MEĐUNARODNI BESPLATNI studentski poslovni list, izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu; www.manager-magazine.com
studentski poslovni list
str. 6
Ekonomija dijeljenja
str. 32
Europske sveučilišne igre str. 42
Iskustva izvan Lijepe Naše
Dragi naši čitatelji, nakon mnogobrojnih sastanaka koji su se odvijali čak i nedjeljom navečer, analiziranja, savjetovanja, mnoštva ideja, kritika i komentara završili smo 93. broj Managera. Uz stare članove, ali i novo pojačanje, u svoje i ime ostalih urednica mogu izraziti ponos i poticaj za napretkom u novoj, 2016. godini za koju se nadam da će vam biti uspješna! Poštovani profesori, studenti i svi koji vjerno pratite naš rad! Pred vama se nalazi zimski, 93. broj studentskog poslovnog lista “Manager“. Nakon vrlo uspješne i uzbudljive godine za čitavu redakciju, vrijeme je za nove izazove koje je pred nas stavila nova 2016. godina. U redizajn vašeg omiljenog lista krenuli smo s novim uredništvom i upotpunjenom redakcijom. Suočeni novim izazovima koji su nas dočekali početkom akademske godine, usudila bih se reći da je cijelo uredništvo i redakcija, kao i ja osobno, uložilo maksimalan trud u stvaranje najnovijeg broja “Managera”. Pred vama su novi nazivi rubrika, predstavljamo vam Business, University i Lounge. Uz navedeno, modernijim izgledom broja cilj nam je privući nove čitatelje, ali i onima koji nas vjerno prate učiniti čitanje zanimljivijim. Želja nam je motivirati studente koji nas čitaju da nam se jave kako bi zajedno stvarali još bolje i raznovrsnije članke. U prošloj smo godini, zahvaljujući našim vrijednim administratorima društvenih mreža, zabilježili povećanu aktivnost na našoj službenoj Facebook stranici. Uspjeli smo prijeći brojku od 2000 vjernih pratitelja i na tomu vam zahvaljujemo. Također, zabilježili smo i veću prisutnost naziva “Manager” među studentskom zajednicom, što je rezultat češćih ažuriranja sadržaja na našim internetskim stranicama. Posebno bih istaknula dva najčitanija članka, “Advent u Zagrebu” novinarke Lee Medice i “Dan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu - priča o 95 godina uspjeha” Ivana Stjepića, koji su bili višestruko dijeljeni na društvenim mrežama, a još više čitani na našem portalu. Manager se kreće u novome smjeru i u svakom ćemo idućem broju dizajn popunjavati novim karakteristikama sve dok ne dođemo do željenog izgleda. U ime cijelog uredništva i naše redakcije, htjela bih zahvaliti novoizabranom predsjedniku Hrvatske studentske asocijacije, Mirku Vuleti i Upravom vijeću na svakodnevnoj potpori i prijateljskim savjetima kojima nas potiču na još uspješniji rad. Želimo vam prosperitetnu i veselu 2016. godinu uz još više dobrih i zanimljivih članaka iz vama omiljenog “Managera”. Do sljedećeg broja pozdravlja vas, Katarina Belić Glavna urednica
Besplatan primjerak omogućuju ti
2
Manager 01/2016 | 93/21
Naša vrijedna redakcija dotakla se aktualnih i rado spominjanih tema kako bi vama koji nas uvijek rado čitate i pratite na društvenim mrežama otvorila vrata u svijet koji možda do sada niste poznavali. U rubrici Business pobrinuli smo se u kratkim crtama složiti pregled gospodarskih vijesti iz 2015. godine, a nakon toga predstavili smo tri neizbježna trenda: digitalizaciju, ekonomiju dijeljenja i groznicu zvanu startup koja nije zaobišla ni Hrvatsku. Tko je dobio nagradu struke za Projekt godine 2015., kako se razvijala prehrambena industrija u Hrvatskoj te kako danas napreduje, a kojim avionskim kompanijama jeftinije putovati? To su samo neka pitanja na koja vam dajemo odgovore. Ako nikad niste dublje zadirali u značenje jednostavnih slogana „Just Do It“ i „I’m Lovin’ It“ mi smo i to učinili za vas! Tu su i vrlo zanimljivi intervjui, ali i mnoge druge teme koje su se naši novinari potrudili obraditi. Uzmite, pročitajte, komentirajte, hvalite, kritizirajte! Vi ste naš pokretač i uvijek nas iznova motivirate da svakim novim brojem budemo bolji i kreativniji te na taj način održimo tradiciju dugu sada već 21 godinu! Do sljedećeg broja, ugodno čitanje! Mia Musulin Urednica rubrike „Business“
Prije nego što se dotaknemo sveučilišnih tema i zbivanja na Fakultetu u posljednjih šest mjeseci, svima bih vam, s malim zakašnjenjem, htjela poželjeti puno sreće i uspjeha u novoj 2016. godini! Nadam se da ste Božić i blagdane proveli u obilju dobrog raspoloženja, veselih ljudi i fine hrane te napunili baterije za nove pobjede i avanture. Kako napreduju pripreme za ovogodišnju ‘Univerzijadu’, zašto je studij ekonomije odjednom integriran te kako studentske časopise vode kolege s FPZG-a i susjedne nam BIH, samo su neke od tema novog zimskog Managera. Kako je EFZG proslavio 95. rođendan, koje smo projekte posjetili, a koji nas tek očekuju? Napravite pauzu od učenja za ispitne rokove i odmorite se uz zanimljive tekstove naših vrijednih novinara. Nika Crnek Urednica rubrike “University”
U ovom nešto drugačije uređenom broju i pod vodstvom novog Uredništva, pripremili smo vam brojne zanimljive teme, članke iz kojih ćete naučiti ponešto o životu, radu i studiju u inozemstvu, o novim trendovima ili popularnim mjestima za ispijanje kave u slobodne sate. Pa tako su neke od tema iskustva iz svijeta naših sugovornika iz Kanade, Francuske i Španjolske. Saznali smo i koja su popularna mjesta za ispijanje kave u ugodnom i nešto drugačijem ambijentu te kako si priuštiti putovanje/izlet ili možda kozmetički tretman uz ograničen budžet, a po pitanju novih trendova dotaknuli smo se i sve popularnije fitness manije. Da naši novinari nikad ne spavaju dokazuju i članci o novim načinima zarade, bilo preko YouTube ili Facebook-kanala. Na samom kraju, za razbibrigu, a posebice za ženski dio populacije, donosimo i nekoliko zlata vrijednih savjeta koji će vam olakšati svakodnevicu i dovesti život u organiziran sklop aktivnosti. Uživajte u čitanju i novom ruhu vašeg Managera! Dejana Mosković Urednica rubrike „Lounge“
SADRŽAJ
IMPRESSUM BUSINESS Glavna urednica Katarina Belić katarina.belic@manager-magazine.com.hr glavni.manager@gmail.com Urednice rubrika Business Mia Musulin mia.musulin@manager-magazine.com.hr University Nika Crnek nika.crnek@manager-magazine.com.hr Lounge Dejana Mosković dejana.moskovic@manager-magazine.com.hr Novinari Bujdo, Nikolina Derjanović, Dea Đilas, Ivana Laski, Irena Malnar, Dora Markić, Lucija Medica, Lea Nimac, Adriana Paler, Kristina Petošić, Mislav Stjepić, Ivan Tomić, Helena Zubović, Anamaria Lektura Kristina Presečki, mag. philol. croat., mag. inf. Suradnici HSA Global - novine studenata FPZG-a SEF - časopis studenata Ekonomskog fakulteta, Sveučilište u Mostaru Ekonomska klinika eSTUDENT Udruga TIM
str. 4 str. 5 str. 6 str. 8 str. 9 str. 10 str. 11 str. 13 str. 14 str. 15 str. 16 str. 18 str. 19 str. 20 str. 22
Business news Digitalizacijom do jednostavnijeg života Ekonomija dijeljenja Startup u Hrvatskoj Ericsson Nikola Tesla Niskobudžetne avionske kompanije Razvoj prehrambene industrije u RH Novi trend korporacijske mode Profil osobe – Diana Gluhak Intervju: „Tie me“ Profil zemlje - Estonija Pozadina izbjegličke krize Oglašavanje Intervju: Ida Pandur IKEA fenomen
str. 24 str. 25 str. 26 str. 28 str. 29 str. 30 str. 31 str. 32 str. 34 str. 36 str. 37 str. 38
University news Upoznajmo EFZG Intervju: dr.sc. Lucija Rogić Dumančić Povratak na staro Marketing Madness 2015. CEO konferencija Zagreb Global Europske svučilišne igre List SEF Sveučilišta u Mostaru DriveINkino 2016., Ekonomska klinika TIM, eSTUDENT Snaga, volja, upornost ili sve navedeno
str. 40 str. 41 str. 42 str. 45 str. 47 str. 48 str. 49 str. 50 str. 51
Zagrebački haustori, Život na studentski način Manager na konferenciji Iskustva izvan Lijepe Naše Putovanje kroz modnu povijest Prodaja na Facebooku Fitness mania Youtuberi Agatha Cristie Zlatna pravila budućnosti
Grafički dizajn i prijelom Larry Tomac Izdavač Hrvatska studentska asocijacija Ekonomski fakultet Kabinet 407 Kennedyjev trg 6 Telefon: 01/2335633 (s naznakom “za Manager”) Web-stranica http://www.manager-magazine.com/ Studentski poslovni list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su autora, ne nužno i stav uredništva.
93/21 | 01/2016
Manager
3
BUSINESS Piše: Mia Musulin Kontakt: mia.musulin@manager-magazine.com.hr
Business news Izlazak iz recesije treba spomenuti na samom početku kratkog pregleda promjena u gospodarstvu Hrvatske u 2015. godini. Ako je vjerovati teoriji da je porast BDP-a službeni pokazatelj izlaska iz krize, Lijepa Naša to je uspjela, ušavši u razdoblje rasta BDP-a i gospodarskog oporavka. Nakon sedmogodišnje agonije u kojoj je BDP kumulativno pao za 12 posto, u 2015. godini on, doduše skromno ali kontinuirano, raste (u trećem tromjesečju porastao je za 2,8 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine). Razlog rasta, tvrde ekonomski analitičari, jest rast osobne potrošnje, porast industrijske proizvodnje, rekordna turistička sezona te veća pokrivenost uvoza izvozom.
Korporativne transakcije U lipnju 2015. godine odvila se jedna od najvećih poslovnih transakcija ne samo u toj godini nego i u povijesti neovisne Hrvatske. Adris je British American Tobaccu (BAT) za 505 milijuna eura prodao Tvornicu duhana Rovinj (TDR) i tvrtke Hrvatski duhani, iNovine, Opresa, Istragrafiku te udjele u Tisku. Hrvatska je djelovala i na slovenskom tržištu pa je tako bitno spomenuti investiciju Podravke koja je u travnju kupila 51 posto slovenskog Žita, a Zagrebačka burza krajem godine formalizirala je preuzimanje Ljubljanske.
Povratak kuna U bankarskom sektoru, osim po gubicima zbog „švicarca“, 2015. godina ostat će zapamćena i kao godina povratka kunskih kredita te pada kamatnih stopa, i onih na štednju i onih na kredite. Banke su ponovno ponudile stambene, odnosno dugoročne kredite u kunama, a građani su to jako dobro prepoznali.
Izbjeglička kriza Izbjeglički val u 2015. godini jedan je od glavnih događaja koji su obilježili godinu u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Podaci koje je objavila Europska komisija pomalo su zastrašujući - u prvih 11 mjeseci 2015. godine u EU ilegalno je ušlo 1,3 milijuna izbjeglica i migranata, a kroz Hrvatsku prošlo je njih 500-tinjak tisuća. Ta humanitarna katastrofa otvorila je niz pitanja, a o njoj se raspravljalo i s ekonomskog aspekta. Koliki će pritisak na nezaposlenost stvoriti izbjeglička kriza te kakve će dugoročne posljedice ostaviti na strukturu stanovništva i radne snage u Hrvatskoj teško je predvidjeti, s obzirom na to da će migrantski val u svijetu trajati godinama. Hrvatska se pokazala humanom, naprednom i otvorenom, a iako kroz nju migranti uglavnom tek prolaze, pretpostavlja se da će im mala zemlja velikog srca ostati u dobrom sjećanju.
Turistička sezona Kako ovaj kratki pregled ne bi završio pokazateljima potencijalno loših kretanja za hrvatsko gospodarstvo, na samom kraju treba spomenuti ljetnu, ali i zimsku turističku sezonu. Turistička sezona 2015. godine ostaje zapamćena kao najbolja, a premašeni su čak i donedavni rekordni rezultati iz 2008. Tada je od turizma Hrvatska ostvarila oko sedam i pol milijardi eura prihoda, a 2015. godine brojke se penju iznad osam milijardi. Sve to pokazuje i statistika za prvih 11 mjeseci 2015. godine koja kaže da je na Jadranu i u Zagrebu boravilo ukupno 14 milijuna gostiju koji su ostvarili 78,1 milijun noćenja, što je porast od 8,2 posto u dolascima odnosno od 6,7 posto u noćenjima u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Apsolutni pobjednik jest Grad Zagreb s 12-postotnim rastom, a okrunio se i titulom najbolje adventske destinacije u Europi. Tako je Zagreb počeo oživljavati dugogodišnji san o produljenju sezone. Dok će neki reći da smo samo sretnici jer se uspjeh najviše treba pripisati vrlo dobrim vremenskim prilikama, rijetko tko može poreći da ove brojke koje premašuju sve dosadašnje te uspomene na sunčani Jadran i bajkoviti Zagreb ne pobuđuju veliki ponos na Lijepu Našu. 4
Manager 01/2016 | 93/21
BUSINESS
DIGITALIZACIJOM DO JEDNOSTAVNIJEG ŽIVOTA
Digitalni mediji koji štede vrijeme i novac Svjedoci smo digitalne revolucije i svakodnevnog razvoja tehnologije koji se ne može zaustaviti, koji nam olakšava i pojednostavljuje život. Naše je vrijeme dragocjeno, a digitalizacija nam omogućuje da ga štedimo. Piše: Adriana Nimac Kontakt: adri.nimac@gmail.com
Svijet je u 21. stoljeću doista postao globalno selo - u to više nema nikakve sumnje. Sukladno tome, ono što je do prije desetak godina bilo potpuno nezamislivo, danas se nalazi u skoro svim područjima života. Svijet je postao golema mreža komunikacije, a digitalno okružje razvija se na dnevnoj bazi. Pozitivni učinci tehnologije prepoznaju se iz dana u dan i postaje jasno kako uvelike olakšava svakodnevni život. Plaćanje računa, kupovina, komunikacija s drugima, prijenos sredstava na drugi račun, plaćanje u inozemstvo – sve su to usluge koje se mogu obaviti kada nama najbolje odgovara, bez gubitka vremena i novca.
potrošnje papira.
Digitalno poslovanje u bankama Banke su jedne od prvih institucija koje su uvele digitalno poslovanje kako bi zadovoljile želje i potrebe potrošača. Danas se, bez fizičkog dolaska, mogu obavljati interakcije s bankom putem mobilnih aplikacija ili internetskog bankarstva. Samo jedan klik miša dovoljan je kako bismo podmirili sve račune u bilo kojem trenutku, neovisno o radu poslovnica, što svakako dovodi do uštede vremena koje bi inače potrošili čekajući na šalteru u banci. Također, internetsko bankarstvo nudi povoljnije naknade za transakcije koje su niže nego na šalterima banaka i pošta, a provođenje određenih transakcija besplatno je što ukazuje na činjenicu kako nam digitalizacija štedi novac.
