Manager 91 by Manager Magazine

GOSPODARSTVO

„Manager“ je studentski poslovni list osnovan 1995. godine u sklopu Hrvatske studentske asocijacije (HSA) kao jedan od glavnih projekta udruge. Izlazi redovno na Ekonomskom fakultetu već devetnaest godina te iz godine u godinu postaje sve popularniji kako među studentima, tako i među profesorima. Razlog osnivanja „Managera“ je prije svega informiranje studenata o gospodarskom životu, događanjima na fakultetu i zabavnoj strani studiranja, ali i mogućnost da se zainteresirani studenti upoznaju s radom i stvaranjem lista. Zasigurno glavna osobina „Managera“ jest njegova duga tradicija izdavanja tijekom koje su ga uređivali i za njega pisali nekoć ambiciozni studenti, a danas uspješni poslovni ljudi. Brojka od devetnaest godina zapravo predstavlja tradiciju koju su godinama gradile i usavršavale mnoge generacije studenata. Iako je svaka od njih djelovala u svojem vremenu koje je pred njih stavljalo svoje probleme i izazove, rad svih generacija objedinjen je upornošću, marljivošću te predanosti radu. Upravo ove vrline predstavljaju misli vodilje koje danas pozicioniraju „Manager“ kao najstariji studentski poslovni list. Kvalitetu časopisa kao i neprestani trud studenata koji rade na časopisu, prepoznalo je i Sveučilište u Zagrebu dodijelivši „Manageru“ Posebnu Rektorovu nagradu za akademsku godinu 2012./ 2013.

službena Facebook stranica: www.facebook.com/manager.magazine

„Manager“ se sastoji od tri rubrike: Gospodarstvo, Fakultet i Lounge. Rubrika Gospodarstvo pokriva događaje i vijesti vezane za gospodarski život u zemlji i inozemstvu, osvrte na poslovanja poduzeća te ostale teme iz područja ekonomije. Rubrika Fakultet obuhvaća zbivanja na fakultetu, intervjue s profesorima, stipendije i stručne prakse, te ostale važne teme studentskog života. „Manager“ je medijski pokrovitelj studentskih projekata i ostalih događanja organiziranih od strane studentskih udruga na Ekonomskom fakultetu, a posljednjih se godina potiče i suradnja između studentskih udruga na razini Sveučilišta u Zagrebu. Rubrika Lounge čini zabavni i opušteniji dio „Managera“ prateći zabavne sadržaje zanimljive studentima, koncerte, izložbe, filmove i slično. Naklada časopisa je 1500 primjeraka te se financira isključivo od sponzorskih uplata i donacija o kojima ovisi izdavanje, a kako je udruga neprofitna (HSA), list se distribuira besplatno na Ekonomskom fakultetu, ali i ostalim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu. „Manager“ predstavlja motiviranu studentsku populaciju koja generacijama svojim radom održava, gradi i konstantno radi na napretku i poboljšanju časopisa. Časopis uređuju isključivo studenti kao što i sami pronalaze financijska sredstva za izdavanje broja. Uz tiskano izdanje, časopis ima i internetsku stranicu redovno ažuriranu kako bi studenti i zainteresirani bili u mogućnosti pratiti zbivanja i najave članaka u tiskanom broju. Također, svojom prisutnošću na društvenim mrežama, „Manager“ se približava svojim čitateljima te potiče dvosmjernu komunikaciju u vidu poboljšanja kvalitete časopisa.

91/19 | 06/2014

službena web stranica: www.manager-magazine.com

GOSPODARSTVO

Poštovani profesori, studenti i svi koji

Sadržaj

nas uvijek rado čitate! Predstavljam Vam novo, ljetno izdanje Managera! Nadam se da će Vam ovaj broj poslužiti kao predah od učenja ili odmor i

GOSPODARSTVO

zabava tijekom ljetnih dana koji nam slijede. Nikako

04 Vijesti iz gospodarstva

nismo

mogli

izostaviti

svjetski

događaj koji trenutno zaokuplja većinu svjet-

05 Zakon o radu

ske populacije, stoga Vam donosimo čak dva

06 Uvod u automobilsku industriju

članka vezana uz Svjetsko nogometno pr-

ljetovanja, možda Vam članak o najljepšim

10 20. obljetnica uvođenja kune

venstvo, sagledana iz različitih perspektiva.

hrvatskim plažama izmami pokoju ideju.

11 Održivi razvoj

Posjetili smo Ekonomski institut, Zagreb i

Svakako, na plažu možete ponijeti i jednu

12 PDV u Europskoj uniji

saznali „iz prve ruke“ kako je obilježena 75.

od knjiga koje Vam predstavljamo u rubrici

godišnjica djelovanja. Usporedili smo porez

Lounge. Posljednje stranice donose Vam

na dodanu vrijednost u zemljama Europske

nastavak kolumne o osobnom razvoju.

18 Uspon društvenog poduzetništva u Hrvatskoj

unije i otkrili gdje se na tom popisu smjestila

Na samom bih kraju htjela zahvaliti svima

20 Profil Zemlje - Norveška

Republika Hrvatska.

koji su sudjelovali u stvaranju ovog broja.

22 Kvaliteta upravljanja turizmom Hrvatske

Događanja na zagrebačkom Sveučilištu i

Posebno zahvaljujem vanjskim suradnicima,

23 Kako brojati na prste u Sjevernoj Koreji?

izbor novog rektora, potaknuli su nas na

udrugama i pojedincima koji su upotpunili

istraživanje o povijesnoj pozadini ove najviše

naše ideje. I svakako, zahvaljujem svojem

obrazovne institucije. Stečena znanja i bro-

timu koji je uložio mnogo truda i vremena u

jne zanimljivosti pretočili smo u članak koji

nastanak ovog izdanja.

Vam donosimo na samom početku rubrike

Želim Vam svima ugodne ljetne praznike i da

Fakultet. U posljednje se vrijeme, uz formal-

novu akademsku godinu započnete odmorni

no obrazovanje, ističe važnost i neformalnog

i motivirani za nova učenja i usavršavanja.

obrazovanja. Iskoristite ove ljetne dane za

Ukoliko nam se netko početkom nove aka-

usavršavanje svojih vještina i obogaćivanje

demske godine poželi pridružiti, vrata našeg

vlastitih

kabineta uvijek su Vam otvorena.

08 Ekonomski institut, Zagreb

14 Brazilci o Mundijalu 16 Jeftinije putovati 17 Lideri za lidere

24 Nema bolje od domaće kuhinje 26 Poslovanje na rubu zakona 27 Povlastice zaposlenika u Menlo Parku 28 Priče iz garaže

FAKULTET 30 Računovodstvo u praksi 31 Upravljanje razvojem karijere za studente 32 Rektor „kormilar“ broda znanja

znanja.

Manager

Vam

donosi

34 Intervju s prof. dr. sc. Vinkom Belakom

pregled zanimljivih i svima dostupnih online

36 Sretan rođendan eStudent!

tečajeva i radionica.

37 Studenti grade kuću budućnosti

Ukoliko još uvijek niste odlučili o mjestu svog

38 Pregled studentskih časopisa 39 Financijski Klub 39 Studentska udruga “Tim” 40 AEGEE 41 Mlada nada softverskog inženjerstva 42 EESTEC LC Zagreb 43 Mladi i EU fondovi 44 Adria Student Innovation Contest 45 Mogućnost dodatnog usavršavanja

LOUNGE

IMPRESSUM

48 Najljepše plaže Hrvatske 49 Shopping centri 50 Ususret Svjetskom nogometnom prvenstvu 51 Osvježenje u hrvatskom eteru

Maja HAS glavna urednica Suradnici

eSTUDENT

AIESEC

Glavna urednica

Financijski klub

Maja Has

Udruga TIM

(glavni.manager@gmail.com)

HSA

Urednici rubrika

Gospodarstvo – Lidija Markljušaj

Graﬁčki dizajn i prijelom

(gospodarstvo.manager@hotmail.com)

Fakultet – Nikolina Bujdo

(fakultet.manager@gmail.com)

Naslovnica

Lounge – Katarina Gučanin-Gazibarić

(rubrika.lounge@gmail.com)

Ivan Čiš

Nena Gačić (Ad Pulse)

Izdavač

46 Trend orijentalne hrane 47 Büro 24/7

Lijep pozdrav,

Novinari:

Hrvatska studentska asocijacija

Ekonomski fakultet

Belić Katarina

Kabinet 407

Crnek Nika

Kennedyjev trg 6, 10000 Zagreb

Đilas Ivana

telefon: 01/2383-223

Glučina Karla

fax: 01/2335-633 (s naznakom “za Manager “)

Hanzir Andrej

Katić Robertina

Web stranica

52 Ponašanje na društvenim mrežama

Mosković Dejana

53 Neurolingvističko programiranje

Musulin Mia

Petković Antonija

Rogina Darija

Skočibušić Ivana

Stjepić Ivan

Tolja Antonio

Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u

Tomić Helena

Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su

Trampuš Kristina

54 Kultura kao dio života 55 Ivana Brlić-Mažuranić 56 3D printing revolucija 58 Iz svijeta knjige 59 Stvaranje dobrog dojma-halo efekt

www.manager-magazine.com

njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.

91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

lazi sunce, a s njim i turistička sezona u Lijepoj Našoj. Brendiranje destinacija i enogastronmije, postavljanje standarda kvalitete usluga i njihovo praćenje i ocjenjivanje trebao bi postati, ukoliko to već nije, ovosezonski prioritet za još veće prihode od turizma.

Dragi čitatelji, Pred Vama je novo izdanje rubrike Gospodarstvo koje smo ovoga puta započeli dužnim osvrtom na nedavno poplavljena područja, slijedom kojih se u narednom razdoblju, osim dosadašnjih katastrofalnih učinaka na lokalno stanovništvo, očekuje i pad izvoza pšenice te mogući porast cijene kruha. No, nakon kiše do-

Međutim, prihodi u smislu maksimalnog iskorištavanja resursa nije ono čemu bismo trebali težiti, održivom razvoju – da. Koliko je u Hrvatskoj zapravo razvijena svijest o nečemu dugoročno održivom? Porezni sustav nikako da postane dugoročan, a niti PDV čija se stopa nalazi na samom vrhu EU i iznad njezina prosjeka ne ide u prilog razvoju poduzetništva. Onome koji mašta o dugoročnom zapošljavanju novi Zakon o radu također ne budi prevelik optimizam.

li to one koji su uspješni u svom području rada - instantno će vas upozoriti na jedino što je dugoročno, a to je dugoročna dosljednost u radu i držanje smjera, što ipak naposljetku vodi prema ostvarenju ciljeva. Pred brojnim izazovima i mogućnostima, dragi kolege, poštovani profesori i svi ostali, nadam se da ostvarujete zacrtano, kako na poslovnoj tako i na svim ostalim razinama. Ponosni smo na sve veću popularnost Managera koja nas motivira i uvjetuje nova istraživanja za članke čiji ishod možete pročitati na stranicama koje slijede. Ugodno čitanje i lijep pozdrav! Lidija MARKLJUŠAJ Urednica rubrike Gospodarstvo

Kako se u svemu tome snalaze oni pošteni i vrijedni, poduzetni i sposobni? Pitate

Vijesti iz gospodarstva SANACIJA POPLAVLJENIH PODRUČJA Svi se još prisjećamo prirodne katastrofe koja se dogodila, te za koju će trebati jako puno volje, znanja i energije da se posljedice što prije saniraju i ljudima omogući normalan život. Na području Posavske županije na sjeveru BiH štete od Save i Bosne iznose oko 150 milijuna eura. Štete su uništile građevinske objekte, kuće, pomoćne građevinske objekte, poljoprivredu, stočarstvo, poduzeća i infrastrukturu. Ono što je uslijedilo nakon poplava je strah od mina. Naime na poplavljenom području pod minama je bilo 2,2 četvornih kilometara šumskih površina. Vodostaj rijeke Save kod Županje je pao od povijesnog maksimuma koji je 17. svibnja iznosio 1191 centimetara.. Mnoštvo uginulih životinja bilo je velik razlog za strah od epidemija i zaraznih bolesti. Tisuće volontera pohrlili su u Slavoniju i ostala poplavljena područja, a ostali građani prikupljali su donacije za unesrećene. U Hrvatskoj je započelo raščiščavanje potopljenih područja i kuća, a sve operativne aktivnosti koordinira posebno

91/19 | 06/2014

oformljeni Državni stožer za zaštitu i spašavanje, sa sjedištem u Županji. Prema prvim neslužbenim podacima, čak 60 - 70 posto kuća nije sigurno za život, ili je srušeno, pa bi obnova mogla trajati mjesecima.

NOVI POREZI ZA GOSPODARSTVO? Novi ministar financija Boris Lalovac izjavio je da su predložene mjere za smanjenje hrvatskoga prekomjernog deficita od strane Europske komisije ocjenjene su pozitivnima, što znači da su već u postupku, a prvi pozitivni učinci očekuju se početkom iduće godine. U narednom razdoblju ne očekuju se nova porezna opterećenja osim poreza na kamate na štednju koji kreće 2015. „Kada govorimo

o porezu na kamate na štednju, bitno je reći da je Hrvatska za sada bila jedna porezna oaza. Znači imate zemlje gdje jedino Hrvatska od zemalja u okruženju nije oporezivala kamate na štednju. Susjedne zemlje imaju i po 20, 30 ili 50 posto poreza na kamate.“ Uvođenje ostalih poreza, primjerice poreza na nekretnine dugoročan je proces i on neće biti dodatno opterećenje u narednom razdoblju. Ministar je zaključio da je bitno da se stope poreza stabiliziraju za jedno duže razdoblje kako bi gospodarstvenici mogli planirati svoje investicije i kako bi imali određenu sigurnost od dodatnih opterećenja. Lidija MARKLJUŠAJ

GOSPODARSTVO

ZAKON O RADU

Izmjene i dopune u korist poslodavaca U doba promjena, kada ideja 8-8-8 više ne opstaje, postavlja se pitanje izmjene Zakona o radu. Slogan je to radničkog pokreta iz davne 1886. godine pod kojim je Ženska mreža Hrvatske ove godine na Dan žena održala marš protiveći se novom Zakonu o radu.

Činjenica je da danas ne postoji siguran posao. Ideja o zaposlenju do kraja života, uz 8 sati rada, 8 sati sna i 8 sati za svoje potrebe ostala je u prošlosti uz one koji su se zapošljavali 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća. Novi zakoni promoviraju dinamiku, nesigurne, ﬂeksibilne oblike rada s kojima su danas, i trenutno zaposlene osobe, konstantno u potrazi za novim prilikama na tržištu rada. Podatak da je 92 posto žena zaposleno na određeno nije nimalo obećavajući i pruža jasnu sliku o našoj sceni rada. Što se tiče mladih, dobra je vijest da su iz Nacionalnog fonda pri Ministarstvu financija osigurana sredstva u iznosu od 100 milijuna kuna za nastavak zapošljavanja 3723 mlade osobe u sklopu mjera aktivne politike zapošljavanja. Međutim, mladi ljudi uz ovakvu vrstu zaposlenja, nisu kreditno sposobni što pak vodi u pitanje kasnog osamostaljivanja. U svrhu brže prilagodbe tržištu, otvaranja novih radnih mjesta i zadržavanja postojećih uz smanjenje troškova poslovanja, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava donosi novi Zakon o radu. Najvažnije promjene idu u prilog poslodavcima, a vezane su uz raspored i trajanje radnog vremena. Naime, poslodavac može samostalno raspoređivati radno vrijeme koje tjedno može trajati do 56 sati (prethodnim Zakonom o radu bilo je 48 sati). Ministar Mrsić naglasio je kako će ipak prosjek ostati na 48 sati tjedno tijekom četiri uzastopna mjeseca te da će se nepoštivanje Zakona strože kažnjavati. Ovisno o sektoru, radno vrijeme

U Hrvatskoj je unazad nekoliko godina zamijećen znatan porast broja agencija za zapošljavanje kao alternativnog puta u posredovanju pri zapošljavanju. će biti ograničeno, pa će tako primjerice u zdravstvu biti 16 sati, a u nekima do 12 sati. Također, tijek otkaznog postupka postaje ubrzan te teče i u vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta. Izuzetak je bolovanje kod kojega otkazni rok ne teče za vrijeme trajanja, ali nakon 6 mjeseci od odluke o otkazu, radni odnos prestaje.

Agencije za zapošljavanje U Hrvatskoj je unazad nekoliko godina zamijećen znatan porast broja agencija za zapošljavanje kao alternativnog puta u posredovanju pri zapošljavanju. Preko iste je prethodnim zakonom bilo moguće zapošljavati radnika najdulje godinu dana, a sada se radi o 3 godine te je moguće zaposliti radnika na sve poslove i to već jedan dan nakon što mu se uruči otkaz. Radnicima koji nisu posuđeni, agencija je prema prethodnom zakonu bila obvezna plaćati njegovu prosječnu plaću u posljednja 3 mjeseca dok će novim zakonom radniku isplatiti samo doprinose na minimalnu plaću i jednu kunu plaće. Po pitanju

Mladi ljudi, uz ovakvu vrstu zaposlenja za 1600 kuna, nisu kreditno sposobni, što pak vodi u pitanje kasnog osamostaljivanja.

godišnjeg odmora, ukida se pravo radnika na 1 dan godišnjeg odmora po njegovoj želji. Kod nezakonitog otkazivanja ugovora o radu, naknada štete se više ne utvrđuje u iznosu od 3 do 18 plaća, već u iznosu od 3 do 8 plaća. Potiče se osnivanje radničkih vijeća kod poslodavaca sa 20 i više zaposlenih dok kod poslodavaca koji imaju manje od 20 zaposlenih, radnici ostaju nezaštićeni. Međutim, radnička vijeća nemaju pravo sudjelovanja niti u pripremi niti u ostvarenju industrijskih akcija, a pravo na istu se svodi na jednokratnu uporabu što bi značilo da se zbog, primjerice uskraćivanja radničkih prava, može provesti samo jedan štrajk. U slučaju poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza, poslodavac prije otkaza sada nije dužan prethodno radniku ponuditi neko drugo radno mjesto, niti ga obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim raspoloživim poslovima. Poslodavac sada nije dužan vratiti radnika na njegovo mjesto nakon povratka s rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do 3. godine života djeteta, već ga može rasporediti i na neko drugo, koje ima i nepovoljnije uvjete rada čime je vidno ugrožen položaj radnika. Dejana MOSKOVIĆ

91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

UVOD U AUTOMOBILSKU INDUSTRIJU

Sumrak ili nova zora Završetkom Drugog svjetskog rata označava se velika prekretnica u dosadašnjoj

proizvodnji

automobila.

Ključna karakteristika je još veća masovnost proizvodnje i šira upotreba automobila, ali i puno veća ulaganja na području dizajna, sigurnosti i tehničkih karakteristika. Mogli bismo slobodno

Danas postoji nekoliko ključnih igrača u autoindustriji koji imaju svoje tvornice diljem svijeta, proizvode i po desetak modela te održavaju visoku kompetitivnost na tržištu koje pred njih svakim danom stavlja nove zahtjeve.

reći da ovdje nastupa zlatno doba za industriju i njezine postojeće igrače.

Prekretnica u razvoju Do početka ratnog vihora generalno gledajući svi su proizvođači bili poprilično skromni i jednolični po pitanju ponude. Nakon završetka ratnih operacija otvara se prava mala Pandorina kutija. Geografski gledano možemo zaključiti da je svaka država krenula graditi diferencirani imidž automobilske industrije koju su imali, stavljajući tako i naglasak na diferenciranost i karakterističnost. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama izbija prava poplava automarki i modela koji imaju karakteristike rastrošnih, velikih, ali cijenom pristupačnih vozila. Takvi epiteti su ostali vezani uz američku industriju do današnjeg dana. Čak i u periodima najvećih kriza Amerikanci su uvijek nastojali imati određenu razinu vlastitog komfora te su oduvijek „forsirali“ automobile jačih motora i većih dimenzija. S druge strane, tu je Japan. Kao zemlja gubitnica u

Drugom svjetskom ratu na mirovnoj konferenciji, po odredbama sila Antante, Japan nije smio proizvoditi motore visokog obujma i svi su morali biti jednolitreni. Iako je to možda zvučalo strogo, Japanci su i to uspjeli okrenuti u svoju korist na način da su nedostatak obujma nadomjestili s više konjskih snaga. To se direktno na tržištu odrazilo i do danas. Japanci u svoje automobile ugrađuju manje motore koji su štedljiviji, jednostavniji za održavanje i manje koštaju. A takvi su i automobili. Dok su Amerikanci proizvodili velike i skupe terence te pick-upove, oni su svoju letvicu spustili niže i tržište preplavili gradskim i mikrogradskim automobilima koji su unatoč svojoj veličini itekako praktični. Ovu će lekciju Amerika naučiti kasnije kroz nekoliko naftnih šokova gdje tržište više neće imati sluha za cestovne divove. U sami centar promatranja stavljamo europsku konkurenciju koja se etablirala između dva totalno različita svijeta. Europljani su uvijek znali

Budući da je jedan od glavnih aspekata i karakteristika suvremenog automobila njegov utjecaj na okoliš, proizvođači danas tom pitanju pristupaju s mnogo opreza.

91/19 | 06/2014

kombinirati i koristiti efikasna rješenja na tržištu pa tako su danas europski automobili među popularnijima u svijetu, a europske marke automobila tražene i cijenjene diljem cijelog svijeta. Kada se krene proučavati europska automobilska industrija i malo zagrebe ispod površine, tu se ocrtavaju prave razlike svakog pojedinog proizvođača. Tako ćemo za francuske automobile reći da su ekstravagantnog i upadljivog dizajna, Talijani su majstori gradskih skučenih prostora dok njihovi sjeverniji susjedi, Nijemci, imaju jednostavniji dizajn. Međutim, kada su u pitanju kvalitete i postojanosti komponenti, njemački automobili zasigurno drže prvo mjesto.

Pametno ulaganje Koliko god se ljudi opirali i samoj pomisli vojne industrije, budući da se zna koja je njena svrha, jedna je stvar sigurna: nebrojeno puno tehnologija je upravo svoj dom pronašlo u automobilu. Ovo je jedna od pozitivnih eksternalija koje imaju za uzrok razvijanje vojne tehnologije. Primjerice head-up display se danas koristi u svim bolje opremljenim automobilima, a namjena mu je olakšati vozaču upravljanje vozilom i o svemu ga pravilno obavijestiti, a da pritom može ostati fokusiran na cestu. Ova tehnologija korijene vuče iz prvenstveno vojnih zrakoplova. Osim head-up displaya, od novih tehnologija u današnjim automobilima nalazimo sigurnosne pojaseve u tri točke koje je patentirao švedski Volvo, zračne jastuke koji u milisekundama spašavaju živote, kočnice sa sustavom ABS (Anti-lock brakes system) koje sprječavaju blokiranje kotača i lakše zaustavljanje te programe stabilnosti kodnog naziva ESP (electronic stability program). Sve su spomenute teh-

GOSPODARSTVO

nologije polako, ali sigurno pronalazile put do konačne ugradnje i početka korištenja. Uzmimo samo za primjer klima uređaje koji su do prije 30-ak godina imale samo novije zgrade, a danas predstavljaju potrebu i prosječni kupac ne želi ni razmišljati o kupovini automobila bez toga.

Ekologija Kada govorimo o automobilima, nemoguće je ne spomenuti utjecaj na okoliš. Što se napravilo do danas u odnosu na nekadašnje „đavolje kočije“? Budući da je jedan od glavnih aspekata i karakteristika suvremenog automobila njegov utjecaj na okoliš, proizvođači danas tom pitanju pristupaju s mnogo opreza. Prvo i osnovno, koriste se materijali prijateljski za okoliš ili čak reciklirani, a s velikom pažnjom biraju se boje i sredstva lakiranja. U pogone se ulažu ogromna financijska i materijalna sredstva kako bi se na što ekonomičniji način proizveo konačni proizvod, a pritom ne rasipala energija ili sirovine. Princip održivog razvoja i zaštite okoliša je poprilično uzeo maha zato što su i potrošači postali osjetljivi prema tom pitanju. Osim toga, veliki interes i naglasak je na pogonskim motorima. Tržište, ali i same države reguliraju emitiranje C02 i ostalih otrovnih plinova pa se to, kao nuspojava, odražava i na proizvođače koji se trude proizvesti što ekonomičniji i što prikladniji pogonski motor. Na teritoriju Europske unije to su EURO norme koje su postavljene krajem 80-ih godina 20. stoljeća. Ono što je započelo s ugradnjom katalizatora i EURO 1 normom, danas je EURO 6 norma koju svi proizvođači koji žele prodavati na EU tržištu moraju udovoljiti.

Globalizacija ili trend Što se u međuvremenu dogodilo? Pravilno bi bilo reći kako se u svrhu boljeg napretka i unaprjeđenja moralo desiti umrežavanje. Danas postoji nekoliko ključnih igrača u autoindustriji koji imaju svoje tvornice diljem svijeta, proizvode i po desetak modela te održavaju visoku kompetitivnost na tržištu koje pred njih svakim danom stavlja nove zahtjeve. Naftni šokovi, ali i financijske krize su znatno utjecale na strateški nastup i određenje pojedinog proizvođača.

Automobilska se industrija vješto okoristila i ugledala na ostatak privreda te vješto primjenjuje ekonomske pojave kao što su akvizicije, spajanje, joint-venture pa čak i prisilna gašenja i zatvaranja. Ovi potonji su najcrnji scenariji. Tvornice radi nerentabilnosti stavljaju ključ u bravu te se mnoštvo modela ne može probiti do srca i očiju kupaca. Kada uzmemo u obzir troškove, oni su poprilični, što je i razumljivo budući da se radi o velikoj količini potrebnih ulaganja kako bi se povrat ostvario. Međutim, i tu je pronađen kompromis. Dva proizvođača dijele tvornicu pa čak i proizvodne linije, a modele razvijaju zajedničkim nastupom dijeleći komponente i dijelove. Primjeri ta-

kvih uspješnih suradnji koje se održavaju već godinama su PSA grupacija i Fiat koji dijele postrojenje Sevel, te General Motors i Renault na području lakih komercijalnih vozila. Time se pokazuje kako proizvođači, iako različitog kalibra i nastupa na tržištu, mogu pronaći zajednički jezik. Sve češće nije bitno samo prodati, već i po mogućnosti zadržati klijenta kako bi ga se eventualno opet potaknulo na kupnju iste marke. Još jedna, ali ne i manje bitna stvar, koja je neophodna za dobar imidž je jamstveni rok i servisna dostupnost. Tu nažalost vladaju iznimke i pravila, a odstupanja su velika iz razloga što se u zemljama strogih zakona o zaštiti potrošača, lokalni dealeri strogo pridržavaju pravila dok se u nekim državama događaju veliki propusti kod jamstvenih rokova, ali i kvalitetno odrađenih poslova u servisu. Generalno rečeno, dok jedni osvajanju dizajnom, drugi koriste kvalitetu, a treći marketingom. Koji je ispravan smjer teško je odrediti, međutim ostaje nam vidjeti što će novoga donijeti nadolazeće razdoblje. Ivan STJEPIĆ

Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama izbija prava poplava automarki i modela koji imaju karakteristike rastrošnih, velikih, ali cijenom pristupačnih vozila. 91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB

75 godina djelovanja vodeće znanstvene institucije “Dan otvorenih vrata” jedna je od aktivnosti kojom je obilježena 75. godišnjica postojanja i aktivnog djelovanja zagrebačkog Ekonomskog instituta. Tog je dana EIZ otvorio svoja vrata svim zainteresiranim posjetiteljima kako bi ih pobliže upoznao s radom Instituta, njegovim istraživačima, projektima i proizvodima. U sklopu programa, kroz izložbu starih znanstvenih i stručnih radova, starih fotograﬁja, nagrada i priznanja, prikazana je povijest EIZ-a. Prostorije Instituta krasili su izloženi posteri kojima su predstavljeni najvažniji projekti EIZ-a, a održane su i kratke prezentacije vezane uz znanstvenu i istraživačku tematiku Instituta. Upravo je ovaj važan događaj potaknuo članove Managera da studentima i svojim čitateljima ukratko predstave rad i temeljne vrijednosti ekonomske znanosti vođene Ekonomskim institutom, Zagreb. U nastavku članka donosimo intervju s ravnateljicom EIZ-a, dr.sc. Dubravkom Jurlina Alibegović koja je predstavila Institut,

stituta je provođenje znanstvenih i razvojnih istraživanja u polju ekonomije te pružanje specijaliziranih usluga obrazovanja, izdavaštva te savjetničkih usluga s ciljem podizanja razine informiranosti nositelja ekonomske i srodnih politika, poduzetnika, kao i šire javnosti o socio-ekonomskim pitanjima. Naša je vizija usmjerena da u idućem desetgodišnjem razdoblju Institut postane priznato sre-

dište izvrsnosti u ekonomskim istraživanjima u području Jugoistočne Europe te da se svojim istraživačkim standardima približimo najboljim europskim istraživačkim institutima.

Manager: Brojka od 75 godina postojanja svakako predstavlja osobine stručnosti i kvalitete koje EIZ svrstavaju među vodeće znanstvene institucije. Postoje li možda značajniji

njegove glavne aktivnosti i projekte, ali i podijelila savjete onim studentima koji svoju budućnost i daljnju karijeru žele ostvariti upravo u ovoj znanstvenoj instituciji.

Manager: Početkom travnja, Ekonomski institut, Zagreb, proslavio je 75. godišnjicu postojanja i djelovanja. Povodom toga, EIZ je otvorio svoja vrata kako bi javnost upoznao sa svojim radom, projektima i aktivnostima. Za sve one koji su možda propustili događaj, možete li ukratko predstaviti Institut, njegovu misiju i viziju te glavne aktivnosti kojima se bavi? Ekonomski institut, Zagreb javni je znanstveni institut osnovan 1939. godine na kojem se provode znanstvena i razvojna istraživanja u polju ekonomije. Temeljne vrijednosti na kojima se temelji istraživački rad u Institutu je nepristranost i kvaliteta istraživanja. Kvalitetu jamči i interdisciplinarni pristup istraživanjima s ciljem sveobuhvatnog razumijevanja suvremenih ekonomskih problema. Misija In-

91/19 | 06/2014

Ekonomski institut, Zagreb javni je znanstveni institut osnovan 1939. godine na kojem se provode znanstvena i razvojna istraživanja u polju ekonomije.

GOSPODARSTVO

projekti i istraživanja u bogatom istraživačkom opusu Instituta koje biste htjeli posebno istaknuti? U svojih 75 godina aktivnog znanstvenog djelovanja u Institutu su se provodila brojna istraživanja. Nije jednostavan zadatak izdvojiti bilo koje od istraživanja, ali kao primjere mogu izdvojiti neke. Institut je sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća bio inicijator i koordinator izrade razvojnog dokumenta Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske u kojem je sudjelovalo desetak znanstvenih institucija, krajem 80-ih i početkom 90-ih godina istraživači Instituta su radili na makro ekonometrijskom modelu gospodarstva. U novijoj povijesti spomenula bih istraživanje Očekivanih ekonomskih učinaka pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u kojem se istraživalo kakve će posljedice pristupanje Europskoj uniji biti na poduzetnike, radnike, korisnike državnih usluga, vlasnike nekretnina, odnosno na građane u najširem smislu. Trenutno su završena ili je u toku niz zanimljivih istraživanja. Spomenula bih istraživanje o analizi razloga izostanka gospodarskog rasta, istraživanje produktivnosti poduzeća u sklopu razvoja strategije pametne specijalizacije, ocjenu učinkovitosti javnih rashoda u području suzbijanja zlouporabe droga, usporednu analiza plaća u javnom i privatnom sektoru, učinkovitost državnih potpora u Hrvatskoj i druga.

Najvažniji savjet je biti dobro obrazovan, „potkovan“ znanjima u kvantitativnim metodama, imati volju za stalnim obrazovanjem, biti spreman za brojne izazove, imati istraživačku znatiželju i spremnost na istraživanje novih tema značajnih za društveno-ekonomski razvoj i društvo u cjelini.

