Manager 88.

88/17 | 12/2012

GOSPODARSTVO

„Manager“ je međunarodni studentski poslovni list osnovan početkom svibnja 1995. godine u sklopu udruge Hrvatska studentska asocijacija (HSA) kao jedan od glavnih projekata udruge. Izlazi redovno na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od godine osnutka i postaje sve popularniji kako među studentima, tako i među profesorima Ekonomskog fakulteta. Razlog osnivanja „Managera“ je prije svega informiranje studenata o gospodarskom životu, događanjima na fakultetu i zabavnoj strani studiranja, ali i mogućnost da se zainteresirani studenti upoznaju s radom stvarnja ovako kompetentnog lista.

Zasigurno glavna osobina „Managera“ jest njegova duga tradicija izdavanja tijekom koje su ga uređivali i za njega pisali nekoć ambiciozni studenti, a danas uspješni poslovni ljudi. „Manager“ se sastoji od tri rubrike: Gospodarstvo, Fakultet i Lounge.

Rubrika Gospodarstvo pokriva događaje i vijesti vezane za gospodarski život u zemlji i inozemstvu, osvrte na poslovanja poduzeća odnosno praćenje poslovanja u odnosu na prethodnu godinu, predstavljanje poslovanja poduzeća te intervjue s čelnim osobama istih.

Rubrika Fakultet pokriva zbivanja na fakultetu kao i važne vijesti za studente i studentski život te raznolik spektar studentskih problema i nedoumica kao što su studiranje u inozemstvu i studentski krediti te omogućuje predstavljanje projekata i inovacija drugih udruga s kojima Manager, ali i HSA surađuju.

Rubrika Lounge čini zabavni i opušteniji dio „Managera“ što znači da prati zabavne sadržaje zanimljive studentima- od koncerata, preko izložbi i kino projekcija pa do izložbi i tako dalje.

službena Facebook stranica: www.facebook.com/manager.magazine

Naklada časopisa je 1500 primjeraka te se financira isključivo od sponzorskih uplata i donacija o kojima ovisi izdavanje, a kako je udruga neprofitna (HSA), list se distribuira besplatno na Ekonomskom fakultetu te sponzorima. „Manager“ predstavlja motiviranu studentsku populaciju koja generacijama svojim radom održava, gradi i konstantno radi na napretku i poboljšanju časopisa, a to sve od svibnja 1995. godine do danas.

Unatoč i zbog nekadašnjih padova popraćenih još većim uzletima, prerastao u najveći i najčitaniji studentski list koji je svakom čitatelju nudio kvalitetne članke iz ekonomske sfere, napisane na profesionalnoj razini. Časopis uređuju isključivo studenti bez pomoći profesora kao što i sami studenti pronalaze financijska sredstva za izdavanje broja. Časopis ima i internetsku stranicu redovno ažuriranu kako bi studenti i zainteresirani bili u mogućnosti pratiti zbivanja i najave članaka u tiskanom broju.

Osim duge tradicije koju „Manager“ namjerava nastaviti i produžiti, časopis čeka odlična budućnost u obliku novih poboljšanja i inovacija, nastavak i povećanje suradnje s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, nastavak odlične suradnje sa sponzorima i interesnim skupinama, povećanje tiraže te, najbitnije, širenje mreže suradnje mladih ambicioznih ljudi.

Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.

2

88/17 | 12/2012

službena web stranica: www.manager-magazine.com

GOSPODARSTVO

Dragi naši!

Sadržaj

Jesenski Manager je tu! Trudili smo se svi skupa napraviti ovaj broj (ali i sve sljedeće u našoj domeni!) zanimljivim, motivirajućim i edukativnim. Prvo se odno-

GOSPODARSTVO

si na, naravno, zanimljive teme koje, ruku na srce, nije lako smisliti! Tema mora biti

4 Poduzetničke prognoze za 2013. godinu

aktualna, čitljiva studentima i još k tome

5 Tržište umjetnina u doba krize

sveobuhvatna! Drugo se odnosi na osjećaj

6 Intervju - dipl.oec Darko Berljak

koji dobijete kad pročitate naše članke!

8 Obnovljivi izvori energije 9 Nestašica kakkaa

Želite i dalje učiti o pročitanoj temi, želite

10 Intervju - prof.dr.sc. Saša Petar

učiniti nešto za sebe, za druge, za svijet?!

11 Loše strane el. automobila

To je motivirajuće! A zadnje – edukativno,

12 Recikliranje

vjerojatno je najteže. Kad se studentu

14 Alternativni marketing

kaže pojam učenje, edukacija, obrazo-

16 Startup preuzima riječ 17 Korupcija u zdravstvu

vanje diže mu se kosa na glavi, no cilj ci-

18 Voda za život

jelog našeg tima je da vas zaista naučimo

19 Brand marketing

nešto. Također, smatramo da je časopis

20 Sjeverna Koreja

idealan oblik učenja jer dobivate glavne,

22 Financijska kriza u Italiji

sažete informacije, lijepo upakirane i la-

24 Siva ekonomija

gane (težina časopisa i bilokoje literature s

26 Elementarne nepogode

predavanja je neusporediva!). Ukratko sam

28 Ulaganje u Oružane snage

vam napisala i čime se mi zapravo bavimo kao novinari. Svoje pisanje shvaćamo vrlo ozbiljno, a kad nam naši konačni korisnici

FAKULTET

– VI – date pohvalu, tada našem ponosu nema kraja. Drugi oblik ponosa su i kon-

30 Solar Decathlon Europe

stantni novi članovi koji nam pristižu sa

31 Nomadsko sveučilište

žarkom željom da pišu, stoga bih željela

32 Ljetna škola - Portugal

Samo hrabro! Nakon podužeg uvoda uvodnika, stiže glavna poanta. Nakon napravljenog časopisa mogu vam samo reći da, ako nešto želite nemojte čekati da vam to netko donese na stol, da vas netko uputi, da vam netko kaže kako je on ili ona radio, nego se primite sami posla! Istražujte, učite, putujte, učinite nešto na što ćete biti ponosni. Kad krenete k svom cilju, vidjet ćete koliko toga sami možete postići i koliko će vas ljudi više cijeniti zbog toga.

Zašto vam ovo sve pišem? Jednostavno, dijelim s vama novostečenu mudrost, štedim vam godine studiranja i očekivanja da će vam nešto pasti s neba. Upravo sada je pravo vrijeme da učinite sve što poželite.

Do čitanja, Iva KOVAČIĆ

izraziti dobrodošlicu svim našim novacima -

33 Ljetna škola - Beč

Glavna urednica

34 Putovanje u Zemlju tisuću jezera 35 Životopis za neiskusne 36 Intervju s dr.sc. Davor Filipović 39 eSTUDENT / Financijski lub 40 Četvrti kongres studenata prava i ekonomije 41 EFCRO / Emocionalna inteligecija 42 Godišnja ekonomska konferencija 2012.

43 AIESEC / Veslački klub EKONOMIST 44 LinkedIN - pronađite posao iz snova 45 Sajam stipendija / SANTA SENDING SOS

LOUNGE

IMPRESSUM

Lektorice

Glavna urednica

Iva Kovačić

(glavni.manager@gmail.com)

Ivana Sudar

Kristina Barišić

Daria Zulim

Suradnici

Studetski zbog EFZG-a

Urednici rubrika

eSTUDENT

Gospodarstvo – Dorotea Albertina KNEŽEVIĆ

AIESEC

(gospodarstvo.manager@gmail.com)

Financijski klub

Fakultet – Maja HAS

Veslački klub

(fakultet.manager@gmail.com)

Lounge – Robertina KARIĆ

Marketing i prodaja oglasa

(rubrika.lounge@gmail.com)

poslovni.manager@hsa.hr

Grafički dizajn i prijelom

Novinari:

Ivan Čiš

Ana Bošnjak

Maja Has

Ana Kvesić

Maja Jurćević

Andrej Hanzir

Maja Šarenić

Izdavač

Antonija Jurič

Marija Žigulić

Hrvatska studentska asocijacija

Daria Arežina

Matko Mavračić

Ekonomski fakultet

Dominik Palčić

Nikolina Bujdo

Kabinet 407

Dorotea Knežević

Robertina Katić

Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb

Helena D. Škvarić

Silvija Šantek

telefon: 01/2383223

Hrvoje Horvat

Tihana Kepčija

fax: 01/2335633 (s naznakom “za Manager “)

52 “Pustolovine Tintina”

Goran Lepušić

55 Služba za kućne ljubimce

Ines Kosalec

Web stranica

Iva Kovačić

Jelena Plećaš

Katarina Vranić

Lucia Mihotić

Luka Golub

Ana Bošnjak

46 Kultura u Manageru 47 Coffeeart - festival kave Zagreb 48 Prehrana, navike i vježbanje 50 Američki nogomet 51 Zborsko pjevanje

56 Apsolvetsko putovanje 2012.

58 Studenti kuhaju - Grčki omlet 59 Kolumne: bAbA + Apoljon

www.manager-magazine.com

88/17 | 12/2012

3

GOSPODARSTVO

događaju preko noći, i ne padaju s neba, nego se morate za njih potruditi, a nerijetko i žrtvovati. U ovom svijetu u kojem živimo, koji je težak i u kojem se nalaze brojne prepreke ima mjesta samo za one koji su predani svome poslu, ali nemojte zaboraviti, uvijek slijedite svoje moralne vrijednosti – onaj glas u vama koji kaže kada treba stati, jer cilj ne opravdava sredstvo, ne više.

Dragi moji čitatelji!

Dugo nas niste mogli čitati, ali zato se sad vraćamo svježiji i zanimljiviji nego ikada prije! Nadam se da smo vam nedostajali i da ste nestrpljivo iščekivali nove članke iz svijeta gospodarstva. Ovaj put vam nudimo neke zaista zanimljive teme, ali i dva intervjua s vrhunskim ekonomistima koji su u svojoj karijeri napravili velike stvari. Nadam se da će vas inspirirati i da ćete u svojoj karijeri pomisliti na njih, i da ćete se sjetiti kako se velike stvari ne

Nakon prosipanja mudrosti, ajmo na pregled rubrike! U prvom djelu rubrike možete pročitati o tržištu umjetnina i kako je recesija utjecala na njega. Zatim koliko ulažemo u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. Tu je i zanimljivi članak o kakaovcu i koliko je zapravo današnjih dana postao rijetka sirovina. Zašto električni auti nisu toliko savršeni kako se mislilo i što činimo kako bismo smanjili pretjerano iskorištavanje sirovina, odnosno kakav nam je sustav recikliranja u usporedbi s nekim bogatijim zemljama Europe. U drugom dijelu rubrike pročitajte o Facebook marketingu i koje korisne savjete

možete iskoristiti kako bi vaše poduzeće bilo što uspješnije uz ograničeni budžet.

Aktualna tema današnjice - startupovi! Što su, tko u njima sudjeluje, kako se financirati i gdje se informirati o njima – sve to možete naći na našim stranicama. Što je to korupcija, jesmo li i mi sudionici korupcije ako kupimo liječniku bocu žestice ili bombonjeru? Takve dileme će se razići nakon što pročitate članak o korupciji u zdravstvu. Brand management – vrlo širok pojam, ali što on zapravo je i tko se njime služi? Sve to i još ponešto pročitajte u novom broju Managera!

Budite vrijedni i pametni i čitajte nas i dalje!

Svoje pohvale i kritike šaljite na našu facebook stranicu ili na mailove urednicama.

Lijepi pozdrav, Vaša urednica gospodarstva, Dorotea A. Knežević

PODUZETNIČKE PROGNOZE ZA 2013. GODINU

“Vladi je potreban potpredsjednik za reforme!”

Iako i mi kao studenti ekonomije već znamo sa satova Podzetništva koje je idealno stanje za razvoj poduzetništva u nekoj državi, nedavno je to izrekao i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić.

Naime, prema Mudriniću u Hrvatskoj nema dovoljno ulaganja jer se ona jednostavno ne isplate. U Hrvatskoj nema poticajnog okružja koje nagrađuje preuzimanje poduzetničkog rizika - ono se na Hrvatskoj gospodarskoj sceni više penalizira nego nagrađuje. Obveza je Vlade da pokrene sve reforme nužne za daljnji razvoj društva, a nastavak fiskalne konsolidacije je nužnost.

Međutim, nameće se dvojba štednja ili reforme. Štednja bez reformi dovodi do ekonomskih poremećaja, odnosno štednja mora proizići iz reformi. HUP ne može donositi konkretne odluke, ali upozorava i

4

88/17 | 12/2012

predlaže moguća rješenja. Između ostalog, HUP je financirao i izradu prvog znanstvenog istraživanja koje je utvrdilo prepreke gospodarskom rastu i dalo konkretne preporuke. Taj je materijal dostupan i Vladi

i široj javnosti. Sad je na Vladi red da te materijale prouči i zasuče rukave kako bi se napokon probudili iz zimskog sna!

Dorotea KNEŽEVIĆ

GOSPODARSTVO

TRŽIŠTE UMJETNINA U DOBA KRIZE

Ulaganje u umjetnine – nova točka na horizontu Nakon 2007. godine i kraha tržišta nekretnina u Sjedinjenim Američkim

umjetnina nova, ali neizvjesna „igra“ za budućnost velikih investitora.

Državama te početka aktualne svjetske gospodarske krize, mnogi se investitori pitaju je li ulaganje u umjetnine posao budućnosti.

Značajke tržišta umjetninatko o intelektulanom vlasništvu Tržište umjetnina je specifično te ne izgleda poput ostalih tržišta, primjerice onog vrijednosnih papira. U prilog tomu ide činjenica da ono još nije, nego tek postaje globalno. Tako su do prije nekoliko godina u umjetnine značajno ulagali samo Europljani i Amerikanci, dok danas to čine i ulagači iz Kine, Indije, Japana te bogatih zemalja Bliskog istoka. Drugi razlog specifičnosti nadovezuje se na prvi. Budući da tržište još nije globalizirano, ne postoje niti mnogi zakonski propisi koji su neophodni kako bi se ono pravno uredilo i ekonomski unaprijedilo. Treći razlog veže se za narušavanje osnovnih zakona ponude i potražnje. Naime, kako su umjetnine luksuzna i vrlo rijetka dobra, s tradicionalnog gledišta logično je očekivati da se njima najviše trguje u doba prosperiteta i gospodarskog vrhunca.

Međutim, činjenice govore kako se obujam trgovine umjetninama poprilično povećao za vrijeme gospodarske krize, a procjene govore kako će on rasti i nakon što kriza završi. Dakle, možemo reći kako je tržište

Umjetnine – sredstvo očuvanja vrijednosti ili prilika za zaradu?

Veliko pitanje postavlja se oko toga je li cilj kupovine umjetnina očuvanje vrijednosti novca ili zarada na temelju protijeka vremena i špekulativnih aktivnosti. Stručnjaci i dobri poznavatelji tržišta umjetnina navode kako je ono slično tržištu plemenitih metala te da je ulaganju u umjetnine primarni cilj očuvati vrijednost novca kroz duže razdoblje. Upravo taj razlog argumentira činjenicu rasta tržišta i u vrijeme krize. Dakle, ulagači s viškom sredstava kupit će primjerice umjetničke slike kako bi diversificirali svoj portfelj te novac spremili na sigurno, a ne s ciljem špekulacije putem brze preprodaje. Također, stručnjaci naglašavaju izrazito veliku sigurnost i izbjegavanje negativnog učinka inflacije kod ovakvih ulaganja. Razlog je taj što umjetnička djela, budući da su unikati ili su vrlo limitirani, kroz protijek vremena bilježe rast vrijednosti, koji u velikoj većini slučajeva pokriva učinak prosječne stope inflacije. Osim toga, tržište umjetnina nije naročito dinamično, tako da se niti njihova tržišna cijena ne mijenja drastično, poput primjerice cijena dionica. Sve navedeno daje zaključak kako cilj ulaganja u umjetnine nije špekulacija, već očuvanje vrijednosti novca.

Kartaši - slika Paula Cezanea, prodana privatno 2011.g za 250 - 300 milijuna US

Krik - slika Edwarda Muncha, 2011.g prodana je na aukciji za 120 milijuna USD

Kriminalne aktivnosti Problem krivotvorenja i krađe umjetnina već je spomenut te ima vrlo važan utjecaj. Glavni čimbenik koji olakšava ove dvije protuzakonite aktivnosti nedovoljna je uređenost tržišta umjetnina gledano s pravnog aspekta. Naime, kako tržište još uvijek nije globalizirano, ne postoji neka vrsta univerzalnih propisa, dok su koordinirane međunarodne policijsko-istražiteljske aktivnosti još uvijek nedovoljne. Težina ovih problema leži u tomu što trgovanje umjetninama pokriva vrlo malu količinu robe, ali su pojedini predmeti trgovine izrazito velike vrijednosti, tako da bilo kakva krivotvorina ili krađa može u relativnoj mjeri poprilično jako utjecati na stabilnost tržišta te povjerenje ulagača i trgovaca. Naravno, aktualna gospodarska kriza dodatno je dala maha krivotvoriteljima i kradljivcima, budući da ovo tržište, kako je već i navedeno, pokazuje rast čak i nekoliko posljednjih godina.

S druge strane, trgovci i ulagači ipak polažu nadu u snagu i provođenje postojećih domaćih i međunarodnih zakonskih propisa te stručnih organizacija koje svojim djelovanjem nastoje ovo tržište unaprijediti i učiniti transparentnijim i sigurnijim.

Luka GOLUB

88/17 | 12/2012

5

GOSPODARSTVO

PUNO ZADOVOLJSTVO POSLOM MOŽE SE POSTIĆI AKO JE BIO ETIČAN

Penjačka filozofija: Što je teže, više volimo Želim vas upoznati s osobom koja me svojim radom i karakterom inspirira na rad, hrabrost i upornost. To je tajnik Hrvatskoga planinarskog saveza, diplomirani ekonomist, pisac i predavač, voditelj prve hrvatske ženske ekspedicije „Mt. Everest 2009.“ - Darko Berljak. Napisao je tri knjige pune humora i životnog optimizma, a u pripremi je i četvrta.

U

trenucima

nesigurnosti,

čuđenja

određenim događajima, osjećaja nepravde, sjetim se djevojaka koje su pod vodstvom gospodina Berljaka osvojile vrh svijeta. Svladavši sve prepreke na tom putu, svaka druga u nižim predjelima za njih je šala.

Kakvi su bili Vaši studentski dani na EFZG-u?

Da nije bilo alpinizma, sumnjam da bih ikada diplomirao na Ekonomskom fakultetu.

Na ispite većinom nisam izlazio, sve mi se činilo nekako preteškim do trenutka kada sam zapeo na Triglavu u Sloveniji. Nakon cjelodnevnog teškog i iscrpljujućeg uspona u 1200 metara visokoj stijeni, stotinjak metara prije njenog kraja, uhvatilo me nevrijeme i noć. Nisam imao hrane, bio sam mokar i pothlađen, oslanjao sam se leđima na neku sitnu policu, noge su mi visjele u tisućumetarskoj praznini i imao sam vreme-

na cijelu noć razmišljati, ne samo o smislu alpinizma, već i o fakultetu koji mi se činio teškim kao i ta stijena u kojoj sam ostao.

Tada sam za cijeli život shvatio da su motiv, volja, priprema i potpuna koncentracija na problem, a time i izvedba, presudni za postizanje rezultata koji želimo. Sve to nije neka mudrost, zapravo su to vrlo jednostavne postavke, no u slučaju alpinizma to znači „biti ili ne biti“. Zaključio sam, ako to mogu postići u alpinizmu, zašto ne bih mogao i na fakultetu. Drugi dan sam ispenjao ostatak stijene bez problema, otišao doma, primio se knjige i u prvom roku dao šest ispita.

Je li novac bio glavni problem ekspedicije na Mt. Everest?

Ključ je svakog uspjeha imati što jači motiv.

U puno slučajeva ne ovisi sve o nama, ali nikada se ne smijemo predati. Djevojke nije bilo teško motivirati za Mt. Everest. To je planina svih planina, najviši vrh na svijetu.

Mnogim alpinistima, koji su se na njega popeli, život se sastoji od vremena prije

Ne znam jesam li svojim knjigama ili predavanjima uspio utjecati na ljude da promijene ponašanje i stavove, da počnu vjerovati u sebe i da mogu učiniti i ono što im izgleda nemogućim, no barem sam to pokušao.

6

88/17 | 12/2012

i onog nakon uspona. Zbog toga je volja za kretanjem na Everest izrazito snažna i prikupljanje novca za to putovanje predstavlja manji problem. Putem se treba tako aklimatizirati da visina od 5400 metara, na kojoj je Bazni logor i koji je najniža točka sljedeća dva mjeseca, ne predstavlja nikakvu opasnost za zdravlje. Zamislite, kad bi neaklimatizirane ljude prebacili helikopterom u taj Bazni logor gdje je tlak zraka upola niži, a time i količina kisika upola manja nego na morskoj površini, većina bi umrla nakon tri dana. A s tog mjesta zapravo sve tek počinje: opasni ledenjaci, pukotine u ledu, lavine, strmine, visine na kojoj lete zrakoplovi, hladnoće do -50 °C, vjetar.

No da se ne shvati pogrešno, nije bilo nimalo lako skupiti novac. Zanimljivo je da su strani proizvođači alpinističke opreme Millet svojom donacijom opreme vrijedne 80 tisuća eura više poduprli taj projekt nego neka naša domaća poduzeća. Jedno vrlo poznato domaće poduzeće u prehrambenoj industriji nismo ni tražili novac, već samo skromnu donaciju u hrani, ali su nas odbili i velikodušno ponudili da će nam ju prodati s 15 posto popusta! Ali alpinistima je svojstvena penjačka filozofija „što je teže, to više volimo“ pa smo ju koristili i kod skupljanja novaca i uspjeli nabaviti potrebnih 300 tisuća dolara.

GOSPODARSTVO

Koje su vrline uspješnog menadžera?

Vrline uspješnog menadžera vrlo su slične onomu što smatram bitnim i kod vođenja alpinističkih ekspedicija. U neki novi projekt starta se s puno nepoznanica i tada postoji samo vizija. U toj fazi vođa ekspedicije mora biti siguran može li se projekt uopće ostvariti u organizacijskom, stručnom i financijskom smislu. Jednako je važno znati postoje li ljudi koji to mogu provesti, premda u tom trenutku i nisu sposobni za konačnu izvedbu, ali na menadžeru je, a i članovima tima, da se tomu nauče. Ako nema te sigurnosti, projekt će propasti prije ili kasnije. Neizvediv je bez stalno prisutnog motiviranja i volje, jer oboje izravno utječu na put prema uspješnom rezultatu. Dobra priprema je 90 posto posla i s njom sve započinje. Za svaki problem važno je točno procijeniti potrebno vrijeme da se isti riješi, odnosno još je bolje znati brzinu koja se u pojedinim fazama mora postići. Snaga i izdržljivost važna je za sve što radimo. Sav taj posao mora se napraviti da nije na štetu članova ekspedicije. Što se tiče pomaganja ljudima, to je poseban osjećaj. Gotovo 40 godina sam i gorski spašavatelj, jer ono znanje o planinama koje sam stekao bilo bi sebično zadržati samo za sebe. Zato su gorski spašavatelji svugdje u svijetu dobrovoljci, jer ljudima koji su se opredijelili za spašavanje drugih, nikakav novac ne može biti motiv, već to rade samo zbog altruizma.

Vrlo brzo shvatio sam da ima nešto što je važnije i od samog konačnog odredišta: put prema njemu. svojim subjektivnim interesima. Vrlo brzo shvatio sam da ima nešto što je važnije i od samog konačnog odredišta - put prema njemu. Put je doživljaj, a ne neki trenutak na njemu. Na putu se učimo, razvijamo i jačamo. Vođenje putovanja kao što su ekspedicije dodatni su izazov, jer uključuje veću skupinu ljudi iz djelatnosti koju čine izraziti individualci, a na ekspediciji trebaju raditi timski. Sve to posložiti, u ne baš idealnim uvjetima, često od vođe zahtijeva poznavanje njihove penjačke, tjelesne i intelektualne sposobnosti, možda čak bolje od njih samih. Ponekad mi je žao što nisam nikad ni imao šansu popeti se na vrh Mount Everesta. No s druge strane neizmjerno sam sretan što sam vođenjem pridonio da se na njega popnu drugi i da nikada nitko nije poginuo niti se teže ozlijedio, kao

i na svim ostalim ekspedicijama koje sam vodio. Od vođenja tih rizičnih putovanja s puno ljudi u teškim okolnostima, dobio sam i nešto neprocjenjivo za svoj život i karijeru.

Naučio sam i dobio osjećaj pune odgovornosti za svaki svoj postupak.

Jesmo li svjesni ljepote življenja?

Od vođenja rizičnih putovanja s puno ljudi u teškim okolnostima, dobio sam i nešto neprocjenjivo za svoj život i karijeru. Naučio sam i dobio osjećaj pune odgovornosti za svaki svoj postupak. Ljudi ponekad nisu dovoljno svjesni ljepote življenja, a po mojem mišljenju, to im se najčešće događa zbog prevelike, svakim danom sve veće opterećenosti materijalnim stvarima. Ne znam jesam li svojim knjigama ili predavanjima uspio utjecati na ljude da promijene ponašanje i stavove, da počnu vjerovati u sebe i da mogu učiniti i ono što im izgleda nemogućim, no barem sam to pokušao.

Intervju u cijelosti na Facebook stranici „Brošura Održivi razvoj“.

Koraljka BOBINAC

Zbog fizičkih predispozicija ne možete osvojiti Vrh. Kako se nosite s tom preprekom?

Sanjao sam o tomu da se popnem na najviši vrh svijeta. No, do podnožja te daleke planine prvo treba doći. U Hrvatskoj u to vrijeme nitko nije ni pokušao organizirati ekspediciju na Himalaju. Zaključio sam da, ako ću čekati da to netko učini, ne samo da neću doći na vrh, već ga uopće neću nikad ni vidjeti. U doba bez puno informacija bio je izazov organizirati skupinu ljudi kako bi tamo otišli, možda i veći od samog dolaska na vrh svijeta. Već na mojoj prvoj ekspediciji prije 30 godina, bio sam vođa i tako je ostalo sve do danas. Vođa u pravilu ne ide na vrh, jer u toj složenoj logistici ako uključi i sebe u taj završni uspon, svjesno, a još više nesvjesno, zajedničko dostizanje cilja vrlo lako može podrediti

88/17 | 12/2012

7

GOSPODARSTVO

OBNOVLJIVI IZVORI

Rješenje svih problema Unatoč zanemarenosti obnovljivih izvora energije tijekom prošlosti, danas o njima javljaju kao o ključu rješenja, ne

samo

krize,

samoodrživosti

nego

i

povećanja

energetskog

sustava,

zaštite okoliša, ali i gospodarskog rasta.

Znamo da je gospodarska kriza zahvatila cijeli svijet i da se nastoji pronaći rješenje za izlazak iz krize. Neki ekonomisti navode kao temelj izlaska iz krize obnovljive izvore jer smatraju da će oni potaknuti ekonomski rast. Joseph Stiglitz, renomirani ekonomist i nobelovac, smatra da se novim idejama i inovacijama može unaprijediti i prevladati postojeće stanje te tako doći do boljitka za cijelo društvo. Socioekonomsku dimenziju obnovljivih izvora energije naglašava i Jeremy Rifkin, odnosno razvojem novih tehnologija i inovacija u sektoru obnovljivih izvora energije u krajnjem slučaju mogu se stvoriti nove vrijednosti i programi što će utjecati na otvaranje novih radna mjesta, a time dovesti i do smanjenja nezaposlenosti što će utjecati na ekonomski rast i izlazak iz

RH je prihvatila Strategiju energetskog razvoja, a cilj Strategije povećanje je udjela obnovljivih izvora energije do 2020. godine. krize. Na eksponencijalan rast u području upotrebe obnovljivih izvora energije utječu klimatske promjene, rast cijena energenata, prognoze o smanjenju rezervi iz neobnovljivih izvora, ali i sve veći broj velikih i malih postrojenja za proizvodnju čiste energije. Energija vjetra, energija biomase, geotermalna energija, koncentrirajuće solarne elektrane, solarno grijanje tek su neki od sadašnjih tržišnih i industrijskih trendova.

Obnovljivi izvori energije

Joseph Stiglitz: „Novim idejama i inovacijama može se unaprijediti i prevladati postojeće stanje te tako doći do boljitka za cijelo društvo.“ 8

88/17 | 12/2012

Republika Hrvatska ne samo da je, zahvaljujući geografskom položaju, bogata svim obnovljivim izvorima energije, nego ima i veliki potencijal u njihovu iskorištavanju. RH je prihvatila Strategiju energetskog razvoja od strane Europske unije čime su jasno definirani ciljevi proizvodnje i potrošnje energije iz obnovljivih izvora. Cilj Strategije povećanje je udjela obnovljivih izvora energije do 2020. godine.

No najveći problem s kojim se RH bori je problem efikasnosti zato što je RH zemlja bez iskustva iskorištavanja obnovljivih izvora energije, a ako tomu pridodamo brojne administrativne probleme s kojima se susreću potencijalni investitori vrlo lako možemo doći do zaključka kako je stvarnost

potpuno drugačija od onoga na papiru.

Svijet Tržište obnovljivih izvora energije, u većini europskih i svjetskih zemalja, poticano je putem različitih tarifnih sustava, odnosno lokalna elektroprivredna poduzeća imaju obvezu otkupiti svu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, a kako bi se potaknuo razvoj korištenja obnovljivih izvora energije otkup se vrši po cijeni koja je iznad tržišne.

Danska, Njemačka i Španjolska zemlje su koje su najaktivnije u tom pogledu. Problem se javlja kod poduzetnika jer oni nisu motivirani uzeti u obzir negativne vanjske utjecaje nastale tijekom proizvodnje. Zato su države te koje moraju voditi brigu o općim interesima. Kako bi se navelo poduzetnike da brinu o okolišu tijekom obavljanja svoje gospodarske djelatnosti, država može primijeniti sustav „kažnjavanja“ ili sustav potpora koji se pokazao učinkovitijim. Onog trena kada dođe do situacije da profitabilnim investiranjem u obnovljive izvore energije pojedinac ostvari ciljeve vezane za brigu o okolišu, stvorit će se mehanizam održivog razvoja.

Katarina VRANJIĆ

GOSPODARSTVO

NESTAŠICA KAKAA

Što je svijet bez čokolade?

Još su Maje cijenile kakao, čak štoviše koristile su ga kao valutu, za razmjenu s Aztecima, te kao darove za sve važne proslave. Kuhali su ga izmrvljenog s vodom, vanilijom i začinima te tako započeli povijest najdražeg deserta.

Danas se kakao koristi za bezbroj vrsta slatkiša, ali upitna je njegova dostupnost budućim naraštajima.

Kakaovac, kakao, čokolada Kakaovac je vazdazeleno stablo koje raste u tropskim predjelima Južne i Sjeverne Amerike. Znanstvenici tvrde kako je iz predjela Amazone ljudskom rukom rasprostranjen do Srednje pa čak i Sjeverne Amerike.