E-građani Sustav E-građani projekt je Vlade Republike Hrvatske pokrenut s ciljem odvijanja jednostavnije i brže komunikacije javnog sektora s građanima. Sustav čine središnji državni portal, osobni korisnički pretinac te nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav. Osobni korisnički pretinac, koji omogućava izravan pristup elektroničkim uslugama javne uprave i primanje osobnih elektroničkih poruka, dostupan je i na mobilnoj aplikaciji. Sustav pruža građanima široki raspon usluga, a jedna od mnogobrojnih jest e-Matična knjiga kojom, za samo nekoliko minuta, možemo imati isprintanu domovnicu, rodni list, vjenčani list ili izvadak iz matice rođenih. E-porezna
E-račun E-račun je elektronički dokument u PDF obliku, istovjetan papirnatom računu kakav dobivate poštom te se njime može koristiti u privatnom sektoru, a od 1. siječnja 2016. godine postaje obvezan u javnom sektoru, sukladno direktivi Europske unije. Korisnicima se izdaju računi u digitalnom obliku izravno na portalu „Svi računi“ te se prosljeđuju korisniku e-mailom. Prednost korištenja ovom uslugom svakako je jednostavnije plaćanje računa za građane, a s druge strane izdavatelju se znatno smanjuju troškovi. Vrlo je bitno i postizanje društvene odgovornosti tvrtke odnosno pozitivan utjecaj na okoliš zbog smanjene
E-porezna nudi skup elektroničkih usluga Porezne uprave te svim poreznim obveznicima omogućuje dostavu digitalno potpisanih poreznih obrazaca elektroničkim putem. Porezni obveznici također imaju pravo pregleda vlastitih statusa te uvida u porezno knjigovodstvenu karticu. Budući da nema potrebe fizičkog odlaska u poslovnicu, ušteda je vremena i u ovom slučaju pozitivna strana digitalizacije. Pristup elektroničkim uslugama i mogućnost komunikacije s Poreznom upravom omogućen je u bilo kojem trenutku, s bilo kojeg računala što olakšava i ubrzava ispunjavanje obveza prema Poreznoj upravi. Odlazak do poslovnice, popunjavanje obrazaca, izrada dokumenata, kopiranje i slično oduzima puno vremena, stoga je digitalizacija svih tih procesa neizbježna kako bi se uštedjelo na vremenu. S druge strane, pružanje usluga digitalnim medijima za poslodavca predstavlja mogućnost ostvarenja efikasnosti i produktivnost te dovodi do značajnijeg smanjenja troškova. Zaključuje se da digitalizacija pojednostavljuje život građanima, ali i poslodavcima. Potreba za korištenjem tehnologije raste, a digitalizacija svakodnevno stvara brži, povezaniji i „zeleniji“ digitalni svijet. 93/21 | 01/2016
Manager
5
BUSINESS EKONOMIJA DIJELJENJA
Globalni fenomen koji polako zahvaća i Hrvatsku Nova metoda poslovanja, ekonomija dijeljenja (sharing economy), u svijetu ostvaruje 15 milijardi dolara prometa. To je platforma koju su pokrenuli mladi ljudi koji vlasništvo nad imovinom vide prvo kao teret i trošak, a tek onda kao korist. Piše: Kristina Paler Kontakt: kristina.paler@gmail.com
Ovaj trend temelji se na ideji da se stvari treba koristiti umjesto posjedovati ih, razmjenjivati ih i posuđivati umjesto kupovati, poklanjati umjesto bacati, a pritom štedeći novac i čuvajući okoliš. Na ovaj su način mladi, uglavnom koristeći se društvenim mrežama i aplikacijama za pametne telefone, odlučili riješiti problem nezaposlenosti u kriznim vremenima koji ih ograničava u uživanju u životu i stjecanju novih iskustava. Pojam dijeljenja obuhvaća car sharing, bike sharing, ride sharing, unajmljivanje školskih udžbenika, kupnju i razmjenu rabljene elektroničke opreme, dijeljenje poslovnih prostora i parkirališnih mjesta te mnoge druge usluge. U Zagreb je stigla jedna vrijedna „atrakcija“, a to je aplikacija Uber koja povezuje osobe koje žele jeftiniji prijevoz od standardnih taksija s onima koji imaju automobil. Cijela priča započela je u San Franciscu 2010. godine, a poslovanje je prošireno na čak 200 gradova. Glavna je inovacija to što se kao vozač može zaposliti bilo tko ako ima odgovarajuće vozilo i vozačku dozvolu, iako je u Zagrebu uveden samo uberX s ovlaštenim vozačima taksija što je ujedno i najjeftinija varijanta koju nude. Osim Ubera, neke od najpoznatijih i najzanimljivijih kompanija izdvojene su u nastavku. HomeExchange.com Ako nemate problema s boravkom ljudi u vašem privatnom prostoru, pravi je izbor jedan od najbrže rastućih portala, HomeExchange.com, koji pomaže svojim korisnicima da zamijene kuću, stan ili vikendicu s drugim osobama kako bi uživali u najjeftinijoj varijanti godišnjeg odmora. Ponuda smještajnih kapaciteta raznolika je, zamijeniti se može i na kraći i na duži period, a zamjena ne mora nužno biti istovremena, iako je to najčešći slučaj. Korisno je u ponudi istaknuti pojedinosti koje ne odgovaraju svakom profilu ljudi, poput kućnih ljubimaca. Radi sigurnosti, članovi mogu dobiti i ugovore, iako se ovaj koncept dijeljenja temelji na povjerenju. Zanimljivo je istaknuti da HomeExchange. com naplaćuje godišnju članarinu u iznosu od 479,88 kn za neograničen broj zamjena. 2011. godine ovoj mreži se priključila hrvatska inačica Mijenjamvikendicu.com koja polako raste.
smještaj nije kao što je opisan na stranici jer gost smještaj plaća Airbnb-u koji drži novac do pojavljivanja gosta. Ako gost ne dođe novac će svejedno biti skinut s njegova računa, a pravo povrata ima jedino ako otkaže rezervaciju na vrijeme i uz plaćanje naknade. Stoga se može zaključiti kako je čitav proces pomno osmišljen i siguran. Zipcar Većina vozača će se složiti koliko je zamorno kada ne mogu pronaći parking u centru grada, kada moraju plaćati gorivo i održavati automobil koji većinu vremena stoji na parkingu i ne upotrebljava se. Svi ovi problemi mogu biti lako riješeni ako se unajmi automobil tvrtke Zipcar. Postupak je sljedeći: nakon što se plati članarina u iznosu od 50 dolara koja se kasnije odbija od troškova korištenja, članovi dobiju elektroničku karticu koja otvara automobile. Biraju automobil iz raznovrsne palete koristeći se aplikacijom ili internetom te ga unajmljuju na najmanje sat vremena. Nakon što izvrše rezervaciju, ona se šalje bežičnom vezom u sustav u automobilu te Zipcar kartica otvara samo ono vozilo koje je rezervirano. U automobilu se nalaze ključ i kreditna kartica za točenje benzina jer je benzin besplatan do prijeđenih 290 kilometara. Korisnik je dužan napuniti rezervoar jedino ako je u njemu gorivo ispod jedne četvrtine rezervoara. Ugrađena tehnologija mjeri vrijeme ulaska, izlaska i prijeđene kilometre, a osiguran je i parking. Usluga se naplaćuje po satu i kilometru, a cijena ovisi o lokaciji i izabranom modelu automobila. CouchSurfing
Airbnb.com Poznati američki startup Airbnb.com, koji je ujedno dostupan i u obliku mobilne aplikacije, nudi preko 300.000 smještajnih jedinica u 34.000 gradova iz 192 zemlje. Na ovoj je stranici moguće pronaći privatni smještaj gotovo bilo gdje na svijetu u kući, stanu, brodu, a čak i u igluu ili kućici na drvetu. Posrednik je između kupaca koji traže prihvatljivije cijene smještaja od hotelskih i iznajmljivača pri čemu iznajmljivači servisu plaćaju samo proviziju od 6 do 12 posto, dok gost, uz cijenu smještaja, portalu plaća i naknadu za uslugu. Airbnb.com nudi mogućnost ocjenjivanja iznajmljivača, ali i gostiju kako bi potencijalni kupci znali što mogu očekivati. Vlasnik je osiguran ako gost otkaže, a gost je osiguran ako 6
Manager 01/2016 | 93/21
„A world where everyone can explore and create meaningful connections with the people and places they encounter.“ vizija je internetske zajednice CouchSurfing u kojoj se na putovanju može pronaći besplatan smještaj. Postupak je vrlo jednostavan. Sve što treba napraviti jest registrirati se na CouchSurfing.de i urediti profil na kojem se traži ili nudi smještaj. Prednost ovakve razmjene naspram drugih, vrlo sličnih, jest stjecanje poznanstava diljem svijeta jer udomitelj turistima ujedno može biti i turistički vodič. Sigurnost garantiraju: komentari Couchsurfera o članovima koje su upoznali, verifikacija i vouchevi koji se dodjeljuju članovima
BUSINESS koji su zaslužili potpuno povjerenje. Također, portal ima i ambasadore, odnosno volontere u svakom gradu koji pomažu u snalaženju. Iz Hrvatske na CouchSurfing-u registrirano je oko 10 000 članova, a preko 50 posto čine mladi između 18 i 30 godina.
nesiguran, jer se postavlja pitanje kako imati povjerenja u nepoznatu osobu s kojom se upuštamo u suradnju.
Dijeljenje hrane? Budući da zastrašujuće brojke govore da se samo u Europi baci oko 100 milijuna tona hrane godišnje, ne treba nas začuditi njemački projekt Foodsharing.de na kojem ljudi iz bliže zajednice mogu ponuditi višak hrane koji imaju.
„Ova platforma uopće se ne razlikuje od primjerice tipičnog iznajmljivanja jer oboje ustvari pokreće želja za zaradom, a nikako dobročinstvo.“ Također, cijene usluga na portalima koji iznajmljuju sobe vrlo su slične cijenama u nekom prosječnom hotelu, tako da s tog aspekta ne profitiramo. Riječ ekonomija u ovom kontekstu nema pravo značenje jer će se teško postići da se kupci iznova vraćaju. U današnjem kapitalističkom svijetu biti vlasnik nečega svojevrsno je životno postignuće, stoga se postavlja pitanje zašto bi netko odraz svog teškog rada htio dijeliti. Na kraju, tvrdi Milo, vlastiti automobil ili stan pruža nam sigurnost od iznenadnih situacija.
Zastrašujuće brojke govore da se samo u Europi baci oko 100 milijuna tona hrane godišnje. Projekt se raširio i izvan Njemačke, a zanimljivo je da su ovu hranu spremni konzumirati i dobrostojeći pojedinci koji projekt vide kao uštedu. Ovakav se koncept još nije pojavio u Hrvatskoj. Ovdje veliki proizvođači bacaju hranu jer bi na donaciju trebali platiti porez, ali se pomaže sličnim akcijama poput „kruha za kasnije“ u pekarama, ostavljanja vrećica po kontejnerima i otvaranja socijalnih samoposluga. Negativna strana „zajedničke potrošnje“ Na drugu stranu ovog trenda dijeljenja pokušao je ukazati novinar Miloa Yiannopoulosa svojim predavanjem u Londonu 2013. godine na popularnom LeWebu. Istaknuo je kako se ova platforma uopće ne razlikuje od primjerice tipičnog iznajmljivanja jer oboje ustvari pokreće želja za zaradom, a nikako dobročinstvo. Zatim, cijeli proces može biti izrazito
Pojam dijeljenja obuhvaća car sharing, bike sharing, ride sharing, unajmljivanje školskih udžbenika, kupnju i razmjenu rabljene elektroničke opreme, dijeljenje poslovnih prostora i parkirališnih mjesta te mnoge druge usluge. 93/21 | 01/2016
Manager
7
BUSINESS STARTUP U HRVATSKOJ
Trend koji do jučer nezamislive ideje provodi u realnost Premda se za nagli odjek startupa u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina često govori u superlativima dostojnima tvrtki iz Silicijske doline, najbolju sliku o realnom stanju ovog sve popularnijeg oblika poduzetništva daju nam upravo kvantitativni pokazatelji o investicijama sagledani u prijelaznom roku od samo godinu dana. Piše: Anamaria Zubović Kontakt: anamaria.zubovic@gmail.com
Uzlet investicija Ako zavirimo na trenutak u statistiku, primijetit ćemo iznenađujući uzlazni trend brojki u obliku investicija u hrvatske startupove, koje su prema podacima Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, u 2013. godini iznosile 2.180.000 eura, dok se taj broj samo godinu dana kasnije povećao na oko čak 21.206.000 eura. Usprkos globalnoj gospodarskoj krizi u svijetu i Hrvatskoj, ispostavilo se da ulagači uvijek spremno investiraju kapital u dobre ideje, pa je preko 20 milijuna eura investicije osiguralo čak 19 hrvatskih startupova. Ostvarivši višemilijunske iznose investicija, pažnju su ipak privukla tri najuspješnija, pa u nastavku donosimo nešto više o svakome od njih. Rimac Automobili
godine, kada su za proizvod BabyWatch, preteču Bellabeatova Shella, napravili crowdfunding kampanju na Indiegogu koja im je uz početnih približno 10.000 eura kapitala, donijela i interes jednog od najpoznatijih svjetskih poslovnih inkubatora Y Combinatora. Ovaj startup počeo je buditi interes javnosti potkraj svibnja prošle godine, kada je dobio rekordnu investiciju od 4,2 milijuna eura. Iznenađujuć je bio i popis investitora, na kojemu su se našla i neka poznata imena poput glumice Jessice Albe, kreatora Googleova Gmaila Paula Buchheta, osnivača TechCruncha Michaeala Arringtona i još mnogi drugi. Farmeron Matija Kopić utemeljitelj je i direktor osječkog Farmerona, najpoznatijeg hrvatskog IT startupa, predstavljenog javnosti početkom 2011. godine. Farmeron je aplikacija koja farmerima pomaže pri izračunu isplativosti njihova rada na uzgoju stoke, fokusirana prvenstveno na proizvođače mlijeka i mesa, dok je danas uglavnom usmjerena na velike proizvođače koji imaju interes i financijska sredstva za unaprjeđivanje poslovanja uz pomoć softverskih rješenja. Farmeronu pripada treće mjesto po visini prikupljenih investicija koje dosežu 2,3 milijuna eura. Važnost realizacije ideja
Ova tvrtka za proizvodnju električnih vozila osnovana 2009. godine razvila je i predstavila automobilski koncept električnog automobila Concept_One. Prvi je put predstavljen svjetskoj javnosti 2011. godine na najvećoj svjetskoj izložbi automobila Internationale Automobil-Ausstellung u Frankfurtu. Na petu godišnjicu svoga postojanja Rimac Automobili zaključili su prvi krug ulaganja u iznosu od čak 10 milijuna eura s trima glavnim investitorima. „Iznimno smo ponosni što smo sklopili partnerstva sa značajnim internacionalnim investitorima koji su prepoznali našu vrijednost i potencijal. Ova investicija omogućava nam još bržu ekspanziju, razvoj i tržišno lansiranje novih proizvoda te povećanje proizvodnih kapaciteta“, rekao je osnivač i većinski vlasnik tvrtke Mate Rimac u priopćenju. Bellabeat Osnivači ovog startupa, Sandro Mur i Urška Sršen, u poslovni pothvat ušli su sredinom 2013. 8
Manager 01/2016 | 93/21
Svijet je zahvatila prava tehnološka groznica zbog koje smo iz dana u dan okruženi sve većim brojem inovacija, a u tome su priliku pronašli i naši hrvatski kreativci. Oni su pravi primjer da ideje nikako ne treba držati zaključane u ladici jer se uz mnogo truda sve može postići. S druge strane, ako se i dogodi neuspjeh, od kojeg zaziru svi pokretači startupova, globalno gledano situacija ipak nije tragičan. Svakom je tržištu, pa tako i hrvatskom, potrebna bilo kakva povratna informacija kako bi se ono moglo dalje razvijati i poboljšavati.
BUSINESS ERICSSON NIKOLA TESLA d.d.
