Manager 94. broj

Page 1


SADRŽAJ

Poštovani profesori, studenti i svi koji vjerno pratite naš rad! Pred vama se nalazi ljetni, 94. broj studentskog poslovnog lista „Manager“. Nakon većinom pozitivnih dojmova vezanih uz redizajn časopisa, krenuli smo s dodatnim entuzijazmom u stvaranje novoga broja. Poslušali smo i kritike čitatelja te ih imali na umu prilikom odabira tema. Istaknula bih dio u rubrici „University“ posvećen Predsjedniku i Upravnom vijeću Hrvatske studentske asocijacije te brojnim projektima udruge koji su obilježili ljetni semestar. Članovi organizacijskih timova i njihovi voditelji marljivo su mjesecima radili na organizaciji projekata kako bi, jednostavno rečeno, ponudili studentima više od studiranja. Nadam se da će vas obuzeti HSA duh i da ćete se poželjeti priključiti udruzi već na jesenskoj regrutaciji! U ime redakcije, ovim putem bih zahvalila našim partnerima, profesorima, suradnicima i prijateljima koji su svojim savjetima podupirali izradu novoga broja. Uživajte u čitanju! Katarina Belić Glavna urednica

Tim kreativnih novinara opet je marljivo radio, a rezultat toga osvježavajući je, 94. broj Managera. Za ovo ljetno izdanje obradili smo mnoštvo različitih tema, a na samom početku upoznat ćemo vas s nekoliko mladih, uspješnih poduzetnika. Koje su njihove priče i kako su iz hobija ili želje za praktičnijim životom uspjeli pokrenuti unosan posao? Ukratko ćemo vam predstaviti projekt Hrvatske turističke zajednice pod nazivom „Hrvatska 365“, a nismo zaobišli ni sve aktualniju temu održivog razvoja pa tako nešto više možete saznati o prvom i najvećem sustavu javnih bicikala u Hrvatskoj. Osvrnuli smo se i na sve bliže Olimpijske igre, dotaknuvši se njihova marketinškog aspekta, a ako još ne znate za pojam „dobra ekonomija“ ili web platformu Onecius, mi smo se potrudili informirati vas i o tome. Odmorite od učenja za ispite, uzmite Manager u ruke i uživajte u aktualnim i zanimljivim temama. Pratite nas i na društvenim mrežama, komentirajte, savjetujte te tako motivirajte ovu malu, vrijednu redakciju na što kvalitetniji rad. Mia Musulin Urednica rubrike „Business“ Nadam se da vam se svidio redizajnirani 93. broj Managera jer smo nastavili u istom tonu aktualne i zanimljive teme te novi trendovi u poslovnom, studentskom, ali i svijetu zabave u režiji naše male i vesele redakcije rezultirali su ljetnim i osvježavajućim 94. brojem Managera. Razgovarali smo s dekanom prof. dr. sc. Lajošem Žagerom, predstavili Katedru za ekonomiku poduzeća te posjetili brojne inovativne, poučne i zabavne studentske projekte. Koje smo filmove gledali na DriveINkinu? Što smo naučili na Leap Summitu i Poduzetništvu inovacija? Kako teku finalne pripreme ovogodišnjih Sveučilišnih igara? Upoznajte Upravno vijeće Hrvatske studentske asocijacije, saznajte odgovore na prethodno postavljena pitanja i zakoračite u neistraženi dio Zagreba. Uzmite stanku od učenja ili ponesite Manager na plažu i uživajte u tekstovima naših vrijednih novinara. Svima vam želim dugo, toplo i nezaboravno ljeto. Nika Crnek, Urednica rubrike „University“ Nadamo se da polako privodite kraju još jedan (nekima zadnji) semestar i da ste riješili sve ispite. Ako i niste, rokova ima, ljeto ionako nikad nije vruće i zanimljivo – Vakula je rek’o! Utješili vas nismo, ali, eto, barem smo pokušali. U ruci držite novi broj vašeg omiljenog studentskog časopisa, a vjerujem da ćete u njemu pronaći barem tri teme iz svake rubrike koje će vam dobro doći. Bilo da vam je ovo zadnji semestar pa želite saznati što više o prijavama za posao, intervjuima i kako se na njima snaći, ili jednostavno želite pročitati nešto o blogerima i odlučiti postati hrvatska Zorannah. Sigurni smo da ćete se pronaći u nekoj od tema koje vam donosimo! Uživajte u čitanju i neka ovo predstojeće ljeto bude barem duplo zanimljivije od prethodnog! Dejana MOSKOVIĆ Urednica rubrike „Lounge“

IMPRESSUM Glavna urednica Katarina Belić katarina.belic@manager-magazine.com.hr glavni.manager@gmail.com Urednice rubrika Business Mia Musulin mia.musulin@manager-magazine.com.hr University Nika Crnek nika.crnek@manager-magazine.com.hr Lounge Dejana Mosković dejana.moskovic@manager-magazine.com.hr Novinari Čutura, Katarina Derjanović, Dea Jarmek, Patricia Laski, Irena Malnar, Dora Markić, Lucija Medica, Lea Nimac, Adriana Paler, Kristina Petošić, Mislav Stjepić, Ivan Tomić, Helena Zubović, Anamaria Suradnici Dalia Abdel Rahim Andro Anić Lektura Kristina Presečki, mag. philol. croat., mag. inf. Partneri Hrvatska studentska asocijacija Zagrebačka banka d.d. Sustav javnih bicikala d.o.o. Agro kotari d.o.o. Grad Buzet Dobra knjiga d.o.o.- Knjižara Ljevak Domaća radinost „Mirta“

BUSINESS str. 4 str. 5 str. 6 str. 7 str. 8 str. 10 str. 11 str. 12 str. 14 str. 16 str. 17 str. 18 str. 19 str. 20 str. 21 str. 22 str. 23

Business news, Ultijack Predstavljanje poduzetnika Croatia Airlines Marketinški aspekt Olimpijskih igara ZADAR - kako je jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj postao trend? HRVATSKA 365 Demografija u Hrvatskoj Što pokreće ruralne sredine? Intervju: Krešimir Dvorski Povratak franšiza Profil zemlje: Šri Lanka Poslovi na kruzerima Konferencija „Dobra ekonomija“ Nekretnine Intervju: Kristina Ercegović Portal znanja Rimac Automobili d.o.o.

str. 24 str. 25 str. 26 str. 28 str. 29 str. 30 str. 33 str. 34 str. 35 str. 36 str. 38

University news : Hrvatski Kadet Upoznajmo EFZG Intervju: prof. dr. sc. Lajoš Žager Sveučilišna bolnica Political Science Fiction Hrvatska studentska asocijacija - Upravno vijeće DriveINkino 2016. Poduzetništvo inovacija, Play&Run for Aids Awareness International Week 2016. Leap summit 2016. Intervju: Maja Daraboš Longin

str. 40 str. 41 str. 42 str. 43 str. 44 str. 45 str. 47 str. 48 str. 49 str. 50 str. 51

Tooloomeeshka, Priča matematičkog genija Blogeri Autoshow Hrvatska Inditex.com Obonjan Zašto slušamo cajke? Top 3 kozmetička proizvoda Grad Buzet Must-see festivali 2016. Kuda na ljetovanje? Osobni razvoj

Grafički dizajn i prijelom Larry Tomac Izdavač Hrvatska studentska asocijacija Ekonomski fakultet Kabinet 407 Kennedyjev trg 6 Telefon: 01/2335633 (s naznakom “za Manager”) Web-stranica http://www.manager-magazine.com/ Studentski poslovni list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su autora, ne nužno i stav uredništva. www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

3


BUSINESS

BUSINESS ANDREA SUDAR

Piše: Irena Laski Kontakt: irena.laski@hsa.hr

Dizajnerica personaliziranih ekoloških torbi

Business news Teroristički napadi u Europi Svim je turistima prilikom putovanja najvažniji osjećaj sigurnosti. Međutim, teroristički napadi kojima smo svjedočili posljednjih nekoliko mjeseci u Parizu, Ankari, Istanbulu te posljednji u Bruxellesu poprilično su ugrozili taj osjećaj i samim time utjecali na turizam. Stupanj pripravnosti u većini je zemalja podignut na visoku razinu, a preostaje nam vidjeti kakve će dugoročne efekte nedavna događanja imati na gospodarstvo.

Avanturistički turizam u Hrvatskoj Ljetna turistička sezona samo što nije počela, a izazov koji nam je prošlogodišnja rekordna postavila velik je i treba ga nadmašiti. U prilog nam svakako idu brojna priznanja kojima se možemo pohvaliti. Prije svega tu je Zadar koji je proglašen najboljom europskom destinacijom 2016. godine, zatim plaža Stiniva kod Visa koja je okrunjena titulom najljepše europske plaže, a čak se i park Maksimir našao na popisu najljepših europskih gradskih parkova. Pozitivne vijesti stižu nam i iz Biograda na Moru gdje je počela gradnja „hrvatskog Gardalanda“, ovaj turistički proizvod sadržavat će 25 atrakcija namijenjenih za djecu, obitelji i tinejdžere, a bit će podijeljen u tri tematske cjeline koje će činiti: divlji zapad, stari gusarski grad te svemir. Istovremeno se u Đurđevačkim pijescima, tzv. jedinoj hrvatskoj pustinji, planira u ponudu uvesti jahanje deva. VALINEA VINGER

Praktičnost i funkcionalnost prije svega Kratko smo popričali s Valineom Vinger, dizajnericom Ultijack jakne koja u sebi sadrži brojne korisne detalje, kao što su: punjač za baterije, pripremu za slušalice, multifunkcionalne odjeljke i slično. Evo što nam je ova mlada hrvatska poduzetnica izdvojila o sebi, svom proizvodu i planovima za budućnost. „Na ideju Ultijacka došla sam dok sam bila na kampiranju. Previše sam stvari nosila sa sobom, a opet manjak potrebnih stvari, pa sam odlučila napraviti multifunkcionalnu jaknu koja mi neće smetati“ kaže Valinea, a ističe i kako je proces bio očekivan, nije bilo toliko teško jer se sve radilo s ljubavlju. „Sam proces bio je dug jer smo htjeli da proizvod zbilja bude praktičan i prilagođen ljudima, a opet da vanjski izgled ne gubi na vrijednosti“. Na pitanje o preprekama s kojima se morala suočiti u procesu osnivanja kaže da je najteži bio prije svega cijeli proces pripreme za crowdfunding kampanju. To je bilo nešto novo u što su ušli kao tim i svaki korak bio je izazovan. Priprema je kompleksna i sadrži sve segmente običnog poslovanja, a više je orijentirana na to kako pridobiti i stranu publiku. Za one koji nisu upućeni u koncept crowdfundinga radi se o procesu traženja javnih donatora za dobivanje početnoga kapitala kako bi se financirao novi pothvat. „Sljedeći je korak Ultijacka kampanja na kickstarteru koju pripremamo. Trajat će 30 dana, a može nam pomoći da pokrenemo proizvodnju i rad na novim proizvodima. Na temelju toga potaknut ćemo interes te se laganim koracima kao brand wearable tech i plasirati na tržište“. Na kraju ističe da joj je ovo veliki izazov jer nije vrsta dizajna kojom se do sad bavila. Budući da su tim sastavili iz više segmenata: marketing, dizajn, IT i drugo,

Manager 01/2016 | 93/21

Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Sudar Produkt d.o.o. obiteljsko je startup poduzeće s dvama zaposlenicima, koje se bavi proizvodnjom personaliziranih ekoloških torbi od ceradnog platna. Ideja je da kupac sam kreira vlastitu torbu koristeći se online aplikacijom, a javila se jer u današnjem svijetu vlada masovna proizvodnja standardiziranih proizvoda, što je problem ako se želite isticati i posjedovati nešto jedinstveno. Svaka je torba jedinstven proizvod koji se radi ručno. Kupac sam odabire vrstu torbe, veličinu, boju pozadine, vrstu tipografije, slovo i njegovu boju. Ciljna su skupina urbani i aktivni muškarci te žene koji cijene održive materijale i funkcionalnost. Zanimljivo je da poduzeće

pomaže azilu za pse kupnjom hrane, a u budućnosti planiraju i pomagati djeci skromnije platežne moći tako da im osiguraju torbe za školu. Uzori su im mnoga startup poduzeća u kojima izdvajanju Bellabeat, iako se ne radi o istom segmentu proizvodnje. Andrea Sudar preporučuje mladima da što više sudjeluju u realizaciji vlastitih projekata ako ih imaju. Činjenica je da većina startup poduzeća danas ne uspije, ali važno je naglasiti da nije bitan sam uspjeh, već i proces učenja kroz vlastito iskustvo.

HRVOJE PRPIĆ

Recept za uspjeh hrvatskog poslovnog anđela Da Hrvatska ima mnogo uspješnih poduzetnika nije nepoznanica, a Hrvoje Prpić jedan je od takvih primjera koji je sa svojom novom platformom Trillenium napravio korak dalje u virtualnom svijetu. Piše: Katarina Čutura Kontakt: katarina.cutura@hsa.hr

Piše: Lucija Markić Kontakt: lucija.markic@hsa.hr

4

Većina startupova danas su softverska poduzeća zbog najvećeg potencijala za razvoj. Međutim, biti startup poduzeće u Hrvatskoj postaje sve lakše jer postoje razne mogućnosti za prikupljanje novčanih sredstava, naravno, ako prije toga imate inovativnu ideju. Predstavljamo vam jednu, po mnogočemu posebnu poduzetnicu Andreu Sudar, dizajnericu ekoloških personaliziranih torbi.

sposobni su i mogu, osim jakne, proizvesti bilo koji odjevni predmet koji žele i koji ljudima treba.

www.tkokaze.hr

Gotovo svakodnevno na tržište se izbacuju novi uređaji ili aplikacije, a ukoštac s njihovim ubrzanim razvojem uhvatio se i Hrvoje Prpić, osnivač tvrtke Trillenium i jedan od najpoznatijih poslovnih anđela. „Ideja Trilleniuma bila je nova generacija online shoppinga, a pomoću njega bit će omogućeno pregledavati trgovine kao u stvarnom svijetu“, ističe Prpić. Tvrtku je osnovao 2009. godine kada sa svojim suradnicima započinje s 3D-kupovinom koristeći se preglednikom, a od tada do danas mnogo se toga promijenilo. Uskoro bi završna ideja trebala biti dana na testiranje kupcima prije nego što iziđe na tržište, a ona posljednja može se preuzeti preko Google Playa i App Storea. To je, kaže Prpić, 3D shopping i virtual reality shopping koji imitira dućan. Glavni je partner i trenutačno jedini kupac Platforme ASOS, britanski ecommerce gigant. Iako su pregovori trajali više od godine dana, ASOS je ipak odlučio uložiti u Trillenium i, kako sada stvari stoje, nije pogriješio. Uz ASOS tu su i druge tvrtke s kojima posluje, www.tkokaze.hr

ali na potpuno drugim područjima. Tako trenutačno radi na četirima poslovnim slučajevima, a izdvaja jedan od njih: „Veliki avioni imaju kamere, i tijekom leta možeš vidjeti ispod aviona i ispred aviona. Mi ćemo pokušati spojiti te slike u jednu veliku sliku 360 i kada staviš naočale moći ćeš vidjeti sve izvan aviona“. Prpić je i aktivni član CRANE-a, hrvatske mreže poslovnih anđela čija je misija spajanje ambicioznih poduzetnika s inovativnim projektima i investitora koji će u njih uložiti svoj novac. Hrvoje Prpić priznaje kako put do uspjeha nije bio nimalo lak. Krenuo je od nule i otišao u London gdje je, za razliku od Hrvatske, bio potpuno nepoznat. Puno uloženog truda, sastanaka, pisanja blogova i tisuće mailova nakon četiri godine urodile su plodom. Sada, kako kaže, misli da je došao do toga da mu se sva vrata mogu otvoriti. Za sve mlade koji žele pokrenuti vlastiti startup preporučuje da to ne rade sami, nego da se prijave u različite „akceleratore“. Najčešća je greška koja se događa danas, ističe, da se testiranje tržišta radi tek na kraju, a ne na samom početku. „U Trillenium je uloženo preko milijun funti, a finalni proizvod gotovo je potpuno promijenjen od onog početnog“, kaže Prpić i zaključuje s porukom - na greškama se uči.

93/21 | 01/2016

Manager

5


BUSINESS

BUSINESS

CROATIA AIRLINES – povijesni pregled Vodeći se načelima sigurnosti, kvalitete te zadovoljstva korisnika usluga, hrvatska nacionalna zrakoplovna tvrtka, Croatia Airlines, na globalnoj ljestvici danas zauzima visoko osmo mjesto po kvaliteti usluge, točnosti letenja i ispunjenja putničkih prava. Kroz povijesni pregled donosimo vam uvid u to kako je hrvatski avioprijevoznik posljednjih dvadesetak godina razvio, ali i osnažio svoju tržišnu poziciju. Piše: Irena Laski Kontakt: irena.laski@hsa.hr

OLIMPIJSKE IGRE

Marketinški fenomen najvećeg globalnog natjecanja Međunarodno natjecanje u brojnim sportovima i disciplinama naizmjence se održava u ljetnom ili zimskom razdoblju svake dvije godine. Bez daljnje definicije vjerujem kako ste svi već prepoznali da je riječ o Olimpijskim igrama. Dok o samom nastanku kruže mnoge legende, jedni u njima spominju Zeusa, a drugi Herakla, mi ćemo se posvetiti Olimpijskim igrama i njegovim fenomenom s drugačijim pristupom. Piše: Dea Derjanović Kontakt: dea.derjanovic@hsa.hr

Za početak, vratit ćemo se u 1989. godinu, kada je registriran prvi hrvatski zračni prijevoznik, Zagal (Zagreb Airlines) koji je poslovao s jednim zrakoplovom, a služio je isključivo prijevozu pošiljaka. Sljedeće godine mijenja ime u Croatia Airlines koje je zadržalo sve do danas, da bi se 1991. godine konačno uključio u domaći promet. Nakon kupnje dodatna tri zrakoplova, tvrtka povećava flotu te ulazi u međunarodni promet 1992. godine, kada i postaje članica Međunarodne udruge za zračni promet (IATA). U daljnjem razdoblju Croatia Airlines se polako razvija, do 1. siječnja 1998. postaje članica Udruge europskih zrakoplovnih tvrtka (AEA Association of European Airlines), a flotu upotpunjuje na osam zrakoplova. 2000. godine, prateći europski standard usluga, tvrtka

6

Manager 01/2016 | 93/21

uvodi automatski ticketing te prvi put u jednoj godini prevozi više od milijun putnika i nakon toga slijedi zapravo zlatno razdoblje za Croatia Airlines. Do 2012. godine broj prevezenih putnika nastavio je tendenciju rasta te je tada postigao rekordni broj od 1 951 501 putnika. Razlog tomu je praćenje trenda primjenjivanja najsuvremenije tehnologije zbog čega su i uvođene nove aplikacije za mobilne uređaje te su uvedeni izravni međunarodni letovi Pula - Frankfurt te Split – Kassel. Croatia Airlines uvrštena je u najviši sigurnosni razred u civilnom zračnom prometu.

www.tkokaze.hr

Istražit ćemo marketinški stranu tog, po mnogima najvažnijeg i najiščekivanijeg, sportskog događaja. Nismo samo jednom čuli rečenicu kako Zapad pokreće svijet pritom misleći na Sjedinjene Američke Države. Upravo se tamo 1960-ih godina počeo uzdizati pojam vrlo važan za daljnju analizu marketinškog aspekta Olimpijskih igara, a to je pojam konzumerizma. Odnosi se na pretjeranu težnju za posjedovanjem i kupnjom materijalnih dobara i usluga s ciljem povećanja razine zadovoljstva i sreće. Proizvođači dobara nastoje potaknuti kupovinu korištenjem marketinga, reklamom proizvoda, u čemu veliku ulogu imaju mediji. Mediji te u novije vrijeme sve prisutnije društvene mreže, koriste se kao odličan kanal distribucije do krajnjih potrošača. Sam uspjeh konzumerizma temelji se na uvjerenju da kupljene usluge i dobra daju značenje pojedincima i njihovim ulogama, tj. statusu u društvu. Možda ne vidite odmah poveznicu s Olimpijskim igrama, ali dopustite da vam je pokažem. Olimpijske igre narasle su iz isključivo sportske manifestacije kakve su bile u doba Pierra de Coubertina, osnivača modernih Olimpijskih igara, u sportski, ali i marketinški događaj kojim se koriste sve uspješne međunarodne tvrtke za plasiranje svojih proizvoda. Zbog www.tkokaze.hr

velike medijske popraćenosti tog događaja, javlja se bitka među tvrtkama koje se žele reklamirati. To ne čudi s obzirom na činjenicu da reklame prikazane na Olimpijskim igrama u svojim domovima mogu vidjeti ljudi diljem svijeta. Na Olimpijskim igrama u Londonu samo jedno bezalkoholno piće te jedno pivo dobilo je pravo prodavati se u olimpijskim zonama, a isto tako se, uz tradicionalni specijalitet, moglo konzumirati samo pečene krumpiriće jednog lanca brze hrane. To je, vjerujemo, bio odličan marketinški potez. Globalizacija predstavlja proces koji je uvelike pospješio razvoj konzumerizma ukidanjem ograničenja u protoku informacija, dobara, ljudi i ideja među različitim državama, što dolazi do izražaja na Olimpijskim igrama gdje se susreću i natječu sportaši iz različitih krajeva svijeta, od Amerike preko zemalja Afrike i Europe sve do Australije i istočnih zemalja Azije. Na njima se gleda sve, od odjeće i opreme kojom se koriste, do reklama na trkaćim trakama, rekvizitima i stadionima. Sam kompleks stadiona ovogodišnjih igara, tj. olimpijska zona bit će napravljen na poluotoku s tropskim pejsažem, planinama u pozadini, prekrasnom obalom i malim brežuljcima. To će biti središte marketinških zbivanja. Svjedoci smo Super Bowla, godišnjeg događaja, gdje je sport pao u drugi plan, a reklame proizvoda i nastupi izvođača u pauzi utakmice postali su jedini razlog gledanja. Nadam se da nećemo dopustiti da se isto dogodi i Olimpijskim igrama te da će trud sportaša, njihova snaga, volja i ljubav prema tome što rade ostati u centru pozornosti.

93/21 | 01/2016

Manager

7


BUSINESS

BUSINESS

#EuropeanBestDestination

ZADAR – kako je jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj postao trend? Piše: Mia Musulin Kontakt: mia.musulin@hsa.hr

U samom središtu Dalmacije, negdje na pola puta između metropole i drugog najvećeg grada u Hrvatskoj, smjestio se onaj peti po redu – Zadar. Jedan od najstarijih gradova u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu okrunio se titulom najbolje europske destinacije po izboru čitatelja portala European Best Destination i tako zainteresirao mnoge. Zadnjih nekoliko godina grad je procvjetao i zimi, a tijekom nadolazećeg ljetnog razdoblja će, vjerujemo, uspješno opravdati laskavu titulu. Smješten u samom srcu Jadrana ovaj grad osvojit će vas svojom posebnom atmosferom, bilo danju ili noću. Prošeta li se najpoznatijom ulicom u gradu, Širokom ulicom, odnosno Kalelargom, osjetit ćete pozitivan ritam grada, šetnja kamenim ulicama grada postaje šetnja kroz povijest, a u isto vrijeme i doživljaj suvremenog života. Simbol grada Crkva sv. Donata najpoznatija je monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka, unikatna u Europi. Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih karakteristika koristi za glazbene programe, kao što su „Glazbene večeri u sv. Donatu“.