Za njegov rast ključne su padaline i vlažna klima. Ova biljka daje plod – kakao, od kojeg se dalje prerađivanjem dobiva kakao za konzumiranje. Konzumiranjem kakaa u tijelo unosimo endorfine, koji djeluju kao popravljači raspoloženja i antidepresivi, male količine kofeina i teobromin, koji opušta krvne žile srca, regulira tlak i živčani sustav, ali i koristi u slučaju anemije. Kockica - dvije čokolade s visokim udjelom kakaa dnevno povećava proizvodnju dobrog kolesterola i smanjuje taloženje lošeg na stjenkama krvnih žila, no prevelika konzumacija čokolade uzrokuje obrnute efekte.

Preporučena dnevna doza crne čokolade je 16 grama.

Problemi u raju Kakao se dobiva sušenjem i mljevenjem plodova kakaovca, a takav se može prerađivati i konzumirati na mnogo načina. Najveći proizvođači kakaa 2004. bili su Gana, Indonezija, Nigerija, Kamerun, Brazil, Ekvador i Kambodža, s Obalom Bjelokosti na čelu. Obala Bjelokosti daleko je prednjačila u proizvodnji kakaa u odnosu na drugoplasiranu Ganu, razlika je bila 590 tisuća tona godišnje. No zbog političkih nemira u toj zemlji, koja inače proizvodi 40 posto ukupne svjetske količine kakaovca, počeo je opadati broj farmera koji su se bavili uzgojem kakaovca, a tako i količina proizvedenog kakaa. Kako se količina počela smanjivati, tako je cijena počela rasti pa je cijena

Ovakav kakaovac bio bi otporan na štetočine i bolesti, tolerantan na sušu, prilagodljiv klimatskim promjenama i ne bi bilo siromašnih uroda, a rasprostranjen bi bio na području zapadne Afrike, koja pokriva 70 posto ukupne ponude kakaa. kakaa tijekom 2009. godine porasla za 23 posto, bila je to najviša cijena kakaa u posljednjih 30 godina. Novi uvjeti potaknuli su proizvođače da više koriste jeftinije sirovine u proizvodnji slatkiša, dok su neki pak smanjivali pakiranja čokoladica za nekoliko grama bez smanjivanja cijene. Težina poznate čokoladice Mars smanjena je sa 62,2 grama na 58, no i hrvatski proizvođač Kraš isto je učinio s keksima Domaćica – gramatura je smanjena za 50 grama. S druge strane, novonastali uvjeti potaknuli su razvoj znanosti pa se proizvođač Mars udružio sa znanstvenicima iz Poljoprivredne istraživačke službe (službe pod američkim Ministarstvom poljoprivrede i znanosti)

Kako se količina počela smanjivati, tako je cijena počela rasti pa je cijena kakaa tijekom 2009. porasla za 23 posto, najviša cijena kakaa u posljednjih 30 godina.

i istraživačima iz istraživačkog tima IBM Thomas J. Watson kako bi napravili genetski modificirani kakaovac. Ovakav kakaovac bio bi otporan na štetočine i bolesti, tolerantan na sušu, prilagodljiv klimatskim promjenama i ne bi bilo siromašnih uroda, a rasprostranjen bi bio na području zapadne Afrike, koja pokriva 70 posto ukupne ponude kakaa.

Rast broja čokoljubaca S obzirom na rast broja stanovništva raste i broj ljubitelja čokolade, no problem se javlja sa strane ponude koja više neće moći utaživati glad za ovom jedinstvenom poslasticom. Podaci s početka 2012. kažu da su najveći potrošači čokolade Njemačka (11,6 posto), Francuska (10,3 posto) i Sjedinjene Američke Države (32,7 posto). Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija i Japan također su pri vrhu ljestvice najvećih potrošača, ali su poprilično udaljeni od broja jedan – SADa. Smanjenje ponude kakaa kreće se uzlaznom putanjom i daleko je od nestajanja, ali je dobar izgovor da malo više kupujemo i konzumiramo njegove prerađevine.

88/17 | 12/2012

9

GOSPODARSTVO

INTERVJU: PROF. DR. SC. SAŠA PETAR

„Znanje donosi konkurentnost i posao“ Prof. dr. sc. Saša Petar, autor je 21 poslovne knjige među kojima su „Tajna nestalog kupca”, „Sanjaju li menadžeri otpuštene radnike”, „Obračun u sobi za sastanke”, „Tamna strana upravljanja

ljudima”,

„Tehnike

poslovnog

odlučivanja” i mnoge druge.

Profesor Saša Petar autor je i brojnih stručnih članaka u časopisima Poslovni savjetnik, Direktor, RRIF, Banka i ostalih.

Radi kao poslovni savjetnik, poslovni trener i savjetnik za pregovaranje te je predavač na Visokoj poslovnoj školi za turizam UTILUS, Veleučilištu VERN i Visokoj poslovnoj školi Zrinski, a predavao je i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu i drugima. Održao je brojne treninge iz menadžmenta, prodajne komunikacije, komunikacije u timu i upravljanja timom te upravljanja promjenama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Manager: Kako komentirate sve teže zapošljavanje mladih i nazire li se svjetlija budućnost na hrvatskom tržištu rada? „Zapošljavanje je moguće samo uz povećanje broja radnih mjesta, a njih otvaraju investicije u određene proizvodne grane kojih u Hrvatskoj nema. Bojim se da se će se egzodus obrazovanih mladih ljudi nastaviti jer, ili neće biti dovoljno radnih mjesta, ili će biti potplaćena.“ Manager: Što biste poručili mladima prije nego se odluče za odlazak iz zemlje, koja je alternativa? „Kao ekonomist i poduzetnik, ne mogu biti licemjeran i reći „ostanite raditi za 300 do 500 eura ili ne radite.“ Doba je multikulturalnosti i velikih migracija radne snage te smo dio vala nastalog kao posljedica promjena u ekonomskim sustavima pojedinih država.

Zemlje poput Indije oporavile su vlastitu ekonomiju upravo doznakama iz inozemstva. Moj savjet je studentima da usvoje čim više znanja kako bi bili konkurentniji, pogotovo strane jezike i stručna znanja, bez obzira gdje tražili posao. Student mora još za studiranja pronaći nišu koja ga zanima i na tom se području razvijati.“

10

88/17 | 12/2012

Manager: Kako se u priču alternative uklapa osnivanje poduzeća za deset kuna? „Priznajem da ne razumijem cilj ideje osnivanja tvrtke za deset kuna u sadašnjem stanju gospodarstva. Razumnijom bi mi zvučala u stanju pune zaposlenosti kada nemate početni kapital, ali svojim radom i trudom možete napraviti puno. U slučaju konjukture imala bi smisla i potencijala, ali u sadašnjoj situaciji teško je ozbiljno konkurirati sa samo jednom registriranom djelatnosti. Dojma sam da će uspjeti jedna od milijun.“ Manager: Na čemu trenutačno radite uz predavanja i treninge? „Radim kao savjetnik za pregovaranje u nekoliko poduzeća koja nastoje svoje proizvode plasirati u inozemstvo te kao savjetnik za restrukturiranje poduzeća kako bi spremna dočekala promjene koje donosi EU i tržište u 2013. Pametna špica jedan je od projekata na kojima radim. Za cilj ima okupljanje studenata i zainteresiranih jednom mjesečno na špici drugačijoj od subotnje. Nakon mojeg predavanja imamo predstavljanje studentskog ili poduzetničkog pothvata te diskusiju, a odaziv je sve veći. Špica predviđena za prosinac donosi temu

zapošljavanja mladih te pregovaranja na razgovoru za posao uz mnogo gostiju iz prakse. Završavam i dvije knjige: „Imate li problema s rješavanjem problema“ i „Ekonomika odgođenog tečaja“.

Manager: Autor ste 21 poslovne knjige, možete li izdvojiti miljenicu? „I danas mogu pročitati ‘Tamnu stranu upravljanja ljudima’ kao da ju čitam prvi put. Smatram to odličnim pokazateljem kvalitetne knjige, stoga bih ju izdvojio kao najdražu.“ Manager: Za kraj, po čemu najviše pamtite studiranje na „Kennedyjevom 6“? „Ekonomski fakultet svojeg doba pamtim po visokoj stručnosti profesora i asistenata.

Studirao sam na tadašnjem teoretskom smjeru i mogu reći da su me naučili kritičkom razmišljanju. Moj rad zahvala je onima koji su me naučili ekonomskim znanjima koja danas prenosim novim generacijama.“ Više o prof. dr. sc. Saši Petru potražite na www.sasapetar.com i www.statusprosper. com te na Facebook stranici Saša Petar Education Club i Pametnoj špici.

Daria AREŽINA

GOSPODARSTVO

LOŠE STRANE ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA

Zašto ne voziti na struju?

Električni

automobili

pokreću

se

električnom energijom koja je pohranjena u akumulatoru ili posebnim baterijama. Količinu energije koja dolazi u motor kontrolira regulator, ovisno o tomu koliko vozač koristi pedalu gasa.

Ovi automobili razlikuju se od hibridnih koji koriste kombinaciju benzina i baterija za pokretanje motora.

Koliko puniti?

Električni automobili nisu novost. Poznati su još od kraja 19. stoljeća, ali nisu osvojili simpatije šire publike ponajviše zbog male udaljenosti koju mogu prijeći s jednim punjenjem baterije. Udaljenost koju mogu prijeći iznosi samo 100 milja prije nego li se u potpunosti isprazne, dok konvencionalni automobili mogu prijeći minimalno 300 milja sa punim tankom benzina. Trošak po milji niži je kod električnih automobila, samo dva centa, dok kod običnih automobila trošak doseže iznose veće od 12 centi po milji. Sve se to anulira najvećom zamjerkom električnim automobilima, a to je vrijeme potrebno da se baterije napune. Nekoć je bilo potrebno čekati do devet dana da bi se automobil vratio na cestu, danas se vrijeme čekanja smanjilo na nekoliko sati (osam do dvanaest), što je i dalje neprihvatljivo većini kupaca. Dobra je vijest što se razvojem tehnologije očekuje povećanje uređaja za pohranu energije i smanjenje troškova.

Testiranja električnih automobila još nisu na značajnijem nivou te nisu podvrgnuta simulacijama snažnih automobilskih nesreća.

Gdje puniti?

Svaki grad vrvi benzinskim pumpama, no koliko se često mogu vidjeti punjači za električne automobile? Doduše njih je moguće puniti na najobičnijoj kućnoj utičnici, sve što je potrebno je utičnica s

Udaljenost koju mogu prijeći iznosi samo 100 milja prije nego li se u potpunosti isprazne, dok konvencionalni automobili mogu prijeći minimalno 300 milja sa punim tankom benzina. vanjske strane kuće. Vrlo jednostavan i vrlo dugotrajan proces. Postoji način da se ubrza punjenje, a to je nabava punjača za brzo punjenje. S obzirom na to da javnih punjača ima vrlo malo i ne očekuje se značajno povećanje u skoroj budućnosti, ne preostaje ništa drugo nego olakšati kućni budžet za dodatnih par tisuća dolara kako bi se novi limeni ljubimac punio brzo, efikasno i u privatnosti garaže.

ispitivanja sigurnosti. Testiranja električnih automobila još nisu na značajnijem nivou te nisu podvrgnuta simulacijama snažnih automobilskih nesreća. Ovakva situacija pogodna je za proizvođače automobila koji zato ne ulažu dodatno u sigurnost automobila. S obzirom na sigurnost ovih automobila koja je diskutabilna, većina se kupaca odlučuje za kupovinu konvencionalnih automobila.

Mehaničari?

Troškovi nabave

Jedan od nedostataka koji se najčešće primijeti tek kada postane prekasno jest nepostojanje neovisnih mehaničara specijaliziranih samo za električne automobile. S obzirom na konstrukciju ovakvih automobila koja je dosta drugačija od konvencionalnih, odlazak lokalnom automehaničaru možda se i ne čini kao najpametnija ideja. Ovakva situacija još više povisuje troškove održavanja jer službene autokuće iskorištavaju situaciju i naplaćuju održavanje vozila puno više nego u situaciji kada na tržištu postoji više nezavisnih automehaničara.

Za električni automobil potrebno je puno više olakšati kućni budžet nego u slučaju kupovine standardnog automobila. Nissan Leaf doseže visoke 33 tisuće dolara, dok Chevy Volt procjenjuje se na 40 tisuća dolara, upravo zahvaljujući 10 tisuća dolara vrijednim baterijama koje pokreću motor.

Početnom trošku nadodaju se veći troškovi osiguranja automobila. Naime, vjerojatnost kvara ili ostanka bez energije povećana je što je osiguravajućim kućama poslužilo kao razlog povećanju troškova.

(Ne)sigurnost

*Napomena: Svi troškovi i cijene odražavaju stanje na tržištu SAD-a. Na drugim tržištima moguće su varijacije troškova.

Još uvijek je prerano govoriti o sigurnosti.

Proizvodnja ovih automobila još nije dosegnula dovoljno visoku razinu koja bi povećala

Marija Žigulić 88/17 | 12/2012

11

GOSPODARSTVO

RECIKLIRANJE

Reciklažom očuvajmo prirodu smanjujući deponije!

Recikliranje postaje sve važniji način zbrinjavanja otpada. Vrlo je važno shvatiti da su izvori sirovina ograničeni te da recikliranjem čuvamo okoliš i štedimo energiju. Odvojenim sakupljanjem direktno se utječe na izbjegavanje nastajanja otpada i smanjenje ukupnih količina otpada koje se trajno odlažu, što u konačnici rezultira smanjenim ukupnim opterećenjem na okoliš.

Recikliranje u Hrvatskoj Na području Zagrebačke županije nalazi se deset reciklažnih dvorišta gdje građani mogu besplatno odložiti otpad. Reciklažna dvorišta imaju značajnu ulogu u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom, jer služe kao poveznica kojom jedinice lokalne samouprave osiguravaju vezu između građana, ovlaštenih skupljača i ovlaštenih obrađivača. Aktivno je i oko 200 zelenih otoka, od čega je više od polovine locirano na području prostornih cjelina Velike Gorice i Samobora. Građani na reciklažna dvorišta i zelene otoke mogu odložiti: papir, karton, plastiku, stiropor, metalnu ambalažu, stare baterije, stakleni ambalažni otpad, ravno staklo, PET boce, limenke, PE–foliju, metalni glomazni otpad, stare lijekove, glomazni otpad, akumulatore, fluorescentne cijevi, automobilske gume bez naplatka te elektronički otpad. U gradu Zagrebu mjesečno se proizvede 10 tisuća tona recikliranog kamena za gradnju gradskih prometnica. Građani Zagreba i okolice mogu besplatno odložiti građevinski otpad i na taj ga način ekološki zbrinuti, umjesto da

12

88/17 | 12/2012

završi tamo gdje mu nije mjesto. Sljedeće godine izgradit će se i pogon za recikliranje asfalta, vrijedan 32 milijuna kuna.

Recikliranje u Njemačkoj Njemačka je uzorna zemlja po pitanju recikliranja i prerade komunalnog otpada.

Procjenjuje se da samo u njemačkim domaćinstvima ima oko 100 milijuna mobilnih telefona, a jedna tona mobitelskih otpadaka sadrži 60 puta više zlata nego li tona zlatne rude. „Remondis“ je najveći centar za reciklažu u Europi i njemački div u zbrinjavanju otpada. Raspolažu brojnim postrojenjima pomoću kojih sortiraju taj kaos otpada iz kojeg izvlače vrijedne sirovine. Materijal se u postrojenju usitnjuje tako da se pojedine komponente odvoje.

Na kraju tog procesa može se vidjeti kako se pojedine sekundarne sirovine skupljaju u spremnike. Spremnici idu direktno

u talionice čelične industrije. Recikliranje u Njemačkoj unosan je posao. Berlinska tvrtka „Alba“ danas ima godišnji promet od približno 3,2 milijarde eura i 9 tisuća zaposlenih u oko 200 podružnica, a aktivna je kako u Njemačkoj tako i u drugih dvanaest europskih zemalja, te u Aziji i SAD-u.

Svake godine Amerikanci proizvedu 65 tisuća tona otpada u obliku odbačenih mobilnih telefona.

Primjeri iz Amerike Američka tvrtka „Recellular“ došla je na ideju da reciklira odbačene telefone, te da ih zatim prodaje u zemljama u razvoju. Time se umanjuje ekološki problem, a siromašni građani svijeta mogu kupiti telefon po pristupačnoj cijeni. „Recellular“ se time bavi od 1991. godine, te obnavlja oko 200 tisuća telefona godišnje, a potom ih prodaje uglavnom u zemljama Južne Amerike, te u Rusiji, Indiji i Kini. Svake godine Amerikanci proizvedu 65 tisuća tona otpada u obliku odbačenih mobilnih telefona. U prosjeku, korisnik mobilne telefonije u Sjedinjenim Državama promjeni aparat svakih 18 mjeseci. Mnogi od takvih

GOSPODARSTVO

Novinski papir može se reciklirati najmanje sedam puta.

Danas svaka prodavaonica baterija i svaki servis automobila ima zakonsku obavezu preuzeti istrošene baterije odnosno akumulatore od potrošača, te ih predati registriranim tvrtkama sakupljačima. telefona završe na otpadu, postajući opasnost za okoliš, jer u sebi sadrže toksične tvari poput kadmija i broma. Ista praksa je i s računalima. Prosječan korisnik mijenja svoje računalo svake dvije godine. Velike tvrtke došle su do spoznaje da im se više isplati reciklirati i dolaziti do sirovina iz starih računala i hardvera nego kupovati nove.

Posljednja istraživanja pokazala su da recikliranje štedi Americi najmanje 240 milijardi dolara godišnje. U mnogim dijelovima SADa reciklaža je postala zakonska obaveza.

ne koriste, dok u ostatku Europe u prosjeku oko 38 posto otpada završava upravo na odlagalištima za otpad. Što se tiče količine otpada po glavi stanovnika, Njemačka se nalazi na dnu ljestvice, za razliku od Cipra koji se nalazi na prvom mjestu. Njemačka je svjetski prvak u odvajanju različitog otpada jer se oko 60 posto otpada u zemlji reciklira, a ubuduće bi trebalo još i više.

Razlike među europskim državama

Novinski papir može se reciklirati najmanje sedam puta. Reciklaža novinskog papira temelji se na takozvanom Deinking postupku.

Postupak ima za cilj uklanjanje boja. Novine i časopisi najprije se potope u kašastu smjesu u koju se ubacuju mjehurići zraka. To je postupak flotacije pri kojem štamparske boje ostaju na pjeni koja se zatim usisava.

Tako očišćena kašasta smjesa koristi se za proizvodnju recikliranog papira. U proizvodnji jedne tone papira, korištenjem ot-

U Njemačkoj se oko 45 posto komunalnog otpada reciklira, 38 posto spaljuje i 17 posto odvozi na kompost. Za razliku od Njemačke, u Bugarskoj se 100 posto otpada odvozi na odlagališta za otpad - deponije. Situacija u Rumunjskoj te u Litvi nije puno drugačija.

Kada se govori o kompostu, na prvom se mjestu nalazi Austrija. 40 posto smeća ove zemlje s vremenom se pretvara u gnojivo.

Deponiji se u Njemačkoj više gotovo uopće

Što se događa s otpadom nakon prikupljanja?

U gradu Zagrebu mjesečno se proizvede 10 tisuća tona recikliranog kamena za gradnju gradskih prometnica.

padnog papira, umjesto dvije tone drveta upotrijebit će se 1.2 tone otpadnog papira te na taj način uštedjeti drvo. Uštedjet će se također i 69 tisuća litara vode. Zagađenost otpadnih voda kod proizvodnje papira iz sirovine stvara 15 jedinica onečišćenosti vode, a jednu jedinicu onečišćenosti korištenjem otpadnog papira. Odvojeno sakupljeni plastični otpad, ukoliko je podoban za reciklažu, najprije se usitnjava i sortira u vrućoj vodi. Zatim se topi, preša i pretvara u granule. Od granula se proizvode nove plastične vrećice, folije, boce i dr. Sakupljeni stakleni otpad iz kontejnera usitnjava se i sortira, a zatim kao stakleni krš odvozi u tvornicu za proizvodnju stakla.

Tamo se miješa s novim sirovinama (pijesak, voda, krec) i tijekom proizvodnog procesa zagrijava u pećima za taljenje na 1600 ˚C. Nakon toga se proizvedeno staklo automatski puše, odnosno istiskuje u kalupe.

Na kraju procesa nastaje nova boca. Danas svaka prodavaonica baterija i svaki servis automobila ima zakonsku obavezu preuzeti istrošene baterije odnosno akumulatore od potrošača, te ih predati registriranim tvrtkama sakupljačima. Registrirani sakupljači predaju navedene baterije ovlaštenim tvrtkama koje se bave recikliranjem, ponovnim iskorištavanjem korisnih tvari iz istrošenih baterija. U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje se bave sakupljanjem starih baterija i akumulatora. Male baterije iz domaćinstva ne mogu se reciklirati u Hrvatskoj te ih je stoga potrebno izvesti u zemlje u kojima se takva djelatnost odvija. Male baterije ručno se sortiraju na različite grupe baterija iz kojih se mogu ponovno iskoristiti neki metali kao što su cink, željezo-mangan spojevi, kobalt, živa, srebro, olovo, kadmij, nikal i drugi korisni metali i spojevi. Baterije se potom toplinski tretiraju, a iz njih se izdvajaju različiti metali čijim se ponovnim iskorištavanjem smanjuje potreba za traženjem novih prirodnih resursa, kao i količina novonastalog otpada.

Silvija Šantek 88/17 | 12/2012

13

GOSPODARSTVO

ALTERNATIVNI MARKETING

Boom Facebook ogašavanja i promocije Kao što smo već svi primijetili, Facebook više odavno ne služi samo zabavi i komunikaciji s prijateljima – on je postao vrlo moćna platforma za provođenje marketinških kampanja i oglašavanja kako malih obrta, tako i velikih multinacionalnih kompanija. Tvrtke su prepoznale veliku ulogu te društvene mreže u pridobivanju potrošača.

Zašto Facebook?

Statistika kaže da su Hrvati veliki fanovi Facebooka - čak 35,05 posto Hrvata, odnosno jedan milijun i 572 tisuće stanovnika ima profil na „fejsu“. Penetracija online populacije, ili laički rečeno, postotak ljudi koji imaju profil na ovoj društvenoj mreži u odnosu prema cjelokupnoj populaciji koja se koristi internetom iznosi 70-ak posto, što je veliki postotak. Kada uzmemo u obzir ove podatke više nije nejasno zašto se isplati imati Facebook stranicu i oglašavati se na Facebooku. Tvrtke „dolaze“ tamo gdje potrošači već jesu, umjesto da ih

„vuku“ k sebi. Također, neke od prednosti oglašavanja na Facebooku, kao uostalom i cjelokupnog internetskog oglašavanja, više su mogućnosti za ciljanje željenih segmenata potrošača, više mogućnosti za mjerenje učinkovitosti marketinga i interaktivnost medija. Bolje ciljanje segmenata potrošača odražava se u činjenici da su na Facebooku poznati osobni podaci korisnika, kao i podaci koje stranice posjećuje i koliko često.

To će tvrtki koja se želi oglašavati omogućiti ciljanje oglasa prema lokaciji, godinama, spolu, interesima, statusu u vezi itd. Konkretno, oglas će se prikazati samo onima koji odgovaraju točno zadanim parametrima u skladu s oglasom. Nijedna druga mreža nema tako preciznu mogućnost ciljanja korisnika. Također, ako vaše poduzeće promovira proizvod A, a vaš konkurent proizvod B, postoji takva aplikacija koja omogućuje ciljanje pomoću filtracije svih korisnika Facebooka koji su kliknuli „like“ na proizvod konkurenata. Na taj način može se oglasom pridobiti i jedan dio korisnika ili simpatizera

Najčešće korištena metoda je „Cost per Click“ (CPC) – cijena koju oglašivač plaća na svaki klik posjetitelja na oglas. Oglašivači preferiraju ovakav oblik plaćanja jer se zaračunavaju samo prikazivanja koja su potaknula posjetitelje na klik.

14

88/17 | 12/2012

Tvrtke „dolaze“ tamo gdje potrošači već jesu, umjesto da ih „vuku“ k sebi. konkurencije. Facebook ima i veliki spektar mjera za učinkovitost oglašavanja – kao što su „click trough“ – broj klikova na oglas, „click trough rate“ – postotak klikova na određeni oglas u odnosu na broj prikazivanja i „conversion rate“ – postotak posjetitelja koji su osim klika na oglas obavili i kupnju ili neku drugu akciju. Osim toga, Facebook je povoljnija opcija oglašavanja od konvencionalnog oglašavanja putem tv-a, radija ili tiskovina. Pogodnost oglašavanja na Facebooku je i ta što oglašivač, odnosno voditelj kampanje, može sam birati raspon budžeta kojim će Facebook raspolagati u ime tvrtke. Cijena mjesečnog oglašavanja može iznositi od 200 kuna pa na dalje. Ukoliko kampanja ne poluči uspješnost, uvijek postoji opcija promjene postavki oglasa, te se na taj način budžet reinvestira u novu kampanju. Također, postoje i mnogi cjenovni modeli oglašavanja koji daju određenu prednost pred ostalim medijima. „Cost per Mille“ (CPM) – cijena tisuću prikazivanja oglasa, metoda je omiljena medijima kao što je Facebook jer ne ovisi o reakcijama potrošača na oglas. Druga, najčešće korištena metoda, je „Cost per Click“ (CPC) – cijena koju oglašivač plaća na svaki klik posjetitelja na oglas. Oglašivači preferiraju ovakav oblik plaćanja jer se zaračunavaju samo prikazivanja koja su potaknula posjetitelje na klik. BID ili cijena klika može iznositi najmanje 0.01 $. Visina BID-a ovisi o trenutnom omjeru ponude i potražnje za

GOSPODARSTVO

tu vrstu oglasa. Visina BID-a konstantno se izmjenjuje, zato je važno detaljno pratiti njeno kretanje i usklađivati ju, kako bi osigurali što veći povrat investicije. „Cost per Sale“ ( CPS) – cijena je koju oglašivač plaća za svaku kupovinu ili neku drugu akciju koja je uslijedila nakon klika na oglas. Ta metoda je najbolji pokazatelj troška oglašavanja za svaki prodani proizvod. Interaktivnost medija odnosi se na dvosmjernu komunikaciju koju omogućuje Facebook. Naime, tvrtka može komunicirati sa svojim klijentima i svima koji su zainteresirani za njezine proizvode/usluge izravno i osobnije nego je to slučaj kod drugih medija, i to u realnom vremenu.

Facebook stranice vs. profili Unatoč činjenici da Facebook marketing nije ništa novo, mnoga poduzeća i brendovi još uvijek su skloni pogreškama koje odbijaju fanove ili riskiraju sankcije od strane samog Facebooka. Jedna od tih pogrešaka je i korištenje Facebook profila za promoviranje brendova i tvrtki. To je između ostalog krivo i zbog kršenja pravila Facebooka.

Naime, kada pravimo profil i kliknemo na „I agree“ to znači da smo potpisali ugovor s Facebookom i da se slažemo sa svim stavkama tog ugovora - između ostaloga i da nećemo koristiti taj servis za registraciju korisničkog računa za grupu ili subjekt, dakle za pravnu osobu. Nadalje, Facebook profil ne bi trebalo korisitit za promociju bi-

Konkretno, oglas će se prikazati samo onima koji odgovaraju točno zadanim parametrima u skladu s oglasom. Nijedna druga mreža nema tako preciznu mogućnost ciljanja korisnika.

Kada radimo profil i kliknemo na „I agree“ to znači da smo potpisali ugovor s Facebookom i da se slažemo sa svim stavkama tog ugovora - između ostaloga i da nećemo koristiti taj servis za registraciju korisničkog računa za grupu ili subjekt. znisa i iz drugih razloga: • Tražilice indeksiraju samo Facebook stranice, ali ne i profile • Propuštaju se prilike za brendiranje svoje kompanije/proizvoda/usluge na stranici • Na profilu ne postoji mogućnost dodavanja aplikacija, što znači da nema „welcome taba“ ni drugih dodataka • Nema opisa ispod slike profila, a posjetiteljima taj kratki opis puno govori ako se pametno iskoristi • Nema informacija, opisa kompanije, proizvoda, na profilu je to potpuno drugačije uređeno • Profil nema „insights“ – analitika Facebook stranice koja mjeri promet, ponašanje fanova, posjete, interakcije, lajkove itd.

• Profil nema „page insights“ - analitika „like“ i „send buttona“ sa vaše web stranice ili bloga, dijeljenja sadržaja web stranice, komentara • Profil se ne može dodati na web strancu poduzeća, ali Facebook „like box“ se može, i to vrlo jednostavno Kako napraviti oglas na Facebooku?

Nakon što je stranica za određeno poduzeće izrađena, treba napraviti oglas. Prilikom izrade oglasa potrebno je odabrati stranicu koja se želi promovirati, te postoje tri opcije: 1) Ostvariti što više lajkova na stranicu – dosegnuti do ljudi koji još nisu povezani sa stranicom 2) Promovirati objave na stranici – poboljšati položaj na „newsfeedu“

3) Napredne opcije – kreativne opcije i opcije licitiranja U samom tekstu oglasa treba dobro biti objašnjeno što se oglašava, detalji proizvoda, usluge ili ponude. Što se tiče same poruke ona ima maksimalno 135 znakova, dok naslov ima 25 znakova. Slika za oglas treba biti privlačna i treba dobro izgledati u formatu 100*72 piksela koji je veličina thumbnaila. Ona je ključan element oglasa jer plijeni pozornost klijenata.

Sponzorirane poruke su poruke prijatelja koje govore o njihovom odnosu s tvrtkom, poslovanjem i sl, i najbolji su način za poticanje marketinga usmene predaje.

Oglasi mogu biti prikazivani na fan stranicama, grupama, profilima ili aplikacijama.

Ukoliko vi sami niste stručnjak za marketing i ne snalazite se u moru engleskih naziva koji kolaju internetom te nemate smisla za dizajn i kreativnost, uvijek možete angažirati jednu od mnogih agencija koje se bave internetskim marketingom. Ovih dana važno je biti prisutan na Facebooku i stoga je dobra investicija potrošiti dio kompanijinog budžeta na oglašavanje na Facebooku.

Sretno!

Dorotea Albertina KNEŽEVIĆ 88/17 | 12/2012

15

GOSPODARSTVO

STARTUP PREUZIMA GLAVNU RIJEČ U GOSPODARSTVU

Priprema, pozor, startup!

U posljednje vrijeme riječ „startup“ može se čuti sa svih mogućih strana, od upotrebe u masovnim medijima pa sve do ministara Vlade. Iako se ovaj anglizam udomaćio u svakodnevnom govoru, što zapravo znači?