Tajna dugogodišnjeg sinonima za uspješnost i razvoj Ericsson Nikola Tesla (ENT) po ostvarenim je rezultatima na samom vrhu hrvatskog gospodarstva te već 66 godina uspješno posluje. Što se krije iza kompanije koja osim što je među vodećim izvoznicima u zemlji, vodeća i na području izvoza hrvatske ideje i znanja? Piše: Irena Laski Kontakt: irenalaski@gmail.com
Poslovanje kompanije Kompanija je na vrh svjetske tehnologije došla suradnjom vizionara i znanstvnika u području elektrotehnike, Nikole Tesle i njegova licencnog partnera Larsa Magnusa Ericssona koji je bio osnivač telekomunikacijske korporacije. Danas 40 posto svjetskog mobilnog prometa prolazi putem Ericssonovih mreža, što ga čini vodećim regionalnim telekomunikacijskim isporučiteljem proizvoda i usluga te liderom u području informacijsko-komunikacijskih rješenja. ENT je sastavni dio globalne korporacije Ericsson, koja predvodi i podržava suvremene načine komuniciranja tako da osigurava inovativna ICT rješenja koja unapređuju život ljudi i stvaraju novu vrijednost komunikacijskih trendova u svijetu. Ravnopravno s ostalim članovima predstavlja primjer društveno odgovornog poduzetništva u svim zemljama u kojima djeluje. Stabilnost poslovanja u kompaniji temelji se na trima strateškim segmentima koje čine domaće (Hrvatski Telekom, Vipnet, Tele2, Ministarstva, HEP), inozemno i interno Ericssonovo tržište. Osim toga, ENT je tradicionalno usmjeren prema izvozu, pogotovo u susjednim zemljama, što čini bitnu razliku u odnosu na ostale kompanije koje glavni fokus drže uglavnom u uvozu. U financijskom poslovanju velika se pažnja daje upravljanju rizicima i optimiziranju troškovima zbog čega godinama ima stabilnu bilancu i visoku likvidnost.
poslovnom sektoru za velike tvrtke te certifikat ICERTIAS-a (Međunarodna certifikacijska kuća), kojim se potvrđuje da je ENT certificirani Prijatelj kupaca za 2014./2015. godinu i potpisnik deklaracije kojom se potiču najviši standardi prava kupaca. Vrijedno priznanje primili su i ove godine osvajanjem nagrade struke za Projekt godine, odnosno za razvoj „One Stop Shop-a“, za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS). Ljetni kamp i studenti Ključ poslovnog uspjeha jesu ljudi, a njih kompanija prepoznaje dugogodišnjom suradnjom s obrazovnom zajednicom. U sklopu toga, ENT je 2015. godine proslavio 15. obljetnicu organiziranja „Ljetnog kampa“. Kamp je koncipiran kao radionica za studente završnih godina i omogućuje im primjenu stečenih znanja u razvoju tehnološki najnovijih proizvoda i rješenja, ali i razradi novih ideja i projekata istraživačkog tima kompanije. Do sada je u kampu nastalo šest zajedničkih patenata i 12 prototipova koji su utjecali na proizvode kompanije. Od početka održavanja kroz kamp je prošlo oko 600 studenata, a 230 ih je i zaposleno u ENT-u.
Veliko priznanje dobili su i 2015. godine osvajanjem nagrade struke za Projekt godine. Priznanja i nagrade Inovacije ENT-a zahvaljujući aktivnostima centra za istraživanje i razvoj te ekspertnih centara za usluge kupcima, godinama osvajaju globalne nagrade koje potvrđuju uspješnost i kvalitetan rad kompanije. Tvrtka je 2014. godine osvojila „Platinasti ključ“ Udruge hrvatskih izvoznika za kontinuitet u izvrsnosti. Uz to, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ih je u kategoriji brige za zaposlenike nagradila za najbolju praksu društveno odgovornog poslovanja. Iste godine, rad je prepoznat i u inozemstvu kada su stručnjaci ENT-a u suradnji s Vipnetom prvi u Europi implementirali PSI sustava koji štedi energiju na baznim stanicama. Priznanje za projekt okrunili su osvajanjem prestižne nagrade za najinovativnije projekte za zeleno poslovanje „Global Telecom Business“ u Londonu. Između ostalog, tu je dobivena i nagrada „Grand PRix“ za interno i eksterno komuniciranje u
Ideja, znanje i inovacija najvažniji su strateški fokusi da bi se kompanija mogla razvijati i odgovarati na sve tržišne i tehnološke zahtjeve. ENT je to prepoznao i kontinuirano razvija umreženost društva koje pozitivno utječe na poslovanje, što je i temeljni cilj svih subjekata. 93/21 | 01/2016
Manager
9
BUSINESS NISKOBUDŽETNE AVIONSKE KOMPANIJE
Ekonomija putovanja Istraživanja pokazuju kako su ljudi sretniji ako potroše novac na putovanja, a ne na materijalne stvari. Materijalne stvari pružaju trenutni užitak dok putovanja pamtimo doživotno. Uspomene se mogu odnositi na lijepe i nezaboravne poglede na znamenitosti i pejsaže kao i na iskustva proživljena upoznavanjem novih kultura, zanimljivih ljudi, isprobavanjem novih jela te drugačijeg stila provođenja vremena u odnosu na svakodnevicu. Piše: Dea Derjanović Kontakt: dea.derjanovic@gmail.com
same avionske karte. Ponude aviokompanija
Slatko planiranje Planiranje svakog putovanja započinje na internetu, a pretragom različitih putničkih agencija svatko može naći ponudu za sebe. Ako se žele izbjeći organizirani odlasci na putovanja, novije doba to omogućava. Razvojem interneta dana je mogućnost da se samostalno organizira put i smještaj prema vlastitim zahtjevima i financijskim mogućnostima te uživa u istraživanju novih destinacija. Prvi, a vjerojatno i najslađi korak, jest odabir destinacije. Nakon što je destinacija odabrana dolazi onaj kompliciraniji korak koji je vremenski, a i financijski zahtjevniji. Za putovanja uz smanjene putne troškove, na razne atraktivne i zanimljive destinacije, tu su niskobudžetne avionske kompanije. Tajna uspjeha U Hrvatsku slijeću sljedeće niskobudžetne aviokompanije: Ryanair, Easyjet, Wizzair, Germanwings, Tuifly i druge. Koja se tajna poslovanja krije iza njihovih povoljnih cijena letova? Navedene aviokompanije imaju niske troškove poslovanja zbog kojih je i cijena usluga niža. Niske troškove poslovanja postižu prodavanjem karata isključivo na internetu što ne zahtijeva otvaranje poslovnica i zapošljavanje radnika koji bi u njima radili. Time održavaju minimalan broj zaposlenih u skladu s propisanim pravilima sigurnosti u avionima. Za vrijeme trajanja leta ne poslužuju besplatna pića ili jela kao što je običaj u drugim avionskim kompanijama, a u slučaju da ih se naruči potrebno ih je dodatno platiti. Smanjenju troškova doprinosi i činjenica da njihovi avioni polijeću i slijeću na manje aerodrome, obično udaljenije od gradskih središta, na kojima su takse znatno niže. Niskobudžetne avionske kompanije kod kupnje aviona odlučuju se za jedan tip pa time dobivaju popust na količinu, u njihovim se avionima obično nalazi i veći broj sjedala nego u avionima drugih kompanija što smanjuje udobnost putnika, a kompaniji povećava broj prodanih karata što u konačnici znači smanjenje troškova za njih, ali i za samog putnika. Posebnu pozornost zahtijeva prtljaga. Ako se nosi samo ručna prtljaga unutar dimenzija koje su aviokompanije propisale, ne može se pogriješiti. Za prtljagu većih dimenzija od ručne, mora se pak izdvojiti dodatni iznos koji u brojnim slučajevima prelazi i trošak 10
Manager 01/2016 | 93/21
Ryanair je najveća europska niskotarifna avionska kompanija. Dok iz gradova okolnih zemalja ima linije tijekom cijele godine, u Hrvatskoj leti sezonski, od kraja ožujka do studenog, iz Zadra, Pule, Rijeke i Osijeka. Ryanair u 2016. godini leti iz Zadra (uglavnom od kraja ožujka 2016.) na 13 europskih destilacija, a to su Berlin, Bruxelles, Dublin, Düsseldorf, Manchester, Göteborg, Frankfurt, Karlsruhe (Baden-Baden), London, Marseille, Oslo, Pariz i Stockholm. U Bruxelles leti četiri puta tjedno, u Dublin, Düsseldorf i London tri puta tjedno dok u ostale gradove dva puta tjedno. Iz Pule u 2016. godini Ryanair ima četiri odredišta - Bruxelles, Frankfurt i London od travnja te Oslo od lipnja 2016. godine. Letovi se odvijaju dva puta tjedno. Što se tiče Rijeke, trećeg Ryanairova aerodroma u Hrvatskoj, letovi će se odvijati prema Londonu (od 4. 6. 2016.), Bruxellesu (od 2. 7. 2016.) i Stockholmu (od 1. 4. 2016.) po dva puta u tjednu. Iz Osijeka Ryanair zasad leti samo na relaciji Osijek – London i to od 1. 4. 2016. do 28. 10. 2016. Za letove iz Hrvatske (Zadar, Pula, Rijeka i Osijek) cijene se trenutno kreću od 19,90 do 60 eura za jedan smjer (ne treba zaboraviti pritom na dodatne troškove prilikom odabira mjesta u avionu, dodatne prtljage, pića ili hrane). Karta se može kupiti na službenoj internetskoj stranici Ryanaira uz plaćanje debitnom karticom bez naknade ili kreditnom karticom uz dodatnu naknadu za transakciju.
Sljedeća spomenuta niskobudžetna avionska kompanija jest EasyJet, britanska aviokompanija s glavnom bazom na londonskom aerodromu Luton. Iako nema povoljne karte kao najveći konkurent Ryanair, ako se dovoljno rano isplanira putovanje, može se naići na vrlo prihvatljive cijene. Iz Hrvatske EasyJet leti iz Zagreba, Splita te Dubrovnika, a većina letova odvija se samo sezonski, u ljetnim mjesecima. O ostalim niskobudžetnim aviokompanija, više možete saznati na njihovim službenim internetskim stranicama te uloviti odlične ponude za nadolazeće proljetne dane.
BUSINESS
Razvoj prehrambene industrije u Republici Hrvatskoj Piše: Nika Crnek Kontakt: nika.crnek@manager-magazine.com.hr
Prehrambena industrija predstavlja jednu od najvećih izvoznih grana unutar prerađivačke industrije, ali uvoz hrane i pića i dalje uvelike premašuje njihov izvoz. Kako bi ukazala građanima na važnost i poticanje domaće prehrambene industrije, Hrvatska gospodarska komora (HGK) još je davne 1998. godine pokrenula akciju pod nazivom „Kupujmo hrvatsko“ u sklopu koje su svi proizvodi hrvatskog podrijetla sadržavali vizualni kod s natpisom „Hrvatska kvaliteta“ ili „Izvorno hrvatsko“. Najvažniji cilj, a ujedno i misija ove akcije, bio je omogućavanje prepoznatljivosti hrvatskih proizvođača, kako na domaćem, tako i na europskom i svjetskom tržištu te stjecanje dugoročnog povjerenja potrošača prema proizvodima proizvedenima u Hrvatskoj. Prvi su se rezultati pokazali izuzetno uspješnima, pa se akcija nastavila provoditi i narednih godina, a 2015. godine proslavila je svoju punoljetnost simbolično ukrasivši brojne gradove diljem Lijepe Naše štandovima s autohtonim hrvatskim proizvodima. Prehrambena industrija za vrijeme krize Iako se 2008. smatra godinom prekretnicom i prvom recesijskom godinom, industrija hrane i pića ostala je pošteđena još nekoliko godina, a drastičnije je posljedice recesije i ekonomske krize počela osjećati tek 2012. godine. Većinu zasluga drastičnom padu hrvatske prehrambene industrije većina ekonomskih stručnjaka i analitičara pripisuje vrtoglavom rastu uvoza jeftinije hrane. Promatrajući deset vodećih prehrambenih kompanija u razdoblju od 2012. do 2015. godine, paradoksalno, uočavamo rast prihoda od 2 posto, ali usprkos zamjetnom rastu, tekuća je likvidnost pala, a ukupna zaduženost porasla. Ovakvo je stanje posljedično dovelo do prividnog rasta proizvodnosti uzrokovanog povećanjem prihoda i rezanjem broja zaposlenosti što hrvatsku industriju hrane i prehrambenih proizvoda stavlja u još nezavidniji položaj od onog početkom 2012. godine. U industriji pića, razvoj je događaja tekao nešto drugačijim smjerom te se cijela industrija pokazala znatno profitabilnijom od prehrambene. Zabilježen je rast prihoda od 1,4 posto praćen ubrzanim i konstantnim povećanjem likvidnosti i tek neznatnim rastom zaduženosti. Baš kao i u prehrambenoj industriji, u industriji pića primjetan je trend rezanja broja zaposlenih što se smatra ključnim čimbenikom za povećanje proizvodnosti. Na sam vrh uspješnih poduzeća smjestili su se Vindija, Podravka, Pik Vrbovec, Dukat, Ledo, Pivac, Zvijezda, Viro, Kraš i Franck u segmentu hrane i prehrambenih proizvoda te Jamnica, Zagrebačka pivovara, Coca Cola HBC Hrvatska, Karlovačka pivovara, Badel 1862, Carlsberg Croatia d.o.o., Heineken Adria, Maraska, Agrolaguna i Osječka pivovara u segmentu alkoholnih i bezalkoholnih pića te piva. Utjecaj europe na Hrvatsku prehrambenu industriju
Hrvatska golem uvoz hrane bilježi već duži niz godina te se on početkom ekonomske i gospodarske krize smatrao glavnim uzročnikom stagnacije i opadanja domaće prehrambene industrije i poljoprivrede. Međutim, procesom ulaska u Europsku uniju, u kojem su mnogi vidjeli procvat prilika i mogućnosti za hrvatsku proizvodnju i izvoz, stanje se drastično pogoršalo. S vrtoglavih dvije milijarde dolara,
koliko je godinama iznosio hrvatski uvoz, već u prvoj godini članstva Hrvatske u EU on dostiže razinu od još vrtoglavijih tri milijarde dolara, od čega pozamašan dio odlazi u osam zemalja članica EU. Tmurno se stanje hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije danas svelo na svega nekoliko riječi – uvozimo previše, a ne proizvodimo gotovo ništa, čemu zasigurno u prilog ne ide gotovo milijun hektara zapuštenih zemljišta, minimalni poticaji iz EU fondova i strmoglavi pad broja registriranih poljoprivrednih gospodarstava. Niti dvije i pol godine nakon ulaska u EU stanje na hrvatskoj prehrambenoj sceni nije bajno, a najviše su pogođeni sektori mljekarstva i stočarstva. U spomenutom je razdoblju izgubljeno više od 10 000 radnih mjesta, a činjenica da poljoprivredna proizvodnja već drugu godinu za redom pada brže od BDP-a zasigurno je znak za uzbunu. Prehrambena industrija samo je jedna od stavki koja Hrvatsku pozicionira na začelje Eurolige, a na pitanje „Zašto smo ovisni o (ne tako) jeftinom uvozu?“ i dalje nemamo odgovor. Nije sve tako sivo Poražavajući se rezultati, ipak, ne odnose na cjelokupnu prehrambenu industriju, već i dalje najvećim dijelom zahvaćaju poljoprivredu. Tako su se proizvodnja i prerada čaja i kave te proizvodnja piva i bezalkoholnih pića pokazale najprofitabilnijim djelatnostima u djelokrugu prehrambene industrije, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Na svjetskoj se razini, osim industrije pića, kao profitabilne djelatnosti često spominju proizvodnja mlijeka i sira te ostalih mliječnih prerađevina. Najveća posebnost i delikatesa hrvatske prehrambene industrije nedvojbeno je konditorska industrija koja zauzima znatan dio u cjelokupnoj industriji hrane i prehrambenih proizvoda popunjavajući hrvatski izvoz ukusnim keksima, dodacima jelima, vaflima, punjenom čokoladom i mnogim drugim slasticama. Osim navedenih slatkih poroka, značajan dio hrvatskog izvoza čine konzervirane srdele, gotove juhe, maslinovo ulje, pivo i alkoholna pića. Perspektiva Hrvatske prehrambene industrije
Mnogi se slažu da poljoprivreda i prehrambena industrija zaslužuju biti pokretačem hrvatskog gospodarstva, kako zbog enormnih prirodnih potencijala za ovakav oblik industrije, tako i zbog kvalitete proizvedene hrane i prehrambenih proizvoda. Usprkos i dalje visokom uvozu i ne tako visokom izvozu ne preostaje nam ništa drugo osim nadati se da prehrambenu industriju u Hrvatskoj očekuje jedno novo, svjetlije razdoblje, a poljoprivrednici i proizvođači hrane trebali bi se specijalizirati u onim proizvodima koji su se pokazali najprofitabilnijima i donijeli najbolje poslovne rezultate te se diferencirati putem kvalitete. Prehrambena industrija u brojkama
• • •
preko 3000 registriranih tvrtki više od 65 tisuća ljudi zaposleno u sektoru proizvodnje hrane sektor ostvaruje 30% ukupnih prihoda prerađivačke 93/21 | 01/2016
Manager
11
BUSINESS
• •
industrije prosječna bruto plaća u sektoru proizvodnje hrane iznosi 874 eura (2011.) operativna bruto profitna stopa iznad prosjeka zemalja EU (8,9% u odnosu na 7,9% prema podacima Eurostata)
Ekstra djevičansko maslinovo ulje domaćih maslinika
Zvijezda već godinama proizvodi najbolje kategorije maslinovih ulja koja se dobivaju hladnim prešanjem zrelih plodova. Prepoznatljiva mirisa i izvanrednog okusa ovo je jedan od najpoznatijih i najpopularnijih hrvatskih prehrambenih proizvoda
Bajadera - čarolija vrhunskog užitka
Jedan od najpoznatijih Kraševih brendova na hrvatskom i europskom tržištu koji u sebi sjedinjuje srednjoeuropsko umijeće u pripravi slastica i orijentalnu raskoš okusa. Bajadera je hrvatska slastica sa zavidnom tradicijom, značajan dio hrvatskog izvoza prehrambenih proizvoda te prvi hrvatski konditorski proizvod kojem je dodijeljena oznaka „Izvorno hrvatsko“.