Kao spomenik okružen povijesnim zidinama, uz arheološka i spomenička blaga antičkog, srednjovekovnog i renesansnog razdoblja, interesantan je i radi brojnih suvremenih arhitektonskih rješenja poput prvih Morskih orgulja na svijetu – ugrađenih cijevi u stepenice na rivi koje su različitog omjera te pod utjecajem mora ispuštaju različite zvukove. Pozdrav Suncu, instalacija je koja se sastoji od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini sa fotonaponskim solarnim modulima preko kojih se ostvaruje jedinstvena komunikacija s prirodom. Na Morskim Orguljama zvukom, na Pozdravu Suncu – svjetlom. Jedno od najpoznatijih imena filmske umjetnosti Alfred Hitchcock kao najljepši zalazak sunca na svijetu

8

Manager 01/2016 | 93/21

opisao je upravo onaj zadarski, a ako se želite uvjeriti u to, možete prošetati prostranom rivom, sjesti u miru, slušati i gledati. Vjerovali ili ne, u zasluženost titule najbolje europske destinacije, ni oni posebno vezani uz grad ni oni koji su jednom došli u Zadar ne mogu poreći da zrači posebnom energijom, daškom tajnovitosti, mnoštvom povijesnih priča, ali i moderniziranih dijelova koji svim generacijama nude mogućnost za uživanje. GDJE ODSJESTI? Nije novost da su za mnoge najprivlačnija mjesta za odsjedanje upravo „hoteli u malom“. Posljednjih godina i Zadar radi na ponudi hostela, a jedan od vjerojatno najpoznatijih, kako zbog lokacije tako i zbog uređenja, jest hostel „Idassa Palace“, smješten u samoj jezgri grada, starom dijelu u kojem se tradicionalne kamene građevine izdižu u svom punom sjaju. Kombinacijom kamena i modernog dizajna nudi savršen odmor u ugodnom okruženju, a gostima je na raspolaganju sedam soba s bračnim krevetima te kupaonicom. Ovaj spoj minimalizma i stoljetne tradicije obećava veoma ugodan odmor, a i sve potrebno gostima je nadohvat ruke, s obzirom na vrlo atraktivnu lokaciju. Također, gostima je na raspolaganju i recepcija gdje se mogu informirati i rezervirati sve dodatne usluge poput organizacije izleta, rent-a-car servisa, bukiranja večera i ručkova, koncerata, predstava i ostalih događanja te dobiti informacije, savjete i preporuke o svemu što ih zanima. Ako se želite odmoriti od užurbanosti grada, idealno je mjesto za to „Villa Idassa“ koja se prostire na 220 četvornih metara i okružena je privatnim vrtom od 170 kvadrata. Višestoljetno bogatstvo Dalmacije, njezina naroda, običaja, kulture i povijesti leži danas pohranjeno u starim kamenim vilama koje išibane vjetrovima, solju, morem i suncem u sebi skrivaju dugogodišnju turbulentnu povijesnu baštinu života ovog podneblja. Raskošna rezidencija izgrađena još davne 1895. godine, jedna je od najautentičnijih ilustracija tradicije i dokaza minulih vremena na ovim prostorima. Posjetite Zadar, budite dio „Zadarskog kazališnog ljeta“, festivala Morskih orgulja – „Mitra zonata“, „KalelargArt“ festivala, urbanog festivala „Zadar snova“, „Noći punog miseca“, poslušajte koncerte poznatih svjetskih glazbenika ili samo prošetajte rivom i osjetite toplinu koju pružaju građani Zadra svojim posjetiteljima.

www.tkokaze.hr

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

9


BUSINESS

BUSINESS

HRVATSKA 365

DEMOGRAFIJA U HRVATSKOJ

Projekt HTZ-a za produljenje turističke sezone

Hoće li Hrvatska za 50 godina imati milijun stanovnika manje?

Trenutačna je percepcija Hrvatske među turistima da smo netaknuto odredište sunca i mora s malo dodatnih aktivnosti. Međutim, kako bi se pozicionirala i diferencirala kao mediteranski turistički brand prepoznat po izvrsnosti i različitosti životnih stilova, moralo se pokrenuti i napraviti određene promjene.

Hrvatska spada u grupu od pet zemalja Europske unije koje istovremeno bilježe prirodni pad i negativni saldo neto migracija. Zemlja smo s iznimno velikim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina. To su samo neke od činjenica nad kojima se trebamo zabrinuti.

Piše: Irena Laski Kontakt: irena.laski@hsa.hr

Piše: Kristina Paler Kontakt: kristina.paler@hsa.hr

destinacija). Destinacije koje nude turističke proizvode nisu centrirane samo na primorskom dijelu zemlje, već se ponuda proširila duž cijele zemlje od Podravine, Slavonije, Istre, otoka pa skroz do juga – Dubrovnika, kao najatraktivnije destinacije. Bogata gurmanska i vinska ponuda koja je zanimljiva svim posjetiteljima potaknula je najavu posebnog projekta „Hrvatska 365 Gourmet“. Projekt je definiran kao jedan od ključnih proizvoda na kojima hrvatski turizam može graditi budućnost, posebno u razdoblju PPS-a. Turizam kao visoko fragmentirana djelatnost čini složen, ali važan gospodarski sustav koji predstavlja jaku polugu gospodarskog rasta. Važnost, ali i perspektivu hrvatskog turizma prepoznali su i u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ), postavivši viziju svog poslovanja - uvrstiti se među pet europskih destinacija specijaliziranih u iskustvenim putovanjima. Kako bi uspješno proveli postavljeni izazov, zaključeno je da sunce i more tijekom ljetnih mjeseci neće biti dovoljni resursi za zadržavanje i privlačenje turista te s obzirom na nacionalne, prirodne i kulturne vrijednosti kojima Hrvatska raspolaže, treba raditi na aktivnostima produljenja pred- i posezone (PPS razdoblje). U skladu s time, kako bi promovirali i predstavili Hrvatsku kao destinaciju u kojoj se tijekom cijele godine može nešto pronaći, osmišljen je projekt „Hrvatska 365“. CILJ PROJEKTA „Hrvatska 365“ naziv je logotipa i programa turističkog pilot-projekta koji promovira cjelogodišnju turističku ponudu. Cilj projekta vrijednog 4,8 milijuna kuna jest potaknuti razvoj atraktivnih i konkurentnih destinacijskih ponuda u razdoblju PPS-a. Osim toga, nastoji se ostvariti uspješna tržišna komunikacija kako bi se razlikovali, bili jedinstveni i relevantni u odnosu na konkurente. U tome se djelomično uspjelo jer se izazvao relativno velik interes stranih turoperatora za sam projekt. Program je turističku ponudu podijelio u šest turističkih sadržaja: kultura (23 destinacije), biciklizam (osam destinacija), aktivni odmor (23 destinacije), spa i wellness (sedam destinacija), poslovna putovanja (dvije destinacije), hrana i vino (17

10

Manager 01/2016 | 93/21

PPS KLUB Klub se osniva s ciljem poticanja razvoja atraktivne i konkurente destinacijske ponude koja turistima nudi posebne, autentične i privlačne turističke proizvode s dodanom vrijednošću u PPS-u. Kako bi ušli u projekt i dobili oznaku PPS destinacije, potrebna je dostupnost ciljanim geotržištima do šest sati putovanja, raspoloživost smještajnih kapaciteta te ostalih ugostiteljskih objekata, zatim dostupnost popratnih turističkih javnih sadržaja i usluga destinacije u razdoblju od najmanje 15.5. do 30.6. i od 1.9. do 15.10. PPS klub ima posebno propisane zadaće koje se moraju ostvariti, jasno propisana prava i obveze, a njime upravlja koordinacijski odbor. Od početna 22 člana, klub trenutačno broji 80 članova koji uspješnom tržišnom komunikacijom pridonose boljoj vidljivosti i vrijednosnoj percepciji PPS destinacije. Ideja projekta odlično je osmišljena za hrvatski turizam te kada se tijekom godina poprave početni propusti u organizaciji, nema sumnje da će cjelokupni program donijeti dugoročne rezultate gospodarstvu zemlje.

www.tkokaze.hr

Veliki utjecaj na katastrofalnu demografsku sliku naše države imali su Prvi i Drugi svjetski rat kao i Domovinski rat u kojem je izgubljeno 16.000 života. Posljednji pozitivan prirodni prirast stanovništva u Hrvatskoj zabilježen je 1997. godine. Od 2001. do 2011. godine Hrvatska je izgubila više od 150.000 stanovnika. Prema novijim podacima možemo istaknuti da se tijekom 2014. godine rodilo manje od 39.000 djece, dok je istovremeno umrlo više od 52.000 ljudi. U Hrvatskoj se po obitelji rađa tek 1,28 djece. Također, prema zadnjem popisu stanovništva oko 200 sela ostalo je prazno.

Mladi stalno odlaze iz manjih, slabije razvijenih krajeva poput Ličko-senjske županije u veća i razvijena središta kao što je Grad Zagreb. Zbog toga se tamo bilježe trendovi starenja i depopulacije. Općenito govoreći u Hrvatskoj prevladava staro stanovništvo što je najviše izraženo u jadranskoj Hrvatskoj. Nailazimo i na disproporciju mladog i starog stanovništva što uzrokuje vrlo nepovoljan odnos između zaposlenih i umirovljenika. Uskoro bi se zbog manjka radne snage moglo dogoditi da se mirovine i doprinosi za zdravstvo neće imati odakle naplatiti. Ovakvoj situaciji doprinosi i nezaposlenost mladih što se direktno odražava na njihove niske prihode zbog čega se teže odlučuju na osamostaljenje i osnivanje obitelji, a samim time

www.tkokaze.hr

i rađanje većeg broja djece. Također, u posljednjih nekoliko godina iz Hrvatske se iselilo preko 70.000 mladih osoba koje svoju budućnost ne vide ovdje. Moguće mjere za rješavanje crne demografske slike Hrvatske Ugledni demografi slažu se da dugoročno rješenje nisu jednokratne potpore za novorođenčad, nego treba donijeti kvalitetnu strategiju demografskog razvoja. Nadalje, gospodarski rast nije moguć bez radne snage. Poznati hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuo je da je za revitalizaciju zemlje nužno da se godišnje rađa 55.000 djece, da se izdvaja 3 do 4 posto novca iz proračuna te da se rađanje svakog djeteta stimulira s naknadom od 5000 do 10.000 eura. Dvoje djece po obitelji znači stagnaciju pa bi se tako za porast stanovništva trebalo rađati troje djece po obitelji. Može pomoći i razvijanje lokalnih središta, malih i srednjih gradova što bi spriječilo stanovnike da odlaze. Treće rješenje bile bi veće povlastice za zaposlene žene i majke. Treba im se omogućiti fleksibilnije radno vrijeme te povećati kapacitete vrtića. Kao što je već navedeno, pažnja se treba posvetiti strategiji rješavanja nezaposlenosti mladih, a posebice strategiji rješavanja stambenog pitanja koje je jedan od ključnih razloga zašto se rađa mali broj djece. Na kraju, doseljavanje imigranata u Hrvatsku, iako to još uvijek nije previše zastupljeno, moglo bi poprilično ublažiti trenutno demografsko stanje. Predviđanja pokazuju da će se zbog ovog problema, popularno zvanog „bijela kuga“, morati početi useljavati radnu snagu iz ostalih zemalja jer će nam do 2030. godine nedostajati oko 300.000 radnika. Broj djece do 14 godina smanjit će se za oko 200.000, a broj srednjoškolaca za oko 120.000. Demografska situacija Hrvatske mora biti od strateške važnosti jer ćemo u protivnome izgubiti nacionalni identitet.

93/21 | 01/2016

Manager

11


BUSINESS HRVATSKA PRIČA

Što pokreće ruralne sredine? Ruralno područje kao takvo zapravo nema jasno definiranu zemljopisnu podjelu, ali se može smjestiti unutar univerzalnih obilježja. Jedno bi takvo obilježje bio prostor gdje ljudska naselja i infrastruktura zauzimaju manji dio krajolika, odnosno prostor na kojemu prirodni okoliš u većini obilježavaju livade, šume, rijeke i planine. Piše: Lea Medica Kontakt: lea.medica@hsa.hr

Takva područja obuhvaćaju broj stanovnika koji se kreće od 5.000 do 10.000 stanovnika, što ih čini manjim naseljima gdje većina ljudi radi u obiteljskim domaćinstvima i tako pokreće ruralni razvoj. Prema svim ovim obilježjima, Hrvatska spada u ruralne zemlje što potvrđuje i podatak da se čak 91,6 posto od ukupnog stanovništva nalazi na ruralnom području. Stoga ni ne čudi da je ruralni turizam na našem području vrlo razvijen i konkurentan. Međutim, velika uloga pridaje se i lokalnom razvoju gdje stanovnici područja rade zajedno, potaknuti stvaranju većeg broja radnih mjesta i ostvarivanju boljih uvjeta za ekonomski i društveni napredak. Sve se to može smjestiti pod zajednički nazivnik - održivi razvoj. Održivi razvoj Upravo je sve češće spominjani održivi razvoj ključni segment uspješnosti ruralnog turizma koji u zadnje vrijeme vidno cvijeta. Velika prednost kod ovakvog oblika razvoja turizma jest mogućnost korištenja postojećih resursa, odnosno revitalizacija postojeće baštine koja se prenamjenjuje pa se tako stvara interakcija poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga. Uz navedene resurse treba postaviti i organizacijske, promidžbene i financijske pretpostavke koje je potrebno zadovoljiti kako bi se postigli željeni rezultati. Naime, financije su uvijek bitan i graničan faktor koji omogućuje stvaranje budućeg kapitala. Kako bi se takvo što lakše razvilo, europski fondovi, kojima je primarni cilj podupiranje provedbe pojedine politike Europske unije u zemljama članicama, osiguravaju mogućnost korištenja bespovratnim sredstvima. Na taj se način sufinancira 50 posto ukupne investicije za izgradnju ili rekonstrukciju objekata. Maksimalan iznos bespovratnih sredstava koja se mogu dobiti iznosi 75.000 eura. Ovime se, osim ruralnog turizma, potiče povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva, prerađivačke industrije

12

Manager 01/2016 | 93/21

tko kaže da ne mogu

BUSINESS

za 0kn.

kao i radnih uvjeta ruralnih sredina. Osim financija, promidžba pospješuje povezivanje oglašivača, odnosno vlasnika turističkih objekata ili autohtonih proizvoda, s potencijalnim korisnicima njihovih dobara. Danas se sve lakše na interneta može promovirati svoje proizvode, vlastitim stranicama ili brojnim servisima koji omogućuju besplatna oglašavanja. Osim toga, postoje i razni sajmovi diljem Hrvatske, ali i šire, koji nude mogućnost izlaganja proizvoda, smještaja i slično. Primjer Istarske županije Dobar primjer održivog ruralnog razvoja jest Istarska županija, koja je održivost razvoja društva, gospodarstva i okoliša dovela do postojanog i kontinuiranog razvojnog procesa. Istra je 1996. godine među prvima u Hrvatskoj započela trend ruralnog razvoja te je uz maritimni turizam, produljila sezonu na još barem dva do tri mjeseca pomoću brojnih ruralnih usluga. Tako se ponajviše ističu agroturizam koji osim usluga smještaja nude i mogućnost dolaska na kraće izlet te uživanje u raznim gastronomskim delicijama spravljenim od vlastitih proizvoda. Nadalje, nude se i smještaji poput ruralnih kuća u kojima je osigurana apsolutna privatnost i uživanje u tradicionalnom ambijentu, b&b (bed and breakfast) odnosno noćenje i doručak koji se sastoji od tradicionalnih gastronomskih delicija te mali ruralni obiteljski hoteli koji imaju maksimalan kapacitet do 35 smještaja. Sve navedene oblike smještaja vode sami vlasnici te je interakcija gost-domaćin uvijek na vrlo gostoljubivoj razini. Kao još jedan oblik ruralnog turizma ističe se posjet vinskim cestama koji je u zadnje vrijeme sve popularniji jer podrazumijeva domaćinstva specijalizirana za proizvodnju vina koja gostima omogućuje upoznavanje s proizvodnjom i degustaciju proizvoda, a sve to nedaleko od njihova smještaja. Može se sa sigurnošću zaključiti kako je budućnost malih sredina u turističkom i gospodarskom razvoju u revitalizaciji već postojeće baštine koja vodi do postojanog i kontinuiranog razvoja, bez opasnosti od ugrožavanja bilo kojeg elementa integralnog dijela razvojnog procesa.

www.tkokaze.hr

SA ZABOM MOGU

Paket za mlade Dođi i razgovarajmo o tome što Zaba može učiniti za tebe. Paket za mlade rješava tvoje financijske dileme za nula kuna jer dobivaš: • • • • • • • •

Kunski tekući račun s beskontaktnom Maestro karticom Kunski žiroračun s Visa Electron karticom MasterCard Student karticu ili go!card MasterCard karticu m-zaba – mobilno bankarstvo e-zaba – internet bankarstvo Podizanje gotovine 4 puta mjesečno bez naknade na prodajnim mjestima Konzuma i Tiska uz Maestro i Visa Electron kartice Podizanje gotovine bez naknade na bankomatima UniCredit Grupe u inozemstvu uz Maestro i Visa Electron kartice Bez naknade za obradu zahtjeva kod podizanja studentskih kredita

/ZagrebackaBanka www.zaba.hr www.tkokaze.hr

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

13


BUSINESS

BUSINESS

INTERVJU: KREŠIMIR DVORSKI

Upornost kao najvažnija osobina uspješnog poduzetnika Krešimir Dvorski, direktor Sustava javnih bicikala d.o.o. kaže kako u poduzetništvu samo strast, upornost i fokusiranost na održivi razvoj danas mogu donijeti rezultate, a ako se vodite isključivo mišlju kako zaraditi što više, male su šanse za uspjeh. Ovaj odlučni poduzetnik ispričao nam je o počecima poslovanja koji su bili sve samo ne jednostavni, daljnjem razvoju i ambicioznim planovima za budućnost projekta Nextbike. Piše: Mia Musulin Kontakt: mia.musulin@hsa.hr

Manager: Na svojim predavanjima često ističete kako su ključne prednosti za uspjeh entuzijazam, energija i čvrsta odluka. Možete li se ukratko predstaviti našim čitateljima? Direktor sam tvrtke Sustav javnih bicikala d.o.o. koja je s radom počela u proljeće 2013. godine i tada sam zajedno s kolegom Antom Gustinom pokrenuo tvrtku, a dva mjeseca nakon toga krenuo je prvi Nextbike pilot-projekt, Sustav javnih bicikala u Zagrebu. Diplomirani sam ekonomist, završio sam Marketing na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a prije toga četvrti razred srednje škole u Americi, nakon kojeg sam i odlučio što ću biti po struci. Otac sam dvoje predivne djece. Manager: Nextbike u Hrvatskoj više nije nepoznanica. Što se krije iza projekta, kako je nastala ideja za osnivanjem tvrtke te kako su izgledali njezini počeci? Nextbike je cjenovno najpovoljniji, najbrži, najzeleniji i najzabavniji način javnog gradskog prijevoza. Ciljne skupine su nam studenti, zaposlenici koji žive na relacijama gdje se nalaze stanice i turisti. Iza projekta kriju se dvojica „luđaka“ koji su bili dovoljno blesavi da pokrenu takav niskoprofitabilan projekt u jeku najveće recesije u Hrvatskoj. Sve je započelo idejom Ante Gustina pod nazivom BIC-SIC, imala je razvijen čak i svoj vizualni identitet. On je idejni začetnik projekta koji je s nepune 22 godine na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu „izbrijao“ taj

14

Manager 01/2016 | 93/21

projekt s jednim svojim prijateljem i predstavljao ga studentskoj populaciji na studentskim natjecanjima. Nas dvojica upoznali smo se 2012. godine na prvom Startup Weekendu u Hrvatskoj, ja sam ušao u njegov tim jer mi je ideja bila zanimljiva, razradili smo prezentaciju do kraja te totalno neočekivano bili pobjednici. Od tada smo razvijali projekt, priča se zavrtjela i u medijima, pojačao se interes javnosti, a mi smo počeli pregovarati s 15-ak gradova od kojih je prvi bio Zagreb. Kad smo se tek upoznali, nismo bili netko kome će previše vjerovati banka ni investitori, Ante je bio student bez kune u džepu, a ja na burzi s minusom na bankovnom računu i stambenim kreditom. To su bili naši prapočeci, situacija baš i nije bila blistava, ali smo je mi učinili „ružičastijom“ tako što smo sklopili „paklenu” financijsku konstrukciju te nakon dugo mozganja dobili kredit i jamstvo Hrvatske agencije za malo poduzetništvo. Iako smo imali razvijen vlastiti brand BIC-SIC, brzo smo shvatili da je jako sličan nekim već postojećim brandovima u svijetu te smo tražili ponude 15 različitih dobavljača bike sharing sustava diljem svijeta. Nextbike nam se pokazao najfleksibilnijim, što nam je bitno za naše tržište i tržište cijele regije jer su gradovi i općine mali. Odlučili smo se za franšizu zato što opcija hrvatske proizvodnje nije zahtijevala samo proizvodnju bicikala, nego i solarnih panela, elektroničnih komponenti, metalnih podloga, touchscreenova, softvera... Sve je to u Hrvatskoj bilo jako teško organizirati, shvatili smo da ćemo potrošiti puno godina i novca na udruživanje kooperanata, istraživanje i razvoj za nešto što već postoji. Trenutačno smo prisutni u sedam gradova diljem Hrvatske: Zagreb, Gospić, Karlovac, Slavonski Brod, Šibenik, Makarska i Zadar, a radimo i prvi iskorak u regiju – nextbike Sarajevo! Važno je napomenuti da se korisnik koji se registrira u Hrvatskoj može koristiti svojim nextbike korisničkim računom u svim gradovima u Hrvatskoj te više od 100 gradova u svijetu! Nextbike se iz naše perspektive pokazao kao dobra tema za razgovor jer iza sebe ima zanimljivu priču. Društveno je koristan projekt, od njega benefit ima cijela zajednica. U turističkim mjestima

www.tkokaze.hr

Nextbike utječe na produljenje turističke sezone, pozicionira grad koji uvede sustav na cikloturističku mapu svijeta, a cikloturizam postaje jako važan segment u turizmu. Biciklisti troše više novca nego klasični turisti jer sagorijevaju više kalorija pa im je potrebno više hrane i tekućine, a imaju i različite interese, žele dublje proučiti kulturu grada koji posjećuju te iz prve ruke iskusiti život iz perspektive lokalnog stanovništva pri čemu su bicikliranje i pješačenje najbolji izbor. Manager: Sami ste spomenuli kako su počeci, kao i u svakom startupu, bili teški. Na koje ste sve prepreke naišli pri vašem poslovanju? Na sve moguće što su nam rekli i još toliko onih na koje nas nitko nije upozorio! Kao najveće prepreke istaknuo bih sporost javne administracije, probleme s financiranjem nabave opreme i premošćivanjem perioda otplate te početne investicije. Rok povrata investicije otprilike je pet godina, a vi morate novcac početi proizvoditi praktički odmah što je na samom početku startup biznisa jako teško. Mentalitet ljudi također je velika prepreka, pogotovo u pojedinim sredinama gdje se zapravo ovako inovativni proizvodi i usluge prihvaćaju u roku desetljeća, a ne mjeseci ili godine. Isto tako, bez obzira na to što nudimo sve moguće načine plaćanja, u Hrvatskoj je još uvijek dobri stari „keš“ najjednostavnija opcija. Imali smo opaske da se netko tko plaća kreditnom karticom u nekim sredinama smatra siromašnom, a ne praktičnom osobom, a čuli smo i komentare da „žene nisu za bicikle”! Paralelno s tim što uvodimo nove tehnologije, mi istovremeno radimo i na edukaciji, osvješćivanju ljudi da je potrebna ekonomija dijeljenja, štititi okoliš i brinuti o budućim generacijama. Sve skupa lakše je kada ljudima kažete koliko će novca uštedjeti na javni prijevoz, to nam je glavni adut u motivaciji novih korisnika usluge. Kada ljudima spomenete ekologiju, tapšaju vas po ramenu, kažete li im da je to dobro za razvoj turizma i okolinu, to je previše općenito shvatiti, a ako istaknete da će godišnje uštedjeti do 3.000 kuna na javni prijevoz – itekako počnu razmišljati! Manager: Možete li izdvojiti najljepše uspomene nakon tri godine poslovanja? Jedna mi je od najljepših uspomena CEO konferencija koja se održala na Ekonomskom fakultetu, gdje sam pred 650 studenata svog bivšeg fakulteta prezentirao Nextbike. Tada sam se prvi put kao predavač otvorio publici, „uletio“ u dvoranu na biciklu i kako tvrde neki iz publike, oduševio. Manager: Kako balansirate između privatnog i

www.tkokaze.hr

poslovnog života s obzirom na to da ste rastavljeni otac dvoje djece? Ante i ja tvrtku smo pokretali kada je Ante završavao treću godinu fakulteta, ja sam bio na burzi pola godine te u procesu razvoda braka. 1. srpnja kada je Hrvatska ulazila u Europsku uniju selio sam u podstanarski stan. Međutim, kada smo posao stabilizirali, sad s odmakom od tri godine od početka projekta, stvari su sjele na svoje mjesto i na privatnom i na poslovnom planu, a priča se nezaustavljivo širi. Manager: Za kraj, koji su Vam planovi za budućnost i imate li neku poruku za studente? Planovi su nam daljnja konsolidacija tvrtke, širenje mreže javnih bicikala u Hrvatskoj i regiji, proširenje ponude dodavanjem komplementarnih usluga (već smo to napravili s Crikvenicom gdje smo stavili dvije pametne klupe čiji je autor kolega Ivan Mrvoš). Planiramo proširiti poslovanje na električne punionice te multifunkcionalne punktove na kojima će biti i dodatne stvari za građane i turiste poput refreshment pointa na moru, vending machines za kupnju osvježavajućih napitaka, a planiramo i integraciju s javnim prijevozom preko pametnih city kartica pri čemu su veliki potencijali Rijeka, Zagreb, Šibenik, Zadar i neki drugi gradovi. Radimo na integraciji s HŽ putničkim prijevozom, naši korisnici imaju deset posto popusta na svaku vožnju, putnici Croatia Airlinesa imaju 150 minuta besplatne vožnje svaki dan ako nam pošalju presliku svoje karte. Tako radimo uslugu drugima jer vjerujemo da se dobro dobrim vraća. Poruka studentima jest da kada izađete s fakulteta, ali i za vrijeme studiranja, radite na projektima ili na honorarnim poslovima, a poslodavcu dajte sve od sebe. Za privatno poduzetništvo važan je entuzijazam, hrabrost, odlučnost, ideja, a prije svega tvrdoglavost, ne odustajte ni nakon što vam se 100 puta kaže ne, kad-tad neka će se vrata otvoriti. Budite strastveni u svemu što radite!