Najšire govoreći, startup je poduzeće koje traži svoj poslovni model odnosno način za stjecanje profita. Eric Ries, bloger i poduzetnik iz Silikonske doline, definira startup kao organizaciju ljudi koji stvaraju novi proizvod ili uslugu u uvjetima ekstremne neizvjesnosti. S obzirom na to da se radi o američkom pojmu, startup se odnosi na bilo koji oblik tvrtke, a u SAD-u se povezuje najčešće s visokotehnološkim projektima.

Razlog je očit s obzirom da upravo visoka tehnologija ima najveći potencijal za rast.

Karakteristično za početak poslovanja ovakvog oblika jest i nedostatak poslovnog iskustva. Načelno je startup novoformirano poduzeće koje traga za svojim tržištem kao i načinima formiranja ponude.

Nekoliko mitova Iako od ideje sve kreće, zabluda je da sama ideja može pokrenuti cijeli proces. Od zamisli do realizacije dug je put pa se u cijelom procesu i početna ideja mijenja. Berislav Lopac, investitor i poduzetnik, u svom blogu savjetuje fokusiranje na konkretan problem koji želimo riješiti pokretanjem poduzeća. Mit je i to da proizvod na tržište mora izaći savršen. Tražeći savršenstvo mnogi izgube sredstva, strpljenje investitora ili se zapetljaju u vlastitim zamislima tako da idealni proizvod ni ne ugleda svjetlo dana. Tržište je ono koje će nam dati signal za poboljšanje kao i sami korisnici. Također se savjetuje minimalizam u početku, a znatna ulaganja poželjna su tek protijekom vremena. Osim toga, bez obzira na inovativnost, važno je ne zaboraviti da je konkurencija posvuda. Ostaje ključno iskristalizirati zašto upravo mi isti problem rješavamo bolje. Zadnji, ali nipošto manje važan, mit je o velikoj investiciji i pitanje gdje pronaći novac. Visokosofisticirana tehnologija zahtjeva visoka početna ula-

16

88/17 | 12/2012

ganja, ali su jednako tako poznati projekti razvijeni u podrumu uz „siću“ (primjerice mobilne aplikacije).

Kako do investicije?

Ulaganje u startup investicija je visokog rizika. Pravilo poduzetnika kaže kako iza nekoliko uspješno realiziranih ideja stoji 30 neuspješnih. Unatoč rizičnosti, niti jedan poduzetnik neće uložiti u projekt ukoliko ne smatra da sadrži potencijal. Iznosi su raznoliki koliko i sami startupi – od nekoliko tisuća dolara do više milijuna. Isto tako, ovisno o visini uloga, poduzetnik ulazi u strukturu vlasništva te svoj udio nakon određenog vremena i ostvarenog uspjeha može dalje prodati i tako se isplatiti. Jedan od načina pribavljanja sredstava jest kredit banke, no isti se izbjegava zbog visokih kamatnih stopa. U Hrvatskoj postoji mreža poslovnih anđela - investitora koji traže mlade projekte u koje bi uložili - CRANE. Tu je još i Zagrebački inkubator poduzetništva - ZIP. Nadalje, u kolovozu je održan Startup kamp na Visu gdje se predstavilo dvadesetak pro-

jekata te im je ponuđena pomoć pri razvoju ideje. Krajem rujna 40 američkih investitora posjetilo je Lijepu Našu na konferenciji „Geeks On a Plane“ te između dvadeset projekata odlučilo uložiti u projekt WhoAPI (vrtoglavih 250 tisuća američkih dolara). Privatne poslovne škole sve češće organiziraju „Startup weekend“, a sličnih događanja sve je više i upravo ih treba iskoristiti za povezivanje, ali i dogradnju ideje.

Iako je startup u SAD-u stara vijest, u Hrvatskoj poprima puni zalet kao odlična alternativa sve višoj nezaposlenosti mladih i ambicioznih. O važnosti ovakvog oblika osnivanja poduzeća govori i činjenica kako je Slovenija od 2008. godine uložila 40 milijuna dolara u 86 startupova. Farmeron, Rimac Automobili, Salespod, WhoAPI, Monolith samo su neki od najuspješniji domaćih startupova. Potencijal postoji, samo ga treba zgrabiti. Priprema, pozor, startup!

Daria AREŽINA

Iako je startup u SAD-u stara vijest, u Hrvatskoj poprima puni zalet kao odlična alternativa sve višoj nezaposlenosti mladih i ambicioznih.

GOSPODARSTVO

KORUPCIJA U ZDRAVSTVU

Je li bombonijera darovana liječniku oblik korupcije?

Pojednostavljena predodžba korupcije u zdravstvu je davanje mita liječniku, međutim ona je znatno složenija, razvijenija i razgranatija u stvarnosti. Često se opravdava pričama o dobrobiti pacijenta te je odjenuta u ruho humanosti.

Oblici korupcije u zdravstvu Korupcija u zdravstvu najčešće se javlja kao primanje novca ili poklona od pacijenta, ali postoje i druge vrste korupcije u spomenutoj oblasti, kao što su dogovor između farmaceutske tvrtke i liječnika ili povezanost medicinskih djelatnika zaposlenih u državnim ustanovama i njihovih kolega u privatnoj praksi. Svaki oblik korupcije kazneno je djelo, bilo da je riječ o primanju, davanju mita, zloupotrebi službenog položaja ili posredovanju.

Pri spomenu korupcije najčešće se pomisli na novac, ali nerijetko se kao mito koriste i različiti oblici poklona i protuusluge. Događa se da pacijenti bivaju upućeni liječniku koji radi u privatnoj praksi pod izgovorom da se određeni pregled ne može obaviti u državnoj ustanovi zbog nedostatka specijaliziranih uređaja ili im se predloži da, zbog prevelike gužve i liste čekanja, posjete privatnu ordinaciju. Kad je riječ o farmaceutskoj industriji i liječnicima, svjedoci smo afera koje su raskrinkale liječnike koji su u dogovoru s farmaceutima preporučali i propisivali lijekove određene tvrtke ili davali veće doze i na duže vremensko razdoblje no što je potrebno u svrhu veće zarade farmaceutske kompanije s kojom su u dogovoru.

Je li korupcija prisutna i u hrvatskom zdravstvu?

Prema istraživanju koje je proveo Ekonomski institut Zagreb, 51 posto ispitanika smatra da pacijenti za zdravstvene usluge često i vrlo često trebaju dati poklon, dodatno platiti ili učiniti protuuslugu zdravstvenim djelatnicima. Stvarno iskustvo s korupcijom u javnom zdravstvu imalo je 11 posto građana. Od njih 56 posto mito je dalo liječnicima, a 38 posto medicinskim

Većina liječnika iz Hrvatske liječničke komore bombonijeru ne smatra mitom, već dijelom kulturnih običaja i tradicije te oblikom zahvalnosti pacijenata koji ih daruju samoinicijativno. sestrama. U deset posto slučajeva liječnici su direktno zahtijevali mito. Većina liječnika bombonijeru ne smatra mitom, već dijelom kulturnih običaja i tradicije te oblikom zahvalnosti pacijenata. No u zdravstvenim je sustavima znatno učestalija korupcija kojoj je posljedica pljačkanje sredstava iz sustava, a ne izravno od pacijenta. I ta neosobna korupcija u konačnici uzima od sredstava koja su namijenjena liječenju bolesnih.

Pri spomenu korupcije najčešće se pomisli na novac, ali nerijetko se kao mito koriste i različiti oblici poklona i protuusluge. Što kažu etički kodeksi?

Etički kodeks Hrvatske liječničke komore zabranjuje liječnicima da zahtijevaju ili primaju bilo kakve nagrade osim plaće, honorara ili drugih zakonitih primanja, a kodeks medicinskih sestara i tehničara propisuje da oni moraju odbiti svaki poklon ili uslugu koja bi se mogla protumačiti kao pokušaj

stjecanja osobnih povlastica ili koristi. U kodeksu, između ostalog, stoji: „Liječnik ne smije primati poklone ili druga dobra za propagiranje farmaceutskih, kozmetičkih i drugih proizvoda. Mora izbjegavati nepotrebne preglede i liječenje bez obzira na to tko snosi troškove liječenje za bolesnu osobu.“.

Iako je u Hrvatskoj korupcija sveprisutna, tj. postoji u svim sustavima, od pravosudnog do školskog, u javnosti se stvara dojam da je najzastupljenija u zdravstvenom sektoru. Razlog tomu je činjenica da je ljudima zdravlje najvažnije. Navikli smo da se zdravlje može kupiti i čak mnogima ne pada teško kada su primorani izdvojiti određena novčana sredstva ili se na drugi način odužiti liječniku za pruženu uslugu. Postoje i oni iracionalni koji npr. shvaćaju ekstra plaćanja liječniku kao neki oblik žrtve, praznovjerja i sl. Plaćali ili darivali pacijenti liječnike svojevoljno ili pod pritiskom, oni čine kazneno djelo, a samim time kazneno djelo pripisuje se i onima koji to primaju, tj. zahtijevaju.

Ana Bošnjak

88/17 | 12/2012

17

GOSPODARSTVO

IMA LI JE DOVOLJNO I DO KADA ĆE BITI TAKO?

Voda za život Voda je ograničeni izvor kojim treba pomno upravljati. Obilate količine u nekom području te načini njihova skupljanja, pohranjivanja i distribuiranja imaju veliki utjecaj na gospodarstvo

za hlađenje u nuklearnim i ostalim elektranama te za pokretanje turbina u hidroelektranama. Drugi sektori industrije koji rabe velike količine vode su kemijska, uljna i papirna industrija te strojogradnja.

zemlje jer određuju koje se kulture mogu uzgajati te je li količina dovoljna kako bi zadovoljila potrebe kućanstva i industrije.

Voda čini 70 posto našeg planeta.

Što je voda?

Ratovi za vodu

Voda je kemijski spoj dvaju atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života. Kemijska formula vode je H2O. Ima ledište na 0 ºC i vrelište na 100 ºC. Na Zemlji tvori oceane, rijeke, oblake i polarne kape. Voda pokriva 71 posto zemljine površine i nužna je za život kakav poznajemo. Ona je po težini najobilnija sastavnica stanica i organizama (75-85 posto).

Opće je poznato da su predviđanja o ratu za vodu vrlo apokaliptična. Danas više nego ikada prije bukte plamenovi rata za pitku vodu. Najnestabilnije po tom pitanju je ionako nestabilno područje Bliskog istoka.

Raspodjela vode Voda čini 70 posto našeg planeta. Samo je tri posto vode cijele zemlje slatkovodno, a činjenica je da samo 0,65 posto vode u svijetu pripada slatkovodnim resursima (rijeke, jezera i podzemni tokovi, ostalo je u arktičkim i antarktičkim ledenjacima) te da deset država u svijetu (Kanada, Amerika, Rusija, Venezuela...) posjeduju 60 posto upotrebljivih rezervi vode i da godišnje zbog nestašice ili zaraze kao direktnog uzroka nedostatka vode umire više od osam milijuna ljudi, alarmantno je upozorenje o stanju voda u svijetu. Voda je po mišljenju stručnjaka najveća žrtva nekontroliranog industrijskog rasta ili tzv. napretka. U zadnjih 100 godina potrošnja pitke vode razvija se po stopi koja je dva puta veća od stope rasta populacije. To drugim riječima znači da će se u idućih 20 godina potrebe za pitkom vodom povećati za 650 posto.

Kako rabimo vodu?

Kroz potrošnju vode vidljivo je da najveći postotak potrošnje i onečišćenja pripada poljoprivredi, čak 70 posto, 20 posto industriji, a samo 10 posto vode koristi se u kućanstvima. Najveći dio troška vode (više od ¾) otpada na odvodnju i pročišćavanje vode. Voda se u industriji uglavnom rabi

19

88/17 | 12/2012

Oskudica vode Prema UN-u, jedna milijarda ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće, a 2,4 milijarde trenutno nema pristup vodi za održavanje higijene niti kanalizaciju. Osam milijuna ljudi svake godine umre od neadekvatnog pristupa pitkoj vodi, od čega je čak dva milijuna djece. Nedostatak vode znači nesigurnost proizvodnje

hrane, siromaštvo, glad i širenje zaraznih bolesti, ali predstavlja i transnacionalnim kompanijama koje se bave vodom odličnu priliku za zaradu. Procjenjuje se da oko pola milijardi ljudi ovisi o privatnim korporacijama za proizvodnju vode.

Zaključak Voda će uvijek biti potrebna ljudima, potrebna za njihov opstanak. Nafta i plin će se pokazati itekako nevažnim resursima kada više ne bude bilo vode. Danas već mnoge zemlje poput Izraela, Sirije, Iraka, Turske ratuju za to javno dobro, tj.ono što je nekada bilo javno dobro. I dok je sve veći broj ekoloških izbjeglica, baš zbog nedostaka vode, sve više ratova za nju i sve više bolesnih i mrtvih ljudi zbog neadekvatnog pristupa pitkoj vodi, multinacionalne korporacije trljaju ruke jer im biznis cvate. Iako je Hrvatska svrstana kao 30-a zemlja u svijetu po kvantiteti pitke vode i treća u Europi, neće proći dugo dok i Hrvatska ne postane zemlja sa oskudnim količinama pitke vode.

Matko MAVRAČIĆ

Kroz potrošnju vode vidljivo je da najveći postotak potrošnje i onečišćenja pripada poljoprivredi, čak 70 posto, 20 posto industriji, a samo 10 posto vode koristi se u kućanstvima.

GOSPODARSTVO

BRAND MANAGEMENT KAO TEMELJ DIFERENCIJACIJE

Brand management U posljednjih 50 godina dogodile su se značajne promjene u marketingu, uz preispitivanje

temeljnih

pretpostavki

kao što su 4P, pokrenuti su trendovi koji sve više proizvode i usluge integriraju u životni stil potrošača. Jedan od tih trendova je brendiranje (branding).

Kako se razvio brand Pri definiranju branda trebamo razlučiti tradicionalne elemente koji čine marku i splet jedinstvenog seta vrijednosti koje potrošač percipira pri spomenu određene marke. Tradicionalne elemente predstavlja spoj imena, simbola, pojma odnosno slogana. Moderan pogled tumači mnogo širu sliku, percipira brand kao priliku za diferencijaciju koja leži u stvaranju privrženosti s potrošačem. Povijest riječi brand seže preko 300 godina u povijest, kada se brandirala stoka. Svaki rančer označavao je žigosanjem svoju stoku kako bi ju mogao razlikovati od susjedove. Tijekom vremena brandiranje se razvilo u oruđe proizvođača koji su stavljanjem svojeg znaka ili natpisa na drveni sanduk garantirali kvalitetu sadržaja koji se nalazi unutra.

Važno je da pristup pri upravljanju brandom bude inovativan i u svrhu osnaživanja marke.

Danas se brandovi više ne žigosaju i ne upisuju u drvu, to je postalo gotovo nepoželjno. Ono što svi koji upravljaju brandom žele je da se brandovi upišu u moždane vijuge potrošača i tu trajno ostanu. Kako bi u tomu uspjeli, koriste suvremene tehnike i metode kako bi reflektirali poruke za koje proizvođači smatraju da su od iznimne važnosti za potrošače.

Drugim riječima, stvaraju prepoznatljiv brand. U modernim razmjerima, osim proizvoda i usluga, mogu se brandirati i destinacije, osobe, organizacije, pa čak i religije.

Prema Davidu A. Aakeru elemente marke moguće je grupirati u pet kategorija koje predstavljaju temeljne vrijednosti marke: lojalnost marki, svjesnost o imenu, percipirana kvaliteta, asocijacije vezane uz marku u odnosu na percipiranu kvalitetu, ostale zaštićene vrijednosti marke.

Brand manager Osobe koje upravljaju brandom nazivaju se brand manageri i njihova je zadaća da sastavljaju marketinške strategije, iz kojih proizlaze marketinški planovi, za planiranje akcija i implementaciju planova u svrhu brandiranja određenih proizvoda ili usluga.

Neki teoretičari marketinga smatraju da je jedina funkcija marketinga samo izgradnja branda. Pri izvršavanju te zadaće, da se u svijesti potrošača kreira vizija da je proizvod jedinstven i jasno diferenciran u odnosu na druge, brand manageri trebaju odgovorno upravljati raspoloživim budžetom i uredno izvršavati druge managerske funkcije. Planiraju strategiju, organiziraju njeno provođenje. Pri radu moraju voditi i motivirati svoj tim pred koji postavljaju ciljeve kako bi se osiguralo izvršenje zacrtanih zadaća. Vrlo važno je pri implementaciji strategije postaviti smjernice koje će upućivati na smjer odvijanja, tj. pravac kretanja pri ostvarivanju cilja, i na taj način kontrolirati i pravovremeno reagirati na potencijalne anomalije. Važno je da pristup pri upravljanju brandom bude inovativan i u svrhu osnaživanja marke. Kako se tijekom vremena izmjenjuju životni ciklusi proizvoda, svi koji imaju namjeru pozicionirati se

Ono što svi koji upravljaju brandom žele je da se brandovi upišu u moždane vijuge potrošača i tu trajno ostanu. kao vodeći na tržištu moraju voditi računa o modifikaciji, tj. prilagođavanju marke kako bi spremni dočekali turbulentne poslovne cikluse.

Kao primjere uspješnog upravljanja brandom možemo navesti istraživanje provedeno od strane Brandirectoryja kojim je utvrđeno da je deset najsnažnijih brandova na svijetu u 2012. poredano sljedećim redoslijedom: Apple, Google, Microsoft, IBM, Walmart, Samsung, Coca-Cola, Vodafone, Amazon.com. U suvremenom poslovanju kompanije koje su imale narušenu vrijednost branda (npr. Toyota i BP) ulažu velike napore kako bi se ponovno pozicionirale na mjesta koja su nekada zauzimale.

Dominik Palčić 88/17 | 12/2012

19

GOSPODARSTVO

SJEVERNA KOREJA

Plansko upravljanje gospodarstvom Sjeverna Koreja ili službeno Demokratska Narodna Republika Koreja država je u istočnoj Aziji. Poznata je po svom zastarjelom modelu planske ekonomije

Pod Kim Il-Sungovom vladavinom izgrađuje se kult ličnosti jači od Staljinovog, a u gospodarstvo se uvodi politika samodostatnosti i autarkije, juche.

i autarkije. Poznata je po veličanju kulta vrhovnog vođe i vlastite jačine i moći, a

Juche

u stvarnosti je jedna od najslabije razvi-

Juche je politička teza koja govori kako je korejski narod gospodar razvitka zemlje. Od 1950-ih do 1970-ih Kim i ostali teoretičari stranke elaborirali su ideju Juchea kao seta principa koje vlada koristi kako bi opravdala političke odluke. Između ostalog tu se nalazi i snažni vojni stav i oslanjanje na nacionalne resurse. Riječ dolazi od korejskog filozofskog i marksističkog termina „subjekt“, a može označavati glavninu ili glavnu struju, a nekada se u korejskim izvorima prevodi i kao nezavisan stav ili samodostatnost. Ponekad se interpretira i kao „uvijek stavljaj korejske stvari na prvo mjesto“.

Prema Kim Il-Sungu, Juche ideologija se bazira na vjerovanju da je „čovjek gospodar svega i odlučuje o svemu“. Primjena Juche ideologije u državnoj politici odnosi se na sljedeće: 1. Neovisnost u razmišljanju i politici, samodostatnost u ekonomiji, te samopouzdanje u obrani.

2. Politika mora odražavati volju i težnje naroda i u potpunosti ih angažirati u revoluciji i izgradnji.

3. Metode revolucije i izgradnje moraju odgovarati situaciji u kojoj se nalazi država.

4. Najvažniji zadatak revolucije i izgradnje ideološko je oblikovanje ljudi u komuniste i njihovo mobiliziranje prema konstruktivnom djelovanju. Juche ideologija zahtjeva apsolutnu odanost revolucionarnoj stranci i vođi, u ovome slučaju Radničkoj partiji Koreje i novom vrhovnom vođi Kim Jong-Unu.

jenih zemalja svijeta.

Povijest Sjeverna Koreja zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka - na zapadu izlazi na Žuto, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom, te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Nakon Drugog svjetskog rata Koreju, dotad japansku koloniju, okupirale su vojne snage zemalja pobjednica – SAD-a i SSSR-a. Nakon što je postalo jasno da zajednička uprava neće biti moguća, isplanirani su izbori diljem Koreje u suradnji s UN-om. Međutim, plan propada nakon što Južna Koreja sebe proglašava državom 1948. Kao direktan odgovor proglašava se i Sjeverna Koreja 8. srpnja iste godine, a čijeg premjera Kim II-Sunga SSSR priznaje kao jedinog legitimnog predstavnika korejskog naroda. Godine 1950. Sjever napada Jug, čime počinje Korejski rat. Počinje borba za prevlast poluotoka, a granica se uz manje korekcije utvrđuje na 38. paraleli.

Implikacije na gospodarstvo O gospodarstvu Sjeverne Koreje zna se vrlo malo, međutim, zna se da je u teškom stanju. Ono funkcionira po centralnom planskom sistemu, a alokativna uloga tržišta oštro je ograničena na ruralni sektor gdje pojedini seljaci prodaju svoje proizvode na malim parcelama. Iako je bilo škrtih i ograničenih pokušaja decentralizacije od sredine 1993.,

20

88/17 | 12/2012

BDP per capita Sjeverne Koreje iznosi manje od 2000 dolara, te je jedna od najsiromašnijih i najmanje razvijenih zemalja svijeta.

Pyongyang se i dalje drži centralnog planskog sistema ekonomije, kao i oslanjanja na fundamentalne, nematerijalne poticaje. BDP per capita Sjeverne Koreje iznosi manje od 2 tisuća dolara te je jedna od najsiromašnijih i najmanje razvijenih zemalja svijeta. Južna je Koreja dapače jedno od najsnažnijih gospodarstava u Aziji čiji je BDP per capita deset puta veći od onog Sjeverne Koreje.

Kaesong industrijski park Kolaps komunističkih vlada diljem svijeta 1991. godine prisilio je Sjevernu Koreju da uspostavi strane gospodarske veze.

Tada počine razmjena s Južnom Korejom i utvrđuje se industrijska regija Kaesong.

To je specijalna administrativna i industrijska regija uspostavljena 2002. godine.

Kaesong industrijski park djeluje unutar regije kao kolaborativni ekonomski razvoj s Južnom Korejom. Udaljen je deset kilometara od korejske demilitarizirane zone te je izravno cestom i željeznicom povezan sa Južnom Korejom. U inicijalnoj fazi parka 15 južnokorejskih tvrtki konstruiralo je proizvodne pogone. Očekivano je da će se park

GOSPODARSTVO

završiti do 2012. godine, te da će pokrivati površinu od 65 kilometara kvadratnih i zapošljavati 700 tisuća zaposlenika.

Do svibnja 2010. godine 110 tvornica je zapošljavalo 42800 radnika, a poduzeća koja već posluju ili koja su još u izgradnji traže dodatnih 26 tisuća radnika iz Sjeverne Koreje. Međutim, izgradnja domova i ostale infrastrukture za dodatne radnike obustavljena je zbog davanja prioriteta aktualizaciji sjevernokorejskih nuklearnih pitanja. Električna energija i usluge telekomunikacija su dobavljeni iz Južne Koreje.

Park Suhk Sam, viši ekonomist Bank of Korea, predviđao je kako će industrijska zona otvoriti 725 tisuća radnih mjesta i generirati 500 milijuna dolara godišnjeg dohotka za Sjevernu Koreju do 2012. godine. No postoje i negativne strane ove suradnje.

Poduzeća iskorištavaju jeftini rad na Sjeveru kako bi konkurirala Kini u proizvodnji dobara široke potrošnje poput cipela, odjeće i satova. Sjevernokorejski radnici su znatno jeftiniji od južnokorejskih, te su obrazovani, izučeni i govore korejski što znatno olakšava komunikaciju. Neke od prepreka su i sankcije američkog gospodarstva, kojima se zabranjuje uvoz ključnih dobara i tehnologija poput računala.

savjetuje kako da riješe nastale probleme u proizvodnji i da ih se nagradi materijalnim poticajima. Ova metoda je zahtijevala od partijskih visokih dužnosnika, kadrova i administrativnih dužnosnika da oponašaju Kim Il Sunga provodeći terenske inspekcije.

Sustav je također pružao priliku radnicima da predstave svoje pritužbe i ideje vodećim kadrovima i menadžerima. Porasla je uporaba materijalnih poticaja, kao što su plaćeni godišnji odmori, specijalni bonusi i novčane nagrade. Međutim, metoda je naknadno ukinuta i uvedeni su kruti načini kako bi se povećala proizvodnja i farme okrupnile u veće jedinice.

Taean sistem rada Sustav industrijskog menadžmenta razvijao se u tri različite faze. Prva faza je bio period poduzetničke autonomije koji je trajao do kraja 1946. godine. Druga faza je bila tranzicijski sistem lokalne autonomije gdje je svako poduzeće bilo pod upravom lokalnog vijeća stanovnika. Taj sistem je zamijenio sistem patentiran diljem Sovjetskog saveza, a koji se sastojao od nacion-

alizacije poduzeća i centralnog upravljanja.

Treća faza je Taean sistem rada koja se razvila iz Ch’ŏngsan -ni metode. Najviši upravljački autoritet pod Taean sistemom je partijsko vijeće. Svako pojedino vijeće sastoji se od 25 do 35 članova izabranih iz redova menadžera, radnika, inženjera i vođa radničkih organizacija. Manje „izvršno vijeće“ ima praktičnu odgovornost za svakodnevne operacije u pogonu i velike odluke. Sistem se fokusira na kooperaciju između radnika, tehničara i članova partije na razini tvornice. Svaka tvornica ima dvije glavne linije administracije – jednu vodi menadžer, a drugu tajnik partijskog vijeća.

Iza njih su glavni inženjeri i njihovi asistenti koji su zaduženi za sve aspekte proizvodnje, planiranja i tehničkog vodstva. Zamjenici su zaduženi za prijavu radnika i njihove plaće. Ovaj sustav omogućio je racionalniji pristup industrijskom menadžmentu nego je to bilo prije.

Dorotea Alberina KNEŽEVIĆ

Ch’ŏngsan -ni meotda Ideja o ovoj metodi upravljanja rođena je prilikom posjeta Kim Il-Sunga Ch’ŏngsan –ni farmi u provinciji Južni Pyongan 1960. godine. Krajnji cilj ove nove metode suzbijanje je „birokratizma“ i „ formalizma“ u upravljačkom sustavu farmi. Radnici su bili nezadovoljni i imali loše rezultate jer su funkcioneri Partije izlagali apstraktne marksističke slogane i teorije, koristili netočne taktike i nisu uspjeli motivirati radnika. Kako bi ispravili ove pogreške, vodstvo je predložilo da se radnicima

Prema Kim Il-Sungu, Juche ideologija bazira se na vjerovanju da je „čovjek gospodar svega i odlučuje o svemu“.

88/17 | 12/2012

21

GOSPODARSTVO

FINANCIJSKA KRIZA U ITALIJI

Što se zapravo dogodilo?

Dugogodišnje loše upravljanje zemljom uzelo je svoj danak. Pred premijerom Montijem i njegovim suradnicima veliki je izazov i kušnja.

Ozbiljnost situacije Italija, zemlja bogate umjetnosti, tradicije i antičke povijesti, ove godine prolazi kroz vrlo turbulentno razdoblje. Krajem 2011. godine došlo je do smjene na poziciji predsjednika vlade, otišao je Silvio Berlusconi i na vlasti je tehnokratska vlada s premijerom Marijom Montijem na čelu. Zaboravite Grčku! Ovo, osmo po veličini gospodarstvo u svijetu, nalazi se u većim problemima no ikad, s javnim dugom koji je premašio 1900 milijardi eura. Koliko je to veliko, dovoljno je reći da iznos premašuje grčki, irski i portugalski dug zajedno.

Razlozi krize Dužnička kriza hara Europom, a s talijanske perspektive glavni uzroci ovoj krizi mogu se tražiti u javnom dugu, padu proizvodnje, raširenoj korupciji i nerazvijenom jugu Italije. Činjenica je da većina ovih problema nisu novi - talijanska politika već je godinama na razini katastrofe. Ekonomski problemi datiraju još iz 90-ih godina prošlog stoljeća kad je proizvodnja u toj zemlji preuzeta od azijskih konkurenata, a priljev jeftinog novca nakon uvođenja eura još je potpomogao razvoju negativnih događanja. Prevelika birokracija opterećuje mala poduzeća koja nemaju sredstva za ulaganje u tehnologiju niti način držanja koraka s konkurencijom.

Nadalje, veliku krivicu snosi vlada koja posljednjih godina nije poduzela mnogo kako bi zaustavila stagnaciju i pad gospodarstva – loši gospodarski temelji i upravljanje zemljom. Tako primjerice sada udio

Italija ima četiri milijuna radnika na crno što je brojčano približno jednako populaciji Hrvatske.

22

88/17 | 12/2012

Stopa nezaposlenosti trenutno iznosi 10,8 posto, od čega je više od 30 posto nezaposlenih mlada dobna skupina. javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) premašuje 120 posto. Ako uzmemo u obzir da je bivši premijer osuđen zbog utaje poreza tada to i nije toliko šokantno. Korupcija i slaba vladavina prava igraju važnu ulogu u cijeloj priči. Regionalni problemi tiču se zaostajanja juga za razvijenim sjeverom.

Prema procjenama, BDP po stanovniku u središnjoj i sjevernoj Italiji 40 posto je veći nego u južnom dijelu. Razlog tomu je što su nezaposlenost, kriminal i crno tržište uglavnom tu koncentrirani.

Godišnje “europska čizma” izgubi 120 milijardi eura od utaje poreza.

Mali prihodi, nezaposlenost i posljedice Iako ljudi izvana doživljavaju Italiju kao zemlju koja je prevelika da propadne, treba znati preživjeti u zemlji s prosječnom plaćom od 800 do 900 eura. Kupovna moć stanovništva kao i stopa štednje na niskoj su razini i naglo padaju. Jedan od pokazatelja jest primjerice informacija da je protekle godine prodaja bicikala nadmašila

prodaju automobila. Razlog tomu može se tražiti i u porastu cijene goriva na tržištu naftnih derivata koje je potaklo okretanje ekonomičnijim prijevoznim sredstvima.

Glede tržišta rada, ono je podijeljeno u dvije klase: na jednoj strani su stariji zaposlenici u javnom sektoru koji su zaštićeni od otkaza, dok s druge imamo mlade koji većinom rade na određeno vrijeme. Riječ je o gerontokraciji ili “vladavini starijih” koji guše i zatvaraju prostor mladima da dođu do izražaja. Stopa nezaposlenosti trenutno iznosi 10,8 posto, od čega je više od 30 posto nezaposlenih mlada dobna skupina. U takvom okruženju oni ne vide perspektivu u rodnom kraju. Nezadovoljni i frustrirani spremaju se na svojevrsni: “Arrivederci, Italia!”. Prevladava mišljenje kako najbolje mogućnosti za uspjeh leže u inozemstvu, stoga se mnogi pripremaju za promjene i zaokret u životu. Jedan od motiva odlaska je i demografske prirode koja je uvjetovana teškom ekonomskom situacijom zbog koje mnogi ni ne pomišljaju na osnivanje obiteljske zajednice. Time se samo nastavlja već dugo prisutni trend starenja stanovništva u zemlji u kojoj je trećina populacije starija od 65 godina.