Vegeta – pravi gastro užitak
Univerzalni dodatak svim sla(s)nim jelima i ono bez čega vjerojatno ne možete zamisliti obrok. Predstavlja prepoznatljiv spoj kulinarskog iskustva i kvalitetnih sastojaka, a dobitnica je i mnogih nagrada i priznanja.
Roxanich – iskrena i prirodna vina
Autohtona istarska vina svjetske kvalitete proizvedena u skladu s najvišim ekološkim standardima. U proizvodnji se koriste drevne metode poznate još antičkim vinarima, bez ikakve tehnološke, mehaničke i kemijske intervencije. Raznolik asortiman vina koji krasi bogata struktura i neponovljiva aroma dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
Žuja je zakon
Od samih početaka Ožujsko je među ljubiteljima piva prepoznato kao pivo za sve prilike i ubrzo postalo neizostavan dio društvenog života. Ovo pivo koje je vjerno služilo brojnim generacijama Zagrepčana čini znatan dio hrvatskog izvoza, a od 2014. godine prodaje se i u Južnoj Koreji. Najpoznatiji hrvatski liker
Badelov Pelinkovac najpoznatiji je hrvatski biljni liker i prvi hrvatski brend koji se, zahvaljujući svojoj kvaliteti, našao i na dvoru Napoleona trećeg. Autentičan, dosljedan i proizveden bez dodataka umjetnih aroma, on ostaje vjeran tradicionalnoj recepturi i pomno odabranoj mješavini bilja, okrunjenoj pelinom.
12
Manager 01/2016 | 93/21
BUSINESS NOVI TREND KORPORACIJSKE MODE
Sveprisutan razvoj ekoproizvoda Ekoproizvod, ekološki, biološki ili organski proizvod dobiven je sustavom ekološke poljoprivrede, tj. bez upotrebe umjetnih gnojiva, kemikalija i pesticida, a osnovna mu je svrha zaštita prirode, okoliša i potrošača. Piše: Mirjana Sarčević Kontakt: msarcevic1@msn.com
Ekoproizvod je proizvod koji u sebi sadrži 95 posto ili više ekoloških sastojaka. Njegova proizvodnja omogućuje održivo gospodarenje prirodnim resursima (čuva plodnost tla, floru i faunu, vode i atmosferu), zabranjuje primjenu kemijskih agrocida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija. Također, omogućuje vraćanje ravnoteže u prirodu te time čuva biološku raznolikost, potiče razvoj ruralnih područja i potiče razvoj malih obiteljskih gospodarstava, doprinosi razvoju ekoturizma te time povezuje poljoprivredne, turističke i zanatske aktivnosti. Upravo su porast ekološke svijesti i briga za zdravljem razlozi zbog kojih dolazi do porasta potražnje za ekološki uzgojenim proizvodima. Ovaj je trend posebno razvijen u zemljama Europske unije pa tako, posljednjih godina, sve više i u Hrvatskoj. No, unatoč bogatim prirodnim resursima i predispozicijama koje Hrvatska ima za ekološku proizvodnju, ona je kod nas još uvijek u začetku (najviše zbog neinformiranosti proizvođača koji bi, uz male preinake, mogli dobiti pravo na označavanje svojih proizvoda „ekomarkicama“).
Unatoč bogatim prirodnim resursima i predispozicijama koje Hrvatska ima za ekološku proizvodnju, ona je kod nas još uvijek u začetku.
ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske, pratećim pravilnicima i njihovim izmjenama i dopunama. Pravo prodaje i deklariranja proizvoda pod nazivom „ekološki“ imaju samo oni koji se proizvode i prerađuju sukladno spomenutoj regulativi, sustavno su praćeni, za proizvodnju posjeduju certifikat i kao takvi upisani su pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Tržište ekoloških proizvoda u Hrvatskoj nije organizirano, djelomično zbog nedostatnosti proizvoda, ograničenih preradbenih kapaciteta te nedovoljne informiranosti potrošača, a cijena ekoloških proizvoda veća je za 20 do 50 posto u odnosu na konvencionalne proizvode. Iako je posljednjih godina u Hrvatskoj udvostručena površina poljoprivrednih zemljišta na kojima se uzgajaju biološki proizvodi, te su brojke i dalje zanemarive s obzirom na to da dosežu tek 1,29 posto ukupnog broja poljoprivredne površine. Potencijal na tržištu velik je jer, osim potražnje, i tradicija povezana s teritorijalnim i kulturnim nasljeđem hrvatskih regija pruža mogućnosti za razvoj ekoloških proizvoda.
Proizvođači (i trgovci) često, s namjerom da potrošaču daju do znanja da se radi o proizvodu posebne kvalitete, dodaju mu prefikse „zdrav“, „prirodan“ ili „domaći“. Veliki potencijal leži i u turizmu kao distributivnom kanalu (ekoturizam, pak, može profitirati od uske povezanosti ekološke poljoprivrede i proizvoda specifične kvalitete) te u domaćim autohtonim proizvodima koji su već prepoznati na stranim tržištima. Ekološka proizvodnja nužna je želimo li Zemlju sačuvati za buduće naraštaje.
Međutim, pozitivnim pokazateljima se smatraju udvostručenje površine zemljišta na kojoj se uzgajaju ekološki proizvodi posljednjih godina, kao i potražnja koja stalno raste, prvenstveno kod urbanog stanovništva i turista. Iako kupci radije odabiru domaće, ekološke proizvode, nedovoljno poznavanje karakteristika organskih proizvoda dovodi do njihova miješanja s lokalnim proizvodima. Proizvođači (i trgovci) često, s namjerom da potrošaču daju do znanja da se radi o proizvodu posebne kvalitete, dodaju mu prefikse „zdrav“, „prirodan“ ili „domaći“. Takvim, pogrešnim deklariranjem proizvoda oglušuje se na Zakon o zaštiti potrošača i dovodi kupce u zabludu, kako bi se ostvarila dodatna vrijednost i viša cijena proizvoda. Ekološki proizvodi proizvedeni su sukladno Zakonu o 93/21 | 01/2016
Manager
13
BUSINESS PROFIL OSOBE
Diana Gluhak – hrana i poduzetništvo kao cjelina Kada se danas govori o razvojnoj snazi hrvatskog gospodarstva, česta tema budu i hrvatske poduzetnice koje su sve učinkovitiji brzorastući segment. Predstavit ćemo priču o jednoj poduzetnici koja hranu i poduzetništvo stavlja u jednu cjelinu. Piše: Nikolina Bujdo Kontakt: nikolinabujdo@yahoo.com
Prije pet godina u hrvatskome poduzetništvu na jednu ženu dolazilo je 2,6 muškaraca. Danas, priča je malo drugačija i na jednu ženu dolazi 1,9 muškaraca u domaćem poduzetništvu. Ovo prvenstveno govori o porastu ženskog poduzetništva posebice u sferi samozapošljavanja. Žene u današnjem društvu puno bolje uočavaju prilike koje im se nude za realizaciju svojih ideja, ali problemi i dalje leže u nedostatku financija, potpora, prilika na tržištu i to sve zbog nedostatka razumijevanja unutar njihovih obitelji.
Diana Gluhak imala je dobro okruženje odrastajući uz oca poduzetnika gdje je i naučila kako komunicirati i kako „plivati“ u poduzetničkim vodama. „Kada si poduzetnik, financijska sigurnost uvijek je upitna.“ i nerijetko osobe koje se bave poduzetništvom imaju određeni staž u drugim tvrtkama. Diana je već za vrijeme studiranja (prvo biotehnologija, a poslije se prebacila na nutricionizam zbog šireg spektra djelovanja), počela surađivati s velikim tvrtkama koje su se bavile prehranom i individualnim preporukama na tu temu. Znanja je prikupljala istraživačkim radom i pisanjem članaka o specifičnim temama. Kaže, kroz taj je rad naučila kako svijet prehrane funkcionira, kako treba komunicirati s tvornicama. Nakon velike korporacije, počela je raditi u jednoj manjoj firmi, gdje se dosta educirala na sustavima sigurnosti hrane. Iako joj je samo 28 godina, u kolovozu 2014. krenula je u poduzetničke vode kao „konzultant za nutricionizam“, ujedinjujući sve znanje koje je prikupila kroz
„Važno je biti drugačiji i prepoznatljiv na tržištu.“ protekle godine uspješnog rada. Healthy Meal Standard, prvi certifikat za zdrave jelovnike Prema Eurostatu, danas je 11 posto žena zaposleno u vlastitom poduzetništvu što dovoljno govori o tome da su žene polako počele tražiti svoju priliku u poduzetničkim krugovima. Jedna je od pozitivnih poduzetničkih priča i ona Diane Gluhak, magistrice nutricionizma koja je napustila konzultantsku tvrtku i krenula u vlastitu priču. Savjetovanje o prehrani Kako postaviti temelje za savjetodavno poslovanje?
Healthy Meal Standard (HMS) prvi je certifikat za zdrave jelovnike, uglavnom za turističke objekte, prvenstveno hotele i restorane, a potencijalno se može upotrijebiti i za škole, vrtiće ili druge ustanove. Uključuje obrazovanje osoblja, a obuhvaća različite certifikate za prehranu i goste s posebnim prehrambenim potrebama (dijabetes, djecu, smanjenje težine i bolesti srca). Diana je prva osmislila ovaj standard i time postavila temelje savjetodavnog poslovanja. Ovo je još samo jedan od projekata u nizu, jer je Diana ovim certifikatom omogućila uravnotežene prehrane budućih potencijalnih korisnika u turizmu. Strah je najbolji lijek Uvijek postoji strah od ulaska u poduzetničke vode. Izlazak iz one zone komfora u nešto nepoznato. Ali upravo je strah Diani Gluhak dao i poticaj jer ju je uvijek gurao prema naprijed. Strah tjera na razmišljanje unaprijed, uvijek moramo biti nekoliko koraka ispred idućeg poteza, moramo biti točni, efikasni. „Važno je biti drugačiji i prepoznatljiv na tržištu.“ I time se svaka poduzetnica mora voditi.
14
Manager 01/2016 | 93/21
BUSINESS „TIE ME“ - RUČNO IZRAĐENE PERSONALIZIRANE MAŠNE
Kako poduzetničku ideju pretvoriti u stvarnost U poduzetničke vode uplovile su tri prijateljice, bivše studentice Ekonomskog fakulteta Zagreb. Zahvaljujući Katarini Talian, Mariji Šulc i Vanesi Tipuri dugotrajnoj potrazi za jedinstvenom leptir - mašnom došao je kraj. Osnivačice modnog branda „Tie me“ pitali smo kako se razvila ideja za novi proizvod, koje su glavne prepreke realizaciji i pomaže li formalno obrazovanje u ostvarenju ciljeva. Piše: Helena Tomić Kontakt: htomic00@gmail.com
Manager: Recite nam nešto o sebi. Tko stoji iza imena „Tie me“?
pojedinosti sada dobro došle, pa bi često zavirile u stare udžbenike.
Iza imena „Tie me“ stoje prijateljice (Katarina, Marija, Vanesa) koje su se upoznale na fakultetu i dijelile isti kreativni duh i želju da nešto naprave. Nedavno smo diplomirale i odlučile ozbiljnije krenuti u posao. Zaista nam je užitak raditi sve, od izrade mašni do fotografiranja i komunikacije s kupcima.
Manager: S kojim ste se preprekama susrele na početku pokretanja posla? Prepreke poput nedostatka iskustva, male kupovne moći stanovništva i nedostatak poticaja za studente poduzetnike nisu nas obeshrabrile. Svaki je početak težak, ali ako je sama ideja dobra, smatramo da postoje velike šanse za uspjeh. Manager: Same pronalazite ideje i materijale te šijete proizvode. Koji je dio procesa najsloženiji? Teško je procijeniti koji je dio posla najsloženiji jer je poduzetnički posao sam po sebi složen. Iako je katkad teško uskladiti posao i svakodnevni život, ovaj nam posao pruža puno više zadovoljstva i stalno pomiče naše granice. Često se pojavljuju nove ponude za suradnje koje bi trebale biti ostvarene u vrlo kratkom roku. Tada je na nama da smislimo način na koji ćemo ih realizirati. To je možda najsloženiji, ali i najuzbudljiviji dio posla. Manager: Kako ste se odlučile za ime „Tie me“?
Manager: Ukratko nam predstavite svoje proizvode. Što možete istaknuti kao ključnu prednost u odnosu na konkurenciju? U ponudi su leptir - mašne različitih dimenzija, materijala i uzoraka za odrasle, djecu, ali i kućne ljubimce. Nudimo i rupčiće za sakoe te ženske mašne većih dimenzija. Iako se „Tie me“ mašne ističu dizajnom i atraktivnim uzorcima, naše su najveće prednosti mogućnost personalizacije proizvoda te ženske mašne koje se kao takve ne mogu pronaći nigdje drugdje. Manager: Kako se razvila ideja o proizvodu?
Odluka o imenu bio nam je možda i najzahtjevniji zadatak u početku stvaranja branda. Željele smo ime koje će ukratko objasniti naš proizvod te biti lako pamtljivo. Tie me nam je zazvučalo idealno s obzirom na to da se naše mašne vežu oko vrata, a u njemu je postojala i doza provokativnosti za koju smatramo da je moderan brand treba imati.
Iako je katkad teško uskladiti posao i svakodnevni život, ovaj posao nam pruža puno više zadovoljstva i stalno pomiče naše granice.
Izrada poslovnog plana na kolegiju Poduzetništvo poslužila je kao poticaj za razmišljanje o novim proizvodima i mogućnostima kreiranja vlastitog branda. Ideja o leptir mašni došla je sasvim spontano. Nakon kraćeg istraživanja tržišta i postojeće ponude, shvatile smo da je gotovo nemoguće pronaći leptir - mašnu u željenoj boji ili uzroku, dok mašni za žene nije uopće bilo. Za početak smo otvorile stranicu na Facebooku gdje smo predstavile svoje kreacije. Ljudi su reagirali izvrsno te su uskoro počele stizati prve narudžbe.
Manager: Imate li jasno definirane ciljeve? Koji je vaš sljedeći korak?
Manager: Kako vam je znanje stečeno na fakultetu pomoglo u realizaciji ideje?
Vrijeme na fakultetu ili neposredno nakon diplome možda je jedino razdoblje kada ćete se imati priliku upustiti u rizik pokretanja vlastitog posla. Iako je ovaj potez financijski neizvjestan, ako smatrate kako je vaša ideja dovoljno kvalitetna i izvediva, budite hrabri i pokušajte ostvariti svoje ciljeve. Izjava koja je nas od početka motivirala jest kako ne treba graditi tuđe snove ako možete graditi svoje.
Posebno su nam pomogli kolegiji poput Marketinga, Poduzetništva i Računovodstva. Naš fakultet pruža široko znanje onome koji je spreman učiti. Iako na nižim godinama studija možda nismo vidjele svrhu učenja pojedinosti iz nekih kolegija, kasnije smo shvatile da bi nam upravo te
Imamo prilično jasnu viziju u kojem smjeru želimo da naš brand ide te načine na koje ćemo to ostvariti. Trenutno smo orijentirane na plasiranje proizvoda u inozemstvo i idući nam je korak pronaći kvalitetne suradnike, odnosno odgovarajuće kanale distribucije. Manager: Imate li savjet za studente koji planiraju ostvariti svoje poslovne ideje?