Manager: Zasigurno jedna od aktivnosti Instituta jest i izdavanje raznih publikacija. Možete li izdvojiti najvažnije publikacije i istaknuti u čemu je njihov značaj za hrvatsko gospodarstvo i ekonomiju? Institut je izdavač niza publikacija. To su: Privredna kretanja i ekonomska politika i Croatian Economic Survey, časopisi u kojima se prezentiraju znanstveni i stručni radovi; Croatian Economic Outlook Quarterly, publikacija u kojoj istraživači Instituta daju kratkoročne makroekonomske prognoze; Sektorske analize, publikacija u kojoj se prikazuje stanje i trendovi te poslovni događaji u raznim sektorima gospodarstva. U institutskim publikacijama su objavljeni radovi koji često sadrže preporuke nositeljima ekonomske politike.

Manager: Imate li možda poruku i savjete za studente Ekonomskog fakulteta koji svoju karijeru žele ostvariti “s druge strane ulice”? Kako uopće mogu započeti svoju karijeru na EIZ-u, što se od njih očekuje, te što im sve Institut može ponuditi pri ostvarivanju njihovih ambicija? Najvažniji savjet je biti dobro obrazovan, „potkovan“ znanjima u kvantitativnim metodama, imati volju za stalnim obrazovanjem, biti spreman za brojne izazove, imati istraživačku znatiželju i spremnost na istraživanje

novih tema značajnih za društveno-ekonomski razvoj i društvo u cjelini. Ne manje važno je sposobnost rada u timu suradnika iz zemlje i inozemstva te spremnost na stalno procjenjivanje kvalitete rada.

Pravila oko izbora znanstvenih novaka su se od nedavno promijenila i zapošljavanje znanstvenih novaka na znanstvenim institucijama, pa tako i u Institutu, je moguće jedino na kompetitivnim znanstvenim projektima. Upravo je Hrvatska zaklada za znanost objavila natječaj za „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ u okviru kojeg bi se znanstveno aktivnim mentorima koji se bave međunarodno i/ili nacionalno značajnom problematikom omogućavalo da u svoje znanstvene projekte uključe doktorande koji žele sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu te usmjeriti svoju karijeru prema vrhunskoj znanosti.

Maja HAS

Institut je izdavač niza publikacija. To su: Privredna kretanja i ekonomska politika i Croatian Economic Survey, časopisi u kojima se prezentiraju znanstveni i stručni radovi; Croatian Economic Outlook Quarterly, publikacija u kojoj istraživači Instituta daju kratkoročne makroekonomske prognoze; Sektorske analize, publikacija u kojoj se prikazuje stanje i trendovi te poslovni događaji u raznim sektorima gospodarstva. 91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

20. OBLJETNICA UVOĐENJA KUNE

Novčana jedinica Republike Hrvatske Ove se godine obilježava 20. godina od uvođenja kune kao nacionalne monete u optjecaj. U središtu zbivanja polemike su oko potrebe za deprecijacijom.

Stabilnost uspostavljena uspješnom provedbom Stabilizacijskog programa, koji je započet u listopadu 1993. godine, omogućila je izdavanje kune. Kuna je kao novčana jedinica Republike Hrvatske uvedena na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, s podjelom na 100 lipa, a kao zamjena za hrvatski dinar, u odnosu 1:1000. Povijest naziva novčane jedinice RH počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica, a kasnije i novac u modernom smislu. Kunino je krzno služilo kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji. Također, lik kune nalazio se, od prve polovice 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća, na hrvatskom kovanom novcu, zvanom banovci. Kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske te stvarni novac u izdanju NDH i ZAVNOH-a.

U hrvatskom je platnom prometu kratica za kunu kn, a za lipu lp. Prema normi ISO 4217 oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191. Kovanice je dizajnirao Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i Vilko Žiljak. Na licu svake se novčanice nalazi lik velikana hrvatske povijesti i kulture, dok naličje krase panorame ili tipični motivi jednog od znamenitih hrvatskih gradova. Izdaju se i prigodne kovanice, primjerice 25 kuna povodom obilježavanja

91/19 | 06/2014

Kovanice je dizajnirao Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i Vilko Žiljak. Na licu svake se novčanice nalazi lik velikana hrvatske povijesti i kulture, dok naličje krase panorame ili tipični motivi jednog od znamenitih hrvatskih gradova. stjecanja punopravnog članstva RH u EU 1. srpnja 2013. godine, s naznakom „Republika Hrvatska članica Europske unije“. Povodom navedene 20. obljetnice HNB izdaje komplet prigodnih optjecajnih novčanica od 20 i 10 kuna, a koji je u prikladnoj mapi i tiraži od 40.000 komada pušten u prodaju 29. svibnja 2014. U optjecaj je puštena i novčanica od 20 kuna s oznakom izdanja 30. svibnja 2014. Od uvođenja kuna se najprije vezala uz tečaj njemačke marke, a uspostavom eura tečaj je glavnom bio vezan na razini od 7,5 kuna za 1 euro. Predmet je mnogih polemika upravo precijenjenost kune, odnosno potreba za deprecijacijom, a u posljednje se vrijeme spominje deprecijacija za 5 ili pak 10 posto. S jedne je strane slabljenje kune prezentirano kao rizična operacija, koja bi znatno povećala broj nenaplativih kredita, opasnost kako za dužnike tako i za bankarski sektor, a kao najveći problem ističe se neprovedba strukturnih reformi zbog čega zemlja nije atraktivna za ulagače. S druge se pak strane navodi znatan gubitak hrvatske cjenovne konkurentnosti i nužnost deprecijacije, koja će pogoditi dio stanovništva, no i da je tečaj godinama nerealan te koči proizvodnju i industriju, a kao primjer navodi se drvna in-

dustrija koja se subvencionira kao naknada za precijenjeni tečaj. Slabljenje se nacionalne valute u pravilu smatra negativnom pojavom, koja utječe na najšire stanovništvo, u smislu pogoršanja životnog standarda, a s obzirom na denominaciju vanjskog duga u stranoj valuti otežava njegovo servisiranje. Stabilnost je tečaja stoga važna zbog kredita domaćeg stanovništva koji su vezani uz euro i otplate vanjskog duga. Postoji inicijalna precijenjenost domaće valute, stoga je važno ostvariti uspjehe u restrukturiranju gospodarstva, kako bi rast proizvodnosti mogao kompenzirati aprecijacijske pritiske. Politika deviznog tečaja, uz monetarnu i fiskalnu politiku važna je u uspostavljanju vanjske ravnoteže nacionalne ekonomije. Ukoliko je nacionalna ekonomija u recesiji te ima deficit bilance plaćanja, u teoriji je realno za očekivati devalvaciju nacionalne valute s ciljem poticanja izvoza i domaće proizvodnje. S druge strane, nužno je naglasiti da manipuliranje deviznim tečajem u svrhu očuvanja ili podizanja konkurentnosti nije održivo na dugi rok ukoliko se ne primjene i druge mjere ekonomske politike, a ističe se da devizni tečaj treba pratiti realni sektor. Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ

GOSPODARSTVO

ODRŽIVI RAZVOJ

Naša zajednička budućnost Prije nekoliko desetaka godina, uočeno je kako je nemoguće imati zdravo društvo i kvalitetno gospodarstvo u svijetu koje obilježava siromaštvo i visok stupanj zagađivanja okoliša. Gospodarski se razvoj ne može zaustaviti, no ono što možemo učiniti, a što je svakako i

potrebno

stanovništvu

današnjice,

jest usmjeravanje gospodarskog razvoja ciljevima koji u svoje ostvarivanje uključuju veću osjetljivost prema društvu, kao i okolišu. Održivi razvoj podrazumijeva proces prema postizanju ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva.

Koncept održivog razvoja prvi je put definiran u izvješću poznatom pod nazivom „Naša zajednička budućnost“ (Our common future), 1987. godine, koji je objavila Svjetska komisija za okoliš i razvoj Ujedinjenih naroda. Ovaj najznačajniji dokument u povijesti razvoja koncepta održivog razvoja, javnosti je poznatiji kao Brundtland komisija ili Brundtland izvješće, a svoj naziv duguje predsjednici komisije, norveškoj ministrici Gro Harlem Brundtland koja ga je i potpisala. U tom je izvješću koncept održivog razvoja definiran kao: „razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacija bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba.“ Proširenje ove temeljne definicije definira temeljne principe održivog razvoja poput održavanja uravnoteženog gospodarskog razvoja, smanjivanje siromaštva i nejednakosti, zbrinjavanje otpada i poboljšanje učinkovite kontrole zagađenja okoliša, kao i zaštitu kulturnih identiteta, tradicije i naslijeđa.

Ključni dokumenti vezani uz održivi razvoj Održivi razvoj je goruća tema današnjice, a o njoj se često raspravlja na brojim svjetskim konferencijama i susretima stručnjaka. 1992. je godine održana Konferencija UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, a srž njezinih zaključaka i ideja, sažet je u dva važna dokumenta. Ponajprije, to je Deklar-

acija iz Rija o okolišu i razvoju koja sadrži 27 načela kojima su definirana prava ljudi na razvoj i obaveze u očuvanju zajedničkog okoliša te obaveze država u postizanju održivog razvoja, uzimajući u obzir cjelovitost i međuovisnost planeta Zemlje. Nadalje, u sklopu ove konferencije, svakako je bitno istaknuti i dokument Agenda 21 koji polazi od pretpostavke da je usklađeno i zajedničko rješavanje pitanja okoliša i razvoja, jedini način osiguravanja kvalitetne budućnosti. Agenda 21 predstavlja globalni konsenzus i zalaže se za suradnju u razvoju i zaštiti okoliša na najvišoj političkoj razini. Tematika koju ovaj dokument posebno obrađuje vezana je uz sve veće siromaštvo u svijetu i njime uzrokovanu nejednakost. Agenda 21 govori i o zaštiti okoliša i upravljanju prirodnim izvorima, ali i o jačanju osnovnih društvenih skupina kroz društveno odgovorno poslovanje. Svjetski summit u Johannesburgu 2002. godine, predstavio je Plan provedbe koji je, kao glavni dokument Skupa, postavio ciljeve i akcije vezane uz vodu, energiju, zdravlje, poljoprivredu i biološku raznolikost. Spomenuti dokumenti predstavljaju srž koncepta održivog razvoja, a na njima počivaju i njegovi temeljni principi.

Obrazovanje za održivi razvoj Kineska poslovica kaže: „Razmišljaš li stoljeće unaprijed, obrazuj ljude.“ Važnost obrazovanja za budućnost naše planete, svakako su uvidjeli i stručnjaci koji se posljednjih godina aktivno bave pitanjima održivog razvoja. Već se u Agendi 21 ističe potreba za upoznavanjem javnosti te jačanjem ljudske svijesti o ekološkoj i etičkoj važnosti. Također, važnost se svakako usmjerava i na inicijalne korake uočavanja problema današnjice, te promatranja rješenja istih kroz prizmu održivog razvoja. Ujedinjeni narodi su proglasili

„Dekadu obrazovanja za održivi razvoj 2005.-2014.“ Ovo je desetljeće donijelo niz dokumenata kroz koje se promovira održivi razvoj te implementira u današnje društvo. Naglašava se potreba za promicanjem vrijednosti, ponašanja i životnih stilova koji predstavljaju podlogu za jačanje održivog razvoja.

Obrazovanje svakako treba pridonijeti da ljudi postanu svjesni realnosti svijeta, kao i individualne važnosti za očuvanje budućnosti naše planete. Obrazovanje mora inspirirati vjerovanje kako svatko od nas ima snagu i odgovornost utjecaja na pozitivne promjene na globalnoj razini. Možda za nas nov način razmišljanja i pogleda na život, ali svakako zanimljiv i poticajan. I studenti Ekonomskog fakulteta imaju mogućnost upoznati se sa osnovnim pojmovima održivog razvoja. U sklopu kolegija Cjelovito planiranje koji se održava na Diplomskom studiju Analiza i poslovno planiranje, svi zainteresirani studenti imaju priliku spoznati temeljne principe održivog razvoja, ali i svoja teorijska znanja obogatiti zanimljivim pričama iz današnjeg životnog okruženja.

Maja HAS

„Razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacija bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba.“ 91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

PDV U EUROPSKOJ UNIJI

Hrvatska iznad prosjeka Europske unije Porez na dodanu vrijednost (PDV) je

Snižena ili povlaštena stopa je niža od standardne, a njom se oporezuju proizvodi koji su bitni za životni standard. Nulta stopa ili porezno oslobođenje s pravom odbitka pretporeza je specifična stopa jer porezni obveznici plaćaju porez po nultoj stopi. To znači da se oni nalaze u sustavu PDV-a, a uplaćeni porez imaju pravo odbiti kao pretporez.

oblik oporezivanja potrošnje koji se obračunava na iznos dodane vrijednosti u fazama proizvodno-prodajnog ciklusa. Na području Europe, val njegova uvođenja se dogodio 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, dok je u Republici Hrvatskoj uveden 1998. godine kada je zamijenio tadašnji porez na promet. Na

Standardna stopa

području Europske unije (EU) sve zemlje koriste PDV kao način oporezivanja potrošnje, dok ga u svijetu od ekonomski razvijenijih zemalja ne upotrebljavaju jedino SAD i Australija.

Oblici PDV-a i metode izračunavanja Postoje tri oblika PDV-a: proizvodni, dohodovni i potrošni oblik. Najveći broj država upotrebljava potrošni oblik zbog temeljne prednosti, a to je da se njegovom primjenom ne utječe na odluku poduzetnika hoće li investirati i/ili koliko će investirati jer se iznos utrošen za nabavu kapitalnih dobara može odbiti. Također postoje i tri metode (zbrajanja, oduzimanja i kreditna) prema kojima se izračunava iznos poreza koji se treba naplatiti. Najveći broj država za izračun upotrebljava kreditnu metodu ili metodu odbitka prethodno plaćenog poreza. Kod nje se porezna obveza izračunava tako da se vrijednost PDV-a plaćenog u inputima odbije od PDV-a plaćenog u outputima. To znači da porezni obveznik uplaćuje u državnu blagajnu razliku između poreza koji treba platiti za svoj output i pretporeza koji je već platio.

Jednostopni i višestopnisustavi PDV-a Jednostopni sustav, kao što mu samo ime kaže, pretpostavlja postojanje jedne stope. Prednosti koje pruža su ostvarivanje fiskalnih

i gospodarskih ciljeva, kao i njegova neutralnost. Najveći nedostatak je regresivnost, što znači da su građani s manjim dohotkom postotno jače opterećeni porezom. Kod višestopnog sustava regresivnost nije izražena, a ostale prednosti u odnosu na jednostopni sustav su lakše ostvarivanje gospodarskog rasta te povećanje konkurentnosti određenih sektora. Kao što je proračunski dobitak kod jednostopnog sustava prednost, to je kod višestopnog sustava nedostatak. Još neki od nedostataka su sužavanje porezne osnovice te iskrivljavanje potrošačevih i proizvođačevih odluka.

Na području EU se upotrebljavaju standardna stopa, snižene i supersnižene stope, nulta stopa i parking stopa. Kod višestopnog sustava postoje četiri stope. Standardna (opća) stopa je stopa s kojom se oporezuje najveći dio proizvoda. Na proizvode koji se oporezuju s općom stopom se ne primjenjuje snižena, povišena ili nulta porezna stopa, kao ni porezno oslobođenje.

„Privilegirane zemlje“ zbog mogućnosti korištenja nulte stope su Belgija, Danska, Finska, Irska, Italija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a zbog mogućnosti korištenja parking stope Austrija, Belgija, Irska, Luksemburg i Portugal. 12

91/19 | 06/2014

Direktivama EU je određeno da svaka zemlja može zasebno odrediti stopu koju će primjenjivati, ali ona ne smije biti ispod 15 posto dok je gornja granica standardne stope PDV-a ukinuta 2006. godine. U tablici koja je priložena uz članak prikazane su standardne stope PDV-a koje se upotrebljavaju na području EU. Mađarska ima najvišu standardnu stopu PDV-a koja iznosi 27 posto. Na drugom mjestu se nalazi Hrvatska, a njoj uz bok Danska i Švedska sa stopom od 25 posto. Najnižu stopu, koja je ujedno i najniža dopuštena ima Luksemburg (15 posto). Prosjek standardne stope PDV-a je 21,53 posto, dok je to u godini ranije bilo 21,21 posto, a u 2011. godini 20,98 posto. Vidljiva je tendencija rasta standardne stope PDV-a, a to se može pripisati stabilnosti. To znači da je oporezivanje potrošnje stabilniji izvor prihoda državnog proračuna nego primjerice, porez na dobit ili slično.

Snižena i supersnižena stopa PDV-a Snižena porezna stopa se većinom primjenjuje na promet proizvoda i usluga koji su bitni za životni standard, a određeno je da stopa ne smije biti manja od 5 posto. Primjenjuje se primjerice, na prehrambene proizvode, uključujući i pića, ali isključivo bezalkoholna, opskrbu vodom, farmaceutske proizvode, prijevoz putnika i njihove prtljage, pružanje zdravstvene i stomatološke zaštite itd., a u novije vrijeme i na renoviranje i popravak privatnih stanova, čišćenje prozora i privatnih kuća, ugostiteljske usluge, frizerske usluge itd. Postoje također izuzeci poput isporuke prirodnog plina, električne energije, uvoz umjetničkih djela itd., za koje Komisija zadužena za PDV mora odobriti korištenje

GOSPODARSTVO

snižene stope, a odobrava se jedino u slučaju kad nema rizika od narušavanja tržišne konkurencije. Od svih zemalja na području EU jedino Danska ne upotrebljava sniženu stopu, dok većina zemalja upotrebljava po dvije snižene stope. Hrvatska sniženu stopu od 5 posto upotrebljava za oporezivanje prehrambenih namirnica, lijekove, knjige i udžbenike itd., dok se stopa od 13 posto, upotrebljava za ugostiteljske usluge, novine i časopise kao i neke prehrambene namirnice. Mnoge od zemalja koriste stopu od 5 posto koja je ujedno i najniža dozvoljena stopa, dok je najviša snižena stopa od 14 posto prisutna u Finskoj. Supersniženu stopu PDV-a upotrebljavaju neke od starih zemalja članica, koje su je u svojoj primjeni imale prije 1990. godine. Ona se kreće u rasponu od 0 posto do 5 posto, a većinom se upotrebljava za oporezivanje farmaceutskih proizvoda, prehrambenih namirnica, televizijska prava i knjiga.

Parking stopa Na području EU se u oporezivanju potrošnje koristi tzv. parking stopa. Korištenje je dozvoljeno zemljama (stare zemlje članice) koje su prije 1. siječnja 1991. godine primje-

Tendencija EU je izgraditi eﬁkasniji i jednostavniji sustav s manjim brojem izuzeća i poreznih stopa, oporezovati što veći broj dobara i usluga, potpuno ukinuti nultu stopu te uskladiti stope PDV-a u svim zemljama članicama. njivale sniženu, supersniženu i nultu stopu PDV-a na dobra i usluge izvan Aneksa III. Inače, dobra i usluge koje nisu sadržane u Aneksu III bi trebale biti oporezovane standardnom stopom. Zemlje koje koriste parking stopu su Austrija (12 posto), Belgija (12 posto), Irska (13,5 posto), Luksemburg (12 posto) i Portugal (13 posto). Ona se koristi većinom za oporezivanje poljoprivrednih proizvoda, određene energetske proizvode, usluge koje se odnose na brigu o ljudskom tijelu, umjetnine i antikvitete itd.

Nulta stopa Nulta stopa se uvijek primjenjuje za izvoz, ali u praksi se u nekim zemljama koristi i za oporezivanje isporuka određenih dobara i usluga unutar zemlje. Zbog narušavanja načela neutralnosti trebala bi se ukinuti, ali neke od starih zemalja članica imaju privilegiju njezina korištenja do “uspostave konačnog sustava PDV-a”. To su Belgija, Danska, Finska, Irska, Italija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Od novih zemalja članica privilegiju njezina korištenja ima Malta, dok je to pravo prethodno ukinuto Cipru i Poljskoj.

Što nam donosi budućnost? Hrvatska se po stopama PDV-a nalazi u samom vrhu EU, odnosno iznad njezina prosjeka. Uz visinu stopa problem predstavlja i

neizvjesnost države po pitanjima koja se tiču porezne politike. To se prvenstveno može odraziti na investicijama, a najočitije je vidljivo iz recentnog primjera podizanja snižene stope s 10 na 13 posto. Naime, nakon što je 1. srpnja Hrvatska donijela novi zakon o PDV-u, nakon samo 6 mjeseci opet se unose promjene u porezni sustav. Pravo pitanje je kako će se taj slučaj odraziti u poduzećima, odnosno hoće li se jednostavno povećati cijene dobara i/ili usluga ili će poduzeća poslovati s manjim profitom? Kako je pitanje porezne politike u Hrvatskoj pod ingerencijom EU, a na području EU se radi na tome da se izgradi efikasniji i jednostavniji sustav s manjim brojem izuzeća i poreznih stopa, te oporezivanjem što većeg broja dobara i usluga, nije teško za pretpostaviti kakve nas promjene očekuju. Također se teži potpunom ukidanju nulte stope, ali prije potpunog ukidanja je nužno pronaći rješenje o možebitnom povećanju cijena dobara i usluga koje su oporezovane nultom stopom. Što se tiče procesa porezne harmonizacije, vrlo je bitno uskladiti stope PDV-a u svim zemljama članicama kako ne bi došlo do iskrivljavanja u međunarodnoj trgovini, odnosno da viša/ niža porezna stopa ne utječe na odluku potrošača o kupnji. Antonio TOLJA

91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

BRAZILCI O MUNDIJALU

Svjetsko prvenstvo – za koga? Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. koje se održava u Brazilu je 20. izdanje svjetskog nogometnog prvenstva, a igrat će se od 12. lipnja do 13. srpnja 2014. godine. Inače, Brazil je već bio domaćin Svjetskog prvenstva daleke 1950. godine. Saznajemo kamo je sve otišao novac i kako su se pripreme za ovo prvenstvo odrazile na Brazilce.

Infrastruktura Otprilike 3 milijarde eura potrošeno je za nadogradnju zračnih luka u deset gradova zemlje domaćina prvenstva, povećavanjem njihovih kapaciteta i udobnijim smještajem za stotine tisuća očekivanih turista. Više od polovine novca za renoviranje zrakoplovnih luka potrošeno je na dvije zračne luke, one u São Paulu i Rio de Janeiru. Što se tiče javnog prijevoza, osam gradova gradi metro linije koje će povezati aerodrome sa stadionima, eventualno i sa središtem grada. Navedeni gradovi su Porto Alegre, São Paulo, Salvador, Fortaleza, Manaus, Brasília, Cuiabá, i Natal. Uz to, gradovi koji uvode brzu autobusnu liniju (BRT) do stadiona posebno za Svjetsko prvenstvo su Belo Horizonte, Curitiba, Recife i Rio de Janeiro. Brza autobusna linija Rio de Janeira će, osim spajanja međunarodnog aerodroma s Maracanom, uključiti i susjedstvo Barra da Tijuca, u kojem je sjedište Olimpijskih igara 2016. Kada su u pitanju ulaganja u izgradnju novih te renoviranje već postojećih stadiona, Brazilski nogometni savez (CBF) procjenjuje da će trošak izgradnje i renoviranja stadiona ukupno biti viši od 1.1 milijardi eura. Uz potrošnju na stadione i renovacije, milijuni će se potrošiti na osnovnu infrastrukturu da bi se zemlja pripremila za prvenstvo. Predsjednik Brazilskog nogometnog saveza (CBF) Ricardo Teixeira izjavio je kako će sljedećih

Stručnjaci procjenjuju da je radovima na projektima za dva velika sportska događaja u Brazilu - SP 2014. i Olimpijske igre 2016. - pogođeno oko 170.000 osoba. nekoliko godina Brazil imati dosljedna pritjecanja investicija te da će Svjetsko prvenstvo 2014. omogućiti Brazilu modernu infrastrukturu i socijalnu korisnost. „Naš je cilj Brazil učiniti vidljivijim u globalnom pogledu. Svjetsko je prvenstvo puno više od običnog športskog događaja. Bit će to zanimljiv način unaprjeđenja socijalne preobrazbe.“ također je izjavio.

Udar na ekonomiju Usprkos velikom prihodu koji se predviđa tijekom održavanja Svjetskog prvenstva u nogometu te narednog Karnevala u Riju, pojedini brazilski ekonomisti predviđaju da će ove manifestacije zapravo donijeti više štete nego koristi naredne godine. Na stranu što je organizacija narednog Svjetskog prvenstva u nogometu već bila suočena s velikim problemima (korupcijski skandali u gradnji i obnovi stadiona i preveliko trošenje za tu namjenu, neravnomjerna raspodjela i

Iz razloga što je Brazil domaćin, u 12 gradova domaćina, vlada je dozvolila da se uvedu posebni praznički dani kada se igraju utakmice, i to ne samo nacionalnog tima. 14

91/19 | 06/2014

određivanje cijena ulaznica, mogućnost oduzimanja domaćinstva Brazilu zbog masovnih protesta nezadovoljnih građana) – trajanje prvenstva oduzet će previše radnih sati Brazilcima. Naime, što se događa s radnim satima Brazilaca? Tijekom Svjetskog prvenstva u nogometu u Brazilu tvornice staju s radom, uredi će biti prazni i svi građani će biti ispred TV ekrana. Iz razloga što je Brazil domaćin, u 12 gradova zemlje domaćina, vlada je dozvolila da se uvedu posebni praznički dani kada se igraju utakmice i to ne samo nacionalnog tima. Poznati Karneval u Riju sljedeće godine će početi u ožujku, tri tjedna kasnije nego inače, zbog lunarnog kalendara prema kojem se određuje njegova organizacija zbog čega će mnogi Brazilci u ovoj državi produžiti svoje ljetne godišnje odmore za još koji tjedan. S jedne strane, Udruženje maloprodajnih trgovaca vjeruje da će 2014. biti godina za pamćenje zbog povećane potražnje i posjete turista iz čitavog svijeta, a s druge, ekonomisti smatraju da će ekonomija zapravo biti suočena s padom, za oko 0,3 posto BDP na godišnjoj razini, zato što će proizvodnja biti u zastoju u svim većim industrijskim centrima u zemlji.

GOSPODARSTVO

Svjetsko prvenstvo – za koga? Brazilski ministar sporta Aldo Rebelo tvrdi da su pripreme - izgradnja modernih, lijepih, udobnih i sigurnih stadiona, obnove aerodroma i telekomunikacija kako bi osigurali što kvalitetnije emitiranje - pri kraju i izražava zadovoljstvo njima. Međutim s tim se nikako neće složiti državljani zemlje domaćina. Naime, nezadovoljstvo velike većine građana se širi ulicama velikih gradova i organiziraju se prosvjedi. Neki od slogana prosvjeda glase: “Svjetsko prvenstvo - za koga?”, “Mi smo navijači kojima ne daju na stadion. Mi smo ulični prodavači kojima ne daju da rade. Mi smo stanovnici siromašnih četvrti koji su ili već izgubili svoje kuće ili će ih izgubiti.” Naime, građani su razočarani netransparentnošću brazilske vlade, izostanku međusobnog dijaloga i kršenjem ljudskih prava prisilnim iseljavanjem obitelji u okviru gradnje objekata za Svjetsko prvenstveno 2014. u predjele udaljene od centra s lošom infrastrukturom. Građani tvrde da je Svjetsko prvenstvo u Brazilu bilo san koji se sve više pretvara u noćnu moru s obzirom da je obećano da će se SP financirati iz privatnih sredstava, a sada se troškovi praktično pokrivaju iz državnog proračuna. U cijelom Brazilu su porasli troškovi života: stanarine su se utrostručile, a cijene autobusnih karata vrtoglavo porasle. Nezadovoljstvo u društvu raste. Vlasti odgovaraju argumentom da su prosvjedi protiv velikih sportskih manifestacija u Brazilu puno jači na socijalnim mrežama nego na ulici. Stručnjaci procjenjuju da je radovima na projektima za dva velika sportska događaja u Brazilu - SP 2014. i Olimpijske igre 2016. - pogođeno oko 170.000 osoba.

Trošak izgradnje i renoviranja stadiona je viši od 1.1 milijardi eura, a otprilike 3 milijarde eura potrošeno je za nadogradnju zračnih luka. Najvažnija (sporedna) stvar na svijetu Brazil je gotovo spreman za tisuće navijača iz cijeloga svijeta koji će u lipnju doći bodriti svoje timove koji su došli s namjerom da se podignu na tron i budu okićeni brazilskom medaljom. Kako tvrdi brazilski ministar sporta, ovo će biti najbolje svjetsko prvenstvo do sada. Zašto? Možda zato što je Brazil nogometno razvijena zemlja. Brazilska je reprezentacija sudjelovala na svih 19 održanih SP-a, najveći broj puta su bili prvaci, pet puta svjetski, po dva puta srebrni odnosno brončani. Iz njihovih redova dolazi i najveća svjetska nogometna legenda - Pele. Tu je i Ronaldo koji je zabio najviše golova tijekom jedna sezone u povijesti nogo-

meta, a imaju i velik broj nogometnih klubova. Možda i zato što je nogomet ipak najvažnija sporedna stvar na svijetu. Ako uzmemo u obzir da je to najvažnija sporedna stvar na svijetu, postavlja se pitanje gdje na toj ljestvici stoji nezadovoljstvo građana ˝bacanjem˝ novca kako bi Brazil dokazao da je zemlja koja sebi to može priuštiti i time predstavio svijetu nerealnu sliku svog socijalnog i ekonomskog stanja?! Mogu li ulaganja u stadione, ceste, pruge, zračne luke i hotele doista unaprijediti gospodarski razvoj Brazila ili je organizacija Mundijala možda ipak pretežak zadatak za Brazil, doznat ćemo kroz nekoliko dana. Ivana SKOČIBUŠIĆ

„Mi smo navijači kojima ne daju na stadion. Mi smo ulični prodavači kojima ne daju da rade. Mi smo stanovnici siromašnih četvrti koji su ili već izgubili svoje kuće ili će ih izgubiti.“ 91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

JEFTINIJE PUTOVATI

Hoteli u malom pakiranju Hostel je jedna od onih riječi koje svi prepoznaju, a posebno mladi koji putuju. Oni koji vole jeftino putovati i upoznavati ljude raznih nacionalnosti odlučuju se za smještaj u ovom obliku jer, osim što nude ugodnu opuštenu atmosferu, ne stvaraju ni toliko visoke troškove za skroman studentski budžet.

Više od 100 godina star oblik smještaja Povijest hostela započela je davne 1909. godine kada je njemačkom učitelju Richardu Schirmannu prilikom planinarskog izleta sa učenicima sinula ideja da bi se škole u Njemačkoj mogle kvalitetno iskoristiti za pružanje smještaja za mlade u vrijeme školskih praznika. Hosteli su trebali biti smješteni u svakom naselju te udaljeni jedan dan hoda što bi bilo pogodno za planinarske izlete. Od prvotne ideje do otvaranja prvog hostela prošle su 3 godine. Prvi pravi hostel za mlade otvoren je 1912. godine u starom dvorcu Altena u Njemačkoj. Kako je prvi začetnik ove ideje bio Richard Schirmann tako je dvorac bio obnovljen i opremljen prema njegovom dizajnu. Hostel je bio opremljen drvenim masivnim krevetima za 3 osobe, kuhinjom, sanitarnim čvorovima i tuš kabinama.

Današnji hosteli Usporedimo li tadašnji hostel s današnjim hostelima vidjet ćemo da se prvotna namjena hostela nije promijenila. Današnji hosteli svrstavaju se prvenstveno u smještaje namijenjene mladim ljudima koji na svome putovanju kroz zemlje žele jednostavan smještaj u prijateljskom okruženju, uz što nižu cijenu i ugodnu atmosferu. Iako se smatra da su hosteli namijenjeni isključivo mlađoj populaciji, u njima zapravo mogu boraviti ljudi neovisno o godinama, nacionalnosti, vjerskoj i rasnoj pripadnosti. Na taj način zapravo se stvara mreža poznanstava i različitosti.