93/21 | 01/2016

Manager

15


BUSINESS

BUSINESS

Povratak franšiza

PROFIL ZEMLJE: ŠRI LANKA

Kaže se da se trendovi uvijek ponavljaju te da će nešto što je bilo moderno prije deset godina, ponovo postati moderno za deset godina. Prema slučaju franšiza, vidimo da to pravilo vrijedi i u poslovnom svijetu.

Blještavi otok u Indijskom oceanu

Piše: Lucija Markić Kontakt: lucija.markic@hsa.hr

USPJEŠAN NAČIN ŠIRENJA Manjak popularnosti franšiza u Hrvatskoj stručnjaci nalaze u nevoljkosti hrvatskih poduzeća za rizikom. Naime, franšize se smatraju za jedan od najuspješnijih načina širenja poduzeća, jer čak 92 posto poduzeća u svijetu koja djeluju prema franšiznome modelu uspješno posluju i nakon pet godina. Ista se stvar ne može reći i za samostalna poduzeća koja se pokazuju uspješnima u samo 23 posto slučaja, međutim u Hrvatskoj su i dalje popularnija.

ŠTO SU TO FRANŠIZE? Prema definiciji, franšizno poslovanje možemo opisati kao trgovanje dobrima koje se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji legalno i financijski samostalnih poduzeća - vlasnika franšize i njegovih pojedinačnih korisnika franšize. U ovakvu obliku poslovanja, vlasnik franšize korisnicima licencira obvezu vođenja posla u skladu s konceptom franšize i svoje trgovačko ime (brand) putem ugovora o franšizi. Zauzvrat korisnik plaća davatelju početnu pristojbu i pristojbu za poslovanje za korištenje trgovačkog imena i načina poslovanja.

STRANE FRANŠIZE KOJE DJELUJU U HRVATSKOJ

Otok Ceylon (danas Šri Lanka), biser Indijskog oceana svojim bogatstvom prirodnih i kulturnih vrednota svakim danom privlači sve više pozornosti ljudi diljem svijeta. Ovaj površinom 65 tisuća četvornih kilometara velik otok raspolaže raznolikošću vjerske i etničke strukture što ga čini dodatno zanimljivijim svim ljubiteljima egzotičnih putovanja. Piše: Irena Laski Kontakt: irena.laski@hsa.hr

Demokratska socijalistička Republika Šri Lanka otočna je država s tropskom klimom smještena jugoistočno od Indije, od koje je odvojena prolazom Palk i zaljevom Mannar. Glavni su gradovi Colombo i Sri Jayawardenepura Kotte, a prema posljednjem popisu ima više od 20 milijuna stanovnika. Međutim, nije uvijek bilo tako. Tijekom povijesti na otoku su se izmjenjivale razne vlasti (portugalska, nizozemska), ali najznačajnija je vladavina Velike Britanije kojoj je otok pripao ugovorom u Aminesu 1802. godine, a otok Ceylon dobio je status krunske kolonije. Nakon nekoliko antikolonijalnih ustanaka uslijedila je borba za neovisnost koja je svoj zamah doživjela i konačno ostvarila 1948. godine, kada je službeno proglašena Republika Šri Lanka, iako se i danas nalazi među članicama Britanskog saveza država. GOSPODARSTVO

NAJPOZNATIJE SVJETSKE FRANŠIZE Prema rezultatima istraživanja časopisa Entrepreneur, u grupu najuspješnijih svjetskih franšiznih poduzeća 2015. godine spadaju: 1. Hampton Hoteli Iako još uvijek nisu prisutni u Hrvatskoj, Hampton hoteli, već poznati simbol luksuza, i 2015. godine dospjeli su na listu najuspješnijih franšiza s preko 2.000 hotela u 16 zemalja. 2. Anytime Fitness Franšiza koja svoj uspjeh duguje tome što svojim korisnicima daju mogućnost vježbanja 0-24. 3. Subway Iako se ova franšiza u Hrvatskoj pokazala neuspješnom te se 2009. godine povukla s hrvatskog tržišta, 2015. godine zauzela je treće mjesto u top deset svjetskih franšiza te najavila povratak u Hrvatsku! 4. Jack in the box Još jedno franšizno poduzeće nedostupno hrvatskim korisnicima, koje svoj uspjeh duguje prodaji meksičkog grill fast fooda po prihvatljivim cijenama. 5. Supercuts Američki lanac franšiza poseban po tome što je jedan od rijetkih koji je toliki uspjeh postigao nudeći svojim korisnicima frizerske usluge. PLODNO TLO ZA FRANŠIZE Iako vrlo plodno za razvoj, hrvatsko je tržište po pitanju franšiza nerazvijeno. Ne samo da u potpunosti ne iskorištava svoje potencijale nego je čak 88 posto franšiza inozemno, što hrvatsko tržište (sa samo 12 posto hrvatskih franšiza u ukupnom udjelu) čini prvom državom u svijetu prema broju stranih franšiza. Strane franšize zapošljavaju preko 16 tisuća ljudi na preko 900 hrvatskih lokacija, najviše u sektorima mode i ugostiteljstva. 16

Manager 01/2016 | 93/21

Od otprilike 200 inozemnih franšiznih poduzeća koja djeluju u Hrvatskoj, najpoznatija su: 1. McDonalds Poduzeće koje je postalo sinonim za franšizu od 1996. godine uspješno posluje i u Hrvatskoj. 2. H&M Prva poslovnica u RH otvorena je 2011. godine, a danas se ta brojka popela na 14, u nekoliko hrvatskih gradova.

Sastav BDP-a Šri Lanke čini čak 60 posto uslužnog sektora, dok industrija i poljoprivreda čine 25 posto, odnosno 15 posto ukupnog BDP-a. Poljoprivrednu ponudu uglavnom čine riža, čajevi, pšenica, kokosov orah, začini, dok u industriji prevladavaju proizvodnja guma, cigareta, odjeća i obuća koji predstavljaju veliku ulogu u izvoznoj ponudi zemlje. Pozitivan gospodarski rast prekinut je zbog razornog plimnog vala 2004. godine kada je šteta procijenjena na 1,2 milijarde američkih dolara. Unatoč tome, zemlja se brzo

3. Burger King Iako je tek nedavno otvorio svoju prvu poslovnicu, Burger King bilježi odlične rezultate poslovanja na hrvatskom tržištu. 4. Westin The Westin Zagreb smješten je u samom središtu Zagreba, a gostima nudi raskošno uređene sobe te vrhunsku uslugu. 5. DM DM ne samo da je jedno od najpoznatijih europskih kozmetičkih franšiznih poduzeća nego je i među najpoznatijima po društveno odgovornom poslovanju.

STANOVNIŠTVO Raznolikost etničke strukture ono je što čini ovu zemlju posebnom. Najviše odnosno 74 posto ukupnog stanovništva čine Singalci koji se mogu pohvaliti dugom i bogatom povijesti. Zajednica naseljava uglavnom središnji, zapadni i južni dio zemlje, a njihova je vjera budizam zahvaljujući kojoj imaju razvijenu umjetnost i arhitekturu. Druga najveća zajednica na otoku su Tamili (domaći i indijski) koji čine 14 posto ukupne populacije i pripadnici su hinduizma. Indijski Tamili naselili su se u vrijeme britanske vladavine, dok domaći, cejlonski Tamili imaju tisućljetnu povijest na otoku. Slične su kulture po kojoj se razlikuju od Singalaca. Istočnu obalu Šri Lanke naseljava zajednica muslimana, Mauri, njih 7 posto, dok su zapadnom obalom raspoređeni Burgheri, potomci Portugalaca ili Nizozemaca kojih također ima oko 7 posto. Šri Lanka se iznimno ponosi svojim tradicionalnim jelima i uspješno se odupire utjecaju zapadnjačke kulture. Zato se kod većine kao glavni obrok dana može i dalje pronaći kombinacija riže i curryja, dok se kiribath (riža na mlijeku) kuha za posebne prilike i predstavlja svečani specijalitet. ATRAKTIVNA TURISTIČKA PONUDA Osim beskrajnih pješčanih plaža (najpoznatija Nilaveli Beach) i kristalno čistog mora, Šri Lanka može mnogo više ponuditi. Nacionalni park „Yala“ zbog svoje raznolikosti divljih životinja predstavlja najposjećeniji nacionalni park u zemlji uz Pinnawalu gdje se nalazi sirotište brojnih slonova. Uputimo li se u središte zemlje, naići ćemo na grad Anuradhapura, koji je kolijevka budizma, te Kandy koji je jedno od najsvetijih mjesta za budiste i pod UNESCO-ovom je zaštitom. Nezaobilazna je destinacija zbog svoje bogate povijesti i Zlatni hram Dambulla odnosno špiljski hram gdje se nalaze slike i kipovi povezani s Buddhainim životom. Poznato je da se svi turisti koji posjete Šri Lanku vraćaju oduševljeni, zato smo sigurni da će svima onima koji tek namjeravaju otići, ovaj tropski otok pružiti jedinstven doživljaj i iskustvo.

NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA FRANŠIZNA PODUZEĆA Iako je lista hrvatskih franšiznih poduzeća još relativno kratka, neka od poduzeća u tom udjelu koja se ističu jesu: Take me home – Croatian design shop (jedna od prvih koncept trgovina u Hrvatskoj), Pulmentum (nautička trgovina locirana u Novigradu), Surfer (hrvatski franšizni lanac brze prehrane specijaliziran za proizvode od kvalitetnog mesa i povrća), Pek-Snack (jedan od najuspješnijih franšiznih sustava koji djeluje od 1999. godine).

www.tkokaze.hr

oporavila i ponovno nastavlja bilježiti pozitivne pomake u svojoj ekonomiji.

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

17


BUSINESS

BUSINESS

Poslovi na kruzerima

Konferencija Dobra ekonomija

Sve češće slušamo o tome kako je netko koga znamo ili prijatelj nekoga koga znamo našao posao kao sezonski radnik na kruzeru. Kruzeri su već dobro poznat pojam u hrvatskom turizmu. Međutim, do prije nekoliko godina, relativno mali broj hrvatskih radnika bio je zainteresiran za ovakav oblik zapošljavanja - uglavnom zbog perioda koji moraju provesti izvan Hrvatske pa također i zbog svih mogućih „opasnosti“ koje dolaze s poslom.

Piše: Mislav Petošić Kontakt: mislav.petosic@hsa.hr

Piše: Lucija Markić Kontakt: lucija.markic@hsa.hr

Tko? Što? Kako? Radi se o fenomenu odlazaka mladih ( u pravilu od 21 do 29 godina) na putničke kruzere. Na brodu minimalno na šest mjeseci - ovisno o vrsti broda, potrebama, radnom mjestu, mogućnostima radnika i mnogim drugim čimbenicima. Do ponude poslova na brodovima, kao i za njihove prijave dolazi se preko specijaliziranih posredničkih agencija. U Hrvatskoj postoje dvije agencije koje imaju dopusnicu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za posredovanje pri zapošljavanju hotelskog osoblja na brodu - „A priori” u Lovranu i „Uspinjača” u Zagrebu. Radna su mjesta na brodu raznolika, tako da se traže radnici za popunjavanja mjesta od pomoćnog osoblja i animatora, pa sve do trenera za fitness, fotografa, plesačica te edukatora raznih tečajeva. Međutim, najtraženije pozicije, kao što to obično biva u turizmu, i dalje su konobari, sobari i sobarice te spremačice. Svaka osoba koja se želi zaposliti na putničkom kruzeru, svoje znanje i sposobnosti mora dokazati kroz četiri kruga testiranja, nakon predselekcije. Krugovi testiranja obuhvaćaju različite oblike testiranja - od videointervjua s nadređenima za poziciju na koju se prijavljuju pa do obveznog testa na engleskom jeziku. Već smo spomenuli da u Hrvatskoj dozvolu za posredništvo imaju samo dvije agencije, stoga samo te dvije agencije na mjesečnoj razini znaju intervjuirati i do nekoliko stotina zainteresiranih za rad na brodu. Prosječna početna plaća za sve radne pozicije iznosi oko 6.000 kuna. Ovisno o brzini i razini napretka, ona se kasnije povećava. Uz to, svi zaposlenici dobivaju besplatan smještaj, besplatnu hranu i piće te nemaju obvezu plaćanja režija tijekom cijelog

boravka na brodu. Ipak, sav dobiveni komoditet itekako se mora nečime zaslužiti - tako da radnici provode 12-14 sati dnevno, sedam dana u tjednu radeći. Med i mlijeko Uz već navedene prednosti posla na kruzeru, koje obuhvaćaju visoku početnu plaću, besplatan boravak na brodu i mogućnost napretka i specijalizacije u spektru poslova, ovakav posao vrlo je naporan i nije za svakoga. Ranije u članku spomenuli smo da je minimalno vrijeme provedeno na brodu šest mjeseci. Taj neobično dugačak period odvojenosti od doma radnicima zna predstavljati veliki problem. „Zvati doma, nekad i nemoguće, jer kasnimo tri, četiri sekunde pa kad nešto kažeš, mama ti se ubaci, pa ti, pa ona, jer signal je nikakav“, saznajemo od bivše radnice. Ljudima veliki šok predstavlja i to što se počinje raditi prvi dan čim se na brod stigne. Nema odmora od leta i nema obuke novih radnika - od njih se očekuje da od radnika koji rade već neko vrijeme nauče posao. Bivši radnici kao problem navode i to da se za vrijeme boravka na brodu od njih tražilo da obavljaju poslove koje im agencija nije spomenula. Je li vam agencija spomenula special cleaning? „Radit ćete do 23:00 ili 00:00, nakon čega ćete čistiti do 05:00 ujutro, jer naredni dan dolazi US Public Health department.“

Dobra ekonomija (eng. REeconomy) naziv je za pokret kojim uključene zajednice, a i pojedinci žele postići veću otpornost na probleme modernog društva, kao što su, primjerice, ekonomska nesigurnost i nejednakost, klimatske promjene i mnogi drugi. Ona zadovoljava ciljeve poput održivosti, jednakosti, blagostanja, odgovornosti, sigurnosti, inovativnosti, a ostvaruje se kroz zajednički rad, solidarnost, etičke fondove i banke, društveno poduzetništvo, očuvanje općeg dobra i resursa i druge modele. Učenje o zadrugama i suradnji, plavoj ekonomiji (koju ćemo ukratko predstaviti u ovom članku) te solidarnoj ekonomiji, društvenom poduzetništvu, poštivanju različitosti i pregršt vezanih tema moglo se čuti i u Hrvatskoj, na trećoj po redu konferenciji Dobra Ekonomija, u trajanju od tri dana, od 31. ožujka do 2. travnja. Iako davno održana, konferencija je ostavila velik trag na formiranje ovog i sličnih pojmova u Hrvatskoj stoga smo odlučili približiti vam njihovu važnost. Najistaknutiji gost konferencije bio je Gunter Pauli, autor knjige „Plava ekonomija“, koja upozorava na neodrživost nerealističnog konzumerizma. Na inspirativnom predavanju, Pauli je istaknuo kako je najveća sloboda koju možemo dati svojoj djeci dopuštanje da razmišljaju i postupaju drugačije. Stoga je, prema njegovim savjetima, korisno razmisliti o tome što možemo ostaviti budućim naraštajima kao okosnicu

pozitivnog razmišljanja i temelj konkretnog djelovanja. Ovaj belgijskih autor dotaknuo se i razlike između Crvene, Zelene i Plave ekonomije. Tako ističe da Crvena ekonomija posuđuje sve što može od prirode, čovječanstva i hrane za sve, bez ikakvih planova da to i povrati. S druge strane, model Zelene ekonomije iziskuje da tvrtke više ulažu i da potrošači više plaćaju kako bi se postiglo isto, ili čak manje, uz očuvanje okoliša. Ipak, kaže Pauli, unatoč dobroj volji i trudu Zelena ekonomija nije ostvarila željenu održivost te se upravo Plava ekonomija bavi pitanjima održivosti koja nije ograničena na puko očuvanje, već ona potiče obnavljanje i usredotočena je na to da ekosustavi održe svoj evolucijski put kako bismo svi imali koristi od prirodnog beskrajnog toka kreativnosti i obilja. U sklopu konferencije zadnjeg dana održao se i Sajam dobre ekonomije, u passageu Hrvatske obrtničke komore, na kojem se predstavilo 12 inicijativa, zadruga, udruga i poduzeća koje prakticiraju socijalno poduzetništvo i dobru ekonomiju. Na kraju, možemo samo konstatirati da nam treba više konferencija ovakvog tipa, jer #dobraekonomija podupire kvalitetu života u zajednici i poštuje održivost ekosustava te ju je, u današnje vrijeme, prijeko potrebno prakticirati.

Otići ili ne „Ako me pitate dajem li preporuku da se ide na brod raditi, uvijek ću reći da, jer treba sve u životu probati. Je li teško? Jest!„ Bilo kako bilo, ako ste pustolovni, radišni i još k tome želite zaraditi - putnički kruzer definitivno se preporučuje kao odlična opcija!

18

Manager 01/2016 | 93/21

www.tkokaze.hr

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

19


BUSINESS

BUSINESS

NEKRETNINE

KRISTINA ERCEGOVIĆ

Moja kućica, moja slobodica

Ideja, volja i hrabrost

Kao što svi dobro znamo, Hrvati čeznu za vlastitom nekretninom, stoga se nalaze na visokom trećem mjestu europske ljestvice vlasnika nekretnina, a ispred njih su jedino Rumunji i Litvanci. Imati vlastitu kuću ili stan naspram njihova unajmljivanja sa sobom nosi prednosti, ali i nedostatke.

Ideja, volja i hrabrost tri su riječi koje nam prve padaju na pamet pri spomenu imena Kristina Ercegović. Uz to što njen potpis stoji na trima knjigama, projektom Business Cafe educira i umrežava mlade poduzetnike, gost je na fakultetima i mnogim predavanjima te dobitnica prestižnih nagrada. Kao uzor svim mladim poduzetnicima zamolili smo je da nam odgovori na pitanja i rasvijetli nam put nove generacije poduzetnika u Hrvatskoj.

Piše: Kristina Paler Kontakt: kristina.paler@hsa.hr

Piše: Dora Malnar Kontakt: dora.malnar@hsa.hr

Najam vs. kupnja Kao primjer možemo uzeti stan od 50 do 60 kvadrata. Mjesečni najam stana ovakve veličine iznosi od 250 do 400 eura. Cijene ovise o lokaciji, uređenosti i opremljenosti, starosti zgrade i režijama. Druga je opcija da uzmete kredit od 60.000 eura na 30 godina za kupnju stana od također 60 kvadrata po cijeni od 1000 eura po kvadratu. Uz kredit, banci se tijekom ovih dugih 30 godina moraju plaćati i kamate koje bi iznosile oko 60.000 eura što bi značilo da je krajnja cijena stana oko 120.000 eura. Ako ste pak 30 godina plaćali najamninu u iznosu od recimo 300 eura mjesečno, cijena iznosi oko 108.000 eura. Kretanje cijena nekretnina u Hrvatskoj u 2016. godini Jedno od bitnijih pitanja koje će si svaka mlada osoba postaviti nakon što se osamostali i nađe posao jest kupiti ili unajmiti stan. Glavna prepreka u toj odluci jest činjenica da većina Hrvata mora uzeti dugogodišnji kredit ako se želi odlučiti na kupnju. Dobre strane upuštanja u takvu avanturu jesu što kada otplatite kredit, ne morate više razmišljati o trajnom rješavanju stambenog pitanja i vlastiti stan možete uređivati a da nikome ne polažete račune. Također, ako se nekretnini s vremenom poveća vrijednost, možete je prodati, a razliku između cijene po kojoj ste je kupili i po kojoj ste je prodali, iskoristiti za kupnju većeg prostora. S druge strane, vrijednost kupljenoga stana može pasti pa će prodaja biti teška. Isto tako, prije nego se odlučite na ovaj veliki investicijski poduhvat, treba uzeti u obzir mogućnost ostanka bez posla, samim time i sredstava za otplatu kredita.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje su u padu. U odnosu na 2015. godinu pale su za 0,36 posto, a u odnosu na 2011. godinu za 8 posto. Cijene najviše padaju u Osijeku i Rijeci dok u Splitu rastu. U glavnom gradu cijene su se stabilizirale pa cijena kvadrata iznosi 1.606 eura za stanove. Očekivano, najveće su cijene u Opatiji, Dubrovniku, Braču i Hvaru. Kao najskuplje ulice u Hrvatskoj možemo izdvojiti Stradun u Dubrovniku gdje je cijena četvornog metra od 6.000 do 10.000 eura, Ulicu maršala Tita u Opatiji za 4.500 do 8.000 eura i Cvjetni trg i Bogovićevu ulicu u Zagrebu gdje se cijene kreću od 3.000 do 5.000 eura po kvadratu. Za razliku od hrvatskih građana koji, kako smo već naveli, sanjaju o vlastitoj nekretnini koja za njih predstavlja sigurnost za budućnost i mogućnost za ostavljanje naslijeđa budućim naraštajima, mentalitet je nekih drugih gradova i država diljem svijeta drugačiji. U Njemačkoj ili Austriji podstanara je više od 25 posto, a u Švicarskoj čak 50 posto. S obzirom da u New Yorku najamnine obaraju sve rekorde, stambeni se kvadrati češće unajmljuju. Mladi u Londonu brzo se osamostaljuju te se rano odseljavaju iz obiteljskih kuća i unajmljuju stanove. Kada sagledamo navedene činjenice o cijenama, jeftinija je varijanta unajmljivanje stanova, ali razlika u cijeni ipak nije toliko visoka da bi bila presudna za donošenje odluke. Na kraju, odluka je na vama. Ovisi o vašim željama, životnim navikama, preferirate li slobodu ili sigurnost i stabilnost te u kojem ste stadiju svog životnog puta. Mladima, bilo studentima ili zaposlenima, koji nemaju obitelj za koju se trebaju brinuti, više će odgovarati podstanarstvo jer ih ne vezuje i daje im mogućnost česte i jednostavnije selidbe.