93/21 | 01/2016
Manager
15
BUSINESS PROFIL ZEMLJE - ESTONIJA
Zemlja ekonomskih sloboda Dok se države na jugu Europe bore za ekonomsko preživljavanje, mala baltička zemlja na sjeveroistoku redovito bilježi odlične rezultate. Gospodarski rast i minimalna zaduženja - u čemu je tajna estonskog uspjeha? Piše: Dora Malnar Kontakt: dora.malnar@gmail.com
mogli bismo reći, ekonomski neslobodne zemlje, Latvija je bila osamdeset sedma na rang-listi ekonomskih Heritage foundationa, a Litva sedamdeset prva. Danas i Latvija i Litva spadaju u djelomično ekonomski slobodne zemlje, njihov je napredak na listi za samo devet godina ogroman (Latvija je napravila pomak za 64 mjesta, a Litva za 43) i to ih, ako izuzmemo Estoniju, čini najuspješnijim među istočnoeuropskim zemljama. Kako je povećanje nivoa ekonomskih sloboda u uskoj korelaciji s rastom BDP-a, baltičke zemlje posljednjih su godina superiorne po stopi rasta BDP-a u odnosu na stare članice EU7 i to će, ako se trend rasta nastavi, relativno brzo smanjiti jaz u razvijenosti između baltičkih zemalja i EU 15. E-država Po raspadu SSSR-a Estonija je doživjela kolaps. Inflacija je bila 1000 posto, cijene goriva skočile su 10000 posto za samo godinu dana. No, kao rezultat značajnih tržišnih reformi, Estonija je već nekoliko godina imala najkonkurentnije poslovno okruženje u sjevernoj i istočnoj Europi. U izvještaju Heritage foundationa za 2014. godinu Estonija je četvrta ekonomski najslobodnija zemlja svijeta, dok je od europskih zemalja ispred nje samo Luxembourg. Inflacija je ispod 3 posto, bankarski je sektor stabilan i najrazvijeniji među baltičkim zemljama, a financijski sektor moderan i efikasan. Iako postoje cijene koje kontrolira država, tržište ima glavnu riječ kod određivanja cijena. Vlade su se mijenjale, ali te promjene nisu utjecale na privredni razvoj zemlje. Tržišne reforme imale su svoju cijenu, bilo je nezadovoljnih, posebno iz redova radnika i seljaka, ali su se višestruko isplatile, jer su zemlji omogućile odličnu perspektivu u pogledu uklapanja u svjetsku podjelu rada i visoke stope rasta. Reforme Estonije oslanjaju se na povećanje ekonomskih sloboda. Porast ekonomskih sloboda odlučujuće utječe na porast blagostanja izraženog porastom BDP-a. Istraživanja korelacije između ekonomskih sloboda i visine nacionalnog dohotka koja su proveli Freedom house, Fraser institute i Heritage foundation ukazuju da je korelacija izražena 56-70 posto, što ide u prilog tome da brzog privrednog napretka nema bez visokog nivoa ekonomskih sloboda.
U izvještaju Heritage foundationa za 2014. godinu Estonija je četvrta ekonomski najslobodnija zemlja svijeta, dok je od europskih zemalja ispred nje samo Luxembourg. Utjecaj na susjede Estonski primjer nije ostavio ravnodušnim dvije okolne baltičke zemlje, Latviju i Litvu. Potaknute uspješnim reformama u Estoniji, obje su zemlje i same zabilježile značajan ekonomski napredak. 1996. godine ove dvije baltičke države bile su, 16
Manager 01/2016 | 93/21
Istraživanja korelacije između ekonomskih sloboda i visine nacionalnog dohotka koja su proveli Freedom house, Fraser institute i Heritage foundation ukazuju da je korelacija izražena 56-70 posto, što ide u prilog tome da brzog privrednog napretka nema bez visokog nivoa ekonomskih sloboda. Ono što je za Finsku značila Nokia, to za Estoniju znači Skype. Program za brzo internetsko vizualno i zvučno dopisivanje danas broji više od 300 milijuna korisnika (Microsoft ga je 2011. kupio za 8,5 milijardi dolara). Njegov uspjeh nadahnuo je cijelu novu generaciju estonskih startupova, za koje na Twitteru često koriste šaljiv zajednički naziv ‘#EstonianMafia’. U Estoniji 80 posto stanovnika ima pristup internetu, a WiFi je svugdje dostupan i mahom besplatan, u parkovima,
U Estoniji 80 posto stanovnika ima pristup internetu, a Wi-Fi je svugdje dostupan i mahom besplatan, u parkovima, restoranima, željezničkim stanicama, na udaljenim plažama i šumama. restoranima, željezničkim stanicama, na udaljenim plažama i šumama. Čak 99,6 posto bankovnih transakcija obavlja se elektroničkim putem. Na isti način plaća se porez i potpisuju dokumenti, a tako se glasalo i na zadnjim parlamentarnim izborima. Zašto je baš Estonija postala e-država? Mnogi tvrde da je to zbog njihova žilavog mentaliteta u kojem je glavno geslo „ja to mogu“, zbog poduzetničkog duha koji je u doba sovjetske okupacije i planske ekonomije bio gušen, a sada je dobio krila. Drugi kažu da se korijeni vuku iz sovjetskog doba,
BUSINESS navodeći primjer jednoga od osnivača Skypa, Ahtija Heinla, koji je programiranje naučio od oca i majke, oboje zaposlenih u Institutu za kibernetiku, osnovanom 1960. (majka je razvila sustav upravljanja svjetionicima koji se i danas upotrebljava). Nakon osamostaljenja 1991. godine morali su, kao i Hrvatska, izgraditi svoju upravu, no željeli su da ona bude jeftina, koristeći informatičku tehnologiju, zbog čega danas nedvojbeno imaju jednu od najviše digitaliziranih birokracija u svijetu, u kojoj je i vladin kabinet zauvijek rekao zbogom papiru. Jedan od razloga povećanja popularnosti startupova bila je i ekonomska kriza. Mnogi startupovi bili su „očajnički čin“ ljudi koji su ostali bez posla, a osnivanjem vlastite tvrtke nastojali su riješiti svoje probleme, ne čekajući da ih rješava država. Ipak, država igra izuzetno važnu ulogu u razvoju startupa. Ona osigurava goleme subvencije, a obrazovna politika polazi od ideje da informatičko obrazovanje počinje u vrtićima, dok je programiranje dio kurikuluma već u prvim razredima osnovnih škola. Pod njenim je okriljem program Startup Estonia (SUE) koji razvija povoljnu poduzetničku klimu, organizira poduku, daje stručne savjete za razvoj tvrtke i traži put do investicijskog kapitala. Porezni zakon ide maksimalno na ruku mladim tvrtkama, a sve to pomaže i u povlačenju sredstava iz fondova EU-a. U Tallinnu se stoga ne nalazi slučajno IT-agencija Europske unije, a posebno je zanimljiva povijest osnivanja Centra za cyber obranu NATOpakta, kao priča o zemlji koja je sama potaknula NATO da
u njoj organizira jednu od najvažnijih obrambenih udruga. Naime, Estonija je još 2006. upozoravala na mogućnost cyber-napada i predlagala zajedničke programe za zaštitu informatičkih sustava. Stvarni napad na njen sustav 2007. godine pokazao je da je bila u pravu, dokazavši ranjivost bilo koje NATO-ove članice, ali i samog NATO-a. Poučen tim iskustvom, NATO je godinu dana kasnije usvojio njene prijedloge i ideje temeljene na znanju estonskih stručnjaka. Kad se sve zbroji, ispada da Tallinn sliči na liberalnu modernu utopiju. Ipak, na estonskoj informatičkoj sceni nema velikih tvrtki poput Microsofta ili Facebooka, divova koji se izdižu iznad ostalih i broje zaradu u milijardama, nego su to uglavnom male specijalističke tvrtke. Najveće tvrtke nemaju sjedište u Estoniji: Skype ga ima u Luksemburgu i SAD-u, PlayTech na otoku Man, TransferWise u Londonu. Investitori, korisnici i tržišta u inozemstvu su, a bez domaćeg tržišta mnogo je teže započinjati posao. Investitor Allan Martinson upozorava na još nešto: nakon osamostaljenja ranih devedesetih Estonija je proživljavala golemu demografsku krizu, kada se broj novorođenih smanjio za 40 posto. To znači, kaže Martinson, da će estonske kompanije, naročito high-tech tvrtke koje zapošljavaju mlade, imati mnogo manji izbor kvalitetnog kadra i bit će manje ljudi koji će postati poduzetnici. A kada već ne dođu nove mlade snage, zemlja polaže nade u inozemne e-stanovnike: do 2025. godine vlada optimistički računa na deset milijuna virtualnih Estonaca.
93/21 | 01/2016
Manager
17
BUSINESS POZADINA IZBJEGLIČKE KRIZE
Na pragu novog doba Bliski je Istok područje koje se može okarakterizirati kao najturbulentniji dio zemaljske kugle pored Afrike. Niti jedan dio svijeta nije preživio toliko društvenih, gospodarskih i političkih promjena kroz povijesna razdoblja. Danas se suočava vjerojatno s onim najgorim ikada. Radi se o izbjeglicama i velikoj količini migracija s tog područja. Kako je sve to krenulo i čime je inicirano? Piše: Ivan Stjepić Kontakt: ivan.stjepi@gmail.com
Povijesni pregled Kao rezultat današnje izbjegličke krize valja se vratiti daleko u povijest. Prostor koji danas dijele Sirijska Arapska Republika, Libanonska Republika, Republika Irak i Kraljevina Jordan mnogo je puta kroz prošlost mijenjao vladare, a svaka je vlast nosila svoje. U staro je doba to bio Babilon, zatim je nastupilo Perzijsko Carstvo koje su kasnije pokorili Aleksandar Makedonski i grčka civilizacija. U novije doba ovdje se našao Rim, odnosno Istočno Rimsko Carstvo popularno nazvano Bizant. S dolaskom Bizanta i rođenjem kršćanstva istisnute su sve ostale religije, a takvo je stanje potrajalo do osnivanja islama. Mnoga arapska plemena, prihvativši novu religiju, ubrzano se šire i osvajaju ovaj prostor te ga smatraju dijelom arapskog kalifata. Najtrajniji oblik povezanosti ovih prostora uspostavlja Osmansko Carstvo, koje se riješilo protivnika te ovladalo sve do 1918. godine. Nakon poraza u Prvom svjetskom ratu, sile Antante komadaju prostor Carstva te sve njegove posjede dijele prema vlastitim interesnim sferama. Tako Libanon i Siriju dobiva Francuska Republika kao Mandat klase A, ostale dijelove Ujedinjeno Kraljevstvo. Razdoblja koja su uslijedila mogla bi se okarakterizirati kao iznimno imperijalistička. Razlog se krije u tome što su propašću Osmanskog Carstva sve teritorije bogate naftom i kompanije koje su tu poslovale dobile zapadne sile koje u svemu gledaju isključivo vlastite interese u potpunosti ignorirajući demografske karakteristike, ali i one kulturološke.
18
Manager 01/2016 | 93/21
Kao upravitelje svojih posjeda postavljaju domaće vladarske obitelji te obećavaju „brda i doline“ u zamjenu za ekonomsku korist. Završetkom Drugog svjetskog rata, u skladu s načelima Ujedinjenih naroda, svima je zagarantirano pravo na samoodređenje i vlastitu državu. Bivši su se kolonijalni vladari kao i u mnogim dijelovima svijeta ovdje povlačili ostavljajući neriješene društvene, upravne i druge odnose. Tu se prvenstveno misli na nesređene granice te unutarnju podjelu. Mnogi su se narodi, kao na primjer Kurdi, našli u trima odvojenim državama. Vrijeme Hladnog rata i blokovskih podjela ovo je područje dočekalo na prilično staklenim nogama balansirajući između Sovjetskog Saveza i Zapada koji su u gotovo svaki konflikt unosili nemir i nesigurnost. Tako su za vrijeme Islamske revolucije u Iranu Sovjeti podržavali vjerski nastrojene strukture, a Zapad protjeranog šaha koji je služio kao njihov pristalica. Mnogi građanski ratovi i sukobi poprilično su nagrizli unutarnje odnose sukobljenih strana i još više produbili jaz koji je nastao. Kao domino - efekt rezultat je slabije gospodarstvo, porast korupcije te socijalni nemiri. Primjerice Libanon, mala zemlja na obalama Sredozemnog mora čiji su stanovnici ponosni na Feničane svoje daleke pretke koji su ovdje živjeli i bili poznati kao vrsni moreplovci. U Libanonu je nekoliko puta bjesnio građanski rat, a sukob između većinskih kršćana i muslimana i danas je goruće pitanje. Posljednja izbjeglička kriza, inicirana Arapskim proljećem koje je 2011. buknulo u nekoliko zemalja istovremeno, ostavila je najveći trag u ovom dijelu svijeta i šire. Prema zadnjim brojkama ovo je najveća od Drugog svjetskog rata. Najjače su pogođene zemlje Irak i Sirija koje su dodatno nagrižene unutarnjim sukobima nekoliko suprotstavljenih strana a sve predstavlja lančanu reakciju radi ekonomskih koristi te nečijih privatnih interesa. Kompanije koje su dobivale dozvole za poslovanje višestruko su naplatile i zaradile od prisutnosti na tim prostorima. Nastradali su kao i uvijek civili, obespravljeni, gladni i umorni te bez osnovnih životnih prava. Danas imamo situaciju kada se tisuće izbjeglica slijevaju u Europu, bježeći i tražeći zaklon. Koliko će još morati proći vremena da bi se situacija stabilizirala teško je odrediti ali sigurno je kako će biti potrebne strukturne promjene u društvu, ali i okolini kako bi se spriječile humanitarne katastrofe ovih razmjera.
BUSINESS OGLAŠAVANJE
Sloganima i reklamnim kampanjama do povećanja zarade Poznata je poslovica „higijena je pola zdravlja“, međutim, može li se isto tako reći i da je oglašavanje pola poslovanja? Ili je u 21. stoljeću čak i više od pola? Nije tajna da su danas neke od najvećih i najprofitabilnijih tvrtki svoju popularnost stekle upravo sloganima. Piše: Lucija Markić Kontakt: lucijabmarkic@gmail.com
„Nije tajna da su neke od danas najvećih i najprofitabilnijih tvrtki svoju popularnost stekle upravo putem sloganima.“ Slogan Prema svojoj definiciji, slogan je krilatica, fraza, moto ili kratki skup riječi koje se rabe u političke svrhe ili za oglašavanje. Cilj joj je da čestim ponavljanjem bude zapamćena ili postane dio prepoznatljive ideje ili proizvoda. Međutim, u čovjekovu svakodnevnom životu, njemu je dostupno nekoliko tisuća slogana i reklamnih parola na dnevnoj bazi, od kojih zapamti tek nekolicinu. To znači da je osmisliti i plasirati originalan slogan koji će pripasti toj nekolicini iznimno težak i zahtjevan zadatak, koji u konačnici može rezultirati višestrukim povećanjem prodaje. Postoji niz poznatih tvrtki koje su zahvaljujući sloganima i reklamnim kampanjama povećale svoju zaradu i učvrstile svoj položaj na tržištu.
it“, koja se temelji na komunikaciji s mušterijama svih dobnih skupina i stvaranju dugoročnog odnosa s mušterijama, prvi se put na televiziji pojavljuje 2. veljače 2003. godine u Njemačkoj te odmah doživljava veliki uspjeh. Nedugo nakon toga, tvrtka potpisuje ugovore s mnogim poznatim ličnostima, koja postaju „brand ambasadori“. U 2013. godini, deset godina nakon pojavljivanja slogana, McDonalds je imao godišnje prihode od 27,5 milijardi dolara, od čega su 5,5 milijardi bili profiti. Nokia – Connecting people. Slogan „Connecting people“ prvi je put predstavljen 1992. godine, a označava prijelaz Nokie iz tvrtke koja se bazira na proizvodnju kućanskih aparata u tvrtku za proizvodnju mobilnih telefona. Slogan zastupa vrline koje tvrtka predstavlja te se nije mijenjao posljednjih 20 godina! Može se reći i da je tvrtka cjelokupan imidž koji danas njeguje izgradila upravo na ovom sloganu, koji ju je u prvoj polovici 21. stoljeća učinio jednom od najuspješnijih svjetskih proizvođača elektroničkih uređaja (Nokia je 2008. godine bila najveći proizvođač digitalnih kamera na svijetu).