Popularne destinacije budućeg boravišta su London, Berlin, Istanbul i skandinavski gra-

GOSPODARSTVO

dovi. Osim boljestojećih europskih zemalja, odlazi se i u Sjedinjene Američke Države, Kanadu te Australiju i Novi Zeland.

Siva ekonomija i crne brojke Godišnje “europska čizma” izgubi 120 milijardi eura od utaje poreza. Desetogodišnjom akumulacijom samo tog iznosa mogao bi se otplatiti značajan dio sadašnjeg duga.

Također, na godišnjoj razini, izgubi se 60 milijardi eura zbog korupcije, a crna ekonomija teži nevjerojatnih 350 milijardi eura. Italija ima četiri milijuna radnika na crno što je brojčano približno jednako populaciji Hrvatske. U uvjetima teške recesije bilježi se i rast kriminala koji je najveći u gradovima poput Livorna i Riminija. Veliki državni problem predstavlja talijanska mafija koja vrlo uspješno koristi krizu za još veće bogaćenje te godišnje bilježi profite u iznosima oko 100 milijardi eura. Kamatarenje kriminalnih skupina uz reketarenje, šverc droge i oružja, trgovinu ljudima te klađenje samo nagomilava teret na leđima gospodarstva zemlje. Izvješća pokazuju da je oko 200 tisuća poduzeća posudilo novac od kamatara što je rezultiralo brojnim gubicima radnih mjesta. Porastao je i broj samoubojstava. Čak 25 posto ukupnih samoubojstava potaknuto je lošom ekonomskom situacijom u zemlji (gubitak posla, smanjenje mirovina i sl.). Srednji sloj nazaduje, a bogati postaju još bogatiji.

Ovo, osmo po veličini gospodarstvo u svijetu, nalazi se u većim problemima no ikad, s javnim dugom koji je premašio 1900 milijardi eura. mogućnost „off-shore“ poslovanja i registriranja u poreznim utočištima, lako se dolazi do zaključka zašto je tomu tako.

Cijela politička elita umiješana je u razne skandale, a sve je kulminiralo tužbama protiv bivšeg premijera Berlusconija zbog korištenja svoje pozicije za vlastito bogaćenje kroz utaju poreza. Iz navedenog razloga bio je prisiljen odstupiti s vlasti koncem 2011. godine.

Montijeve reforme Politika i afere Država je s obzirom na manjak sredstava prisiljena stegnuti remen. Razmatrajući da veliki i bogati poduzetnici te industrijski lideri ne plaćaju poreze, već koriste

Dolaskom Marija Montija, bivšeg europskog povjerenika, na položaj premijera uvedene su nove proračunske restrikcije, mjere štednje i oporavka zemlje. Država se polako rehabilitira od teškog perioda kroz koji je

prošla. Paket mjera štednje vrijedan je 70 milijardi eura i zasad je izbjegnut financijski kolaps. Spomenute mjere uključuju rezanje plaća zaposlenima u javnom sektoru, smanjenje financiranja političkih stranaka, smanjenje izdataka za zdravstvo i slično. Monti je napravio mnoštvo reformi, uključujući reforme tržišta rada i mirovinskog sustava te smanjenja javne potrošnje. Nedavno je donesen i tzv. “Zakon o stabilnosti” čiji je cilj smanjiti državni dug i pomoći zaštiti najrizičnije skupine u zemlji. Stopa poreza na dodanu vrijednost povećana je na 22 posto. Mjere sadržane u zakonu odnose se na period od 2013. do 2015. godine, a osim poreznih reformi obuhvaćaju i stvaranje novih stimulansa za povećanje produktivnosti

Budućnost zemlje

Paket mjera štednje vrijedan je 70 milijardi eura i zasad je izbjegnut financijski kolaps.

Prema prognozama talijanskog udruženja poslodavaca Confindustria, u 2013. se očekuje negativan gospodarski rast od 0,3 posto te proračunski deficit od 1,6 posto BDP-a. Između ostalog očekuje se i da će javni dug iznositi 125,8 posto BDP-a. Italija je pod posebnim povećalom Europske unije te se nada da će uz odgovarajuće mjere konačno ugledati svoje “svjetlo na kraju tunela”.

Tomislav KOROTAJ

88/17 | 12/2012

23

GOSPODARSTVO

SIVA EKONOMIJA

Tanka crta između dva svijeta Siva je ekonomija grana ekonomije koja se kreće na granici između legalnosti poslovanja i ilegalnosti. No što je tu toliko privlačno da mnogi riskiraju i zarađuju upravo u toj sferi?

Siva ekonomija Pojavljuje se u svim zemljama svijeta. Što navodi nekoga da sudjeluje u tom obliku „neslužbenog“ gospodarstva? Odgovor je jednostavan. Povećanje profita, uz minimalne ili gotovo nikakve izdatke. Sivu ekonomiju možemo podijeliti na otprilike četiri cjeline. Tako govorimo o ilegalnom, neprijavljenom, neregistriranom i neformalnom gospodarstvu. Ilegalno gospodarstvo je ono koje proizvodi i distribuira zakonom zabranjena dobra. U neprijavljenom gospodarstvu govorimo o legalnim radnjama, no u ovom obliku sive ekonomije njegovi sudionici pokušavaju izbjeći razne porezne zakone, plaćanje doprinosa te se nerijetko nailazi i na evaziju poreza. U neregistriranom gospodarstvu neke se aktivnosti poslovanja namjerno ne prijavljuju kako bi se povećao ukupni dohodak, a neformalno gospodarstvo je ono koje se kod nas još i popularno naziva „rad na crno“. Dolazi do izbjegavanja prijava poslovne aktivnosti na svim razinama. Valja napomenuti da se siva ekonomija češće pojavljuje u nerazvijenijim zemljama i u zemljama sa velikim brojem doprinosa i poreza. Stoga ne čudi da je pos-

Uzročnike moramo što prije ukloniti jer će se naše društvo uskoro naći na prekretnici u kojoj ćemo se suočiti s mnogim novim propisima i zakonima EU-e.

24

88/17 | 12/2012

Republika Hrvatska je početkom prošle godine odlučila ući u borbu protiv sive ekonomije povećavši broj inspekcijskih nadzora, te uvođenjem viših kazna za prekršitelje, koje sada iznose i do 50.000kuna. totak sive ekonomije u Republici Hrvatskoj u iznosu od skoro 30 posto BDP-a. Uzevši u obzir da je europski prosjek 19 posto, RH ovaj postotak postavlja na sami vrh zemalja sa visokim udjelom sive ekonomije. No kako i zašto treba spriječiti sivu ekonomiju?

RH je početkom prošle godine odlučila ući u borbu protiv sive ekonomije povećavši broj inspekcijskih nadzora te uvođenjem viših kazna za prekršitelje, koje sada iznose i do vrtoglavih 50 tisuća kuna. Represijski pristup zasigurno će kratkoročno smanjiti statistički udio sive ekonomije, no dugoročno vjerojatno neće riješiti problem. Rješenje ovog problema treba tražiti u poticanju gospodarstva i poslovnih subjekata. Smanjivanjem davanja i poreza, potiče se prikazivanje dohodaka pojedinca ili poduzeća u cijelosti, te se podiže motivacija ljudi kroz razne pogodnosti kako bi registrirali svoje djelatnosti. Na taj način ćemo imati precizniju sliku o našem BDP-u, smanjit će se broj nezaposlenih i sa sigurnošću povećati i proračun (procjenjuje se da se godišnje radi sive ekonomije izgubi preko 22 milijarde kuna poreza), a prijavljena bi gospodarstva u tom slučaju od države trebala uživati zaštitu u poslovanju kroz zakone

koji će poticati i štititi registriranu poslovnu djelatnost. U Hrvatskoj se siva ekonomija najčešće pojavljuje u turizmu, uslužnim djelatnostima, građevinskoj industriji, i to najčešće u obliku neprijavljivanja gospodarske djelatnosti ili neprijavljivanju radne snage (rad na crno). Jedna od značajnih stavki sive ekonomije je i rentno društvo u kojem živimo, gdje mnogi posjeduju razne nekretnine koje iznajmljuju, no za tu dobit ne plaćaju davanja niti poreze. Uzročnike moramo što prije ukloniti jer će se naše društvo uskoro naći na prekretnici u kojoj ćemo se suočiti s mnogim novim propisima i zakonima EU-e. Također, trenutno se moramo maksimalno posvetiti rješavanju ovog problema jer ćemo na ovaj način moći točnije prikazati sliku našeg BDP-a, stvarnu sliku o broju nezaposlenih te po mogućnosti stvoriti bolju budućnost. No kao što je već navedeno, čeka se da državna uprava prepozna ovu problematiku na ispravan način i da shvati da represija nije uvijek rješenje problema, nego samo privremeno rješenje koje samo prolongira donošenje tako bitnih promjena.

Maja HAS Ivica JELIČIĆ

GOSPODARSTVO

SVE ČEŠĆE, RAZNOVRSNIJE, RAZORNIJE I DUGOTRAJNIJE

Elementarne nepogode Najpoznatiji slogan Prijatelja Zemlje glasio je „Misli globalno, djeluj lokalno.“. Pa ipak velika većina nas ne obraća pozornost u kakvu smo nevolju doveli i prirodu i sebe, i koliko to utječe na nas. Zanemarivanje povremenog, no sve češćeg prekida normalnog života, velikog broja žrtvi, šteta u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoći, postepeno razara ekološki holizam.

Uzroci varijabilnosti klime, njezin utjecaj i održivi razvoj UNEP (United Nations Enviroment Programme, Program UN-a za okoliš) sastavio je popis najvećih problema okoliša u 21. stoljeću, a na prvom mjestu nalaze se klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje. Koncentracija CO2 u atmosferi se u posljednjih stotinu godina povećala za oko 27 posto. Povećanje CO2 uzrokovalo je povećanje globalne temperature zemljine površine za 1 °C. To dovodi do promjena u količini oborina, učestalosti ekstremnih meteoroloških pojava, podizanja razine mora, dezertifikacije, smanjenja zaliha pitke vode i izumiranja živih vrsta. Sve od navedenog povod je za novonastalu elementarnu nepogodu koja će stvoriti, uz sve direktne štete, i indirektne štete. To je začarani krug sve razornijeg djelovanja koji dovodi u pitanje istinske mogućnosti održivog razvoja. Jedan od uspjelih rezultata strategije

održivog razvoja je i Protokol iz Kyota, sporazum kojim se industrijski razvijene države obavezuju ograničiti emisiju stakleničkih plinova. Protokol iz Kyota stupio je na snagu 2005. godine, a do sada su mu pristupile 182 zemlje, uključujući i Hrvatsku koja ga je ratificirala 2007. godine.

Ukratko o elementarnim nepogodama (direktne štete) Elementarne nepogode sve su raznovrsnije i dugotrajnije, a uzrokuju ih prirodni, tehnički, tehnološki ili biološki događaji.

Prema važećem Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda u Republici Hrvatskoj smatraju se potresi od sedam i više stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj skali, olujni i orkanski vjetrovi od osam i

više bofora, požari, poplave, suše, tuča, jaki mrazovi, izvanredna visina snijega, snježni nanosi i lavine, nagomilavanje leda na vodotocima, odroni zemljišta i druge pojave takvog opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi. Broj nepogoda konstantno se povećava, a s njom raste i količina financijskih sredstava potrebnih za sanacije šteta.

Zaštita od elementarnih nepogoda u Hrvatskoj pravno je uređena Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda, koji je donesen 1997. godine (Narodne novine, broj 73/97), a djelomice i drugim zakonima kao što su: Zakon o zaštiti i spašavanju, Zakon o vodama, Zakon o zaštiti od požara, Zakon o građenju te nizom popratnih podzakonskih propisa.

Sustav pružanja pomoći Zbog učestalih elementarnih nepogoda tijekom godine, širine zahvaćenih površina, neprikladne zaštite i nedovoljne koordinacije subjekata - od općine do države, javlja se sve veći broj oštećenika sa zahtjevom za pomoći iz državnog proračuna radi sanacije nastale štete. Pomoć je uglavnom simbolična, ali fizičkim osobama najčešće i jedina za ublažavanje posljedica. Sustav pružanja pomoći ostvaruje se na razini lokalne samouprave, područne samouprave i na razini države, najčešće za izravnu štetu koja nije osigurana kod društva za osiguranje. Postotak pomoći nije određen. Visina

26

88/17 | 12/2012

GOSPODARSTVO

pomoći daje se u postotku prema visini redovnih raspoloživih sredstava. Često se zbog čestih elementarnih nepogoda radi nadoknade štete poseže i za sredstvima proračunske pričuve. Većina jedinica lokalne i područne samouprave ne osigurava sredstva na posebnoj stavci u svojim proračunima za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda. U slučaju nastanka štete od elementarne nepogode koriste se sredstva tekuće pričuve. Neke jedinice područne samouprave daju pomoć putem subvencije premije osiguranja samo onim osiguranim fizičkim osobama koje su obuhvaćene modelom državne potpore.

Međutim, pomoć za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda kod fizičkih osoba koje nisu obuhvaćene modelom državne potpore često se svodi samo na dodjelu pomoći iz sredstava državnog proračuna.

Nedostaci sadašnjeg zakona Sustav pružanja pomoći vrši se na razini lokalne područne samouprave i na razini države za direktne štete u poljoprivredi, kulturnoj baštini, građevinarstvu i komunalnoj/cestovnoj infrastrukturi koje nisu osigurane kod osiguravateljskih društava.

Pravo na pomoć iz državnog proračuna imaju fizičke i pravne osobe, čija je ukupna potvrđena izravna šteta veća od 20 posto vrijednosti proračuna jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je nepogoda prouzročila umanjenje prinosa pojedine poljoprivredne kulture ili dugogodišnjeg nasada preko 30 posto po hektaru prema prethodnom trogodišnjem prosjeku u dotičnoj županiji. Takav način pružanja pomoći poljoprivrednim gospodarstvima rezultirao je velikim brojem zahtjeva od strane jedinica lokalne samouprave s niskim proračunskim sredstvima koje traže novčanu pomoć iz državnog proračuna. Isto tako zbog neadekvatne zakonske regulative, javlja se veliki broj oštećenika koji su obuhvaćeni modelom državne potpore, a nemaju osiguranu pol-

Zanemarivanje povremenog, no sve češćeg prekida normalnog života, velikog broja žrtvi, šteta u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoći, postepeno razara ekološki holizam. joprivrednu proizvodnju. Ti oštećenici traže pomoć iz državnog proračuna za tu proizvodnju. To znači da se pomoć ostvaruje na više osnova, povećava se broj zahtjeva, povećavaju se troškovi oko dostave i obrade podataka, a dobivena je pomoć gotovo simbolična.

Ministarstvo poljoprivrede, kao i neke županije, plaćaju dio troškova police osiguranja samo osiguranicima koji su obuhvaćeni modelom državne potpore. Županije ne daju prijedloge za djelomičnu sanaciju nastale štete i rijetko sudjeluju u toj sanaciji financijski ili na drugi način (npr. sniženju poreza ili oslobađanju od plaćanja poreza u toj godini i sl.).

Veliki broj jedinica lokalne područne samouprave ne osigurava sredstva u svojim proračunima za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda. Pomoć za ublažavanje posljedica štete od elementarnih nepogoda često se svodi samo

Veliki broj jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave ne osigurava sredstva u svojim proračunima za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda.

na dodjelu pomoći iz sredstava državnog proračuna kod poljoprivrednih proizvođača koji nisu obuhvaćeni modelom državne potpore. Kao što je već navedeno, ta pomoć najčešće je simbolična, ali fizičkim osobama često i jedina za ublažavanje posljedica štete.

U sadašnjim uvjetima takav način sanacije šteta više nije održiv, jer ni približno ne ublažava nastale posljedice, a izaziva veliki angažman ljudi i stvara veće troškove od iznosa pomoći koji se dobije.

Potrebno bi bilo pristupiti novom načinu pružanja pomoći oštećenicima stradalim od elementarnih nepogoda, naročito suše i poplave koje su sve učestalije, kao i utvrditi način zaštite imovine. Boljom zaštitom imovine, kao što je navodnjavanje poljoprivrednih površina, podizanje nasipa i brana za zaštitu od poplava i drugim mjerama zaštite, znatno bi se smanjile štete na imovini. Pored toga, veći broj osiguranja kod osiguravateljskih društava nepokretne imovine doveo bi do zaštite dohotka mogućih oštećenika.

Helena DEJANOVIĆ ŠKVARIĆ

88/17 | 12/2012

27

GOSPODARSTVO

ULAGANJE U ORUŽANE SNAGE – NEKAD I DANAS

Snažan, jeftin i učinkovit ratni stroj u Hrvatskoj Vojna krajina naziv je za povijesnu vojnu provinciju Habsburške monarhije.

Početno je bila organizirana kao sustav obrane od turskih upada, da bi se kasnije razvila u golemu ratnu provinciju.

U europskoj povijesti poznata je kao

mora do Karpata. Vojna krajina u Hrvatskoj sastojala se od Hrvatske i Slavonske krajine. Hrvatska krajina obuhvaćala je prostore Like, Korduna i Banovine, dok se Slavonska krajina sastojala od Posavine i Srijema.

zaseban politički, vojnički, gospodarski

Način funkcioniranja

i društveni fenomen.

Vojna krajina u Hrvatskoj Začeci stvaranja Vojne krajine sežu u 16. stoljeće. Na svom vrhuncu polovinom 19. stoljeća obuhvaćala je dijelove današnje Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Mađarske i Rumunjske te se protezala od Jadranskog

Sredinom 16. stoljeća počinje prvo značajnije uređenje Vojne krajine u Hrvatskoj. Na mjestima tadašnjeg razgraničenja sa Turcima počinje se graditi niz utvrda, čardaka i ostale obrambene infrastrukture. Počinju se javljati problemi, budući da su troškovi obrane za habsburgovce predstavljali velik teret. Sabor zemalja Unutarnje Austrije u Brucku na Muri 1578. godine točno je utvrdio obaveze u pokrivanju vojnih troškova. Štajerski su staleži trebali financirati Slavonsku, a kranjski i koruški staleži Hrvatsku krajinu. Međutim, financiranje Vojne krajine i dalje nije bilo učinkovito. Umjesto uporabe plaćeničkih postrojbi, vojni krugovi u Grazu nastoje primijeniti druga rješenja za vojnokrajišku obranu na opustošenim područjima Hrvatske. Dvor je odlučio podijeliti zemlju i određene povlastice novim doseljenicima (uskoci, prebjezi), a koji su zauzvrat trebali služiti u carskoj vojsci. Jamčeći posebne

povlastice, dajući im status slobodnih seljaka, Beč je istodobno pokušavao zadržati i preostalo domaće stanovništvo. Uspješnim ratom koji je uslijedio nakon turskog poraza pred Bečom 1683. godine oslobođen je veći dio teritorija Hrvatskog Kraljevstva. Bez obzira na to što je Vojna krajina izgubila svoju osnovnu obrambenu namjenu, sustav se i dalje održao. Dapače, proširen je i na prostor Slavonije i Banata.

Razlozi održavanja vojnog sustava leže u njegovim centralističkim i apsolutističkim mogućnostima za habsburško prijestolje te u potrebi brzog prikupljanja jeftine i brojne vojske. Sredinom 18. stoljeća uslijedio je proces reorganizacije Vojne krajine po uzoru na carsku vojsku i njezine regularne pukovnije. Nakon postupnog slabljenja moći Osmanlija, Vojna je krajina razvojačena 8. kolovoza 1873. godine.

Činjenice o uspješnosti Hrvatsku i Slavonsku vojnu krajinu možemo smatrati ekonomski najisplativijim oružanim snagama koje je Hrvatska ikada imala. Cijela Vojna krajina, a posebice njezin hrvatski dio, s vremenom se razvila u gotovo samoodrživu ratnu provinciju koja je u suštini imala svoju profesionalnu vojsku.

Zbog načina kako je funkcionirala nije bila

Zbog nestabilnog političkog stanja regije u kojoj se nalazi, Hrvatska mora imati vlastite oružane snage, a koje su velik teret za skromni državni proračun.

28

88/17 | 12/2012

GOSPODARSTVO

veliki financijski teret za državu, a njezina vojska ratovala je i na drugim ratištima.

Također, od iznimnog je značaja bilo to da je ona osim organizacije u fiktivnom smislu obuhvaćala i fizički dio teritorija, stvarajući tako tampon zonu između dviju strana.

Time se dobivala operativna dubina, tako da je neprijateljsko napredovanje bilo veoma otežano, a civilno stanovništvo i gospodarska infrastruktura izvan Vojne krajine također su bili dobro zaštićeni.

Hrvatska obrambena politika danas Danas, oko 130 godina nakon ukidanja Vojne krajine, stanje je u potpunosti drugačije.

Od tada su se dogodila tri rata koja su ostavila velik trag na društvo cijele regije.

Spomenuto je važno zbog zaključka kako su Hrvatskoj danas još uvijek potrebne oružane snage, budući da je regija u kojoj se nalazi politički nestabilna. Osim toga, društvena i gospodarska infrastruktura danas je znatno razvijenija nego prije, tako da i to utječe na uvjete i politiku obrane. Hrvatska je vojska danas poprilično skupa za državu - iako je Hrvatska relativno mala zemlja, postoje sve tri grane oružanih snaga – kopnena vojska, ratna mornarica i vojno zrakoplovstvo. Također, financiranje današnje profesionalne vojske, članstvo u NATO savezu i sudjelovanje u međunarodnim mirovnim operacijama zahtjevaju stalnu modernizaciju tehnike i stručno usavršavanje postojećih kadrova.

Prema podacima Međunarodnog instituta za mir u Stockholmu, Hrvatska je u 2011. godini u vojne svrhe potrošila 1,06 milijardi dolara (1,8% BDP-a) te zauzima 70. mjestu u svijetu. Korisno je navesti podatke o dvjema državama sličnima po veličini, a koje su također članice NATO saveza. Tako Slovačka sa 5,4 milijuna stanovnika zauzima 71. mjesto na spomenutoj ljestvici, a Albanija, sa 2,9 milijuna stanovnika drži 106. mjesto.

Prednosti ulaganja u Oružane snage Republike Hrvatske Međutim, postoje i druga gledišta. Iako se u prošlosti vojsku uglavnom smatralo troškom, danas to više nije slučaj. Treba napomenuti kako razvoj i održavanje oružanih snaga osim troška donosi višestruke koristi na raznim područjima – poput vanjske poli-

Hrvatsku i Slavonsku vojnu krajinu možemo smatrati ekonomski najisplativijim oružanim snagama koje je Hrvatska ikada imala. tike, gospodarstva, obrazovanja i znanosti. Činjenica je da postojanje oružanih snaga Hrvatskoj ipak daje određenu političku moć u regiji kada su u pitanju vanjskopolitički odnosi. Važno je naglasiti i to kako nijedna članica NATO-a kroz povijest nikada nije bila teritorijalno ugrožena. Doprinos vojne industrije gospodarskom razvoju također nije zanemariv. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) važan je i stabilan kupac mnogih domaćih tvrtki koje proizvode dobra za vojnu potrošnju, kao što su Đuro Đaković (tenkovi i oklopna vozila), HS Produkt (pištolj i jurišna puška), Kroko International (razna vojno-policijska oprema), Šestan Buch (vojne kacige), Riz (sustav radioveze), Geox, Inkop, Sloga, Borovo, Jelen (čizme), Čateks (vojne odore), Jadran (čarape) te Šešir (vojne kape). Osim što navedene tvrtke proizvode za domaće potrebe, neke od njih ostvaruju velik dio prihoda i izvozeći ili obavljajući poslove modernizacije vojne opreme za inozemstvo (poput HS Produkta, Đure Đakovića i Šestan Buscha.) Nadalje, Hrvatska trenutno daje oko 300 vojnika i časnika u međunarodne mirovne misije diljem svijeta, od kojih su svi odlično i redovno plaćeni te novac donose u domovinu. Uloga oružanih snaga u obrazovnom sektoru nije mala. Pristup NATO savezu obvezao je MORH da svaki novi časnik bude visoko školovan te da tečno govori minimalno jedan strani jezik. Također, Hrvatska vojska danas je neobavezna te

u potpunosti profesionalizirana. Činjenica jest da aktualna odluka državnog vrha o zadržavanju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva godišnje iziskuje velika financijska sredstva, ali isto tako omogućuje egzistiranje određenog broja visokoobrazovanih vojnih pilota i zrakoplovnih inženjera. Prednosti ulaganja očituju se i u napretku domaće znanosti, iako zasada u manjoj mjeri. Kao primjer može se navesti svladavanje novih tehnika proizvodnih procesa u tvrtki Đuro Đaković te novih organizacijskih vještina nastalih tijekom učenja od NATO saveznika.

Zaključak Zaključno, može se navesti kako je Vojna krajina u Hrvatskoj bila najjeftiniji sustav obrane (oružane snage) koje je Hrvatska ikada imala. Od ukidanja Vojne krajine do današnjih dana situacija se radikalno izmijenila te više nikako nije moguće organizirati sličan ili bar djelomično sličan sustav. Osim toga, zbog nestabilnog političkog stanja regije u kojoj se nalazi, Hrvatska mora imati vlastite oružane snage koje su velik teret za skromni državni proračun. Međutim, pohvalno je što je MORH profesionalizirao Hrvatsku vojsku, a aktualnim pokušajima da se razvije domaća vojna industrija nastavio je dobrim putom racionalizacije troškova.

Luka GOLUB

88/17 | 12/2012

29

FAKULTET

Dragi profesori, kolegice, kolege i svi koji nas rado čitate!

Nakon duže stanke, ponovno se družimo.

Bili smo marljivi proteklih mjeseci, a sav svoj trud uložili smo u stranice koje slijede i nadam se da ćemo vas uspjeti razveseliti, ali i informirati sljedećim člancima.

U ovo pomalo burno doba kolokvija, pokušat ćemo barem nakratko odvratiti vaše misli od učenja i prisjetiti se već odavno zaboravljenog ljeta. Vjeran i Josip svoja su ljeta obogatili ljetnim školama u Lisabonu i Beču te vam donose izvještaje.

Ako vas je ikada zanimao ovakav oblik osobnog usavršavanja i stjecanja iskustava, sada ćete moći saznati sve iz prve ruke.

Od ovog broja, vraćamo se intervjuima s našim profesorima i asistentima. “Sezonu” je otvorio dr. sc. Davor Filipović, viši asistent na Katedri za organizaciju i menadžment, koji nam je ukratko ispričao o svojim studentskim danima, iskustvima sa studentima i planovima za budućnost.

Potaknute razmišljanjima o najčešćim problemima s kojima se mladi susreću nakon završetka školovanja, Antonija i Ines odlučile su s vama podijeliti par savjeta koji će vam možda pomoći u budućnosti

pri zapošljavanju. Kako se što bolje snaći među konkurencijom na tržištu rada nakon završenog fakulteta ukoliko možda nemate dovoljno radnog iskustva te kako iskoristiti LinkedIn kao mjesto pronalaska svog idealnog posla, pitanja su na koja su pokušale odgovoriti. Da nismo samo mi bili marljivi proteklih mjeseci, već su to bili i članovi svih studentskih udruga našeg fakulteta, uvjerit će vas i članci koji govore o njihovim projektima i radu tijekom godine. Pročitajte o svakoj udruzi ponešto, saznajte njihove planove i ukoliko pronađete vlastite interese u njihovim projektima, slobodno im se pridružite.

A pridružiti se možete i našoj malenoj radišnoj redakciji ukoliko imate volje i ideje za stvaranje novog Managera. Sve vas pozdravljam do sljedećeg broja, Maja HAS

DVOGODIŠNJE MEĐUNARODNO NATJECANJE SVEUČILIŠTA

Solar Decathlon Europe Solar Decathlon Europe dvogodišnje je natjecanje sveučilišta koje se temelji na izgradnji samoodržive montažne kuće, koja svoje potrebe za energijom zadovoljava iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno Sunca. Natjecanje je prvotno započelo u SAD-u 2002. godine, a pet godina nakon toga i Europljani prepoznaju njegovu vrijednost te organiziraju europsku verziju natjecanja.

Kako bi pokazali da ne zaostaju od ostatka Europe, grupa ambicioznih i motiviranih studenata sa Sveučilišta u Zagrebu odlučila je pokazati svoje znanje i vještine te se okušati u idućem natjecanju koje će se održati 2014. godine u Parizu, u perivoju poznatog dvorca Versaillesa.

Organizacija natjecanja Tijekom prve faze, odnosno idejnog rješenja, potrebno je dokazati da natjecateljski tim ima znanje, mogućnosti i ambiciju potrebne kako bi se projekt doveo do završetka, tj. izgradnje kuće. Pri tome se kao najvažniji kriterij nameće financijska

30

88/17 | 12/2012

i organizacijska mogućnost završetka projekta. Prvi dio natjecanja traje dva mjeseca, a završava predajom rješenja nakon kojeg se odabire 20 najboljih timova koji će sudjelovati u finalu. Ulaskom među 20 najboljih timova, odnosno u drugu fazu natjecanja, sveučilišni timovi imaju 18 mjeseci za dovršetak izvedbenog projekta te samu izgradnju objekta. Vrhunac natjecanja je dvotjedno izlaganje svih objekata te njihovo ocjenjivanje u deset kategorija. U vrijeme kada vlada kolektivna obeshrabrenost stanjem u društvu, divna je i neizmjerno ohrabrujuća vijest kako još netko vjeruje

u ono: „Budi promjena koju želiš vidjeti.“ Ovakvim projektom studenti dobivaju priliku sudjelovati na zadatku koji ujedinjuje i okuplja ljude različitih interesa, osobina, znanja i vještina oko zajedničkoga cilja. Naš UNIZG tim će se i dalje truditi dati sve od sebe kako bi ušli u finale, a o tome ćete biti obaviješteni uskoro. I zapamtite: „ The sun shines for everybody. Some people take advantage of it and some people do not.“ Zato svaki put kada se ukaže prilika, zgrabi je i ne puštaj.

Zrinka SKELIN

FAKULTET

DRUGAČIJI NAČIN STUDIRANJA

Nomadsko sveučilište Nomadsko sveučilište sastoji se od skupine profesora i studenata koji su oformili suvremen način studiranja, lišen pravila i ograničenja tipičnog fakulteta, u sklopu kojeg se predavanja održavaju u različitim „oazama“ koje služe kao domaćini Sveučilištu.

Nomadsko sveučilište međunarodna je mreža izvanrednih profesora povezanih s otvorenom globalnom zajednicom samousmjerenih studenata, od kojih najveći broj dolazi iz skandinavskih zemalja. Zajednički je projekt Europskog parlamenta kulture, sveučilišta Abo Akademi iz Finske te Cittadellarte-Fondazione Pistoletto iz Italije.