Bum hostela u Hrvatskoj Hosteli u Hrvatskoj doživjeli su pravi procvat u posljednjih nekoliko godina. Najbolji primjer su podaci koji pokazuju kako je 2001. godine u Hrvatskoj bilo 14 hostela dok je taj broj do kraja 2012. godine narastao na 83

91/19 | 06/2014

Hosteli se pretvaraju u male hotele samo s povoljnijom cijenom, ali istom kvalitetom usluge. hostela s nešto više od 7 000 kreveta. Zbog velikog interesa za smještajem u hostelima te što bolje ponude i lakšeg odabira, Ministarstvo turizma odlučilo je izraditi pravilnik za kategorizaciju hostela. Uzimajući u obzir hotele, čija je prosječna cijena noćenja dvostruko skuplja od cijene hostela, možemo reći da hosteli imaju puno „aduta u rukavu“ te da se može samo očekivati još veći razvoj. Često se usporedbom hostela i hotela dolazi do zaključka da se hosteli pretvaraju u male hotele samo s povoljnijom cijenom, ali istom kvalitetom usluge.

Hostelling International Kako bi korisnicima hostela pomogli u odabiru hostela i plaćanju povoljnijih cijena za smještaj, postoji udruga pod nazivom Hosteling International koja djeluje u više od 80 zemalja i nudi izbor smještaja u preko 4 000 hostela te ujedno i kroz program članstva nudi i povoljnije cijene smještaja i popuste za razne aktivnosti. Broj članova svake se godine povećava tako da danas okuplja gotovo 4 milijuna članova i to širom svijeta.

Najbolji u svijetu Prilikom izbora hostela mladi često imaju standarde koje hostel mora ispuniti, a često je to cijena smještaja, dostupnost Interneta i mnogi drugi. Neki od najboljih hostela u svijetu ne samo da ispunjavaju navedene

uvjete, nego nude i mnogo više od toga. Jedan od njih je Baan Dinso, smješten u sjedištu Bangkoka, uređen u tajlandskom stilu. Uz doručak tajlandskih specijaliteta nudi i bežični internet, računalnu sobu za goste, te veliki izbor DVD filmova koji se mogu unajmiti i gledati u sobi. Sljedeći na popisu najboljih hostela na svijetu je Kyoto – Utano koji osim usluge doručka i ručka nudi mnoge druge aktivnosti kao što su: teniski teren, kutak za roštiljanje, organizirano razgledavanje, sezonski tečajevi te mogućnost najma bicikla. Tu su naravno i Railway square u Sydneyu, Hostel af Chapman & Skeppsholmen koji se nalazi u Švedskoj.

Više za manje Za one skeptične za koje traženje smještaja u hostelu predstavlja problem, iz vlastitog iskustva govoreći, ukoliko ne tražite previše za malo novca, možda možete dobiti i više nego što ste tražili. Ivana ĐILAS

GOSPODARSTVO

LIDERI ZA LIDERE - STRATEGIC MANAGEMENT, LEADERSHIP & LIFE BALANCE

Za hrabre i inovativne poduzetnike kriza je odavno završila U Zagrebu je 16. svibnja 2014. u Westinu održana je regionalna konferencija Lideri za lidere, u organizaciji tvrtki Mirakul i Motivacijski govornik. Konferencija je okupila vodeće hrvatske i regionalne lidere iz područja međunarodnog poslovanja, ﬁnancija, proizvodnje i ob-

Interaktivna, pozitivna i motivirajuća rasprava više od dvadeset lidera kroz panel razgovore prikazala je poslovne situacije i izazove s kojima se susreću u svom poslovanju te na koji ih način rješavaju.

razovanja, te iz turizma, enogastronomije, sporta i umjetnosti.

Lideri su ljudi koji pokreću gospodarske procese, a ključna je dugoročna dosljednost u radu i držanje smjera koji vodi prema ostvarenju strateškog cilja. “Trebate sve probleme pojednostaviti i onda ih nije teško rješavati, samo nemojte problem doživljavati prevelikim”, istaknuo je Ivan Greblički, predsjednik Uprave tvrtke Boxmark Leather, jedan od panelista konferencije.

Razmišljanje “out of the box” Interaktivna, pozitivna i motivirajuća rasprava više od dvadeset lidera kroz panel razgovore prikazala je poslovne situacije i izazove s kojima se susreću u svom poslovanju te na koji ih način rješavaju. Panel razgovore lidera moderirali su Ljudevit Grgurić Grga i dr. sc. Jasminka Samardžija, urednica knjige Intervjui sa 100 hrvatskih lidera o životu i razvoju karijere, koja je napravila 100 životnih intervjua s liderima te trogodišnjim istraživanjem došla do temeljnih predispozicija i liderskih karakteristika, a rezultate kvalitativnog istraživanja podijelila

je sa sudionicima konferencije u uvodnom dijelu. Na temelju istraživanja, kao osnovne karakteristike lidera navela je strast prema svom poslu, stvaranje vizije, timski duh i empatija, upornost i spremnost na preuzimanje rizika. Lideri preuzimaju odgovornost za svoje vizije i stalno razmišljaju ‘out of the box’, a to je ono što ih čini drugačijima

Renomirani panelisti Prof. dr. sc. Ivan Đikić, Sveučilište Goethe u Frankfurtu, rekao je kako u Njemačkoj izdvajaju milijuni eura godišnje za istraživanja, što je u Hrvatskoj nemoguće, no malo

Lideri preuzimaju odgovornost za svoje vizije i stalno razmišljaju ‘out of the box’, a to je ono što ih čini drugačijima.

je poznato da financiraju rad laboratorija u Splitu. Branimir Muidža, Tvornica cementa Kakanj – HeidelbergCement naglasio je kako ga motivira uspjeh i napredak zaposlenih, budući da su u 2013. godini organizirali za svoje djelatnike 400 sati edukacije. Dragutin Kamenski, Kamgrad, istaknuo je kako je krenuo od nule, pokrenuvši svoj obrt, a danas je tvrtka Kamgrad počela raditi novih 30-35 poslova, sve zato da se prilagode klijentima u vrijeme krize. Ivana Kolar, Terme Tuhelj, s 27 godina postala je direktorica Termi Tuhelj, a u početku se bojala neuspjeha jer nije imala dovoljno iskustva. Vlado Krauthaker, vlasnik obrta Vinogradarstvo – podrumarstvo Krauthaker, zaključio je da je put do uspjeha težak - kada je započeo posao, on i supruga imali su samo 1 hektar. Ivan Gligora, Sirana Gligora, napomenuo je: „Naš sir je najbolji jer su naše ovce 365 dana na paši, a probala ga je kraljica Elizabeta, kao i papa Ivan Pavao II.“ Konferencija je potaknula sagledavanje šire slike potencijalnih mogućnosti, promjenu perspektiva, oslobađanje straha i osjećaja inferiornosti te inovativno i kreativno razmišljanje koje vodi do izvrsnih rezultata.

Lidija MARKLJUŠAJ

91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

USPON DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ

Agenti promjena, korist za društvo - budućnost poslovanja “Socijalni poduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj industriji”.

Gremen banka pružala je mikrokredite najsiromašnijim stanovnicima Bangladeša te im tako omogućila pokretanje vlastitih poslovnih pothvata.

[Bill Drayton, CEO, osnivač Ashoka]

Potraga za alternativnim poduzetništvom Početkom globalne ekonomske krize javila su se brojna pitanja vezana uz održivost te velike razlike između bogatih i siromašnih u ukupnom broju stanovnika. Uz sveprisutnu krizu, javio se veliki nedostatak socijalne osjetljivosti prema određenim društvenim skupinama što je dovelo do još većeg problema, kako u svijetu tako i kod nas. Ideja profita i potrošnje postaje dugoročno neodrživa, a kao odgovor na navedeni problem, pojavljuje se potpuno nov pristup poduzetništvu - društveno poduzetništvo, inovativan, altruističan, te nešto drugačiji pristup problemima današnjice. Društveno poduzetništvo doživjelo je veliki uspon 80-ih godina prošloga stoljeća kada se tradicionalna ekonomija

zasnovana na profitu sve teže nosila s aktualnim problemima poput dugotrajne nezaposlenosti, socijalnog isključivanja, loših životnih i radnih uvjeta i slično. Za početak priče, potrebno je pojasniti kako se točno definira navedeni oblik poduzetništva jer se o istom nazivu raspravlja i danas. Naime, zastupljeniji pojam koji opisuje ovaj tip poduzetništva je „socijalno poduzetništvo“, dobiveno direktnim prijevodom s engleskog social entrepreneurship. Pravilniji prijevod bio bi društveno poduzetništvo jer se radi o konceptu vezanom uz društvene promjene, a ne samo uz ugrožene skupine u društvu. Nadalje, termin „socijalan“ koristi se u označavanju inicijativa kojima je izvorni cilj pomoć onima koji su u nepogodnom položaju u društvu. Prema tome, taj je koncept samo mali dio društvenog poduzetništva

Uspon ove grane potvrđuje i činjenica da je jedna četvrtina svih novih poduzeća osnovanih svake godine društveno poduzeće, a broj se u Francuskoj, Finskoj i Belgiji penje na jednu trećinu. 18

91/19 | 06/2014

te ne gleda samo na socijalne slučajeve već na društvo u cjelini. U tom smislu bi se moglo reći da su socijalni poduzetnici oni koji poduzetništvo shvaćaju kao pomoć onima koji su zakinuti za određeni segment društva, a društveni poduzetnici oni koji uz pomoć istima, pomažu društvu kao cjelini.

Razvoj kroz povijest Prema informacijama dobivenim od svjetskog instituta za istraživanje razvojne ekonomije 2000. godine, 94 posto svjetskih prihoda raspodijeljeno je na 40 posto stanovništva, dok preostalih 60 posto mora živjeti od samo šest posto svjetskih prihoda. Prema novijim istraživanjima zapravo pola svjetskog stanovništva živi s dva dolara dnevno ili manje, dok gotovo milijarda živi s manjim iznosom. U Europskoj uniji 16 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva, a postotak se povećava kod zemalja koje graniče sa zemljama EU - do 50 posto u Albaniji, Kosovu i ostalim manje razvijenim zemljama što potvrđuje potrebu za iznalaženjem alternativa. Razvoj ovog tipa poduzetništva potvrđuje i činjenica da je sektor društvene ekonomije u Europskoj uniji 2003. godine zapošljavao više od 11 milijuna ljudi, što je činilo 7 posto radne populacije u EU. Gremen banka pojam je koji se najčešće spominje u raspravama o početku društvenog poduzetništva. Osnovao ju je Muhammad Yunus koji je za taj projekt 2006. godine dobio Nobelovu nagradu za mir. Gremen banka pružala je mikrokredite najsiromašnijim stanovnicima Bangladeša te im tako omogućila pokretanje vlastitih poslovnih pothvata. Krediti su se odobravali uglavnom ženama koje po standardima ostalih profitno orijentiranih banaka nisu bile kreditno sposobne. Gremen banka predstavlja najjači pokretač razvoja društvenog poduzetništva jer su od toga trenutka aktivno krenule rasprave o ovom pojmu. Društvene poduzetnike nazivaju i agentima promjena jer iskorištavaju

GOSPODARSTVO

prilike koje drugi propuste, smišljaju nove načine te kreiraju rješenja za bolju okolinu. Danas se društveno poduzetništvo spominje u nastavnim planovima više poslovnih škola, a u Hrvatskoj je zastupljeno u programima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Osijeku.

Modeli ﬁnanciranja Jedna od ključnih razlika između društvenog i standardnog poduzetništva je motiv ulaska na tržište. Kod tradicionalnog to predstavlja profit, a kod društvenog poduzetnika neku vrstu altruizma. Kako iznimke potvrđuju pravilo, tako i društveni poduzetnik može imati i neke manje altruistične razloge poput osobnog samoostvarenja ili čak ostvarivanje dobiti, dok tradicionalni može stvarati društvene koristi (zaposlenja manje poželjne radne snage, primjerice bivših ovisnika ili zatvorenika, ljudi sa zdravstvenim poteškoćama, unapređenje uvjeta rada ili na kraju sam porez koji uplaćuju, a koji se koristi u društvene svrhe). Najosjetljivije pitanje zajedničko svim tipovima poduzetništva je financiranje njihovih projekata i rada općenito, a u društvenom je poduzetništvu taj problem delikatniji te može dovesti u pitanje samo postojanje poduzeća. Razliku čini i raspodjela profita koji se u profitno orijentiranim poduzećima raspodjeljuje dioničarima, vlasnicima ili se ulaže u nove investicijske pro-

Ideja proﬁta i potrošnje postaje dugoročno neodrživa, a kao odgovor na navedeni problem, pojavljuje se potpuno nov pristup poduzetništvu, društveno poduzetništvo kao inovativan, altruističan, te nešto drugačiji pristup problemima današnjice. jekte, a kod društvenog se taj stečeni profit, najčešće oko 75 posto, ulaže u neke nove društveno korisne projekte. Uspon ove grane potvrđuje i činjenica da je jedna četvrtina svih novih poduzeća osnovanih svake godine - društveno poduzeće, a broj se u Francuskoj, Finskoj i Belgiji penje na jednu trećinu. U prilog tome ide i činjenica da je za društvene poduzetnike otvoren pristup EU fondovima što je još jedan poticajan način financiranja. U hrvatskom društvu izraženo je stajalište da je društveno poduzetništvo sekundarni tip poduzetništva koji koriste ljudi i organizacije koji nisu uspjeli u profitnom sektoru. No, društvena poduzeća i njihov angažman, uz socijalno osjetljiv način poslovanja također generiraju financijsku dobit, samo se u konačnici razlikuju po raspodjeli ostvarene dobiti.

Osjećate li potrebu pripomoći zajednici ili na neki način sudjelovati u stvaranju društvene koristi, možda ste vi sljedeća dobra priča iz Hrvatske.

Za društveno poduzetništvo 37.500 eura Priča u Hrvatskoj za sada ne obiluje primjerima društvenih poduzetnika, međutim stanje se iz godine u godinu poboljšava. Na konferenciji održanoj 2.4.2014. u Zagrebu, Zagrebačka banka dodijelila je 37.500 eura potpore za čak pet društveno poduzetničkih projekata u sklopu natječaja Moja zajednica. U nastavku su neki od primjera uspješnih društvenih poduzetnika. Rodin Let d.o.o jedno je od poduzeća koje posluje na principima društvenog poduzetništva. Financira se prodajom platnenih pelena, a tu su i donacije sredstava od tijela državne i lokalne uprave, tvrtki i osoba. Od 2008. godine prima financijsku potporu od NESsT-a, međunarodne organizacije koja pomaže organizacijama civilnog društva u razvoju njihovog društvenog poduzetništva. Posebnost pelena koje prodaju, uz očuvanje okoliša, u tome je što ih izrađuju osobe s invaliditetom zaposlene u Zaštitnoj radionici Varaždin. Dokaz da postoje primjeri i izvan glavnog grada je tvrtka Hedona iz Osijeka. Osnovana je u veljači 2013. kao društveno poduzeće od strane udruge invalida Križevci s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom pa su tako u sadašnjoj strukturi, od šest zaposlenika, njih pet, osobe s invaliditetom. Osnovna djelatnost ovog društvenog poduzeća je proizvodnja više vrsta čokolade, a u niši se izdvajaju i ponudom za poslovne korisnike kojima se nudi izrada čokoladnih poklona uz tisak logotipa na čokolade i praline, te pakiranje u željenoj ambalaži. Još jedan od primjera skriva se iza imena Sapunoteka, mali obrt koji izrađuje sapune i kozmetiku iz prirodnih sastojaka, bazirajući svoje poslovanje na ekologiji i etičnosti. Osjećate li potrebu pripomoći zajednici ili na neki način sudjelovati u stvaranju društvene koristi, možda ste vi sljedeća dobra priča iz Hrvatske.

Dejana MOSKOVIĆ

91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

PROFIL ZEMLJE – NORVEŠKA

Potraga za „crnim zlatom“ Norveška spada u najrazvijenije zemlje Europe. Stalan gospodarski rast, visok standard života, niska nezaposlenost i izvrsna ulaganja, odrednice su ove sjevernoeuropske zemlje. Važnu ulogu za gospodarstvo ima nafta, Norveška je u svjetskom vrhu po izvozu. U posljednje vrijeme posebna pozornost se posvećuje otkrivanju novih nalazišta. Osim ﬁnancijskog bogatstva, zemlja je poznata po fjordovima, netaknutoj prirodi i hladnoći.

Povijest i razvoj gospodarstva Norveška se danas smatra izuzetno mirnom i idiličnom zemljom, no nije oduvijek bilo tako. Povijest Norveške smatra se „krvavom“. Najzanimljiviji stanovnici svakako su bili Vikinzi. Boravili su na području cijele Skandinavije. Vikinško razdoblje trajalo je otprilike 300 godina, između 800. i 1100. godine. U tom razdoblju, ranog srednjeg vijeka, Norveška još nije bila ujedinjena, nego se sastojala od nekoliko manjih kraljevstva. U povijesti su Vikinzi ostali poznati kao okrutni pljačkaši i ratnici, koji su se širili na područja cijele Europe. Neki od njih su bili pravi prodavači koji su trgovali zlatom. Poznati su po vrhunskim brodovima te mitologiji, koja se danas naziva nordijskom. Danas su Vikinzi dosta rašireni u popularnoj kulturi te su inspiracija brojnim serijama i filmovima. Zanimljivo je da se njihov današnji zaštitni znak, kaciga s rogovi-

ma, uopće nije koristio. Takva kaciga nađena je u razdoblju prije Vikinga i smatra se da se koristila samo u obredne svrhe, te nema dokaza da su se iste masovno nosile. U 11. stoljeću u zemlju stiže kršćanstvo koje je i danas dominantna vjera. U 1397. godini Norveška se udružuje sa Švedskom i Danskom, a unijom vlada jedan kralj. Kasnije se Švedska osamostaljuje, a Norveška ostaje u savezu s Danskom više od 400 godina. Centar saveza bio je Kopenhagen i čak su se porezi plaćali danskom kralju. Važna je godina 1814., kad zemlja donosi vlastiti ustav, a Danska je bila prisiljena prepustiti Norvešku Švedskoj. Ipak, mogli su zadrža-

ti vlastiti ustav i neovisnost. U 19. stoljeću javlja se velika industrijalizacija, porast broja stanovnika te novi val romantizma, koji je utjecao na formiranje norveškog jezika, iako se govori oko desetak različitih vrsta jezika. U 1905. zemlja postaje samostalna i dobiva svog kralja. Zemlja nije sudjelovala u prvom

Norveška je ostala monarhija i na čelu je kralj Harald V.

Na referendumu 1994. godine građani Norveške odlučili su da ne žele pristupiti Europskoj uniji, ali zemlja je uključena u europske tržišne tokove. 20

91/19 | 06/2014

svjetskom ratu, ali u drugom je bila pod njemačkom opsadom. Kapitulirala je nakon svega dva dana. U tom razdoblju je velik broj stanovnika emigrirao u Švedsku. Nakon rata, glavni cilj bio je ponovno uspostaviti gospodarstvo. Zemlja je postala jedna od prvih članica Ujedinjenih naroda i NATO saveza. Korištena je financijska pomoć Sjedinjenih Američkih Država (Marshallov plan). U pedesetim i šezdesetim godinama gospodarski rast je prilično visok. U tom razdoblju velik

GOSPODARSTVO

Nakon otkrivanja prvog nalazišta u Sjevernom moru, nafta se počinje proizvoditi sedamdesetih godina za potrebe globalnog tržišta.

se uglavnom raspodjele bogatstva. Velik problem je prometna infrastruktura, odnosno izgradnja prometnica na prirodno nepristupačnim mjestima. U javnosti vlada mišljenje da su ceste i željeznice u lošem stanju te bi se trebalo dodatno investirati u njih. Smatra se da bi se novac iz naftnih fondova trebao investirati u socijalne stavke, poput zdravstvenog sustava. Prisutne su i visoke cijene nekretnina, ali povoljnim kreditima, pogotovo mladim ljudima, pokušava se riješiti taj problem.

Uloga nafte

broj kompanija počinje eksploatirati nalazišta nafte i plina u blizini obale Norveške. Resursi nafte bili su u vlasništvu države, no privatna poduzeća su mogla kupiti prava za bušenje i vađenje nafte. U Sjevernom moru je nafta nađena prvi puta 1969. godine i od te godine Norveška dominantno izvozi ovo fosilno gorivo. Na referendumu 1994. godine građani Norveške odlučili su da ne žele pristupiti Europskoj uniji, ali zemlja je uključena u europske tržišne tokove.

Norveška danas Norveška je ostala monarhija i na čelu je kralj Harald V. Bitniju ulogu ipak ima parlament, dok je kralj simbol stabilnosti i upravlja vojskom. Glavni grad Norveške je Oslo. Norveška ekonomija je miješana, jaka tržišna ekonomija s izraženom socijalnom komponentom. Danas je karakteristika gospodarstva visok bruto domaći proizvod, ukupni i po stanovniku. BDP iznosi više od 500 milijardi dolara u 2013. godini. Na zemlju nije mnogo utjecala ni svjetska kriza, koja je vrhunac u Europi dosegla u 2009. godini. Nezaposlenost je također oko 3 posto što se prema nekim teoretičarima ekonomije smatra punom zaposlenošću. Troškovi života su jako visoki,

ali je dobar životni standard te kupovna moć. Zanimljiva je činjenica da je razlika između plaće radnika i direktora veoma mala. Prema brojnim istraživanjima, zemlja je među vodećima prema gospodarskoj stabilnosti te sakupljenom bogatstvu. Izvoz nafte i plina i veliko sakupljeno bogatstvo garantiraju da će zemlja ostati među najbogatijima u svijetu. Osim nafte i plina, izvoze se brodovi, ribe i aluminij, kao i neki predmeti poput namještaja i tekstila. Prehrambena i kemijska industrija također su bitne. Što se tiče poljoprivrede, proizvodi su uglavnom za domaće potrebe, pogotovo u stočarstvu i ribarstvu. U poljoprivredi je zaposleno oko 7 posto radne snage. Zemlja obiluje prirodnim resursima, pogotovo šumama i vodenim potencijalom. Sva električna energija proizvodi se u hidroelektranama. U 2013. godini broj stanovnika iznosio je oko 5 milijuna, na prostoru od 323 tisuće četvornih kilometra, od čega je obala duga 25 tisuća kilometra i sastoji se velikim dijelom od fjordova. Time je Norveška jedna od najslabije naseljenih zemalja. Tipični problemi čine se smiješnima većini europskih država, a tiču

Prema podacima iz 2013. godine Norveška je izvozila 1.5 milijuna barela na dan, što je znatno manje u usporedbi s podacima prije desetak godina.

Upravo zbog ove sirovine, za Norvešku se koristi sintagma „zemlja nafte“. Smatra se da je ovaj izvoz uvelike utjecao na gospodarstvo zemlje. Nakon otkrivanja prvog nalazišta u Sjevernom moru, nafta se počinje proizvoditi sedamdesetih godina za potrebe globalnog tržišta. Od tada se Norveška kontinuirano nalazi među prvih deset zemalja u svijetu po izvozu nafte i prirodnog plina. Također je najveći proizvođač u Europi. Važno naftno polje otkriveno je 1974., na polju Statfjord, gdje je ukupno gorivo iznosilo 3.6 milijardi barela. Nafta se vadi iz najviše iz Sjevernog, a u zadnje vrijeme iz Barentsovog i Norveškog mora. Većinu nafte proizvodi domaće poduzeće Statoil, preko 50 posto. Čak 250 tisuća ljudi u Norveškoj obavlja poslove vezane uz naftu. U godini 2011. Statoil je otkrio polja Skrugard i Havis, kapaciteta između 400 i 600 milijuna barela, u Barentsovom moru. Prema podacima iz 2013. godine, Norveška je izvozila 1.5 milijuna barela na dan što je znatno manje u usporedbi s podacima prije desetak godina. Problem se javlja zbog prevelike eksploatacije ove sirovine, tako da se veliki napori ulažu upravo u pronalazak novih polja. Također, zemlje koje uvoze naftu, pokušavaju smanjiti svoj uvoz i okrenuti se alternativnim oblicima energije. Ipak, potrošnja nafte svake je godine sve veća. Glavni problem je ograničenost izvora nafte, prema nekim procjenama, zalihe bi se mogle potrošiti za stotinjak godina. Stoga je glavni cilj Norveške, kao i ostalih zemalja, pronalazak novih nalazišta.

Darija ROGINA 91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

KVALITETA UPRAVLJANJA TURIZMOM HRVATSKE

Što smo naučili iz prošle turističke sezone? Prirodne ljepote, kvaliteta resursa i turistička ponuda naše zemlje prepoznata je diljem svijeta. Osim sunca i mora turisti iznimno cijene i enogastronomsku ponudu Hrvatske. Već tradicionalno, Hrvatska je uvrštena u ponude vodećih europskih i svjetskih turoperatora i turističkih agencija što je visoko pozicionira na turističkoj karti. Međutim, osim potrošnje turista u sezoni i statističkih podataka prihoda i rashoda od turizma, iznimno su važni i kvalitativni pokazatelji eﬁkasnosti iskorištavanja resursa kako bi se poboljšali uvjeti za dolazak turista i njihov boravak u destinaciji.

Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku Jedan od takvih pokazatelja priznanje je koje se dodjeljuje na temelju istraživanja u kojemu sudjeluju istraživači Instituta Ivo Pilar te djelatnici Hrvatske gospodarske komore. U okviru projekta istraživači u tajnosti posjećuju stotinjak turističkih destinacija u kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj i provode ocjenjivanje kvalitete turističke ponude prema kriterijima koji su osmišljeni u Institutu. Istraživanje traje tijekom srpnja i kolovoza. Nakon istraživanja i obrade podataka objav-

Split je bio pobjednik u kategoriji srednjih turističkih destinacija, Cavtat u kategoriji malih, dok je najboljom destinacijom kontinentalnog dijela Hrvatske proglašen grad Zagreb. ljena rang-lista destinacija i ove godine će služiti kao podloga za dodjelu priznanja Turistički cvijet turističkim destinacijama na Jadranu i u kontinentalnoj Hrvatskoj, hotelima, kampovima, marinama, plažama te posebne nagrade pojedincima i institucijama koji pridonose promociji, kvaliteti i sigurnosti hrvat-

prošle godine proglašena je plaža šibenskog „Solarisa“, kamp godine bio je „BeVillage“ iz Fažane, najbolja marina „Frapa“ iz Rogoznice, najbolji hotel bio je dubrovački „Excelsior“, a najbolji promotor Hrvatske u svijetu nogometaš Mario Mandžukić. Kada je u pitanju atraktivnost turističke ponude, Europljani

skog turizma. Podsjetimo se, prošle je godine dodijeljeno najveće priznanje turističke struke dubrovačkom gradonačelniku, čime je grad Dubrovnik postao turističkim prvakom Hrvatske zbog postignutih rezultata i kvalitete usluga koje pruža svojim gostima. Split je bio pobjednik u kategoriji srednjih turističkih destinacija, Cavtat u kategoriji malih, dok je najboljom destinacijom kontinentalnog dijela Hrvatske proglašen grad Zagreb. U ostalim kategorijama i pojedinačnim elementima usluge i ponude, najboljom plažom u Hrvatskoj

su ponovno na vrh ljestvice stavili Dubrovnik, dok se Dalmacija u Europi pozicionirala na prvo mjesto u ponudi ruralnog turizma, prestižući tako prvi put Istru i u tom segmentu turističke usluge.

Kada je u pitanju atraktivnost turističke ponude, Europljani su ponovno na vrh ljestvice stavili Dubrovnik, dok se Dalmacija u Europi pozicionirala na prvo mjesto u ponudi ruralnog turizma, prestižući tako prvi put Istru i u tom segmentu turističke usluge.

„Mediteran kakav je nekad bio” Našem turističkom sloganu „Mediteran kakav je nekad bio” europski su ispitanici dali jedva prolaznu ocjenu (5,1 na ljestvici do 10), komentirajući ga pomalo dosadnim i kako ih on uglavnom podsjeća na poštovanje tradicije u našoj zemlji. Ovogodišnja turistička sezona odradit će se sa starim sloganima, dok će međunarodno lansiranje nove branding strategije biti u studenome u Londonu, na turističkoj burzi World Travel Market 2014.

Antonija PETKOVIĆ

91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

NEOBIČNA PRAVILA PONAŠANJA

Kako brojati na prste u Sjevernoj Koreji? Demokratsku Narodnu Republiku Koreju, kontroliranu diktatorskom palicom dinastije Kim, možemo smatrati zemljom u potpunosti izoliranom od ostatka svijeta, ne samo zahvaljujući zatvorenoj ekonomskoj politici koju provodi, već i zbog pravila ponašanja koja su neshvatljiva izvan granica.

Politički, ekonomski i vojno samostalna od vanjskih faktora, Sjeverna Koreja je razvila kulturnu specifičnost na kakvu je teško naići u ostalim zemljama. Političke zamisli utjelovljene u Juche filozofiji temelj su formiranja neosporne vlasti dinastije Kim. Kult ličnosti oko vladajućih doseže tolike razmjere da je diljem zemlje podignuto više od 30 000 spomenika Kim Il-sunga, vođe Sjeverne Koreje od njenog nastanka 1948. godine. Kult se nastavlja i na ime njegova nasljednika, Kim Jong-ila, te aktualnog vođu Kim Jong-una koji je lidersku ulogu preuzeo 2011. godine. Izbori se održavaju svakih 5 godina. Na glasačkom listiću je uvijek ponuđeno samo jedno ime koje odnosi pobjedu uz 100 posto odaziva glasača. Uvreda bilo kojeg od vladara ili članova obitelji Kim smatra se zločinom – portreti vladajućih, obješeni u svakom sjevernokorejskom domu, podsjećaju stanovništvo da su pod budnim okom režima. Obožavanje dinastije se ne dovodi u pitanje čak niti u danima velikih potreba, kao što je glad, koja u ovoj zemlji nije rijetka pojava. Umjesto pružanja adekvatne pomoći, režim nepogodnu situaciju pretvara u jedan od mnogobrojnih slogana svoje politike, nazivajući gladovanje „Marš do raja“. Vađenje iz katastrofalne ekonomske situacije Sjeverna Koreja provodi na neuobičajen način – na određen period zatvara sveučilišta i studentima određuje rad u tvornicama, gradilištima ili na poljima riže. Posebna se pozornost posvećuje vojnim izdacima, na koje se troši trećina nacionalnog dohotka. Iako zbog vi-

Vađenje iz katastrofalne ekonomske situacije Sjeverna Koreja provodi na neuobičajen način – na određen period zatvara sveučilišta i studentima određuje rad u tvornicama, gradilištima ili na poljima riže. soke izoliranosti zemlje i otežanog pristupa kvantitativnim podacima iste treba uzimati s rezervom, pojedine statistike pokazuju kako u Sjevernoj Koreji osim 1.2 milijuna aktivnih, postoji i 6 milijuna vojnika u rezervi. Ipak, Sjeverna Koreja je 2011. zauzela tek 149. mjesto na ljestvici „mirnih“ zemalja, mjereno globalnim indeksom mira. Samo su Somalija, Irak, Sudan i Afganistan nesigurniji. Budući da se pismenim smatrate ukoliko znate napisati ime Kim Il-sung, statistiku koja pokazuje 99% pismenog stanovništva također treba gledati s oprezom.

Sjevernokorejska svakodnevica Zasićenost državnom propagandom vrišti iz svakog kuta sjevernokorejskog okruženja. Iako postavljeni u svakom domu, radio prijemnici s državnim porukama se ne mogu ugasiti, moguće ih je samo stišati. S Internetom je upoznato približno 600 članova političke elite, kojima je, usput, jedinima dozvoljeno posjedovanje motornih vozila. Svi mediji su

Zamjetne su i razlike u bontonu: stanovnici uglavnom objeduju sjedeći na jastucima na podu, restorani zahtijevaju izuvanje obuće pri ulasku, a pljuvanje na ulici je prihvatljivo.

u službi režima, tako da jedina televizijska postaja u zemlji emitira državne novosti i dokumentarne filmove o dinastiji Kim, nastale u produkciji državnog filmskog studija. Umjetnički studio Mansudae, koji zapošljava odabrane umjetnike sjevernokorejskih škola, ima jedinstveno pravo dizajniranja portreta vladajućih i izrade postera, kipova i ostalih spomenika. Želite li fotografirati spomenik vođe, morate fotografirati kompletan spomenik, ne samo glavu ili trup. Građani u slučaju požara prvo spašavaju kipove vođe, spremajući ih u posebne bunkere. Nelogičnost kulture proširila se i na modni izričaj: ženama je dopušteno imati jednu od 18 odobrenih frizura s popisa. Muškarci su sve do veljače ove godine mogli birati između 10 stilova, nakon čega je donesena odredba kako svi muškarci moraju imati istu frizuru kao vođa Kim Jong-un. Zamjetne su i razlike u bontonu: stanovnici uglavnom objeduju sjedeći na jastucima na podu, restorani zahtijevaju izuvanje obuće pri ulasku, a pljuvanje na ulici je prihvatljivo. Brojanje na prste se odvija obrnutim redoslijedom nego u ostalim zemljama – otvorena šaka označava nulu, početni stav brojanja. Atipičnost kulture, dakle, prožima apsolutno svaki aspekt života.