20

Manager 01/2016 | 93/21

www.tkokaze.hr

Manager: Što Vas je motiviralo da napustite posao u Plivi i dalo hrabrosti da uđete u poduzetničke vode? Sreća i sloboda da radim što želim, kada želim, da biram klijente s kojima radim, projekte, aktivnosti, zemlje. Poticaj je bila emisija o tajnim kupcima na „Oprah showu“ koju sam gledala prije 15 godina nakon operacije kralježnice. Kad sam čula da postoji posao na kojem si plaćen da kupuješ i putuješ, jedeš po restoranima rekla sam TO želim raditi. Nešto me iznutra vuklo da to moram napraviti, počela sam istraživati i nakon osam mjeseci pripreme dala otkaz čim sam dobila prvog klijenta. Manager: Vaša prva agencija Heraklea specijalizirana je za mystery shopping. Možete li nam pobliže objasniti taj pojam? Mystery shopping tajno je kupovanje, istraživački alat koji objektivno mjeri izvedbu, kako se zaposlenici ponašaju prema kupcima, vrsta je kvalitativnog istraživanja tržišta. To je jedini način da menadžment dobije takvu vrstu informacija jer se samo četiri posto ljudi kad su nezadovoljni žali i da bi se usluga unaprijedila, mora se mjeriti, a ovako se doznaju objektivno informacije – je li se nešto dogodilo i što točno. Manager: Što Vas je potaknulo da prodate Herakleu? Ja sam (serijski) poduzetnik, osjetila sam poriv za novim idejama, u Heraklei nije više bilo izazova za mene, bilo je vrijeme da ode u druge ruke. Morate se moći odvojiti od firme, to je kao s djecom, iako ih volimo možda je nekad bolje da su s nekim drugim. Manager: Tvrtku Zaokret osnovali ste 2010. godine u sklopu koje projektom Business Cafe pomažete i motivirate mlade poduzetnike. Koja je Vaša najveća motivacija za rad u consultingu?

poduzetnika i onih koji to žele biti, koja danas imamo u pet država, šaljemo dvije poruke – nismo sami, kad pokrećemo i vodimo vlastiti biznis, svi prolazimo isto te druga – moguće je uspjeti i sada i ovdje, unatoč svemu i svima. Moja najveća motivacija sam je proces, rad i njegov rezultat u vidu povratnih informacija koje redovno dobivam. Svakodnevno mi stižu poruke kako sam promijenila nekom život, kako se zbog Business cafea odvažio pokrenuti svoj posao, kako se zbog kontakta sa mnom odvažio napraviti željenu promjenu u životu. Ne motiviram samo mlade nego sve, trenutačno u sklopu EU projekta Pr(a)vi put u biznis mentorica sam 30 mladih ljudi kroz pet mjeseci. Manager: Koliko su Vam teoretska znanja naučena na fakultetu i akademijama pomogla u poduzetničkom poslu? Smatrate li da biste uspjeli i bez njih, vođeni dobrom idejom i zdravim razumom? Ništa, baš ništa. Formalno obrazovanje svih 16 godina bilo je ‘useless’. To će vam svaki uspješan čovjek reći – da ono što nam treba za život, ne uče vas u školi. Bila sam jedna od najboljih studentica, ukupan prosjek ocjena 4,8. Glavna je vrijednost četiriju godina fakulteta networking. Bila su ipak dva-tri korisna savjeta. Sjećam se prof. Previše koji nam je jedini sugerirao da krenemo u vlastiti posao i naglasio da je najvažnije koga poznajemo. Manager: U poduzetničke vode krenuli ste 2002. godine. Koliko mislite da su se uvjeti promijenili na tržištu i bi li Vam bilo lakše ili teže da se u posao upuštate danas? Nikad nije bilo lakše pokrenuti posao nego danas. Toliko informacija, poticaja, raznih načina financiranja, poluge poput društvenih mreža koja čini da je cijeli svijet doslovce jedno globalno selo. Manager: Imate li kakvu poruku ili savjet za mlade, buduće poduzetnike? Jednom se živi. Ako imate neku ideju, neki san, krenite za njima jer nemate što čekati. Dok ste mladi, nemate djece, obaveza, kredita, spremniji ste i lakše je riskirati i pogriješiti jer ćete se brže oporaviti, a ostaje cijeli život pred vama. Ljudi na kraju života žale za onim što nisu, a ne za onim što jesu napravili. Život nema reprizu, to je to. Zato ga živite punim plućima. I sve što svi žele jest biti sretan. A sreću donose odnosi s drugim ljudima i iskustva, a ne stvari i novac. Najvažniji su odnosi. Za uspjeh je ključno s kim se družimo jer je to jedini nepovratan resurs. Bitno je i kako o sebi razmišljajmo i što sebi govorimo. Živite život po svome. Vaš život, vaša pravila.

Moja je misija transformirati kulturu kukanja na ovim prostorima – smatram da su prije svega Hrvatska, a i susjedne zemlje idealno mjesto za život zbog fantastične kvalitete života. U Business cafe druženjima malih www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

21


BUSINESS

BUSINESS

INTERVJU: MARIO NOVAK

RIMAC AUTOMOBILI D.O.O.

Portal znanja

Jednom je Hrvatska imala inovativnog poduzetnika

Piše: Dea Derjanović Kontakt: dea.derjanovic@hsa.hr

Usredotočeni na proizvodnju najbržeg električnog automobila na svijetu te razvoj novih tehnologija, inovacijama i patentima osigurali su predispozicije liderstva na međunarodnom tržištu. Poduzeće Rimac Automobili d.o.o. jedno je od najuspješnijih startup poduzeća u Republici Hrvatskoj.

Manager: Koliko je vremena prošlo od početne ideje do konačne realizacije projekta? Na ideji se radi posljednje četiri godine, a verzija koja je upravo online na www.Onetius.com (a live je od lansiranja ideje prije dva mjeseca, 16. veljače 2016.), stvarala se zadnjih 14 mjeseci. Nismo išli raditi još jedan startup, već ideju s kojom će se moći poistovjetiti svaki čovjek. Tu filozofiju prenijeli smo također na jednostavnost korištenja, tako da Onetius može koristiti sedmogodišnje dijete, dvatesetogodišnjaci, pa čak i naše bake i djedovi. Razvoj Onetiusa možemo podijeliti u dva dijela. Prvi je ideja odnosno principi koji ga čine onime što je, a drugi dio je onaj programerski odnosno dizajnerski, u kojem je ideja poprimila svoj oblik. Što se ideje tiče, stvorili smo utopiju u svakom smislu, sve kako bi ljudi dobili najbolje od najboljeg na području obrazovanja. Promatrale su se loše stvari koje su dio trenutačnog sustava i tražili načini poboljšavanja, no isto tako u puno većem opsegu razmišljalo se kako donijeti nove, nikad prije viđene mogućnosti koje su temelji ovog novog svijeta koji stvaramo. Ne bih htio previše ulaziti u development u ovom člnaku budući da bi zaista trebali odraditi još barem dva intervjua kako bi pokrili sve. Sve što se razvoja ove web platforme tiče bit će dostupno na mom posebnom teachingu na Onetiusu, pa vas pozivam da se priključite. Manager: Možeš li nam opisati kako Onetius djeluje u praksi? Kolika je prosječna posjećenost stranice?

Manager: Od kud je došla ideja za pokretanje startupa Onetius i čime se on ukratko bavi? Koji su razlozi pokretanja? Onetius je web platforma tj. dom svakog pojedinca na planeti, u kojem svatko može poboljšati svoj život te steći vještine koje su mu potrebne kako bi radio na poslovima u kojima se pronalazi. Na toj platformi može se učiti od najkreativnijih svjetskih pojedinaca, bilo da se radi o progrmairanju, biologiji, kemiji, kuhanju, pravu. Svo znanje na Onetiusu je, i uvijek će biti, besplatno i dostupno svima. S druge strane, tamo svaki pojedinac može poučavati ostatak planete u vezi nečega čega je strastven, izgraditi svoj osobni brand i početi živjeti baveći se onime što voli. Shvatio sam vrlo brzo po dolasku na fakultet da je naš obrazovni sustav obična mašinerija i što je još gore, zastarjela mašinerija koja ljudima pristupa na isti način, bez obzira na prijašnje znanje, pritom ne iskorištavajući potencijal svakog pojedinca. Željeli smo to promijeniti, zahvaljujući Onetiusu svatko može učiti na personalizirani način brzinom koja njemu odgovara i način na koji njemu najviše paše. Isto tako, dolaskom na fakultet dobivate profesore koji su vrlo često dobili taj posao zbog prijašnje povezanosti s tim fakultetom i gradom u kojem radi. Time ne dobivate previše opcija, profesor je tu i vi ga morate pratiti, iako vam možda ne odgovara način njegovog predavanja. Na Onetiusu imate mogućnost biranja ljudi od kojih učite, tako da možete uzeti pojedince koji vama najviše odgovaraju po formi predavanja, entuzijazmu s kojim rade i znanju kojim raspolažu. 22

Manager 01/2016 | 93/21

Onetius je trenutačno dostupan na računalima, tabletima i mobitelima kroz web adresu www.Onetius.com. Držali smo se jednostavnosti na svakom koraku, tako da nije potrebno registrirati se, već se možete ulogirati koristeći svoj postojeći Facebook profil. Prilikom ulaska na Onetius sve je spremno, a vi u par klikova možete početi učiti ili poučavati ostale. Unatrag četiri mjeseca započeli smo s pripremanjem početnih teachinga odnosno kolegija na Onetiusu s nekolicinom kreativnih pojedinaca iz našeg društva, a sve s ciljem da na dan početka rada Onetiusa, 16. veljače, populaciji budu dostupne zanimljive i šarolike teme. Tako primjerice na Onetiusu već sada možete vidjeti kako Antonio Juračić promatra svijet kroz prizmu filozofije, dok određeni komplement tim pogledima radi Ena Rajić kroz teaching koji se bavi psihološkim temama. Jelena Ribić, osnivačica Chummunitya, drži teaching kroz koji će svojim piscima diljem svijeta prenijeti principe koji bajke Chummunitya čine posebnima i kroz koje uljepšavaju živote djece diljem planete. Riječki Riteh Racing Team koji ostvaruje odlične rezultate na međunarodnom natjecanju u pravljenju bolida formule (Formula Student) ljudima će omogućiti da iz udobnosti svog doma vide kako ekipa radi formulu, od prvog do zadnjeg koraka! Danijel Valek, jedan od naših najperspektivnijih mladih sportaša, drži teaching o prehrani i načinima treniranja koji će omogućiti najbrži napredak sportaša. Tu je još mnoštvo pametnih i kreativnih pojedinaca koji su pripremali inicijalne teachinge kako bi već od prvog dana rada Onetiusa svoju strast podijeliti s ostatkom planete i svima njima smo zahvalni što su prepoznali ideju već na samom početku, dok smo tek započinjali. Kada je ovakva skupina ljudi s vama od samog početka, zaista se osjećate kao da nema ništa što ne možete napraviti. Hvala im na tome!

www.tkokaze.hr

Piše: Dejana Mosković Kontakt: dejana.moskovic@hsa.hr

Sve je počelo od BMW-a „kockice“ Temelji su postavljeni 2007. godine u garaži osnivača, Mate Rimca. Priča o uspjehu mladog inovatora započinje legendarnom „BMW kockicom“, u koju je Rimac ugradio svoj prvi vlastiti električni motor. Zahvaljujući tome, stari je BMW na automobilskim utrkama postizao toliku brzinu da je pobjeđivao gotovo na svakoj utrci s benzinskim automobilima, što je u ono vrijeme bilo gotovo nezamislivo. Ubrzo je zaključio kako nema smisla raditi električne motore i ugrađivati ih u automobile koji su rađeni za benzinski pogonte je pala odluka o izradi automobila čiji bi svaki dio bio iz vlastite proizvodnje. Godine 2009. Mate Rimac osniva tvrtku Rimac Automobili d.o.o. s planom razvoja i proizvodnje najnaprednijih električnih sportskih automobila na svijetu. Već 2011. godine predstavio je, na najvećem sajmu automobila u Frankfurtu, najbrži električni automobil na svijetu Concept One - 2,6 sekundi do 355 km/h, a potom 2015. godine Concept S - 2,5 sekundi do 365 km/h. Priča o inovativnosti i personalizaciji Tvrtka veliku pozornost posvećuje odnosima s javnošću i potencijalnim kupcima. Komunikaciju održavaju na novim medijima poput web-stranice, materijala na YouTubeu i društvenih mreža (Facebook, Twitter, LinkedIn, Instagram). Web-stranica donosi personaliziranu priču o automobilu Concept One te je tehnološki na visokoj razini budući da potencijalnim kupcima predstavlja luksuzni električni automobil impozantnih performansi. Svaki automobil tvrtke potpuno je personaliziran i ispunjavaju se sve želje klijenta. Kupcu je pružena mogućnost da aktivno sudjeluje u stvaranju svog novog automobila. Ako kupac poželi luksuzni dodatak na automobilu, to će dodatno poskupjeti konačan proizvod čija je osnovna cijena 850 tisuća eura. Trenutačno su tehnološki lider na području high-performance električnih pogonskih i baterijskih sustava te svojevrsni centar tehničke izvrsnosti za tu vrstu industrije. Trenutačno u segmentu B2B poslova

www.tkokaze.hr

ne prihvaćaju svaki projekt koji im se nudi, već biraju samo najkvalitetnije projekte kako bi se mogli fokusirati i na vlastite proizvode. Razlog je nedovoljan broj ljudi i radnog prostora, stoga je u planu investiranje u novi pogon i nova zapošljavanja kako bi se u većoj mjeri mogli posvetiti B2B poslovima i količinski većem broju proizvedenih automobila. Na nedavno održanoj konferenciji Cisco Connect, Rimac je najavio kako bi zbog druge runde investicija, a uslijed zahtjeva investitora, sjedište tvrtke mogao preseliti izvan Hrvatske. Očekuje se mnogo veći iznos zbog kojeg će investitori vjerojatno tražiti da sjedište tvrtke bude u nekoj drugoj (za investicije sigurnijoj) državi, dok će proizvodnja i razvoj i dalje ostati u Hrvatskoj. Biste li radili kod Rimca? Rimac danas zapošljava oko 150 različitih visoko obrazovanih i stručnih ljudi, a taj broj planiraju udvostručiti. Najveća sličnost potencijalnih i trenutnih zaposlenika jest strast i motivacija u poslu kojim se bave. Traže se različiti profili zaposlenika, od visokoobrazovanih inženjera elektrotehnike, strojarstva, ekonomije pa sve do zaposlenika srednje stručne spreme. Poduzeće se ponosi svojom open concept strukturom u kojoj djelatnici dijele veliki radni prostor u kojem se istražuju nove tehnologije i razvoj komponenti.

93/21 | 01/2016

Manager

23


HRVATSKI KADET

UPOZNAJMO EFZG

Vojska i novinarstvo – spoj dviju ljubavi

Katedra za ekonomiku poduzeća

Ivana Kovačević, urednica Hrvatskog Kadeta, za Manager otkriva svoju novinarsku priču s časopisom studenata Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“

Nakon rubrike Business gdje je fenomen poduzetništva prisutan u većini članaka, odlučili smo predstaviti Katedru za ekonomiku poduzeća u sklopu koje se izvodi i obvezni predmet Poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. S predstavnikom Katedre, prof. dr. sc. Markom Kolakovićem, prodiskutirali smo o odnosu mladih prema poduzetništvu kao budućem zanimanju.

Piše: Adriana Nimac Kontakt: adriana.nimac@hsa.hr

Hrvatski Kadet, glasilo kadeta Oružanih snaga Republike Hrvatske, započelo je s radom u prosincu 2015. godine, a dvadesetak marljivih kadeta sudjelovalo je u izradi dosadašnjih dvaju izdanja. Cijeloj redakciji najveća je pohvala što se svaki put traži primjerak više i što nitko ne ostaje ravnodušan – otkriva Ivana Kovačević, urednica časopisa. Nakon završenog preddiplomskog studija novinarstva, Ivana odlučuje zamijeniti pero puškom te upisuje vojno inženjerstvo na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“. Sada se u redakciji Hrvatskog kadeta koristi i perom i puškom te spaja svoje dvije najveće ljubavi – novinarstvo i vojsku. Želja za kreativnim izražavanjem te izgradnja mjesta gdje će se kadeti moći nastaviti intelektualno razvijati, objašnjava Ivana, bili su glavni okidači za odluku o izdavanju prvog vojnog časopisa koji pišu kadeti. Priznaje kako uskladiti sve obveze zaista nije lako – „Tu su i predavanja, vojna

obuka, sportske sekcije i za nas redakcija Hrvatskog kadeta. Ipak, uz želju, rad i ljubav te žrtvovanje pokoje kave s prijateljima/dečkom, uspijevamo uspješno odraditi sve obveze“, otkriva ambiciozna Ivana. Sav taj uložen trud i odricanje isplate se u trenutku kada izađe novi broj i na dlanu listate rezultate vašeg rada. „Svaki novinar sretan je kad probudi emocije u svojoj publici bez obzira na to o kakvim se emocijama radi“, objašnjava urednica, koja zadovoljno promatra izraze lica u vojarni kada izađe novi broj. Njihov prvi cilj, povećanje naklade, zahvaljujući velikom interesu uspješno je ostvaren, a sada su fokusirani na izgradnju suradnje s ostalim studentskim časopisima u Hrvatskoj te s časopisima vojnih akademija izvan Hrvatske. Planova u redakciji ima mnogo, a s obzirom na njihovu ambiciju te dosadašnji uspješni rad, Hrvatski Kadet ima svijetlu budućnost pred sobom.

EUROPSKE SVEUČILIŠNE IGRE 2016.

Plemeniti volonterski duh mladih ključ su ovogodišnjih Europskih sveučilišnih igara

Pišu: Katarina Belić, Dea Derjanović Kontakt: katarina.belic@hsa.hr, dea.derjanovic@hsa.hr

Manager: Možete li nam za početak predstaviti Katedru za ekonomiku poduzeća? Kakav je interes studenata za kolegije s Katedre? Katedru za ekonomiku poduzeća čini osam profesora, pet docenata i pet asistenata. U sklopu Katedre izvodi se niz kolegija, obvezni su kolegiji Investicijska analiza, Osnove poslovne analize, Poduzetništvo, Poslovne financije, a neki su izborni kolegiji Planiranje poslovnih transformacija, Upravljanje korporacijskim rizicima, Upravljanje profitom i Uvod u kontroling na preddiplomskom studiju. Sudjelujemo na BDiB programu također. Na diplomskom studiju organiziramo smjer Analiza i poslovno upravljanje, a na diplomskom stručnom studiju Ekonomika poduzetništva koji je nedavno pokrenut i bazira na poduzetništvu kao temeljnoj disciplina. Sada imamo i tu stručnu vertikalu na Borongaju, 3+2 program. Imamo i poslijediplomske studije Financijska analiza, Strateško upravljanje, Kontroling i Poduzetništvo i poduzetnički menadžment. Voditelj sam poslijediplomskog studija Strateško poduzetništvo na koji sam jako ponosan. Naša je Katedra uvijek pri vrhu popularnosti zbog zanimljivih smjerova, veliki su odaziv i popunjenost i na Diplomskom studiju.

Do početka Europskih sveučilišnih igara u Zagrebu i Rijeci ostalo je manje od 2 mjeseca, odabrani volonteri uskoro će se usmjeriti u odabrane timove, a upravo njihovi voditelji, poznatiji kao koordinatori volontera, prolaze prve edukacije, dok strani volonteri u Zagreb i Rijeku počinju pristizati početkom srpnja. Piše: Andro Anić Kontakt: andro.anic5@gmail.com

Krizne situacije riješit će specijalizirani tečajevi

Test-događaji već su krenuli

U osmosatnim radionicama i specijaliziranim edukacijama voditelja timova, organizacija Europskih sveučilišnih igara pod vodstvom koordinatorice volontera Ivane Aničić, nedavno je pretresla temu financijske pismenosti gdje su voditelje timova osvijestili o načinima dostizanja ciljeva kao i reagiranja u kriznim situacijama za vrijeme održavanja Igara. Okupljanjem volontera naglašen je značaj komunikacije, a objašnjeni su i načini rješavanja mogućih situacija kroz praktične vježbe.

Test-događaji, kako ih u organizaciji Igara vole nazivati, već su postali dijelom edukacije u kojima novi volonteri imaju priliku odlučiti u kojem se području najviše snalaze. “Test-događaji krenuli su još u 2014. godini te ih kontinuirano provodimo kako bi se volonteri međusobno upoznali. To će im svakako biti dobro iskustvo”, kazala je Ivana. Treba uzeti u obzir da su volonteri ključ svih aktivnosti nadolazećih Europskih sveučilišnih igara i bez njih bi, napominje Ivana, bilo teško ispuniti očekivanja stavljena pred cijele Igre. Napomenula je kako je najveći izazov Odbora za volontere istovremena koordinacija u dvama gradovima (Zagrebu i Rijeci), ali je i to ispunjeno sukladno svim očekivanjima. Svi odabrani volonteri imaju jednu zajedničku stvar pomoći u organizaciji i postati dio najvećih Europskih sveučilišnih igara u ovome dijelu Europe. Njihova je energija zarazna, a aktivnosti koje trenutačno prolaze, kao i druge aktualnosti iz svijeta Europskih sveučilišnih igara, možete pratiti na službenim Facebook , Twitter i Instagram profilima pod oznakom “#EUG2016”.

24

Manager 01/2016 | 93/21

www.tkokaze.hr

Manager: Kako je tekla Vaša akademska karijera? Kakva su Vaša iskustva sa studentima? Počeo sam raditi 2001. godine na Ekonomskom fakultetu. Prije Ekonomskog fakulteta, bio sam asistent na Pravnom fakultetu 1996.-2001. godine na Katedri na političku ekonomiju, asistent na kolegijima Politička ekonomija i Ekonomika poduzeća. Katedra je čvrsto naslonjena na naš fakultet pa sam slijedom prilika došao na Ekonomski fakultet, tj. vratio sam se na matični fakultet. Otada sam tu već 15 www.tkokaze.hr

godina plus 5 provedenih na Pravnom fakultetu. Ove godine slavim 20 godina rada na Sveučilištu. Manager: Što biste istaknuli kao najvažnije tijekom studiranja? Kombinaciju učenja i prakse. Naravno, iz knjige i učenjem važno je steći temeljna znanja koje i profesori prenose na vas. Kombinirati uz to ono što se danas traži, soft znanja koja se uče kroz praksu i od iskusnih mentora. Što je više moguće uz temeljna znanja, nužno je prikupiti i praktična znanja kako bi studenti po završetku studija odmah bili spremni uključiti se u gospodarstvo i aktivno sudjelovati. Pohvaljujem rad u udrugama i prakse koje se promiču na fakultetu. Zalažem se za razvijanje poduzetničkog razmišljanja još tijekom studiranja pa pokušavamo pored obveznog kolegija Poduzetništvo gdje izučavamo poduzetništvo kao disciplinu, kroz dodatnu nastavu i projekt Poduzetnički inkubator sa studentima koji žele znati nešto više i koji žele raditi više na poslovnom planu. Manager: Možete li nam komentirati poduzetničku klimu u Hrvatskoj? Vidite li pomak u odnosu prema tom zanimanju kod mlađih generacija? Savjet studentima na kraj. Slobodno mogu reći da klima i nije baš najbolja. Možda je to i nasljeđe od tranzicijskog razdoblja 90-ih godina gdje se poduzetništvo ponovno uvodilo kao zanimanje. To je disciplina za koju treba vremena i nije uzalud kada govorimo o tradicionalnim poduzetničkim zemljama, Engleskoj, Francuskoj pa i SAD-u koji se od početka razvio na poduzetničkim idejama. Kod nas su opet otvorena vrata poduzetništvu. Velika je prednost nova informacijska tehnologija koja je otvorila vrata poduzetništvu. 21. je stoljeće stoljeće poduzetništva. Dolazi nova mlada generacija, dolazite vi i nadam se da će poduzetništvo postati uobičajena disciplina. Poduzetnici nisu ljudi koji se bave mutnim poslovima nego uredno plaćaju poreze, zapošljavaju svoju obitelj i prehranjuju još nekoliko obitelji. Također, i mediji bi trebali više doprinijeti slici poduzetništva u javnosti. Slobodno dođite s poduzetničkim idejama, nema loših ideja, samo može biti loš poslovni plan koji opet može biti dobar jer vas odgovori od ulaganja u poslovni projekt. Studenti Ekonomskog fakulteta imaju veliku prednost spram onih koji ulaze u svijet poduzetništva, a nisu prošli predavanja iz kolegija Poduzetništvo, priprema i znanje koju profesori vama daju za poduzetnički svijet sigurno su od velike koristi. Bez poslovnog planiranja i dobrih poslovnih planova danas je ulazak u poduzetništvo višestruko rizičniji nego s dobrom pripremom. Garancije za poslovni uspjeh nema, ali je mogućnost neuspjeha manja od ostalih koji ulaze nepripremljeni. Iskoristite prilike kojih ima bezbroj, gostujućih profesora i konferencija. Uključite se u poslovni svijet! 93/21 | 01/2016

Manager

25


INTERVJU S PROF. DR. SC. LAJOŠEM ŽAGEROM

Novi-stari dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu! Prof. dr. sc. Lajoš Žager prvi je put izabran za dekana 2014. godine, a 2016. godine potvrđuje svoju funkciju za mandatno razdoblje 2016.-2018. godine. Redoviti je profesor u trajnom zvanju od 2008. godine na Katedri za računovodstvo te poznati stručnjak u području računovodstva i revizije. S nama je podijelio razloge ponovne kandidature i uvođenja integriranog studija, kao i svoja razmišljanja o radu studentskih udruga. Pišu: Katarina Belić, Lucija Markić Kontakt: katarina.belic@hsa.hr, lucija.markic@hsa.hr

Manager: Zašto ste se ponovno kandidirali? Teško je reći zašto sam se ponovno kandidirao, ali mislim da se na Fakultetu događaju pozitivni procesi i da Fakultet ide u dobrom smjeru. Ne volim često isticati riječi poput vizija, misija i strategija, što je vrlo značajno, ali se često pogrešno interpretira. Više sam pristalica pristupa korak po korak. Ako idemo u dobrom smjeru, to je zasigurno dobar pristup. Smatram da to upravo i radimo i da je Fakultet prepoznat kao važan čimbenik u stručnom, nastavnom i znanstvenom kontekstu. Nadam se da je Fakultet prepoznat i u kontekstu doprinosa, ne samo našim studentima i profesorima i ostalim zaposlenicima, već i široj društvenoj zajednici. Manager: Što ste naučili od profesora s kojima imate priliku raditi? Možda neki savjet koji ste dobili od njih, a nikada nećete zaboraviti? Iako mi nisu izrijekom rekli, svojim postupcima su mi potvrdili sljedeću izreku: „The mediocre teacher tells. The good teacher explains. The superior teacher demonstrates. The great teacher inspires.“ William Arthur Ward Manager: Koji su razlozi uvođenja Integriranog studija?