Nike - Just do it. Slogan koji se prvi put pojavio 1988. godine, na kraju televizijske reklame za tvrtku Nike, zasigurno je jedan od najuspješnijih slogana u povijesti. Netom prije, točnije 1987. godine, tvrtka je bila u velikom dugu te je bila prisiljena otpustiti 20 posto radnika. Međutim, nakon što je plasirao „Just do it“, Nike postaje jedan od omiljenih „kućnih brandova“ , odnosno brandova čije proizvode svakodnevno kupuju pripadnici srednje klase, mladi sportaši, studenti i mnogi drugi. Smatra se da je od 1988. do 1998. godine Nike potrošio preko 30 milijuna dolara na globalno promoviranje kampanje. U tom istom razdoblju Nike, zahvaljujući kampanji, povećava profit s 877 milijuna dolara na 9,2 milijarde dolara. Mazda – Zoom Zoom. Od 2000. pa sve do 2015. godine, Mazda je koristila frazu „Zoom Zoom“ kao svoj glavni slogan. „Zoom Zoom“ se smatra iznimno uspješnim potezom, ali i jednim od najdugovječnijih promotivnih slogana u automobilskoj industriji. Prvi se put pojavljuje u televizijskoj reklami, koja je popraćena istoimenom pjesmom, a kasnije se koristi kao tagline tvrtke, koji se pojavljuje u svim promotivnim kampanjama, kao i u reklamama. Početkom 2015. godine, Mazda lansira novu kampanju, s novim sloganom „Driving Matters“, te prestaje s korištenjem legendarnog „Zoom Zoom“. McDonalds – I’m lovin’ it. Najveći lanac restorana brze hrane na svijetu - McDonalds zastupljen je u više od 100 zemalja, a dnevno poslužuje preko 60 milijuna ljudi. Unatoč svojoj popularnosti, McDonalds 2003. godine zapošljava Larryja Lighta kako bi vratio ugled tvrtki, koja je bila na meti kritičara iz raznih razloga (npr. djetinjast imidž tvrtke, poticanje pretilosti djece, loša posluga). Kampanja „I’m lovin’
„Osmisliti i plasirati originalan slogan koji će pripasti nekolicini najuspješnijih, iznimno je težak i zahtjevan zadatak, koji u konačnici može rezultirati višestrukim povećanjem prodaje.“ 93/21 | 01/2016
Manager
19
BUSINESS INTERVJU: IDA PANDUR
Najlakše je napraviti sigurnu kampanju Iako joj je tek 28 godina, ime Ide Pandur veže se uz mnoge uspješne digitalne kampanje. Saznali smo kakve ju uspomene vežu uz studiranje na Ekonomskom fakultetu Zagreb, što čini agenciju Grey Entourage posebnom te koji će se digitalni trendovi istaknuti u nadolazećoj godini. Piše: Helena Tomić Kontakt: htomic00@gmail.com
pratili smo način objavljivanja o Istri i koristili se naprednim analitikama i sentiment analizom. Istaknula bih i Microsoft s kojim imamo priliku raditi na CEE razini. Njihova smo centralna social media agencija za 14 zemalja čime smo otvorili granice izvan Hrvatske. Manager: Što možemo očekivati u 2016. godini, koji će se novi digitalni trendovi posebno istaknuti?
Manager: Pohađala si Ekonomski fakultet Zagreb, smjer marketing. Kako si se našla u digitalnoj sferi, kada se rodila ljubav? Uvijek su me privlačili marketing, pisanje, i računala. Sve zajedno vodilo je digitalnom marketingu, a kako takav smjer nije postojao, nisam se za njega specijalizirala na fakultetu. Sasvim slučajno sam dobila ponudu da se pridružim jednoj social media agenciji i tako je krenuo moj profesionalni razvoj. Manager: Ukratko nam predstavi agenciju Entourage. U čemu je vaša posebnost?
Grey
Jedna smo od rijetkih digitalnih agencija koju je pokrenula osoba s marketinškom pozadinom, većinom su pokretači ovakvih agencija osobe s tehničkim znanjima. Naš je stav da osnovu dobre komunikacijske priče čine naše kreativne snage. Ipak, kreativnost ne može biti ispričana bez podrške prave tehnologije. Grey Entourage spoj je tehnoloških znanja i odličnog iskustva u tradicionalnom marketingu.
Najlakše je napraviti sigurnu kampanju – nas nije bilo strah otići u novom smjeru. Činimo cjelinu koja klijentima može ponuditi integrirana rješenja. Manager: Na koji si projekt svog tima najponosnija? Iznimno sam ponosna na Emoji kampanju koju smo radili s Vipom. Prvi smo put iskoristili nove kanale i odabrali Snapchat i Instagram kao osnovice. Umjesto tekstualnog, iskoristili smo potpuno novi jezik i time pokazali da pratimo trendove i način na koji se mladi potrošači ponašaju i kako komuniciraju, a za ovu kampanju nagrađeni smo Golden Sempler nagradom. Najlakše je napraviti sigurnu kampanju – nas nije bilo strah otići u novom smjeru. Također, ponosna sam na projekt Share Istria kojemu je cilj bio dovesti utjecajne pojedince iz svijeta u Hrvatsku. Za vrijeme trajanja višemjesečne ekstenzivne kampanje 20
Manager 01/2016 | 93/21
Ono što će se sigurno dogoditi tijekom sljedećih 5 godina jest povezivanje softvera i hardvera. Sve oko nas dobit će novo značenje i intenzivnije će se povezivati s aplikacijama. Uzmimo primjer sve pametnijih automobila. Tesla automobil za vrijeme vožnje šalje podatke u centralnu bazu koja uči o ponašanju drugih automobila na cesti, te tako stvara sigurnosnu bazu koja dalje utječe na programiranje vozila. Ovo je smjer u kojem ide čitava industrija. Definitivno ono
Digitalni marketing u tom je smislu kompleksan jer obuhvaća širok splet sposobnosti: komunikacijskih vještina, poznavanje psihologije, sociologije, analitike, programiranja, dizajna… što se jako razvija jest zdravstvena i financijska digitalna industrija. Mislim da možemo očekivati mnogobrojne nove ideje i rješenja u načinu na koji novac funkcionira i kako se prenosi. Manager: Što će se događati s aktualnim društvenim mrežama, hoće li ih zamijeniti nove platforme? Ljudi vole ići u ekstreme i govoriti da će Facebook propasti, ali takve stvari se ne događaju u jednoj godini. Iako Facebook više nije isključivo jedina najpopularnija društvena mreža, to se neće dogoditi. Dolaze neke druge zanimljive opcije poput Snapchata koji je u Americi već doživio svoj vrhunac, dok je u Hrvatskoj sve zastupljeniji. Predviđam pojavu novih kombinacija i mislim da će naši mobilni ekrani imati još više ikonica za aplikacije. Manager: Iako agencijsko poslovanje otežava održavanje balansa između privatnog i poslovnog svijeta, što možeš istaknuti kao ključnu prednost svog zanimanja? Kada radiš posao do kojeg ti je jako stalo, na njega ne gledaš kao na posao. Kao vlasnica agencije stalno se brinem o zadovoljstvu zaposlenika, pitam se idemo li u pravom smjeru i tražim načine za poboljšanje. Prednost je mogućnost odlučivanja o vlastitoj sudbini gdje znaš da je svaki rezultat ishod tvoje odluke. U konačnici, ako dobro radiš svoj posao nagrada je puno veća i to je ono što mene vuče. Kada jednom odeš u ovom smjeru, teško se vratiti na staro.
BUSINESS
Manager: Što smatraš presudnim za uspjeh u digitalnom marketingu: kreativnost ili sklonost analitici? Na jednoj konferenciji pitali su me koje su dvije ključne osobine u koje bi pojedinci u ovom području trebali ulagati. Po meni su to psihologija i tehnologija. Psihologija podrazumijeva razumijevanje potrošača – kako se ponašaju, koji sve eksterni i interni faktori utječu na donošenje njihovih odluka. Tehnologija nam omogućuje da tako nešto ostvarimo. Kreativnost proizlazi iz kombinacije psihologije i dobrog filtriranja podataka, dobrih analitičkih sposobnosti. Koliko je analiza podatak bitna govori činjenica da je data scientist danas u svijetu treća najbolje plaćena funkcija. Digitalni marketing u tom je smislu kompleksan jer obuhvaća širok splet sposobnosti: komunikacijskih vještina, poznavanje psihologije, sociologije, analitike, programiranja, dizajna… Iako se ne moraš za sve specijalizirati, mora ti cijeli proces biti jasan ako želiš raditi dobre digitalne, ali i integrirane kampanje. Manager: Kako uspijevaš držati korak na ovom turbulentnom području? Pohađaš li određene edukacije ili sama nastojiš biti u toku s aktualnim zbivanjima? U industriji stalno dijelimo znanja, ideje i učimo jedni od drugih. Puno ovisi o tebi samom, tvojoj proaktivnosti i interesu. Radom na kampanjama mnogo se toga nauči. Generalno mislim da u Hrvatskoj treba početi više poštovati kulturu činjenja greški –
netko je probao, u svom naumu nije uspio, ali je nešto naučio i spreman je poduzeti daljnje korake. U Americi je taj princip jako etabliran i zbog toga što dozvoljavaju da se napravi greška njihova su poduzeća jako uspješna. Na jednom je predavanju rečeno: „Nemojte tolerirati sitne greške. Gluposti se ne smiju tolerirati, to su stvari koje se ne smiju griješiti. Ali velike stvari, kada netko pogriješi zato što je probao napraviti nešto drugačije, to se treba nagraditi“. Manager: Grey Entourage je za Ekonomski fakultet Zagreb izradio stranicu Wall of Memories. Što ti se urezalo u sjećanje kao najdraža uspomena za vrijeme studiranja? Mogu reći da mi je studentsko doba zbilja bilo prekrasno. Dvije komponente su bile glavni nosioci studiranja, smjer marketing i članstvo u AIESEC-u. Odabrali smo smjer već na trećoj godini što smatram odličnim načinom rada. Bili smo poput malog razreda i još smo uvijek jako bliski, kako međusobno, tako i s profesorima. U AIESEC-u sam naučila kako organizirati projekte, razgovarati s poduzećima i upoznala sam ljude iz cijelog svijeta koji su mi i danas prijatelji. Manager: Koji savjet možeš dati studentima koji pokazuju interes za sferu digitalnog? Odakle početi? Na internetu postoji mnogo izvrsnih izvora gdje se mogu obrazovati. U Hrvatskoj definitivno savjetujem da čitaju Netokraciju, portal koji pokriva sva lokalna zbivanja u području digitalnog. U inozemstvu su to portali poput Mashable, TechCrunch ili The Next Web. Ako temelje ne dobiješ u formalnom obrazovanju, moraš ih tražiti negdje drugdje. Savjetujem upisivanje tečajeva poput Coursera ili Code.org kojima se vrlo brzo može nadograditi znanje o digitalnom. Prosjek na fakultetu 5.0 bez dana radnog iskustva više ne prolazi kod poslodavaca. U agenciji trebamo pojedince koji već pokazuju afinitet, nekoga tko je već zagrizao u ovo područje. Tijekom završnih godina studija se prijavite na praksu. To je brz, efikasan, konkretan i jeftin način da brzo uđete u posao. Potražite poduzeća koja su vam interesantna i prijavite se. Garantiram da ćete kroz šest mjeseci biti daleko ispred svih svojih vršnjaka. 93/21 | 01/2016
Manager
21
BUSINESS FENOMEN IKEA
Tajna uspjeha švedskog fenomena IKEA, jedan od najvećih svjetskih koncerna koji se bavi namještajem, u kolovozu 2014. godine otvorila je vrata svoga prodajnog centra u Zagrebu. Prvi prodajni centar otvoren je davne 1958. godine u Švedskoj, a danas priliku kupovanja u IKEA-i daje se svim stanovnicima Europe. Piše: Ivana Đilas Kontakt: ivanadjilas1993@gmail.com
Kao mali dječak Ingvar je znao da će biti poduzetnik, a to je pokazao kada je imao pet godina prodajući svojim najbližim susjedima šibice.
Početci tvrtke IKEA IKEA je jedan od najvećih međunarodnih koncerna koji se bavi prodajom namještaja, a osim namještaja bavi se i prodajom nekretnina, kao i restoranima koji se obično nalaze u samom trgovinskom centru. Početci IKEA-e bili su 1926. godine kada je u Smålandu na jugu Švedske, na farmi Elmtaryd, rođen osnivač Ingvar Kamprad. Kao mali dječak Ingvar je znao da će biti poduzetnik, a to je pokazao kada je imao pet godina prodajući svojim najbližim susjedima šibice. Sa svojih sedam godina, nakon što je naučio voziti bicikl proširio je svoj biznis i na ostala područja. Već u toj dobi shvatio je da nešto što kupi u većoj količini, ako prodaje zasebno, može dobro zaraditi pa je tako kupovao šibice u velikim pakiranjima, ali ih prodavao zasebno. No, to je bio samo početak. Nakon toga dječak Ingvar uveo je još proizvoda u svoju ponudu, a počeo je nuditi i sjeme cvijeća, čestitke, ukrase za božićno drvce te olovke i kemijske olovke. 40 - ih i 50 - ih godina Ingvar Kamprad počinje ozbiljno trgovati namještajem. Tada se rađa i IKEA, tvrtka koja se bavi maloprodajom namještaja. Napokon se javlja ideja da je bitno istraživati dizajn namještaja i da kupci trebaju sami sastavljati svoj namještaj kada ga kupe. Službena godina osnivanja tvrtke IKEA navodi se 1943. Te godine kada je Ingvar Kamprad imao 17 godina, otac mu je dao novac kao nagradu za dobar uspjeh u školi, a Ingvar, kao pravi poduzetnik, s tim novcem osnovao je svoju tvrtku. Naziv IKEA nastao je od inicijala njezina osnivača (I. K.) i početnih slova farme Elmtaryd te sela Agunnaryd gdje je odrastao (E, A). IKEA je u svojim počecima prodavala 22
Manager 01/2016 | 93/21
kemijske olovke, novčanike, okvire za slike, stolnjake, satove, nakit i najlonke – proizvode koje kupci trebaju i koji imaju niže cijene, a s kojima je Ingvar i na početku svoje karijere trgovao. U narednim godinama IKEA se razvijala nevjerojatnom brzinom i svako desetljeće proširivala svoj asortiman, a danas posluje u 43 zemlje diljem svijeta i može se reći da je prerasla u pravi fenomen.
Naziv IKEA nastao je od inicijala njezina osnivača (I. K.) i početnih slova farme Elmtaryd te sela Agunnaryd gdje je odrastao (E, A). Posebnosti tvrtke IKEA Glavna obilježja koja se često vežu uz IKEA-ine proizvode jesu niske cijene i princip montiranja „uradi sam“. Svake godine IKEA snižava cijene, a to postižu nabavljanjem robe u velikim količinama i pomoću najboljih metoda u lancu nabave. Svaki kupac koji kupi njihov proizvod, u paketu dobiva uputu za njegovo slaganje. Cijeli koncept IKEAinog poslovanja svodi se na što ekonomičnije poslovanje - smanjiti troškove, povećati broj obrtaja robe i udovoljiti kupcima. Osim troškova, cijena i zadovoljstva kupaca, veliku pažnju posvećuje i okolišu te estetici namještaja. Iako je riječ o “jeftinijem” namještaju, IKEA-ini stručnjaci smatraju da dobar dizajn i funkcionalnost trebaju biti glavne karakteristike njihova namještaja.
BUSINESS IKEA u Hrvatskoj
odnosno težinu dviju praznih cisterni.
S godinama se IKEA širila na tržišta Europe, ulazila u domove svojih potrošača i postala sinonim za pristupačan, moderan i jednostavan namještaj. 1990. godine pojavila se u Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj, ali u Hrvatskoj čak nekoliko godina prije. Iako je svoju prvu prodavaonicu otvorila tek 2014. godine IKEA je već 1982. godine počela surađivati s tvornicom drvne industrije TVIN iz Virovitice gdje se i danas proizvodi namještaj namijenjen prodaji u IKEA-inim prodavaonicama. Što trebate znati o IKEA - i Većina posjetitelja znaju da IKEA ima kataloge, niske cijene i da će sami morati sastavljati namještaj koji kupe i dobiju u kutiji. Neke od zanimljivih činjenica koje mnogi kupci ne znaju jest da su 65 posto posjetitelja jedine prodavaonice u Zagrebu stanovnici Zagreba i Zagrebačke županije, a oko 9 posto jesu strani državljani iz našega okruženja. U IKEA FAMILY program lojalnosti prve godine poslovanja uključilo se 132 600 članova i to puno više od predviđenih 60 000 članova. U prvoj godini prodano je 12 000 madraca, od kojih bismo dobili 10 Eiffelovih tornjeva kada bismo ih naslagali jedan na drugoga, a kada bi se napunile sve prodane čaše s vodom, dobili bismo 174 000 litara tekućine. Kada bismo s nečim morali usporediti sve prodane ručnike, mogli bismo svakome stanovniku Splita i Rijeke uručiti po jedan. Prelazimo na malo manje brojke koje nam govore da je prodano 3 000 kompletnih kuhinja što znači da je svaki dan 12 kuća dobilo novu kuhinju te je 180 000 prodanih LED rasvjetnih tijela opskrbilo razne objekte unutar Hrvatske. Mesne okruglice IKEA nije samo poznata po namještaju koji prodaje, već je tu i hrana koja u istoj mjeri kao i asortiman koji se prodaje privlači posjetitelje da se upute da ove prodavaonice. Poseban specijalitet po kojem su poznati IKEA-ini ugostiteljski objekti jesu švedske mesne okruglice kojih je u prvoj godini poslovanja u Hrvatskoj prodano 2 960 700 komada, a koji su težili 59 215 kilograma, što je više od aviona Airbus A318, a one nisu ništa više nego mješavina mesa, luka, papra, soli, krušnih mrvica, jaja i vode. Osim mesnih okruglica, kupcima su na raspolaganju i hot dogovi kojih je u prvoj godini prodano 544 450, a kada bismo ih složili, tvorili bi udaljenost od Zagreba do Varaždina. Kako bismo zasladili priču o IKEA–inoj hrani, možemo spomenuti i slatkiše, pick&mix, kojih je prodano 12 100 kilograma
Poslovanje 3. studenog 2015. godine IKEA je predstavila poslovne rezultate za prvu godinu poslovanja u Hrvatskoj. Iz rezultata je vidljivo da je ostvareno 535,9 milijuna kuna prometa od kojih je prodavaonica IKEA ostvarila 508,1 milijun kuna, a IKEA FOOD 27,8 milijuna kuna. Novi direktor IKEA Hrvatska, koji je tu dužnost počeo obnašati u rujnu 2015. godine, najavio je promjene koje bi se trebale dogoditi u 2016. godini. One će uključivati pokretanje online prodaje za asortiman robne okuće, a spominju se mogućnosti širenja na područje Hrvatske i to inovativnim konceptima u maloprodaji. Kupovati ili ne? Bez obzira imate li viška dijelova prilikom slaganja, ne znate složiti namještaj koji ste kupili, raspadne li vam se komoda za mjesec dana ili ste u potpunosti zadovoljni s kupljenom lampom, nitko ne može osporiti fenomen koji je izazvala IKEA svojim pojavljivanjem na tržištu. Od šibica do namještaja pa sve do dodatne ponude hrane, IKEA je napredovala u proteklih nekoliko godina. Kakva budućnost se sprema ovoj tvrtki ne može se reći sa sigurnošću, kao i prema broju posjetitelja koji ne prestaju dolaziti, ali i prema broju ljudi koji svaki dan posjećuju restorane i konzumiraju mesne okruglice, može se pretpostaviti da će interes za IKEA-ine prodavaonice još neko vrijeme biti aktualan.