Helena TOMIĆ 91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

ENOGASTRONOMSKA PONUDA U HRVATSKOJ

Nema bolje od domaće kuhinje Enogastronomska ponuda čini važnu prepoznatljivost pojedine zemlje. Brojne nacionalne kuhinje, poput kineske, japanske i talijanske, stekle su svjetsku slavu te se njihova autohtona jela pri-

Istra je izvrstan primjer kako se regija može u relativno kratkom razdoblju etablirati na europskoj pa i svjetskoj enogastronomskoj sceni.

premaju diljem svijeta. Hrvatska gastrokultura spaja mediteransku, orijentalnu i srednjoeuropsku kuhinju.

Gastronomija spada u znanost biranja najboljih sastojaka, pripreme, serviranja i uživanja u hrani. Povezuje kulturu i prehranu s naglaskom na autohtona jela i visoku nutritivnu vrijednost. Enologija je znanost o proizvodnji vina. Enogastronomska ponuda čini neizostavan dio hotelskog proizvoda i ostalih usluga koje se nude. U Hrvatskoj je kulinarska tradicija prisutna mnogo godina. Može se reći da se svaka regija drukčije razvijala pod utjecajem određenih naroda, ali i ovisno o klimi i proizvodima koji su se koristili. Postavljaju se pitanja: kakva je situacija danas, kako prepoznati vlastite prednosti i najbolje iskoristiti enogastronomsku ponudu?

Istra i Kvarner Istra je izvrstan primjer kako se regija može u relativno kratkom razdoblju etablirati na europskoj, pa i svjetskoj enogastronomskoj sceni. Tradicija turizma izuzetno je duga, pogotovo na obali i gradovima poput Pule, Rovinja, Umaga, Novigrada i Poreča. No,

razvojna strategija najvećeg poluotoka naložila je da se unutrašnjost i zapušteni i nenaseljeni dijelovi moraju obnavljati. Tako su posađeni i obnovljeni maslinici i vinogradi i ostale kulture te je stvorena podloga za brzi razvoj poljoprivrede na iznimno plodnoj crvenoj zemlji. Istarske stancije i male obiteljske konobe počele su nuditi tradicionalna jela te se pojavila elitna gastronomija. Neka od najpoznatijih jela su crni i bijeli tartufi koji se mogu pronaći u Motovunskoj šumi, meso

od boškarina (istarskog goveda) i sezonske šparoge. Isto tako, na seoskim gospodarstvima i u restoranima mogu se pronaći brojni domaći proizvodi - kozji i ovčji sir, istarski pršut, voće, povrće i med. Posebnom kvalitetom ističu se vina (malvazija) i maslinova ulja koja osvajaju nagrade. Kad enogastronomskoj ponudi dodamo prirodne ljepote i ostale atrakcije, ne čudi ogromna posjećenost i interes turista za Istru. Na Kvarneru se od namirnica ističu šparoge, maruni i kupine, a od jela lignje, brudet i škampi na gradele.

Dalmacija

U 2013. godini mediteranska prehrana Hrvatske i još nekoliko zemalja uvrštena je na popis svjetske nematerijalne baštine udruge UNESCO. 24

91/19 | 06/2014

Gastronomiju Dalmacije možemo podijeliti na 4 glavna područja: Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik. U zadarskom području nalazi se otok Pag, koji je poznat po domaćem ovčjem siru i janjetini. Od brojnih jela koja se mogu kušati u Zadru i okolici posebna je plava riba, koja se priprema na mnogo načina (lešo, brudet, marinirana i usoljena) i posedarski pršut iz zaleđa. Trenutno srdela koja je bila zapostavljena u suvremenoj gastronomiji ponovno dobiva na važnosti. Najpoznatije piće je maraschino, koje se priprema od 16. stoljeća i često prodaje kao suvenir. Od vina se uzgajaju autohtone sorte, pogotovo crna vina. Mali proizvođači nemaju veliku tržišnu vrijednost, ali imaju značenje za turizam i

GOSPODARSTVO

Gastronomiju Dalmacije možemo podijeliti na 4 glavna područja: Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik. podizanje kvalitete ponude. Na šibenskom području spaja se kontinentalna i primorska kuhinja. U primorskom dijelu prisutne su različite vrste riba i morskih plodova, a u zaleđu (pogotovo Miljevačka visoravan) dozrijevaju dimljeni i sušeni pršuti, koji se često poslužuju u kombinaciji sa sirom i kruhom ispod peke. Na više načina priprema se janjetina, na ražnju, gradelama i u pećnici. Ističu se dva autohtona jela s dugom tradicijom: pašticada s domaćim njokima, omiljeno dalmatinsko mesno jelo, te soparnik ili soparnjak – slana pogača ili pita punjena blitvom s dodatkom maslina, koja se poslužuje kao predjelo. U vinskoj ponudi dominiraju crno vino (babić) te rose vino. Splitsko područje (grad i otoci) ostalo je povezano s talijanskom kuhinjom koja je utjecala na gastronomiju u Dalmaciji. Osim izvrsne ribe, pripremaju se razne vrste tjestenine, kao što su njoki, tortelini i ravioli. Svaki otok na ovom području također nudi svoja jela. Najvažnije namirnice su kisela ljutika, varenik, lastovski jastog i blitva; a jela divlji zec, vitalac, kolač od rogača i gregada (ribe, školjke i mekušci). Rijetko se koja regija ističe tolikim brojem jela, koja se mogu probati u mnogim restoranima. Vrhunskim vinom smatra se hrvatska sorta plavac, pogotovo s otoka Hvara i Brača. Na dubrovačkom području treba spomenuti raritetnu stonsku kamenicu koja se smatra jednom od najboljih morskih delicija na svijetu te morske plodove, ekološko povrće, zelenu manestru te korčulanske makarune. Plavac mali ovdje se isto uzgaja. Treba spomenuti da se mediteranska prehrana smatra jednom od najkvalitetnijih u svijetu. U 2013. godini mediteranska prehrana Hrvatske i još nekoliko zemalja uvrštena je na popis svjetske nematerijalne baštine udruge UNESCO.

Slavonija Područje ravnice i vrlo plodne zemlje omogućilo je razvoj poljoprivrednih vrsta i uzgoj životinja. Slavonska gastronomija ističe se vrhunskim suhomesnatim proizvodima, specijalitetima od riječnih riba te slasticama. Slavonski domaći kulen prva je prehrambe-

na marka u Hrvatskoj zaštićenog podrijetla. Osim toga, proizvodi se kulenova seka te razne vrste kobasica. Od jela su omiljeni fiš paprikaš, koji se priprema od svježe ribe, te tradicionalno jelo čobanac koji se priprema u kotliću na vatri. Treba spomenuti specijalitete od divljači, poput srnećeg odreska i juhe od fazana. Od sorta vina najpoznatija su bi-

jela, graševina i chardonnay. Agroturizam se u Slavoniji posebno brzo razvija u kombinaciji s vrhunskim gostoprimstvom, a s njime i autonomna enogastronomska ponuda.

Od ostalih namirnica u ovoj regiji treba spomenuti zob, repu, gusje meso i krvavice, a od vina graševinu i pinot. Može se tvrditi da je na razmjerno malom prostoru prisutna izuzetno bogata enogastronomska ponuda. Enogastronomija je specifičan oblik turizma s tendencijom stalnog rasta. Jela i pića neke zemlje su bitna komparativna prednost te doprinose ukupnom imidžu. Razvoj enogastronomije u okviru turizma doprinosi zaštiti i očuvanju kulturnih vrijednosti. Također je dobra ideja kombinirati ovu ponudu s drugim aktivnosti-

ma, npr. vinske ceste, kulturne ture, šetnje, bicikliranje, edukacija u poljoprivredi. Otvaraju se tako mogućnosti za razvoj ruralnih područja i seoskog turizma. Darija ROGINA

Središnja Hrvatska I na kraju, nezaobilazno je spomenuti područje ostatka Hrvatske. Središnja i sjeverna Hrvatska bila je pod utjecajem mađarske, austrijske pa čak i češke kuhinje. Glavni specijalitet ovog područja je purica s mlincima, recept koji se proširio na cijelu Hrvatsku. Također se poslužuje tipična kontinentalna hrana, poput krumpira, bunceka, graha i kupusa. Za razliku od Dalmacije gdje je od mesnih jela zastupljena janjetina, ovdje se preferira svinjetina, posebno odojak na ražnju. Smatra se i da odavde potječe sir i vrhnje koje se najviše proizvodi u Hrvatskom zagorju. Vrlo su cijenjeni i zagorski štrukli punjeni sirom.

Razvoj enogastronomije u okviru turizma doprinosi zaštiti i očuvanju kulturnih vrijednosti.

91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

OFFSHORE TVRTKE

Poslovanje na rubu zakona Offshore tvrtke su tvrtke osnovane u državi u kojoj postoje porezne ili druge pogodnosti. Pojam offshore tvrtke nekad je označavao tvrtke na otocima ili u blizini obale, dok se danas kao opći pojam koristi u međunarodnom poslovanju i označava tvrtke osnovane izvan matične države, primarno radi korištenja raznih poreznih povlastica.

Offshore države Ove države obično nude porezne pogodnosti koje se ne mogu ostvariti u matičnoj državi te često imaju progresivno i poslovno orijentirano zakonodavstvo što najčešće rezultira nultom stopom poreza. Nulta stopa poreza oslobađa tvrtke od plaćanja svih oblika poreza i carina te od podnošenja financijskih izvještaja. Osim poreznih pogodnosti, otvaranje tvrtki u offshore državama nudi i pogodnosti nepostojanja maksimalnog kapitala, valutne kontrole te poreznog nadzora. Među popularnije države za otvaranje offshore tvrtki često se ubrajaju Panama, Sejšeli, Belize, Kostarika, Sveti Kristofor i Nevis i mnoge druge.

imenovanih direktora moraju biti vidljiva u poslovnoj dokumentaciji i nalaziti se u javnom registru. Iako anonimni, stvarni vlasnici jedini su ovlašteni za upravljanje tvrtkom i njezinim bankovnim računima. Offshore tvrtke također pružaju veće slobode poslovanja i omogućuju korištenje ljudskih prava na kvalitetniji način no što je to moguće u matičnoj državi. Mnogi offshore tvrtke smatraju direktnim odgovorom fašističkom, socijalističkom ili komunističkom režimu te pokretačem slobodnog međunarodnog poslovanja.

Registracija offshore tvrtke

Poslovanje na rubu zakona

Registracija offshore tvrtke u pravilu se vrši vrlo brzo, najčešće u roku od 24 sata, iako ovi podaci variraju među offshore državama. Dok se registracija offshore tvrtke u državama poput Belize ili Sveti Kristofor i Nevis odvija unutar jednog sata, takva registracija u Panami u prosjeku traje 3 do 4 dana. U države s najduljim rokom registriranja offshore tvrtke ubraja se Kostarika, u kojoj ovakva registracija traje i do 50 dana. Osim relativno kratkog roka za registriranje offshore tvrtke postoji još mnogo pogodnosti pri otvaranju iste. Offshore tvrtku može osnovati osoba bilo koje nacionalnosti ili prebivališta, bilo imenovano ili anonimno ako to želi. Ako je identitet stvarnih vlasnika anoniman, imena

Mišljenja oko zakonitosti osnivanja offshore tvrtki često su vrlo podijeljena. Dok vlade mnogih država i razni mediji smatraju da su glavni razlozi otvaranja offshore tvrtki ilegalne prirode poput prikrivanja pravih izvora prihoda, pranja novca ili čak financiranja terorizma, neki stručnjaci vjeruju da se većina offshore tvrtki osniva i koristi u zakonite svrhe. Kao razloge često navode zaštitu privatnosti pojedinaca i poslovanja te omogućavanje globalnog poslovanja koje ne bi bilo moguće s poduzećem osnovanim u matičnoj državi. Također, jedno od često isticanih pravila offshore poslovanja je da se novac nikada ne šalje u inozemstvo te da bi novac u pravilu trebao dolaziti u zemlju rezidencije, a

Ove države obično nude porezne pogodnosti koje se ne mogu ostvariti u matičnoj državi te često imaju progresivno i poslovno orijentirano zakonodavstvo što najčešće rezultira nultom stopom poreza. 26

91/19 | 06/2014

ne iz nje izlaziti. Je li naivno vjerovati da se većina offshore tvrtki osniva u legalne svrhe procijenite sami, ali zapamtite, poželite li ikada osnovati takvu tvrtku, dobro pazite da sve bude u skladu sa zakonom.

Budućnost offshore tvrtki Offshore tvrtke tijekom posljednjih nekoliko desetaka godina bilježe nezaustavljiv trend rasta. Jedan od glavnih razloga ovolike popularnosti offshore tvrtki su geopolitičke promjene u cijelom svijetu. Broj stanovnika Zemlje raste za nešto manje od 100 milijuna godišnje, a više od 30 posto svjetskog radno sposobnog stanovništva je nezaposleno. S druge strane, očekivanja mnogih glede životnog standarda i uvjeta rada premašuju ona realna, što dovodi do političke i ekonomske nestabilnosti. Vlade mnogih država upravo iz ovog razloga podižu ionako visoke porezne stope što jasno dovodi do zaključka da će se offshore industrija i dalje nezaustavljivo razvijati. Osim samih offshore tvrtki, offshore bankarstvo pojam je koji se u posljednje vrijeme sve češće koristi. Offshore bankarstvo odnosi se na bankarstvo u državama u kojima bankarski sustav pruža različite pogodnosti u odnosu na matičnu državu. Ono pruža potpunu zaštitu privatnosti, podaci o offshore računu ne šalju se matičnoj državi, a podaci o transakcijama s takvog računa ostaju tajni. Offshore bankarstvo također bilježi velik trend rasta koji se predviđa i za nadolazeće razdoblje. Nika CRNEK

GOSPODARSTVO

RADNA OKOLINA I LJUDSKI RESURSI UNUTAR KOMAPNIJE „FACEBOOK“

Povlastice zaposlenika u Menlo Parku Zaposlenje u Facebooku ima niz prednosti. Kaﬁći, sportske dvorane, bazeni, dućan sa slasticama… zvuči primamljivo!

Blagodati Menlo Parka Mnogima je životni san raditi u Facebooku zbog nevjerojatnih povlastica koje nudi ta kompanija. S obzirom na veći broj zaposlenika, Zuckerberg je morao preseliti svoje sjedište u Menlo Park u kojem je izgrađen stambeni kompleks vrijedan 120 milijuna dolara s 394 stana i to na lokaciji koja je od sjedišta tvrtke udaljena samo nekoliko minuta pješice. Naselje Anton Menlo prostire se na 92 903 kvadratnih metara, a u njemu stanovnici imaju na raspolaganju sve što im je potrebno za suvremeni život: od kafića i sportskih dvorana do dnevnog boravka za kućne ljubimce, bazena, sportskih terena. Ukoliko im ponestane „slatke energije“ uvijek mogu posjetiti vlastitu prodavaonicu sa slatkišima.

Facebookov lak za nokte? Facebook u svojem dućanu unutar kampusa Menlo Park u Kaliforniji započinje prodaju laka za nokte pod nazivom Social Butterﬂy Blue, koja bi se u slobodnom prijevodu

mogla nazvati “društvenomrežna leptirski plava”. Prije bismo vjerojatno očekivali da će Facebook prodavati kape, majice, igračke, privjeske i slične reklamne proizvode koji imaju dvostruku ulogu, pribavljanje dodatnog novca te reklamiranje proizvoda ili usluga određene tvrtke, no lak za nokte u “boji društvene mreže” je doista nešto što nismo očekivali. Ipak, za sada ne namjerava lansirati liniju svojih kozmetičkih proizvoda na globalnom tržištu, već ovaj lak po cijeni od 4,95 dolara možete kupiti isključivo u njihovom dućanu u kampusu.

Potiče se kreativnost zaposlenika Mnogi zidovi oko zgrade su zamišljeni kao prostori za šaranje, na kojima zaposlenici mogu pisati poruke jedni drugima, ili se jednostavno zabaviti i izraziti. Facebook potiče i razvoj ozbiljnih umjetnika u boravišnom programu osiguravajući im prostor na kojem mogu doći do izražaja svojom kreativnošću. Primjerice, omogućen im je pristup potpuno opremljenoj radionici u kojoj mogu izrađivati najrazličitije stvari od drveta. Jedini obvezni kolegij koji zaposlenici moraju položiti je onaj na kojem uče kako se koriste alati, a

Naselje Anton Menlo prostire se na 92 903 kvadratnih metara, a u njemu stanovnici imaju na raspolaganju sve što im je potrebno za suvremeni život: od kaﬁća i sportskih dvorana do dnevnog boravka za kućne ljubimce, bazena, sportskih terena.

Zuckerberg je morao preseliti svoje sjedište u Menlo Park u kojem je izgrađen stambeni kompleks vrijedan 120 milijuna dolara. nakon toga im je na raspolaganju vrhunski opremljena radionica kao i iskusni stolari koji će im pomoći da njihove vizije pretvore u realnost. Tako su stare zagušljive urede zamijenili otvorenim prostorom i unijeli dinamičnu atmosferu. Projektni dokument iz Genslera navodi: “Pojedinci imaju vremena i prostora da se zamisle, sanjare, inspiriraju, pišu, razmišljaju, stvaraju ili jednostavno budu sami sa svojim mislima.” Zaposlenici rijetko imaju potrebu izaći s kampusa kada im je sve potrebno “pod istim krovom”.

Na kavu za Zuckenbergom umjesto slanja CV-a Iako se mnogi talentirani inženjeri javljaju na natječaje i bore kako bi dobili posao u Facebooku, Zuckenberg je pronašao još bolji način zapošljavanja. Umjesto tipičnog slanja mailova u kojem se odaju ključne kvalitete pojedinih zaposlenika, odlučio se osloniti na preporuke sadašnjih zaposlenika ove kompanije. Na Business Insideru kažu kako novi ljudi u firmama koje su preporučili trenutačni zaposlenici donose čak 25 posto više profita kompaniji u odnosu na one koji nisu imali nikakvu preporuku te je 20 posto manja šansa da će dati otkaz. Stoga Zuckenberg poziva potencijalne zaposlenike na sastanak uz glazbu i piće te opušteno priča o njihovim poznanstvima i mogućnostima zaposlenja. Ti sastanci moraju biti kratki i traju oko trideset minuta do sat vremena, a održavaju se jedanput mjesečno. Osim Facebooka sličnu „tajnu taktiku“ zapošljavanja putem preporuka koristi i Dropbox.

Antonija PETKOVIĆ 91/19 | 06/2014

GOSPODARSTVO

8 PODUZEĆA, 8 PRIČA O USPJEHU

Priče iz garaže Apple, Google, Hewlett - Packard, Disney, Microsoft, Mattel, Amazon, Harley Davidson. Ono što je zajedničko navedenim imenima, osim globalnog uspjeha, je i mjesto njihova nastanka - garaža.

Uzimajući u obzir današnju moć Applea, faktor garaže igra ulogu itekako zanimljive činjenice u povijesti poduzeća.

Apple Poduzeće Apple jedno je od onih uz čije se ime veže garaža kao mjesto osnivanja. Imenjaci Steve Jobs i Steve Wozniack, karakterno posve različite individue, činili su uspješnu kombinaciju čijom se suradnjom razvio prototip osobnog računala kakvog danas poznajemo. Ronald Wayne, kao treće osnivačko ime, surađivao je s dvojicom spomenutih u prvim danima nastajanja poduzeća. Ilustrirao je prvi Apple logo, napisao uputu za korištenje Apple I računala i definirao ugovor o partnerstvu članova. U strahu od financijskog rizika, Wayne je već nakon 2 tjedna suradnje prodao svoj udio u Appleu za svega 800 dolara. Njegov udio, 10 posto poduzeća, mogao je u kasnijim godinama težiti 1.5 milijardi dolara. Ipak, u svim priopćenjima za medije Wayne ističe kako ne žali zbog učinjenog poteza jer je to bila „najbolja odluka u to vrijeme“. U to su se vrijeme dva Stevea, krenuvši u materijalizaciju ideje računala dostupnog svima, suočila sa značajnom kočnicom daljnjem radu – nepovoljnom financijskom situacijom. Prodajom svog VW vozila, Jobs je u poduzeće investirao 1500 dolara. Dodatnih 250 dolara u blagajnu poduzeća uložio je Wozniack nakon prodaje programerskog Hewlett - Packard kalkulatora. Time je 1976. godine započeo rad na Apple I računalu. Iako su početni dani djelovanja Applea u medijima percipirani kao cjelodnevno sjedenje u garaži i sastavljanje osobnog računala, suosnivač Steve Wozniack u jednom je intervjuu iznio pravu istinu oko garaže. Iako su u svom radu Appleovi osnivači koristili garažni prostor kuće Paula i Clare Jobs, čiji se posvojeni sin Steve Jobs kroz godine iskazao kao kreativni genijalac i osoba koja će Apple dovesti do vrha, prostor je služio tek kao prijelazna točka od proizvodnje računala do polica trgovine. Steve Jobs bi sastavljena računala dostavio u garažu, priključio tipkovnicu i time provjerio njihovu ispravnost. Popravio bi

91/19 | 06/2014

eventualne neispravnosti i računala spremio nazad u kutiju kako bi samo ispravni proizvodi našli put do krajnjeg potrošača. Uzimajući u obzir današnju moć Applea, faktor garaže igra ulogu itekako zanimljive činjenice u povijesti poduzeća.

Google Još je jedna kalifornijska garaža, 22 godine nakon kreiranja Applea, proizvela gigantsku tehnološku kompaniju današnjice - Google. Nakon stečene diplome na Sveučilištu Stanford, Larry Page i Sergey Brin su započeli izgradnju branda koji je promijenio Internet zauvijek. Misija osnivača Googlea bila je poboljšanje dostupnosti i korisnosti informacija na svjetskoj razini. Realizaciju projekta započeli su u garaži Susan Wojcicki, koja je garažu iznajmljivala kako bi prikupila dovoljno sredstava za otplatu hipoteke. Dvojac je u poznatoj garaži proveo zimu 1998. godine. Prvotni naziv pretraživača, BackRub, odlučili su zamijeniti verzijom riječi googol - ma-

tematičkim terminom koji odgovara jednoj jedinici iza koje slijedi 100 nula. Korištenje ovog pojma za naziv internetskog pretraživača sugerira cilj osnivača – organizirati gotovo beskonačan broj informacija dostupnih na webu. Snažnim razvojem Google je uskoro primoran promijeniti lokaciju. Ipak, spomenuta garaža postaje Googleovim vlasništvom 2006. godine kao suvenir razdoblja u kojem je nastao.

Upravo se garaža unajmljenog stana osnivača HP-a smatra mjestom rođenja Silicijske doline.

GOSPODARSTVO

Hewlett – Packard i Disney Putem pojedinih medija možemo doći do podatka kako je Googleov čin selidbe u garažu zapravo bio znak odavanja počasti poduzeću Hewlett – Packard (HP), čiji su osnivači Bill Hewlett i Dave Packard također diplomirali na Sveučilištu Stanford. Priča HP-a još je jedna od garažnih uspješnica. Upravo se garaža unajmljenog stana osnivača HP-a smatra mjestom rođenja Silicijske doline. Ulog u iznosu od 538 dolara te osnivanje 1. siječnja 1939. godine rezultirali su prvim proizvodom: audio oscilatorom, elektroničkim instrumentom čija je svrha testiranje audio opreme. Cijena ovog proizvoda je iznosila svega 55 dolara, dok je za slabije izvedenice konkurenata bilo potrebno izdvojiti čak 550 dolara. Prvu veliku narudžbu izvršio je Walt Disney, naručivši 8 audio oscilatora za soundtrack filma Fantasia. I Walt Disney je, u suradnji s bratom Robertom, 1923. godine započeo svoju priču u ujakovoj garaži.

izradu okvira, ubrzo su uvrštene u ponudu. Na tržištu su doživjele veći uspjeh od okvira, što je za posljedicu imalo fokusiranje poduzeća na izradu igrački za djecu. Linija proizvoda Barbie, započeta 1959. godine, lansirala je Mattel na sam vrh tržišta igrački.

Microsoft Bill Gates je još jedno poznato ime koje je svoju karijeru započelo u ograničenom prostoru garaže. Nakon što je napustio Harvard kako bi se u potpunosti posvetio svojoj prvoj ljubavi, programiranju, Gates je u suradnji s Paulom Allenom, prijateljem iz djetinjstva, osnovao Microsoft 1975. godine. Iako mladi, startali su s velikom vizijom – osobno računalo na svakom stolu, u svačijem domu. Za razliku od Applea, fokusirali su se isključivo na pružanje softverske podrške računalu koja ih je dovela na mjesto današnjeg tržišnog giganta.

Mattel Izumitelji lutaka Barbie i Ken, Ruth i Elliot Handler, u trenutku lansiranja poduzeća koje će postati vodeći svjetski proizvođač igrački nisu mogli ni sanjati da će garažu, u kojoj su započeli posao, uskoro moći zamijeniti kućom iz snova. U početku svog djelovanja (1945. godine) poduzeće Mattel je nudilo okvire za slike. Elliotove kuće za lutke, izrađene od drvenih dijelova neupotrebljenih za

posvetio se projektu koji bi omogućio online prodaju knjiga. Iako je u katalogu nudio mnogobrojne naslove, primao je tek nekoliko narudžbi dnevno, pretežno od strane prijatelja i rodbine. Instalirano zvono koje je zazvonilo svaki put kada bi stigla narudžba ubrzo je zazvonilo i više od 100 puta dnevno. Zahvaljujući interesu kupaca, Amazon je proširio svoju ponudu video igrama, elektronikom, mp3 sadržajima, pa i odjećom, hranom, nakitom...

Harley Davidson

Amazon Za razliku od mnogih dot.com poduzeća lansiranih na tržište devedesetih godina prošlog stoljeća, internetska trgovina Amazon je iz turbulentnih internetskih godina izašla kao najveća svjetska online prodavaonica. U glavi bankara Jeffa Bezosa rodila se ideja ovakvog načina trgovanja. Posudivši početni kapital od roditelja, godine 1995. Bezos je jednu garažu Seattlea opremio računalom i

Izumitelji lutaka Barbie i Ken, Ruth i Elliot Handler, u trenutku lansiranja poduzeća koje će postati vodeći svjetski proizvođač igrački nisu mogli ni sanjati da će garažu, u kojoj su započeli posao, uskoro moći zamijeniti kućom iz snova.

Budući da sama vozila završe u nečijoj garaži, startni garažni dani poduzeća koje se bavi njihovom prodajom zvuče u potpunosti logičnim. Takav početak je doživio Harley Davidson 1903. godine, u drvenoj nastambi koja bi bila ekvivalent današnjoj garaži. Iza imena najpoznatijih i jednih od najprestižnijih motora na svijetu stoje Wiliam S. Harley i njegov prijatelj iz djetinjstva Arthur Davidson.

Everything starts as nothing. Bacivši pogled na mnoga svjetska poduzeća vjerojatno ste mišljenja kako nikada ne biste mogli postići uspjeh poput njih. Činjenica je da su većini bila potrebna desetljeća kako bi stekli današnju poziciju. Ipak, imajte na umu kako niti jedno od njih nije učinilo prvi korak s ciljem da postanu Apple, Mattel ili Harley Davidson. Učinili su prvi korak s ciljem kreiranja računala, drvenog okvira za slike ili motora za bicikl. I nije bitno jesu li svoje prve poteze odradili u uredu, podrumu ili garaži.

Helena TOMIĆ

91/19 | 06/2014

FAKULTET

nosim Vam glavnu temu rubrike, a to je pregled rektora i kratka povijest Sveučilišta u Zagrebu. Koje su funkcije rektora, tko je posljednji novoizabrani i je li Sveučilište imalo i prvu rektoricu, pročitajte na sljedećim stranicama.

Dragi naši čitatelji, s veseljem Vas pozdravljam i donosimo Vam 91.broj Managera. Još jedan uspješan broj prepun zanimljivih tema i intervjua i nadam se da ćete uživati na ovim stranicama. Za početak, do-

U ovom broju donosimo Vam zanimljivi intervju s prof. dr. sc. Vinkom Belakom. Otkrio nam je čari profesorskog svijeta, prenio svoja iskustva i priče i na vrlo osebujan način ostavio poruku za nas studente koja vrijedi za čitav život. Studentske udruge bile su aktivne i donosimo projekte HSA i Financijskog Kluba, proslavu 10. rođendana eSTUDENTa, promjenu koje je unijela udruga TIM, predstavljanje AEGEE Zagreb. Sigurno će Vam biti i zanimljivo pročitati i koji sve studentski časopisi postoje na Sveučilištu u Zagrebu, na kojim fakultetima i po čemu su posebni. Dodatno usavršavanje, mladi i EU

fondovi, Adria Hotel Forum još su neki zanimljivi i poučni članci. Iznimno mi je drago što smo u ovom broju proširili malo horizonte i donijeli mali dašak elektrotehnike i računarstva na ekonomske klupe. Stoga, u ovome broju možete i pročitati intervju s mladim programerom koji se susreo s izazovima i uspješno ih pobijedio. Isto tako, donosimo Vam pregled rada Europske udruge studenata elektrotehnike. Željela bih se zahvaliti sve brojnijem i angažiranijem timu novinara koji vrijedno rade cijelu akademsku godinu kako bi i Vama uljepšali studiranje. Završila bih uvodnik riječima: „U svakom se čovjeku nalazi ogroman potencijal. Vjeruj u svoju snagu i mladost. Sve ovisi samo o tebi.“ Lijepi pozdrav, Nikolina BUJDO Urednica rubrike Fakultet

HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA „Računovodstvo u praksi“ „Računovodstvo u praksi“ projekt je organiziran od strane tima za ﬁnancije studentske udruge Hrvatska studentska asocijacija. Projekt je održan 13. ožujka 2014. godine na Ekonomskom fakultetu u dvoranama 34 i 42 (informatička dvorana) u suradnji s profesorom Borisom Tušekom i računovodstvenim servisom ‘Dodana vrijednost’.

Dodana vrijednost’ knjigovodstveni je servis koji posluje u Zagrebu, a svojim klijentima

91/19 | 06/2014

pruža usluge analize poslovanja, poslovnog savjetovanja, izrade poslovnih planova, interne revizije te organiziranja poslovanja. Što se tiče projekta, prvo dvosatno predavanje u dvorani 34 održao je redovni profesor s Katedre za računovodstvo na Ekonomskom fakultetu, prof.dr.sc. Boris Tušek, koji je govorio o zakonima i regulativama prema kojima poduzeća u Hrvatskoj trebaju sastavljati i prikazivati nadležnim institucijama svoje financijske izvještaje. Nakon teoretskog dijela,

projekt je nastavljen u informatičkoj dvorani gdje nam je gospođa Kristina Toth Đurić iz računovodstvenog servisa ‘Dodana vrijednost’ prikazala kako se financijski izvještaji sastavljaju u praksi. To je odradila putem dvosatnih interaktivnih vježbi na računalima. Posjećenost projekta je bila očekivana, što znači da je na oba dijela bilo nešto više od 30-ak studenata. HSA Odjel Financija

FAKULTET

CENTAR ZA SAVJETOVANJE I PODRŠKU STUDENTIMA

Upravljanje razvojem karijere za studente Današnje tržište rada kao i sustav zapošljavanja postaju sve kompleksniji i zahtjevniji za pojedinca. Visoko razvijene vještine samoprocjene, samoregulacije i samoprezentacije pri tome su ključ karijernog uspjeha. Zašto trening upravljanja

Uz svladavanje akademskih obveza, studiranje pruža mogućnost za usavršavanjem komunikacijskih, prezentacijskih, organizacijskih i općih životnih vještina.

razvojem karijere? Unapređenje vještina za razvoj karijere omogućit će studentima samostalnost pri upravljanju profesionalnim razvojem i potaknuti ﬂeksibilnost pri donošenju i provedbi profesionalnih odluka te ostvarenju radnih potencijala.