Manager: Možete li izdvojiti nešto što je obilježilo Vaš prvi mandat? Prvi mandat prošao je relativno brzo, događale su se mnoge značajne stvari za Fakultet. Htio bih istaknuti da smo nakon dugo vremena krenuli u integrirani studij na akademskoj vertikali. Druga važna stvar jest pokretanje diplomskog studija na stručnoj razini. Osim toga, mnogo naših kolegica i kolega napredovalo je u više zvanje. Mnogi znanstveni novaci i asistenti postali su docenti. Posebno smo ponosni na uređenje naše knjižnice koja je, trenutačno, najljepša knjižnica u Republici Hrvatskoj, ali i mnogo šire. Manager: Možete li navesti najpozitivniju stvar iz prošlog mandata? Vidite li pomak u radu Fakulteta? Nadam se da je bilo mnogo pozitivnih stvari. Čini mi se da je došlo do poboljšanja u komunikaciji sa studentima. Cijelo vrijeme ističem kako su studenti najvažniji i kako fakulteti postoje upravo radi studenata. Razlog poboljšanja jest i postojanje brojnih studentskih udruga koje su zasigurno na Sveučilištu u Zagrebu najaktivnije. Gotovo svakodnevno događa se nešto što pripremaju baš naši studenti. Lijepo je vidjeti da i mnogi studenti s drugih fakulteta surađuju s našim studentima. 26

Manager 01/2016 | 93/21

studij. Jako smo ponosni na naš program na engleskom jeziku, Bachelor Degree in Business. Imamo više modela, s tim da stalno ističemo integrirani studij jer je prvi takav u području ekonomije u ovom dijelu Europe. Osim toga, valja istaknuti i to kako integrirani studij na Zagrebačkom sveučilištu postoji na više sastavnica, nije samo na Ekonomskom fakultetu. Manager: Što ste željeli postati nakon studiranja? Jeste li se već tada vidjeli na mjestu profesora na Ekonomskom fakultetu? Odgovorit ću vrlo neočekivano jer se u pravilu na takva pitanja odgovara kako se to dogodilo savim slučajno. Međutim, kod mene je situacija drugačija. Kao student četvrte godine poželio sa m raditi na Fakultetu, no tada nije bilo mogućnosti za to, pa sam nakon određenog vremena i iskustva u praksi prijavio se na natječaj i počeo raditi kao asistent. Manager: Koja Vam je najdraža studentska uspomena? Teško mi je istaknuti jednu studentsku uspomenu jer ulazi u sferu privatnosti. U svakom slučaju bilo je lijepo studirati i družiti se s kolegama. Počeo sam studirati 1982. godine. U to vrijeme studenski život bio je malo drugačiji. U to vrijeme studentske udruge funkcionirale su bitno drugačije. Ne želim se prisjećati tog vremena u smislu nostalgije jer sam tada bio puno mlađi, pa je to vrijeme bilo drugačije nego danas. Želim istaknuti da danas studenti lakše studiraju neovisno o brojnim problemima koje studenti vole isticati. Danas je studiranje puno ležernije i prilagođenije zahtjevu mlade osobe koja studira. U svakom slučaju koliko je studenski život lijep shvatimo tek s vremenskim odmakom.

Manager: Vaša poruka studentima. Ističem kako su studenti pametni i sposobni te ne volim davati nikakve poruke. Često na studente gledam kao na svoju djecu koja su vaših godina. Mladi ljudi ne vole slušati stalno nekakve savjete kako bi trebalo ovo, kako ono. Nije im pametno stalno davati savjete iako ih ponekad treba usmjeravati, ali mislim da možemo biti zadovoljni s našim studentima. Istaknuo sam već studentske udruge i njihove rezultate. Kao profesor, često govorim svojim studentima da ne treba „štrebati“, treba učiti. Svatko od nas bira sebi model učenja koji mu je najprihvatljiviji. Treba voditi računa da učenje bude kontinuirano. Na taj način trošimo najmanje vremena, neprospavanih noći, a rezultat je mnogo bolji. Student tada ima više vremena za čitav niz raznih aktivnosti kojima se želi baviti. Studiranje ne podrazumijeva samo učenje, već i angažman u studenskim udrugama i aktivnostima koje studenski život čine ljepšim.

Pri uvođenju Integriranog studija imali smo mnogo problema koji su bili, rekao bih, eksterno uvjetovani. Jednostavnije rečeno, mnogi su bili protiv toga te su govorili kako ćemo time „srušiti“ Bolonju. Međutim, to se sve nije pokazalo točnim. Napravljen je logičan potez, u skladu sa željama studenata, jer većina naših studenata nakon što završi preddiplomski studij, upisuje diplomski studij. Nakon što završe preddiplomski studij događa se, ili se može dogoditi, da studenti izgube godinu pri upisu na diplomski studij. Na ovaj smo način zapravo studentima omogućili da upišu studij i idu do kraja studija bez zaustavljanja. Bivši dekan koji je pokrenuo ovu priču, često je isticao važnosti integriranog studija. Mnogo je argumenata za, istaknuo bih još samo dva. Student koji upiše Ekonomski fakultet na akademskoj vertikali želi titulu magistra jer preddiplomski studij nažalost nije još dovoljno prepoznat u javnosti. Također, kod upisa na diplomski studij imamo kvote pa se može dogoditi da student ne upiše željeni smjer. I drugi je važan argument kvaliteta studija. Po prošlom sustavu, student studira 4 godine i upisuje diplomski i tek tada bira smjer i onda u godinu dana mora odslušati sve ključne predmete što i nije baš najsretnije rješenje. Sada su tri godine koje su zajedničke i dvije koje su usmjerene prema specijalizaciji. Dakle, nismo napravili ništa što je suprotno Bolonjskoj deklaraciji, dapače. Nemamo ništa protiv drugih modela. Konačno, na našoj stručnoj vertikali imamo model 3+2. Prema tome, oni koji ne žele studirati 5 godina i biti magistri ekonomije, mogu na stručnoj vertikali nakon 3 godine prekinuti studij i potražiti posao ili upisati diplomski stručni

www.tkokaze.hr

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

27


SVEUČILIŠNA BOLNICA

NOVI KOLEGIJ NA FAKULTETU POLITIČKIH ZNANOSTI

Skriveni Zagreb stao u vremenu

Political Science Fiction

Piše: Ivan Stjepić Kontakt: ivan.stjepic@hsa.hr

Piše: Lea Medica Kontakt: lea.medica@hsa.hr

Vozeći se Jadranskom avenijom iz smjera Lučkog prema rotoru, pri blagom pogledu na lijevu stranu, na obali Save može se vidi golemo nedovršeno zdanje. Istu betonsku olupinu jasno vide šetači i rekreativci koji na nasipu i Jarunu žive zdrav život. Radi se o nikad dovršenoj Sveučilišnoj bolnici Zagreb. Ovaj projekt s pravom nosi epitet megalomanskih proporcija koji čeka čudo kako bi se realizirao. Zagreb je već u ranim šezdesetima, a posebno kasnim sedamdesetima, bio jedan od najbrže rastućih gradova u Jugoslaviji. Shodno tome privukao je velik broj stanovništva koji je napuštao svoje seoske domove i počeo se naseljavati u novoizgrađenim socijalističkim blokovima građenim za radničku populaciju. Upravo su projekcije i analize liječnika tog vremena koji su prognozirali krizu u zagrebačkom zdravstvu inicirali gradnju novog kompleksa. S tim se stajalištem slagala i realna situacija na terenu. Zagreb je bilježio porast broja stanovnika i nedostatak ležajeva, a u takvim uvjetima zdravstvo i bolnički kapaciteti grada postali su jednostavno premali. Sukladno tome, postojali su planovi kako bi se počeo graditi veliki bolnički kompleks koji bi objedinio sve zdravstvene potrebe – ne samo grada nego i ostatka regije. Zagrebu su, kao najvećem gradu, gravitirala područja ne samo Hrvatske nego i bližnje Bosne te Slovenije. Cilj tadašnjih vlasti bio je sagraditi klinički centar koji bi imao važnost jednaku koju ima VMA u Beogradu, međutim bolnicom bi se mogli služiti ne samo državljani Lijepe Naše, već i susjednih zemalja. Zanimljivo je da se ukupan prostor bolnice prostire na 20 hektara, što je ekvivalent dijela Zagreba omeđenog Ilicom, Gundulićevom, Teslinom, Gajevom i Masarykovom ulicom, a ukupan broj kreveta trebao je iznositi 960. Već spomenuta ubrzana industrijalizacija 60-ih godina prošlog stoljeća usporena je krizom koju je donijela nestabilna politička situacija ne samo u regiji nego i na svjetskoj razini. Projekt je odložen u ladicu i odgođen. Kako bi se dobio privid da nije sve stalo, u socijalističkom klasičnom režimu pristupljeno je reorganizaciji. Međutim time je bitno narušena kvaliteta. Spora birokracija i unutarnje nestabilnosti, projekt drže na čekanju sve do 1982. godine kada se na referendumu čak 69 posto građana Zagreba izjašnjava kako žele bolnicu. 28

Manager 01/2016 | 93/21

Kako bi se to izvelo, u Zagrebu je uveden samodoprinos u iznosu od 1,5 posto osobnog dohotka. Sličnim metodama građeni su i neki drugi infrastrukturni projekti u SFRJ, kao na primjer Tunel Učka i Krčki most. Dogovoren je omjer ulaganja izgradnje gdje su doprinosi građana činili 36 posto, 33,3 posto iz ostalih Republika te 27,8 posto zajmovima i ostalim vrstama prihoda. Generalnu činjenicu koju vrijedi istaknuti jest kako Sveučilišnoj bolnici nikako na ruku nije išla tadašnja ekonomska i politička situacija. U 80-im godinama Jugoslavija pada u tešku financijsku krizu koju prati galopirajuća inflacija. Inflacija koja potom prelazi u hiperinflaciju potom dovodi u pitanje održivost cijelog projekta. Bolnica se gradila tijekom osamdesetih godina unatoč preprekama te je konstantno naglašavana njena ekonomska opravdanost i nužnost. Ono što nikada nije bilo dočekano jest rok njezina dovršetka. On je nekoliko puta pomican te je tako konačni rok završetka, koji se trebao poklopiti s Univerzijadom 1987. godine, odgođen na 1990. godinu. Kroz doprinose u tom je trenutku prikupljeno 6 milijardi dinara, odnosno 57,8 milijuna njemačkih maraka. Za tu je prigodu dio oročen, a ukupno se planiralo prikupiti čak 18,5 milijardi dinara. Spomenuti doprinosi prikupljani su sve do 1992. godine, kada zbog generalno nestabilne situacije u zemlji, ovaj projekt još jednom nailazi na kamen spoticanja. Gradnja je prvo usporena, a potom u cijelosti obustavljena. Ono što je ostalo nakon samo je kostur te ostatci ostataka nečega što je trebalo biti velebno zdanje u glavnom gradu. Neefikasnost i sporost u ključnim odlukama te ljudski nemar doprinijeli su neizgradnji ove bolnice te još jedan dobro osmišljeni projekt potisnuli u zaborav. Zagreb možda nije dobio Sveučilišnu bolnicu, ali je na istoku grada izgrađen klinički centar u Dubravi 1988. godine koji je prvo služio kao vojna bolnica. Fenomen sveučilišne bolnice mnogi su već zaboravili, kod nekih izaziva bijes i ljutnju, dok nekolicinu zasigurno privlači i izaziva na pustolovine istraživanja nečeg neistraženog te cijelog jugozapadnog dijela grada.

www.tkokaze.hr

Što dobijete kada spojite politiku, znanost i fikciju? U narednih nekoliko redaka donosimo vam odgovor na ovu igru riječima. Riječ je o kolegiju koji izvodi docent Hrvoje Cvijanović na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu već drugu godinu zaredom. Na ovom kolegiju studenti kroz brojne filozofske tekstove te znanstveno-fantastične filmove raspravljaju o politici, društvu, tehnologiji te svim aktualnim problemima koji nas danas okružuju. Na taj način kritički propitkuju što je zapravo stvarnost, a što fikcija, kakvo je društvo te što utječe na promjene u društvima, treba li poticati razvoj tehnologije ili ona utječe na dehumanizaciju ljudi. Svako predavanje donosi zanimljive i duge rasprave na zadanu temu gdje profesor sa studentima ostvaruje izvrsnu komunikaciju i razmjenu različitih mišljenja. Ideja o kolegiju rodila se nakon povratka profesora Cvijanovića s doktorskog studija u Americi na sveučilištu University of Massachusetts. Za vrijeme svog boravka u Americi imao je priliku prisustvovati, kao asistent, jednom od kolegija na kojem su studenti u sklopu predmeta Svjetska politika analizirali film ‘Zvjezdane staze’. Inače veliki zaljubljenik u znanstvenu fantastiku i filozofiju, vratio se u Zagreb zadivljen viđenim te odlučio realizirati svoju ideju o novom i dosad neviđenom kolegiju na našem Sveučilištu. Na veliku radost, njegova zamisao biva dobro prihvaćena te nedugo zatim i realizirana. Kolegij Political Science Fiction: Political Ideas in Film and Fiction u početku je bio namijenjen samo za studente Erasmus programa, odnosno za strane studente jer se izvodi isključivo na engleskom jeziku. Zbog velikog interesa domaćih studenata, već drugu godinu i oni mogu upisati taj izborni predmet na Fakultetu političkih znanosti za koji dobiju zaslužene ECTS bodove. Kolegij se i dalje izvodi isključivo na engleskom jeziku jer profesor Cvijanović smatra kako je to prednost za ostvarivanje komunikacije sa stranim studentima, a našim studentima omogućava usavršavanje jezika. Takva atmosfera na kolegiju potiče raznolikost i razmjenu mišljenja, ideja i iskustava između domaćih i stranih studenata i tako doprinosi kvaliteti samog Fakulteta.

filma. Naime, profesor Cvijanović smatra da upravo na taj način studentima približava s jedne strane trajne društvene probleme s kojima se čovjek susreće, poput ambivalentnosti utopijskih projekata, odnosa čovjeka i tehnologije, pitanja prava i identiteta, a s druge strane probleme suvremenog čovjeka kroz političke pojmove poput izvanrednog stanja, biopolitike, terorizma, kolonijalizma i drugih. Stoga ne čudi kako je ovo jedan od vjerojatno najzanimljivijih kolegija na hrvatskim sveučilištima te smatramo kako bi ovakvih predmeta, koji nas tjeraju na kritičko razmišljanje i propitkivanje stvarnosti i fikcije, trebalo biti više.

- Od studenata Fakulteta političkih znanosti saznajemo što ih je navelo na upis kolegija te kako im se sviđa način izvedbe programa. Ivor: Kod kolegija mi se najviše sviđaju diskusije i to što je kolegij na engleskom jeziku jer smatram da je to dobra priprema za Erasmus. (Također, mislim kako bi učenje nekih činjenica, a potom njihovo povezivanje i rasprava, trebalo biti temelj društvenih znanosti, naročito u određenim dijelovima politologije i filozofije, što realno uz par iznimaka naš fakultet njeguje u većini predmeta i to je zaista odlično!) Vanessa: Odabrala sam kolegij zato što sam oduvijek ljubiteljica znanstvene fantastike i zanimalo me kako će to izgledati u kombinaciji s filozofijom. Željka: Definitivno smatram da bi trebalo postojati više ovakvih kolegija jer od kolegija poput PSF-a imamo puno više koristi. Naime,nema smisla učiti činjenice ako ih onda nećemo uspjeti povezati sa stvarnim događajima i primijeniti u realnom životu.

Gledanjem znanstveno-fantastičnih filmova, profesor Cvijanović kaže kako svoje studente uči prepoznati skrivenu interpretaciju filma i njegovo dublje značenje te navesti ih da gledaju filmove s razumijevanjem problematike sadržaja, a ne samo kao zabavu. Ipak, uz to spajaju ugodno s korisnim jer uče kroz najveće filmske klasike poput Metropolisa, Vremenskog stroja, Matrixa, Terminatora, Zvjezdanih ratova, Planeta majmuna, Batmana i brojnih drugih. Uz filmove uvijek se vežu i političko-filozofski tekstovi od klasičnih, pa sve do suvremenih autora; od Hobbesa, Marxa, Freuda, do Suvina, Foucaulta, Žižeka i brojnih drugih koji razmatraju temeljna pitanja odnosa čovjeka i svijeta koji ga okružuje, ali u mediju različitom od www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

29


flegmatičnu stranu. Smatram da je za uspješno vođenje tima bitna kombinacija dalmatinskog šarma i čvrste ruke.

HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA

Upoznajte Upravno vijeće!

Ivan Brajković - Voditelj tima „Odnosi s javnošću“

Piše: Ivan Stjepić Kontakt: ivan.stjepic@hsa.hr

Mirko Vuleta - Predsjednik Hrvatske studentske asocijacije El Presidente član je Hrvatske studentske asocijacije od 2010. godine, njegov moto prilikom obavljanja ove bitne funkcije jest: Give something to get something back.

Manager: Kao jedan od članova s dugim stažom volontiranja u HSA, reci nam je li velika razlika u funkcioniranju udruge kada si tek došao i sada, odnosno koliko su mlađe generacije uspjele izmijeniti neke stvari na bolje ili lošije? Kada sam ja došao u udrugu, timovi su bili manji, bilo je puno manje posla, a tim KZS-a bio je organiziran tako da je radio partije koji su pokrivali preko 70 posto financijskih potreba. Ono što je oku vidljiva razlika jest povezanost članova HSA koja je danas izgubljena. Ljudi su si bili prijatelji i izvan HSA, a na teambuildinge išli su svi. Jedan od uzroka jest i stihijski rađena regrutacija unazad par godina gdje se ljude uzimalo samo kako bi ih se uzelo. Efekt koji se stvara nakon toga jest da imate nezadovoljne članove koji su stekli dojam kako postoji elitni krug unutar HSA što se direktno odražavalo na negativnu sliku o HSA prema vani. Zanemarena je prilagodba novih ljudi koji su dolazili na regrutaciji. Matea Makelja - Voditeljica tima „Međunarodna suradnja“

Manager: Kako si zadovoljan cjelokupnom udrugom i smjerom koji definiraš kao njen predsjednik? Po čemu želiš da tvoj mandat ostane zapamćen?

Manager: Kako bi ocijenio svoje voditeljske sposobnosti te po čemu smatraš da se izdvajaš od ostalih članova UV-a? Svoje voditeljske sposobnosti ocijenio bih ocjenom 4 (od 5) ili 7 (od 10). Od drugih se voditelja izdvajam izrazito objektivnim pristupom. Bitno je naglasiti da su svi voditelji veoma radišni, ali se Mirko najviše izdvaja jer stvarno ‘živi’ udrugu. U svakom je projektu, koristi mnogo privatnih veza za dobrobit udruge i općenito jako puno vremena odvaja za nju. Manager: Koliko je stresno biti voditelj Odnosa s javnošću i koji razlog postoji da nekada poželiš iskočiti iz kože zbog svoje funkcije?

Petra Dugandžić - Voditeljica tima „Ljudski potencijali“

Voditi odnose s javnošću nije jednostavno. Uvijek trebaš paziti što se radi i kako se radi, a trebaš biti upućen u svaki segment rada udruge. Ima dosta razloga za iskočiti iz kože jer uvijek trebate paziti kako se odvija organizacija projekta, a i uvijek ste na udaru.

Smatram da su kolege iz Upravnog vijeća vrlo ambiciozne osobe i da svoj posao obavljaju izvrsno. Postoje situacije oko kojih se bore, ali svoj posao odrađuju stvarno vrlo kvalitetno i ambiciozno te se njihov rad prepoznaje kao vrlo kvalitetan. Što se tiče odluka, ovisi o situaciji u kojoj se nađemo. Oko nekih se stvari dogovorimo odmah i sukladni smo u odluci. Luka Matić - Voditelj tima „Stručno usavršavanje“

Ovaj mandat treba ostati upamćen po valu korjenitih promjena koje smo napravili unutar same organizacije i cjelokupne udruge. Naravno da će se značajan pomak napraviti u reorganizaciji i djelovanju timova, kao i buduće planiranje projekata. Stupanj iskorištenosti kapaciteta mora i može biti veći. Pri tome posebno mislim na dva tima: KZS te MS. Iako predstavljaju dvije totalno različite strane HSA, oni moraju postati perjanice HSA. Bitna je novost da se voditelj projekta više ne bira prije početka projekta, već će se iskristalizirati svojim idejama, voljom i trudom. Ta osoba služi kako bi druge članove tima potaknula na rad. Sastanci će se voditi u obliku brainstorming grupe. Tako će se kroz ideje vidjeti ljudi koji dolaze do izražaja unutar same organizacije.

Manager 01/2016 | 93/21

Najpoželjnija osobina kod osoba koje žele biti dio SU-a jest proaktivnost. Želja za radom najbitnija je jer ona pokreće cijeli tim i stvara odličnu atmosferu. Najnepoželjnija osobina jest sebičnost. Jedan je od stupova udruge davanje to jest odricanje svoga slobodnog vremena i privatnih interesa kako bismo unaprijedili udrugu u cjelini (a samim time i sebe).

Manager: Kako bi ocijenio svoje kolege iz Upravnog vijeća i njihov rad? Postižete li konsenzus u donošenju odluka kao UV ili vam je potrebno mnogo vremena za dogovor?

Što se samog smjera razvoja HSA tiče, ovdje su se trebali riješiti neki propusti kako bi u budućnosti postojali zdraviji temelji za daljnji razvoj. Novosti koje će se uvesti su svojevrstan vodič za budući UV, savjeti kako nešto napraviti. Najveći problem do sada bilo je prosljeđivanje ključnih stvari novom voditelju koji se sve morao stvarati iz nule. Puno se pomaka napravilo samo pomicanjem izbora u prikladnije vrijeme, što omogućuje novom UV-u da se uhoda u kalendarsku godinu, a stari UV ovdje služi kao asistencija. Zasigurno je najvažnije definirana vizija, misija i strategija udruge. Sabor će ih izglasati, a na temelju toga dalje će se formirati planovi za ostvarenje. Najvažnije je da treba biti konzistentan kako bi se uspjelo u namjeri.

30

Manager: Kao voditelj, što bi izdvojio kao najpoželjniju i nepoželjnu osobinu koju treba imati osoba koja želi biti dio tvoga tima?

Ocjene sam uvijek mrzila, čak i kad se sama ocjenjujem. Smatram se uspješnom ako je moj tim zadovoljan sa mnom te ako sve zadatke uspješno izvršavamo na vrijeme.

Manager: Kojeg voditelja Upravnog vijeća smatraš da se najviše izdvojio svojim radom i zašto? Ovo je jako nezahvalno pitanje. Svaki član UV-a ima svoje dužnosti i projekte koji se uvelike razlikuju od ostalih, i zato je jako teško odrediti tko se najviše izdvaja jer se svatko trudi na svoj način. Ako bih već morala izdvajati, to bi bio naš predsjednik Mirko Vuleta koji izdvaja puno vremena za HSA i trudi se držati sve pod kontrolom.

Manager: Je li ljubavni život prosječnog voditelja u HSA zadovoljavajući i koliko vremena imaš za privatan život? Zadovoljavajući? Osobno, ljubav sam u ovom razdoblju odlučila staviti u drugi plan, privatni život općenito mi pati, nekolicinu prijatelja nisam vidjela jako dugo te nemam vremena za neku dokolicu i uživanje. Također, kada mi je puna kapa svega, napravim vrijeme za par dobrih izlazaka da se ispušem, tako da nije sve tako crno. Uz dobru organizaciju sve je moguće.

Manager: Smatraš li da je za uspješno vođenje tima za Međunarodnu suradnju bitan dalmatinski opušteni karakter ili je potrebna čvrsta ruka i strog nastup? Mislim da činjenica što sam Dalmatinka puno pomaže u stresnim situacijama jer se brzo prebacim na onu

www.tkokaze.hr

Manager: Kojom ocjenom i zašto bi ocijenio svoje voditeljske sposobnosti, te po čemu smatraš da se izdvajaš od ostalih članova Upravnog vijeća?