93/21 | 01/2016
Manager
23
Piše: Mislav Petošić Kontakt: mislav.petosic@gmail.com
University news BAL u restoranu
16.12.2015.
Svečano otvoren Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologijeBIOcentar 28. rujna, 2015. godine u Znanstveno- učilišnom kampusu Borongaj, otvoren je Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije- BIOcentar, koji nudi infrastrukturu i usluge za razvoj biotehnoloških tvrtki. Centar osigurava specijaliziranu laboratorijsku infrastrukturu za start-up poduzeća, postojeće biotehnološke tvrtke i istraživačke projekte, a iz ponude se mogu izdvojiti programi poput poslovne inkubacije (BIOInkubacija), transfera tehnologije (BIOTransfer), edukacije (BIOEdukacija) ili pak poslovnog povezivanja (BIOUmrežavanje). BIOCentrom će upravljati tvrtka BICRO BIOCentar d.o.o., koju su zajednički osnovali HAMAG BICRO i Sveučilište u Zagrebu.
Besplatni „Office 365“ alati za visoka učilišta i studente Od 16. listopada, 2015.godine, studenti i sva visoka učilišta u Republici Hrvatskoj mogu se koristiti online besplatnim programskim paketom Office 365 tvrtke Microsoft. Svaki profesor i student s javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta ima pravo na pet besplatnih instalacija Office 365 Proplus za računala i pet za mobilne uređaje (mobitele, tablete). Besplatan pristup alatima, koji se nalaze u cloudu (1 TB pohrane podataka), moguć je uz uporabu elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr.
Regionalna CEO konferencija o karijeri i mogućnostima poduzetništva za mlade Ekonomski fakultet u Zagrebu 7. je studenog 2015. godine, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Sarajevu, organizirao regionalnu CEO (Career Entrepreneurship Opportunities) konferenciju, koja je okupila više od 600 sudionika. Osnovni cilj konferencije bio je okupiti mlade i najuspješnije pojedince iz Hrvatske, koji su ispričali svoju priču, svoja životna i poslovna iskustva, uspone i padove te također potaknuti sudionike da ne posustaju na prvoj prepreci,već da ustraju na svojim planovima, bilo poslovnim ili životnim.
Ekonomski fakultet u Zagrebu svečano obilježio 95. godina postojanja Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu svečanim je programom 1. prosinca 2015. proslavio Dan fakulteta i 95. obljetnicu. Svečanu proslavu svojim dolaskom i govorima dodatno su uljepšali predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar -Kitarović; ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof.dr.sc. Vedran Mornar te prof.dr.sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu.
24
Manager 01/2016 | 93/21
UPOZNAJMO EFZG
Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj U već standardnoj rubrici “Upoznajmo EFZG” donosimo pregled najstarije katedre među Ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj. Tko čini Katedru za makroekonomiju i gospodarski razvoj te kakve studente privlače kolegiji s Katedre kao i odgovore na druga pitanja, saznale smo kod predstavnika Katedre, izv.prof.dr.sc. Josipa Tice. Pišu: Katarina Belić, Nika Crnek Kontakt: katarina.belic@manager-magazine.com.hr, nika.crnek@manager-magazine.com.hr
Manager: Možete li nam za početak predstaviti Katedru za makroekonomiju i gospodarski razvoj? Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj prva je, najstarija i najveća katedra među Ekonomskim fakultetima u zemlji. Akademik Mijo Mirković, kao osnivač Fakulteta, ujedno je i osnivač ove Katedre. Katedru čine dvadeset dva nastavnika: sedam redovitih profesora u trajnom zvanju, jedan redoviti profesor, dva izvanredna profesora, tri docenta, sedam viših asistenta/ poslijedoktoranda i dva asistenata. Manager: Kako je tekla Vaša karijera na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu? Kakva su Vaša iskustva sa studentima? Na Fakultetu radim već 16 godina, a kada se tome pridoda studiranje koje je prethodilo zapošljavanju, upravo teče 21. godina od kada sam upisao fakultet i odslušao prvo predavanje. Doktorirao sam 2005. na determinantama tečaja u tranziciji, a magistrirao sam 2002. na tranziciji stambenog tržišta u Hrvatskoj. Radim na radnom mjestu izvenrednog profesora od 2011. i do sada sam predavao i/ili držao vježbe iz Makroekonomije, Gospodarstva Hrvatske, Urbane ekonomike i Napredne makroekonomije. Moja iskustva sa studentima uglavnom su pozitivna. Na svakom predmetu polazim od pretpostavke da u pravilu od studenata mogu očekivati napore koji su srazmjerni vremenu i trudu koju kao nastavnik uložim u nastavni proces. U pravilu se sve svodi na kraju na uzrečicu “kako siješ, tako žanješ”. Manager: Možete li predstaviti kolegije koji se izvode u sklopu Katedre za makroekonomiju i gopodarski razvoj? Kakav je interes studenata za kolegije s Katedre? Katedra je nositelj Sveučilišnog studija Ekonomije koji se sastoji od četverogodišnjeg preddiplomskog studija i jednogodišnjeg diplomskog studija, a uskoro pokrećemo i preddiplomski studij Ekonomije na engleskom jeziku. Suvremeni ekonomski nastavni program studija obrazuje
ekonomiste – stručnjake za modeliranje i analizu kompleksnih gospodarskih sustava, npr. analitičare i planere poduzeća, financijske stručnjake, planere i stručnjake za ekonomsku politiku na razini pojedine gospodarske grane i cjelokupnog gospodarstva, stručnjake za međunarodnu trgovinu, međunarodne financije i konzularne poslove, ekonomiste za javne službe (prosvjetu, zdravstvo, statistiku i nastavnike ekonomskih predmeta). Dva temeljna kolegija Katedre – Makroekonomija i Gospodarstvo Hrvatske – obvezni su kolegiji na Sveučilišnom studiju Poslovne ekonomije i Ekonomije, koji studentima pružaju relevantne spoznaje o rezultatima znanstvenih istraživanja na području teorije i njene aplikacije u gospodarskom razvitku Republike Hrvatske. Katedra je osim toga, nositelj nastave iz još 13 kolegija na preddiplomskom i 6 kolegija na diplomskom studiju. Interes studenata prvenstveno se ogleda kroz studij Ekonomije, ali isto tako i kroz košaricu izbornih predmeta na studiju poslovne ekonomije. Studij Ekonomije prvenstveno privlači studente s izraženim interesom za ekonomsku analizu i kvantitativne metode, dok su obvezni i izborni predmet studija Ekonomije atraktivni i studentima poslovne ekonomije kao izborni predmeti. Manager: Što biste istaknuli kao najvažnije tijekom studiranja? Potpuna posvećenost kolegijima i obvezama na fakultetu ili aktivno sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima? Vrijeme studiranja u biti predstavlja jedno od najljepših životnih faza i sukladno tome tijekom studiranja ne treba gubiti vrijeme. Studiranje treba maksimalno iskoristiti kako bi se što više naučilo (prvenstveno kognitivnih alata (trikova) za rješavanje složenih poslovnih i životnih problema), kako bi se što više ljudi upoznalo i razvilo što širi networking, kako bi se u što većoj mjeri stekle specifične kombinacije vještina koje studenta mogu izdiferencirati u odnosu na ostale na budućem tržištu rada. Studenti koji nestanu u sivilu najčešće učenje shvate kao učenje i reproduciranje naučenog lišeno bilo kakvog konteksta ili kognitivno logičkog okvira. Također, česti su slučajevi kada studenti znanje zamijene s poznavanjem i “networkingiranjem” umjesto studiranjem. U obama slučajevima, štrebanje ili “networkingiranje”, u biti ne nudi ključnu konkurentnu prednost na tržištu rada, već samo replicira vještine koje su već bile replicirane nebrojeno puta (od tuda i utapanje u sivilu). Na tržištu su samo rijetke stvari vrijedne (skupe), a isti zakoni vrijede i za ljudski kapital (obrazovanje), nemoguće je postići diferencijaciju na tržištu rada, ako slijedimo masu. Nužno je imati hrabrosti, ali i ustrajnosti, kako bi se uistinu ulagalo u sebe u svim mogućim dimenzijama. Jednom kada znamo što hoćemo, važno je samo raditi, raditi i raditi. 93/21 | 01/2016
Manager
25
INTERVJU S VIŠOM ASISTENTICOM DR. SC. LUCIJOM ROGIĆ DUMANČIĆ
Dobri duh makroekonomije Svi studenti mogu svjedočiti o važnosti asistenata u lakšem savladanju kolegija te njegova boljeg razumijevanja. Imajući to na umu, donosimo vam intervju s jednom članicom viših asistenata tj. poslijedoktorandi na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Lucijom Rogić Dumančić. Oni koji su imali priliku prisustvovati njezinim predavanjima složit će se kako je riječ o jednoj izrazito simpatičnoj i pristupačnoj asistentici čiji je glavni cilj prenijeti znanje na sve prisutne u dvorani. U nastavku teksta pročitajte što nam je otkrila o svojim studentskim danima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu kao i onim radnim te projektima na kojima trenutačno radi. Piše: Dea Derjanović Kontakt: dea.derjanovic@gmail.com
Manager: Budući da ste pohađali Ekonomski fakultet u Zagrebu, kakvi su bili Vaši studentski dani? Po čemu ih pamtite? Studentske dane prije svega pamtim kao jedno lijepo razdoblje u životu kojeg se uvijek rado sjetim. Ono što bih izdvojila kao najvrjednije za pamtiti su nova poznanstva koja su ili ostala na razini dobrih kolega iz fakultetskih klupa ili su prerasla u životna prijateljstva. Između ostalog, studentske dane pamtim i po pojedinim predavačima koji su uvelike doprinijeli stvaranju interesa za još dublje studiranje ekonomije. Naravno, tu su i studentski izlasci na kojima se „proslavilo“ polaganje kolokvija ili tješilo da će biti bolje drugi put. ;) Manager: Iako nije prošlo mnogo godina od Vaših studentskih dana, mislite li da se studentski život promijenio od tada do danas? U svojoj srži smatram da nije. Studentski dani uvijek su prožeti kombinacijom studiranja, stjecanja novih znanja, pronalaženja novog dijela svoje osobnosti, izlazaka, upoznavanja novih ljudi, profesionalnog profiliranja i slično. No ipak, dojma sam da se sam način studiranja obogatio novim mogućnostima. Danas se studentima u sklopu međunarodne suradnje i poticanja studentske mobilnosti
26
Manager 01/2016 | 93/21
omogućava jedno novo iskustvo studiranja na semestar ili duže na inozemnim fakultetima, čime jačaju svoja poznanstva i stječu nova korisna znanja. U vrijeme mojih studentskih dana, postojale su takve mogućnosti, naravno, ali u znatno manjem obujmu. Sve u svemu smatram da onda i sada postoji jedan zajednički nazivnik, a to je da su studentski dani jedni od najljepših dana. Manager: S obzirom na dugogodišnje u demonstratorskom radu, smatrate za razumijevanje studenata i način kolegija različitih profesora? Koja ste demonstratorskom radu koja su Vam pomoći?
radno iskustvo li ga korisnim funkcioniranja znanja stekli u kasnije bila od
Definitivno da. Demonstratorski rad omogućava veću interakciju i s nastavnim osobljem, ali i sa studentima na nižim godinama. U pokušaju da nekome od kolega koji tek savladavaju gradivo objasnite nejasnoće, i sami ste primorani dublje ući u predmetnu problematiku. U duhu izreke da je ponavljanje majka znanja, na vlastitom primjeru mogu reći da mi je znanje iz kolegija na kojima sam bila demonstrator ipak dugotrajnije u odnosu na neke druge kolegije. S druge strane, demonstratorski rad omogućava stjecanje novih vještina kroz učenje u
radu s profesorima i asistentima, poput upoznavanja s različitim bazama podataka, tehnikama grafičke obrade podataka, ali i stjecanje organizacijskih vještina potrebnih u svakodnevnom obavljanju različitih poslova. Neizostavan je i onaj ljudski faktor, nazovimo ga tako, kada imate priliku učiti i o tome kako biti profesionalan u svom poslu.
samo treba odvažiti.
Manager: Što ste naučili od profesora s kojima imate priliku raditi? Možda neki savjet koji ste dobili od njih, a nikada nećete zaboraviti? Iako mi nisu izrijekom rekli, svojim postupcima su mi potvrdili sljedeću izreku: „The mediocre teacher tells. The good teacher explains. The superior teacher demonstrates. The great teacher inspires.“ William Arthur Ward Manager: Seminarsku nastavu kojih kolegija izvodite na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu? Ako možete izabrati kojeg od njih najviše volite izvoditi i zašto? Trenutno izvodim nastavu na preddiplomskom studiju iz dvaju kolegija: Ekonomska politika i Makroekonomija. Riječ je o srodnim kolegijima te je nemoguće sadržajno izdvojiti draži. Ono po čemu se razlikuju jest godina studija na kojoj se izvode. Makroekonomija se izvodi na drugoj godini studija i studenti se uglavnom po prvi put susreću s takvom problematikom i načinom razmišljanja. Ekonomska politika obvezni je kolegij na 4. godini studija Ekonomije koji je širi po svoj obujmu i zahtijeva povezivanje različitih disciplina od kojih su se s nekima studenti već imali prilike susresti do 4. godine svog studija. U tom smislu je skupina studenata s kojima se radi u sklopu navedenih dvaju kolegija drugačija, no na kraju dana zadovoljstvo mi je raditi i s jednima i s drugima. Manager: Koja su Vaša dosadašnja iskustva u radu sa studentima? Ovo mi je pitanje najdraže, ali ujedno i najteže za svesti na jedan odlomak. Rad sa studentima čini ovaj posao najljepšim na svijetu. Najbolji je dio taj da iz generacije u generaciju dobijete novu priliku onog časa kada uđete u dvoranu. Ne samo za dijeljenjem znanja, što je i primarna svrha rada sa studentima, nego i za bolju verziju sebe. Divno je biti u prilici raditi baš s njima. Manager: Pamtite li neku posebno simpatičnu priču ili pozitivno iskustvo koje biste voljeli podijeliti s čitateljima? A neugodnu situaciju? Ako je takvih uopće bilo.