Studiranje je iskustvo koje osobu usmjerava i usavršava u području koje ju zanima i u kojem dalje planira raditi, i potiče ju na puni razvoj svojih potencijala. Uz svladavanje akademskih obveza, studiranje pruža mogućnost za usavršavanjem komunikacijskih, prezentacijskih, organizacijskih i općih životnih vještina koje osobi pomažu izgraditi život i karijeru s kojom će biti zadovoljna i ispunjena. Sveučilište u Zagrebu aktivno radi na izgradnji sustava podrške studentima koji je usmjeren na pružanje, ne samo potpore u razvoju akademskih vještina, vještina razvoja i upravljanja karijerom, nego i psihološkog savjetovanja za uspješno prevladavanje mogućih izazova na koje studenti mogu naići tijekom studiranja.

Što su vještine upravljanja karijerom Vještine upravljanja karijerom se odnose na vještine koje omogućavaju samoprocjenu, procjenu tržišta rada i obrazovnih mogućnosti te samoregulaciju u području razvoja karijere. Dijele se u tri aspekta: samoupravljanje, istraživanje obrazovnih i radnih mogućnosti i izgradnja karijere. Vještine potrebne za razvoj i upravljanje karijerom

omogućavaju pojedincima da na strukturiran način prikupljaju, analiziraju, sintetiziraju i organiziraju informacije o sebi, obrazovanju i zanimanjima te na temelju toga donose odluke o razvoju vlastite karijere. Naglasak se stavlja na aktivnosti usmjerene samorazvoju koje uključuju utvrđivanje osobnih kompetencija i rad na njima, postavljanje profesionalnih ciljeva, stvaranje mreže poslovnih kontakata, rad na postizanju karijernih ciljeva te kontinuiranoj evaluaciji procesa kako bi se olakšalo profesionalno napredovanje.

Grupni i individualni programi za unapređenje vještina Grupni programi (Samoprocjena, Upravljanje karijernim promjenama, Traženje posla i Prilagodba na posao) su usmjereni razvoju navedenih vještina s tim da su u programe za studente viših godina u većoj mjeri uključene aktivnosti vezane uz razvoj vještina samoregulacije i samoprezentacije u kontek-

Unapređenje vještina za razvoj karijere omogućit će studentima samostalnost pri upravljanju profesionalnim razvojem i potaknuti ﬂeksibilnost pri donošenju i provedbi profesionalnih odluka te ostvarenju radnih potencijala.

stu aktivnog traženja posla dok su programi za studente nižih godina više usmjereni na samoprocjenu i samoregulaciju u kontekstu razvoja profesionalne zrelosti. Programe je moguće održavati u ciklusu ili pojedinačno s obzirom na potrebe studenata. Individualni programi se odnose na savjetovanje koje naglašava svijest pojedinca o profesionalnim potencijalima i prostorima za napredovanje te olakšava razvoj zadovoljavajućeg karijernog puta, donošenje odluka vezane uz profesionalne prijelaze, kao i snalaženje pri promjeni posla ili promjeni okruženja za učenje tijekom života. Radionica Samoprocjena poduzetničkih potencijala jest novitet i provedena je uspješno na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Kome se javiti? Ukoliko ste zainteresirani za grupno ili individualno savjetovanje za razvoj karijere, potičemo Vas da se javite Centru za savjetovanje i podršku studentima i Vašoj savjetnici za razvoj karijere, profesorici psihologije Ivani Rajić Stojanović, stručnoj savjetnici za karijerno savjetovanje studenata u Centru ili na csps@unizg.hr i telefon: 01/ 45 64 210. Nikolina BUJDO

91/19 | 06/2014

FAKULTET

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Rektor „kormilar“ broda znanja Sveučilište u Zagrebu započelo je s radom 1669. godine i održalo se do današnjeg dana. Potaknuti izborima za novog rektora Sveučilišta u Zagrebu koji su se održali 15. travnja 2014. godine, odlučili smo pobliže predstaviti dosadašnje rektore, rad Sveučilišta i mnoge druge zanimljivosti.

Povijest Sveučilišta u Zagrebu Pogledavši u povijest, točnije na datum 23. rujna 1669. godine, u kalendaru ćemo naići na dan kada je u Zagrebu otvoreno prvo sveučilište na ovome području. Navedenim danom započinje razvoj Sveučilišta u Zagrebu kada je diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznat status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. Iako se ne može pohvaliti kao prvo sveučilište u Hrvatskoj, titulom koju mu je preuzelo Sveučilište u Zadru koje je djelovalo od 1396. pa do 1807. godine, ono se ipak može pohvaliti titulom najstarijeg sveučilišta s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj te kao jedno od najstarijih u Europi.

Izborom novog rektora dolaze nam i novi ciljevi koje rektor u svome mandatu želi ostvariti.

Rektor Cijeli sustav Sveučilišta u Zagrebu ima svoga predstavnika, mogli bismo reći „vođu“ ili „kormilara“, odnosno rektora. Riječ rektor dolazi od latinske riječi regere što u prijevodu znači vladati, upravljati, kormilariti. Osim za potrebe akademske ustanove, koristi se i u vjerskim i političkim ustanovama, ali se u većini slučajeva koristi kao naziv za predstavnike sveučilišta. Prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu proglašen je davne 1874. godine i bio je to svećenik Matija Mesić. Život svećenika Matije Mesića prožet je raznim aktivnostima koje su pridonijele istraživanju hrvatske povijesti i pri-

91/19 | 06/2014

kupljanju i objavljivanju izvorne povijesne građe. Stjepan Spevec naslijedio je mjesto rektora zagrebačkog Sveučilišta samo godinu nakon svećenika Matije Mesića 1875. godine. U prvim mandatima rada rektora na Sveučilištu u Zagrebu vidljivo je da mandati povjereni izabranim profesorima nisu trajali dulje od godine dana, sve do 1926. godine kada je mandat rektora produžen na dvije godine. Tako je Ernest Miler bio jedini rektor Sveučilišta u Zagrebu kojemu je mandat trajao dvije godine, za razliku od svih njegovih prethodnika koji su tu povlasticu imali samo jednu godinu.

Od 1928. do 1932. godine pojavljuje se prvi mandat rektora od 4 godine te se tom titulom okrunio Josip Belobrk. Nakon navedenoga izbora opet su uslijedile oscilacije u dužini mandata koje su rektori imali. Izmjenjivala su se razdoblja od jedne do četiri godine. Navedeno razdoblje, sve od početka 20. stoljeća prožeto je također i turbulentnim događanjima u hrvatskoj povijesti, bilo s društvenog ili povijesnog stajališta. Česta promjena državne vlasti, ratovi te politička previranja

Iako se ne može pohvaliti kao prvo sveučilište u Hrvatskoj, ono se ipak može pohvaliti titulom najstarijeg sveučilišta s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj te kao jedno od najstarijih u Europi. utjecali su na stalne promjene na sveučilištima tako da je 1971. godine prosvjed na Sveučilištu Zagreb za vrijeme Hrvatskog proljeća rezultiralo podjelom dosadašnjeg Sveučilišta i osnivanje novih u Rijeci, Splitu i Osijeku. Tek je 1998. godine ustaljen odabir rektora na četiri godine što se zapravo može i objasniti formiranjem Republike Hrvatske kao samostalne države što je uvelike pomoglo i stabilizaciji školstva odnosno visokog obrazovanja koje se kroz sve te godine uspješno održalo. Profesor Branko Jeren jedan je od rijetkih rektora koji su svoj mandat upisali na četiri godine koji je, osim navedenoga, poznati i kao osnivač sveučilišne računalne mreže CARNeta koja je i danas u upotrebi u akademskim institucijama. Dosadašnji rektor s najdužim brojem godina obavljanja rektorske dužnosti može se pohvaliti hrvatski fizičar, prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, koji je Sveučilište u Zagrebu predstavljao punih osam godina. 2014. godine naslijedio

FAKULTET

ga je prof. dr. sc. Damir Boras koji će funkciju rektora obavljati sljedeće četiri godine. Jedna od zanimljivosti koja se veže uz obavljanje ove funkcije je zastupljenost žena kao rektorica. Naime, do sada se samo jedna žena može se pohvaliti titulom rektorice Sveučilišta u Zagreb, a to je prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer koja je svoju dužnost obnašala od 2002. do 2006. godine.

Kako, tko i na koji način? No, kako zapravo postati rektor, koja je procedura i tko zapravo može biti rektor? Rektor može postati svaki kandidat koji mora biti nastavnik Sveučilišta u zvanju redovnog profesora, a prijedlog za izbor rektora podnosi izborno povjerenstvo sastavljeno od predsjednika i šest članova iz postojećeg Senata. Kako bi se rektor izabrao, tajno se glasuje na izvanrednoj sjednici Senata na kojoj pravo glasovanja imaju članovi Senata koji trebaju natpolovičnom većinom glasova izglasati rektora. Najstariji član Senata ima čast predsjedati izbornom sjednicom Senata. Ukoliko se u prvom glasovanju ne ostvari osnovni cilj i ne izglasa rektor, kreće se u drugi krug u kojemu se može glasati za kandidate koji su ostvarili najveći broj glasova u prvom krugu. Nakon što se izabere rektor njegov mandat

Kako bi se rektor izabrao, tajno se glasuje na izvanrednoj sjednici Senata na kojoj pravo glasovanja imaju članovi Senata koji trebaju natpolovičnom većinom glasova izglasati rektora. počinje 1. listopada te godine u kojoj je izabran, a prestaje 30. rujna godine koje mandat ističe. Sve dužnosti rektora navedene su u članku 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a neke od tih dužnosti su: predstavljanje Sveučilišta, sudjelovanje u radu Rektorskog zbora, predsjedavanje Senatom te dodjeljivanje Rektorove nagrade. Kada je riječ o vođenju financija na Sveučilištu, rektor ima dopuštenje obavljati pravne radnje do milijun kuna na račun Sveučilišta. Ukoliko je riječ o većim iznosima od milijun kuna, rektor se mora posavjetovati s Rektorskim kolegijem ili Senatom.

Novi rektor, nova očekivanja Izborom novog rektora dolaze nam i novi ciljevi koje rektor u svome mandatu želi ostvariti. Prof. dr. sc. Damir Boras u svome programu rada svima je na uvid dao svoje

namjere i ciljeve koje želi ostvariti. Kao neke od bitnijih ciljeva istaknuo je poticanje veće mobilnosti studenata i nastavnika, uvođenje više kolegija na engleskom jeziku, uvođenje prorektorskog položaja za sport, poticanje razvoja zagrebačkih kampusa, pokretanje i odobravanje integriranih studija koje bi se provelo spajanjem preddiplomskih i poslijediplomskih studija u jednu cjelinu u trajanju od pet godina, a smatra da se dekanima trebaju dati veće ovlasti i više povjerenja u njihov rad. Kada se govori o financijama Sveučilišta, prof. Boras ističe sklapanje više programskih ugovora te produbljenje suradnje s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa. Kako će se to dalje odvijati, vidjet ćemo tijekom iduće četiri godine koliko traje mandat rektora prof. dr. sc. Damira Borasa. Ivana ĐILAS

Važni događaji 23. 9. 1669. godine – osnivanje Sveučilišta u Zagrebu 3. 11. 1671. godine – Sveučilište u Zagrebu poznato od Sabora Hrvatskog kraljevstva 1971. godine – prosvjed na Sveučilištu u Zagrebu za vrijeme Hrvatskog proljeća, osnivanje novih sveučilišta te podjela Sveučilišta u Zagrebu (Rijeka, Split, Osijek) 1874. godina – prvi rektor Matija Mesić 1928. godine – prvi mandat rektora od četiri godine Josip Belobrk 2002. godina do 2006. godine – prva rektorica Zagrebačkog sveučilišta Helena Jasna Mencer 2011. godine – Sveučilište u Zagrebu prvi puta uvršteno na listu 500 najboljih svjetskih sveučilišta

91/19 | 06/2014

FAKULTET

INTERVJU S PROF. DR. SC. VINKOM BELAKOM

Priča iz kabineta 400 Prof. dr. sc. Vinko Belak, redovni profesor na Katedri za organizaciju i menadžment, samo za Manager otkrio je neke zanimljivosti i iskustva iz svoga života. Kako je tekao njegov put do profesorskog posla, kakav je bio kao student te kakvu poruku ima za vas, otkrijte u nastavku.

Poruka je jednostavna: po mome iskustvu, škola se uvijek isplati, bez obzira što drugi govorili o tome. To je životno iskustvo.

Manager: Možete li nam ukratko opisati kako je tekao Vaš put do profesorskog posla na Ekonomskom fakultetu? Prije prelaska u profesorske vode radio sam u gospodarstvu i to su bila velika poduzeća. U razdoblju od 1982. godine do 1984. godi-

ne bio sam na funkciji generalnog direktora poduzeća “Kovino instalacija” Split. U razdoblju od 1984. do 1989. godine radio sam u znanstveno istraživačkom Institutu Brodograđevne industrije Split kao voditelj odjela za ekonomska istraživanja i razvoj. 1989. godine prešao sam na Ekonomski fakultet u Splitu kao profesor na Katedri za menadžment i menadžersko računovodstvo i 2007. godine prešao na Ekonomski fakultet u Zagreb.

Manager: Je li bila velika promjena prijeći iz gospodarstva u akademski svijet i iz Splita u Zagreb? Na postdiplomskom studiju u Zagrebu predajem 18 godina i to sam radio paralelno sa Splitom stoga nije bilo većih promjena. Prijelaz nije bio težak jer nije bilo puno nepoznanica. Što se tiče promjene iz gospodarstva u profesorske vode; prvo sam stekao praksu, a zatim teoriju. Danas od studenata tražimo da se teorija poveže s praksom da se ne bi iznenadili mogućim nepoznanicama koje sam ja izbjegao upravo zbog prakse. Manager: Kakav ste bili kao student? Kojim ste se sve aktivnostima bavili za vrijeme svojih studentskih dana? Najviše sam studirao. Bilo je sporta, ali bolje da ne spominjem. (smijeh) Kao student sam bio odličan, nisam imao problema i danas vidim da su svi studenti isti, ništa se ne mijenja. Škola je uvijek škola.

Manager: Koje su za Vas pozitivne, a koje negativne strane profesorskog posla na Fakultetu? Pozitivne strane ovoga posla su da lako možete rasporediti vrijeme za posao, ali, to je ujedno i negativna strana jer profesor nije zauzet samo radnim danom već i subotom i nedjeljom. Ukoliko nismo na predavanju, pišemo knjige i obrnuto. Druga pozitivna strana svakako je rad sa studentima i to je najbolja stvar. Čovjek ima osjećaj da nekome pomaže u životu.

Manager: Stručnjak ste za područje menadžmenta, analize poslovanja i poslovne

91/19 | 06/2014

forenzike. Koliko je zapravo profesorima teško ili lako napisati knjigu? Poznato je da za pisanje knjiga autor mora provesti iscrpno istraživanje. Kako uspijevate napisati nove knjige i imate li možda neku „tajnu“ pisanja? Najteži posao profesora jest napisati dobru knjigu. Taj posao zahtijeva da po noći razmišljate, a po danu pišete bez radnog vremena. Najteže je napisati prvu knjigu. Za moju prvu samostalnu knjigu namučio sam se više nego da sam kopao u rudniku. Kasnije se razvijaju vještine pisanja pa je nešto lakše, ali nikad lako. Za moju nedavno napisanu knjigu potrošio sam 3.000 sati. Tajna pisanja jest da prvo nešto morate objasniti sebi da bi to objasnili drugima. Osim toga praktično iskustvo puno pomaže u pisanju knjiga iz područja menadžmenta. Teško je pisati o nečemu što nikad niste radili. Ima i takvih knjiga, ali one se obično oslanjaju na nešto što su prethodno napisali drugi. Iskustvu treba dodati i teorijski rad da bi knjiga imala vrijednost. Glavna tajna pisanja knjige koju će ljudi moći razumjeti jest jednostavnost rečenica. Najvažnije pravilo pri tome je: „Jedna misao, jedna rečenica; druga misao, druga rečenica“. Ako se tako piše rečenice će biti kratke i razumljive.

Manager: Koje su po vama najvažnije odlike dobrog menadžera? Iako se većina aktualnih menadžera sa mnom ne bi složila, na prvo mjesto stavljam pošten odnos prema drugim ljudima, suradnicima, zaposlenicima, kupcima, dobavljačima i svima ostalima. To su ljudi koji će s vama pošteno podijeliti zajedničku zaradu.

Iako se većina aktualnih menadžera sa mnom ne bi složila, glavna odlika dobrog menadžera je pošten odnos prema drugim ljudima, suradnicima, zaposlenicima, kupcima, dobavljačima i svima ostalima.

FAKULTET

Nakon toga dolazi stručnost, inovativnost u smislu stvaranja novih poslova i vizija. Većina menadžera nisu takvi niti se ponašaju tako, ali s takvima ja ne želim raditi. Smatram da nema sreće niti dugoročne budućnosti u prijevari. Ljudi s kojima radim odgovaraju opisu koji sam prethodno naveo.

Manager: Je li za vas biti lider u nekom području isto što i biti dobar menadžer? Nije nipošto. Može se dogoditi da lider u svom stručnom području bude istodobno i dobar menadžer. Međutim, osnovni zadatak menadžera jest upravljanje ljudima i procesima. Nevolja je u tome što takav posao zahtijeva cijelo radno vrijeme pa za struku više nema dovoljno vremena. Zbog toga se čovjek mora odlučiti u jednom trenutku što mu bolje odgovara i izabrati. Osim toga, imate izvanrednih stručnjaka koji jednostavno nisu predisponirani za menadžere. Ako takve ljude stavljate na menadžerska mjesta, onda izgubite dobrog stručnjaka, a dobijete lošeg menadžera.

Manager: Po Vašem mišljenju, što je važnije realizirati tijekom studija: ocjene, članstvo u udrugama ili posao? Najvažnije je studiranje i ocjene, a za posao

ima još vremena. Studenti misle da je studiranje samo put do diplome, međutim, studiranje je puno više od toga, ono obogaćuje čovjeka. U mojim studentskim danima bio sam član studentskih udruga, ali to je više bilo zbog druženja i zabave. Tada studentske udruge nisu omogućavale da se stvore neki kontakti za buduće prakse i slično.

Manager: Što Vam je bitno prenijeti na studente? Prije svega, praktična znanja. Upravo zato često dajem primjere iz vlastitog života. Studenti nikada ne mogu živjeti iskustvo svoga profesora; moraju imati svoje. Ali, rasprava na temelju nečijeg iskustva im pomaže da jednoga dana donesu pravilnu odluku u svojemu životu. Tako su i meni moji profesori dijelili savjete i primjere, i moram priznati, takvi profesori su mi bili i ostali najzanimljivijima.

Manager: Kakva su Vaša iskustva sa studentima Ekonomskog fakulteta? Odlična! Najviše na fakultetu ima prosječnih studenata, ali treba izdvojiti onaj bitan postotak studenata koji su daleko iznadprosječni i koji se dobrovoljno angažiraju na predmeti-

Svaka nova stvar koja se pojavi u teoriji, praksi, izaziva pitanja i samo učenjem možete naći odgovore na ta ista. ma s iznenađujućim sposobnostima. Upravo je moja misija pomoći svakom studentu i podupirem svaki angažman.

Manager: Kako ispunjavate i provodite slobodno vrijeme? Nažalost, nemam ga baš previše, ali svaki dan nakon posla nosim mrkvu svom konju Eti. Čeka me svaku večer!

Manager: Koji su Vaši osobni planovi za budućnost? Siguran plan jest da ću napisati još dvije – tri knjige, ali, već sam pri kraju radnoga staža tako da su većinom moji planovi postignuti.

Manager: Za kraj, koja je Vaša poruka za studente? Poruka je jednostavna: po mome iskustvu, škola se uvijek isplati, bez obzira što drugi govorili o tome. To je životno iskustvo. Drugačiji je osjećaj sigurnosti kada se završi fakultet. Znanje je potrebno svaki dan i što ste stariji te ćete se više susretati s učenje. Ja najviše učim! Svaka nova stvar koja se pojavi u teoriji, praksi, izaziva pitanja i samo učenjem možete naći odgovore na ta ista. Učenje je cijeli život. Nikolina BUJDO

91/19 | 06/2014

FAKULTET

SRETAN ROĐENDAN eSTUDENT!

10. godina postojanja studentske udruge eSTUDENT 27. ožujka u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu studentska udruga eSTUDENT proslavila je i obilježila 10 godina svog postojanja!

Udruga danas broji 450 aktivnih članova koji djeluju u više od 30 timova.

eSTUDENT je dosadašnjim radom u 10 godina postojanja aktivno angažirao više od 30 000 studenata iz cijele regije koji su sudjelovali na više od 40 projekata. Proslava u Umjetničkom paviljonu Proslavi u Umjetničkom paviljonu nazočili su ovogodišnji voditelji timova, nekadašnja vodstva Udruge te uz njih brojni uzvanici iz akademske zajednice i gospodarskog sektora. Surađujući s najboljim poduzećima u Hrvatskoj, ovom proslavom Udruga se htjela zahvaliti svim svojim partnerima na podršci i povjerenju koje im ukazuju iz godine u godinu. Među uzvanicima našli su se predstavnici Zagrebačke banke, Ine, L’Oreala, VIPneta, Coca-Cole, Erste banke, Spara, Splitske banke, Zagrebačke pivovare, Ericssona, Nestlea, Styrije, Microsofta, Infobipa, brojnih marketinških i PR agencija, revizijskih i konzultantskih kuća, kao i brojnih drugih poduzeća koji podupiru rad Udruge.

Udrugu je prisutnima predstavila voditeljica programa Uršula Tolj koja je ujedno i najavila govornike prof. dr. sc. Mislava Antu Omazića, jednog od osnivača Udruge, Danielu Roguljić Novak, članicu uprave Zagrebačke banke, dugogodišnjeg strateškog partnera eSTUDENTa te predsjednicu Udruge Petru Podobnik.

Rast Udruge – što donosi budućnost? eSTUDENT je svoje uzvanike oduševio izgledom interijera koji je pretvoren u eksterijer s temom proljeća te na vjerodostojan način prikazao rast Udruge. „Proljeće za nas simbolizira optimizam, energiju, buđenje, proaktivnost i želju za mijenjanjem okoline na bolje. Također, ova tema odlično se uklopila u našu želju da uzvanicima približimo Udrugu

Ako misliš da si premalen da promijeniš svijet, pokušaj zaspati u sobi s komarcem. 36

91/19 | 06/2014

nekad i sad“, izjavila je predsjednica Udruge, Petra Podobnik. „Ako misliš da si premalen da promijeniš svijet, pokušaj zaspati u sobi s komarcem. Vidim večeras jako puno komaraca koji mijenjaju naše društvo na bolje. To su studenti koji se ne boje te stigme izvrsnosti i oni su ti koji će nositi naše društvo“, riječi su profesora Omazića koje najbolje opisuju udrugu danas, ali i njenu budućnost. Neki od prvih predsjednika eSTUDENTa i danas uspješni poduzetnici smatraju da je kriterij izvrsnosti koji se poticao prije deset godina, onaj isti zbog kojeg su ih smatrali elitistima u to vrijeme, danas došao do izražaja.

eSTUDENT danas eSTUDENT je dosadašnjim radom u 10 godina postojanja aktivno angažirao više od 30 000 studenata iz cijele regije koji su sudjelovali na više od 40 projekata. Udruga danas broji 450 aktivnih članova koji djeluju u više od 30 timova. Ove, desete godine postojanja, eSTUDENT surađuje s više od 60 vodećih hrvatskih poduzeća, a posebno smo ponosni na više posebnih Rektorovih i Dekanovih nagrada pojedinih fakulteta osvojenih u proteklim godinama, kao i dugogodišnju službenu potporu predsjednika Ive Josipovića! Karmela HORVAT Filipina KARLOVIĆ eSTUDENT odnosi s javnošću

FAKULTET

STUDENTI GRADE KUĆU BUDUĆNOSTI

Koncept Membrain – najveći studentski projekt u Hrvatskoj Sveučilište u Zagrebu natječe se na prestižnom međunarodnom natjecanju Solar Decathlon Europe 2014.

Koncept Membrain jedinstveni je studentski projekt u Hrvatskoj i regiji na kojemu sudjeluje 13 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s preko 80 studenata i 30 profesora mentora. Projekt izgradnje samoodržive kuće prvi je takav projekt u Hrvatskoj te je ujedno i prvi put da se Sveučilište prijavilo za dvogodišnje međunarodno natjecanje Solar Decathlon Europe. Tim Sveučilišta – UniZG – uspješno se plasirao u daljnji krug natjecanja u kojemu je potrebno konceptualno rješenje dovesti do realizacije. Finale natjecanja, tj. dvotjedno izlaganje kuća, održat će se u Parizu krajem lipnja 2014. godine. Po povratku će kuća biti trajno pozicionirana na kampusu Borongaj gdje će služiti za edukativne, znanstvene, informativne i promotivne svrhe. Solar Decathlon Europe prestižno je međunarodno natjecanje koje ima za cilj poticati stjecanje interdisciplinarnog znanja o održivoj gradnji i njezinim prednostima. Zasniva se na izgradnji samoodržive montažne kuće koja svoje potrebe za energijom zadovoljava iz obnovljivih izvora, ponajprije energije Sunca.

Kuća budućnosti Nosivu konstrukciju kuće čine drveni lamelirani elementi stupovi i ploče. Toplinska izolacija ostvaruje se na dva načina, izo-staklom i ovčjom vunom. Tri strane Koncept Membrain kuće obavijaju staklenici koji služe kao pojačana zaštita od gubitka topline, za uzgoj biljaka za prehranu te se ostvaruju solarni dobici koji zimi smanjuju potrebu za aktivnim grijanjem. Krov kuće se prilagođava trenutnom osunčanju mijenjajući geometriju i kut nagiba fotonaponskih panela za optimalno skupljanje električne energije i zaštitu kuće

od prekomjernog osunčanja. Sustav fotonaponskih panela ujedno proizvodi i električnu energiju. Sve potrebe hlađenja i grijanja kuće ostvaruje sustav dizalice topline. Spušteni strop ima dvije uloge − učinkovito osvjetljavanje kuće i povećanje toplinskog kapaciteta. Svim sustavima kuće upravlja centralni računalni program koji s korisnikom kuće ostvaruje interakciju preko tableta ili smart-phonea.

Timovi UniZG tim dijeli se na dva tima – Tim za projektiranje i Tim za marketing. Glavni je voditelj projekta Ivan Ivić, a glavni mentor profesor Mladen Jošić. Tim za projektiranje vodi Hrvoje Nikola Vučemilo, a pod njegovom su nadležnošću podtimovi Arhitektura, Konstrukcije i materijali, Strojarstvo, Elektroenergetika, Automatika, Organizacija građenja, Drvna tehnologija te Ekoinženjering. Njihov je zadatak osmisliti cijeli koncept kuće te ga realizirati, najprije na Zagrebačkom velesajmu, a potom i u Parizu. Tim za marketing vodi Lada Bauer, a on se dijeli na timove Upravljanje partnerima, Marketing i Dizajn. Zadatak je ovih podtimova osmisliti kompletnu promociju projekta Koncept Membrain, pobrinuti se za vizualni identitet te ostvarenje odnosa s trenutnim i budućim

Projekt izgradnje samoodržive kuće prvi je takav projekt u Hrvatskoj te je ujedno i prvi put da se Sveučilište prijavilo za dvogodišnje međunarodno natjecanje Solar Decathlon Europe.

partnerima projekta.

Partneri Sama realizacija projekta ne bi bila moguća bez velike pomoći partnera. Projekt Koncept Membrain djeluje u suradnji s Gradom Zagrebom i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Glavni je partner Prva stambena štedionica, dok su partneri suradnici: Dalmacija klima, Detas Dleds, Citroën Savska, Gorica staklo i Drvene konstrukcije. Uz njih još brojimo nekoliko partnera, a to su: Geberit, Schrack Technik, Klima oprema, Adriatic Zagreb Factoring, Soven d.o.o., Vijci Kranjec i Bosch te nekoliko suradnika: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Arhitektonski fakultet, Građevinski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ekonomski fakultet, Šumarski fakultet, Energetika-net, Bramgrad, Ljekarna Mihaljević, Byte Lab, Fragmath, SIHGA, Hansgrohe i Tempo d.d. Posebnu podršku projektu su iskazali predsjednik Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ivo Josipović, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Dodatne informacije Za detaljnije informacije o projektu Koncept Membrain, posjetite službenu Internet stranicu www.membrain.com.hr ili Facebook stranicu projekta www.facebook.com/membrainSDE. Nina KLARIN Anela CRNČEVIĆ

91/19 | 06/2014

FAKULTET

PREGLED STUDENTSKIH ČASOPISA

Glas studenata na zagrebačkom Sveučilištu Studenti su oduvijek bili generatori ideja, a jedan od najboljih puteva na kojemu one izlaze na vidjelo dolazi u obliku časopisa. Kako bi se približili svojoj misiji i ciljevima, urednici i novinari studenti

jima. Časopis izlazi od 1996. godine, jedanput godišnje. Puni tekstovi radova objavljenih u časopisu „Scopus“ besplatno se smiju koristiti za osobnu ili edukacijsku svrhu uz poštivanje autorskih prava autora i izdavača.

pomno biraju teme namijenjene ciljanoj skupini čitatelja. Slijedi presjek časopisa

Čemu

koje kreiraju studenti pojedinih fakulteta

Časopis studenata filozofije „Čemu“ stručni je studentski časopis filozofske tematike. Na kreiranju i izdavanju časopisa sudjeluju studenti Filozofskog fakulteta, poglavito studenti filozofije. Časopis je međunarodnoga dosega jer na njemu nerijetko sudjeluju (kao autori i prevoditelji) i studenti iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. Prvi je put izašao 1994. godine, a izlazi jedanput godišnje. Izdavač, uredništvo i suradnici rade volonterski, a časopis se besplatno dijeli knjižnicama i studentima.

na zagrebačkom Sveučilištu.

Medicinar „Medicinar“ je glasnik studentica i studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. To je studentski časopis usmjeren u prvom redu studentima medicine, ali i studentima drugih srodnih fakulteta te svima zainteresiranima za biomedicinsko područje i zbivanja na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Časopis izlazi u tiskanom izdanju koje izlazi jednom u semestru, u prosincu i u lipnju. Članke u „Medicinaru“ pišu studenti medicine te, u nešto manjoj mjeri, nastavnici Medicinskog fakulteta i drugi liječnici.

Studentski časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju „K“ Klub studenata komparativne književnosti izdaje časopis koji obuhvaća prijevode tekstova relevantnih stranih autora i autorske tekstove studentica i studenata. Puni tekstovi radova ovog časopisa besplatno se smiju koristiti za osobnu ili edukacijsku svrhu uz poštivanje autorskih prava autora i izdavača. Časopis izlazi jednom godišnje.

Scopus „Scopus“ je časopis studenata filozofije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Njegovo središnje mjesto zauzima objavljivanje autorskih radova iz raznovrsnih filozofijskih disciplina, ali i, njegujući interdisciplinarnost, otvoreno je i prema filozofiji srodnim područ-

Pravnik Udruga Pravnik, svake akademske godine, izdaje dva broja časopisa za pravna i društvena pitanja. Osnovna svrha izdavanja časopisa je objavljivanje najboljih studentskih radova pravne i društvene tematike, ne samo studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu, već radova studenata sa svih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Osim studentskih radova, moguće je objaviti radove studenata i akademskih djelatnika u suautorstvu. Časopis izlazi u nakladi od 500 primjeraka po broju, besplatan je i dijeli se u prostorijama Udruge, Fakultetu i u knjižari Pravnog fakulteta u Zagrebu. Časopis se može posuditi u knjižnici Pravnog fakulteta u Zagrebu i u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a članci su dostupni i na Portalu znanstvenih časopisa Hrvatske - Hrčak. Objavljivanje radova u časopisu „Pravnik“ vrednuje se pri dodjelama stipendija.