Projekt je odraz izazova procesa globalizacije s posebnim naglaskom na ekonomski i društveni razvoj. Naziv nomadski dolazi od načina na koji fakultet funkcionira, a taj je da svake godine neki drugi grad svijeta predstavlja domaćina, popularnog naziva „oaza“, gdje se održavaju predavanja i zanimljivi kolegiji karakteristični za državu u kojoj se održavaju. S posebnim oduševljenjem mogu reći da je 2010. godine i grad Zadar bio 11. domaćin sveučilišta, nakon „oaza“ u Lisabonu, Stockholmu, Kopenhagenu, Istanbulu, Ljubljani, Grazu itd. U suradnji s

Odjelom za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, od 23. do 27. kolovoza 2010., održan je skup pod nazivom „Ono drugo more - uspomene, identitet i arhipelag“. Dakle, nomadsko sveučilište je intelektualna arena dostupna sudionicima kao otvorena konferencija i akademski kolegij (uglavnom za poslijediplomske studente). „Oaze“ služe kao integrirane multifunkcionalne platforme s nekoliko ulaza i izlaza. Središnja skupina koju su osnovali „nomadi“, koji zajedno putuju tijekom jednogodišnje ekspedicije s tri ili četiri „oaze“ (svaka po četiri dana), pridružuju se raznim lokalnim zajednicama u obliku predavanja, radionica, debata i umjetničkih događaja. Pedagoški model fokusiran je na proces učenja i promišljanje sudionika, ali neke arene također su javno dostupne široj lokalnoj publici. Posebna zanimljivost ovakvog načina studiranja je to što profesori ne ocjenjuju studente, već studenti određuju i odabiru najzanimljivije profesore

Zanimljivost ovakvog načina studiranja je to što profesori ne ocjenjuju studente, već studenti određuju i odabiru najzanimljivije profesore koji tada imaju priliku ostati i učiti zajedno sa studentima.

koji tada imaju priliku ostati i učiti zajedno sa svojim studentima.

Puni naziv sveučilišta na engleskom jeziku je Nomadic University for Art, Philosophy and Enterprise in Europe (skraćeno NUROPE) iz kojeg jasno vidimo da je glavni fokus sveučilišta na umjetnosti, filozofiji te gospodarstvu. Ciljevi NUROPE-a su: (a) pridonijeti njegovanju složenog formiranja identiteta u promjenjivoj transnacionalnoj Europi gdje umjetnost i kultura funkcioniraju kao resursi za rast i identitet građevina u otvorenim zajednicama; (b) ponuditi studentima poslijediplomskog studija, istraživačima i vođama unutar kulture i gospodarstva platformu za razvoj i bavljenje pitanjima vezanim uz sinergiju između umjetnosti i gospodarstva s „glokalne“ europske perspektive; (c) ponuditi multidisciplinarni akademski kolegij za europske studente poslijediplomskog studija; (d) dokumentirati svaku „oazu“ nizom istraživačkih izvješća, publikacija i medijskih produkcija za komparativno i kumulativno učenje i pokretanje istraživanja o europskom vodstvu; (e) podijeliti iskustva i razviti kreativne modele za obrazovanje i istraživanje u društvenom i kulturnom, kao i gospodarskom poduzetništvu. Moto Nomadskog sveučilišta je „misli globalno, djeluj lokalno“, što znači da je projekt u svojoj osnovi „glokalan“. U skladu s ovim motom žele se suočiti s gospodarskim i kulturnim izazovima u Europi fokusirajući se na umjetnost kao sredstvo preobrazbe društva, poduzeća i ljudi. Dinamika između „nomada“ i lokalnih sudionika unutar kulture, politike i poslovanja omogućit će NUROPE-u provedbu ove ambicije. Dodatne informacije o ovom zanimljivom sveučilištu potražite na www.nurope.eu.

Robertina KATIĆ 88/17 | 12/2012

31

FAKULTET

LJETNA ŠKOLA U PORTUGALU

ISCTE – doživljaj iz Lisabona Kad je, nakon neizvjesnosti i čestih provjera liste čekanja, početkom svibnja napokon stigla potvrda o prijemu na ljetnu školu ISCTE – Instituto Universitario Lisboa, bilo je teško i zamisliti što nas to točno čeka u mjesec dana portugalske avanture. Od trenutka kad smo puni očekivanja sletili u Lisabon pa sve do povratka na isti taj aerodrom i odlaska mjesec dana kasnije, dogodilo se puno stvari koje će svima prisutnima ostati u nezaboravnom sjećanju. Ali, krenimo redom.

Osnovne informacije i prijava ISCTE, organizator ove ljetne škole, jedno je od tri vodeća sveučilišta u Lisabonu. Ljetna je škola ove godine bila organizirana u srpnju i kolovozu, a na ukupno četiri programa iz područja menadžmenta, marketinga i financija sudjelovalo je oko 200 studenata iz preko 20 svjetskih država. Od tog broja, Hrvatsku je ukupno predstavljalo 15ak studenata. Što se tiče prijave na ljetnu školu, ona funkcionira na „first come-first served“ bazi, zbog čega je preporučljivo prijaviti se najkasnije početkom ožujka jer se kvote popune zaista brzo. S obzirom na to da Ekonomski fakultet ima partnerski ugovor s ISCTE-om, cijena ljetne škole, u koju je uključena školarina, svi nastavni materijali, smještaj u studentskom domu i mjesečna karta za javni prijevoz, iznosi 940 eura. Naravno, tome treba dodati i sve ostale troškove putovanja te života u Lisabonu, međutim s pozitivne strane, Lisabon je s razlogom proglašen jednom od najjeftinijih europskih metropola. Detaljnije informacije o ljetnoj školi moguće je pronaći na stranici http://iepm.ibs.iscte.pt.

Nastava Sama nastava trajala je otprilike 25 dana, a precizna pravila i kriteriji ovisili su o nositelju svakog pojedinog programa. Ipak, ono što je većini programa bilo zajedničko je činjenica da i preko 50 posto konačne ocjene nose različiti oblici aktivnog sudjelovanja na nastavi i izrada završnog projekta ili rješavanje slučaja, dok klasični oblici

32

88/17 | 12/2012

provjera znanja u konačnoj ocjeni sudjeluju s manje od 50 posto. Takav sustav u početku nam je bio velika novost, ali nije se bilo teško naviknuti. Nastava se odvija u malim grupama, u prosjeku 25 studenata, tako da je omogućen znatno veći kontakt s profesorima, ali i međusobno. Uz predavanja i seminare iz glavnog kolegija na programu, organizirana su predavanja o portugalskoj povijesti i kulturi, a ponuđeno je i pohađanje nastave iz portugalskog jezika.

Postoji i mogućnost da se ispit položen na ISCTE-u po povratku prizna umjesto nekog od upisanih izbornih kolegija. Naravno, radi se o prednosti za studente koji upisuju treću ili četvrtu godinu preddiplomskog studija. O samoj proceduri priznavanja detaljnije informacije može vam dati ECTS koordinator našeg fakulteta, prof. dr. sc. Mario Spremić.

Slobodno vrijeme Iako je nastava bila vrlo kvalitetna, velika će većina studenata u cijelom portugalskom iskustvu ipak poseban naglasak staviti na sve ono što se događalo izvan dvorana. Općenito, organizacija ljetne škole bila je izrazito dobra. Za vrijeme čitavog boravka za strane se studente brinuo tim

Detaljnije informacije o ljetnoj školi moguće je pronaći na stranici http://iepm.ibs.iscte.pt

od desetak portugalskih studenata koji su na taj način odrađivali svoju ljetnu praksu.

Od dočeka na zračnoj luci, preko organiziranja svakodnevnih aktivnosti pa sve do izleta u ostale dijelove Portugala, tijekom kojih smo vidjeli i doživjeli Porto i Algarve, brinuli su se da sve prođe u najboljem redu i da nam sve skupa ostane u lijepom sjećanju. Dani provedeni u Lisabonu bili su ispunjeni najrazličitijim aktivnostima: obilascima znamenitosti, roštiljima, borbama vodenim balonima, školom surfanja, raznim izlascima, odlaskom na nogometnu utakmicu i tako dalje. Iako je teško izdvojiti samo jednu stvar od svega doživljenog, najbolje uspomene vjerojatno su ipak vezane uz Bairro Alto. Dvije riječi koje su sigurno poznate svakom studentu koji je ikad bio u Lisabonu, dio grada prepun barova i ljudi koji se zabavljaju na ulicama do jutarnjih sati. Mjesto na kojem je, kad se sve zbroji i oduzme, većina vjerojatno provela barem podjednako vremena kao i u dvoranama.

Nakon proživljenog iskustva, zaista je moguće preporučiti Lisabon svakome tko razmišlja na ovaj način provesti dio svoga ljeta. Svi naši studenti koji su bili na ISCTEu ostavili su vam odlične temelje, tako da možete biti sigurni da će vas tamo dočekati topla dobrodošlica, a na vama je samo da iskoristite sjajnu priliku i provedete jedno od najboljih ljeta svog života.

Vjeran BULJAN

FAKULTET

LJETNA ŠKOLA

Beč – idealan za život, studij i zabavu Vjerojatno ste svi čuli za pojam ljetna škola, no niste bili sigurni što je to i čemu služi. Ako običnom studentu idete objašnjavati ovaj pojam i prvo što mu kažete jest da će morati nastaviti učiti i polagati ispite tijekom praznika, gotovo je, odgovorili ste ga da upiše bilo kakvu ljetnu školu. Stoga je definiciju ljetne škole najbolje započeti s pojmovima kao što su zabava, nova poznanstva, nova znanja te nezaboravna

iskustva, sug-

estija je to svih onih koji su sudjelovali u ljetnoj školi.

Organizacija škole i princip rada Među najpopularnijim ljetnim školama koje Ekonomski fakultet u Zagrebu nudi studentima zasigurno je i ljetna škola u Beču.

Održava se dva puta godišnje, u srpnju i drugi put u kolovozu, u popularnom bečkom ekonomskom fakultetu (Wirtschaftsuniversität Wien) koji broji više od 26 tisuća studenata i predstavlja jednu od najvećih europskih obrazovnih institucija. Program traje tri tjedna. Studenti žive u veoma modernim i lijepo uređenim studentskim domovima koji za hrvatski standard izgledaju kao hoteli s pet zvjezdica (dvije ili tri sobe čine jednu zajednicu koja dijeli potpuno opremljenu kuhinju i kupaonicu, internet je dostupan svim studentima, televizor u svakoj sobi…). Sistem predavanja znatno je drugačiji nego u Hrvatskoj.

Nastava je na engleskom jeziku. Radi se u malim grupama od 15-ak studenata, a situacija da profesor drži monolog i pri tom samo mijenja slajdove na prezentaciji je

nezamisliva. Od studenata se zahtijeva da sudjeluju na nastavi. Osim toga, često se radi u timovima gdje je bitna organizacija i prilagodba novim ljudima koje još niste upoznali. Prezentacije su česte, ponekad u grupi, a ponekad samostalno. No svi trebaju nastupati. Na kraju treba spomenuti da se vaš rad zaista cijeni. Stoga nisu uobičajene prezentacije pred stvarnim investitorima, bankarima, drugim profesorima i utjecajnim poslovnim ljudima. Što se tiče zabave, izlazaka i druženja s kolegama, nemojte se brinuti, organizatori imaju na umu da je ljeto i da ste vi, zapravo, na praznicima. Imat ćete mnogo prilika i vremena za upoznati grad i studente s kojima živite i učite. Sve grupe imaju svog mentora koji će vam dati odgovor na sva pitanja koja vas muče. Svaki se dan održava neka aktivnost u sklopu ljetne škole na koju možete i ne morate ići.

Nekad su to službene večeri, koncerti, posjet muzeju ili slično, a nekada je to šetnja gradom, organizirani šoping ili studentima najdraža aktivnost, odlazak u diskoteku gdje ćete po prvi put imati priliku, do kasnih jutarnjih sati, piti s vašim profesorima na čemu će vam oni biti neizmjerno zahvalni jer ih tako vraćate u njihove mlade dane kad su oni bili ti koji su jedva čekali vikend i studentske akcijske večeri kada su sva pića u pola cijene.

Večer različitih kultura Jeste li znali da u Bugarskoj kimanje glavom gore-dolje znači ne, a lijevo-desno označuje potvrdan odgovor? Ili da je broj četiri nesretan u Kini, a ukoliko nekome

kao poklon donesete zidni sat učinili ste jako ružnu gestu jer najavljujete skorašnji kraj života osobe kojoj ste poklonili sat?

Znate li da Ukrajinkama ne smijete pokloniti ruže žute boje? A također izbjegavajte paran broj ruža jer se tako daruje na sprovodima. Sve to, a i mnogo više nauči se na večeri različitih kultura gdje studenti iz iste zemlje moraju prezentirati zemlju iz koje dolaze, istaknuti po čemu su posebni,

donijeti određeni suvenir iz svoje zemlje ili pripremiti neko svoje tradicionalno jelo. Iz iskustva studenata ovaj događaj ostaje u najljepšem sjećanju, a i mnogo se nauči iz njega.

Osobni dojam „Za ljetnu školu u Beču saznao sam od asistentice iz kolegija Menadžment, mr. sc.

Maje Vidović i profesorice iz spomenutog kolegija, dr. sc. Nine Pološki Vokić. Obje su sudjelovale u toj ljetnoj školi, a profesorica Pološki je i česti predavač na spomenutom fakultetu u kojem se održava ljetna škola.

Oduvijek sam htio iskusiti kako je to studirati u inozemstvu, a budući da nisam imao dovoljno sredstava i mogućnosti provesti cijeli semestar u drugoj državi, odlučio sam se za ljetnu školu. I nisam pogriješio. Upoznao sam studente iz različitih zemalja, stekao nova poznanstva, dobio pozive od mnogih kolega da ih posjetim u njihove zemlje i doživio jedno nezaboravno iskustvo koje nikada neću zaboraviti. Osim toga, dobro će mi doći i u razvoju moje karijere jer ljetnom školom unaprijedite strani jezik, naučite nešto novo i steknete nove prijatelje, a to je vrlo kvalitetan i nadasve zabavan način razvoja karijere, ali i sebe kao osobe.“ Josip KOLIĆ 88/17 | 12/2012

33

FAKULTET

INTERNATIONAL WEEK HELSINKI

Putovanje u Zemlju tisuću jezera International

week

ili

Lude noćne zabave

Međunarodni

tjedan projekt je organiziran od strane Hrvatske

studentske

asocijacije

s

ciljem okupljanja 20-ak studenata iz cijeloga svijeta na jedan od najluđih tjedana u njihovom životu. Osim u Zagrebu, projekt se tijekom čitave godine održava na 24 sveučilišta diljem svijeta, kao što su Japan, Indonezija, Vijetnam te mnogi drugi. Sudjelovao sam na Međunarodnom tjednu u Helsinkiju koji se održao početkom listopada te sa sigurnošću mogu reći da je to bio jedan od najboljih tjedana u mome životu.

Suomi - čarobna zemlja Kada me se pita po čemu najviše pamtim Finsku, odgovaram po svemu. Od njihovog studentskog života, kulture jela, teškog i s niti jednim drugim povezanog jezika, znanja engleskog kojim se gotovo svaki Finac koristi kao što se mi koristimo hrvatskim, abnormalno visokih cijena, broja sauni koji premašuje broj automobila, kristalno čistih jezera, velikih količina mlijeka koje Finci konzumiraju uz svaki obrok pa sve do prekrasnih Finkinja i najluđih tematskih partyja. Finci su specifičan narod koji odudara od većine Europljana, vrlo zatvoreni, dobro organizirani, pomalo depresivni zbog velikih količina kiša tijekom cijele godine s malo sunca. Sam Helsinki kao grad, nije me previše zadivio. Nešto slično Zagrebu, bez Gornjeg grada s Baltičkim more i tmurnim Fincima koji osjete na kilometar da ste stranac (ili vide jer niste plavi). Izvan Finske gradovi su kao iz

bajke, osobito Porvo. Gradić s oko tisuću stanovnika na prekrasnom jezeru, okružen šumom, s drvenim šarenim kućama, starim krčmama u kojima poslužuju najboljeg kuhanog soba koji ne ostavlja ravnodušnim.

Odmah sam si zamislio kasni siječanj, temperaturu debelo ispod nule, velike količine snijega i grijanje uz kamin. Ovo je grad za živjeti u starim danima. Izvan gradova, gotovo svaka finska obitelj ima svoju vikendicu smještenu na jezeru, naravno s vlastitom saunom. Jedan aspekt koji me zadivio jesu finska poduzeća. Sami znate, prvo što pomislite kada vam netko spomene Finsku jest Nokia. Iako nažalost nismo posjetili njihovo sjedište, imali smo priliku baciti pogled sa zgrade do Nokie, odnosno KONE-a koji je također jedno od najvećih svjetskih poduzeća, i to u proizvodnji liftova. Cijeli taj kompleks poduzeća smješten je u gradu do Helsinkija, Espou. Grad je namjenjen poslovnim ljudima te se uz Nokiu, koja je veličine kvarta u Novom Zagrebu, nalazi još 20-ak svjetskih poduzeća. Osim KONE-a, posjetili smo još Fiskars i nekoliko manjih poduzeća.

Slobodno se može reći da su finski studenti jedni od najvećih partijanera. Iznenadila me količina njihove energije koju imaju za tulume jer mogu partijati od jutra do sutra uz velike količine Karhu-a (finskog piva) i žestica koje nabavljaju u susjednom Talinu jer cijene su i do tri puta niže nego u Helsinkiju. Za razliku od nas, gdje nam se izlazak svede na cuganje kod frenda u stanu, bircu ili parku prije odlaska u klub, oni gotovo prije svakog izlazak imaju, u svojoj studentskoj zgradi, neku tematsku večer uz pjevanje, plesanje, igranje različitih igara te naravno, veliku količina alkohola. Da se razumijemo, nemam ništa protiv naših izlazaka, ali jednom kada doživite ovako

Finci su specifičan narod koji odudara od većine Europljana, vrlo zatvoreni, dobro organizirani, pomalo depresivni zbog velikih količina kiša tijekom cijele godine s malo sunca. nešto, trebat će vam dosta vremena da se ponovno naviknete na stari način. Nakon svakog partyja, obavezno slijedi after party i to ponovno u KY-u. Inače, KY (Kauppatieteiden ylioppilaat ry; znam da niste uspjeli izgovoriti) je njihova studentska udruga te studenti imaju vlastitu zgradu. Gotovo na svakom partyju nose se „overalli“ (kombinezoni) kojima se finski studenti izuzetno ponose jer predstavljaju njihovu partijanersku “snagu”. Kombinezoni su krcati bedževima koje skupljanju tijekom pub crawla koji je specifičan po tome što uključuje nekoliko tisuća studenata i 30-ak birceva u cijelom gradu. Zagrebu treba nešto ovakvo.

Marko MRAOVIĆ

34

88/17 | 12/2012

FAKULTET

ŽIVOTOPIS BEZ RADNOG ISKUSTVA

Životopis za neiskusne Svježe tiskana diploma u rukama, sjaj u očima i sreća zbog konačno završenog fakulteta koju polako zamjenjuje očaj.

To je tipičan scenarij pisanja prvog životopisa u kojem na najbolji mogući način morate prezentirati sebe, svoje vrline i zašto ste baš vi najbolja osoba za taj posao.

Za potrebe prijave na prvi posao proučavate vodiče, web- članke i sličnu literaturu kako bi što bolje napisali prvi životopis i dolazite do spoznaje da imate veliku prazninu u vidu radnog iskustva. Potraga za prvim poslom nešto je drugačija jer nemate radnog iskustva, ali ako znate što treba naglasiti, posao možete dobiti jer drugi ljudi, koji se prijavljuju na isti oglas, imaju radnog iskustva o kojem imaju što reći – no samo zato što imaju radnog iskustva ne znači da imaju iskustvo koje ih kvalificira baš za taj posao. Malu prednost imat će oni koji su tijekom školovanja radili i koji uz obrazovanje već mogu pobrojati konkretna (početnička) radna iskustva. Ali čak i ako niste među takvima, ne brinite. U životopisu nije bitna količina informacija već njihova kvaliteta.

Mlada osoba koja tek stupa na tržište rada kvalitetu će najbolje pokazati kroz svoje obrazovanje, interese i motiviranost da počne raditi.

Zbog neprofesionalne e-mail adrese ignorira se 76 posto životopisa.

Vaš je cilj istaknuti postignuća i aktivnosti koje će upotpuniti vaš životopis, stoga rubriku ‘Radno iskustvo’ u vašem će životopisu zamijeniti neke druge, kao što su postignuća. U tu rubriku možete navesti diplomiranje u roku, odlične rezultate na nekom natjecanju, nagrade ili priznanja.

Odlične ocjene također možete naglasiti, kao i poseban interes (dodatna nastava, seminari, asistiranje) za kolegije koji su vam bili posebno interesantni, a vezani su za radno mjesto na koje se prijavljujete. Osim toga, možete navesti i koje vas područje rada zanima ako je u skladu s radnim mjestom za koje konkurirate. Unutar rubrike ključne vještine navedite vrline koje posjedujete i koje su poželjne na radnom mjestu za koje konkurirate.

Koncentrirajte se na vještine u kojima ste zaista dobri i koje možete potkrijepiti nekim konkretnim primjerom. Ako je vaša vrlina točnost, istaknite i to. U rubriku osobine možete navesti nešto što će vas činiti posebno dobrim zaposlenikom. Ključna rubrika u kojoj možete osvojiti svog poslodavca su aktivnosti. To može biti volontiranje, članstvo u debatnom klubu ili nešto slično. Ukoliko ste tijekom pohađanja srednje škole ili fakulteta imali praksu, svakako to naglasite. Osobni interesi su dio životopisa unutar kojeg možete navesti sve ono što vas zanima u slobodno vrijeme. To može biti čitanje stručne ili literature na stranom jeziku ili pohađanje tečaja slikanja, radionice za izradu nakita, sport kojim se bavite – uglavnom, sve ono što može dočarati da kvalitetno i aktivno provodite svoje slobodno vrijeme. Hobi sam po sebi možda nije toliko važan, koliko je važna poruka koju šalje: da ste disciplinirani, uporni, aktivni, kreativni. Sve su to kvalitete koje ne morate posebno nabrajati jer će biti vidljive iz vašeg životopisa. Treba li uopće naglašavati da ‘gledanje TV-a’ i ‘igranje igrica na računalu’ ne spadaju pod ‘hobi’ u ovom smislu?

Mlada osoba koja tek stupa na tržište rada kvalitetu će najbolje pokazati kroz svoje obrazovanje, interese i motiviranost da počne raditi. kojeg ste pripremali seminarski ili diplomski rad. Zamolite ih za preporuku, sigurno će im biti drago da vam mogu pomoći u poslovnim početcima, a i uvijek ljepše izgleda kada naše vrline ističu drugi ljudi. Kako bi vaš životopis bio što kvalitetniji pripazite i na ovih par činjenica: prosječno vrijeme gledanja životopisa iznosi 5 - 7 sekundi, životopis koji ima gramatičke i pravopisne greške završava u smeću, šansa da će vaša molba biti pročitana je 17 posto, zbog neprofesionalne e-mail adrese ignorira se 76 posto životopisa.

Potrudite se dobiti preporuke od osoba kod kojih ste odradili praksu ili profesora kod

Antonija JURIČ 88/17 | 12/2012

35

FAKULTET

INTERVJU S DR. SC. DAVOROM FILIPOVIĆEM

Priča iz kabineta A 407 Dr. sc. Davor Filipović, viši asistent na Katedri za organizaciju i menadžment, samo za Manager otkrio je mnoge zanimljivosti iz svog života, poslovnog i privatnog. Kako je proveo svoje studentske dane, kakva su njegova iskustva sa studentima te kako provodi slobodno vrijeme, pročitajte u nastavku.

Manager: Za sve one koji Vas možda ne znaju, možete li se kratko predstaviti, gdje ste studirali, diplomirali i doktorirali? „Nakon završetka srednje Ekonomskobirotehničke škole u Splitu 2002. otišao sam na studij u SAD te sam u New Jerseyju upisao Fairleigh Dickinson University.

Na tom američkom sveučilištu završio sam četiri semestra – smjer business management. Po povratku u Hrvatsku nastavio sam studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta

„Jako mi je važno studentima prenijeti vlastita uvjerenja prema kojima red, rad i poštenje moraju biti temelji na kojima se treba graditi osobni i profesionalni razvoj svakog pojedinca.“ 36

88/17 | 12/2012

u Splitu gdje sam diplomirao 2006. godine. Specijalistički poslijediplomski studij ‘’Strategija i korporativno upravljanje’’ na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio sam 2008. godine. Nakon toga sam upisao doktorski studij, a doktorsku disertaciju obranio sam 2011. godine.“ Manager: Spomenuli ste da ste studirali u New Jerseyju, SAD, možete li usporediti američki i hrvatski način studiranja, izvanfakultetske aktivnosti i studentski život? „U SAD sam otišao nakon dobivanja sportske stipendije. Upravo je sport glavna razlika između američkog i hrvatskog načina studiranja. Naime, u Americi je studentima omogućeno bavljenje vrhunskim sportom uz studij, što je kod nas nezamislivo. Na taj način studenti dobiju vrhunsku edukaciju i po završetku fakulteta mogu odlučiti hoće li se profesionalno baviti sportom ili će početi raditi. Kod nas je bavljenje sportom i istovremeno studiranje jako zahtjevno i studenti često moraju birati između te dvije opcije što nikako nije dobro. Što se tiče same edukacije, tvrdim da razlike u pogledu kvalitete studiranja nema. Na svakom sveučilištu postoje vrhuhnski profesori i oni malo manje dobri. Studentski život u Americi pruža brojne mogućnosti.

Primjerice, moje je sveučilište bilo udaljeno od New Yorka svega 30-ak minuta tako da su svi studenti mogli posjećivati razne kulturne i sportske događaje, znamenitosti, a s obzirom na to da je New York grad koji ne spava – postoje mjesta na koja studenti mogu i izaći.“ Manager: Kakav ste bili kao student? Kojim ste se aktivnostima bavili za vrijeme svojih studentskih dana? „Za vrijeme studija igrao sam košarku za Fairleigh Dickinson University u prvoj NCAA diviziji, a po povratku u Hrvatsku igrao sam za KK Alkar iz Sinja u našoj prvoj ligi. S obzirom na dva treninga dnevno i brojne utakmice nisam imao previše vremena za dodatne aktivnosti. Za svoj boravak u Americi dobio sam dvije pohvalnice za akademska postignuća, a diplomirao sam u 10% najboljih studenata svoje generacije.“ Manager: Predajete kolegij Organizacija,

„Moja iskustva sa studentima EFZG-a su izvrsna.

Mišljenja sam da imamo najbolje studente, ne samo u državi nego i šire, i upravo su oni snaga našeg fakulteta.“ nedavno ste objavili knjigu Izazovi integracijskih procesa: rast poduzeća putem spajanja, preuzimanja i strateških saveza, a dobili ste i međunarodno priznanje za doktorsku disertaciju. Možete li reći nešto više o tome? „Usklađivanje sportskih i školskih, a kasnije fakultetskih obveza primoralo me da se od ranog djetinjstva počnem baviti organizacijom. Od tada traje moje zanimanje za organizaciju i sada je proučavam u poslovnoj sferi. Uz to, moje uže područje istraživanja vezano je uz spajanja i preuzimanja poduzeća pa sam o tome napisao i knjigu koja je prva takva na hrvatskom jeziku. U knjizi se analiziraju integracijski procesi u svijetu i Europi, a poseban se naglasak stavlja na transakcije u Hrvatskoj i zemljama regije. Što se tiče međunarodnog priznanja, Europsko udruženje doktorskih

FAKULTET

studija (EDAMBA) svake godine nagrađuje najbolje doktorske disertacije. U konkurenciji 67 sveučilišta iz 25 zemalja, moja je doktorska disertacija ocijenjena kao vrijedno znanstveno djelo i uvrštena je u top 10 disertacija na ovogodišnjem natjecanju. Na to sam priznanje jako ponosan kao i moj mentor, prof. dr. sc. Marijan Cingula.“ Manager: Koje su to za Vas negativne, a koje pozitivne strane profesorskog posla na Fakultetu? „Mišljenja sam da svi koji rade na EFZGu trebaju biti sretni što imaju priliku raditi na takvoj instituciji i u tom kontekstu mogu govoriti samo o pozitivnim stranama svog posla. Profesorski posao jako je zahtjevan jer podrazumijeva cjeloživotno obrazovanje, praćenje recentnih istraživanja i trendova u području kojim se bavite, a samim time omogućava ulaganje u razvoj vlastitih kompetencija. Najbolji dio posla na fakultetu je definitivno rad sa studentima i stalna interakcija u kojoj zajedno učimo i napredujemo.“ Manager: Po Vašem mišljenju, što je važnije realizirati tijekom studija; ocjene, članstvo u studentskim udrugama ili posao? „Za vrijeme studija, kao i u životu, važno je pronaći balans između aktivnosti koje vam stoje na raspolaganju. Po meni, tijekom studija obrazovanje treba biti na prvom mjestu i svatko treba nastojati naučiti što više kako bi nakon završetka fakulteta bio konkurentan na tržištu rada. Članstvo u studentskim udrugama kao i posao svakako su poželjni za vrijeme studiranja jer pomažu pri stjecanju dragocjenog iskustva koje može biti od koristi prilikom zapošljavanja.“ Manager: To je Vama bitno prenijeti na studente? „Osim znanja koja su vezana uz kolegij koji predajem, studente uvijek pokušavam motivirati da budu najbolji u poslu koji obavljaju. Kad slušaju Organizaciju, tražim od njih da si postave jasan cilj i da budu uporni u ostvarenju tog cilja u nadi da će takav stav zadržati i u nastavku studiranja. Isto tako, jako mi je važno studentima prenijeti vlastita uvjerenja prema kojima red, rad i poštenje moraju biti temelji na kojima se treba graditi osobni i profesionalni razvoj svakog pojedinca.“ Manager: Kakva su Vaša iskustva sa studentima EFZG-a?