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

31


Martina Vuleta - Voditeljica tima „Kultura, zabava i sport“

bih prihvatila taj izazov da sam u bilo kojem trenutku sumnjala u svoje mogućnosti i sposobnosti. Denis Tučar - Voditelj tima „Financije“

Manager: Kojom ocjenom i zašto bi ocijenila svoje voditeljske sposobnosti te po čemu smatraš da se izdvajaš od ostalih članova Upravnog vijeća? Ocjenu voditeljskih sposobnosti prepustila bih članovima jer oni jedini mogu objektivno reći što misle o mojim postignućima. Sama sebi dala bih dobru ocjenu jer smatram da tim funkcionira pod mojim vodstvom i da sve što se od nas očekuje uredno i ispunjavamo, a upravo je moj tim najbolji pokazatelj mojih voditeljskih sposobnosti. U odnosu na ostatak UV-a izdvajam se po tome što predvodim tim koji je najdinamičniji pa u skladu s tim zahtijeva stalnu angažiranost, ali naravno ne želim podcijeniti ničiji rad i zalaganje, jer kad se sve zbroji, mnogo odluka donosimo zajedno i svi se na najvišoj razini trudimo da udruga funkcionira iznutra, ali i prema van. Manager: Kao voditeljica Kulture, zabave i sporta, koliko smatraš da je bio izazov zasjesti na čelnu poziciju tima koji je do prije 2 godine vodio tvoj brat, i trudiš li se svojim voditeljskim sposobnostima nadmašiti njegov uspješni mandat? Smatram da je s obzirom na to što je Mirko bio voditelj i to vrlo uspješan u svom radu, svakako bio veliki izazov zasjesti na čelnu poziciju tima Kultura, zabava i sport, ponajprije zbog očekivanja okoline odnosno ostatka članova moga tima, ali i cijele udruge. Naravno da ne

32

Manager 01/2016 | 93/21

Dašak Amerike u Zagrebu

DriveINkino Zagreb Piše: Mia Musulin Kontakt: mia.musulin@hsa.hr

Manager: Kakav je tvoj odnos prema članovima Financija i što najviše vole kod tebe tvoji timljani? Pokušavam imati vrlo jednostavan odnos prema svojim članovima, a to bi izgledalo tako da kada radimo, onda se radi, a kada se zabavljamo, onda se zabavlja. Naravno, tu je i pitanje hijerarhije koja se zna, ali imam takav odnos sa svojim članovima da me ne gledaju kao neku „babarogu“ te da me se boje, već je sve otvoreno, ne ostaje ništa nerazjašnjeno ni neizrečeno i naravno svatko ima pravo na svoju riječ, prijedlog ili ideju koje su uvijek dobrodošle. Što se tiče mojih članova i njihovih viđenja mene, smatram da im se najviše sviđa stil vođenja i međusobni odnosi koji nisu samo poslovnog karaktera nego i prijateljski. Manager: Je li ljubavni život prosječnog voditelja u HSA zadovoljavajući i koliko vremena imaš za privatan život? Moram priznati da ljubavni život cvijeta! Od kad sam postao voditelj potražnja se eksponencijalno povećala tako da sam zadovoljan što se tog područja tiče. Što se privatnog života tiče, vremena je u početku bilo malo manje, ali ubrzo se prilagodiš takvom ritmu i s malo organizacije sve se stigne.

www.tkokaze.hr

Prvi vikend DriveINkina prošao je u znaku promjenjivog i kišnog vremena pa je tako film Zvizdan, koji je trebao biti prikazan drugi dan održavanja, bio odgođen za 15. svibanj. Međutim, prvi dan bio je vrlo uspješan i napunio poligon „Kockica“ na kojem se moglo uživati u filmu Čuvari galaksije. Prije projekcije održao se zabavni program koji je uključivao igru na PlayStationu - Crash Team Racing, a pobjednici su osvojili i vrlo vrijedne nagrade. Partner projekta Spin City omogućio je natjecateljima koji su osvojili prva tri mjesta besplatnu registraciju, te 105, 75 i 55 minuta vožnje. Osim toga podijeljen im je i „Moj rokovnik“, po dvije karte za terme Tuhelj te dvije za Muzej iluzija.

inspirativnom porukom, Izvrnuto obrnuto. Prisutni su prije projekcije ponovo osvajali vrijedne nagrade, a zaigrala se igrica Gran Turismo. Svi koji nisu pogledati posljednji nastavak Ratovi zvijezda: Sila se budi imali su priliku to učiniti u nedjelju, 8. svibnja, a natjecalo se u zanimljivom kvizu za sve Star Wars fanove. Projekt je zatvoren 15. svibnja utrkama na poligonu u Spin City električnim automobilima, a posljednja projekcija bio je nagrađivani film Dalibora Matanića Zvizdan. Hrvatska studentska asocijacija ponovo je pokazala kvalitetu pri organiziranju događaja kao što je DriveINkino, a prepuna „Kockica“ sva tri vikenda održavanja to i dokazuje.

Nešto ljepše vrijeme dočekalo je 7. svibnja animirani film s

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

33


Poduzetništvo inovacija

INTERNATIONAL WEEK ZAGREB

Prilike se ne traže. Prilike se stvaraju.

Kroz edukaciju i zabavu sklapamo globalna prijateljstva!

Piše: Nika Crnek Kontakt: nika.crnek@hsa.hr

Piše: Mia Musulin Kontakt: mia.musulin@hsa.hr

Poduzetništvo inovacija, još jedan u nizu uspješnih projekata u organizaciji Hrvatske studentske asocijacije (HSA), održan je u četvrtak i petak, 17. i 18. ožujka, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Cijeli je projekt osmišljen kao niz dinamičnih i interaktivnih predavanja u kojima su studenti imali priliku osvijestiti ulogu i važnost potpornih agencija za razvoj vlastite poduzetničke ideje te čuti uspješne primjere iz prakse. Kao uvertiru u prvi dan projekta pozdravne su govore održali dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Lajoš Žager, nositelj kolegija Poduzetništvo prof.dr.sc. Marko Kolaković, zamjenica ministra poduzetništva i obrta, gospođa Ana Mandac te voditeljica projekta Lorena Jelusić. Uslijedila su predavanja gospođe Tajane Šapić Kesić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) te gospođe Zrinke Udiljak Bugarinovski, voditeljice Knjižnično– dokumentacijskog centra na Ekonomskom fakultetu. Predstavnici potpornih agencija poput Razvojne agencije Zagreb (Ivana Čuljak i Aleksandar Grozdanić) te HAMAG BICRO (Boris Guina) ukazali su studentima što je sve potrebno kako bi realizirali poslovnu ideju. Prvi je dan priveden kraju dinamičnim i zanimljivim panelom na kojem su sudjelovala trojica uspješnih poduzetnika – Davorin Štetner, Goran

Blagus te Vanja Sertić. Drugi je dan, kao što je bilo i planirano, protekao u ležernijoj i opuštenijoj atmosferi, a započet je panelom pod nazivom „Studenti inovatori“ na kojem su sudjelovali Domagoj Radovčić, jedan od začetnika popularne Tooloomeeshke, Marija Maretić, vlasnica modnog brenda Sweet Angel, Vlatko Klabučar, jedan od idejnih začetnika robota STEMI te Valinea Vinger, osnivačica brenda Ultijack i kreatorica istoimene pametne i interaktivne jakne. Poučna i motivacijska predavanja održali su i popularni profesor matematike Toni Milun te motivacijski govornik i poduzetnik Andrey Shtylenko, a održano je i poduzetničko natjecanje. Projekt je uspješno priveden kraju panelom „Poduzetnici bez granica“.

Projekt Hrvatske studentske asocijacije International Week Zagreb održat će se od 2. do 9. srpnja 2016. godine, a tom će se prigodom na tjedan dana ugostiti studenti s dvadesetak stranih sveučilišta. Uz pomoć organizacijskog tima prikazat će im se gospodarska, politička, kulturološka i studentska slika kako bi se promovirao grad Zagreb, ali i cijela zemlja. Međunarodni tjedan Zagreb već devetnaest godina ponosni je član „International week – coordinating organisation“ obitelji, a uz velike gradove kao što su Barcelona, Istanbul, Tokyo, Zürich, Budimpešta, Tel Aviv i drugi, Zagreb predstavlja izuzetno atraktivnu destinaciju za studente diljem Europe i svijeta. Glavni su dijelovi ovog projekta country presentation u kojoj strani studenti predstavljaju svoju zemlju te nakon toga u sklopu sastavnice international dinner jelo i piće karakteristično za zemlju iz koje dolaze. Uz company visit (organizirani posjet poduzeću s ciljem upoznavanja stranih studenata s načinom rada jednih od najvećih hrvatskih tvrtki) i posjet fakultetu, gdje ih očekuje predavanje profesora, tu je i opušteniji dio projekta, kao što su izleti u kojima se upoznaju ostali dijelovi Hrvatske. U skladu s godišnjim dobom, ove godine organizirat će se izlet na obalu, u Crikvenicu, gdje će na jedan dan moći uživati u svim čarima grada na moru.

zanimljivih poduzeća, kompanija za investicije, poslovnih partnerstva i novih poslovnih projekata. Bitno je istaknuti kako su ciljevi projekta i povezivanja hrvatskih studenata sa studentima drugih udruga i sveučilišta diljem Europe i svijeta, promicanje mobilnosti studenata, uspostavljanje čvršćih partnerskih veza između udruga i fakulteta te predstavljanje Hrvatske kao nezaobilazne europske turističke destinacije.

Što se zapravo želi postići ovim projektom? Svakako razvitak vlastite zemlje prikazivanjem potencijalno

Play&Run for Aids Awareness Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Hrvatska studentaka asocijacija je u suradnji s Međunarodnom udrugom studenata medicine Hrvatska – CroMSIC organizirala „Play&Run for AIDS Awareness“, sportski događaj podizanja svijesti o AIDS-u, koji se održao 21. i 22. svibnja 2016. godine na Jarunu. Cilj je bio potaknuti sve studente i mlade ljude na rekreativno bavljenje sportom te vođenje zdravog načina života, ali i podići osvještenost mladih o AIDS-u. Sudionicima su se dijelili promotivni materijali jer je edukacija najvažnija u prevenciji bolesti, a za sva pitanja i informacije su na raspolaganju bili studenti medicine. Svi ljubitelji sporta i zabave mogli su, uz šetnju i rekreaciju, uživati u turniru odbojke na pijesku, nogometnom turniru te AIDS Run-u, to jest, utrkama na 5 i 10 kilometara. Događaj je održan pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i predsjednice 34

Manager 01/2016 | 93/21

Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a podržala ga je hrvatska olimpijka Matea Matošević. „Play&Run for AIDS Awareness“ je organiziran povodom Međunarodnog memorijala svijeća, što je jedna od najstarijih svjetskih kampanja za podizanje svijesti o HIV-u. Memorijal se u svijetu obilježava od 1983. godine, svake treće nedjelje u svibnju, čime se prisjećamo svih koji su preminuli od posljedica AIDS-a. Trenutno u svijetu živi oko 36,9 milijuna ljudi s HIVom, od čega je oko 2,6 milijuna mlađe od 15 godina, a procjenjuje se kako samo 54 posto HIV pozitivnih zna svoj status. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj trenutno živi 1.300 osoba s HIV-om, od čega je oko 456 oboljelo od AIDS-a, a dosad je umrlo 220 ljudi. Kao simbol sjećanja na preminule u Hrvatskoj zapaljeno je 220 svijeća.

www.tkokaze.hr

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

35


LEAP SUMMIT 2016.

Learn. Engage. Act. Progress. Zanima li vas kako je to sjediti u dvorani i biti inspiriran idejama i motiviran za rad sve više i više iz trenutka u trenutak? Mnogi su to imali priliku osjetiti početkom svibnja u centru Zagreba. Osim učenja i upijanja znanja impresivnih govornika bitna je bila i interaktivnost sudionika i volja za upoznavanjem novih ljudi, potencijalnih klijenata, partnera, ali i mogućih konkurenata.

tko kaže da ne mogu i na rate.

Pišu: Katarina čutura i Dea Derjanović Kontakt: katarina.cutura@hsa.hr, dea.derjanovic@hsa.hr

Međunarodna konferencija Leap Summit 2016. učinila je nešto posebno, nešto što već dugo nitko nije. Okupila je preko 1000 mladih motiviranih ljudi iz raznih zemalja te ih inspirirala svojim govornicima, predavanjima i radionicama, da su upravo oni ti koji mijenjaju budućnost i mogu stvoriti bolje sutra za sve. Trodnevna konferencija održala se u Studentskom centru Sveučilišta u Zagrebu od 5. do 7. svibnja 2016. godine. Samo ime konferencije, LEAP, ima značenje, L-learn bazira se na učenje govornika, ali i sudionika konferencije, E-engage potiče interakciju sa sudionicima i razvijanje strasti za onim što radimo, A-act izaziva na nešto novo bez straha od neuspjeha, a P-progress na pomicanje vlastitih granica, osobni razvoj i mogućnosti za promjenu svijeta. Prvi dan konferencije započeo je pozdravnim govorima glavnog organizatora, predstavnika iz ureda predsjednice, zamjenice gradonačelnika te predstavnika iz ministarstva. Nakon zanimljivih predavanja Damira Zeca, Erika Meijera, Nenada Bakića te Andreya Shtylenka, došlo je vrijeme za Break the Ice Networking kojem je cilj bio upoznavanje i stvaranje novih poznanstava između sudionika, govornika i partnera konferencije. U drugom i trećem danu osim predavanja u centralnoj dvorani, održavale su se i mnoge radionice različitih tema, ali s jednako zanimljivim predavačima. Drugi je dan na centralnoj pozornici započeo predavanjima Igora Mladinovića, Nikole Jellačića te Andrewa Grilla. Nakon pauze za kavu u istom je tempu nastavio i Stephan Blazer, a uslijedio je i prvi panel konferencije. Prije drugog panela svoja su predavanje održali Siniša Toplović i Balint Vertesi, a nakon njega Davor Tremac iz Ubera, partnera cijele

konferencije. Nakon završetka formalnog dijela, organizirani su World Cafe Speed Dating i Open Mic gdje su sudionici konferencije imali priliku podijeliti svoju priču, ali i životopise različitim kompanijama. Treći, i nažalost posljednji, dan konferencije bio je najdinamičniji. Osim zanimljivih predavanja Russella Dalgleisha, Liata Aaronsona, Ratka Mutavdžića te panela o startupovima atmosferu je dodatno podigao i Mediatoolkit zid na kojem su se mogli vidjeti komentari o izlaganjima predavača na Twitteru. Nakon pauze za ručak zadnji formalni dio konferencije počeo je predavanjem Gorana Vlašića nakon kojeg je slijedio panel o putovanjima te predavanja Seeme Aggarwal i Kostapanisa Miliaresisa s kojim se konferencija privela kraju. Najbolji način da se neformalno završi konferencija zasigurno je bila zabava održana u Opera klubu u samom srcu Zagreba. Vjerujemo kako organiziranje ovakvog projekta iziskuje mnogo vremena i živaca, ali isplatilo se. Čestitamo organizatorima na odlično obavljenom poslu te se nadamo konferenciji i sljedeće godine!

SA ZABOM MOGU

Paket za mlade Dođi i razgovarajmo što ZABA može učiniti za tebe. Ugovori Paket za mlade za 0 kn i Maestro karticom plaćaj: - beskontaktno - na rate - u inozemstvu - na internetu. U paketu za mlade dobivaš i brojne druge usluge koje će ti olakšati svakodnevicu. /ZagrebackaBanka www.zaba.hr www.tkokaze.hr

36

Manager 01/2016 | 93/21

www.tkokaze.hr

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

37


Intervju: Maja Daraboš Longin

tržištu i bila ispred konkurencije. Upravo mi je to bio najveći motiv za pisanje ove knjige.

Mlada docentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, objavila je krajem prošle godine svoje samostalno znanstveno djelo u suradnji s renomiranim izdavačem Nakladom Ljevak. Kako je pronašla inspiraciju i što ju je potaknulo da ove vrijedne savjete objedini u svojoj knjizi „Evolucija konkurentske prednosti: U potrazi za uspjehom u hiperkonkurentskim uvjetima“, te kratak osvrt same autorice na djelo kao i planove za budućnost, donosimo vam kroz intervju s dr. sc. Majom Daraboš Longin. Piše: Anamaria Zubović Kontakt: anamaria.zubovic@hsa.hr

okolini, nastala je ova knjiga. Element koji ovo djelo razlikuje od drugih i na svjetskoj razini jesu vrlo konkretni prijedlozi strateškog pozicioniranja u današnjim uvjetima koji vode k povećanju poslovne uspješnosti poduzeća. Manager: Inače radite kao docentica na Katedri za organizaciju i menadžment na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od kuda se rodila ideja za objavom knjige i što vas je potaknulo da se odvažite na taj korak?

Manager: Predstavite u kratkim crtama našim čitateljima knjigu „Evolucija konkurentske prednosti: U potrazi za uspjehom u hiperkonkurentskim uvjetima“. Zašto ste se osvrnuli baš na problem hiperkonkurencije? Ova je knjiga u nas prvo i potpuno drugačije djelo – svojevrsni „priručnik” – koji ukazuje na potrebe mijenjanja ponajprije razmišljanja, ali i svijesti menadžera o načinima postavljanja uspješnih strategija. Daje odgovore na pitanja o tome kako izgraditi uspješnu tržišnu poziciju u odnosu na konkurente čak i u uvjetima kada to izgleda gotovo nemoguće. Naime, u hiperkonkurentskoj okolini nemoguće je održati konkurentsku prednost. U takvim se uvjetima poduzeća oslanjaju na razne kombinacije strategija i strateških akcija kako bi ostvarila privremenu prednost te uništila prednosti konkurenata putem neprestanog narušavanja ravnoteže na tržištu. Uspješno poslovanje poduzeća u takvim uvjetima ovisi o njihovoj sposobnosti za upravljanje procesima prebacivanja s jedne prednosti na drugu. Kada poduzeća shvate da njihove prednosti više nisu održive, traže nove prednosti te na taj način povećavaju konkurentsku aktivnost i pridonose razvoju intenziteta hiperkonkurencije. Još u vrlo bliskoj prošlosti kreativnost i pronicljivost u definiranju strategija i donošenju odluka bile su ključni elementi uspjeha, no danas te pretpostavke više ne jamče dugoročan uspjeh. Aktualna ostaje jedino stalnost promjene na tržištima, stoga poduzeća moraju konstantno mijenjati svoje strategije kako bi opstala u tržišnoj utakmici. Upravo u tu svrhu - pružanja svojevrsne pomoći poduzećima za što uspješnije razumijevanje i konkuriranje u dinamičkoj 38

Manager 01/2016 | 93/21

Početak, kao i svaki, pun neizvjesnosti uslijed najtežih godina za hrvatsko, ali i globalno gospodarstvo. Kada sam počela razmišljati o usmjerenju svog znanstvenog istraživanja, gospodarstvo je bilo u teškoj situaciji. Gotovo pri svakoj industriji, nastupila je opća nelikvidnost, nezaposlenost je nekontrolirano rasla, a svakoga dana svjedočili smo progresivnom trendu zatvaranja sve većeg broja poduzeća. I ne samo u Hrvatskoj, od 2008. takav trend bio je i na globalnim tržištima, a snažni pritisci osjetili su se ponajviše i na tržištu Europske unije. U takvim uvjetima za poduzeća je ključno da zadrže svoje postojeće odnose kako s kupcima tako i s dobavljačima i svim partnerima u lancu stvaranja vrijednosti. Istovremeno je izrazito bitno da se i u određenoj mjeri repozicioniraju i pronađu nove izvore konkurentskih prednosti kako bi još uspješnije konkurirali u još ‘oštrijoj’ tržišnoj utakmici. Ako pogledamo kroz ekonomsku povijest, upravo takvi tržišni trendovi dovode do snažnog zaoštravanja konkurencije u svim industrijama (što nije nužno loše, jer stara izreka kaže ‘na muci se poznaju junaci’), jer se logično, jednak broj poduzeća bori za relativno manji dio kolača na tržištu. Evo, upravo u ovoj situaciji i temeljeno na tadašnjim gospodarskim (ne) prilikama nastao je začetak mog istraživanja o poslovanju i pozicioniranju u uvjetima hiperkonkurencije. Mnoge škole strategije i strateškog menadžmenta obrađuju različita područja i različitim teorijama objašnjavaju nastale promjene na tržištima. Ali nitko se do sada zapravo nije ozbiljno uhvatio ukoštac s temom hiperkonkurencije objašnjavajući načine na koji bi se poduzeća trebala natjecati i pozicionirati kako bi i dalje ostvarivala uspjeh na

www.tkokaze.hr

Manager: Vaša je knjiga specifična i po tome što je jedna od rijetkih koja povezuje znanost s realnim sektorom. Kakvo je stanje u RH po tom pitanju i koji su Vaši daljnji planovi?

pozicioniraju u uvjetima hiperkonkurencije. Također, u proceduri je pokretanje novog izbornog kolegija baš iz ovog područja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji će se baviti ne samo teorijom nego biti i čvrsta spona između našeg fakulteta i realnog sektora te pokušati i dalje pružati odgovore na najzahtjevnija pitanja u poslovanju.

Osim što je ovo djelo prva knjiga u Hrvatskoj koja istražuje ovo specifično područje dinamičnosti strategije, specifična je i po tome što je jedna od rijetkih koja povezuje znanost s realnim sektorom tako da daje odgovore na goruća pitanja s kojima se svakodnevno bave hrvatska poduzeća na europskim, regionalnim i nacionalnim tržištima. O tome da je ova tema bliska i trenutnim tržišnim prilikama te daje odgovor na neka od gorućih pitanja u području strategije, svjedoče pozitivne reference i podrška brojnih menadžera najsnažnijih hrvatskih i regionalnih poduzeća koji su se izjasnili o ovom djelu kao izrazito korisnom priručniku za formiranje stanovitih strategija te su neka od mišljenja izdvojena i na koricama ovog djela. Moji su planovi, naravno, nastaviti svoj istraživački rad upravo u ovom području i zajedno s predstavnicima iz gospodarstva pomoći poduzećima da grade najuspješnije strategije i pružati im vrlo konkretne odgovore. Ti će odgovori pomoći ne samo studentima da bolje razumiju praksu nego i hrvatskim poduzećima da se još bolje

Knjiga “Evolucija konkurentske prednosti: U potrazi za uspjehom u hiperkonkurentskim uvjetima” obvezno je štivo za današnje poslovne lidere. Damir Skender, predsjednik Uprave Saponia d. d..

Knjiga “Evolucija konkurentske prednosti: U potrazi za uspjehom u hiperkonkurentskim uvjetima” autorice dr. sc. Maje Daraboš apsolutni je novitet u području strategije u uvjetima snažne konkurencije, ne samo u Hrvatskoj već i na globalnoj razini. Nastala je kao rezultat višegodišnjega rada i istraživanja u području konkurentske dinamike i strateškoga pozicioniranja poduzeća, a sve u svrhu pružanja svojevrsne pomoći poduzećima za što uspješnije razumijevanje i konkuriranje u dinamičkoj okolini.

Pitate se kako izgraditi uspješnu tržišnu poziciju čak i u uvjetima kada to izgleda gotovo nemoguće? Ovaj svojevrsni „priručnik“ ukazuje na potrebe mijenjanja ponajprije razmišljanja, ali i svijesti menadžera o načinima postavljanja uspješnih strategija te daje prijedloge strateškog pozicioniranja koji vode ka povećanju poslovne uspješnosti poduzeća u današnjim uvjetima.

20 % popusta

Cijena:

139 kn

Akcijska cijena: 111 kn

Naručite knjigu uz 20 % popusta na tel: 01 4804 007 ili na e-mail: prodaja@naklada-ljevak.hr • www.ljevak.hr Evolucija konkurentske prednosti_oglas.indd 1

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

39

07/04/16 13:25


TOOLOOMEESHKA

BLOGERI

Organizacija tuluma, event management i zabava

Imamo li novo zanimanje budućnosti?

Paolo Glasnović, Roko Šimunović, Domagoj Radovčić, Sven Šarčanin i Marko Mikić imena su koja se kriju iza svima nam poznate Tooloomeeshke. Spomenuti studenti – poduzetnici dokaz su da privatno i poslovno itekako mogu ići zajedno. Početni cilj organiziranja tuluma za prijatelje proširio se u poslovnu karijeru mladih studenata čija je uspješnost zagarantirana. Posjećenost tuluma u njihovoj organizaciji kao i zadovoljstvo posjetitelja neupitni su. Što su nam još otkrili, saznajte u nastavku.

Bave li se blogeri ozbiljnim poslom koji postaje zanimanje 21.stoljeća ili s razlogom neki preziru njihov rad? Blog je u Hrvatskoj, barem na ovakav način, relativno nova pojava, a danas ga može pisati bilo tko. Iako se unutar granica Lijepe Naše i dalje smatra “izmišljenim” zanimanjem, najutjecajniji blogeri na svjetskoj sceni pretvorili su svoj hobi u unosan posao pa ne samo da zarađuju od svog bloga nego imaju utjecaj i na krajnjeg čitatelja. Piše: Adriana Nimac Kontakt: adriana.nimac@hsa.hr

Piše: Dea Derjanović, Lucija Markić Kontakt: dea.derjanovic@hsa.hr, lucija.markic@hsa.hr

Google AdSensea, što je ujedno i najjednostavniji način zarade ako na blogu postoji barem 50 tisuća posjetitelja mjesečno.

Manager: Možete li nam reći kako ste se upoznali? Jeste li išli zajedno u školu, bili u istom društvu ili slučajno naišli jedan na drugoga?