Vox alumni Krajem studenog prošle godine, albanski studenti u Zagrebu izdali su svoj prvi časopis koji je ujedno i prvi takav na ovom području. Časopis je dvojezičan, a zamišljen je kao okosnica tema iz povijesti, kulture, ekonomije, psihologije, medicine, sporta i glazbe. Može se može pronaći u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici i prostorijama Kluba albanskih

91/19 | 06/2014

studenata. Časopis je tromjesečnik. Do sada su izašla dva broja dok je treći u pripremi. Na njemu rade studenti raznih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su ujedno i članovi Kluba albanskih studenata u Zagrebu.

Global Nakon novina „Student“, studenti Fakulteta političkih znanosti krenuli su u novi projekt – „Global“ – novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport. Naklada iznosi 5.000 primjeraka, a novine se distribuiraju na nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Idejni tvorac i voditelj projekta je doc. dr. sc. Igor Kanižaj, a novi odgovorni urednik - mentor je Zlatko Herljević, dugogodišnji novinar i urednik Večernjeg lista. Novinari i fotoreporteri su studenti svih smjerova i godina FPZG-a, a i šire.

Lidija MARKLJUŠAJ

FAKULTET

FINANCIJSKI KLUB

Projekt Financijskog Kluba – Bloomberg Aptitude Test O Financijskom Klubu Financijski Klub je specijalizirana udruga koja svojim članovima pruža dodatno financijsko obrazovanje. Klub je osnovan 2005. godine u sklopu Ekonomskog fakulteta Zagreb. Svojim dosadašnjim aktivnostima Financijski Klub je stekao značajno mjesto među studentima zainteresiranima za područje financija, a u prosincu 2013. je primio nagradu Zagrebačke burze za izuzetan doprinos edukaciji o tržištu kapitala.

financijama, osnovno znanje financija i analitičke sposobnosti te na taj način povezuje studente s Bloombergovom mrežom tvrtki u poslovnom svijetu. Preko 130.000 studenata polagalo je BAT na više od 1.000 sveučilišta diljem svijeta i 1 od 5 studenata je kontaktiran od poslodavca za potencijalno zaposlenje. Testiranje je besplatno stoga pozivamo sve zainteresirane studente da se prijave! Trenutno na Ekonomskom fakultetu funkciju Bloomberg Ambasadora obnaša čla-

O Bloomberg Aptitude Testu (BAT) Bloomberg Institute omogućuje studentima da testiraju svoju financijsku pismenost korištenjem Bloomberg Aptitude Testa (BAT), a partner na Sveučilištu u Zagrebu je Financijski Klub. To je standardizirani online test koji kod studenata testira sklonost prema

nica Financijskog Kluba Ivana Maček (ivana. macek@finance.hr) kojoj se studenti mogu javiti za dodatna pitanja vezana uz samo testiranje.

Prestižna dodjela “National Graduate Recruitment Awards 2014“ u Londonu Zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji Financijskog Kluba i Bloomberg Instituta, Ivana Maček, studentica te članica studentske udruge Financijski Klub krajem ožujka je izabrana je između 600 studenata iz cijelog svijeta kao finalni kandidat te je prisustvovala svečanoj dodijeli “National Graduate Recruitment Awards 2014” u Londonu.

Financijski Klub

STUDENTSKA UDRUGA MENADŽERA „TIM“

Budući menadžeri svojim radom osvajaju EFZG Prilagođavanje budućnosti U siječnju 2014. u studentskoj udruzi menadžera TIM dolazi do redefiniranja ključnih točaka rada te promjene vizualnog identiteta; usvaja se novi logo, nove ključne točke djelovanja te time i promjena filozofije rada. Ove promjene se uvode kako bi se dobila nova, čvršća i transparentnija baza djelovanja te kako bi postali agilniji, više u skladu s brzim promjenama koje današnji svijet donosi.

Ključne točke djelovanja Uvedene su četiri ključne točke djelovanja; prva, edukacija, odnosi se na stalnu posvećenost članovima u učenju, stvaranju kompetencija, pripremi za svijet rada nakon fakulteta. Želje članova se osluškuju i time stvaraju nove edukacije.

iz poslovnog svijeta, pravim menadžerima i ostalima stručnjacima kroz projekte, koji su treća točka djelovanja.

edukaciju. Četvrta točka je menadžment, naš iskonski razlog postojanja oko čega se najveći dio rada okreće.

Članovima služimo kao pomoć u ostvarivanju njihovih zamisli, potičemo induktivno razmišljanje i kreiranje novih ideja primarno kroz naš Kreativni Centar no pritom ne zapostavljajući i sve ostale odjele.

Tradicija kvalitetnog rada se nastavlja

Drugo lice ove točke je poticanje članova na sudjelovanje u postojećim projektima, stjecanje iskustava koje cijenimo isto kao i

Kvalitetan rad TIM nastavlja od početka što stalno dokazujemo našim projektima kao što su Izaberi pravi smjer!, poKRENI posao, Dani EU fondova, Akademski kalendar od kojih mnoge provodimo dugi niz godina. Tu kvalitetu smo zadržali te ju nastojimo svakim novim projektom i idejom nadograditi. Vjerujemo da je svaka nova osobnost bitna za ideje te sve zainteresirane pozivamo da nas prate, šalju nam prijedloge i uključe se u naš rad.

Druga točka je networking, stvaranje poznanstava, veza. Osim između članova međusobno, u udruzi se stvaraju i veze s ljudima

Odjel za Marketing TIM

91/19 | 06/2014

FAKULTET

AEGEE

Studentska organizacija AEGEE - Zagreb AEGEE je jedna od najvećih europskih interdisciplinarnih studentskih organizacija nastala 1985. na inicijativu francuskih studenata koji su se tada propitkivali o budućnosti Europske unije i njenom pro-

održati poseban duh prijateljstva koji je u našoj anteni. AEGEE - Zagreb uvijek je otvoren za nova prijateljstva, kontakte i ideje. Dobrodošli su svi studenti koji žele proširiti svoje horizonte i doživjeti kulturalnu razmjenu!

širenju. Danas AEGEE predstavlja 13 000 studenata aktivnih u 200 akademskih gradova u 40 europskih zemalja.

AEGEE je neprofitna udruga bez političke opredijeljenosti te su svi projekti i aktivnosti rezultat volonterskog rada njezinih članova. Ciljevi udruge su promicanje ujedinjene Europe bez predrasuda, stvaranje otvorenog i tolerantnog društva te promicanje i razvijanje demokracije, ljudskih prava i međunarodne suradnje, a sve to promiče kroz razne projekte koje organiziraju lokalne podružnice. AEGEE je strukturiran po načelu podružnica („antena“) koje su u radu samostalne te podnose godišnji izvještaj u središnji ured koji je u Bruxellesu. Hrvatska je zastupljena s dvije antene i to Zagreb i Zadar.

AEGEE - Zagreb AEGEE - Zagreb osnovan je 1993. godine. Od tada razvili smo se u jaku lokalnu antenu s više od 100 članova. Organizirali smo mnogo različitih događanja: ljetne škole, novogodišnju razmjenu studenta, međunarodne evente, kulturne razmjene itd. U budućnosti, nadamo se da ćemo biti još aktivniji i da ćemo

Svakog ponedjeljka susrećemo se na redovnom sastanku u 20.30 sati, u Bistro Fotiću, Gajeva ulica 25, Zagreb. Pridruži nam se uz piće i upoznaj ostale članove AEGEE - Zagreba i uključi se u organizaciju nekog događaja. Kao druge studentske organizacije, AEGEE Zagreb nije limitiran na jednu granu studija već pruža specifično i specijalizirano znanje koje je glavni dio akademskih rezultata njegovih članova. AEGEE Zagreb pruža svim svojim članovima mogućnost sudjelovanja na konferencijama, seminarima, putovanjima diljem Europe obogaćujući ih kulturno, intelektualno i individualno. Najbolji način jest suradnja i jedinstvo studenata sveučilišta i učilišta u Zagrebu. Uspjeh AEGEE-a je očito jasan, ne samo kroz cjelokupan broj članova cijele Europe, otprilike 13 000, nego i kroz veliki broj evenata koji se odvijaju tijekom cijele godine. AEGEE Zagreb nudi također lagan, siguran i zabavan način otkrivanja Europe, ne samo geografski već kao živ i socijalan entitet. Biti

AEGEE Zagreb pruža svim svojim članovima mogućnost sudjelovanja na konferencijama, seminarima, putovanjima diljem Europe obogaćujući ih kulturno, intelektualno i individualno. u kontaktu sa studentima s bilo koje od 200 lokalnih udruga AEGEE-a cijele Europe veliko je iskustvo. Sve aktivnosti koje pruža AEGEE Zagreb zadovoljavaju zahtjeve sveučilišnih studenata, budući da eventi i aktivnosti nisu samo predloženi, nego i organizirani i upravljani članovima AEGEE-a Zagreb. Napokon, cilj AEGEE projekata, kongresa, susreta, diskusija i evenata jest gradnja zajedničke i jedinstvene Europe i realizacija nadvladavanja kulturne udaljenosti, barijera i stereotipova između građana Europe.

AEGEE je strukturiran po načelu podružnica („antena“) koje su u radu samostalne te podnose godišnji izvještaj u središnji ured koji je u Bruxellesu.

91/19 | 06/2014

Zvonimir CANJUGA AEGEE – ZAGREB

FAKULTET

MLADA NADA SOFTVERSKOG INŽENJERSTVA

Intervju: Petar Kovačević Student Fakulteta elektrotehnike i raču-narstva (FER) u Zagrebu odvojio je svoje vrijeme i otkrio što se sve događalo na WinDays14 konferenciji u Umagu, najvećoj tehnološkoj konferenciji u regiji te iznio svoje viđenje budućnosti IT sektora.

Manager: Za početak, možeš li se ukratko predstaviti našim čitateljima? Četvrta sam godina na FER-u, smjer Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi. Uz studiranje, radim kao softver developer u Axilisu već nešto više od godinu dana. To je mlada tvrtka koja se fokusira na razvoj programskih rješenja koristeći Microsoftove tehnologije. Ona preostala dva sata u danu sam dio Microsoft Student Partner programa gdje vodim developersku grupu koja kroz razna predavanja, radionice i ostale sadržaje, pokušava educirati akademsku zajednicu te im dati praktična znanja.

sa. Osim skupljanja informacija za WinDays blog za koji sam pisao tehnološke članke, na konferenciji sam bio dio Azure Challenge tima. Radi se o dijelu sadržaja konferencije u kojem je naš tim pod vodstvom Brune Kovačića dobio 24 sata da realizira jedan scenarij iz prakse koji je odabrala publika prije početka same konferencije. Na kraju konferencije demonstrirali smo konačno rješenje koje je objavljeno i dostupno za sve koje zanima. Manager: Jesi li možda sudjelovao na natjecanjima u razvoju aplikacija?

StartUp Akademije, koja, osim realizacije rješenja, očekuju i poslovni plan uz njega. Nije strano u tim timovima naći uparene ferovce i ekonomiste. Zbog manjka znanja, sve je više ferovaca koji paralelno upisuju Ekonomski fakultet kako bi se mogli i sami snaći te bolje razumjeti poslovanje.

Manager: Kako to da si se odlučio baš za razvoj aplikacija te koliko fakultet studentima pomaže u traženju prakse? Iako sam smjer ne nudi praksu, predmeti obično imaju praktičnu komponentu i nije sve samo suhoparna teorija. Što se tiče pomoći, dosta profesora radi na projektima izvan studija i mnogo studenata se iskazalo svojim angažmanom na fakultetu pa su preko profesora ili mentora došli do prakse koja im je donijela izvrsnu podlogu za daljnje studiranje.

Nedavno sam sudjelovao na Nokia Imaging SDK natjecanju koje je organizirala Nokia povodom izdavanja nove verzije alata. Zadatak je bio iskoristiti Nokia Imaging SDK i napraviti što kreativniji „use-case“ zajedno s popratnim člankom i aplikacijom. Na Badnjak sam saznao da sam osvojio nagradu, a zanimljivo je da su 3 glavne nagrade od 5 otišle upravo u Hrvatsku!

Manager: Sudjelovao si na WinDays14

Manager: Koliko jednom studentu tehnič-

konferenciji koja se održavala od 7. do 10.4.2014. Koji su tvoji dojmovi i s kakvim iskustvima si se vratio na FER? Jesi li imao neku posebnu funkciju na konferenciji? Oduševljen sam. Ovo su mi bili prvi Windaysi, tako da se nisam uspio pripremiti na sve ono što sam doživio tamo. Upoznao sam mnogo zanimljivih ljudi iz IT-a, ali i busines-

kog fakulteta nedostaju znanja s ekonomskog aspekta? Je li moguće na projektima povezati ekonomiste i ferovce? Naravno, kao ferovac imam vrlo malo teorijskog i praktičnog znanja o ekonomiji. Vrlo je korisno imati ekonomiste uz sebe kada pokušate započeti sami nešto svoje. Sve je više i studentskih natjecanja, poput Software

Manager: Kako vidiš budućnost IT sektora, odnosno, hoće li nas u budućnosti preplaviti aplikacijama i raznim inovacijama te koji su tvoji planovi za budućnosti? Sve se polako seli u oblak. Očito je da će u skoroj budućnosti sve manje toga biti lokalno na našim uređajima. Tržište mi se već sada čini dosta zasićeno aplikacijama, sve je teže postići nešto originalno i istaknuti se u gomili. U ovoj godini nas očekuju novi uređaji poput pametnih satova i naočala koji bi mogli donijeti nešto svježine, pitanje je samo kako će društvo prihvatiti taj trend. Moj plan za dalje je, za početak, završiti studij. Volio bih ostati u Axilisu i naravno jednog dana možda i pokrenuti vlastitu tvrtku. Zasada planiram ostati u Hrvatskoj jer smatram da se može pristojno živjeti od razvoja softwarea, ali naravno ponude za posao u inozemstvu uvijek su primamljive. Zbog prirode posla, sve češći je i scenarij u kojem developeri rade od doma za tvrtke u inozemstvu.

U ovoj godini nas očekuju novi uređaji poput pametnih satova i naočala koji bi mogli donijeti nešto svježine, pitanje je samo kako će društvo prihvatiti taj trend.

Katarina BELIĆ Nikolina BUJDO 91/19 | 06/2014

FAKULTET

EUROPSKA UDRUGA STUDENATA ELEKTROTEHNIKE

EESTEC LC Zagreb EESTEC

(Electrical

Engineering

STu-

dents’ European assoCiation) je organizacija studenata elektrotehnike s raznih sveučilišta, instituta ili tehnoloških škola iz cijele Europe. Udruga je trenutno prisutna na 53 fakulteta u 28 zemalja Europe, te broji oko 6000 članova. Lokalni odbor (Local Comittee) Zagreb djeluje na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu od 2007. godine kada postaje Observer. U travnju 2009. na Kongresu Beograd/Sarajevo

postaje

punopravni

član EESTEC zajednice – Local Committee Zagreb. 2013. godine LC se širi i na Fakultet

strojarstva

uspješniji. Svake godine, između ostalog, LC Zagreb organizira međunarodnu radionicu na kojoj sudjeluju strani studenti, članovi udruge te studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Do sada je uspješno organizirano 7 stručnih međunarodnih radionica na kojima je sudjelovalo 147 stranih studenata. Cilj međunarodnih radionica jest proširiti znanja studenata elektrotehnike i računarstva iz Hrvatske i Europe, te promovirati lijepu sliku o Hrvatskoj i Zagrebu.

brodogradnje,

Graﬁčki fakultet i Tehničko veleučilište Zagreb. Danas udruga broji 85 članova, među kojima su 24 alumni člana.

Studentska udruga EESTEC LC Zagreb okuplja motivirane studente koji su sposobni uspješno organizirati i provesti međunarodne radionice te ostale lokalne projekte. Članovi udruge kroz provođenje raznih projekata stječu vrijedno iskustvo, pri čemu je prisutan naglasak na razvijanju novih vještina kako bi svaki sljedeći projekt udruge bio još

Ove godine EESTEC LC Zagreb, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te s profesorima fakulteta, organizirao je međunarodnu stručnu radionicu na temu modernih mobilnih i web aplikacija pod nazivom „CroApps“. Na radionici je sudjelovalo 15-20 stranih studenata iz raznih europskih gradova te određeni broj studenata s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Radionica je održana u razdoblju od 1. do 8. lipnja 2014. Partneri iz industrije i poslovnog svijeta su kroz predavanja i vježbe upoznali studente s procesom izrade mobilnih i web aplikaci-

ja, promovirali rad svoje tvrtke i prezentirali zanimljiva rješenja koja trenutno nude tržištu. Zbog međunarodnog karaktera ove stručne radionice partneri su svoje znanje i iskustvo prenijeli ne samo hrvatskim, već i međunarodnim studentima. Cilj ove stručne radionice bio je upoznati studente s procesom izrade mobilnih i web aplikacija, od ideje do proizvoda. Ovo je najbrže rastuća grana industrije o kojoj studenti mogu vrlo malo naučiti u sklopu fakultetskog obrazovanja. Radionica im je omogućila da od predstavnika uspješnih tvrtki iz prve ruke saznaju sve o tehnikama izrade, vrstama, trendovima i najnovijim tehnologijama iz područja mobilnih i web aplikacija, te da uz mentorstvo rade na konkretnom zadatku. Drugi dio radionice bio je usmjeren na praktičnu primjenu znanja stečenih kroz teorijska predavanja. Sudionici su podijeljeni u timove dobili zadatak osmisliti projektni i poslovni plan, prototip i dizajn mobilne ili web aplikacije. U svakom trenutku ovog dijela radionice sudionicima su pomagali članovi udruge EESTEC LC Zagreb koji imaju iskustva u izradi mobilnih aplikacija. Na zatvaranju radionice timovi su prezentirali svoja rješenja, a najbolje rješenje je nagrađeno. Više informacija o samoj radionici, ali i o ostalim projektima možete saznati na eestec-zg.hr.

Studentska udruga EESTEC LC Zagreb okuplja motivirane studente koji su sposobni uspješno organizirati i provesti međunarodne radionice te ostale lokalne projekte.

91/19 | 06/2014

Mateja TUŠČIĆ Nika TILIĆ

FAKULTET

MLADI I EU FONDOVI

Budućnost Europe u rukama mladih Različiti fondovi i programi Europske unije nude velika sredstva mladim osobama u svrhu podržavanja njihovih inovativnih projekata i ideja. Na mladima je da ta sredstva iskoriste i samostalno oblikuju bolju budućnost za sebe i sve stanovnike

Europska zaklada za mlade dodjeljuje bespovratna sredstva za različite projekte i godišnje aktivnosti studentskih udruga i organizacija mladih.

Europske unije.

ćanje broja visokoobrazovanih mladih osoba. U ostvarenju tih ciljeva proaktivnim mladim osobama stoje na raspolaganju brojni programi i fondovi koji bi im trebali pomoći u realizaciji inovativnih ideja i oblikovanju bolje budućnosti.

Dostupni fondovi i programi

EU i mladi Visoka stopa nezaposlenosti kod mladih već nekoliko godina brine cijelu Europsku uniju. Kao posebno veliki problem ističe se velik broj mladih fakultetsko obrazovanih osoba koje ne mogu naći posao. Ovaj problem je izražen u mnogim zemljama, a također je veoma izražen i u Hrvatskoj koja ima visoku stopu nezaposlenosti kod mladih osoba koja je krajem 2013. godine iznosila 48,80 posto. Time se Hrvatska našla u samom vrhu zemalja s najvećom nezaposlenošću mladih uz Španjolsku i Grčku. Iz tih razloga EU se u financijskom razdoblju 2014. – 2020. strateški orijentirala na mlade i izdvojila velika sredstva namijenjena mladima. Glavni ciljevi usmjereni prema mladima su smanjenje nezaposlenosti mladih, smanjenje razine napuštanja ranog školovanja te pove-

Mnogi fondovi i programi su dostupni financiranju projekata s mladim osobama i za mlade osobe, a najčešće su usmjereni prema neprofitnim organizacijama, udrugama mladih, neformalnim skupinama mladih, fakultetima te javnim poduzećima i lokalnim javnim tijelima. U sklopu dostupnih sredstava za mlade, najviše se ističe novi program obrazovanja i osposobljavanja mladih za razdoblje 2014. – 2020. naziva Erasmus+ koji je objedinio stare programe poput Programa za cjeloživotno učenje, Mladi na djelu programa, Erasmus Mundus programa, itd. Bitno je naglasiti da studenti često taj program povezuju samo s Erasmus studijskim boravkom u inozemstvu, a ovaj program uključuje brojna financiranja različitih područja međunarodnih suradnja kao što su volontiranja, kongresi, skupovi, radionice, itd. Studentskim organizacijama veoma zanimljiva bi trebala biti Europska zaklada za mlade (European Youth Foundation). Europska zaklada za mlade dodjeljuje bespovratna sredstva za različite projekte i godišnje aktivnosti studentskih udruga i organizacija mladih. Sredstva ovise o veličini organizacije (lokalna, regionalna, nacionalna, internacionalna) te vrsti projekta (stavlja se naglasak na internacionalne aktivnosti i aktivnosti koje

U nadolazećem periodu očekuje se veći broj raspisanih natječaja koji će biti usmjereni prema mladima, a veoma je bitno da se mladi uključe i sami oblikuju svoju budućnost.

rješavaju određeno društveno pitanje). Više informacija o zakladi, sredstvima i vrstama projekata koje se mogu prijaviti može se naći na: http://www.coe.int/web/european-youth-foundation/. Kada je riječ o strukturnim fondovima, mladima najveće mogućnosti pruža Europski socijalni fond. Socijalni fond je usmjeren odobravanju sredstava za poticanje zapošljavanja kroz inovativne inicijative i projekte, poboljšanje obrazovanja, stvaranje novih radnih mjesta i poticanje poduzetničke klime. Mladima bi u tom pogledu trebala biti veoma zanimljiva sredstva za poduzetništvo, poduzetničke ideje i samozapošljavanje. Povlačenje sredstava u ovome fondu bi trebali velikim djelom osigurati fakulteti i javne institucije te javne institucije u suradnji s poduzećima kako bi stvorili bolje i kvalitetnije okruženje za obrazovanje i zapošljavanje mladih.

Trenutna praksa Činjenica je da mladi u Republici Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno svjesni prilika i mogućnosti koje im pružaju fondovi Europske unije. U nadolazećem periodu očekuje se veći broj raspisanih natječaja koji će biti usmjereni prema mladima, a veoma je bitno da se mladi uključe i sami oblikuju svoju budućnost. Detaljniji pregled otvorenih natječaja i dostupnih programa dostupan je na: http://www.europski-fondovi.eu/. Također, bitno je ostvariti veću suradnju poduzeća s akademskom zajednicom te veću angažiranost fakulteta u kreiranju programa za mlade i apliciranju na natječaje za sredstva dostupna putem EU fondova.

Andrej HANZIR

91/19 | 06/2014

FAKULTET

ADRIA HOTEL FORUM

Adria Student Innovation Contest Studentski poslovni list Manager u veljači je sudjelovao kao medijski pokrovitelj na Adria Hotel Forumu. Speciﬁčnost ovogodišnjeg Foruma, koji je okupio više od 200 domaćih i stranih hotelijera, konzul-

bismo svoju kreativnost i ideje uložili u rješenje koje će potencijalno ublažiti problem sezonalnosti hrvatskog turizma i doprinijeti napretku kvalitete turističkih usluga na području Istre.

tanata i predstavnika javnog sektora, jest organizacija ASIC (Adria Student Inno-

vation Contest) studentskog natjecanja. ASIC je pred sve zainteresirane studente postavio problem usko vezan uz inovativne modele, projekte ili proizvode koji će potaknuti produljenje turističke sezone u Hrvatskoj, a najbolje rješenje na postavljeni problem ponudio je tim ISTRIATIC. Više o timu, kao i o njihovom pobjedničkom projektu možete pročitati u intevjuu koji je nastao u suradnji s članicom po-

Manager: Kako ste došli na ideju ISTRIA-

bjedničkog tima.

TIC projekta? Budući da neki od nas tijekom ljeta rade u različitim destinacijama i komuniciraju s turistima treće starosne dobi, uočili smo njihove potrebe i želje za aktivnostima tradicionalne prirode i aktivnim odmorom, što smo kroz anketu koju smo proveli u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj i potvrdili.

Manager: Tko sve čini tim ISTRIATIC i koje su zajedničke karakteristike tima? Tim ISTRIATIC sastoji se od 6 ambicioznih studenta Sveučilišta u Zagrebu. Inicijator prijave na ovo natjecanje je Deni Dabo koji je okupio ostatak tima, a to su Katarina Bulić, Ivana Palić, Karlo Petruša, Marina Relota i Simona Turudić. Budući da smo svi zainteresirani za tematiku samog natjecanja i ublažavanja problema sezonalnosti hrvatskog turizma, svojim kreativnim idejama i znanjem predali smo pobjedničko rješenje na natjecanje Adria Student Innovation Contest. Smatramo kako studenti svojim svježim idejama mogu doprinijeti napretku, kako gospodarskom tako i društvenom.

Manager: Što vas je potaknulo da se prijavite na natječaj? S obzirom da smo svi veoma ambiciozni i uvijek tražimo nove izazove, ovaj nam je natječaj zanimljive tematike dobro došao kako

Manager: Možete li ukratko opisati svoj projekt, predstaviti svoju ideju? Cilj ISTRIATIC projekta je produljenje turističke sezone u Hrvatskoj. Najbolji način da se to učini je implementiranje inovativnih modela u postojeći turistički sustav Hrvatske. ISTRIATIC je usmjeren na umirovljenike kao potencijalne potrošače sa slobodnim vremenom u razdoblju od travnja do studenog. Mediteranska klima sa suhim i toplim ljetima te blagim i vlažnim zimama je prednost koja bi mogla privući veći broj starijih turista iz zemalja kao što su Norveška, Švedska i Danska. Naš je projekt u skladu s ciljevima Ministarstva turizma Republike

Ako želite sudjelovati na ovom studentskom natjecanju,samo naprijed, hrabro i uporno. Iskoristite svoje potencijale jer ideja za napredak hrvatskog turizma ima jako puno, a pri realizaciji vaših ideja najvažnija je volja i želja za promjenom postojećeg.

Hrvatske i njezine Strategije razvoja turizma do 2020. Kad je riječ o mogućnostima koje postoje u izradi ovakvih projekata, naš glavni cilj je predstaviti Hrvatsku kao veoma zanimljivu destinaciju. Projekt se temelji na Istri - poluotoku koji svojim položajem na Jadranu čini savršenu kombinaciju različitih klimatskih utjecaja. Što se tiče aktivnosti za starije osobe svih spomenutih zemalja, ističemo kulturne, gastronomske, rekreativne i medicinske aktivnosti koje također pružaju zabavu u slobodno vrijeme. Cilj kulturnih aktivnosti je promicanje tradicionalnih kulturnih vrijednosti što ih čini prepoznatljivima u cijelom svijetu, a neke od njih su izlet na Brijune, obilazak zapadne Istre (Pula, Umag, Poreč, Rovinj), posjet istarskim muzejima kao i zvjezdarnici u Višnjanu. Enogastronomske radionice u potpunosti se temelje na uživanju u tradicionalnoj hrani uz razgledavanje prelijepog hrvatskog krajolika. Rekreacijske aktivnosti su od velikog značaja za starije osobe, a u osnovnu turističku ponudu svakako su uključene aktivnosti poput ribolova, kuglanja, biciklizma, šetnji i plivanja. Medicinske aktivnosti obuhvaćaju wellness, dentalni turizam, zdravstveni turizma na Lošinju i slično.

Manager: Vaša poruka studentima koji se planiraju prijaviti iduće godine na ASIC? Ako želite sudjelovati na ovom studentskom natjecanju, samo naprijed, hrabro i uporno. Iskoristite svoje potencijale jer ideja za napredak hrvatskog turizma ima jako puno, a pri realizaciji vaših ideja najvažnija je volja i želja za promjenom postojećeg.

Maja HAS

91/19 | 06/2014

FAKULTET

MOGUĆNOSTI DODATNOG USAVRŠAVANJA

Znanje dostupno svima Razmjena informacija se nekoć odvijala znatno sporije nego li je to slučaj danas. Naime, može se reći da su sami izvori nekada

ekskluzivističkog

akademskog

znanja bila svjetska sveučilišta “ograđena” dijelom visokim školarinama, dijelom

Postojanje ovakvih projekata te online tečajeva, naravno, ne rješava pitanje svjetskog obrazovanja svih gdje se znanje čini univerzalnim dobrom.

standardiziranim selekcijskim testovima. Znanje je bilo dostupno ograničenom broju ljudi u ograničenim periodima.

Dolaskom Interneta kao novog medija otvara se kompletan jedan prostor dostupnosti znanja i informacija. Iako se danas možda uzima zdravo za gotovo, ova okolnost, olakotna modernom čovjeku, je veoma liberalizirajuća. Naime, čak i znanja nekada najrezerviranijih Ivy Leaugue sveučilišta se mogu naći u elektroničkom obliku bilo da se radi o dokumentima pohranjenim na Internetu, raznim tečajevima ili predavanjima. Mijenja se i sam stav spram obrazovanja tako da se pojavljuje i niz online institucija koje pružaju razne fakultetske tečajeve na engleskom jeziku.

Coursera Coursera je samo jedan u nizu primjera. Coursera je, naime, edukacijska platforma koja sklapa partnerstva s najboljim svjetskim sveučilištima kako bi javnosti ponudila mogućnost besplatnog pohađanja njihovih tečajeva. Tehnologija kojom se oni koriste omogućava njihovim partnerima i profesorima da podučavaju tisuće ljudi diljem svijeta.

EdX EdX je neprofitna organizacija stvorena osnivanjem partnerstva s Harvardom i MIT-om. EdX nudi masivne otvorene online tečajeve (eng. MOOC- Masive Open Online Courses) te interaktivne online radionice na područjima prava, društvenih znanosti, povijesti, inženjerstva, ekonomije, javnog zdravstva, računalstva te umjetne inteligencije (eng. Artificial Intelligence, AI). EdX također izdaje

i certifikate za položeni tečaj.

ALISON ALISON je pak globalna online zajednica posvećena učenju na kojoj se mogu naći razni materijali potrebni za učenje praktičnih vještina. ALISON nudi preko 500 tečajeva po čijem se završetku dobiva i certifikat.

se fokusira na donošenje potpuno besplatnih knjiga u online obliku. Ovo ni ne začuđuje s obzirom na njihovu dugu tradiciju podupiranja te izdavanja edukativnih knjiga za poslovne profesionalce i studente.

Open Yale Courses (OYC) Open Yale Courses (OYC) javnosti nudi niz besplatnih korisnih materijala te pregleda literature s odabranih Yale kolegija. Ponuđeni materijali pokrivaju cijelu paletu područja, od raznih društvenih do prirodnih znanosti.

MIT OpenCourseWare (OCW) OCW je web bazirana publikacija praktički svih sadržaja s MIT predavanja. Objavljeni sadržaji su dostupni svima, a održavanje publikacija je stalna aktivnost MIT-a. Kako navodi Dick K.P. You, profesor na MIT-u, glavna ideja kompletnog projekta je bila objavljivati sve njihove materijale online putem te ih tako učiniti široko dostupnim svima.

Bookboon.com Bokkboon.com nastaje 2005. kao strateški iskorak izdavačke kuće Ventus kada ona postaje prva izdavačka tvrtka na svijetu koja

Naravno, uz navedene tečajeve, mogu se naći još mnogi. Postojanje ovakvih projekata te online tečajeva, naravno, ne rješava pitanje svjetskog obrazovanja svih gdje se znanje čini univerzalnim dobrom. Nažalost, znatan dio populacije još nema pristup ovakvim sadržajima, ali onaj tko ima zadobiva mogućnost uvida u nebrojena društvena i prirodna saznanja. Iako se možda za određeni dio ovih tečajeva i programa pri završetku ne dobiva određeni certifikat, njima se može priskrbiti nešto što bi, barem idejno, trebalo biti od mnogo veće važnosti - znanje te mogućnost spoznaje nečega. Konstantan intelektualan razvoj je važan, između ostalog, u procesu samoostvarenja osobe; a makar i površna informiranost o određenim temama u krajnjem ishodu može dovesti do boljeg razumijevanja konkretnih procesa te snalaženja u novim situacijama. Jer ipak, znanje i jest moć.