„U konkurenciji 67 sveučilišta iz 25 zemalja, moja je doktorska disertacija ocijenjena kao vrijedno znanstveno djelo i uvrštena je u top 10 disertacija na ovogodišnjem natjecanju. Na to sam priznanje jako ponosan kao i moj mentor prof. dr. sc. Marijan Cingula.“ „Moja iskustva sa studentima EFZG-a su izvrsna. Mišljenja sam da imamo najbolje studente, ne samo u državi nego i šire, i upravo su oni snaga našeg fakulteta. Često se pokušava nametnuti teza da su studenti stranih sveučilišta bolji od naših studenata, a s obzirom na to da sam imao priliku posjetiti puno takvih sveučilišta uvjerio sam se da je situacija potpuno suprotna. Brojne izvannastavne aktivnosti poput Case study competitiona pokazuju koliko su studenti EFZG-a kreativni i poduzetni, a uspjesi koje postižu i na različitim međunarodnim natjecanjima dokaz su njihove kvalitete.“ Manager: Kako ispunjavate i provodite svoje slobodno vrijeme? „Zbog brojnih obveza baš i nemam previše slobodnog vremena. Malo slobodnog vremena koje mi preostane provodim s obitelji i prijateljima. Često idem u teretanu, a jednom tjedno igram košarku s kolegama i prijateljima s fakulteta. Nekad pogledam i dobar film, a nisu mi strani ni odlasci u kazalište. Uglavnom, nastojim ne zapos-

taviti društveni život.“ Manager: Koji su Vaši osobni planovi za budućnost? „Moji planovi vezani su uz naš fakultet. Želja mi je doprinijeti razvoju fakulteta kroz uvođenje novih kolegija i pisanje knjiga iz područja organizacije i menadžmenta. S obzirom na to da naša država ima ogromne potencijale koji se ne koriste na optimalan način, ne isključujem ni mogućnost političkog angažmana.“ Manager: Vaša poruka studentima? „Prema jednoj poslovici koja kaže kako su prepreke izgovor za gubitnike, a izazov za pobjednike želio bih poručiti studentima da daju sve od sebe nevezano za posao koji budu obavljali, da svladavaju prepreke jednu za drugom, da strpljivo čekaju svoju priliku te da nikad ne odustaju. Mišljenja sam da takvim pristupom mogu povećati svoje šanse za uspjeh u svijetu u kojem je “fair play” često nepoznata riječ.“ Maja HAS

88/17 | 12/2012

37

FAKULTET

Henkel Innovation Challenge VI

Šestu godinu za redom Henkel pokreće projekt nazvan Henkel Innovation Challenge. Sudionici projekta su studenti iz 27 zemalja. Konkurencija je velika, a nagrade bogate i stoga vrijedi sudjelovati.

O projektu Projekt je zamišljen tako da studenti u timu (2 člana) prihvate izazov i zamisle svijet u 2050 godini, te na osnovu svog razmišljanja kreiraju inovativan proizvod za jedan od Henkel brandova koji će zadovoljiti potrebe potrošača u budućnosti .Cilj Henkel Croatia je prikupiti što više kvalitetnih projekata i odabrati najbolji koji će ići na predstavljanje u Kinu. Rok za slanje ideja je 12.12.2012. godine, a prijaviti se možete na www.henkelchallenge.com. Registrirati se možete već sada a do 12.12.2012 vam preostaje razraditi koncept, tj. odgovoriti na 3 pitanja.

Započnite vaše Henkel Innovation Challenge putovanje već sada! Formirajte tim od 2 studenata i obrazložite svoju motivaciju! Odgovorite online na 3 pitanja o vašoj viziji 2050 godine:

1. Koja je vaša vizija života 2050? Koje trendove očekujete u budućnosti, kakve će biti potrebe tržišta 2. Koje je vaša inovacija? Opišite vašu ideju za jedan Henkel proizvod/brand ili tehnologiju.

3. Kako vaša ideja pridonosi promicanju održivog razvoja prema Henkel-ovim ključnim čimbenicima?

Ukoliko žiri odluči poslati vaš projekt na finale u Shangai, također mentor s vama radi na vašem finalnom konceptu s ciljem da biste se što bolje pripremili za međunarodnu konkurenciju. Henkel naravno pokriva sve troškove smještaja i putovanja. U natjecanju sudjeluje 27 zemalja, a pobjednici velikog finala u Shangai-u osvajaju karte za put oko svijeta.

Finalisti

Kako biste saznali više o projektu posjetite službenu web stranicu, www.facebook.com/henkelchallenge i www.twitter.com/henkelchallenge.

Ukoliko uđete u lokalno finale Henkel će vam dodijeliti mentora koji će vam pomoći u doradi vašeg koncepta i što bolje vas pripremiti za nacionalno finale. Na lokalnom finalu žiri bira najbolji koncept iz Hrvatske (finalisti svoj koncept prezentiraju pred Henkel žirijem – trajanje: 15 minuta).

Hrvatski tim drugi na Henkel 2012. Innovation Challengeu

38

88/17 | 12/2012

Prihvati izazov i prijavi se!

www.henkelchallenge.com

FAKULTET

eSTUDENT

Vizionar – Natječaj za dizajn Ove jeseni prvi put kreće natječaj za dizajn „Vizionar“ pokrenut na inicijativu udruge eSTUDENT koji je prerastao u projekt s težnjom da postane najveće studentsko natjecanje iz područja dizajna u Hrvatskoj.

Studentska udruga eSTUDENT ove je godine, po uzoru na svoje druge uspješne projekte, pokrenula projekt „Vizionar“. Radi se o natječaju za dizajn koji je namijenjen studentskoj populaciji u svrhu stjecanja praktičnih znanja, umrežavanja i povezivanja studentske populacije s gospodarskim sektorom. Svrha samoga projekta jest educirati okolinu što je dobar i kvalitetan dizajn, povezati dizajnerski proces i ekonomsko razmišljanje te omogućiti mladim profesionalcima da putem natječaja pokažu svoj talent i stečene vještine te ih na taj način povezati s potencijalnim poslodavcima. Kako bi sam projekt bio što kvaliteniji i

uspješniji, eSTUDENT pokrenuo je suradnju s drugim obrazovnim institucijama kao što su Studij dizajna, Grafički fakultet, Akademija likovnih umjetnosti, Tekstilno-tehnološki fakultet te Veleučilište u Varaždinu, od kojih će na nekim od navedenih fakulteta izrada rješenja biti mentorirana u obliku vježbi u sklopu nastave. Također, uz obrazovne institucije, projekt ima podršku Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog dizajnerskog društva te drugih relevantnih udruženja i organizacija.

te MIT Studio i Lega Lega brand. Podjela nagrada te svečano zatvaranje natječaja bit će održano u prosincu 2012. godine.

Tijek projekta Početak projekta obilježava se krajem listopada dok prijave na natječaj traju do sredine studenoga te će se u tom periodu održati brojna predavanja i radionice s naglaskom na temu dizajna kao biznisa u Hrvatskoj koja će održati mnoga istaknuta imena iz svijeta dizajna, a neka od njih su Vanja Cuculić, Tin Kadoić, Ivan Doroghy

Sudionici natječaja Projekt „Vizionar“ zamišljen je kao natječaj za dizajn namijenjen studentskoj populaciji te se mogu prijaviti svi studenti, bez obzira na fakultet ili godinu studija. Pobjednici natječaja se nagrađuju novčanim, ali i brojnim drugim nagradama.

Valentina PEPELKO

FINANCIJSKI KLUB

Sigurna investicija u praktično znanje Financijski Klub studentska je udruga Ekonomskog fakulteta koja je, kako ime odaje, specijalizirana za financije kao područje interesa. Osim svog specifičnog fokusa, udruga odskače i po drugačijem načinu djelovanja. Jedna od ključnih aktivnosti Financijskog Kluba redovito je omogućavanje dodatnog, praktičnog obrazovanja svojim članovima, u poljima po njihovom izboru: od javnih financija do investiranja i poslovnih financija. Dok se ostale udruge pretežito usredotočuju na organiziranje predavanja, natječaja i ostalih događaja, Financijski Klub iste aktivnosti organizira mnogo rjeđe, i uglavnom je „interno orijentirana“ udruga usredotočena na razvoj svojih članova. No, i uz takvu, financijsku orijentaciju naši timovi za ljudske resurse, marketing, suradnju i predavanja aktivni su dio Kluba. Fraza „dodatno obrazovanje“ sigurno je rijetkima naročito privlačna, a kod većine izaziva zijev čiste dosade. Ra-

zlog zbog kojeg Klub organizira to obrazovanje je da se studentu, kojeg izrazito zanima neko područje, omogući i dobivanje praktičnog znanja koje je nemoguće dobiti na fakultetu; npr. primijenjeno ekonometrijsko istraživanje za makroekonomiste, analiza poduzeća za buduće konzultante i investicijske bankare, ili za financijske analitičare, kontinuirano ulaganje u virtualni portfelj.

Rezultati tog rada, u obliku izvještaja ili aktualnih osvrta, redovito se objavljuju na web stranicama udruge (www.finance.hr) i na raznim portalima i listovima s kojima je Klub ostvario suradnju. Uz taj redoviti rad, koji se provodi tijekom cijele godine, Klub članovima nudi pristup raznim konferencijama te mogućnosti prakse i pripravništva u institucijama i poduzećima. Zaključak koji neizbježno proizlazi iz prethodnoga je da je Financijski Klub udruga s naročitim fokusom na ostvarivanje praktičnih dobiti za svoje članove, a takvo shvaćanje je u

suštini točno. No, to je daleko od svega – nijedna studentska udruga ne bi bila potpuna bez druženja i team buildinga, i sigurno su mnogima najljepše (iako najmutnije) FK uspomene iz pivnice, uobičajenog mjesta kasnovečernjih rasprava. Riječima bezimenog mudraca, All work and no play makes Jack a dull boy, a Financijski Klub je itekako svjestan te istine.

Alan DOMIĆ Financijski Klub

88/17 | 12/2012

39

FAKULTET

4. KONGRES STUDENATA PRAVA I EKONOMIJE

Svjetska gospodarska kriza Od 10. do 12. listopada, u organizaciji udruge „Pravnik“ s Pravnog fakulteta u Zagrebu te Hrvatske studentske asocijacije s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, održan je 4. po redu Kongres studenata prava i ekonomije na temu „Svjetska gospodarska kriza“. U obliku predavanja stručnjaka na poljima prava i ekonomije, ali i drugih srodnih područja, okupio je niz vrhunskih predavača te oko 120 zainteresiranih studenata i asistenata.

Kroz trodnevno znanstveno druženje, ekonomski i pravni stručnjaci, obradili su osjetljive teme koje su dio nezaobilazne svakodnevnice suvremenoga društva. Tako je prvi dan bio posvećen osvrtu na zajednički utjecaj Amerike i Europe na trenutnu gospodarsku krizu te isticanje važnosti nacionalnog podupiranja prosperiteta kroz politiku, zakone i institucije (prof. dr. sc.

Mladen Vedriš). Odgovor na vječito pitanje ‘’Zašto su jedni bogati, a drugi siromašni?’’, pokušao je dati prof. dr. sc. Josip Tica kroz obrazloženje kako odgovor leži u ‘’pravilima igre’’ koja određuju institucije uz podršku konstruktivnim oblicima ponašanja kućanstva i poduzeća u gospodarstvu, dok je prof. emer. dr. Alain Parguez svoj pogled na krizu dao kroz prizmu monetarne i gosp-

odarske politike te drugih grana ekonomije i gospodarstva. Protekcionizam, kao jedan od uzroka krize u Republici Hrvatskoj uz analizu njegovih prednosti i nedostataka, svoj doprinos u obradi tematike svjetske gospodarske krize, s pravničkog stajališta, dala je Ana Bobić, mag. iur. Ekonomski i gospodarski uspjeh uvelike ovisi o sposobnosti, upornosti, kreativnosti, snalažljivosti, angažiranosti te vizionarskim pogledima u budućnosti. Kao da su upravo te tvrdnje kroz svoja izlaganja željeli prikazati mr. sc. Ante Mandić, predsjednik uprave IN2 Grupe, Marina Kralj Miliša, dipl. ing. i članica uprave Končar Elektroindustrije d.d. te Andrea Cmrečki, dipl. ing., koja je prikazom svoga projekta „daVida’s“, primjer

Odgovor na vječito pitanje “Zašto su jedni bogati, a drugi siromašni?” pokušao je dati prof. dr. sc. Josip Tica kroz obrazloženje kako odgovor leži u “pravilima igre” koja određuju institucije uz podršku konstruktivnim oblicima ponašanja kućanstva i poduzeća u gospodarstvu.

40

88/17 | 12/2012

perspektivnih pojedinaca. U svjetskoj gospodarskoj krizi koja bitno ostavlja svoj biljeg na društvu, ne smije se zaboraviti glavni subjekt sve zbilje, a to je čovjek. Na važnost društvene odgovornosti u upravljanju novcem, iz antropološke perspektive, ukazao je prof. dr. sc. Slavko Kulić, a svoj prikaz aktualnih bankarskih problema s osvrtom zaduživanja građana u švicarskim francima, stručno je dao mr. sc. Ivan Huljak, predstavnik Hrvatske narodne banke. Sve češće malverzacije u hrvatskom društvenom i političkom životu ponukale su stručnjaka za kazneno pravo, prof. dr. sc. Petra Novoseleca da između mnogih tema posebno progovori o usmjerenosti novog Zakona za gospodarski kriminal, zatim o povjerenju u gospodarskom poslovanju, o subvencijskim prijevarama, zloupotrebama u otkupu pri javnim nabavama, primanju i davanju mita u gospodarstvu te o potrebi zaštite tržišnog natjecanja. Pričom o povijesti Hrvatske kroz pojašnjenja bitnijih povijesnih ekonomskogospodarskih događaja, poput uvođenja kune te sustava poreza na dodanu vrijednost, Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, osvrnuo se na pitanje odgovornosti upravljanja vlastitom državom, domaćim industrijama te bankama u Hrvatskoj. Zaključno predavanje 4.

Kongresa održao je doc. dr. sc. Zdenko Babić istaknuvši potrebu za oživljavanjem investicija, većom konkurentnošću izvoza te shvaćanjem socijalnih investicija dijelom rješavanja posljedica krize.

Matea POPOVIĆ

FAKULTET

ZAČINI STUDENTSKE DANE AIESEC-om

Zašto je dobro uložiti vrijeme u AIESEC iskustvo?

AIESEC, najveća svjetska organizacija vođena studentima koja broji više od 80 tisuća članova diljem svijeta, jedan je od najboljih načina kako začiniti svoje studentske dane. Naime, AIESEC nudi mogućnosti volonterskih i profesionalnih praksi u jednoj od 114 zemalja, kao i iskustvo vođenja i rada u timu.

AIESEC nudi prilike za ambiciozne mlade ljude spremne za izazov u uzbudljivom i dinamičnom okolišu. Mnoštvo je razloga zašto mlada osoba treba postati dio AIESEC svijeta – stjecanjem iskustva u AIESEC-u osoba ulaže u budućnost, ne samo svoju, već i budućnost cijeloga svijeta. Osim što potiče mlade ljude na otkrivanje i razvoj svog potencijala, AIESEC ima cilj poticanja i ostvarivanja globalnih društvenih promjena, najčešće u vidu razvoja lokalnih zajednica diljem svijeta. S takvim ciljem organiziraju se i internacionalne volonterske

prakse u kojima je objedinjeno sve ono iza čega AIESEC stoji i što nastoji promicati: osobni i profesionalni razvoj te društveno vrijedan, pozitivan utjecaj. Marta Grubić, nekadašnja studentica Fakulteta političkih znanosti, šest je tjedana provela u Tunisu volontirajući u SOS Dječjem selu. „Odlazak na praksu u egzotičnu zemlju gdje se pješčane plaže okićene palmama protežu kilometrima, bilo mi je jedno od ljepših životnih iskustava koja kratko traju, ali se usijeku duboko u naša sjećanja i hrane nas.

Lijepo se ponekad prisjetiti da sam jednom bila dijelom međunarodnog tima s plemenitom misijom.“ Antonija Perkušić, studentica matematike, otišla je na praksu u Tursku Republiku Sjeverni Cipar i evo što je imala reći o svojem iskustvu: „Cilj moje prakse bio je upoznavanje načina rada Eastern Mediterranean Universityja te promoviranje fakulteta studentima u Hrvatskoj. Najbolji dio prakse je što sam provela šest nezabo-

ravnih tjedana okružena sa 100 divnih ljudi iz 32 zemlje svijeta i stekla prijateljstva za cijeli život. Ovo je iskustvo pomoglo da bolje upoznam sebe i postanem još zadovoljnija osobom u koju odrastam.“ Nakon ovih dojmova i iskustava naših kolegica, jedino što preostaje savjetovati jest: skupimo hrabrost, prihvatimo izazov i upustimo se u avanturu života!

Josipa ALILOVIĆ

AIESEC

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

Emocionalna inteligencija ključna je za poslovni uspjeh Emocionalna inteligencija od presudne je važnosti za napredak u karijeri i osvajanje pozicije uspješnog vođe. S tom tematikom održan je seminar na Ekonomskom fakultetu.

Hrvatska studentska asocijacija i udruga Fokus održali su seminar „Emocionalna inteligencija“ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u razdoblju od 26. - 29. listopada. Seminar je održan sa svrhom upoznavanja studenata s važnošću ovog područja koji utječe na efikasnost, produktivnost i sposobnost rada u timovima i radnim zajednicama. Studenti su naučili što je točno emocionalna inteligencija, kako se ponašati u konfliktnim situacijama, što je emocionalna samosvijest te kako razviti vlastitu emocionalnu inteligenciju i naučiti kontrolirati svoje emocije sa svrhom uspješne komunikacije.

Istraživanja američkih sveučilišta Stanford i Harvard pokazala su

da je za uspjeh u karijeri IQ zastupljen sa samo 20 posto, dok čak 80 posto zasluga opada na emocionalnu inteligenciju. Razlog tome je činjenica da, iako su ljudi razumna bića, podražaje uvijek isprva provodimo kroz dio mozga koji reagira pobuđivanjem emocija. Upravo zbog toga emocije utječu na sve aspekte našeg djelovanja, kao što su donošenje odluka, komuniciranja s drugima i rješavanja konflikata.David Ginn, jedan od predavača s višegodišnjim iskustvom na području ljudskih potencijala, definirao je emocionalnu inteligenciju kao sposobnost da prepoznamo naše osjećaje i shvatimo na koji način utječu na nas, ali i kako utječu i na ljude koji nas okružuju. Osobe koje su pretežito negativne i učestalo loše raspoložene imaju odnose koji su puni napetosti. Da bi netko bio uspješan vođa, mora naučiti tehniku samokontrole koja nam omogućuje da razumijemo što izaziva agresivne i negativne emocije i ponašanja

te naučiti biti transparentan i na ispravan način pokazati svoje osjećaje. U poslovnom svijetu međusobno razumijevanje i prevladavanje sukoba od izrazite su važnosti.

Na seminaru je zaključeno da za uspješnu komunikaciju i ostvarivanje poslovnog uspjeha moramo objediniti IQ i EQ, prilagoditi način komuniciranja svakom pojedincu s kojim održavamo određeni kontakt te prilagoditi naše emocije okruženju u kojem se nalazimo.

Petra ŠKOFIĆ

88/17 | 12/2012

41

FAKULTET

STUDENTSKI ZBOR EKONOMSKOG FAKULTETA ZAGREB

Godišnja ekonomska konferencija 2012.

U

organizaciji

Studentskog

zbora

Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 26. i 27. listopada, održana je Godišnja ekonomska konferencija 2012.

Konferenciju su otvorili prof. dr. sc. Tonći Lazibat, dekan Ekonomskog Fakulteta Zagreb i prof. dr. sc. Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske. Predsjednik je u svom predavanju studentima iznio deset preostalih točaka koje su uvjet ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a kao prvu zadaću koju Hrvatska mora ispuniti naveo je rješenje pitanja brodogradilišta Brodosplit, 3. Maj i Brodotrogir. Studentima je poručio da će vremena koja dolaze biti teška te da situacija nije optimistična, ali da je skori ulazak Hrvatske u Europsku Uniju prilika za veće zapošljavanje mladih, poglavito onih najuspješnijih.

Predavači O projekcijama rasta i razvoja kao i o očekivanim budućim ekonomskim trendovima u Republici Hrvatskoj i u svijetu, uz predsjednika RH, govorili su i prof. dr. sc.

Boris Cota, savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske Banke, Damir Kuštrak izvršni potpredsjednik Agrokor grupe za izvozna tržišta te prof. dr. sc. Boris Vujčić, guverner Hrvatske Narodne Banke, čije je predavanje izazvalo veliki interes studenata. Guverner je podcrtao dva imperativa potrebna za oživljavanje domaćeg gospodarstva, a to su čuvanje makroekonomske stabilnosti i pronalaženje novog modela na kojem će se temeljiti eventualni budući gospodarski rast. U svrhu očuvanja makroekonomske stabilnosti naglašeni su važnost daljnjeg provođenja fiskalne konsolidacije i očuvanje stabilnosti bankarskog sustava, dok je dosadašnji model rasta zasnovan na korištenju inozemmnog dužničkog kapitala, s ciljem poticanja potrošnje, guverner ocijenio slomljenim i nepopravljivim. Guverner je na kraju zaključio da je privlačenje privatnih investicija ključ budućih većih stopa rasta hrvatskog gospodarstva. U drugom predavanju na konferenciji prof.

42

88/17 | 12/2012

O projekcijama kao i o očekivanim budućim ekonomskim trendovima u Republici Hrvatskoj i u svijetu, uz predsjednika RH, govorili su i cijenjeni stručnjaci s područja makroekonomije, financija te tržišnog natjecanja. dr. sc. Boris Cota govorio je o konkurentnosti. Nakon predstavljanja šireg okvira problematike, prof. Cota orijentirao se na pitanje konkurentnosti domaćih proizvoda. Niska, ili u nekim slučajevima, gotovo nepostojeća konkurentnost velikog dijela najvažnijih domaćih izvoznih ili proizvoda za široku potrošnju, također je bitan faktor u stagnaciji stopa rasta tijekom proteklih par godina. Prof. Cota zaključio je da se domaće gospodarstvo mora specijalizirati i orijentirati na složenije proizvode s većom dodanom vrijednošću jer jednostavnim proizvodima ne može konkurirati zemljama s jeftinom radnom snagom kao što su npr.

Kina ili Vijetnam. Gospodin Zdeslav Šantić u svom je predavanju proširio temu konferencije i na krizu Eurozone i njezin utjecaj na domaće gospodarstvo pa je tako dao procjenu pada BDP-a za gotovo 2 posto, ali i daljnju stagnaciju ukoliko se negativni ekonomski trendovi iz okoline nastave. Na kraju prvog dana konferencije, studenti su imali priliku slušati predavanje gospodina Damira Kuštraka, koji je govorio o mogućnostima širenja poslovanja domaćih poduzeća na europska tržišta po ulasku u

Europsku Uniju, ne samo putem izvoza, već i pomoću investicija i akvizicija u druge zemlje.

Studenti na konferenciji Godišnja ekonomska konferencija 2012. omogućila je studentima da steknu nova znanja od uglednih predavača, ali i potaknula razmjenu znanja i suradnju studenata Ekonomskih fakulteta iz Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke, Mostara i Podgorice kroz organizirane radionice i izlaganja studentskih znanstvenih radova na temu krize u Eurozoni i njezina utjecaja na Jugoistočnu Europu. Konferencija je zaključena okruglim stolom i raspravom o navedenoj problematici, a generalni zaključak je taj da je pred Hrvatskom, kao i pred ostalim zemljama regije, dug i mučan put izlaska iz krize te da se bez odlučnih kvalitetnih ekonomskih odluka i dubokih strukturalnih promjena u gospodarstvu ne može ostvariti dugoročan ekonomski rast na razini koja generira nova radna mjesta i povećava blagostanje u državi.

Mate DAMIĆ

FAKULTET

EFCRO

Prvo udruženje studenata ekonomskih fakulteta u RH AEFCRO je udruženje studenata Ekonomskih fakulteta Republike Hrvatske. Inicijativa za pokretanje ovog projekta došla je od Studentskih zborova Ekonomskih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Osnivanje udruge potaknuto je kontinuiranim trendom degradacije ekonomske struke i ignoriranja razlika između preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija koji se provode na državnim fakultetima te stručnih studija koji se nude na privatnim poslovnim školama kako od strane medija, tako i od strane dijela struke. Ciljevi udruge su tako promicanje izvrsnosti, suradnje i akademske solidarnosti između studenata državnih ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj, borba protiv nepotpunih i nedorečenih zakonskih mjera koje teže jačanju privatnog školstva te rezultiraju smanjivanjem kvalitete visokog obrazovanja te upućivanje šire javnosti na jasno razlikovanje sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih

studija ekonomije i poslovne ekonomije s jedne te stručnih studija s druge strane.

Za predsjednika udruge izabran je Josip Cuković, student Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Ostali članovi predsjedništva su Mate Kovač i Josip Kramarić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Marko Weber s

Ekonomskog fakulteta u Osijeku te Ivan Karin s Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Prve su akcije i projekti udruge već krenuli početkom nove akademske godine.

Mate DAMIĆ

VK EKONOMIST

Kako kretajući se unazad graditi budućnost?

Veslački klub „Ekonomist“ osnovan je 2002. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, po uzoru na takve klubove na prestižnim svjetskim sveučilištima poput Harvarda, Oxforda ili Cambridgea. Vizija kluba je biti prepoznatljiv brand Ekonomskog fakulteta u Zagrebu uz promociju veslanja u akademskoj i poslovnoj zajednici. Klub danas broji oko 50 aktivnih članova, od kojih su neki studenti na razmjeni. Članovi kluba nisu samo aktivni veslači ili bivši veslači već i svi studenti Ekonomskog fakulteta koji imaju želju i volju priključiti se klubu.

Kroz veslačke aktivnosti povezuju se sport, druženje i akademska zajednica. Veslački klub „Ekonomist“ svake godine organizira tri projekta. Prvi je Regata Ekonomskog fakulteta, koja broji već osam uspješnih godina, putem koje se nalaze sponzori i privlače mediji, a samim sudjelovanjem u radu na projektu naši članovi, studenti, stječu odlično radno iskustvo. Također, u

suradnji s Fakultetom prometnih znanosti, organizira se veslačka sprint utrka „Toro Challenge“, koja se ove godine deveti put za redom održava u Ogulinu. Najmanji, ali ne i nebitan projekt, je „Noć Sveučilišnog sporta“, kojim se povezuju sportaši i studenti na jednu večer u odličnom ambijentu jednog od noćnih klubova u Zagrebu. Rezultati ostvareni samo u protekloj akademskoj godini zauzeli bi veći dio članka. Treba samo izdvojiti da u posljednje tri godine, na svakom natjecanju na kojem nastupaju,

naši članovi osvajaju barem jednu medalju, a zapaženi rezultati postižu se i u inozemstvu (‘’Boat race’’ u Nottinghamu, Sveučilišna regata u Milanu, Europska Sveučilišna prvenstva...). Ako vas je sve ovo zainteresiralo, slobodno nam se obratite na društvenim mrežama ili u prostorijama Ekonomskog fakulteta jer smo uvijek u potrazi za aktivnim, sposobnim i ambicioznim ljudima.

VK EKONOMIST

88/17 | 12/2012

43

FAKULTET

LINKED IN – TEMELJ POSLOVNOG UMREŽAVANJA

LinkedIn – pronađite posao iz snova LinkedIn najveća je svjetska poslovna društvena mreža za razmjenu informacija, ideja i poslovnih prilika. Omogućuje vam da ostanete informirani o svojim poslovnim kontaktima i kompanijama, objavite svoj poslovni identitet na internetu te nađete ljude koji vam mogu pomoći da ispunite sve svoje ciljeve.

Iskoristite prilike LinkedIn službeno se pojavio u svibnju 2003. godine te je do danas postao najveća svjetska poslovna mreža s više od 187 milijuna članova. Društvena mreža koja otvara vrata novim mogućnostima i poslovnim prilikama, povezuje vas s ključnim osobama te iskorištava sve pogodnosti koje je razvoj interneta donio. Svima nam je poznato da izrazito mnogo vremena provodimo na internetu tražeći i lutajući po web stranicama i društvenim mrežama misleći da kvalitetno ispunjavamo slobodno vrijeme. U moru informacija i prilika koje se pružaju na internetu jako puno vremena gubimo da prelistamo sve što bi nas moglo zanimati, što bismo željeli pročitati i na kraju najčešće ostanemo izgubljeni u hrpi novosti i oglasa.

Jedan od dobrih primjera je čitanje dnevnih novina na internetu. Koliko često nam se dogodi da „prelistamo“ Jutarnji list, Večernji list, Dnevnik.hr, Business.hr, Index.hr, 24sata samo zato što je danas informiranost ključna za uspjeh. Danas su snalažljivost i promišljenost izrazito važne za konkurentnost na tržištu, a da biste se

44

88/17 | 12/2012

znali postaviti u svijetu važno je da jako puno toga znate. Zato nemojte se „gubiti“ u moru dnevnih novina da biste znali puno, već odaberite one jedne koje baš vama najbolje odgovaraju i donose najviše.

Isto tako, budite otvoreni prema dobrim prilikama koje se na internetu otvaraju.

Najčešća pogreška svih nas jest da se opiremo novim mogućnostima koje su pred nama, umjesto da budemo rani usvajači, da budemo onih 13,5 posto korisnika koji će prihvatiti inovaciju u najranijoj fazi razvitka.

LinkedIn ima nebrojeno mnogo mogućnosti za mlade, ambiciozne, poslovne ljude.

Prvo što trebate jest otvoriti svoj profil na LinkedIn-u te navesti sve svoje interese, prijašnje i sadašnje pozicije ako ste imali radnog iskustva, svoje obrazovanje te sve ono što vas oblikuje. Prave informacije o vama pomoći će pravim osobama i prilikama da vas nađu. Nikada nemojte zaboraviti naglasiti ono što je za vas jedinstveno i što vas čini drugačijima. Svaka aktivnost, svaki hobi i svaki interesi koje imate, prema kojima ste strastveni, značajni su i važni da biste bili primijećeni. Nemojte skrivati pravoga sebe jer je upravo taj žar u vama ono za čime poslodavci žude. Druga važna stvar je slika. Stavite svoju sliku na profil jer su ljudi vizualna bića, a naglasak neka bude na vašem licu. Zatim, povežite se s prijateljima na LinkedIn-u koji predstavljaju vašu stvarnu okolinu. LinkedIn, ukoliko dopustite, putem e-maila poveže vas i prijatelje koje imate u kontaktima ili vas povezuje preko fakulteta koji ste pohađali i drugih filtera koje ste mu ponudili.

Job Seeker U LinkedIn aplikaciji izlistano je tisuće ponuda za posao po kategorijama. Može se pretraživati pomoću ključnih riječi, naslova, kompanija i lokacija da biste našli upravo pravi posao za vas. Nakon što ste temeljito pripremili svoj profil sve što trebate je trajno se povezivati s ljudima i osobama koje vas zanimaju i upoznavati se sa svijetom. Pregledavajte profile uspješnih i poslovnih ljudi. Saznajte nešto o ljudima s kojima idete na sastanak i iskoristite sve pogodnosti ove društvene mreže. Javno postavljajte pitanja i tražite odgovore jer se nalazite u poslovnoj okolini koja izrazito mnogo zna i spremna je ponuditi konkretne i smislene odgovore. Istražujte ono što vas zanima, prijavljujte se na ponude za posao i trajno radite na sebi pa tako i na svojem profilu.

Iskoristite mogućnosti koje LinkedIn poslovna mreža pruža i priključite se milijunima korisnika. Omogućeno vam je da pregledate ponude radnih mjesta, razgovarate s ljudima o tome kakva su iskustva imali i uvidite je li određeni posao baš pravi za vas.