NA VRHU BLOGERSKOG SVIJETA

Tooloomeeshka: Znamo se iz srednje svi osim Domagoja. Društva su se povremeno poklapala pa smo se poznavali iz viđenja, a budući da je Domagoj također sam radio tulume, odlučili smo se spojiti još na samom početku. Manager: Radite li ili studirate? Ako studirate, što studirate i na kojoj ste godini? Tooloomeeshka: Radimo i studiramo, većinom. Budući da dosta vremena posvećujemo vođenju kluba možemo to nazvati svojim poslom, a studiramo svi, skoro. Roko i Domagoj su na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Sven na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, Mario je na Filozofskom, a Paolo je u tranzicijskom periodu. Manager: Planirate li se i nakon završetka studija baviti organiziranjem tuluma i vođenjem kluba ili namjeravate nešto drugo? Tooloomeeshka: Za sada nam se sviđa ovako, ne možemo se žaliti, no ne znamo kakve će nam se prilike otvoriti u budućnosti - što pojedinačno, što grupno.

Manager: Kako stignete uskladiti fakultetske obveze i one vezane uz vođenje kluba i organiziranje evenata? Tooloomeeshka: Iskreno, zna biti iznimno zahtjevno i iscrpljujuće. U tim se situacijama podijelimo prema obvezama pa netko tko u danom trenutku ima više vremena, uskočit će onome tko, recimo, ima ispite za koji dan. Manager: Svedu li vam se tulumi koje organizirate na stres oko organizacije ili se uspijete i vi zabaviti? Što mislite koji se od vas najviše zabavlja na tulumima u vašoj organizaciji? Tooloomeeshka: U početku je to bio više-manje stres, bilo je zabavnih trenutaka, ali ne bismo se opustili jer smo morali biti dostupni tijekom cijelog događaja. I danas je tako, ali smo se naučili nositi s time pa je sada i količina zabave puno veća. Zadnje je pitanje dosta jednostavno. Roko.

AUTISTIČNI SAVANT

Priča matematičkog genija Daniel Tammet jedan je od nekoliko desetaka ljudi na svijetu koje znanstvenici nazivaju autističnim savantima. Riječ je o osobama nevjerojatnih mentalnih sposobnosti koje se provlače kroz sva polja znanosti i umjetničkog stvaralaštva, no popraćene su poteškoćama u socijalizaciji i općem razumijevanju principa funkcioniranja međuljudskih odnosa i logike iza normi ponašanja. Svoju nam priču donosi u knjizi Rođen jednog plavog dana. Piše: Dora Malnar Kontakt: dora.malnar@hsa.hr

Na pragu samostalnosti mnogi se susreću s raznim izazovima koje pred nas postavlja ovaj magičan splet događanja i okolnosti kojeg nazivamo životom. Nekima se poklope sretne zvijezde, neki ne prođu baš najbolje, a neki se za sreću moraju potruditi puno više. On je matematički genij. Također, europski je rekorder u navođenju broja pi jer bez greške može izreći njegovih 22.514 znamenaka. Trenutačno govori jedanaest jezika, uključujući i islandski koji je naučio za samo tjedan dana. Svi plusevi ipak broje i svoje minuse. Teško razlikuje lijevu od desne strane, ne može naučiti voziti automobil i otežano se snalazi u prostoru. Svakoga 40

Manager 01/2016 | 93/21

NAČIN ZARADE Danas svi oblici društvenih mreža i digitalnih medija dozvoljavaju blogerima da vode vlastite biznise i da njihov posao cvate iz dana u dan. New York Times otkrio je kako pojedine modne blogerice prodaji različitih proizvoda doprinose osjetno više, nego skupe reklamne kampanje s poznatim zvijezdama, pa se upravo zbog toga mnogi brendovi sve češće okreću baš njima kako bi putem svojih praćenih kanala promovirale njihove proizvode. Trenutno najpopularnija društvena mreža, Instagram, blogerima donosi zaradu koja, ovisno o broju pratitelja, može iznositi 5 do 15 tisuća dolara po jednoj fotografiji. To funkcionira tako da se sklopi suradnja s modnim ili kozmetičkim brendovima, a svaka se fotografija na kojoj popularna blogerica reklamira neki njihov proizvod – plaća. Stručnjaci smatraju kako veliki brendovi znaju potrošiti i do milijardu dolara godišnje na sponzorirane objave na Instagramu. Takva vrsta sponzoriranih postova uključuje i sve ostale društvene mreže poput Facebooka, YouTubea, Pinteresta i drugih. Profesionalni blogeri mogu zarađivati i preko tzv. affiliate marketinga – blogerima tvrtke daju proviziju svaki put kada netko kupi proizvod preko linka objavljenog na blogu. Jedan od načina zarade jest i postavljanje oglasnih sustava poput

Iako se blog pokreće besplatno u samo nekoliko klikova, potrebno je puno više odricanja i truda da bi se od njega moglo živjeti. Ipak, mlada modna blogerica iz Srbije, Zorana Jovanović, koja je vjerojatno najpoznatije blogersko ime na regionalnoj sceni, uspjela je u tome. Iako joj je prva zarada počela stizati tek nakon dvije godine pisanja bloga, sada zarađuje i do 5 000 eura mjesečno. Kako i sama kaže, to je dug proces koji se ne može planirati niti znati njegov ishod. Dok je Zorana ovdje izuzetak i jedna od rijetkih kojima je uspjelo pretvoriti hobi u uspješan biznis, blogeri diljem svijeta izvrsno žive od toga. BLOGERSKI OSCARI Za vrijeme trajanja New York Fashion Weeka dodijeljeni su blogerski Oscari koji svake godine biraju najutjecajnije blogere na svijetu, a očekivano nagradu za najbolji blog 2015. godine osvojila je Talijanka Chiara Ferragni za svoj modni blog The Blonde Salad. Business of Fashion proglasio ju je jednom od najutjecajnijih osoba u svijetu mode, a da će od obične studentice prava doći do milijunašice, koja godišnje zarađuje oko 8 milijuna dolara, vjerojatno nije niti sanjala. Osim modnog bloga, ubrzo je s publikom počela komunicirati i na Facebooku, Instagramu i YouTubeu, a njezin utjecaj u modnom svijetu primijetili su i poznati svjetski brendovi poput modnih kuća Louis Vuitton, Christian Dior, Ermenegildo Zegna i Mango s kojima je ostvaruje efikasne suradnje. Bez sumnje se može zaključiti da u Hrvatskoj nije moguće živjeti od modnog bloga kako to prezentiraju inozemni mediji jer je za naše uspješne blogerice modno bloganje tek hobi, a za zvijezde poput Chiare to je višemilijunski biznis.

dana prije nego što izađe iz kuće opsesivno prebrojava broj odjevnih predmeta koje je odjenuo. Njegova prva, ali vjerojatno ne i posljednja knjiga Rođen jednog plavog dana intrigantna je ispovijest njega kao osobe koja se morala suočiti s brojnim izazovima kako bi postala samostalna i sretna. Njegova su ga dostignuća potaknula da napiše knjigu i vlastitim primjerom pokaže kako osobe s poremećajima iz autističnog spektra mogu živjeti sretnim i produktivnim životom, što je nadahnulo mnoge. Neka i vama ova zanimljiva ličnost bude inspiracija u nadolazećim rokovima i obvezama koje prethode ljetnim praznicima. Uz odmaranje na plaži i uživanje u suncu preporučujemo vam upravo knjigu Rođen jednog plavog dana.

www.tkokaze.hr

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

41


AUTOSHOW HRVATSKA

INDITEX.COM

Autoljupci su došli na svoje

Tko i kako diktira street style?

Automobilska industrija među najvažnijim je industrijskim granama u svijetu, ali ne i u Hrvatskoj. I dalje imamo problem dovođenja investitora. BMW se najviše isticao kao investitor, ali umjesto milijardu eura ulaganja, pogoni ostadoše prazni. Država nažalost, za razliku od naših susjeda, Mađarske i Srbije, nije pronašla način privući ogroman kapital povlasticama. No, bar smo, za utjehu, ove godine mogli uživati u novitetima autoindustrije jer se, nakon dugih osam godina, od 5. do 10. travnja održao Zagreb Auto Show. I nije razočarao.

Industria de Diseno Textil ili skraćeno Inditex španjolska je međunarodna modna grupa sa sjedištem u Galiciji. Brojeći gotovo sto manjih tvrtki, preko 6200 prodavaonica širom svijeta te imena brendova kao što su Massimo Dutti, Bershka, Oysho, Pull and Bear, Stradivarius i Zara, Inditex uvjerljivo drži vodeću poziciju među modnim tvrtkama. Pišu: Nika Crnek Kontakt: nika.crnek@hsa.hr

Pišu: Mislav Petošić Kontakt: mislav.petosic@hsa.hr

U šest dana posjetilo ga je 141.557 ljudi, što je manje od rekordne 2008. godine, kad ga je posjetilo 215.000 ljudi, ali opet sasvim solidna brojka. Na sajmu je službeno sudjelovalo 440 izlagača iz 13 zemalja, a uz njih svoje mjesto na sajmu imali su i proizvođači lakih komercijalnih vozila, kamiona, motora i popratne opreme. Uz četiri svjetske vicepremijere vozila, bile su i 34 hrvatske premijere. Jedna od glavnih zvijezda showa bila je Rimčeva električna zvjerka - Concept_S, a hrvatske boje također je branio i Doking sa svojim električnim minidvosjedom - XD. Treba naglasiti da je ovogodišnji sajam, osim što je popraćen atraktivnim novitetima iz autoindustrije te zgodnim hostesama, bio itekako plodan za izlagače. Naime, Renault, Nissan, Dacia, Toyota, Škoda i Hyundai prodali su doslovno sve modele koje su izložili. Nešto jači izlagači također nisu ostali kratkih rukava, pa je tako Mercedes prodao 20-ak automobila, među kojima je rekorder bila S-klasa (1,06 milijuna kuna); BMW je odmah prvog dana prodao model M3 od 932.000 kn i X6 od 760.000 kn, potom je prodan i Mini John Cooper Works za 400.000 kn, a do kraja showa otišlo je još 15-ak modela, dok je Ford uspio prodati kultni Mustang. Od luksuznih marki valja istaknuti da je prodan i jedan Lamborghini, Porsche te rabljeni Aston Martin Vanquish Carbon Edition za nestvarnih 3,8 milijuna kuna. Zaključak je da ovogodišnji Zagreb Auto Show zasigurno nije razočarao. Paviljoni su, napokon, obnovljeni, organizacija samog sajma dosta je kvalitetno obavljena, izlagači su više nego zadovoljni, posjetitelji također imaju same riječi hvale. Jedino što je možda nedostajalo jesu izlagači iz Fiata, Subarua, Honde i Yamaha grupe te popratne stvari, prvenstveno za djecu - poput balona, majica, kapa itd. No, to su samo detalji, koji se mogu ispraviti već na idućoj ediciji Zagreb Auto Showa,

42

Manager 01/2016 | 93/21

u rekordnom roku, pruža i mogućnost praćenja svakog odjevnog predmeta od mjesta proizvodnje do krajnje točke prodaje. Na taj se način zalihe najtraženijih veličina i stilova obnavljaju punom brzinom. Osim ekonomske koristi za sam Inditex, ovakva tehnologija privlači mnoštvo kupaca. Ako se primjerice nađete u Zari u potrazi za idealnim kaputom ili trapericama, ali nikako ne uspijevate pronaći svoju veličinu, budite sigurni da će upravo ona za samo nekoliko dana biti dostupna.

koja će se održati od 6. do 15. travnja, 2018. godine. Osim Zagreba, automobilski showovi priređuju se i na drugim mjestima u svijetu, a jedno je takvo mjesto Detroit, gdje je sajam održan u siječnju. Glavna zvijezda sajma bila je nova Mercedesova E-klasa, koja je u potpunosti obnovljena i osvježena, u modernijoj formi, kako bi se svidjela i mlađim kupcima. Osim E-klase, u Detroitu su pažnju privukli i Lexus LC500, auto koji bi, da nije bilo pozitivnih reakcija publike, skoro ostao samo koncept; Kia sa svojim luksuznim SUV plug-in hibridnim konceptom - Telluride te američki brand Buick Avista. Događaj koji slovi za najveći događaj autoindustrije u godini definitivno je Sajam automobila u Genevi. Razlog tome jest što se, osim otprilike 150 svjetskih premijera, mogu vidjeti i poslastice na koje je nemoguće naići bilo gdje drugdje. Svake se godine, uz velikoserijske automobile, ponudi i nekoliko posebnih unikatnih modela. Na ovogodišnjem sajmu, održanom u ožujku, Audi je predstavio svoj novi SUV model Q2; Lamborghini je proslavio 100. godinu postojanja novim modelom simboličnog imena - Centenario. Ovaj je model u potpunosti izrađen od ugljičnih vlakana. Aston Martin predstavio je novog sportaša D11, Bugatti svoju jurilicu od 420 km/h - Chiron, dok je Maserati otkrio svoj prvi SUV model - Levante. Moramo se pohvaliti i reći da je jedna od zvijezda 86. Geneva Motor Showa bio naš Mate Rimac, sa svojim serijskim Concept_One modelom, a također je predstavio i već spomenutog „brata“ Concept_S.

Tko je predvodnik u street styleu? Osim izuzetnog gospodarskog uspjeha koji postiže, Inditex, namjerno ili nenamjerno, diktira takozvani street style. Inditex je s radom počeo davne 1963. godine, a njihov prvi i najpoznatiji brend Zara oformljen je 1975. godine. Devedesetih godina prošlog stoljeća Inditex počinje širiti svoj asortiman formirajući četiri potpuno nova brenda – Bershku, Pull and Bear, Massimo Dutti i Stradivarius, pokrivajući tako gotovo sve modne stilove – od formalnih i elegantnih, preko urbanih, pa sve do potpuno ležernih i sportskih. Prisutni su u vašem ormaru Zavirite sada u vaš ormar. Sigurno ćete ondje naći barem jedan odjevni predmet marke u Inditexovu vlasništvu. Pitate se kako. Jedan od razloga svakako je potpuno nova tehnologija označavanja odjeće koju je Zara uvela 2014. godine. Osim što omogućava obnovu zaliha robe

Postoji li potreba za alternativom? Zašto uopće tražiti alternativu kad uz pomoć Inditexa možete izgledati kao prava modna ikona po relativno povoljnim cijenama? A nisu li u današnjem svijetu medija izgled i stil, pogotovo slični onima popularnih trendsetera, neke od najvažnijih sporednih stvari na svijetu? Mnogi se neće složiti s ovakvom tvrdnjom, barem ne otvoreno, ali svi smo mi žrtve brojnih modnih stilova, ikona i dizajnera. Inditex nam pruža sve što želimo brzo i jeftino, pa kako ga onda ne bismo voljeli? Ako se pak i dalje ne slažete s ovim tvrdnjama, uvijek volimo vidjeti nove i originalne stilove koji nam se možda i ne svide na prvu, ali zasigurno hoće kad se nađu na Zarinim policama.

Od sajmova treba istaknuti još i Tokyo Auto Salon, poznat po svom kiču, održan u siječnju; The London Motor Show održan u svibnju te sajam koji će se tek održati u rujnu - IAA Commercial Vehicles 2016 u Hannoveru.

www.tkokaze.hr

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

43


OBONJAN – OTOK MLADOSTI

ZAŠTO SLUŠAMO CAJKE?

Jeste li ikada posjetili Obonjan?

Narodnjački pobornici kao meta - kritika

Ako niste ljubitelj netaknute prirode i mirnog okruženja, vaš će odgovor vjerojatno biti ne. Međutim, upravo bi ljeto 2016. moglo biti vrijeme koje će mnogima promijeniti taj odgovor.

Boom narodnjačkih klubova u Hrvatskoj već je stara vijest, kao i broj mladih (a i onih malo starijih) koji slušaju popularne cajke. Bez zadiranja u geopolitičke, (dobro) susjedske, metafizičke i razne druge odnose dviju zemalja voljela bih uspjeti objasniti sveopću euforiju i zaluđenost turbofolkom.

Pišu: Lucija Markić Kontakt: lucija.markic@hsa.hr

Ovaj nenaseljeni otočić površine 0,55 km2, smješten na šibenskom akvatoriju, nedaleko od Zlarina, nekada je bio poznat kao „Otok zmija“. Međutim, od ove godine, zbog ovog jedinstvenog koncepta Obonjan ćemo ponovno zvati „Otok mladosti“. Obonjan - Otok mladosti Sve je počelo 2015. kada je britanska promocijska tvrtka Sound Channe (inače organizator Unknown festivala koji se svake godine održava u Rovinju) u koncesiju uzela upravo hrvatski otok Obonjan i to na 43 godine. Svrha je ovakvog pothvata od mirne destinacije, kakva otok trenutačno jest, napraviti top ljetnu destinaciju za sve mlade i one koji se tako osjećaju.

koja će prezentirati svoj jedinstveni podvodni park skulptura. Na Obonjanu će za vrijeme čitavog festivala biti dostupno i ljetno kino na otvorenom, u kojem će posjetitelji moći uživati u nekim od najpoznatijih domaćih i stranih filmskih hitova. Uz već spomenuti program, još je jedno pozitivno iznenađenje ovog festivala i tzv. Geo-kupola, na kojoj će se održavati komunikacijske radionice. Stručnjaci iz područja astronomije, fotografije, biologije i drugih područja znanosti i umjetnosti na ovaj će način svoje znanje prenijeti svima onima koji su za to zainteresirani. Među njima će se naći Nick Jankel, Zoe Cormier, Rachel Armstrong te mnogi drugi. Festival za deset Ako se i dalje premišljate biste li ovog ljeta trebali posjetiti Obonjan ili ne - valja napomenuti da je britanski Guardian ove godine uvrstio festival na Obonjanu u top deset festivala na svijetu! Stoga se nadamo da smo vam barem donekle uspjeli dočarati ovu novu ljetnu destinaciju koju svakako treba posjetiti. A ako ste se već odlučili za nego drugo mjesto na kojem ćete provesti svoj ljetni odmor - ne brinite se, bit će još prilika za posjet festivalu na Obonjanu. Točnije, njih 43.

Realizacija projekta Kao svaki vizionarski projekt, i ovaj ima svoje izazove. Naime, projekt će se razvijati u sedam faza, a svaka nova godina za Obonjan označava novu fazu. Najveći je izazov, naravno, privući publiku. Kako privući mlade od kojih mnogi prije nikad nisu ni čuli za ovu destinaciju? Organizatori to planiraju napraviti ponudom koja će biti kombinacija umjetnosti, glazbe, hrane, pića, druženja i još mnogo toga. Također smatraju da su upravo netaknute prirodne ljepote glavni atribut ovog otočića. Uz izazove vezane uz turistički aspekt samog projekta, organizatori će se morati pozabaviti i tehničkom stranom priče - uvođenjem struje i vodovodne infrastrukture. Otok kao niti jedan drugi Na festivalu koji će se održavati od srpnja do rujna 2016. godine, već tijekom prve sezone očekuje se oko 100 tisuća noćenja! To se planira ostvariti jedinstvenim oblicima okupljanja na pojedinim dijelovima otoka. Glazbeni dio ove priče ispričat će poznata imena glazbene scene, među kojima se nalaze Dilated Peoples, DJ Shadow, Gaussian Curve, Gigi Masin, Manpower, Matthew Herbert, Polica, Roy Ayers, Saul Williams, Talaboman, The Invisible, Young Marco i mnogi drugi. Ali to nije sve! Za ljubitelje malo laganije glazbe na otoku se oprema i veliki kameni amfiteatar, u kojemu će simfonijski orkestar izvoditi čitav spektar skladbi - od klasičnih, pa sve do modernog rocka. Za one koji pak preferiraju vizualnu umjetnost, u programu je najavljena i poznata britanska umjetnica Celie Gregory, 44

Manager 01/2016 | 93/21

www.tkokaze.hr

Piše: Nika Crnek Kontakt: nika.crnek@hsa.hr

Sigurna sam da svatko od vas zna barem jednu (ili šezdeset i jednu) cajku, da je barem jednom bio na tulumu na kojem su se puštale cajke i da mu, ruku na srce, i nije svaki put bilo toliko loše. S druge sam strane sigurna i da više od polovice vas koji ste u glavi možda i potvrdno odgovorili na nekoliko navedenih konstatacija to nikad ne biste priznali. Sigurna sam i da ste narodnjake barem jednom okarakterizirali kao glupe ili nekvalitetne ili pak posprdno gledali na njihove poklonike. Zašto je to tako? Nije li ekvivalentno tome da se ljude koji jedu u McDonald’su smatra „seljacima“ ili, manje obrazovanima/ inteligentnima? Pravo je pitanje što zaista smatramo nekvalitetnim kod narodnjaka. Brzi dance-ritmovi praćeni zvucima harmonike s pokojom notom tradicionalnog balkanskog melosa koji jednostavno ne dopuštaju vašem tijelu da ostane nepomično sjediti ili stajati. Nije li to zapravo vrsta glazbe koju bi svatko tražio pri posjetu nekom klubu? U klubove se idemo isplesati i ispucati negativnu energiju, dobro se zabaviti u najužem ili najširem krugu prijatelja. Zašto su onda cajke, čiji ritmovi pružaju sve od navedenog, konstantno na udaru negativnih kritika javnosti? Je li harmonika ta koja smeta? Ne bih rekla. A tekstovi… Pređimo na tekstove ovih pjesama. Osim što često čujemo da se kritizira njihova bizarnost, često čujem kako ih gotovo svi, koji su do nedavno kritizirali, izgovaraju i pjevaju potpuno točno i prilično uživljeno. Ako ćemo iskreno, tekstovi zaista jesu bizarni, a onaj tko je napisao riječi poput “Volim ukus tvoga đona čak i kad na njemu donosiš mi nju”, “Napravi mi sina pod svetlima casina” ili “Za dvoje krevet, al’ spavam sama, kao da postim sred ramazana” i nije se morao previše potruditi. Bilo kako bilo, svi su ovi hitovi postali i više nego popularni u svim državama bivše Jugoslavije, a vjerojatno su ponegdje prešli i tu granicu čemu u prilog idu i vrtoglave brojke pregleda spomenutih pjesama na Youtube-u koje dostižu i nekoliko desetaka milijuna klikova.

postoji stih neke cajke koji savršeno opisuje svaku vašu životnu situaciju. Budući da to zasigurno nije točno, ponovno sam razmislila o toj rečenici. Naravno da ne postoji narodnjački stih koji će opisati baš svaku situaciju u kojoj se nađete, ali svakako postoji stih koji će opisati baš svaku ljubavnu situaciju u kojoj se nađete. Još pogotovo ako se radi o tužnoj ljubavnoj priči, prekidu ili slomljenom srcu. U takvim smo trenucima najranjiviji i, htjeli mi to sebi priznati ili ne, volimo čuti da nismo mi jedini koji patimo. Narodnjaci se ovdje uklapaju savršeno – utješit će nas činjenicom da nismo ni prvi ni zadnji sa slomljenim srcem, dodati još jaču notu patetičnosti koju ćemo u tom stanju objeručke prihvatiti i poslužit će kao najbolji prijatelj i najbolje rame za prvo plakanje. Možda se pitate zašto jednostavno ne bismo pogledali dovoljno ‘ljigav’ romantični film i pojeli kantu sladoleda ili napravili nešto totalno deseto. U prilog narodnjacima, ovdje se opet pojavljuje njihov ritam, koji živahnošću i brzinom tjera da ustanemo i nešto poduzmemo, što u navedenoj situaciji može biti prestanak plakanja i tugovanja. Zašto onda i dalje kritiziramo cajke? Vjerujem da vam nisam dala odgovor na pitanje zašto zaista toliko slušamo narodnjake. Mogu prihvatiti činjenicu da brzi ritam koji tjera na ples i akciju i često tugaljive riječi koje očito pružaju suosjećanje idu u prilog tolikom broju poklonika ovog žanra, ali mislim da je osjećaj zajedništva i kolektiva koji ljudi osjećaju prilikom slušanja narodnjaka, za koji i dalje nisam sigurna kako nastaje, najvažniji akter cijele priče i najzaslužniji za zavidnu popularnost. Bilo kako bilo, nemojte se sramiti svog glazbenog ukusa, slušajte ono što vas ispunjava i čini sretnima, ali poštujte i tuđe izbore, jer možda se jednog dana baš vi nađete na meti kritika javnosti jer slušate glazbu koju slušate, nosite odjeću koju nosite ili se šminkate na način na koji se šminkate. Hoće li se popularnost narodnjaka ugasiti ili održati, ne možemo znati, ali trenutno nam ne preostaje ništa drugo negoli uživati u njima ili se praviti da ne postoje. P.S. Cajke nisu ništa loše, ali ne zaboravite na rock, blues, jazz....