Dolaskom Interneta kao novog medija otvara se kompletan jedan prostor dostupnosti znanja i informacija.

Karla GLUČINA

91/19 | 06/2014

LOUNGE

premašuje europski prosjek. Iako je 3D printing još uvijek prilično neistraženo područje, prepoznali smo neke od društvenih implikacija.

Dragi čitatelji, razmišljajući na koji način pripremiti novo izdanje rubrike „Lounge“ složili smo se oko epiteta raznovrsno i aktualno. Potrudili smo se stoga otkriti neotkrivene bisere Jadrana, a pronašli smo i zanimljivu činjenicu da Zagreb brojem shopping centara

Zašto je posjećenost kulturnih događaja gotovo uvijek popraćena manjim brojkama i u čemu je problem? Kako „Živjeti jednostavnije“ i što je to „Psihologija burze“? Svima nam je poznato tko je bio malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce. Ivana Brlić-Mažuranić pravu pozornost književne publike skreće upravo djelom „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“. Društveno umrežavanje dobro je poznat koncept današnjice, a na koji način ličnost oblikuje ponašanje na društvenim mrežama objasnili su nam na Odjelu za psihologiju HKS. Da je pomoću NLP-a moguće pokre-

nuti pozitivnu promjenu, bilo vlastitu, u kompaniji ili pak društvu u cjelini, saznali smo na konferenciji. Trudeći se u svakom novom broju ostvariti što zanimljivije suradnje i za intervjue birati Vama zanimljive sugovornike, posjetili smo 2 redakcije. Za sve one koji trebaju elegantan vodič kroz lijepo, Büro 24/7 je, kako mu i ime kaže, otvoren 24 sata na dan 7 dana u tjednu. A ako ste se pak pitali tko se krije iza frekvencija 99.0 i 97.0 Mhz odgovor je Enter radio Zagreb. Na koji način ostaviti dobar dojam u svega par koraka tema je kolumne „Osobni razvoj“ . U nadi da će Vam se svidjeti izbor tema koje smo za Vas ovaj puta pripremili, srdačno Vas pozdravljam. Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ urednica rubrike „Lounge“ Urednica rubrike Fakultet

ŠTO HRVATI JEDU?

Trend orijentalne hrane Prošećete li ulicama Zagreba naići ćete na turske restorane, kineske kantine, raznoliku ponudu jela iz woka, japanskih jela ili pak vijetnamsku kavu. Zašto su Hrvatima zanimljiva orijentalna jela i napitci? U posljednje je vrijeme postalo sasvim uobičajeno naići na restorane koji nude hranu iz Japana, Indonezije, Kine, Indije, Afrike ili Turske. Mnogi su to objeručke prihvatili i često posjećuju takva mjesta, no jesmo li se zapitali zašto je tome tako? Osim mnogobrojnih restorana, otvoren je i veliki broj prodavaonica u kojima se mogu kupiti začini, odjeća i drugi raznovrsni zanimljivi predmeti s Bliskog istoka te iz Azije. Vrlo je vjerojatno jedan od uzroka popularnost i utjecaj mnogobrojnih sapunica na gotovo svim lokalnim televizijskim programima. Iako je već većina populacije zasićena istima,

91/19 | 06/2014

moramo priznati da su putem njih mnogi Hrvati naučili nešto više o jeziku, kulturi i običajima u Turskoj, Indiji ili pak Španjolskoj. Osim toga, bogatoj ponudi orijentalne hrane u Hrvatskoj svakako je pridonijelo i prošlogodišnje pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, čime su se horizonti svakako proširili. Ipak, usprkos bilateralnom sporazumu, velika su davanja i mnogobrojni propisi kojih se moraju pridržavati osobe koje u Hrvatskoj prodaju orijentalne začine ili nude takvu vrstu hrane. Mnogi od začina dostupnih na tržištu mogu poslužiti kao prirodni lijek, u kombinaciji s vodom, jogurtom ili medom, što pridonosi njihovoj popularnosti. Iz predstavljenog se trenda može zaključiti da su Hrvati postali otvoreniji i spremniji isprobati novu hranu i namirnice netipične za naše podneblje i kulturu. Osim navedenoga, bitno je da Hrvatska kao turistička zemlja

u svojoj ponudi ima sastavnice kojima će iskazati gostoljubivost posjetiteljima iz različitih dijelova svijeta, kao i otvorenost na promjene. Razvoj trenda i proširenje ponude orijentalne hrane u Hrvatskoj vjerujemo neće izostati, stoga se pripremite za sve više turskih, grčkih, indijskih ili azijskih restorana u svom gradu.

Robertina KATIĆ

LOUNGE

“NAJBOLJE OD NAJBOLJEG”

Büro 24/7 Hrvatsku verziju renomiranog svjetskog portala Büro 24/7 osnovale su dvije modne ikone i poduzetnice, Mirela Forić Srna i Iva Balaban. Kroz prepoznatljiv Büro 24/7 koncept provela nas je glavna urednica Ana Pavić te nam otkrila brojne zanimljivosti.

Smatramo da je Büro 24/7 u samo godinu i pol dana postojanja na hrvatskom tržištu doista napravio mnogo, kako sadržajno tako i vizualno kao medij koji je napravljen po najvišim svjetskim standardima. Manager: Zamišljen kao jedinstvena digitalna platforma, vodič kroz „najbolje od najboljeg”, Büro 24/7 osnovan je pod kreativnim vodstvom modne urednice Miroslave Dume s originalnim sjedištem u Moskvi. Kako je došlo do stvaranja hrvatske verzije, je li to bio klasičan poduzetnički plan? Možete li nam ukratko predstaviti osnovne karakteristike Buro 24/7 koncepta? Svima znana i omiljena ruska modna ikona Miroslava Duma inteligentno je odlučila iskoristiti svoj velik medijski utjecaj i popularnost

te osnovati pravi lifestyle servis koji je namijenjen svima onima koji se žele informirati o kulturi, umjetnosti, modi, glazbi, filmu, svemu onom što čini lifestyle. Mirela Forić Srna, kao bliska prijateljica Miroslave Dume, od početka je prepoznala kvalitetu tog koncepta i u suradnji s Ivom Balaban poželjela ga prenijeti i na naše tržište, točnije našu regiju. Sigurno je da plan za daljnje razvijanje projekta postoji. Kada razmišljamo o Büro 24/7 portalu ne gledamo lokalno, već smo koncetrirani na cijelu regiju. Uskoro ćemo pokrenuti i neke druge verzije u regiji, ali o tome nešto kasnije kada se sve realizira i sjedne na svoje mjesto. Smatramo da je Büro 24/7 u samo godinu i pol dana postojanja na hrvatskom tržištu doista napravio mnogo, kako sadržajno tako i vizualno kao medij koji je napravljen po najvišim svjetskim standardima. Iznimno smo sretni da su oglašivači prepoznali ovaj projekt kao partnera koji ih vjerodostojno predstavlja i prati u aktivnostima.

Manager: Tko je sve dio tima Buro 24/7? Poznato je i da okupljate niz suradnika iz svjetskih metropola. Na koji način ostvarujete suradnje? Büro 24/7 tim je doista jedna velika globalna obitelj. Uz standardnu redakcijsku postavu u Zagrebu imamo suradnike diljem svijeta. Naš Grgo Zečić, renomirani modni urednik Hero i Interview magazinea s nama je od samih početaka i dosta je utjecao na kreativne vizije i razvoj portala sa svojim ekskluzivama te fantastičnim feljtonima koji su danas naš zaštitni znak. Tu su još Daria Darmaniyan, Tea Tomić, Victoria De La Fuente, Petar Trbović i brojni drugi. Suradnje nije teško ostvariti jer je Büro 24/7 prepoznat kao brand diljem svijeta te nam se mnogo ljudi javlja na dnevnoj bazi s upitima za suradnju.

modne scene. Možete li izdvojiti nešto što Vas se posebno dojmilo? Kada ste u prilici biti okruženi velikim ljudima svjetske modne scene shvatite koliko su pristupačni i topli ljudi. Blizak primjer je veliki Peter Lindbergh za kojeg smo u suradnji s agencijom Priredba organizirali brunch. Tako velik umjetnik, i još veći čovjek.

Manager: Kako izgleda uobičajen radni dan u Vašem uredu? Možete li nam ukratko opisati neku od dogodovština? Imamo standardno radno vrijeme od 9 do 17h, ali ako je u pitanju neki event ili je dan pun vijesti onda ne gledamo na vrijeme. U uredu je uvijek dinamično, dosta komuniciramo, raspravljamo, nabacujemo ideje. Ne organiziramo klasične kolegije, već svoje ideje direktno zapisujemo na veliku ploču koja nam je najveći post it koji možemo imati. Manager: Majice i bočice za vodu s logom

Manager: Tijekom svog ste rada sudjelo-

Buro 24/7 jako su tražene. Gdje se iste mogu nabaviti? Ovome bih pridodala i limitiranu kolekciju sunčanih naočala koja je nastala u suradnji Büro 24/7 portala i svjetski priznatog branda Sheriff & Cherry. Naočale se mogu kupiti na njihovoj službenoj stranici, u zagrebačkom Roba Storeu te ID Concept Storeu u Splitu. Naše majice i bočice možete naći u concept storeu Vešmašina na Opatovini, Nicholas Concept Storeu u Zagrebu i Beogradu, a majice se mogu kupiti i u Splitu u ID Concept Storeu.

vali na brojnim modnim događanjima i imali priliku susresti značajna imena svjetske

Manager: Da iz redakcije Büro 24/7 ne bi-

Büro 24/7 tim je doista jedna velika globalna obitelj. Uz standardnu redakcijsku postavu u Zagrebu imamo suradnike diljem svijeta.

smo otišli bez korisnog savjeta, Vaša poruka studenticama Ekonomskog fakulteta? Jednostavno budite sretne. Katarina BELIĆ Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ

91/19 | 06/2014

LOUNGE

NEOTKRIVENI BISERI JADRANA

Najljepše plaže Hrvatske Zbog razvedenosti obale i čistoće mora, koja je prema istraživanju Europske agencije za okoliš u 2013. godini iznosila 97,3 posto, hrvatske su plaže nerijetko

Zbog svoje netaknute prirode, otok Vis uvršten je u deset najbolje očuvanih otoka Sredozemlja.

pri samom vrhu ljestvica kada je riječ o najljepšim svjetskim plažama. Pješčane i šljunčane plaže, ali i stjenovite uvale s hridima i rtovima sastavni su dio svjetski prepoznatljive jadranske obale. U nastav-

Upravo će netaknuta priroda i kristalno čisto more odvratiti pažnju od nedostatka turističke ponude u blizini same plaže.

ku donosimo izbor još mnogima vjerujemo neotkrivenih plaža, koje turistima oduzimaju dah.

Kamenjak Park prirode Kamenjak jedan je od najjužnijih dijelova Istarskog poluotoka. Dobio je ime prema ravnim bijelim stijenama koje su idealne za sunčanje, no Kamenjak je, gledano iz ptičje perspektive, zapravo zeleni poluotok. Južni dio poluotoka raj je za surfere zbog jakih struja, a roniocima je zanimljiv zbog bogatog podmorja. Atraktivne su i špilje koje se nalaze ispod popularnih uvala Velike i Male Kolombarice. Idealno mjesto za opuštanje je safari bar koji, osim jedinstvenog izgleda, nudi i bogatu gastronomsku ponudu. S njegove je terase moguće vidjeti svjetionik Porer čija se minijatura nalazi u austrijskom Minimundusu.

Sakarun Plaža Sakarun smještena u istoimenoj uvali, na sjeverozapadnoj obali Dugog otoka, zanimljiva je ljubiteljima sportova na vodi jer je dubina mora na 250 metara od obale tek nešto viša od 3 metra. Posebnost plaže sitan je bijeli pijesak, dok je žalo šljunčano, a more tirkizno. Zbog navedenih se obilježja često naziva i hrvatski Hawaii. Neophodno je spomenuti i da ju je u 2013. godini udruženje „Najljepše uvale na svijetu“ uvrstilo na popis 38 najljepših uvala svijeta iz čak 30 zemalja. Na plaži se nalaze i dva ugostiteljska objekta gdje se turisti mogu sakriti od ljetnih vrućina. Nakon dnevnih aktivnosti, plaža postaje omiljeno noćno odredište mladih.

Viške plaže - Stiniva, Stončica i Vela Smokova

Lubenice Nedaleko od mjesta Lubenice na Cresu skriva se plaža sv. Ivan. Mnogi ju smatraju najljepšom plažom Cresko-lošinjskog arhipelaga. Do plaže se može doći spuštajući se niz strme staze iz mjesta Lubenice ili pak morskim putem. Upravo zbog svoje nepristupačnosti, idealna je za one koji vole miran odmor. Samo pravi avanturisti uživat će u bijeloj šljunčanoj plaži i moru smaragdne boje.

91/19 | 06/2014

Zbog svoje netaknute prirode, otok Vis uvršten je u deset najbolje očuvanih otoka Sredozemlja. Uvala Stiniva zaštićeni je rezervat prirode zbog svog geološkog značaja jer je vjerojatno nastala urušavanjem svoda špilje. Uvalu zatvaraju dvije strme kamene litice

između kojih se nalazi šljunčana plaža. Do same plaže ne može se doći automobilom, postoji kozji put kojim se spušta do uvale, kao i onaj morski, organiziranim izletima brodom. Za razliku od Stinive, Stončica je pješčana plaža okružena gustom mediteranskom vegetacijom. Uvala je relativno plitka, stoga je idealna za sportska druženja. Vela Smokova idealna je pješčana plaža za zaljubljenike u povijest. Na dubini od 2 metra, stotinjak metara od plaže, potopljeno je krilo aviona iz Drugog svjetskog rata.

Okolica Dubrovnika: Veliki Žali i Šunj U neposrednoj blizini mjesta Brsečine, nedaleko od Dubrovnika, smještena je plaža Veliki Žali. Specifičnost te šljunčane plaže velik je broj turističkih sadržaja poput lounge&cocktail barova i mogućnosti iznajmljivanja rekvizita za vodene sportove. Cijene usluga nešto su niže nego u Dubrovniku, što svakako predstavlja prednost. Proteklih su se godina na plaži Veliki Žali odvijala razna kulturna događanja u sklopu Le Petit Festival du Theatre, koji okuplja umjetnike iz cijelog svijeta. Plaža Šunj predivna je pješčana plaža smještena na južnoj strani otoka Lopuda, najrazvijenijeg u skupini Elafita, bogatog arheološkim nalazištima starogrčkih, rimskih i slavenskih građevina. Zbog svoje plitkosti pogodna je za obitelji s malom djecom te popularna među Dubrovčanima koji je smatraju najboljim mjestom za picigin.

Katarina BELIĆ

Proteklih su se godina na plaži Veliki Žali odvijala razna kulturna događanja u sklopu Le Petit Festival du Theatre, koji okuplja umjetnike iz cijelog svijeta.

LOUNGE

SHOPPING CENTRI

Hramovi suvremenog načina života Shopping centri postali su omiljena okupljališta svih generacija jer pružaju kombinaciju kupovine i zabave. Modernost arhitekture i raznovrsnost sadržaja samo

Zanimljiva je činjenica da unatoč ﬁnancijskoj krizi popularnost shopping centara ne opada.

su neki od čimbenika koji privlače potrošače da u shopping centru provedu što više vremena i potroše što više novca. Užurbani stil života i konzumerizam promijenili su ljudsku svakodnevicu, a sho-

pping centri postali su njezin neizbježan dio.

Moderne tvornice Dok su još do prije nekoliko desetaka godina tvornice bile te koje su ukazivale na društveno – gospodarski razvoj, u današnje su suvremeno doba to trgovine, odnosno shopping centri. Nakon što je 1923. godine izgrađen Country Club Plaza u Kansas Cityu, prvi shopping centar potpuno zatvorenog tipa na rubu grada, u Sjevernoj je Americi uslijedio nagli porast njihovog broja. I dok je u Americi jačao proces suburbanizacije trgovine, razvoj trgovačkih centara u Europi tekao je nešto sporije te se prvi shopping centri otvaraju 60-tih godina 20. stoljeća. Gradnja svakog novog shopping centra, posebno u tranzicijskim zemljama, pruža nadu u ekonomski napredak, predstavljajući korak bliže tržišnom gospodarstvu i zapadnim standardima života. No, je li pretjerana težnja za Zapadom zaista dobra? Nije li upravo ona ta koja je svijet učinila globalnim selom, a kulturne običaje pojedinih naroda potisnula ispod općeprihvaćenih standarda Zapada?

popularnost kupovine na jednom mjestu, privlačnost za obiteljske kupovine i sl. S druge strane, okupljenost trgovina na jednom mjestu dovodi do konkurencije unutar samog centra, postavljaju se različita ograničenja vezana uz asortiman, a prevelika koncentracija shopping centara na nekom području također se smatra nedostatkom.

pinu koja ih najčešće posjećuje. Međutim, ističe se obiteljska kupovina zbog različitih dodatnih sadržaja, poput igraonica i radionica za djecu. Shopping centri najposjećeniji su vikendima u poslijepodnevnim satima te u predblagdansko vrijeme. Zanimljiva je činjenica da unatoč financijskoj krizi popularnost

Gdje je Hrvatska u odnosu na Europu? Klasifikacija shopping centara u Hrvatskoj dugo nije postojala, a kada se počela razvijati, jedan od njezinih ciljeva bila je usporedivost s europskom. Takva klasifikacija, a i sam razvoj modernijih shopping centara u Hrvatskoj započeo je prije desetak godina. Hrvatska i dalje nije dostigla europske razmjere, kako u broju, tako i u veličini shopping centara. Zanimljiva je pak činjenica da Zagreb, brojem shopping centara, premašu-

Za i protiv

je europski prosjek.

Osim što mogu poslužiti kao pokazatelji urbanog rasta i razvoja, shopping centre krase mnoge prednosti kao što su planirani i zaokruženi asortiman, suradnja i podjela zajedničkih troškova, osigurano parkiralište,

Nedvojbeno je da su popularnost i sve veća posjećenost shopping centara rastući trend, stoga je teško izdvojiti određenu dobnu sku-

Tko najčešće posjećuje shopping centre?

Dobitna kombinacija kupnje i zabave, čiji su sadržaji raspoređeni u onoj mjeri koja zadovoljava potrebe i želje baš svakoga, uvlači potrošače u začarani krug trgovina, kaﬁća, restorana i mnogih drugih sadržaja, iz kojeg se ne izlazi lako.

shopping centara ne opada.

Hramovi suvremenog života Dobitna kombinacija kupnje i zabave, čiji su sadržaji raspoređeni u onoj mjeri koja zadovoljava potrebe i želje baš svakoga, uvlači potrošače u začarani krug trgovina, kafića, restorana i mnogih drugih sadržaja, iz kojeg se ne izlazi lako. Shopping centri osiguravaju sve što nam je potrebno na jednom mjestu, umanjujući na taj način mobilnost ljudi i sužavajući prostore njihovog kretanja, posljedica čega je u manjoj ili većoj mjeri gubitak potrebe za odlaskom u prirodu, kafiće na otvorenom, trgovine izvan shopping centara, kina i sl. Osim već spomenutih sadržaja koji se mogu naći u gotovo svakom, oni najmoderniji shopping centri redovito organiziraju različita događanja poput koncerata, humanitarnih akcija, nagradnih igara ili radionica za najmlađe. Ovakav užurbani stil života u ljudima pobuđuje konzumerizam i materijalizam, stvarajući izvrnutu sliku čovjekovih želja i potreba, stoga se postavlja pitanje predstavlja li odlazak u shopping centre stvarnu potrebu ili samo naviku i stil života.

91/19 | 06/2014

LOUNGE

USUSRET SVJETSKOM PRVENSTVU

Povijest svjetskog prvenstva u nogometu Hrvatska ide u Brazil! Svi s nestrpljenjem očekuju događaj koji redovito okuplja mnoštvo gledatelja uz male ekrane na punih mjesec dana. No, ono što vjerojatno mnogi ne znaju jest kako i kada je to ludilo oko Svjetskog nogometnog prvenstva započelo. Pročitajte ukratko zanimljivosti iz povijesti svjetskog nogometnog prvenstva.

Pripreme su u tijeku. Brazil se priprema za doček, a mnoštvo reprezentacija iz cijelog svijeta za odlazak na Svjetsko prvenstvo u nogometu. Ono će se ove godine održati od 12. lipnja do 13. srpnja u Brazilu, koji je, nakon davne 1950. godine, po drugi puta domaćin Svjetskog prvenstvau nogometu. No, kako je sve počelo? Samo natjecanje Svjetskog prvenstva nastalo je na inicijativu Federation International de Football Association, koja je 1914. godine priznala nogomet na Olimpijskim igrama. Na taj način preuzela je odgovornost za organiziranje istog turnira na iduće 3 Olimpijade, 1920., 1924. i 1928. godine. Prvo natjecanje Svjetskog prvenstva odigrano je prije 84 godine, odnosno davne 1930. godine, od 13 do 30. srpnja, u Montevideu u Urugvaju, a domaćin je slavio prvo mjesto pobijedivši Argentinu rezultatom 4:2, i to ispred 93.000 gledatelja. FIFA se odlučila upravo za Urugvaj koji je tada slavio stogodišnjicu neovisnosti, a i urugvajska je reprezentacija osvojila turnir na Olimpijskim igrama u Amsterdamu 2 godine ranije. U završnom turniru natjecalo se 13 momčadi podijeljenih u 4 skupine,od čega 4 iz Europe, Belgija, Francuska, Jugoslavija i Rumunjska,te 9 iz Južne i Sjeverne Amerike, Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Meksiko, Peru,

Paragvaj, Urugvaj i SAD. Iz Europe nije bilo više momčadi jer su im udaljenost i troškovi puta predstavljali prepreku. Lucien Laurent prvi je postigao gol na tom Svjetskom prvenstvu u 19-toj minuti protiv Meksika te time ušao u anale povijesti nogometa. Jugoslavija

je došla do polufinala. Zanimljivost sa samog finala odigranog 30. srpnja 1930. godine jest da se momčadi nisu uspjele dogovoriti oko lopte kojom će se igrati, stoga je FIFA morala intervenirati. Odlučeno je da se 1. poluvrijeme odigra s argentinskom loptom, a 2. poluvrijeme s urugvajskom. Osim toga, gledatelji su od 8 h ujutro počeli pristizati na stadion, što je čak 6 h prije početka utakmice. 1950. godine dogodila se jedna neuobičajena situacija. Indija, koja je trebala biti u finalu Svjetskog prvenstva u Brazilu predomislila se u zadnji čas zbog financijskih poteškoća te iz razloga što im nije dozvoljeno da igraju bosonogi. Iste je godine jugoslavenski reprezentativac Rajko Mitić trebao odigrati prvi udarac utakmice, ali nije mogao jer se zatr-

91/19 | 06/2014

čao u željezni nosač u tunelu i izašao tek 20 minuta kasnije u zavojima, nakon što je njegova momčad već postigao jedan pogodak. Na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1990. godine u Italiji, Ujedinjeni Arapski Emirati nudili su Rolls Royce kao nagradu igračima momčadi koji postigne pogodak. Mnogo je zanimljivosti i nevjerojatnih priča vezanih uz Svjetska prvenstva u nogometu, no nemamo dovoljno prostora za sve ih nabrojati. Stoga usmjerimo pažnju na ono što je nama trenutno zanimljivo, a to je predstojeće prvenstvo. Ove godine u Brazilu sastat će se čak 32 momčadi iz cijelog svijeta. Bit će to najskuplje prvenstvo dosad tijekom kojeg će se po 1. puta koristiti najmodernija tehnologija, poput tehnologije na gol-liniji (GLT) za pomoć sucima te dronova za osiguranje sigurnosti na tribinama. S nestrpljenjem očekujemo vidjeti kako će se Hrvatska reprezentacija ove godine plasirati i hoće li napokon nadmašiti svoj najbolji rezultat iz 1998. godine sa Svjetskog prvenstva u Francuskoj, svima nam znano 3. mjesto. Na istome je prvenstvu naš Davor Šuker ponio titulu najboljeg strijelca prvenstva. Kandidata za istu ni za predstojeće ne nedostaje, dakle puno sreće dečki!

Robertina KATIĆ

LOUNGE

INTERVJU: KATIJAN KNOK

Osvježenje u hrvatskom eteru U razgovoru s direktorom i glavnim urednikom radija Enter Zagreb, koji je zbog svog CHR formata i programskog sadržaja ponio titulu 1. radija za mlade u Hrvatskoj, saznali smo detalje o samim počecima i daljnjim planovima.

Manager: Gdje je započela Vaša karijera i kako se razvila ideja osnivanja još jednog radijskog programa u raznolikoj ponudi na medijskom tržištu? Tko sve stoji iza Enter radija? Karijeru sam započeo 2006. u sportskoj redakciji Media servisa. Prije nego što sam postao direktor na bivšem Zagrebačkom radiju i Totalnom FM-u, uređivao sam informativni program na Anteni Zagreb. Misao vodilja u pokretanju projekta kao što je Enter Zagreb, koju smo realizirali ove godine, bila je osmišljanje proizvoda drugačijeg od ostalih. Zato smo odlučili na hrvatsko tržište dovesti prvi current hit radio (CHR), koji se po filozofiji rada i programskom sadržaju razlikuje od konkurencije. Iza projekta Enter Zagreb stoji moja malenkost i ekipa mladih ljudi, biranih kako bi odgovarali sadržaju kojim se bavimo.

Pred nama je još jako puno rada kako bi dosegli razinu na kojoj želimo biti. Manager: Enter radio Zagreb prvi je radio za mlade u Hrvatskoj, namijenjen populaciji između 15 i 29 godina. Kojom glazbom i temama nastojite privući slušatelje? Istraživanje koje se provelo u gradu Zagrebu pokazalo je da većina Zagrepčana u targetu

od 15 do 29 godina želi slušati klupsku glazbu (Rhythmic CHR format), odnosno ovaj format ima najveći tržišni potencijal, kada govorimo o marketshareu. Klupska glazba podrazumijeva glazbenike poput Rihanne, Aviciija, Davida Guette, Hardwella i ostale zvijezde svjetske glazbene scene. Tematski, Enter se razlikuje od ostalih radio postaja i po tome što se u programu ne bavi temama s depresivnim prizvukom, već je u prvom planu ono što mlade i zanima, a to je zabavni sadržaj.

ostatka radijske scene u Hrvatskoj. Svojim smo pristupom programskoj shemi postali najtargetiraniji medij u državi, koji se isključivo obraća mladima. Naše najjače oružje su kreativnost, polet i duh i svatko tko je slušao naš program to je i prepoznao. Svaki projekt koji predstavlja novost na tržištu je dobrodošao, pa nek’ slušatelji sami procjene što će slušati. U svakom slučaju, program poput Entera nedostajao je našem tržištu, po čemu smo predvodnici u Hrvatskoj, ali i u regiji.

Manager: Tko čini tim voditelja?

Manager: Slušanost Enter frekvencija 99.0

Najprije moram reći da sam izuzetno ponosan na tim ljudi s kojima radim jer su zaista sposobni, kreativni i predani onome što rade. Voditeljski tim predvodi provjerena kvaliteta - Ivan Vukušić. Uz njega, ističu se izuzetno perspektivni voditelji Enter jutra Bojan Gazibara i Alexandra Milinković. Maraton hitova svakog dana od 10.30 do 18 sati pod uredništvom je Ines Huskić i Ermina Preljevića, dok tjedan zatvaraju odlični Marko Otašević i Nina Slišković.

i 97.0 Mhz je u porastu, čemu svjedoči rastući broj „lajkova“ na društvenim mrežama. Možete li nam otkriti koji su Vaši daljnji ciljevi? Jesu li u planu neke nove emisije ili suradnje? Pred nama je još jako puno rada kako bi dosegli razinu na kojoj želimo biti. Glavni cilj nam je porast slušanosti na području Zagreba. Glazbeni stručnjaci predviđaju još rapidniji rast interesa, što dokazuje rasprodani UltraMusic festival, zatim brdo posjećenih festivala na Zrću odnosno Unknown festival u Rovinju. Stoga smo za fanove pripremili niz iznenađenja. No, o tome više slušajte u našem programu. Katarina GUČANIN–GAZIBARIĆ Kristina TRAMPUŠ

Manager: Vrlo je uočljiv zanimljiv, ali jednostavan stil. Smatrate li da je potrebno više takvih dinamičnih i nemonotonih programa? Program je zamišljen prije svega kao glazbeno zabavni, što Enter u potpunosti izdvaja od

Naše najjače oružje su kreativnost, polet i duh i svatko tko je slušao naš program to je i prepoznao. 91/19 | 06/2014

LOUNGE

OSOBINE LIČNOSTI I DRUŠTVENE MREŽE

Ponašanje na društvenim mrežama Sastavni, i možemo slobodno reći nezaobilazan, dio medija društvene mreže postale su upravo zbog raširenosti i učestalosti korištenja. Stoga se pred znanstvenike neminovno postavlja pitanje u kakvom su odnosu osobine ličnosti i korištenje društvenih mreža, odnosno na koji način ličnost oblikuje i objašnjava ponašanje na društvenim mrežama?

Popularnost društvenih mreža Društveno umrežavanje dobro je poznat koncept današnjice, kojemu svakim danom pristupa sve veći broj ljudi. Društvene se mreže u različitim medijima spominju kao načini oglašavanja, grupne dinamike, zabave i sl. te pružaju obilje informacija. Navedenom se pogodnosti napretka tehnologije pretežito služe mladi. Međutim, danas su društvene mreže sve prisutnije, kako u različitim domenama života, tako i u svim dobnim skupinama. Primjerice, Facebook kao jedna od najpopularnijih društvenih mreža današnjice ujedno predstavlja novu formu društvenosti koja uvodi nove obrasce ponašanja. Provedena su mnoga istraživanja s ciljem utvrđivanja određenih obrazaca u korištenju društvenih mreža. Dobivene spoznaje nisu jednoznačne, no rezultati dosljedno ukazuju na presudnu ulogu osobina ličnosti.

Savjesnost Kao i u brojnim drugim područjima uloga savjesnosti u korištenju društvenih mreža izazvala je značajnu pažnju istraživača. Rezulta-

Prema dosadašnjim spoznajama društvenim mrežama skloniji su introverti kojima je često teže opustiti se i prikazati svoje „stvarno ja“ u izravnim interakcijama s ljudima, stoga posežu za alternativnim oblicima društvenosti. ti ukazuju na to da su ljudi s nižim rezultatom na ovoj dimenziji često besciljni, nepouzdani, lijeni, nemarni te skloniji provoditi više vremena na društvenim mrežama, dok savjesniji pojedinci bolje raspolažu vremenom. Ipak, zanimljiva je spoznaja da je praćenje statusa i obavijesti koje prijatelji postavljaju na društvene mreže pozitivno povezano s većim kapacitetom radnog pamćenja. Pri tome valja spomenuti da je češće objavljivanje vlastitih statusa povezano s lošijim prosjekom ocjena.

Ekstraverzija Prema dosadašnjim spoznajama društvenim mrežama skloniji su introverti kojima je često teže opustiti se i prikazati svoje „stvarno ja“ u izravnim interakcijama s ljudima, stoga posežu za alternativnim oblicima društvenosti. Internet je za takve pojedince manje prijeteća okolina gdje mogu ostvariti svoje potrebe za bliskošću i druženjem. S druge strane, ekstraverti društveno usmjerene online sadržaje u velikoj mjeri koriste kako bi održali velik broj socijalnih odnosa iz svakodnevnog života, ali i upoznali nove ljude s kojima dijele interese. Međutim, postoje i dokazi o manjoj zastupljenosti ekstraverta na društvenim mrežama zbog njihove veće angažiranosti u stvarnom životu.