Nakon što ste temeljito pripremili svoj profil sve što trebate je trajno se povezivati s ljudima i osobama koje vas zanimaju i upoznavati se sa svijetom.

Ines KOSALEC

FAKULTET

8. SAJAM STIPEDNIJA I PRATEĆE OBRAZOVNE PONUDE

Lijepo je biti student!

Svake jeseni, ubrzo nakon početka akademske godine, Institut za razvoj obrazovanja,

sa

svojim

partnerima,

organizira Sajam stipendija i prateće obrazovne ponude u Zagrebu i Rijeci, a ove godine zemlja partner bile su Sjedinjene Američke Države.

Na štandovima u auli Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavljena su mnoga međunarodna sveučilišta i udruge, koji su nudili svim zainteresiranima informacije o stipendiranju, studiranju i kulturi fakulteta koji su predstavljale. Izlagači su dolazili iz cijeloga svijeta – Austrija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeni Arapski Emirati, predstavila su se i naša sveučilišta iz Zagreba, Rijeke i Dubrovnika; ukupno je bilo 43 izlagača. S druge strane aule, studentske udruge BEST Zagreb, ELSA Zagreb, HSA, IAESTE Croatia, Klub studenata soci-

ologije Diskrepancija i Pravnik, predstavljale su svoj rad i privlačile velik broj zainteresiranih studenata za učlanjenje u jednu od njih. Naš tim Managerovaca je bio na HSA štandu i mogu Vam reći da smo se odlično zabavili, a Manager je u prvoj polovici dana bio razgrabljen! Većina izlagača predstavila je standardne informacije o stipendijama, kriterijima upisa, o studijima i sl., no

održane su po prvi put i besplatne radionice o polaganju standardiziranih testova (više o tome pogledajte u Manageru broj 86), pisanju eseja i preporuke kao dio upisnog procesa. Tko nije bio u NSB-u može „prošetati“ virtualnim sajmom koji će biti dostupan na web stranici Sajma stipendija, do 30. travnja 2013. godine.

Iva KOVAČIĆ

“SANTA SENDING SOS”

Humanitarni božićni tulum u organizaciji stud. udruga Dragi naši ekonomisti humanitarci, bliži nam se vrijeme darivanja i radosti. Stoga vas sve skupa pozivamo da se uključite i podržite projekt Hrvatske studentske asocijacije pod nazivom “Santa Sending SOS”.

Hrvatska studentska asocijacija se tradicionalno u vrijeme darivanja udružuje s drugim studentskim udrugama kako bismo zajedničkim snagama donijeli sreću i veselje potrebitima. Na naše veliko zadovoljstvo, ove godine će nam se u organizaciji projekta pridružiti dvije udruge, a to su: Elsa koja djeluje na Pravnom fakultetu te udruga Komuna s Hrvatskih studija. Cijeli projekt obilježava veliki Božićni party. Zapravo, može se reći kako je projekt odavno prerastao granice partyja te postao velika humanitarna akcija koju su prepoznala i najveća poduzeća, odnosno kompanije iz naše države i vrlo rado se uključuju u istu.

Tako će i proizvodi Aquarius i Atlantic grupe uljepšati mališanima Božić. Ovogodišnji party održat će se u subotu 8. prosinca u zagrebačkom klubu Mansion, a sva prikupljena sredstva usmjerit ćemo ka društvu za poboljšanje kvalitete života siromašne i nezbrinute djece „Mali zmaj“.

Društvo djeluje od 2009. godine sa sjedištem u Zagrebu u želji da uveseli što veći broj djece i pomogne onima kojima je to najpotrebnije. Neke od djelatnosti društva jesu: prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, organiziranje humanitarnih akcija i aktivnosti radi pomoći, potpore i podrške potrebitima, prikupljanje i doniranje hrane, odjeće, tehničke opreme, dječjih igračaka i drugih materijalnih sredstava u svrhu pomoći djece kojoj je ona potrebna. Smatramo kako će im sredstva prikupljena ovim projektom biti od velike pomoći. Ovim putem vas još jednom pozi-

vamo da otvorite svoje srce, podržite akciju i pridružite nam se na partyju kako bismo ovoj djeci stavili osmijeh na lice barem za vrijeme Božića. Želimo vam dobru i veselu zabavu uz mnoštvo božićnih hitova i blagadansku atmosferu!

Vedran VUKOŠA

88/17 | 12/2012

45

LOUNGE

Poštovani profesori, djelatnici fakulteta, kolegice i kolege, Pozdravljam vas prvi put kao nova urednica rubrike Lounge. Želim prije svega zahvaliti glavnoj urednici na iskazanom

povjerenju, a vama, dragim čitateljima, obećati da ću svim snagama, slabašnim rukama i genijalnim umom, iz broja u broj predstavljati raznolike i zanimljive članke s korisnim informacijama. Nadam se da je iza vas jedno ugodno i zabavno ljeto koje ste proveli okruženi dragim i manje dragim ljudima te da ste se uspjeli odmoriti i prikupiti snage za još jednu akademsku godinu punu štrebanja i neprospavanih noći.

Naime, pred nama je još jedna „runda“ predavanja, učenja i obaveza, što zna biti jako naporno pa vam mi zato pripremamo lijepo iznenađenje u obliku vašeg omiljenog studentskog lista svakih nekoliko mjeseci. U ovome broju pročitajte detaljan izvještaj s apsolventskog putovanja urednice našeg časopisa koja će vam ispričati zanimljivu priču o tome kako

sam ja zaradila nadimak Bregana, kako smo se pokušali othrvati rojevima muha kao i napornim prodavačima kičastih suvenira te neuspješnim pokušajima pronalaska jestive hrane bez naknadnih probavnih smetnji. Saznajte i kako je bilo na CoffeeArt festivalu u Zagrebu te na zanimljivom putovanju našeg novinara po Europi. Također ćete naučiti nešto o američkom nogometu i zanimljivom taksiju za kuće ljubimce. Uz savjete za zdravlje isprobajte i novi recept za brz i zdrav omlet. Uz sve to, na kraju se možete opustiti čitajući našu neizostavnu rubriku „Baba&Apoljon“.

Do idućeg broja, lijep pozdrav svima!

Robertina Katić, urednica rubrike Lounge

KULTURA U MANAGERU

Novosti iz kulture Najveći i najposjećeniji sajam knjiga u Hrvatskoj već se 35. godinu za redom održavao u Zagrebu od 13. do 18. studenog. Posjetitelje u dva paviljona očekivala su 244 izlagača i nikad bogatiji program.

Odlična prilika za poslušati domaće autore, pogledati neku od izložbi, saznati što je novo na tržištu knjiga te po pristupačnim cijenama obnoviti svoju kolekciju.

Daniel Craig vratio se kao Bond, James Bond u filmu „Skyfall“, 23. avanturi u najdugovječnijoj franšizi svih vremena koja ove godine slavi pedesetu godišnjicu. Priča o najpoznatijem tajnom agentu stigla je i u hrvatska kina 30. listopada, a ljubitelji napetih akcijskih scena, prekrasnih lokacija i lijepih žena bit će i više nego zadovoljni ovim nastavkom. Zato, brzo u kino!

46

88/17 | 12/2012

Hrvatska ove godine sudjeluje u spisateljskom projektu National Novel Writing Month) koji je pokrenut prije 13 godina, a na kojem svake godine sudjeluje oko 250.000 ljudi iz šezdesetak zemalja.

Cilj je napisati smislen roman od 50 000 riječi u roku od mjesec dana. Druženja će se održavati u zagrebačkoj Booksi 4., 11., 18. i 25. studenoga, od 16 do 20 sati. Sudjelovanje je besplatno, a prijaviti se može na www.nanowrimo.org.

Klovićevim dvorima otvorena je velika izložba „Julije Klović - najveći minijaturist renesanse“. Prvi put se na jednome mjestu nudi pregled svih oblika rada velikog hrvatskog majstora minijaturista Jurja Julija Klovića. Posvećena je obilježavanju tridesete obljetnice djelovanja galerije koja je po njemu dobila ime, a ostaje otvorena

LOUNGE

COFFEEART - FESTIVAL KAVE ZAGREB

„Crna kao vrag, vruća kao pakao, slatka kao ljubav” Prvi po redu CoffeeArt Festival kave Zagreb održavao se od 18. do 21. listopada 2012. u samom centru Zagreba na Trgu bana Josipa Jelačića. Cilj je potrošače kave educirati o tome što zapravo piju te kako izgleda vrhunski pripremljena i poslužena kava. Festival je posjetilo više od dvjesto tisuća znatiželjnika.

B2B - edukacija i zabava Festival kave zamišljen je kao izlagačkopromocijski događaj na kojem su brojni hrvatski i strani proizvođači i uvoznici predstavili svoju kavu, mjesto B2B okupljanja i povezivanja te mjesto edukacije i zabave za posjetitelje. Za posjetitelje su organizirane prezentacije, demonstracije prženja, pripreme i kušanja kave te mogućnost provođenja vremena u improviziranim coffee barovima u samom centru grada uz živu glazbu i razgovor o kavi sa stručnjacima. Uz to, bilo je moguće sudjelovati u raznim tematskim radionicama, isprobati aparate za pripremu kave - od tradicionalnih aparata do najnovijih tehnologija, isprobati najrjeđe i najcjenjenije kave, učiti o putovanju kave od zrna do šalice, uživati u izložbi foto-

grafija, filmovima te uživo pratiti nastanak likovnih djela crtanja kavom mladih umjetnika Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i kupiti vlastiti portret od kave po pristupačnim cijenama. U večernjim satima posjetitelji su u raznolikim festivalskim lokalima na Trgu bana Josipa Jelačića mogli uživati u CAFFEINE zabavi uz različite koktele i napitke od kave te nastupe najpoznatijih hrvatskih DJ-a.

Znate li skuhati tursku kavu?

Jedna od radionica na CoffeeArtu bila je o pravilnom kuhanju turske kave. Barist Christian Cviljak objasnio je okupljenima da se u dućanima najčešće prodaju mješavine raznih kava pa zato ne možemo uspoređivati njihove okuse, ali i da će uskoro takve kave biti dostupnije na našem tržištu pa će obožavatelji kofeina lakše moći otkrivati razne okuse i vrste kava. Turska kava kuha se u hladnoj vodi, suprotno uvriježenom mišljenju da se umiješa u proključalu vodu jer je zbog toga gorka. Želite li kod kuće ukusniju kavu koja neće biti gorka, možete probati Cviljekov način: stavite vodu u kavnik i na štednjak pa odmah ubacite kavu i pustite da se zajedno zagriju. Kada kava potone, možete je malo promiješati, a gotova je čim se podigne i na vrhu se počne stvarati pjena. Šećer, mlijeko ili neki drugi dodatci obavezno trebaju biti dodani nakon, a ne tijekom kuhanja kave. U natjecanju kuhanja turske kave, organiziranog

Turska kava kuha se u hladnoj vodi. posljednji dan festivala, pobijedio je Nikola Bukvić. Svojim nastupom i prezentacijom kuhanja kave u pijesku iznenadio je stručni žiri i osvojio romantični vikend u hotelu Vile Matilde u Vodicama pod pokroviteljstvom Anamarija kave.

Priča o kavi se nastavlja Kao osoba koja nije sudjelovala samo kao posjetitelj već i kao osoba koja je provela svaki dan po 12 sati na festivalu radeći na info pultu i asistirajući na radionicama, zaista mogu potvrditi da je atmosfera bila fantastična. Zasigurno dijelim zadovoljstvo direktorice CoffeeArta, Sanje Bančević Medenice koja je izjavila da joj je drago što su u ova teška vremena uspjeli pokrenuti jednu prekrasnu priču za koju sa sigurnošću može reći da sljedeće godine ide dalje, još veća.

Maja ŠARENIĆ

88/17 | 12/2012

47

LOUNGE

PREHRANA, NAVIKE I VJEŽBANJE

Zdravi menadžer Kako bismo mogli podnijeti vrlo brz tempo i stresan način života te na vrijeme i željeni način izvršavati sve svoje obaveze i zadatke, izuzetno je važno paziti na prehranu, pronaći fizičku aktivnost koja nas ispunjava i koja će nam pomoći održati tijelo zdravim, zadržati duh vedrim i usvojiti važne životne navike.

S dolaskom jesenskih dana i povratkom u kolotečinu uglavnom se nagomilavaju obaveze, poslovni zadatci ili gradivo na fakultetu. U takvim situacijama, ponajviše zbog nedostatka vremena, na vlastitoj ljestvici prioriteta na posljednje mjesto stavljamo sebe i svoje zdravlje. Hranimo se „s nogu“ ubacujući u sebe brzu i nekvalitetnu hranu. Pijemo puno kave, različite gazirane i preslatke napitke, pušimo, uglavnom sjedimo ispred računala ili s mobitelom u rukama, vikendima izlazimo uz neizostavno ispijanje alkoholnih pića i tako u krug. Tek kada se nakon nekog vremena dogodi „raspad sistema“, kada naša izmučena tijela posustanu, kada se pojavi neki zdravstveni problem ili obolimo, nažalost, tek tada sh-

vatimo da nije dobro i da moramo promijeniti svoj životni stil. Promijeniti život znači u najmanju ruku usporiti, promijeniti navike, organizirati svoje vrijeme kako bismo barem nekoliko sati dnevno mogli izdvojiti samo za sebe, „nahraniti se“ dobrom glazbom, filmom, knjigom, šetnjama u prirodi, meditacijom ili nečim drugim, svime onime što nisu posao, faks i obaveze.

Promijeniti život znači u najmanju ruku usporiti, promijeniti navike, organizirati svoje vrijeme kako bismo barem nekoliko sati dnevno mogli izdvojiti samo za sebe.

48

88/17 | 12/2012

Prehrana Promijeniti prehranu znači također imati vremena za sebe i razmišljati o obroku unaprijed, a ne „trpati“ u sebe ono što nam prvo dođe u ruke. Također, znači pripremati obroke s minimalnom obradom, izbjegavati industrijski prerađene sastojke i birati siroviju hranu kad god je to moguće. Prije svega, važno je uvesti tri glavna obroka u dan te jedan ili dva međuobroka, posebice ako rano ustajemo, a kasno liježemo. Dan bi svakako trebao započeti obilnim doručkom koji bi trebao uključivati neke od namirnica kao što su žitarice, jogurt, kruh ili pecivo od cjelovitih žitarica, mlijeko, med, voće itd.

Doručak nikako ne bi smio biti pizza, krafna, burek, lisnato i slični proizvodi iz pekarnice. To nas uglavnom nakratko zasiti zbog količine bijelog brašna i nezdrave masnoće koji se u njima nalaze. Umjesto da nas osvježi i probudi za novi dan, teško nam pada na želudac, a takva nas hrana čini samo pospanijima, tromijima i sporijima.

Ako ste na poslu, fakultetu ili u pokretu, u torbi biste uvijek trebali imati jabuku, bananu ili neko drugo voće, integralne kekse, energetsku pločicu sa žitaricama i suhim voćem, voćni jogurt, šaku badema ili nešto slično što možemo prigristi između doručka i ručka, kad nam malo padne energija, a s njom i koncentracija neophodna za obavljanje svih aktivnosti koje nas čekaju. Ručak

LOUNGE

bi trebao biti umjeren i trebao bi uključivati juhu, salatu i različite kombinacije mesa i priloga. Ako se hranite u menzi ili kafeteriji na poslu, vjerojatno se možete hraniti što raznolikije, što šarenije, a time i zdravije.

Ako ne jedete meso i mesne prerađevine, možete izabrati različita variva, sezonske salate, voće i vegetarijansku hranu. Ipak, bilo bi dobro izbjegavati prženu hranu, kao što su pomfrit, kroketi, prženo meso i slatki deserti odmah nakon obroka. Kako kaže jedan studentski vodič, nastojte gledati hranu kroz hranjivu vrijednost koju ima i svojem tijelu priuštiti ono što mu je potrebno, a ne ono što „vam se baš jede“ u tom trenutku. Nakon popodnevne kave ili čaja, naravno da si možemo priuštiti mali slatki zalogaj koji podiže raspoloženje i djeluje kao antidepresiv što svakako dobro dođe u sve hladnijim jesenskim danima. Večerati, naravno, nikako ne biste smjeli obilno i kasno. Najbolje je pojesti nešto svježe i lako probavljivo, kao što su integralni kruh sa sirom, kuhano povrće, namazi, pahuljice s mlijekom i voće.

Tjelesna aktivnost Bez obzira na prijašnje navike, tjelesne predispozicije i vlastite interese ništa nas ne bi smjelo spriječiti u nastojanju da, ako već nismo, usvojimo i ovu izuzetno važnu životnu naviku. Ako se bavite nekom sportskom aktivnošću odmalena ili redovito idete u teretanu, vjerojatno već znate sve dobrobiti koje vam to donosi. Ako nikad niste ništa redovito trenirali i jednostavno niste sportski tip, nema veze. Bavite se bilo čime, radite bilo što, samo se krećite i budite aktivni. Hodajte, planinarite, vozite bicikl, trčite, plivajte, rolajte se, igrajte badminton, frizbi, zaista bilo što, samo budite u pokretu, budite uporni i neka to što zbilja volite i u čemu uživate postane vaš životni stil. Svatko može pronaći nešto što će ga odvući od računala i mobitela, od briga i problema, nešto u čemu može uživati, bilo

Nastojte gledati hranu kroz hranjivu vrijednost koju ima i svojem tijelu priuštiti ono što mu je potrebno, a ne ono što „vam se baš jede“ u tom trenutku. samostalno, bilo s prijateljima ili obitelji.

SAVJET: Ako se tek planirate baviti nekom aktivnošću, prije svega pretražite sve informacije, sve mogućnosti, cijene i kvalitetu na Internetu. Zatim razmislite koliko vam se ta aktivnost uklapa u uobičajeni tjedni ritam ne biste li si osvijestili vrijeme koje ćete toj aktivnosti zaista moći posvetiti.

Postavite li si prezahtjevne ili prečeste treninge, a ne odgovara vam ekipa s kojom trenirate, prostor ili atmosfera u kojima trenirate, bolje to odmah prekinite i probajte nešto drugo. Nemojte da vam to nezadovoljstvo postane izlika za propuštanje treninga nakon čega ćete razočarati sami sebe i odustati i od kakve aktivnosti.

Kvalitetan san Kako bismo se probudili odmorni i spremni za dan koji je pred nama, važno je osigurati si kvalitetan san. Naravno, to kao rečenica na papiru djeluje vrlo jednostavno, ali vrlo je teško to primijeniti i postići.

Najčešći problem je taj što su nam dani toliko ispunjeni pa postanu prekratki i ne stižemo obaviti sve ono što bismo htjeli. Zatrpani rokovima, dogovorima i planovima, u želji da sve stignemo na vrijeme odraditi, najčešće je san taj kojemu „krademo sate“. Za dobar san bilo bi poželjno osigurati 7-8 sati, provjetrenu prostoriju, udoban krevet i jastuk, bez mobitela, odnosno sve ono što nam osigurava mir, opuštanje i toplinu kako bismo brzo utonuli u carstvo

snova. Često zbog nagomilanih obaveza, poslovnih prilika, ispita ili nečeg trećeg, uz to što vrlo malo spavamo, te iste brige nosimo sa sobom u krevet, što izaziva ružne snove, česta buđenja, nemiran san uopće.

To nas, naravno, sprječava da se odmorimo i budemo svježi za dan koji nas čeka.

SAVJET: Za bolji san, prije odlaska u krevet, popijte šalicu lipova čaja sa žlicom meda.

Uz brojna ljekovita svojstva, lipov čaj ima umirujuća svojstva, opušta napete živce, osigurava dobar san te oporavlja organizam izložen psihičkim naporima, a i vrlo je ukusan!

Hobiji Bili to ribolov, kuglanje, kartanje, izrada nakita, rješavanje križaljki, fotografiranje, kuhanje, slaganje slagalica ili nešto sasvim drugo, hobiji su vrlo pozitivna aktivnost jer nas opuštaju i smiruju, smanjuju stres, podižu samopouzdanje, uče nas drugačijim načinima razmišljanja te izazivaju osjećaj ispunjenosti. Čim zaposlite ruke i mozak je uključen u nova pozitivna i kreativna iskustva, što nam donosi i bolji pogled na život.

SAVJET: Nemojte se sramiti stvari koje volite, koje vas oduševljavaju i koje su zato dio vašega života. Što god radili, slagali lego kocke ili i dalje radili na kolekciji salveta.

Maja JURČEVIĆ 88/17 | 12/2012

49

LOUNGE

KAKO SE IGRA NAJPOPULARNIJI SPORT U AMERICI?

Američki nogomet Američki nogomet razvio se u 19. stoljeću iz ragbija. Danas ga vodi National Football League (NFL). Osim što je najpopularniji sport u SAD-u, igra se i na više od 650 američkih sveučilišta koja se svake godine natječu za RoseBowl.

Cilj igre Američki nogomet igraju dvije momčadi od najviše 45 igrača (uključujući zamjene).

U jednom trenutku na igralištu (gridiron) može biti 11 igrača iz svake momčadi.

Zadaća je igrača osvojiti prostor i postići zgoditke, bilo polaganjem (thouchdown) lopte iza protivničke linije vrata nakon što su je tamo prenijeli ili uhvatili, bilo udaranjem lopte iznad prečke između vratnica.

Odvijanje igre. Utakmica je podijeljena na četiri petnaestominutne četvrtine s odmorom od pola sata nakon druge četvrtine.

Svaka četvrtina počinje tako što jedna momčad šutne loptu na protivničku stranu koja zatim ima četiri pokušaja da loptom osvoji 10 ili više jardi (9 m). Uspiju li, dobivaju nova četiri pokušaja, ako ne uspiju, lopta prelazi protivniku. Pokušaj osvajanja prostora (down) prekida se kad igrača s loptom zaustave protivnički igrači, kad izađe izvan granica igrališta ili ako neuspješno doda loptu.

Uloge različitih igrača Svaka momčad ima tri skupine igrača.

Napadači - Kad momčad osvoji loptu, na teren izlazi njihova napadačka postava.

Zadaća je napadača prenijeti loptu naprijed trčanjem s loptom ili tako da je jedan igrač baci, a drugi uhvati. Jedanaest napadača predvodi vođa navale (quarterback), specijaliziran za organizaciju igre i dodavanje.

Podršku mu daju tri hvatača čija je zadaća trčanje prema naprijed i hvatanje lopte.

Vođu navale sprijeda štiti pet igrača (centar, lijevi i desni obarač te lijevi i desni branič), a straga dva, tzv. trkači. Dodavač nekad ne baca loptu, nego je predaje trkaču tako da ovaj trčanjem osvoji prostor.

Obrana - Zadaća obrane jest sprječavanje protivničkih napadača u prenošenju lopte

50

88/17 | 12/2012

Jedanaest napadača predvodi vođa navale ili dodavač (quarterback), specijaliziran za organizaciju igre i dodavanje. prema naprijed. Najbolji način za to pravodobno je obaranje, dakle, prije nego što uspije baciti ili dodati loptu.Posebni igrači izlaze na teren u trenutcima u kojima se izvode udarci nogom, početni udarci, ispucavanja radi osvajanja prostora ili udarci izravno na vrata.

Igralište Igralište za američki nogomet, tzv. gridiron, prekriveno je travom ili umjetnom travom AstroTurf. Dimenzije mu se izražavaju u jardima: dugo je 100 jarda (91 m), a široko 53,5 jarda (49 m). Linija na 50 jarda (45,7 m) označava polovicu igrališta. Od nje su silaznim redom prema svakoj liniji vrata brojkom označeni jardi u razmacima od po 10 jarda (9 m). Vrata čine dvije uspravne vratnice visoke devet metara i razmaknute 5,6 m, a postavljene su na prečku pričvršćenu na stup visok tri metra.

Bodovanje Polaganje vrijedi šest bodova. Nakon polaganja s linije ispred protivničkih vratnica izvodi se udarac za dodatni bod. No, igrači se mogu odlučiti i za pokušaj unošenja lopte u protivničko stražnje polje, što im može

donijeti dva boda. Gol iz polja zgoditak je postignut udaranjem lopte prema golu. Vrijedi tri boda. Ekipa će ga pokušati postići u trećem ili četvrtom pokušaju osvajanja prostora ako napad očekuje da neće uspjeti osvojiti dovoljno prostora za nova četiri pokušaja. Safety vrijedi dva boda. Uspije li protivničkog napadača u posjedu lopte zaustaviti u vlastitom stražnjem polju, bodove osvaja momčad koja se brani.

Oprema Svi igrači američkog nogometa uz kacigu nose štitnike na bedrima, bokovima, koljenima, preponama, rukama i ramenima. Neki imaju i podstavljene rukavice bez prstiju.

Američki nogomet danas Američki je nogomet najpopularniji sport u Americi. SuperBowl ili okršaj dviju najboljih momčadi sezone gledaju milijuni ljudi, a liga samo na televizijskim pravima zarađuje milijarde. Sport polako počinje dolaziti i u Europu u kojoj već postoje i europske lige u kojima se igra ova predivna igra.

Matko MAVRAČIĆ

LOUNGE

ZBORSKO PJEVANJE

Cantus Ante Omnia – otvaramo vrata novim članovima Cantus Ante Omnia (Pjev prije svega!) pjevačka je udruga osnovana u kolovozu 2007. godine kao neprofitna udruga građana. Cilj je okupljanje i educiranje što većeg broja mladih pjevača koji bi raznovrsnim i umjetnički zahtjevnim zborskim repertoarom mogli pridonijeti boljoj slici hrvatskog zborovanja u nas i u svijetu.

U posljednjih godinu dana, zbor Cantus Ante Omnia nastavio je s uspješnim djelovanjem i obogaćivanjem svojeg umjetničkog programa te je napravio i velik iskorak u komercijalne vode. Naime, u ovogodišnjem HRT-ovu showu Do posljednjeg zbora, djevojke su ostavile izvanredan dojam na stručni žiri i publiku, a svojim su izvedbama popularnih pjesama Good vibrations (Beach Boys) i Viva la vida (Coldplay) pokazale da zborska glazba nije vezana uz crkvene prostore niti da zborovi moraju pjevati „dosadnu i uštogljenu“ glazbu. U lipnju ove godine, nakon nastupa na televiziji, Cantus Ante Omnia održao je cjelovečernji koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog zajedno s američkim zborom s Harvarda Radcliffe Choral Society, a tamo je predstavio mnogobrojne skladbe hrvatskih i stranih skladatelja raznolika karaktera i zvuka. Koncert su posjetili mnogi ljubitelji zborskog pjevanja, mnogi skladatelji i ljudi iz struke koji su tijekom svojega rada stvorili uspješan odnos s Cantusom. U rasprodanoj je dvorani među publikom bio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

Zbor Cantus Ante Omnia sudjelovao je tijekom 2012. godine i na nekoliko domaćih i međunarodnih natjecanja, jer je on, prije svega, pravi natjecateljski zbor. Tako su djevojke i ove godine prisustvovale na petim Lipanjskim zvucima u Petrinji u kojoj su ponovo osvojile zlato. Nedavno se zbor vratio iz Praga s međunarodnog zborskog natjecanja Praha Cantata s čak tri nagrade: srebrnom nagradom za izvedbu te posebnim nagradama za najbolji program i najbolju izvedbu zadane skladbe. 2013. godine planiraju, osim redovitih koncerata u Zagrebu i Hrvatskoj, otputovati u Graz (Austrija) na prve Europske zborske igre na kojima će odmjeriti snage s najboljim europskim zborovima mladih.

Unajmi zbor!

Poznato je da svaki svečani trenutak zahtijeva i prigodnu glazbu. Ovaj zbor može Vam i u tome pomoći! Želite li nekome pokloniti originalan vjenčani dar? Cantus Ante Omnia u tome svakako ima iskustva i svojim repertoarom raznih skladbi može zadovoljiti

svačiji glazbeni ukus. Ekonomski fakultet u Zagrebu već je nekoliko puta zvao upravo ovaj zbor da uveliča njihove Dane EU i Dane SAD-a, a američko je veleposlanstvo ove godine za najveći američki blagdan, Dan nezavisnosti, odabralo upravo ovaj zbor da otpjeva američku himnu na njihovoj proslavi. Trenutno Cantus priprema najljepše božićne skladbe za nadolazeće blagdane kako bi glazbom uljepšale posljednje dane ove godine i zapjevale na raznim zabavama i prikladnim domjencima.

Sponzori Naravno, sva nabrojena putovanja i sudjelovanja ne bi bila moguća bez izvora financiranja i sponzora. Cantus Ante Omnia jednim se dijelom financira mjesečnim članarinama, a velikim dijelom zbor financiraju sponzori. Grada Zagreba i Ministarstva kulture redovito doniraju sredstva kada je riječ o ovako lijepim rezultatima. S obzirom na to da zbor ima velike planove i za nadolazeću godinu i novu pjevačku sezonu, sponzori su uvijek dobrodošli, u bilo kojem obliku.

Pridruži se i ti Treba imati na umu kako je ovo amaterski zbor te se od članova ne zahtijeva nikakvo prethodno poznavanje notnog zapisa, glazbene teorije, prethodno glazbeno obrazovanje ili sviranje nekog instrumenta.

Ovaj je zbor također malo drugačiji od ostalih, ne samo zbog svojih mladih i otkvačenih članica i vrsne dirigentice, već i zbog repertoara kojeg izvodi. Ne vjerujete nam? Uvjerite se sami na YouTubeu, web stranici www.cantusanteomnia.hr ili Facebooku.

Ako vam sve ovo zvuči primamljivo i ako biste se voljeli okušati u pjevanju i zabavnom druženju u Cantus Ante Omnia, javite se na 098/278 917 ili na snezana. ponos@cantusanteomnia.hr

Tajana ŠIKORONJA 88/17 | 12/2012

51

LOUNGE

PUSTOLOVINE TINTINA

„Opasno je izaći kroz vrata” Dva prijatelja i jedan ruksak Odluka o putovanju pala je u jedno potpuno uobičajeno lipanjsko jutro. Počeo sam razmišljati o nadolazećem ljetu i shvatio kako odlazak na Zrće, Gajac, Pelješac i tako dalje, što sam do tada svako ljeto radio, neće donijeti ništa novo što nisam probao ili doživio. Poželio sam otputovati izvan Hrvatske i dalje od Jadranskog mora. Nazvao sam prijatelja Jakova s FER-a, predložio mu putovanje europskim zemljama Inter-railom i on je bez većeg razmišljanja pristao biti moj suputnik. Prije polaska napravili smo okvirni plan zemalja i gradova, svjesni da će tijekom putovanja biti i ponekih korekcija. Osigurali smo opremu za put, s interneta uzeli neke osnovne informacije za početak, zatvorili financijsku konstrukciju te zamolili Svevišnjeg da nas na putu sačuva od neugodnih iznenađenja, kuge, rata i gladi.