Ti meni dođeš kao lijek za spavanje? Postoji još jedna zanimljiva činjenica vezana uz tekstove narodnjačkih pjesama – s mnogo strana čujemo kako www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

45


TOP 3 KOZMETIČKA PROIZVODA

Dekorativna kozmetika za svaki džep Smatrate li i vi da novac opravdava kvalitetu proizvoda ili ste svjesni činjenice kako je ponekad dizajnirano pakiranje jedino što vrijedi? Piše: Adriana Nimac Kontakt: adriana.nimac@hsa.hr

2. Lorac Pro vs. Makeup Revolution

Visoka cijena – vrhunski proizvod? Znate li što zapravo plaćate kada izdvajate veće količine novca za kozmetiku? Podrazumijevaju li prepoznatljiva imena uvijek kvalitetan proizvod? Vječna pitanja čiji odgovori uopće nisu sporni - cijena ne mora jamčiti kvalitetu. Istraživanjem, koje je provedeno na Nacionalnom institutu za zdravlje u Americi, došlo se do zaključka kako ključni dio moždanog emocionalnog sustava pozitivno reagira na povećanje cijene određenog proizvoda pa nam mozak zapravo, jednostavnije rečeno, šalje signal kako je skuplji proizvod bolji od ostalih. No, dobro je ponekad prevariti mozak kako bismo pametnije kupovali.

Budući da većina studenata ima ograničen budžet pa im odvajanje većih iznosa za kozmetičke proizvode svakako nije u interesu, istražili smo za koja se tri popularna proizvoda dekorativne kozmetike mogu pronaći dostojne zamjene na drogerijskim policama. 1. Urban Decay vs. Makeup Revolution Makeup Revolution, britanski brend koji oduševljava svojom kvalitetom, a istovremeno i vrlo pristupačnom cijenom, s razlogom se našao na tronu naše ljestvice. Posebnu su pažnju zaokupili svojim paletama sjenila, Makeup Revolution Iconic, koja su identična skupljim, ali itekako popularnim paletama u svijetu dekorativne kozmetike – Urban Decay Naked. Razlika u cijeni i više je nego velika, a razlike u kvaliteti, trajnosti i pigmentiranosti baš i nema. Ne treba puno razmišljati da se shvati kako nije potrebno izdvajati nerazumne svote novca - 54 dolara - jer se za otprilike 6 dolara može dobiti jednako kvalitetan proizvod. Makeup Revolution svakako je jedan od savršenih primjera kako i povoljniji proizvodi mogu kvalitetom konkurirati izuzetno skupim brendovima na tržištu.

46

Manager 01/2016 | 93/21

www.tkokaze.hr

www.tkokaze.hr

MUR je opet odlučio iznenaditi pa je početkom prošle godine pustio u prodaju dvije nove palete sjenila – Makeup Revolution Iconic PRO 1 i Iconic PRO 2, koja su poprilično slična paletama Lorac Pro, koja slove za jedna od najpigmentiranijih sjenila. Za čak četiri puta povoljniju cijenu, Iconic PRO nudi istih 16 nijansi, dvostrani kist te čvrstu i kvalitetnu paletu s ogledalom. Pristupačna britanska kozmetika ponovno radi odličan posao pa ni ovaj put previše razmišljanja nije potrebno u donošenju odluke – ipak je 44 dolara previše izdvojiti kada postoji puno povoljnija, a niti malo lošija opcija. 3. M.A.C vs. Wet’n’Wild

Kozmetička kuća M.A.C. prodaje više kozmetičkih proizvoda od bilo koje druge kuće na svijetu, a dostupni su u više od 70 zemalja diljem svijeta. Na sveopće veselje mnogih, prije nešto više od godinu dana, odlučili su otvoriti svoju prodavaonicu u strogom centru Zagreba. Ovaj brend može se pohvaliti brojnim bestsellerima, ali među najpopularnijima je bez sumnje M.A.C. crveni ruž – otkrio je zastupnik M.A.C.-a za Hrvatsku. Jedna od nijansi crvenog ruža, koji je najpoželjniji artikl u hrvatskoj prodavaonici, jest Ruby Woo. Budući da mu je cijena 151,90 kn, što i nije mali iznos za takav proizvod, jedino rješenje za one koje si ga ne mogu priuštiti jest pronaći dostojnu zamjenu. Tu na scenu stupa Wet’n’Wild, dekorativna kozmetika koju dobar balans pristupačnosti i kvalitete čini jednom od najcjenjenijih i najprodavanijih na području Sjeverne Amerike. The Campaign for Safe Cosmetics, koja je provela istraživanje na više od 400 ruževa, nije otkrila nikakav trag olova u Wet’n’Wild ruževima te ih je proglasila jednim od najsigurnijih. Ima li boljeg razloga za odabir povoljnije alternative koja niti malo ne zaostaje kvalitetom, a u svom asortimanu nudi ruž identične nijanse – Spotlight red – po cijeni od 23 kn. Naše postolje vodi do zaključka kako se iza prepoznatljivog imena često krije proizvod koji se po svom sastavu i ostalim bitnim značajkama po malo čemu razlikuje od sličnog proizvoda nižeg cjenovnog ranga – jedina je razlika luksuzno pakiranje. Pitanje je samo što ste voljni plaćati. 93/21 | 01/2016

Manager

47


GRAD BUZET

MUST-SEE FESTIVALI 2016. GODINE

Europski grad sporta, najbolji grad za život i investicije – Buzet u Hrvatskoj

S ponosom vam predstavljamo – hrvatske filmske festivale

Ova godina, malom gradu na sjeveru Istre, zasigurno će ostati u dobrom sjećanju te će se o njoj još dugo pričati. Naime, Grad Buzet ove se godine ukrasio dvjema zavidnim titulama, prva je naslov Europskog grada sporta, a drugom je zaslužio Forbesovu titulu jednog od najboljih gradova za život u Hrvatskoj.

Filmski festivali odlično su mjesto za opuštanje, izlazak i provod - osim što pogledate vrhunski film, uvijek se nakon toga održava nekakav popratni program koji garantira dobru zabavu. Predstavljamo vam neke od filmskih festivala na području Hrvatske i regije, u periodu od lipnja pa sve do kraja godine. Piše: Lea Medica Kontakt: lea.medica@hsa.hr

filmski medijski festival u Hrvatskoj. Kao i PFF te MFF, Splitski festival prikazuje renomirana filmska ostvarenja koja su nagrađivana na poznatim svjetskim festivalima kao što su Rotterdam, Berlinale, Cannes i brojni drugi.

Piše: Lea Medica Kontakt: lea.medica@hsa.hr

Buzet - Europski grad sporta Dugi niz godina Grad Buzet iznimno vodi brigu o sportskim aktivnostima koje nudi svojim građanima pa se tako može pohvaliti s čak 23 sportske udruge. Činjenica da se više od četvrtine stanovništva grada aktivno bavi sportom ili rekreacijom, dok je europski prosjek 18 posto, te se godišnje iz gradskog proračuna za sport izdvaja 4,2 posto ukupnih sredstava, dok je u Europi ta praksa oko 2-3 posto, naprosto su osvojili komisiju organizacije ACES Europe koja je prošle godine, početkom rujna, stigla u Buzet provjeriti kako funkcioniraju stvari u sportskom sektoru. U Buzetu djeluje i izvanredan volonterski tim, brojne organizacije europskoga pa čak i svjetskoga ranga, a sve to prate i tisuće navijača. Godišnje se organiziraju brojna natjecanja među kojima svakako valja istaknuti Europsko prvenstvo brdskih automobilskih utrka, jednu od najpoznatijih autoutrka u Hrvatskoj ali i šire, kao i brojna druga sportska natjecanja. Valja napomenuti kako su sve sportske udruge vrlo uspješne, a posebice je zanimljiva činjenica da je najpopularniji sport u Buzetu - rukomet. Osim rukometa, mladi. ali i oni stariji, mogu trenirati nogometa, taekwondo, biciklizam, streljaštvo i razne druge sportove. Možemo se složiti kako je sve navedeno zaista zasluženo dobilo prestižnu titulu. Organizacija ACES Europe sa sjedištem u Bruxellesu, svake godine dodjeljuje naslov jednom od europskih gradova, a Buzet je drugi hrvatski grad koji je ponosno nosi. Osim Buzeta, prošle godine isti naslov dobio je grad Lepoglava. Prestižnu titulu i zastavu predstavnicima Buzeta u studenome prošle godine u Bruxellesu uručio je predsjednik Federacije europskih sportskih prijestolnica i gradova (ACES) Gian Francesco Lupattelli. Buzetski gradonačelnik Siniša Žulić ističe kako je izuzetno ponosan što je Grad Buzet član ekskluzivne obitelji

europskih gradova sportova te nadodaje kako mu je drago što je organizacija ACES Europe prepoznala vrijednosti Buzeta, koji ulaže u rekreaciju i zdravlje svojih sugrađana te se nada kako će tu razinu najuspješnijih europskih gradova uspjeti zadržati i u godinama koje slijede. Buzet - Najbolji grad za život i poslovanje u Hrvatskoj Osim što se u Buzetu održava zavidna razina sporta za sve u funkciji zdravlja, integracije i obrazovanja, tamo gotovo nitko nije bez posla. Ovaj podatak nimalo ne čudi jer je poznato da je Buzet i 2015. godine imao svega 2,06 posto nezaposlenih, što je razina iz pretkrizne 2008. godine, te se našao na Forbesovoj listi najboljih gradova za život i poslovanje u Hrvatskoj. U proteklim trima godinama uspješno se riješio problem i doslovno prepolovio broj nezaposlenih. Grad je lani podijelio čak 1,1 milijun kuna poticaja gospodarstvu i poljoprivredi i tako potaknuto 3,2 milijuna kuna novih investicija. Poticalo se otvaranje novih obrta, pa je u 2015. je otvoreno deset novih tvrtki i obrta, zaposleno je 27 radnika u 19 tvrtki, a 14 ih se samozaposlilo. Među ostalim, valja istaknuti koliko je grad napredan u odnosu na ostale gradove, ali i samu državu, o čemu svjedoči podatak da je Buzet samo tijekom prošle godine iz EU-fondova dobio pola milijuna bespovratnih kuna za aktivnije uključivanje gospodarstvenika u kreiranje gradskih poticaja i potpora. Gradonačelnik Žulić istaknuo je kako je posljednjih godina Buzet sve više i turistički grad, čemu idu u prilog dobre turističke brojke. Na kraju ove lijepe priče o malom i perspektivnom istarskom gradu, Gradu Buzetu, njegovim čelnicima i stanovništvu možemo samo poželjeti još mnogo novih sportskih i poslovnih uspjeha.

Sarajevo Film Festival, Sarajevo: 14. – 22.8. Festival mediteranskog filma, Split: 3. – 11.6. Svi dugometražni, kratkometražni i dokumentarni mediteranski filmovi tada imaju svoje regionalne ili hrvatske premijere. Dodatna posebnost festivala jest ta da se preko dana projekcije odvijaju u kinoteci, a one večernje na open air ljetnom kinu. Animafest, Zagreb: 6. – 11.6. Na ovogodišnjem 26. izdanju svjetskog festivala animiranog filma, koji je drugi najstariji festival u potpunosti posvećen animiranom filmu, moći ćete naći brojne kratkometražne anime-filmove. Na festivalu se svake parne godine prikazuju kratkometražni, a neparnim godinama dugometražni filmovi. Gastro film festival, Osijek: 2.7. Radi se o reviji kratkih neprofesionalnih filmova kojima je glavna tema, pogađate - gastronomija. Filmovi će se projicirati u dvjema skupinama; o pripremi jela, pića i slastica i općenito filmovi u kojima se većinom pojavljuju hrana i/ili piće. Pula Film Festival, Pula: 9. – 16.7. Jedan od najpoznatijih filmskih festivala u Hrvatskoj, Pula Film Festival (PFF), ove godine po 63. put predstavlja renomirana filmska dostignuća pod zvjezdanim nebom predivne antičke Arene.

Međunarodni filmski festival svjetskog glasa već 22 godine okuplja najpoznatija kako domaća tako i strana lica na svojem crvenom tepihu. Liburnija Film Festival, Ičići: 25. – 29.8. Prvi festival dokumentarnog filma u Hrvatskoj i jedini festival koji prikazuje isključivo recentne hrvatske dokumentarce, odvija se nedaleko od Opatije u malom mjestu Ičići. Festival čine dva natjecateljska programa – nacionalni te regionalni u kojem se prikazuju filmovi autora iz Istre, Kvarnera i Gorskog kotara. Međunarodni studentski filmski festival – STIFF, Rijeka: 13. - 15.10. Filmski festival međunarodnog glasa daje mogućnost studentima predstaviti svoja filmska dostignuća. Ovogodišnjem 3. izdanju cilj je ojačati lokalnu filmsku i video- industriju te potaknuti razvoj novih ideja međunarodne suradnje u polju medijske produkcije PSSST! Festival nijemog filma, Zagreb: 3. - 5. 11. Zasigurno najneobičniji filmski festival na našim područjima još jednom predstavlja nijeme filmove uz vrsne improvizatore koji podlogom filma pokrivaju različite žanrove – od rocka, preko klasike do jazza i elektronike. Zagreb Film Festival, Zagreb: 12. - 20.11.

U gotovo mjesec dana, na pet kupališta Karlovačke županije (Foginovom, Slunj, Ozalj, Duga Resa i Kamanj) posjetitelji će moći uživati u projekcijama filmova uz rijeku.

Poznati festival usmjeren je na predstavljanje i promociju debitantskih filmova i novih autora. Ove godine ponovno na Tuškancu donosi najbolja strana i domaća debitantska filmska ostvarenja, koja su u konkurenciji za nagradu „Zlatna kolica“.

Motovun Film Festival, Motovun : 26. – 30. 7.

One Take Film Festival, Zagreb: 21. - 23.11.

Vjerojatno nema osobe koja nije čula za MFF, ali mi svejedno stavljamo podsjetnik na malo brdašce u Istri koje okuplja najrecentnija filmska postignuća i privlači brojnu publiku.

Jedini festival ove vrste u svijetu, koji nije ograničen duljinom trajanja, ali se sva radnja mora odvijati unutar jednog kadra. Donosi nam brojne dokumentarne, eksperimentalne, glazbene i igrane filmove.

Karlovačko riječno kino, Karlovac: 15.7. – 7.8.

Solo positivo film festival, Opatija: 1. – 6. 8. Riječ je o glazbeno-dokumentarnom festivalu koji iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetitelja koji vole glazbeni dokumentarni film, dobru glazbu i dobro društvo. Splitski filmski festival, Split: 12. – 19.8.

Human Rights Film Festival, Zagreb& Rijeka: Festival filma o ljudskim pravima kao neprofitni projekt Multimedijalnog instituta i Udruženja za razvoj kulture „URK“ ima glavni cilj unapređenje kulture ljudskih prava u mediju filma.

Međunarodni festival novog filma najstariji je međunarodni 48

Manager 01/2016 | 93/21

www.tkokaze.hr

www.tkokaze.hr

93/21 | 01/2016

Manager

49


KUDA NA LJETOVANJE

KOLUMNA OSOBNI RAZVOJ

Ideje za odabir ovogodišnje ljetne destinacije

Zašto je Europass tvoj najveći neprijatelj

Sunce je već opasno zagrijalo sjevernu polutku našeg planeta i svi jako dobro znamo što to znači. Još jedno ljeto nam se munjevito bliži i svi odbrojavamo dane kada ćemo zatvoriti knjige i skripte te preko ramena prebaciti ručnike za plažu. Imaš društvo, volju i želju, ali još uvijek ne znate kamo se uputiti? Ne brini se, nije kasno, jer ti donosimo pregled već provjerenih destinacija za zabavu, ali i onih koje ti možda ne bi pale na pamet, a koje tebi i tvojoj ekipi ovo ljeto svakako mogu učiniti nezaboravnim.

U okviru jednog kolegija na prvoj godini studija morali smo napisati životopis za domaću zadaću. Tih mi je dana navedena zadaća zadavala više glavobolje od nadolazećeg kolokvija iz matematike. Kako napisati životopis ako nemam stavke kojima se mogu pohvaliti? Hoće li fraze poput „sklona sam radu u timu“ uspješno popuniti praznine?

Piše: Anamaria Zubović Kontakt: anamaria.zubovic@hsa.hr

Stare rute Hrvatska ljetovališta sve se bolje uklapaju u sliku kakvu mladi imaju o noćnom provodu i dobroj zabavi. Druženje uz čašicu pića ima u Hrvatskoj zaista dugu tradiciju, a noću pojedine destinacije, prepune kafića i klubova, naprosto proključaju od gostiju željnih zabave i provoda. Vjerojatno svima prvo na pamet padaju već razvikane lokacije kao što su Zrće i Vodice, a ako si ljubitelj dobrih provoda, sigurno si razmišljao s prijateljima ove godine otići i na „Ultra Europe“ festival u Splitu ili možda na „The Garden“ festival u Tisnu. No treba imati na umu da su u skladu s njihovim imenima, cijene smještaja i ulaznica za tamošnje programe prilično napuhane. Pri tome ne zaboravimo da do tamo trebamo nekako i doći, a između čašica, ponešto i pojesti. Destinacija za zabavu Za one koji ne žele gladovati ostatak godine zbog jednog ludog ljeta, ali ipak tragaju za zabavom, naš prvi je savjet Medulin gradić u Istri čiji brojni klubovi na plažama nude provode do zore. Ako se ovo ljeto iz Zagreba uputite u Medulin, znajte da na toj relaciji ne vozi direktna linija. Najbolja je opcija uputiti se autobusom u Pulu, za što će jedna osoba platiti između 90 i 150 kuna. Nadalje, isplati se iznajmiti manji kombi u koji stane 8 do 14 osoba. Njegova je cijena oko 300 kuna po transferu, što za grupu od desetak ljudi znači 30 kuna po osobi. Kombi će vas ostaviti ispred apartmana čija cijena također odgovara našim studentskim džepovima. Apartman za četiri osobe u Medulinu koštat će vas 800 kuna za jednu noć, što je manje od smještaja u Novalji gdje biste noćenje platili preko tisuću kuna, a samo prijevoz taksijem od centra grada do plaže Zrće zna se naplaćivati i po 100 kuna za kilometar. Dakle, ovo putovanje s cijenom prijevoza i smještaja jednu osobu osiromašilo bi za oko 400 kuna, a ostatak 50

Manager 01/2016 | 93/21

džeparca našim ludim partijanerima sigurno neće biti naodmet kada upoznaju bogat noćni život prelijepog Medulina. Destinacija za opuštanje Mislili smo i na vas malo mirnije, kojima vruća noćna scena nije prioritet pri vrednovanju kriterija u izboru najpoželjnije destinacije za odmor. Mjesto na jadranskoj obali koje treba posjetiti i istražiti zbog njegove ljepote, idealnog položaja, srdačnih ljudi i blizine najvažnijih hrvatskih nacionalnih parkova svakako je Biograd na Moru. Zbog svoje blizine Zadru i Šibeniku te zbog odlične povezanosti s autocestom Zagreb – Split, Biograd na Moru jedan je od značajnijih turističkih središta srednje Dalmacije. Apartman s pogledom na more za četiri osobe ovdje ćete platiti 300 kuna, dok će apartman s pet zvjezdica s kapacitetom smještaja šest osoba biti oko 450 kuna u srcu sezone. Direktna autobusna linija Zagreb-Biograd na Moru uvelike olakšava putovanje koje u jednom smjeru iznosi maksimalno 150 kuna. Kod kuće je najljepše Nije nepoznanica da je hrvatska obala odredište brojnih turista koji dolaze sa svih strana svijeta ne bi li se i sami uvjerili u ljepotu o kojoj su čuli od svojih sunarodnjaka. Zašto bismo onda mi išli u strani svijet kada nas tek par sati vožnje dijeli od mjesta koja kroz povijest oduzimaju dah domaćim i stranim posjetiteljima? Sigurni smo da ćete se jednako dobro zabaviti na ovim možda ne tako ekskluzivnim, ali definitivno jednako lijepim, ako ne i ljepšim mjestima, jer kako izreka kaže - Nije važno gdje si, nego s kim si!

www.tkokaze.hr

Piše: Helena Tomić Kontakt: helena.tomic@hsa.hr

Moj je prvi životopis nekako uspio popuniti stranicu A4 formata. Svjesna činjenice da je završena srednja škola stavka koju imaju svi u dvorani, svoje jedino radno iskustvo, šest dana pakiranja proizvoda u proizvodnom pogonu, pretvorila sam u „iskustvo rada u velikom timu, vještinu izvršavanja operativnih zadataka i uspješno ispunjenje dnevnih normi“. Unatoč pretjeranim opisima, sigurna sam da me na temelju njih nitko nikada ne bi zaposlio. Bile su potrebne četiri godine studija i razne dodatne aktivnosti da se životopis oblikuje na zadovoljavajući način. Iako kroz studij polako popunjavam redove životopisa, iza mene je tek jedan „pravi“ studentski posao. Dobila sam poziv na intervju, pojavila se, preživjela, i bila primljena na mjesto pripravnika. Svega nekoliko mjeseci kasnije pružila mi se prilika da se nađem s druge strane istog stola. Ovaj put sjedila sam na razgovoru za posao u ulozi poslodavca. Nisam mogla dočekati selekciju. Svjesna činjenice koliko je vremena potrebno ne samo da se sastavi taj list papira nego da se i proživi ono što je na njemu sadržano, željela sam detaljno pročitati svaku prijavu. Nikad mi nisu bili jasni poslodavci koji bi za prijavljene izdvojili nekoliko minuta u danu. Smatrala sam to bahatim ponašanjem i izrazom nepoštovanja. Kako do tada nisam imala

iskustva u selekciji prijavljenih, ubrzo su se sve moje želje raspršile poput sapunice. Iako je tek nekoliko životopisa prošlo kroz moje ruke i mali broj kandidata sjedio s druge strane stola, ono što sam naučila u tih nekoliko dana može se sažeti u jednu rečenicu: istina je, poslodavci zbilja nemaju vremena za tebe. Iako najmlađa u timu i s najmanje obveza u tom trenutku, svejedno nisam mogla izdvojiti onoliko vremena koliko je potrebno za kvalitetno čitanje pristiglih prijava. Kada si pritisnut rokovima i svaki mail koji dobiješ na radnom mjestu nosi naslov as soon as possible, svaka dodatna sekunda znači puno. Uštedi vrijeme poslodavcu! www.tkokaze.hr

Dokument koji prilažeš nemoj nazvati „Životopis“. Kada poslodavac na računalo pohrani deset dokumenata s imenom „Životopis“, a u masi pokušava pronaći upravo tvoj, vjerojatno će isti otvoriti pomalo nervozan. Iako zvuči smiješno, ako nazivu dokumenta dodaš svoje ime i prezime, možda poslodavac tebi doda jedan plus više zbog profesionalnog dojma koji ostavljaš. Osim toga, ovom jednostavnom radnjom poslodavcu možeš uštedjeti vrijeme koje mu je potrebno da odgovori na jedan više as soon as possible mail. Ako su poslodavcima sekunde važne (a uvjerila sam se da jesu), tvoj životopis treba govoriti umjesto tebe. Sjeti se ovoga kada idući put otvoriš obrazac u Europassu. Naravno, za neke je poslove Europass obvezan i pravila natječaja nalažu njegovo korištenje. No, što ako se prijavljuješ na poziciju koja zahtijeva kreativnost i snalažljivost? Želiš li se predstaviti pomoću generičkog obrasca koji svatko može popuniti bez previše truda? Razmisli, većina tvojih kolega iz klupe imat će upisanu stavku „visoka stručna sprema“ u životopisu, baš kao što ste svi stavku „završena srednja škola“ imali u zadaći na prvoj godini. Tko će dobiti posao, ti ili kolega? Kako ćeš se diferencirati, kako će tvoj životopis pričati umjesto tebe? Rastužuje me činjenica da je zadaća s prve godine jedini životopis koji neki studenti napišu tijekom studiranja. Kako je to moguće pored toliko studentskih udruga i prilika koje nam se pružaju? Kako napisati životopis, ako nemam stavke kojima se mogu pohvaliti, hoće li fraze poput „sklona sam radu u timu“ uspješno popuniti praznine? Jedini način nisu fraze, već iskustvo koje stječeš u stvarnosti. Iskoristi prilike, a riječi za životopis same će se onda ispisati.

93/21 | 01/2016

Manager

51


tko kaže da ne mogu za 0kn.

Paket za mlade Dođi i razgovarajmo o tome što Zaba može učiniti za tebe. Paket za mlade rješava tvoje financijske dileme za nula kuna jer dobivaš: • • • • • • • •

Kunski tekući račun s beskontaktnom Maestro karticom Kunski žiroračun s Visa Electron karticom MasterCard Student karticu ili go!card MasterCard karticu m-zaba – mobilno bankarstvo e-zaba – internet bankarstvo Podizanje gotovine 4 puta mjesečno bez naknade na prodajnim mjestima Konzuma i Tiska uz Maestro i Visa Electron kartice Podizanje gotovine bez naknade na bankomatima UniCredit Grupe u inozemstvu uz Maestro i Visa Electron kartice Bez naknade za obradu zahtjeva kod podizanja studentskih kredita

/ZagrebackaBanka www.zaba.hr www.tkokaze.hr

SA ZABOM MOGU


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.