Narcizam Osobina ličnosti za koju se također vjeruje da oblikuje način korištenja društvenih mreža je narcisoidna ličnost. Narcisoidnu ličnost pojedinca karakterizira poremećaj pojma o sebi, potreba da ga drugi obožavaju te ne-

Zanimljiva je činjenica da je praćenje statusa i obavijesti koji prijatelji postavljaju na društvene mreže pozitivno povezano s kapacitetom radnog pamćenja. 52

91/19 | 06/2014

dostatak empatije. Razina narcizma osobe značajno je povezana s količinom interakcija i vremenom koje provodi na društvenim mrežama. Također, narcisoidnije osobe sklonije su većem broju interakcija na društvenim mrežama, više svog vremena provode na istima te takav oblik komunikacije koriste s velikim brojem ljudi, stavljajući kvantitetu ispred kvalitete. Iako ličnost uvelike determinira korištenje društvenih mreža, a virtualno okruženje pruža prilike za manipuliranje podacima te omogućuje svojevrsno uljepšava-

nje načina na koji se predstavljamo drugima, većina korisnika ipak ne koristi te mogućnosti. Mogli bismo zaključiti da se, iako uz određene nedostatke društvenih mreža, osobe u virtualnom okruženju predstavljaju prilično iskreno i u skladu sa stvarnim ponašanjem. Unatoč izrazitom zanimanju i brojnim dosadašnjim istraživanjima, nejednoznačni rezultati te sve veća uloga društvenih mreža u svakodnevnom životu postavljaju nove istraživačke izazove koji će omogućiti čvršće spoznaje o odnosu osobina ličnosti i društvenih mreža kao važnom aspektu današnjice.

Tajana HAŠPERGER Mateja LUČIĆ ODJEL ZA PSIHOLOGIJU

LOUNGE

ALATI ZA OSOBNI I KORPORATIVNI USPJEH

Neurolingvističko programiranje Na koji način pokrenuti pozitivnu promjenu u sebi, svojim kompanijama i u cijelom društvu te ostvariti uspjeh o kojem maštamo? Stručnjaci i uspješni pojedinci, predstavnici businessa, sporta, umjetnosti i znanosti, govorili su o svojim iskustvima i vlastitim strategijama koje su koristili stvarajući svoj i korporativni uspjeh na konferenciji održanoj u travnju. U dva zanimljiva i sadržajem bogata dana, sudionici konferencije upoznali su se s neurolingvističkim programiranjem pri čemu su imali priliku učiti o tome kako razmišljati i komunicirati ukoliko žele postići izvrsnost u određenom području života.

Neurolingvističko programiranje ili NLP jest nov i u mnogočemu revolucionaran pristup ljudskim performansama. NLP Neurolingvističko programiranje ili NLP jest nov i u mnogočemu revolucionaran pristup ljudskim performansama. Neki ga zovu “umjetnost i znanost postizanja osobne izvrsnosti”, a u literaturi se spominje i kao “znanost o onome što uistinu djeluje”. Utemeljili su ga Richard Bandler i John Grinder ranih 70-ih godina u Californiji, SAD. Oni su krenuli od pitanja: “Što je to što čini razliku između uspješnog i neuspješnog komunikatora, uspješnog i neuspješnog menadžera, terapeuta, trgovca?” Nije ih toliko zanimala teorija, već konkretni rezultati koji se postižu u praksi. Polazeći od navedenih pitanja Bandler i Grinder počeli su modelirati izvrsnost tada najučinkovitijih komunikatora. NLP se koristi u svim područjima ljudskoga djelovanja, u

politici, menadžmentu, marketingu, prodaji, pregovaranju, psihoterapiji, sportu, obrazovanju, a pridonosi osobnom rastu i razvoju.

Set alata i tehnika za izvrsnost Postupkom modeliranja, pod kojim se podrazumijeva otkrivanje procesa koji se nalazi u osnovi neke vještine, moguće je “preslikati” vještinu u repertoar ponašanja svake osobe slijedeći proces “korak po korak”. Kreiran je tako set alata i tehnika koje svatko može upotrijebiti da bi postigao izvrsnost u različitim područjima života. Frank Pucelik, jedan od trojice osnivača neurolingvističkog programiranja, na konferenciji je intervjuirajući troje gostiju demonstrirao proces modeliranja te pokazao na koji način u kratkom vremenu, pažljivim promatranjem i postavljanjem pravih pitanja možemo na svjetlo dana izvući nesvjesne strategije izvrsnika i učiniti ih dostupne svima koji se u tim vještinama žele usavršiti. Pa, evo što je otkrio: “Želite li biti vrhunski sportaš, lider ili autor, trebate si postavljati visoke ciljeve koje ćete vizualizirati kao nešto što je već ostvareno. Nakon toga, potrebno je trasirati sebi pod-ciljeve na putu do ostvarenja konačnog cilja. Biti uporan - kod prepreka i nedaća pronaći inspiraciju i nadah-

Postupkom modeliranja, pod kojim se podrazumijeva otkrivanje procesa koji se nalazi u osnovi neke vještine, moguće je “preslikati” vještinu u repertoar ponašanja svake osobe slijedeći proces “korak po korak”.

nuće da krenete dalje (najčešće u samom zamišljanju cilja ili u prethodnim pozitivnim iskustvima). Nadalje, vrlo je važno pozitivno razmišljati (podsjećati se da to možete, prizivati u mislima prethodne uspjehe i zamišljati uspješno ostvarenje cilja) i učiti iz svega što se događa (svaki ‘neuspjeh’ shvatiti kao povratnu informaciju). Uz to, trebaju vam biti važni drugi ljudi, bilo da shvaćate da zajedno s njima možete lakše i kvalitetnije ostvariti ciljeve ili da vas inspiriraju kao netko zbog koga i radite to što radite. Naposljetku, svi su sugovornici odmah nakon ostvarenja svog cilja potaknuti zamisliti novi cilj, novo unaprjeđenje kojemu žele povesti sebe i druge.”

Izučavanje ljudske izvrsnosti „Postavljam vještine modeliranja kako bih poučavao ljude koji su dobri u obavljanju poslova da pomognu drugima da budu jednako dobri ili barem približno dobri kao i oni koji ih uče. Nije bitno o čemu je riječ, to može biti matematika, psihologija ili nešto treće“, rekao je Frank Pucelik. Posebnim postupkom modeliranja izuzetnih pojedinaca kreiran je cijeli niz obrazaca. Svatko tko se želi posvetiti osobnom usavršavanju i postizanju izvrsnosti može izučavati ove obrasce i kroz discipliniranu primjenu usavršiti ih do majstorstva. Cilj primjene takvih NLP obrazaca, između ostaloga, jest kreiranje izbora u vlastitom životu. Konferencija je odisala pozitivnim idejama i razmjenom dobre prakse te brzog učenja vještina presudnih za potreban i željeni osobni i društveni uspjeh.

Lidija MARKLJUŠAJ

91/19 | 06/2014

LOUNGE

KOLIKO SMO KULTURNO OSVIJEŠTENI?

Kultura kao dio života Kulturu je kao prilično opširan pojam dosta teško u potpunosti opisati. Gotovo je sve u našem okruženju dio kulture, od običaja i tradicije preko različitih pokreta, načina odijevanja, knjiga, predstava, ﬁlmova…

Kulturna osviještenost mladih Još su nas od djetinjstva učili biti u doticaju s kulturom, a u današnje su nam vrijeme, više no ikad, dostupne mnoge informacije o događajima koji čine kulturnu scenu. U posljednje smo vrijeme svjedoci povećanja ponude i njene raznolikosti, no ironično je upravo to što je posjećenost kulturnih događaja gotovo uvijek popraćena manjim brojkama.

Kulturno se osvijestite, za bolju komunikaciju, bolju budućnost, bolji život.

Uvjerljivo prvo mjesto drži… Često spominjan i kao sedma umjetnost, film je definitivno oblik kulturne ponude kojem su mladi najviše privrženi. Videoteke su nekad prilično dobro radile, no pojavom Interneta taj slučaj se drastično promijenio. Danas je u vrlo kratkom vremenu film besplatno dostupan, što se u posljednje vrijeme uvelike odražava i na posjećenost kina. Kino ipak nije potpuno izgubilo svoju čar, tim više jer je danas prepuno pogodnosti koje nam pružaju gotovo pa savršen doživljaj filma, a za školarce i studente dostupni su popusti na kino ulaznice. Hollywoodski filmovi svakako su najpopularniji, a od žanrova se zapravo ne može izdvojiti najgledaniji. Nakon filma slijede knjige. Broj čitatelja knjiga gotovo je

dvostruko manji od broja gledatelja filmova, ali knjige svoje značenje neće izgubiti dok je svijeta. Većina je knjiga dostupna i preko Interneta, no u jednom su složni i mladi i stari - ništa ne može zamijeniti dobru staru knjigu u rukama. Kod mladih najzastupljeniji je žanr znanstvena-fantastika. Djevojke se češće okreću ljubavnim romanima, a mladići su skloniji kriminalističkim ili povijesnim romanima. Do zanimljivih činjenica dolazimo analizirajući posjećenost kazališta. Neki ga mladi uopće ne posjećuju, dok ga neki obožavaju i dobro su upućeni u ponudu dramske scene. Unatoč prosječnom broju mladih koji vole kazalište, rijetko će se na predstavi popuniti sva sjedala. Mladi nemaju naviku posjećivati kazališta te u većini slučajeva svoj studentski popust iskoriste za posjet kinima. Muzeji su pak mjesta koja su od strane djece u osnovnoškolskim danima bila posjećena s vrlo malo ili gotovo nimalo pažnje, a ni s mladima situacija nije puno bolja. Ono pozitivno je što su otvoreni muzeji s nešto suvremenijim pristupom kulturi, a „Noć muzeja“, događaj koji se održava svake godine u svim gradovima Hrvatske, noć u kojoj se besplatno može posjetiti sve muzeje tijekom večeri, može se pohvaliti izrazito velikim bro-

No, u korak s „modernim“ vremenom i društvom ide činjenica da mladi očito više vole jednostavnije oblike opuštanja i iskorištavanja slobodnog vremena, poput izlazaka u klubove i višesatnih ispijanja kava u omiljenim kaﬁćima.

jem mladih posjetitelja.

U čemu je problem? Kada se zapitamo koji su razlozi loših rezultata i kulturne neosviještenosti mladih u Republici Hrvatskoj nalažu se 3 razloga: nedostatak vremena, financijskih sredstava ili pak onaj najjednostavniji - nezainteresiranost za kulturu. Međutim, svatko od nas mogao bi izdvojiti dio slobodnog vremena koji bismo mogli utrošiti na posjet nekog kulturnog događaja ili institucije. Ako pogledamo s financijskog aspekta, većina kulturnih institucija ima određene pogodnosti koje nudi svojim posjetiteljima. No, u korak s „modernim“ vremenom i društvom ide činjenica da mladi očito više vole jednostavnije oblike opuštanja i iskorištavanja slobodnog vremena, poput izlazaka u klubove i višesatnih ispijanja kava u omiljenim kafićima.

Kako se barem malo kulturno osvijestiti? Poraditi na sebi u smislu kulturne osviještenosti ne predstavlja veliki trud. Najvažnije za svakoga je biti zainteresiran i znatiželjan. Napredovat ćemo i odložimo li naša računala na neko vrijeme te češće čitamo, za početak knjige koje nam se čine zanimljive, a nakon toga i klasike svjetske te hrvatske književnosti. Pišite i sami svoje priče, zapisujte svoje misli, pretplatite se na časopise. Iskoristite svoju ljubav prema filmovima, slušajte različitu vrstu glazbe i iskoristite svaku priliku za putovanje. Kulturno se osvijestite, za bolju komunikaciju, bolju budućnost, bolji život.

Mia MUSULIN

91/19 | 06/2014

LOUNGE

IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ

U potrazi za Hlapićevom Gitom Često nazivana hrvatskim Andersenom,

Nakon udaje, koju su zagovarali njeni roditelji,

Ivana Brlić-Mažuranić istinski je virtuoz

počela je pisati pisma majci. Njen život, prožet

riječi. Zbog originalnosti i svježine koju

novim ulogama, donio je i nove teme koje su

je unosila u svoje radove danas ponosno

ju zaokupljale, odgoj djece, jelovnici, moda,

stoji rame uz rame najpoznatijim velika-

novčani problemi i sl. Posvećena dužnostima

nima dječje književnosti.

koje donosi brak i život, književnosti se bavila

Predodređena za nešto više Od rođenja je Ivana Brlić-Mažuranić imala

tek u slobodno vrijeme, onaj tisućiti dio vremena koji nije bio dovoljan za zatomiti želju za riječima.

predispozicije stvoriti nešto novo i obilježiti književnost svojim djelima. Rođena je u Oguli-

Prva tiskana izdanja nastala su iz čiste dužno-

nu, 18. travnja 1874. godine, u obitelji koja je

sti, to su bile priče i pjesme koje je pisala za

bila nositelj važnih događaja hrvatskog života.

svoje četvero djece, stoga se danas postavlja

Djed Ivan Mažuranić, hrvatski ban, političar,

pitanje kakav bi bio njen opus da život nije do-

pjesnik, utkao je u Ivanine priče domoljublje

nio obiteljske dužnosti te gdje bi bila granica

i moral, baka Aleksandra ljepotu i važnost hr-

njena stvaralaštva da je svoj književni nagon

vatskog jezika, a kasnije je suprug Vatroslav

mogla u potpunosti pustiti na slobodu.

Brlić u njene priče, zajedno sa djecom, dodao čistoću i naivnost.

U potrazi za Hlapićevom Gitom Pravu pozornost književne publike skreće

Upravo je udaja Ivani Brlić-Mažuranić dodije-

1913. godine romanom za djecu Čudnovate

lila nove uloge: majčinsku, obiteljsku, umjet-

zgode šegrta Hlapića. U toj napetoj priči siro-

ničku. No, Ivana je uspješno spojila obitelj i

mašni šegrt Hlapić traži izgubljenu kćer svoga

karijeru, ona dva aspekta života koji su danas

gazde, a zgode na kraju prevladaju nezgode.

predmet mnogih rasprava.

Književnost u slobodno vrijeme, kasnije karijera Pisanje je Ivana zavoljela još u mladosti pišući dnevnik, ostavljajući svoje misli na papiru.

Njenim najvećim postignućem kritičari smatraju zbirku pripovijetki Priče iz davnina, objavljenu 1916. godine. Tim je djelom Ivana Brlić-Mažuranić zaslužila još jedan nadimak,

Od rođenja je Ivana Brlić-Mažuranić imala predispozicije stvoriti nešto novo i obilježiti književnost svojim djelima.

hrvatski Tolkien, jer je djelo prožeto mitološkim mudrostima običnog svijeta koji su inspiri-

belovu nagradu, nije imala više snage biti dio

rani drevnom, slavenskom mitologijom.

tadašnjeg doba gdje je život žene bio odre-

No, nosila je Ivana veliki teret u sebi. Život u

đen društvenim i obiteljskim normama. Ivana

Brodu na Savi, danas Slavonski Brod, donio

je bila duh, imala je vatru stvaralaštva, oluju

je čežnju za intelektualnim Zagrebom, donio

imaginacije i ljubav prema pisanoj riječi.

je depresiju, donio je neku turobnost koja je gasila Ivanine književne nagone i čežnju za

Tko je danas Ivana Brlić-Mažuranić? Na neki

umjetnošću.

način ostala je enigma. Danas ju je nemoguće pronaći, ali brojni drugi autori su krenuli u

Nažalost, 1938. godine hrvatska književna

potragu za Gitom, našom Ivanom i pokušali

fronta izgubila je još jedno veliko ime. Ivana

otkriti dio njene osobnosti. Ono što možemo

Brlić-Mažuranić preminula je u Zagrebu, sama

zaključiti, Gita je bila izgubljena u tadašnjem

u svojoj čežnji. Književnica koja je osvojila

svijetu, jer, nije lako biti žena pisac. Ivana je

brojna priznanja, nominirana dva puta za No-

imala snagu stvaralaštva i danas ta snaga, jednako kao i književnica koja ju je posjedovala, budi poštovanje. “Kad si sretan, i sun-

Ivana je bila duh, imala je vatru stvaralaštva, oluju imaginacije i ljubav prema pisanoj riječi.

ce za tobom žuri.“ A Ivana je bila najsretnija kada je pisala. Nikolina BUJDO 91/19 | 06/2014

LOUNGE

3D PRINTING REVOLUCIJA

Društvene implikacije Kada su 3D printeri bili prvi puta predstavljeni, od njih je najveće koristi očekivala NASA za implementaciju ideja o printanju hrane u svemiru i izgradnji svemirskih postaja. Ipak, 3D printeri pro-

3D printeri predstavljaju konkurentsku prednost za poduzeća koja mogu pomoću njih kvalitetno odgovoriti na sve veće zahtjeve potrošača za kastomizacijom proizvoda.

našli su svoje mjesto i u svakodnevnoj upotrebi te se sve više koriste za različite komercijalne i nekomercijalne svrhe.

3D printeri hrane 3D printeri hrane sve su popularniji oblik 3D printera. Trenutno cijene modela dostižu i visokih 50 tisuća kuna te su namijenjeni prvenstveno slastičarima i restoranima koji ove printere mogu koristiti za maštovito oblikovanje hrane koju bi bilo veoma teško tako oblikovati ručno. Ipak, pretpostavlja se da će brzi razvoj tehnologije omogućiti i puno jeftinije 3D printere hrane za kućnu upotrebu.

Utjecaj na proizvodnju i potrošače Velika prednost 3D printera je mogućnost kastomizacije svakog proizvoda uz minimalne troškove i vrijeme potrebno za izradu takvog proizvoda. 3D printeri predstavljaju konkurentsku prednost za poduzeća koja po-

moću njih mogu kvalitetno odgovoriti na sve veće zahtjeve potrošača. Očekuje se da će razvojem tehnologije 3D printanja potrošači sve više zahtijevati unikatne proizvode. Bitno je naglasiti i mogućnost potrošača da sami

isprintaju određene proizvode u svom domu te na taj način smanje potražnju za različitim proizvodima, što uvelike može utjecati na zarade proizvođača. Kod distribucije proizvoda također se događaju velike promjene. Razvojem 3D printanja proizvodi se lokalno printaju i distribuiraju. Proizvođači više ne ovise o radnoj snazi koja pristaje raditi uz niske nadnice, već proizvode printaju lokalno uz minimalne troškove i vrijeme dostave do lokalnih potrošača. Budući da 3D printanje još uvijek ima mnogo mana i limitirano je na određene proizvode, tek rijetka poduzeća koriste ovakav novi model distribucijskog lanca, no za očekivati je zaokret proizvođača u tom smjeru u nadolazećim godinama.

Revolucija u zdravstvu

O činjenici da 3D printeri okupiraju umove mnogih inovatora i vizionara najbolje govori podatak o velikom broju novih startupova inspiriranih 3D printerima. 56

91/19 | 06/2014

Od 3D printanja možda najveće koristi trenutno ima zdravstvo. 3D printanje ortopedskih implantanata donijelo je veliki zaokret u brzini, kvaliteti i dostupnosti ortopedskih implantanata. U narednim se godinama očekuje veliki pad cijene implantanata, što će doprinijeti kvaliteti života osoba kojima su isti potrebni. Veliki napredak stvara se i u području 3D printanja organa. Proteklih su godina uspješno isprintani organi poput uha, jetre i bubrega, a u daljnjoj se budućnosti očekuje mogućnost printanja velike većine organa.

LOUNGE

3D poduzetništvo O činjenici da 3D printeri okupiraju umove mnogih inovatora i vizionara najbolje govori podatak o velikom broju novih startupova inspiriranih 3D printerima. Uz stvaranje novih inovativnih 3D printera koji printaju različite stvari, poduzetničke su ideje usmjerene i na same proizvode koji se na takav način mogu kreirati. 3D printeri otvaraju velike mogućnosti i u socijalnom poduzetništvu pri rješavanju određenih socijalnih pitanja. Primjerice, na 1 se 3D printer mogu spojiti različite osobe te isprintati stvari koje su im potrebne, a lokalna zajednica može ustupiti materijale i nacrte za printanje. U zemljama trećeg svijeta 3D printeri mijenjaju sadašnjost i daju nadu lokalnom stanovništvu. Omogućili su jedinstveni oblik suradnje bogatih i siromašnih zemalja, dizajneri i inženjeri iz bogatih zemalja rade nacrte i forme za printanje koje se onda koriste u printanju proizvoda u siromašnim zemljama. Proizvodi se koriste u poljoprivredi, izgradnji kuća, obrazovanju, itd. Novije studije predlažu upotrebu 3D printera u printanju kuća, odnosno dijelova za izgradnju montažnih kuća koje bi pružile krov nad glavom svim stanovnicima siromašnih zemalja.

Moda oblikovana 3D printerima Svoje su mjesto 3D printeri pronašli i u modnoj industriji. Odjeća i obuća isprintana pomoću 3D printera još uvijek nije postala trend i tek je u eksperimentalnoj fazi, no pretpostavlja se da će u određenom trenutku u budućnosti odjeća i obuća isprintana pomoću 3D printera postati apsolutni hit.

Zdravstvo, građevina, modna, automobilska i prehrambena industrija samo su neki od sektora koje će obilježiti 3D printeri. Budućnost 3D printanja Zdravstvo, građevina, modna, automobilska i prehrambena industrija samo su neki od sektora koje će obilježiti 3D printeri. Njihova će upotreba zasigurno promijeniti društvo. 3D printeri donose brojne prednosti za poduzeća, ali njihovom upotrebom u kućanstvima i brojne prijetnje za uspjeh poslovanja. Bitno je naglasiti da uz brojne prednosti, 3D printeri donose i brojne opasnosti. Iz opasnost se najviše ističe printanje oružja te korištenje printera u razne neetične svrhe, kao i upotre-

ba opasnih materijala za printanje. Također, očekuje se veliki gubitak radnih mjesta na kojima su trenutno zaposlene socijalno ugrožene skupine, što može dovesti do nemira i širenja siromaštva. Ipak, vrijeme će pokazati hoće li 3D printeri donijeti čovječanstvu više pozitivnih ili negativnih stvari.

Andrej HANZIR

U zemljama trećeg svijeta 3D printeri mijenjaju sadašnjost i daju nadu lokalnom stanovništvu.

Moderna umjetnost Veliko oduševljenje 3D printerima izrazili su i umjetnici koji ih koriste u svrhu printanja unikatnih kipova i skulptura te za printanje različitih 3D umjetničkih modela. Moderna umjetnost pojavom 3D printera doživjela je potpuni preobražaj te uvela nove inovativne metode u oblikovanje umjetničkih djela. Budućnost moderne umjetnosti bit će obilježena 3D printerima, a vrijeme će pokazati do kuda seže kreativnost umjetnika. Ono što je u ovom području svakako bitno istaknuti jesu velike mogućnosti 3D printera u području arhitekture, za printanje 3D maketa i modela građevina budućnosti.

91/19 | 06/2014

LOUNGE

IZ SVIJETA KNJIGE

Pročitajmo… Živjeti jednostavnije ,,Ono što je lako, ispravno je. Započni ispravno i bit će lako. Nastavi lako i bit će ispravno. Ispravan put do lakoga pronaći ćeš ako zaboraviš ispravan put i ako zaboraviš da je lagan.’’ Dschuang-Tsu

“Živjeti jednostavnije” djelo je njemačkih autora Werner Tiki Küstenmachera i prof. dr. Lothar J. Seiwerta, a govori o umijeću upravljanja životom i sposobnosti da sretni te ispunjeni iscrpite sav potencijal života. Djelo jasno poručuje da je pojednostavljenje praoblik jednostavnog postojanja. Metoda pojednostavljenja može se prikazati piramidom podijeljenom na 7 stupnjeva. Na 1. su stupnju dostupni savjeti kako uspješno izgraditi kvalitetno okruženje ili radno mjesto pomoću metode praznog stola te kako pobijediti zaboravnost. Za pojednostavljivanje financija autori navode 2. stupanj piramide. Daju savjete o izlasku iz ponora prezaduženosti te konačnom stvaranju vlastitog pogleda na bogatstvo. Glavna misao 3. stupnja piramide je organizacija vremena. Čovjek svakodnev-

no na raspolaganju ima 24 sata, a na njemu je koliko će ih kvalitetno iskoristiti. Kao najzanimljiviji dio tog stupnja autori navode upravo onaj koji govori o dosljednom ‘’ne’’. 4.

Na kraju putovanja utvrdit ćete da u unutrašnjosti prostorije vlada potpuna jednostavnost, ali prostor nije prazan, već ispunjen vašom nezamjenjivom osobnošću. stupanj ističe da se često osvrćemo na svoje tijelo tek kad nešto nije u redu s njim, govori o važnosti tjelovježbe i donosi savjete o pravilnoj prehrani te načinu na koji je moguće ostvariti suživot tijela i duha. Pomoću savjeta s 5. stupnja poboljšajte odnos sa svojim bližnjima. To će vam omogućiti da vidite i ono što će biti kad vas više ne bude, oslobodite

se osjećaja ljutnje, prihvatite stvarnost takvu kakva jest. 6. stupanj ističe važnost dobrog odnosa s partnerom s kojim uvijek iznova morate razvijati svoj odnos, a važno je i znati razdvojiti privatni od poslovnog života. Na najvišem, 7. stupnju dostupni su savjeti o pojednostavljenju samoga sebe, otkrivanju životnog cilja, razvijanju snage i rasterećenju savjesti te se postavlja mali eneagramski test. Na kraju putovanja utvrdit ćete da u unutrašnjosti prostorije vlada potpuna jednostavnost, ali prostor nije prazan, već ispunjen vašom nezamjenjivom osobnošću. U njemu nećete sresti samo sebe, a kada izađete iz tog prostora doživjet ćete preobrazbu. Sve se temelji na jednostavnom načelu: manje je više. Ne udvostručujte, nego prepolovite, ne gomilajte, nego raščistite, ne stvarajte napetost, nego se pobrinite za opušteno ozračje, ne ubrzavajte nego usporavajte i tako postupajte svaki dan.

Psihologija burze „Ono malo što znam o gospodarstvu i ﬁnancijama nisam naučio na sveučilištima ili iz stručnih knjiga, nego u džungli.“ André Kostolany

Glavna misao djela André Kostolanyja, profesionalca sa 70 godišnjim iskustvom na burzi, ljudska je dimenzija, čimbenik koji je često pokretač burzovnih kretanja. Autor nam na duhovit način približava tu činjenicu jer što je prije postanemo svjesni, bit ćemo uspješniji. Djelo se sastoji od predgovora, uvodnog predavanja, 12 predavanja i završnog kolokvija. Za autora je burza ne samo područje djelovanja, već objekt proučavanja. ‘’Psihlogija

Za autora je burza ne samo područje djelovanja, već objekt proučavanja.

91/19 | 06/2014

burze’’ stoga nije udžbenik, već priča koja kaže ne poučavam, pripovijedam. U uvodnom dijelu autor upoznaje samoga sebe te ističe važnost inspiracije i iskustva. Zatim svu pažnju posvećuje ljudskoj fascinaciji novcem, opisuje ljude kojima je novac poput vode, što je više piju, bivaju žedniji. Opisuje vrlo jasne primjere koji nas mogu naučiti kako ljudi razmišljaju i djeluju te na taj nam način pomoći u našem razmišljanju i djelovanju. U zadnja 3 poglavlja autor objašnjava što je to praznovjerje, fetišizam i ovisnost o igri te situaciju u kojoj nijedna burza na svijetu ne

sliči drugoj. Kostolany danas, u 85-toj godini života, za sebe kaže da je uspješno ostvario jedinu ambiciju koju je imao, postići materijalnu i individualnu neovisnost. Kao čar starosti ističe poseban dar, vožnju u prvom razredu pariške podzemne željeznice od 9 do 17 sati s kartom za drugi razred, pogodnost dostupnu parižanima starijim od 80 godina.

Mia MUSULIN

LOUNGE

KOLUMNA OSOBNI RAZVOJ

Stvaranje dobrog dojma – halo efekt Postavlja se pitanje zašto oni s većim sposobnostima u svom poslu ne postižu veći uspjeh. Jedan od razloga je nedostatak pozitivnog imidža, koji se gradi komuni-

cije ocjenjivačke je prirode, odnosno opredjeljujemo se hoćemo li osobu doživjeti kao pozitivnu ili negativnu. Na temelju pojedinih osobina stječemo cjelokupni dojam o osobi.

kacijom, a ona može predstavljati granicu između uspjeha i neuspjeha. Zato se osobe sve više orijentiraju na svoj izgled i vladanje komunikacijom, odnosno na stvaranje dobrog dojma koji se počinje oblikovati prvim susretom – fenomen halo efekta.

Komunikacija koja prethodi istinskoj, ona neverbalna, upravo je početak stvaranja dojma. Važnost prvog dojma Najmanje vrijeme za stvaranje logičke mentalne slike o osobi je samo tri sekunde nakon prvog susreta, dok kompletnu sliku o njoj stvaramo u sedam sekundi. Naravno, ta se slika daljnjom komunikacijom razvija.

Ako je osoba nasmijana, pridodajemo joj ostale pozitivne osobine poput simpatičnosti ili velikodušnosti. No, proces može biti i obrnut. Generalno mišljenje možemo primijeniti i na pojedine osobine, primjerice nalaže se dojam da su lijepi, simpatični i komunikativni ljudi uspješne i dobre osobe. Iako svatko od nas ima svoju osobnu jednadžbu kojom ocjenjuje osobe, fenomen „lijepo je dobro“ postao je globalni stereotip.

„Hvatači pažnje“ Pojam „hvatača pažnje“ podrazumijeva elemente tj. osobine koje su istaknute i upečatljive u našem ponašanju. Pritom negativne osobine nastojimo ukloniti ili prikriti, primjerice prenaglašenu gestikulaciju, dok pozitivne osobine ističemo. Pod njih možemo ubrojiti nastup, držanje, stav, odjeću, modne dodatke, makeup ili pak parfem. Pozitivne osobine potrebno je istaknuti na ispravan način da u poslovnoj sferi ne bismo ostavljali dojam da više vremena ulažemo u svoj izgled, nego u posao. Ukoliko je pak osoba izložena javnosti, ona ne ostavlja samo prvi dojam o sebi, već se isti na neki način poopćava s organizacijom u kojoj osoba djeluje.

Već u prvih sedam sekundi kontakta s osobom počinjemo stvarati sliku o njoj.

Dobar dojam u par koraka

Okolinu prvenstveno spoznajemo automatski, bez razmišljanja, a kasnije kontroliranim mišljenjem stvaramo cjelokupni dojam. Komunikacija koja prethodi istinskoj, ona neverbalna, upravo je početak stvaranja dojma. Takav način percipiranja i komunika-

U poslovnoj sferi najvažnije je ostaviti ozbiljan dojam. Prvobitno se potrebno osvrnuti na vladanje neverbalnom komunikacijom. Ono najuočljivije svakako je odjeća. Strogo formalni ili pak casual dress code? Klasično i jednostavno – recept koji je univerzalan i primjenjiv u svim situacijama. Rukovanje je oblik pozdrava kojim započinjemo i završa-

vamo razgovor. Trebali bismo voditi računa da je stisak ruke umjereno čvrst i odvažan. Preporučuje se nadasve uspravan položaj tijela, iz kojeg proizlaze zainteresiranost i energičnost. Tijekom razgovora sugovornika je važno gledati u oči jer izbjegavanje pogleda simbolizira sramežljivost ili nekomunikativnost te poštovati formalnu udaljenost od 120 do 350 centimetara, koja predstavlja zonu poslovne komunikacije. Svakako treba izbjeći razgovorni stil kakvim se služimo u slobodnim situacijama te paziti na intenzitet i brzinu govora. Iako želimo ostaviti dojam ozbiljne osobe, umjereni smiješak može poslati samo pozitivnu poruku. Ukoliko se po prvi puta susrećemo s potencijalnim poslodavcima, važno je informirati se o specifičnostima organizacije, načinu rada te o vodstvu. Ono što se u velikoj mjeri smatra nepoštivanjem je kašnjenje, stoga ga je svakako potrebno izbjegavati. Sve u svemu, komunikacija u poslovnoj sferi označava bitan dio poslovanja te je bitan čimbenik dojma o pojedincima i organizaciji. Halo efekt pojava je shvaćena kao prva ocjena i fundament za stvaranje cjelokupnog dojma. Nastojimo projicirati dobar osobni imidž kako bismo dobili pozitivan feedback. Potrebno je uskladiti svoj izgled i ponašanje sa situacijom. Odijelo ne čini čovjeka, no šalje poruku o njemu, kao što govor pokazuje koje su njegove kvalitete. Jer ipak, komunikacija i izgled naš su osobni marketing.

Kristina TRAMPUŠ 91/19 | 06/2014