Dan putovanja Hvatamo prve kilometre ceste i putujemo prema Trstu, gradu koji je našim roditeljima u bivšoj državi bio prvo iskustvo putovanja i kupovine. Početak putovanja nije izazvao putnu groznicu i euforiju jer smo bili bez iskustva i nesvjesni u što se upuštamo. U Trstu nismo obavili kupovinu poput naših roditelja, već smo počeli koristiti Inter-rail kartu te smo uletjeli u prvi vlak za Veronu.

Brugge

U vlaku je došlo vrijeme za održavanje osobne higijene, odnosno nešto što će nam u budućnosti prijeći u naviku, a higijenu duha ostavili smo za galerije i muzeje. Pranje, brijanje i drugo u malim i skučenim toaletima u vlakovima nije baš jednostavno jer je potrebno raditi više stvari odjednom i uz to paziti na ravnotežu.

Verona, grad Romea i Julije Najzanimljiviji je dio grada stara jezgra u kojoj se nalazi koloseum, Piazza delle Erbe i toranj s kojeg se odlično vidi gradska panorama. U Veroni smo bili smješteni u samo pet minuta od centra udaljenom starom dvorcu koji je prenamijenjen za kampiranje.

Toplo preporučujem, ako se itko ikad nađe u Veroni u potrazi za lijepom ljubavnom pričom, neka tamo za malo novca odspava u posebnu ugođaju.

članicu prinčevske monegaške obitelji te se provozati formulom poznatim ulicama koje sam gledao na TV-u. Međutim, živeći s obje noge na zemlji i poznavajući našu financijsku situaciju, da izbjegnemo troškove noćenja, odspavali smo na starom mostu u gradiću Montonu prije Monte Carla. Bilo je to naše prvo spavanje na otvorenom i donekle nesigurnom mjestu. Monte Carlo je grad na padini koja se spušta prema moru.

Izrazito smiješna stvar je ta da usprkos činjenici da svuda postoje stube, zapravo na svakom uglu možete naići na dizalo koje će vas voziti gore/dolje kako se tajkuni ne bi slučajno umorili od naporna hodanja.

Plaža Monte Carla razočaravajuće je loša, a postoji i onaj osjećaj kao da ne pripadaš tom svijetu. Nastavili smo putovati po Azurnoj obali preko Nice do Toulousa.

Monako, okupljalište bogatih

Amsterdam

52

88/17 | 12/2012

Znali smo da ne želimo potrošiti previše novca na putovanje jer se onda na neki način gubi ona avanturistička čar koju nosi financijska nesigurnost. Oduvijek mi je velika želja bila doći i vidjeti Monte Carlo, ako je ikako moguće zaraditi nešto novca u poznatim kasinima, susresti neku mlađu

Madrid

LOUNGE stva zdravstva ispred kojeg su prosvjednici blokirali cestu. S obzirom na ozbiljnost situacije, uzbuđenje, avanturu i adrenalin, odgodili smo duhovnu nadogradnju u obliku muzeja Prado, El Greco, Goya i Guernica za poslije te se pridružili gomili u prosvjedu.

Uz iskusno upadanje u ministarstvo s ostalim prosvjednicima, krv zaista počne ubrzano kolati žilama. Nažalost, naše znanje španjolskog nije na zavidnoj razini, tako da nismo ni pokušali gnjevnim Španjolcima objasniti da kod nas također ima 20% nezaposlenih, 50% mladih bez posla, a da narod crnči mjesecima bez plaće.

Lisabon, grad keramičkih pločica i „pločica“ iz Marakeša

Praia do Guincho

Barcelona, katalonska prijestolnica Ulazak u Španjolsku započeo je u malom gradiću Ripollu. Centrom grada prolazi mala rijeka kraj koje smo našli savršeno mjesto za improvizaciju roštilja i dobro se nahranili. Bosi smo prešli rijeku sa svim stvarima, sakrili se u grmlje i otišli spavati kako bismo rano ujutro uhvatili vlak za Barcelonu. Ono na što nismo računali jest to da se preko te rijeke mora ponovo ići natrag i to u pet ujutro kroz hladnu vodu. Sva je sreća što smo to stručno odradili, ušli u vlak i krenuli za Barcu. Problem, ali i čar našeg putovanja, bio je u tome da smo puno improvizirali, a ponekad i blefirali, kako to već ide u životu.

U Barceloni je sav nama prihvatljivo dostupan smještaj bio popunjen, ali nas je jedan vrlo uljudan čovjek uputio u hostel smješten u centru grada na manjem trgu koji se

Berlin

zove Plaça Reial, što bi u prijevodu značilo Kraljevski trg. Trg je sa svih četiriju strana okružen starim prekrasnim zgradama i pun je palmi, a u sredini se smjestila i fontana.

Plaça Reial stvarno odiše egzotikom jer je moguće zamisliti kako s njega konkvistadori Pisaro, Cortes, Balboa i društvo kreću u svoje pohlepne pohode preko Atlantika u potrazi za Eldoradom. Igrom slučaja, tamo nas je udomio predstavnik srpske zajednice po imenu Pero, tamo znan kao Pedro. Gradska plaža izrazito je duga, pješčana i puna života na mjestima žive glazbe na kojima svatko nešto prodaje i trguje. Savršen i dugo zaslužen odmor u Barci prekinuli smo bijegom prema glavnom gradu Španjolske i to vlakom koji je jurio i do 300 kilometara na sat.

U Lisabonu nas je čekao smještaj u hostelu koji je bio nalik hipi komuni. Uske ulice na brežuljcima pune mladih ljudi bijesno željnih zabave i kafići na svakom koraku vuku na usporedbu s karnevalom Mardi Gras u Francuskoj četvrti u New Orleansu. Jedina je razlika ta što u Lisabonu ljepotice ne pokazuju gole grudi prolaznicima i sasvim je jasno zašto je baš Lisabon vrlo poželjna destinacija za razmjenu studenata. Nakon ludosti u Lisabonu ponovo se vraćamo u divljinu i idemo na Cabo da Roca, najzapadniju točku Europe i Praia do

Madrid, bojište prosvjeda Svima je jasna trenutna ekonomska situacija u Španjolskoj što najčešće uzrokuje prosvjede. S obzirom na to da je Madrid glavni grad Španjolske, dakle, gdje je najbolje organizirati masovan prosvjed nego upravo u Madridu. Tamošnje ponašanje u prosvjedima nije uvijek miroljubivo i nije amatersko kao sjedenje na stubama Filozofskog fakulteta u Zagrebu ili ispred HOTO centra na Cvjetnom. Sreća nam se na neki način osmjehnula jer smo uletjeli u baš jedan takav prosvjed i to ispred Ministar-

most prije Monte Carla

88/17 | 12/2012

53

LOUNGE

najkasniji zalazak sunca u Europi

Guincho gdje smo proveli dan surfajući ili barem u pokušajima surfanja na Atlantiku.

Ponovo jedan improvizirani roštilj, a kako nas je sreća i dalje pratila, čovjek od kojeg smo iznajmili opremu za surfanje ponudio nam je da prespavamo u kućici s bazenom u sklopu hotela kako bismo se sklonili od vjetra. Nakon nekog smo se vremena vratili istim putom i izašli iz Španjolske preko grada Figueresa, inače rodnog grada Salvadora Dalia koji je, kako kruže lokalne priče, u gradiću bio jako dobar s Francom tako da nekima u gradu i nije omiljena ličnost. TGVom do Pariza, a Pariz k’o Pariz, često iskrivljeno i suviše romantično percipiran grad, a realnost imigracije i ostalih problema ubija svaku pomisao za nekom lažnom idilom. „Po čemu je poznata Belgija - po čokoladi i zlostavljanju djece. A čokoladu proizvode da privuku djecu.“

tost putovanja izgubila i mi smo se možda pretjerano opustili. Naravno zaletjeli smo se u „šoping“ u Amsterdam koji je poprilično točno opisao Jacques Brel u svojoj pjesmi.

Arhitektura grada iznimno je zanimljiva.

Posebnu pažnju privlače veliki prozori bez zavjesa u koje obično zure samo radoznali i iznenađeni turisti. Grad odiše specifičnim šarmom - brojni kanali, bicikli i kuće na vodi za stanovanje koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Nakon previše dana u zemljama Beneluksa krenuli smo prema Berlinu.

Prvi put nas je uhvatila kiša na cijelom putovanju. Što mi se kod Berlina učinilo zanimljivim jest to što je grad dosta nizak tj. nije građen „u nebesa“ kako je uglavnom u američkim gradovima. Od svih putnika vršnjaka koje smo susretali čuli smo kako je noćni život Berlina najbolji, a u to smo se mogli osobno uvjeriti. Vrhunac našeg izlaska apsolutno je bio „underground rave“ u staroj tvornici koja je bila gotovo potpuno u mraku, osim bliještećih svjetala koja bi vjerojatno usmrtila epileptičara. Tu je bila i beskonačna količina „sintetike“ što i priliči takvim vrstama zabave koje su nama poprilično nepoznate. Poslije burne noći pobjegli smo od svega toga i razdvojili se jer je Jakov htio preko Švicarske ići doma, a ja sam vlakom preko Praga i Budimpešte stigao kod bake u Koprivnicu na domaću kuhinju.

Cijelo je putovanje vrlo malo koštalo što je razveselilo glavnog sponzora, odnosno mojeg starog. Također mogu reći da su, s financijskog gledišta, putovanja ostvariva većem broju mladih ljudi, ukoliko se ne misle razbacivati Hiltonima i kuhinjom Chez Maxime. I to je nešto što se nikako ne bi trebalo propustiti jer putovanje duhovno obogaćuje čovjeka.

Joško ZIMIĆ

Berlin, centar noćnog života

In Bruges (2008) Prvi grad na popisu bio je Bruges i to zbog istoimenog filma s Colinom Farrellom koji je u nama pobudio veliku želju za razgledavanjem baš toga grada. Pitoreskna idila srednjovjekovnog Brugesa zaustavlja svakog putnika koji se zatekne u blizini. Zaista je vrlo poseban grad Antwerpen koji je dobio ime po bacanju ruke iz njihove narodne priče. U Antwerpenu nas je čekao moj prijatelj Andrej kod kojeg smo dangubili pet dana. Njegov nam je stan bio bazni logor i prvi se put nismo nikamo trebali žuriti ili snalaziti, nego nam je sve bilo vrlo jednostavno i dostupno. Sva se nape-

54

88/17 | 12/2012

Verona

LOUNGE

SLUŽBU ZA KUĆNE LJUBIMCE

Taksi za četveronožne ljubimce Taksi za kućne ljubimce prijevozna je usluga naših malenih ljubimaca diljem lijepe naše. Zoomobil kao vodeća tvrtka za prijevoz životinja pruža najveću sigurnost i udobnost u prostranim i klimatiziranim vozilima. Bit je ovakve usluge omogućiti pouzdan prijevoz vlasnicima ljubimaca koji nemaju vlastito vozilo.

Kućni ljubimci oduvijek su bili dio našeg života, vraćaju nam dobro raspoloženje i uveseljavaju nas u teškim trenutcima. Za sve to naši maleni prijatelji ne očekuju zahvalu ni posebne nagrade, ali opet im mi, kao odgovorni vlasnici, želimo pružiti najbolje. Jedan od najvećih problema koji se javlja kod vlasnika jest prijevoz ljubimaca do veterinara, na more, izlete i slično. Mnogi od nas nemaju vlastiti automobil, a htjeli bismo omogućiti svojim ljubimcima ugodan prijevoz. Vlasnik Zoomobila prvi je osmislio djelatnost ovoga tipa na području lijepe naše. Odmah se u početku rada pokazala potreba za ovakvom službom. Razvijali su se tijekom svih ovih godina i stjecali razna iskustva u radu s korisnicima i veterinarima s kojima surađuju. Zato je to danas ugledna tvrtka koja ima nekoliko vozila, udobnih i urednih te prilagođenih za prijevoz životinja. Osim Zoomobila u Hrvatskoj ne postoji mnogo ovakvih uslužnih tvrtki. Pet taxi još je jedan primjer prijevoza životinja. Istaknula bih Zoomobil kao najstariju, najcjenjeniju i najkorišteniju uslugu prijevoza naših ljubimaca. Što se tiče same

pokrivenosti područja u kojima djeluje ova tvrtka, najraširenija je u području grada Zagreba, no to ne znači da ne djeluje i izvan njega. Taksisti prevoze životinje i u drugim gradovima, čak i u inozemstvu. Cijene se usluga različito računaju za grad Zagreb i okolicu te udaljena odredišta i inozemstvo. Cijene su prihvatljive. Uvijek se pojavi netko tko će komentirati da su usluge preskupe, ali moje mišljenje je, ako već imamo ljubimca kojeg volimo i o kojemu se brinemo, da mu trebamo omogućiti sigu-

Vlasnik Zoomobila prvi je osmislio djelatnost ovoga tipa na području Lijepe naše. ran prijevoz kad god je to potrebno. Taxi Cammeo i Eko taxi također nude prijevoz kućnih ljubimaca, ali uz pratnju vlasnika i u posebnim uvjetima. Životinja treba biti zavezana, imati brnjicu ako je nervozna, mačke trebaju biti u kavezima, a ostali manji kućni ljubimci, poput zamoraca, u prikladnim transportnim torbama. Za prijevoz životinja taksijem najvažnije je voditi

računa da je životinja sigurna i udobno smještena. Taksisti se trebaju pridržavati pravilnika o zaštiti životinja tijekom prijevoza. Trebaju se pobrinuti da životinja stigne neozlijeđena do svojega cilja, da se koriste posebni spremnici, odnosno kavezi za određene životinje, a unaprijedmoraju biti poduzete sve potrebne mjere kako bi se što je više moguće skratilo putovanje i zadovoljile potrebe životinja. Najčešći korisnici taksija za kućne ljubimce vlasnici su mačaka i pasa. Taksist tijekom prijevoza ovih životinja mora voditi računa o tome da one moraju biti smještene na stražnjem sjedalu. Sigurnije je iz više razloga. Sjedeći na suvozačevom krilu pas može ometati vozača, primjerice, smanjiti mu mrtvi kut i usporiti reakcije pri kočenju. Kad smo već kod kočenja, taksist mora učvrstiti životinju na stražnjem sjedalu. Bilo bi poželjno da joj pokuša pronaći položaj koji će je zaštititi pri naglom kočenju. Što se tiče prijevoza mačaka, taksist mora imati kavez ili košaru u svojem prtljažniku u slučaju da je vlasnik nema. Za vrijeme ljetnih vrućina taksisti bi trebali imati pri ruci vodu. Ovo se odnosi na sve životinje, ne samo na mačke. Najčešći razlog korištenja prijevoza taksijem za kućne ljubimce jest odlazak do veterinara.

Usluga taksija za kućne ljubimce dobro je korištena jer se vlasnici ljubimaca trude i žele im pružiti najsigurniji i najugodniji prijevoz do odredišta. Naš je cilj pronaći najbolju uslugu ljubimcima i omogućiti im prijevoz u sretnom i pouzdanom okruženju.

Jelena PLEĆAŠ 88/17 | 12/2012

55

LOUNGE

APSOLVENTSKO PUTOVANJE 2012.

Zakynthos – otok sreće Pitate se što to studenti željno iščekuju nakon

četiri

godine

mukotrpnog

misliti kakve je ovacije dobila pri ulasku u bus – od tada smo je zvali cura s Bregane.

studiranja, odlaženja na predavanja i pisanja seminarskih radova – odgovor

Palmitos na Zakythos

nije diploma, nego, pogađate – apsol-

Dugu ću i napornu vožnju busom preskočiti, ali dolazak na brod u Anconu i čuveni „party“ na njemu – to se ne smije preskočiti. Dovoljno je reći da su sljedeće jutro morali zatvoriti taj dio palube radi sterilizacije i dubinskog čišćenja, a mislim da su je morali i renovirati nakon Hrvata – što nam i nije na ponos, ali eto, svi mogu reći da znamo „partijati“. Kad smo se iskrcali na grčko kopno napokon smo svi odahnuli. Prvi na red došao je posjet Ateni i njezinim znamenitostima – Akropola je divna, ali nažalost nismo imali puno vremena za njezino razgledavanje pa smo se na brzinu poslikali pored, ispred, i sa svih strana Partenona i ostalih građevina koje rese taj sveti dio Atene. Naslušali smo se i mitova o borbi božice Atene i boga Posejdona za naklonost stanovnika Atene. Naravno, žena je pobijedila, što se može i zaključiti po imenu grada. Nakon kratkog obilaska Atene i bezuspješnog nagovaranja nekog, pomalo napasnog Grka, da jedemo grčku musaku i gyros baš u njegovu restoranu jer je on najbolji, odlučili smo se nahraniti

ventsko putovanje!

Murphyjev zakon Došao je i taj dan – dan polaska. Dok sam spremala kovčeg i „chatala“ s frendicama o sitnim detaljima poput toga koja će ponijeti sušilo za kosu i sl., iznenada nas je ošinula vijest da naša predraga frendica neće ići s nama zbog zdravstvenih problema! I eto, još nismo ni krenuli, a već je nešto pošlo po zlu – psovke i nevjerica padale su sa svih strana u zajednički inbox. Ali što se može, idemo dalje. Moj je kovčeg bio spreman u pet minuta do vremena polaska na kolodvor – kao i uvijek u tim situacijama. Došla sam tamo i pozdravila se s ekipom i primijetila da moja draga kolegica iz Managera (koju ovom prilikom neću imenovati) još nije došla. „Ah“, pomislim, “ništa neobično za nju“. Ali panika je nastala kad je već postalo očito da se uopće ne pojavljuje! Ispostavilo se da je previdjela mail u kojem nas obavještavaju da krećemo dan prije tako da je morala ući na Bregani. Možete

56

88/17 | 12/2012

Naslušali smo se i mitova o borbi božice Atene i boga Posejdona za naklonost stanovnika Atene. Žena je pobijedila, što se može i zaključiti po imenu grada. u zapadnjačkom McDonaldsu. Krenuli smo prema čuvenom otoku Zakynthosu gdje smo trebali provesti sljedećih pet dana u „partijanju“, tulumarenju i odmaranju mozga. Tako je bilo prvi dan - welcome party – upoznale smo se s nekim stafovcima koji su nas pokušali šarmirati, više ili manje uspješno. Hotel u kojem smo bili smješteni bio je zaista loš. Na stranu to što je izgledao kao da nije renoviran posljednjih 50 godina, u tih pet dana nisu nam mijenjali ručnike, dodavali toaletni papir niti spremali krevete.

Ne moram ni spominjati da nisu čistili sobe.

Doručak i večera koje smo imali svaki su dan bili jednaki, a to bi čak i da je bilo nešto ekstra, svima dosadilo nakon dva dana.

Drugi dan smo imali „beach party“ na lokalnoj plaži u mjestu Laganas u kojem smo bili smješteni, a gdje se ekipa raspojasala - ono

LOUNGE

što ste vidjeli na Zrću mala je beba za ovo što se tamo događalo. Ja sam polumamurno ležala na svojoj poprilično skupoj ležaljci i pila Sprite (koji u grčkoj ništa ne valja), gledala ekipu kako pleše i usput zaplesala koji Gangam style ples. Plaža je pješčana, mala i prljava, a more neprivlačno, hlada nema ni za lijeka, a napornih prodavača suvenira napretek. Navečer smo imali Žuja party – po mojem mišljenju najbolji party cijelog apsolventskog. Svi smo dobili prepoznatljive žute majice koje smo nosili i kasnije na postapsolventskom partiju u Zagrebu. Došla je i ekipa iz drugog programa u kojem je bila i frendica iz srednje koju sam, po njezinim pričama, izgrlila „k’o da se nismo vidjele sto godina“, a vidjele smo se nekoliko dana prije polaska. Tako mi je bilo dobro. Upoznali smo i neke ferovce koji su nam uvijek bili na usluzi kad god je nekog trebalo pratiti, voditi, nositi do hotela. Hvala im na tome! Treći dan išli smo na Banana Beach koji je najpoznatija plaža na cijelom otoku – i stvarno je opravdala taj naziv jer je svatko imao svoju ležaljku i stol s pepeljarom, a to ja nisam vidjela u Hrvatskoj. Čak ni more nije bilo loše. Inače nisam ljubitelj pijeska, ali ovaj je bio prolazan. Dubina mora idealna za picigin, a nakon nekoliko desetaka metara za pravo kupanje ili plivanje. U tom raspoloženju prolazili su i naredni dani. Po danu plaža, po noći izlazak u Laganasu. Koncert Jelene Rozge bio je čisto solidan, čak bih rekla i vrlo dobar. Iako je privatno uopće ne slušam, žena zna na-

Informirajte se o državi u koju idete - kakvo je vrijeme, kakvi su običaji i ljudi – u Grčkoj su ljudi užasno ležerni, tako da je njihovih pet minuta zapravo deset - petnaest. praviti štimung, a dečki iz Connecta ipak su me malo razočarali sa svojih par otpjevanih pjesama. Ali uvijek je tu bio naš Gangam style da nas sve digne na noge (čitaj: na šank!). Kad smo već kod šanka, njihovi šankeri su svi goli do pasa, cure moje, to trebate vidjeti! A kako miješaju one koktele…, naši im nisu ravni! Posljednji dan svi smo već bili poprilično iscrpljeni pa sam ja „party“ na brodu na povratku odradila onako penzionerski, samo do dva ujutro. Neću dalje duljiti o povratku doma – ali mogu reći samo to da su se optimisti iz busa uspjeli izboriti za filmove umjesto narodne glazbe, ako ćemo biti pristojni. Bravo mi!

zatori vas vode na mjesta u kojima imate samo jedan kafić i samo jedan restoran koji masno iskorištavaju tu situaciju (čitaj: pijane strance i njihove eure). Ako ste uvidjeli da imate i vremena i novca te da nemate nikakvih planiranih obaveza, onda možete početi razmišljati o apsolventskom putovanju. Morate dobro razmisliti s kojom ćete agencijom ići. Naravno da je najlakše ići linijom manjeg otpora i odabrati najpopularniju agenciju koja sama radi prezentacije po fakultetima, ali postoje i druge, manje poznate agencije koje isto tako mogu imati dobre programe, a možda biste i jeftinije prošli.

Nekoliko savjeta

Kada ste već odabrali agenciju i platili predujam, dobro pročitajte ugovor i pogledajte što je sve uključeno u navedenu cijenu. Nemojte se zeznuti (kao mi) i pomisliti da je ta svota jedino što ćete morati platiti. Često je u toj cijeni samo osnovni dio programa, a izleti, koncerti i partiji dodatno se plaćaju. Savjetujem vam da uplatite zdravstveno osiguranje i osiguranje od otkazivanja puta. Često se znalo dogoditi, a u ovom slučaju mojoj prijateljici, da se baš razbolite dan-dva prije puta i ne možete ići, a jedini način da vam vrate cijeli iznos, umanjen za predujam, jest taj da uplatite to osiguranje.

Informirajte se o državi u koju idete – kakvo je vrijeme, kakvi su običaji i ljudi – u Grčkoj su ljudi užasno ležerni, tako da je njihovih pet minuta zapravo deset - petnaest.

Prije nego li uopće krenete razmišljati o apsolventskom putovanju – dobro razmislite što ćete ili biste mogli raditi za devet mjeseci. Razmislite hoće li vam ostati koji ispit za rokove u rujnu, hoćete li imati neke izvanredne troškove poput otplate rate kredita, svadbenih darova, kupovanje novog indeksa (šalim se), ali razmislite jeste li financijski spremni izdvojiti određenu svotu za takav put. Naime, koliko platite put, toliko ćete novca zasigurno potrošiti i tamo jer je sve toliko preskupo, a organi-

Nemojte se začuditi psima lutalicama – ima ih na svakom trgu i ulici pa čak i u hotelima.

Meni je hrana bila divna, ali iz nekog razloga ne pripremaju juhu u hotelima pa ste nakon šest dana već željni domaće pileće juhe. I nemojte se začuditi što u svako jelo stavljaju pomfrit. Eto, to bi bilo sve od mene, želim vam super zabavno apsolventsko putovanje ako se, naravno, odlučite za njega.

Dorotea A. KNEŽEVIĆ 88/17 | 12/2012

57

LOUNGE

STUDENTI KUHAJU

Grčki omlet

58

88/17 | 12/2012

LOUNGE

KOLUMNA bAbA

jedili, već bi se odavno čulo za njih. Kako se ista

dovoljno znanja, izvježbale flertove izlascima na

shema ne bi ponavljala svake godine, s vama ću

tipična studenska mjesta, pravo je vrijeme da sve

Kuglana

podijeliti mudrosti koje sam stekla tijekom ovih

to iskoristite na najbolji način. Dva treptaja uz os-

nekoliko godina. Prvi korak koji morate učiniti

mijeh dovoljna su za ubacivanje u red restorana

kao prave ratnice jest oformiti svoju vojsku, tj.

ne samo sebe, već i pola grupe kolegica. Dok oni

povezati se s curama viših godina koje su već

pasu oči, vi ste uštedjeli vrijeme i imate vremena

iskusne u ovome. Nije tajna da su cure te koje su

za kavu i trač partiju. Ljubazna molba i pomalo

i brojčano i intelektualno nadmoćnije od svojih

glupavo smijuljenje priskrbit će vam prepisivanje

muških kolega pa vam takvo umrežavanje može

zadaće ili pomoć na kolokviju, a kontinuirano

donijeti dovoljno informacija i tuđih iskustava o

druženje na kavama s onima koji uvijek dođu do

„igračima“ koji „operiraju“ po faksu. Drugi je ko-

svih informacija (skripti, pitanja s prošlih rokova

Drage moje, predavanja su počela, a s njima i se-

rak upoznati neprijatelja. Idealna su mjesta za to

i sl.) osigurat će vam i bolju ocjenu. Dovoljno je

zona lova, a lovina ste upravo vi. Pomalo naivne,

restoran i menza u kojima se okupljaju kako bi

da tog dečka držite u „friend zoni“. To je zapravo

zbunjene, vjerujete u svaku glasinu, uočljive na

vidjeli potencijal cijelog faksa i izolirali one sla-

„win-win“ situacija - vi ste informirani, a on je

hodnicima, jednom riječju - brucošice. S obzirom

bije. Sve u svemu, to je svojevrsni meni. Tamo

u društvu lijepih žena. Sve ostalo naučit ćete u

na to lagan ste plijen za hrpu muškaraca koji u

se hvale svojim manje uspješnim podvizima i tak-

hodu jer ste lijepe, mlade i pametne.

vama vide priliku za prekid posta na ljubavnom

tikama preuveličavajući istinu. Stoga je dovoljno

polju. No, drage moje, ne nasjedajte na te jadne

samo naćuliti uši i slušati. Treći je korak preokre-

fore svakojakih prinčeva na konjima jer da su vri-

tanje svega toga u svoju korist. Kad ste skupile

Voli vas vaša BaBa.

datna znanja i vještine koje će vam jednog dana

čitatelju. Nisi neka švalerčina, ali nisi opet ni to-

omogućiti bolju početnu poziciju na tržištu rada?

talni „tudum“. Naleti ti tu i tamo ponešto, možda

Ako sada oduševljeno kimate glavom i mislite

i poneka veza, ali nećemo si lagati – htio bi i više

nešto u stilu: „Kako je samo pogodio!“, onda ste

i bolje. Nažalost, u ovoj početnoj fazi studiran-

neka teška štreberčina, a Manager čitate samo

ja nemam dobre vijesti za tebe. Ekonomskim

zato što trenutno nikakva enciklopedija nije pri

rječnikom – tvoja potražnja za kolegicama vjero-

ruci. Naravno da to nisu goruća pitanja. Ono što

jatno je višestruko veća od njihove potražnje

očajnički želite znati jest sljedeće: Hoće li prva

za tobom što te nedvojbeno odvodi u deficit

godina studija konačno prekinuti sušu? Hoće li

(to moraš znati grafički prikazati, bit će ti u pr-

mi računalo i dalje biti glavni izvor seksualnog

vom kolokviju iz osnova – nemoj odati da sam

iskustva? i, nadasve – Kako da se ne udavim u

ti dojavio).

kantini gledajući ženske što prolaze kraj mojeg

da muški rod ima jednog ozbiljnog, pouzdanog

stola dok ja bespomoćno žvačem majburger???

i neumoljivog saveznika koji može promijeniti

Na pitanje zbog čega se hamburger kod nas zove

krivulje u našu korist. Saveznik se zove – vri-

‘’majburger’’ ni ja još nisam dobio odgovor – čini

jeme. S jedne strane, sa svakim otkucajem sata

se da i moja moć ima granice. Dopustite da vam

ti postaješ stariji, iskusniji, samostalniji, uz malo

na brzinu objasnim kako stvari stoje. Kažem ‘’na

sreće i uspješniji, a sve su to osobine koje te čine

brzinu’’ jer sam već potrošio pola dodijeljenog

muževnijim i privlačnijim, dok s druge strane,

mi prostora. Postoje tri skupine studenata. U

svaki pokret tih nezaustavljivih kazaljki gura žene

prvoj su malobrojni sretnici koji oduvijek znaju

u sve nezahvalniji položaj. One neće biti ništa

sa ženama, najčešće su u vezi s dvije-tri is-

mlađe ni ljepše nego s devetnaest, a konkuren-

tovremeno, a imaju i pet-šest u rezervi, zlu ne

cija (s kojom se ne mogu nositi) neprekidno

trebalo. Ako ste u toj grupi, nemate što naučiti

pristiže. Malo-pomalo, njihovi će kriteriji padati,

od mene. Upravo suprotno – pomagajte! Svoje

politika izbirljivosti sve će manje biti na cijeni,

savjete šaljite mi na mail zagorio.sam@hotmail.

a strah će od samoće činiti svoje (već ih čujem

com. Hvala. U drugoj su skupini malobrojni nes-

kako govore da ovo posljednje nije istina, da su

retnici koji ni u kupleraju s tisuću eura u džepu ne

one same sebi dovoljne, bla, bla, bla...). Faks

bi uspjeli ništa zbariti. Nastojanja da se takvima

vjerojatno neće ispuniti sva tvoja očekivanja, ali

pomogne najčešće dovode samo do frustracije

uz malo razuma i strpljenja, ostvareni napredak

i gubitka vremena pa sam, sukladno tomu,

bit će i više nego zadovoljavajuć.

KOLUMNA APOLJON

Kao što ni vama, dragi čitatelji, vjerojatno nije promaknulo, počela je nova akademska godina, a sa svakim novim početkom, stižu nam i novi brucoši i brucošice, po definiciji zbunjeni, izgubljeni i puni pitanja na koja rijetko kad dobiju neki suvisao odgovor. E pa dragi brucoši (odnosi se samo na muški dio), tko će vam pomoći ako ne vaš Apoljon? Upravo ću sada iskoristiti priliku kako bih odgovorio na pitanja koja vas najviše muče, a to su: kako imati što viši prosjek, kako izvući maksimum iz svake knjige (kod nas se ne uči iz skripti), koje dodatne aktivnosti i obaveze preuzeti kako biste stekli do-

Međutim, dobra vijest je

odustao od takvih pokušaja. Treća je grupa naApoljon

jmnogoljudnija. Tu si vjerojatno i ti, poštovani

88/17 | 12/2012

59