ca… Pitaju još zakaj nemreju nuter v dvorac, kaj je nutri v dvorcu, gde ima besplatni par king, v koje vreme je Sveta ne dela, gda je Sejem cvetja. Pita ju i kaj je to opče Sveta nedela, zakaj je, gde se dogodilo čudo i kakvo, kak se zove ova mala kapelica prek mosta, kolko imamo stanovniki, kolko ima mo sela, kaj je to Centar sveta, kaj z Rimljanima, kaj je ono okroglo kamenje pred gradom i gde smo to zeli… a niti tu je ne kraj, ali to je ono kaj stranj ski i gosti ne znaju, a zanima jih, a mi bi morali znati.

A negda stranjski pitaju i trik pitanja na koja treba pa ziti kaj vas ne zmotaju: gde je opčinski sud, kak je prezime Ludbergi, kak je ime križaru Lodbringu, gde je vila Peri čić, v kojem mestu se Plitvica pritače v Bednju ili kaj je Sv.

Iovia i druge zmotanosti. Jer oni negdi krivo čujeju, napak razmeju i onda mi moramo to znati poravnati i spelati jih na pravi put kak pravi i skrbni domačini. Se su to stvari z ko jima ludbrežanstvo živi, a čim si stareši to več znaš.

Oni kaj pak pratiju detalje i koji se zanimaju za se, znali bi rešiti i ovo: Kolko je kolosjeki na ludbreški železnički stani ci? Ko je Eleonora Magdalena Uršula von Strattmann? Kak ji se zove muž? Gde je naj vekše ginkgo drevo v Ludbre gu? Koja je nadmorska visina Ludbrega? Kak se zove potok kaj teče čez Globočec? Kaj su Loke, Černik i Zastrož? Kakve veze z Ludbregom ima Caspar Riss von Rissenfels? Kolko ima cestovnih izlazi z Ludbre ga i prema kam? Koji su lud breški operni pjevači? Koje tri stvari v Ludbregu imaju naziv po Svetomu Trojstvu? Kakve je farbe zgrada ludbreške Šu marije? Z koje strane sveta na cirkvi nema vure? Kak se je predi zval Centar za kulturu i informiranje „Dragutin No vak”? A kak još predi toga? Gde je polek Bednje jedino bočalište? Kolko je platani na Trgu slobode? Se bi to Ludbre žanec mogel predi ili potlam videti i zeznati, makar ga turi sti nebudu to niti pitali, ali po mojemu, lepše je znati takve stvari nego biti informerani kud je soseda halosila potlam pol noči i s kim se je Joža pre Štefu napil radi Franca.

Ali, kaj nebi bilo da mora on koji ima ludbrežanstvo biti turistički vodič. Ma kakvi, ne mora. Samo spustimo loptu na zemlu. Neste niti informativni novinar, pa sejeno znate ko je koga preklel, ko se s kim po hrval na gumnu i ko je doma dobil z mlinčenjakom. Neste

niti sportski komentator pak znate ko je trebal igrati na kri lu, a koga je trebalo hititi vun. Neste niti policaj pak znate ko je v saobračajki krivi, a ko pravi, koga bi v rešt, a koga z pendrekom. Pak onda - neste niti turistički vodič, a zakaj ne bi znali na koji je datum Dan grada i koji je svetec Ludbreški zaštitnik. Neje to znanje zato kaj bi bili vučenjak, nego zato kaj vas ne bu sram da ne znate. Isto je kak i znati pisati i čitati.

Oni koji imaju ludbrežan stvo se srdiju dok neko v gradu kakvoga kvara napravi. Se kaj je potrto, pošarano, prehičeno, zrušeno, zrezano, raskoleno, zdrapano, odšarafleno, spo rigano, sposcano, stackano, naštrajeno, stuleno, zavijeno, v Bednju hičeno i na se druge načine vništeno, makar toga nema puno, nečem po imenu niti nabrajati kajti nečem re klamirati one koji ludbrežan stvo nemaju. Ludbrežanstvo znači da se kvara po svojemu gradu ne dela. Točka. Za to služi vandalstvo . I tolko o nje mu.

Ludbrežanstvo treba čoveku plavati v krvi. Nema veze jel ste bili v ludbreškom rodili štu ili ne. Kajti onda imate oči širom otprte, veselite se danu, godišnjim dobima, štimate se z Ludbregom. Ne čekate turi ste niti slučajne putnike, kaj ti je to ne vaš posel, ali i dok odidete v svet, makar na krat ko, morali bi znati reči od kud ste došli i kam se bute vrnuli. Gda god vas neko pita nekaj o kraju od kud ste, vi postajate predstavnik i glasnogovornik svojega zavičaja. Ludbrežan stvo je lepo vživati, po oni zna meniti izreki - ko više zna, više vživa. Dok vam neko veli: „O, pa vi dosta toga znate o svo jemu gradu! Kaj ste vi nekakvi

profesor?”, a vi ga iznenadite: „Ne, ja tu živim!”. Onda mu vi dite v očima: „Pa kak?”, ali ne vupa reči. Jer dok mu nabroji te se svoje glazbenike, filozo fe, književnike, sportaše, gra donačelnike, župnike, moste, zgrade, brege, reke, otoke, fir me, udruge, vladare, rimljane, sorte vina, vrste cvetja, mani festacije, čuda i legende, a on v svojemu gradu samo zna kak se mu zove glavna vulica i gde je dobra pizza i piva, onda vo dite 1:0, jer od toga momenta on zna više o Ludbregu nego zna o svoji domaji. Se kaj sam nabrojil je tek falačec sega kaj se nas dotikavle, jer niti sam još jezero stvari ne znam. Ali jeno znam. Če me kakov stranjski zastavi, ja ne bum vu vlastitomu gradu zgubleno mlataral z rokama kak da sam i sam turist koji je z padobra nom opal v sred kuruzišča i ne zna gde je sever. Če ništ drugo bum ljude poslal k nekomu ko zna kaj ja ne znam. Jer gle, če smo se razmeli, ne mora čovek najpre ovo se znati kaj bi onda kakti imel ludbrežanstvo . Niti se znanje sveta ne pomore. Ludbrežanstvo dojde prvo, a onda ti za njim najemput ne kak, od nekud dojde i v glavu se zavleče i se drugo.

Ludbrežanstvo , to je ono dok ze sobom i v sebi furt imaš komad ove naše doma je, kam god da odideš. Lud breška neba, ludbreške jeseni, ravnice, bregi, pajdašije, senje, živlenje, mir i mesto kaj te na vek čeka z raširenim rokama i otprtim srcem dobrih ljudi. E, to je to!

A. Horvat,

11/2022

Idući broj Ludbreških novina izlazi 23. prosinca 2022.

Piše: Aleksandar Horvat