Manager: Koji su Vaši poslovni planovi za budućnost? Trenutno sudjelujem na dvama projektima. Prvi je projekt Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom “Uloga strukturnih reformi u poticanju vanjske konkurentnosti zemalja Europske unije”. Voditelj je projekta prof.dr.sc. Boris Cota, a na projektu sudjeluju još prof.dr.sc. Nataša Erjavec, izv.prof.dr.sc. Zrinka Lukač, doc.dr.sc. Željko Bogdan i dr.sc. Velibor Mačkić. Glavni cilj projekta jest istražiti vezu između strukturnih reformi i vanjske konkurentnosti Hrvatske i ostalih EU zemalja. Drugi projekt na kojem sudjelujem jest ESF projekt „Stvaranje preduvjeta za izgradnju računalnog makroekonomskog modela za Hrvatsku (SPIRITH)“. Na projektu sudjeluju još četiri člana s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj: dr.sc. Vladimir Arčabić, dr.sc. Tomislav Globan, Ozana Nadoveza, univ.spec.oec. i dr.sc. Marija Penava. Projektni je menadžer izv.prof.dr.sc. Josip Tica. Suvremena makroekonomska znanost za simulaciju i evaluaciju ekonomskih politika koristi se složenim računalnim modelima. Centralni problem jest to što u Hrvatskoj ne postoje računalni makroekonomski modeli za optimalnu evaluaciju učinaka mjera ekonomskih politika na ukupno gospodarstvo. Ovim projektom žele se stvoriti preduvjeti za izgradnju cjelovitih i funkcionalnih računalnih makroekonomskih modela opće ravnoteže, kako onih statičnih tako i dinamičkih. Na projektu su planirane tri radionice iz makroekonomskog modeliranja koje su zamišljene kao radionice otvorenog tipa i bez naknade. Prisustvovanje na svim radionicama besplatno je uz prethodnu prijavu.
Pozitivnih priča uistinu ne nedostaje zbog čega ni ne mogu izdvojiti samo jednu. No one se uglavnom svode na situacije u kojima se studenti s različitim simpatičnim dosjetkama uključe u predmetnu problematiku. Moram priznati da nisam imala neugodnih situacija, dapače. Manager: Imate li neki savjet za sadašnje studente, ali i one buduće? Možda to da štogod radili, neka to rade sa srcem i vjerom u sebe. Moje želje za njih idu u smjeru da studentske dane ne svedu na pad i prolazak na kolokviju ili ispitu, već da uče prvenstveno zbog znanja i sa strašću za njim. Neka iskoriste svoje dane studiranja na najbolji mogući način, prilika je bezbroj, od demonstratura, studentskih razmjena, ljetnih škola, studentskih udruga… Tajna je u tom da se 93/21 | 01/2016
Manager
27
POVRATAK NA STARO
Ekonomija 5+0 Studenti koji su do prošle, 2014. godine upisali Ekonomski fakultet u Zagrebu postajali su prvostupnici nakon četiri godine preddiplomskog studija. Drugim riječima, na Ekonomiji se provodio model 4+1, no takva praksa od ove je godine prošlost. Zagrebačka Ekonomija integrirala je preddiplomski i diplomski studij po modelu 5+0 na akademskoj vertikali. Piše: Dora Malnar Kontakt: dora.malnar@gmail.com
Prema novome modelu, koji je u primjeni od ove jeseni, preddiplomski studij koji završava diplomom prvostupnika odlazi u povijest. Prvostupnici sustavu, zaključili su stručnjaci, nisu potrebni. Uz ekonomiju, integrirani studij odlučio je uvesti i Kineziološki fakultet u Zagrebu. Osnovni razlog za napuštanje dosadašnjeg modela u tome je što tržište rada nije prepoznalo prvostupnike, što je prouzročilo to da 90 posto studenata ekonomije i poslovne ekonomije nakon četvrte godine upisuje diplomsku razinu i dolazi do stupnja magistra ekonomije. Tu promjenu, kojoj je zeleno svjetlo dalo nadležno Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, neki su proglasili napuštanjem Bolonje. „Moje je mišljenje da ovo jest napuštanje bolonjskog procesa. Zapravo, ovo je produžetak starog četverogodišnjeg studija na pet godina, što predstavlja opasnost da naše titule neće biti prepoznate nigdje izvan Hrvatske, a da će programi za većinu studenata ekonomije biti prenatrpani suvišnim sadržajima“ izjavio je Neven Budak, voditelj tima za provedbu Strategije obrazovanja i znanosti za jedne dnevne novine. „To će, dodaje, svakako ići na ruku privatnim visokim školama koje nude kraće programe s jednakom mogućnošću zapošljavanja.“ Ovu promjenu mnogi vide kao udaljavanje od bolonjskog koncepta, ali i znatno sužavanje mogućnosti fleksibilnog obrazovanja. Osnovna ideja Bolonje jest da ljudi diplomskim studijima steknu obrazovanje koje im omogućuje bolje pozicioniranje na tržištu rada. Ovime se ukida mogućnost da studenti ranije steknu zvanje, ali i diferencijacija „onih koji žele znati više“. Na Ekonomskom fakultetu dugo se raspravljalo o ovoj odluci i o načinu njezine provedbe. Na novom integriranom studiju specijalizacija počinje na četvrtoj studijskoj godini i traje četiri umjesto dva semestra. Za pozitivan primjer integriranog
28
Manager 01/2016 | 93/21
studija poslovne ekonomije možemo navesti dvije zemlje: Češku te američku saveznu državu Massachusetts. Češka je, naime, od svih zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije, zemlja s najvećim brojem integriranih studija iz područja društvenih znanosti, a njen je obrazovni sustav poprilično stabilan. Ipak, ovo je više pitanje konkurentnosti na tržištu rada negoli usklađenosti obrazovnog sustava s europskim. U Hrvatskoj su na tržištu rada prvostupnici, odnosno oni koji nakon završenog preddiplomskog studija steknu naziv baccalaureus, velika nepoznanica. Drugim riječima naše ih tržište rada ne prepoznaje i zbog toga većina studenata stremi k tome da nakon preddiplomskog završi i diplomski studij. Ako ste student Ekonomije koji je kao većina planirao upisati i petu godinu studija, onda ova odluka na vas nema neki poseban utjecaj. No s obzirom i na činjenicu da sve više hrvatskih studenata ima želju upisati samo diplomski studij i živjeti u inozemstvu te da su prvostupnici diljem Europe tražena i prepoznata radna snaga, možda ne bi bilo čudno da sve više hrvatskih fakulteta krene koracima Ekonomije, upravo zbog problema odlaska mladih iz Hrvatske. Primjerice Učiteljski fakultet u Zagrebu kao i Pravni fakultet u Splitu već neko vrijeme upisuju studente po modelu 5+0 te na tržište ne izbacuju prvostupnike.
MARKETING MADNESS 2015.
Marketinško ludilo zavladalo fakultetom! “Marketing Madness” temeljni je projekt Hrvatske studentske asocijacije (HSA), koji je dobitnik Dekanove nagrade 2013. godine. Održao se od 17. do 19. studenog 2015. godine na Ekonomskom fakultetu treću godinu zaredom. O organizaciji ovogodišnjeg projekta, kao i o velikom uspjehu, razgovarali smo s voditeljicom Ivanom Anom Tomić. Piše: Katarina Belić Kontakt: katarina.belic@manager-magazine.com.hr
Manager: Ivana Ana, možeš li se ukratko predstaviti našim čitateljima? Koliko si dugo članica Hrvatske studentske asocijacije i na kojim si projektima radila? Studentica sam treće godine smjera Poslovne ekonomije, a osim studiranja u slobodno vrijeme radim, pohađam tečaj stranog jezika te se već dugi niz godina aktivno bavim plesom. Moje je članstvo u HSA nedavno napunilo godinu dana, a kruna tog divnog i ispunjenog razdoblja bio je projekt “Marketing Madness”, prvi projekt koji sam samostalno vodila. No, osim toga sudjelovala sam u organizaciji projekta “Leadership Academy”, “Druženje s Alumnijima” i konferenciji “Manager20- Youth Reshaping the Future”. Manager: Ovogodišnje izdanje “Marketing Madness-a” zamišljeno je kao trodnevno predstavljanje trendova u marketingu. Koje su to teme koje ste željeli približiti studentima? Kako je tekla organizacija projekta? Ideja ovogodišnjeg trodnevnog “Marketing Madness-a” bila je približiti studentima aktualne trendove iz područja marketinga na drugačiji način. Želja je bila okupiti mlade uspješne stručnjake iz vodećih poduzeća kako bismo, osim zanimljivim temama, studente motivirali za rad u svijetu marketinga, ali i pokazali kako pronaći posao po završetku studija i nije nemoguće. U postizanju tog cilja pomogle su nam i udružene snage profesora s Katedre za marketing.
Na većini predavanja, studenti su jedva stali u prepunu dvoranu te se uvijek tražilo mjesto više. Uzmemo li sve ovo u obzir, s ponosom mogu reći da je organizacijski tim opravdao očekivanja i da se sav naš trud isplatio. A dok se još prepričavaju dojmovi s ovogodišnjeg projekta, pozivamo vas da nam se pridružite i iduće godine kada će “Marketing Madness” u još luđem izdanju zavladati cijelim fakultetom! Manager: Što si naučila u dosadašnjem radu u udruzi? Po tvom mišljenju, zašto bi studenti trebali volontirati u raznim udrugama? Kroz rad u udruzi i na projektima naučila sam mnogo stvari i načine ponašanja koje nije moguće naučiti iz knjige, a od neprocjenjive su vrijednosti u budućnosti, za privatni život kao i za karijeru. Upravo zbog toga preporučila bih svakom studentu koji ima želje i ambicije da se učlani u studentsku udrugu i počne živjeti svaki dan punim plućima uzimajući sve što mu članstvo pruža.
Manager: Možeš li ukratko opisati svaki dan trećeg po redu “Marketing Madness-a”? Tema prvog dana bila važnost uloge digitalnog marketinga i istraživanja tržišta u marketinške svrhe. Više o digitalnom marketingu ispričala nam je Ida Pandur, vlasnica digitalne agencije Entourage. Nakon Ide, slijedilo je zanimljivo predavanje Darka Milovanovića, predstavnika Japan Tobacco Internationala iz Beograda koji nam je pokazao što možemo učiniti kada su na marketing i oglašavanje postavljene granice. Teme prvog dana zaključila je Ksenija Ilin iz Hrvatskog Telekoma s primjerima istraživanja tržišta. Tema drugog dana bila je posvećena strategiji u marketingu. Gostujući predavač bio je Ivan Tanić, strateški planer iz jedne od vodećih marketinških agencija Bruketa & Žinić. Posljednji dan upotpunili su Iva Anić iz Anić Holdinga te Boris Zatezalo iz marketinške agencije Degordian. Približili su nam pojam “vanjskog oglašavanja” i prikazali njegov utjecaj na ljude. Projekt je završen uz tortu i kolače zabavnim panelom o digitalnom marketingu pod vodstvom profesora Mirka Palića. Manager: Kakva je bila posjećenost na projektu? Smatraš li da je organizacijski tim opravdao očekivanja studenata? Posjećenost na projektu bila je iznad naših očekivanja. 93/21 | 01/2016
Manager
29
CEO KONFERENCIJA ZAGREB
Sjajna atmosfera na CEO konferenciji Zagreb! Konferencija koja se održala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 7. studenog 2015. godine okupila je izvrsne govornike i više od 600 sudionika u Kongresnoj dvorani. Na konferenciji su se mogle čuti inspirativne i motivirajuće priče govornika iz svijeta biznisa kao što su Vedran Antoljak, Ida Pandur, Luka Abrus, Krešimir Dvorski i mnogi drugi… Dojmove s konferencije, ali i sve o pozadini same konferencije, saznali smo od voditeljice projekta Suzane Karabaić, dipl. ing. kem. Piše: Katarina Belić Kontakt: katarina.belic@manager-magazine.com.hr
Manager: Možete li se ukratko predstaviti našim čitateljima? Kako je nastala ideja da se CEO konferencija održi u Zagrebu? Koji je bio glavni cilj konferencije?
slične i mogle bi se ovako sažeti: „…učite cijeli život, budite hrabri, odlučni i nemojte se bojati pogrešaka u životu. Svaki uspjeh sastavljen je od uspona i padova…“
Osim što sam na EFZG-u voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju također sam i apsolventica na poslijediplomskom specijalističkom studiju MBA na našem fakultetu, a Uprava Fakulteta imenovala me koordinatoricom projekta CEO konferencije Zagreb. Glavni je inicijator CEO konferencije Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, a EFZG je odredio format konferencije u Zagrebu. Cilj nam je bio da studente i ostalu zainteresiranu publiku, upoznamo s uspješnim ljudima koji dolaze iz svijeta biznisa, ali na jedan ležeran i neuobičajen način – željeli smo, također, naše govornike prikazati kao svojevrsne zvijezde koji unatoč krizi i relativno lošoj poduzetničkoj klimi uspijevaju u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.
Manager: Kongresna je dvorana bila popunjena. Jeste li se iznenadili velikom zainteresiranošću mladih za ovakav tip konferencije? Kakve ste komentare dobili nakon konferencije?
Manager: Kako je tekla priprema konferencije? Koliko je studenata sudjelovalo u organizaciji konferencije i kakva su Vaša iskustva s njima? Priprema konferencije bila je vrlo zahtjevna budući da smo si u startu postavili visoke ciljeve – imati sjajne govornike iz biznisa, napuniti Kongresnu dvoranu na Fakultetu, napraviti ležernu atmosferu na konferenciji i osigurati sponzorstva za sve dodatne sadržaje koje vrhunski događaj treba pružiti. Uz djelatnike Fakultet, u pripremi je sudjelovalo 20 studenata. Bilo je odlično raditi sa studentima jer su, uz niz aktivnosti koje su odrađivali, dodatno doprinosili projektu svojim inovativnim idejama. Veselje i dobra atmosfera dodatno su doprinosili poletu koji nas je sve skupa vodio da organiziramo nešto iznimno! Manager: Koji su predavači posebno oduševili posjetitelje konferencije? Kakve su se poruke mogle čuti na njoj? Prema reakcijama studenata svi su predavači bili zanimljivi, jer osim što su im osobnosti bile drugačije, dolazili su iz različitih područja djelovanja. No poruke su svakako bile
30
Manager 01/2016 | 93/21
U startu smo vjerovali da interes može biti velik. No moram priznati da zbog jako malo vremena koje nam je bilo na raspolaganju za pripremu konferencije nisam niti pomislila da bi interes mogao sezati do 1 200 prijava, što u prijevodu znači dvije kongresne dvorane EFZG-a! Također moram napomenuti da smo imali prijave studenata s 27 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a bilo je prijava s drugih javnih sveučilišta u cijeloj Hrvatskoj kao i s drugih privatnih visokih učilišta u Zagrebu, srednjih škola, ali i iz niza tvrtki, udruga i drugih organizacija.
“Hvala CEO konferenciji i svim studentima koji su napunili danas Kongresnu dvoranu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, bilo mi je veliko zadovoljstvo biti jedan od govornika i družiti se s vama. Jako emotivan i ispunjen dan!” Fani Stipković Manager: Vjerujem da su mnogi studenti nakon vrlo dobrih dojmova s konferencije zainteresirani za rad na njoj. Hoćete li i iduće godine organizirati konferenciju? Za kraj, voljeli bismo čuti Vašu poruku studentima. Zasigurno će Fakultet organizirati ovakve događaje i ubuduće. Vjerujem da nećemo oskudijevati sa studentima koji će se htjeti aktivno angažirati u organizaciji, jer su ovakva iskustva studentima dragocjena za daljnje korake u profesionalnoj karijeri koja slijedi nakon studija. Za kraj bih poručila sljedeće: „Ulaganje u sebe, hrabrost, odlučnost i optimizam uvijek se isplate!“
GLOBAL
Pravo malo globalno čudo Global, novine studenata FPZG-a, prvi put izlaze 6. svibnja 2014. i u kratkom vremenu postižu zavidan uspjeh. Kao potvrdu za trud, redakciji Globala uručena je Posebna Rektorova nagrada za akademsku godinu 2014./2015. Ovaj mjesečnik ukratko nam je predstavila zamjenica glavnog urednika Matina Tenžera. Piše: Mia Musulin Kontakt: mia.musulin@manager-magazine.com.hr
Manager: Iz perspektive studentice, što misliš da je bilo najvažnije za uspjeh Globala?
Manager: Kako su izgledali prvi Globalovi koraci? Prvi Globalovi koraci uopće nisu bili globalni. Global je svoj život započeo kao novine Student i to 2012. na kolegiju Novinska redakcija, a na smjeru Tiskanih medija pri Fakultetu političkih znanosti. Nakon dvaju brojeva, Student se ugasio, a nakon višemjesečne stanke dobili smo Global pojačan iskusnim novinarima iz bivšeg Vjesnika. Tada je redakcija brojala svega dvadesetak ljudi. U godinu dana postigli smo pravo malo čudo. Privukli smo nevjerojatan broj studenata novinarstva sa svih godina, ali i onih s ostalih javnih i privatnih fakulteta. Budući da naš mjesečnik nije usmjeren isključivo na studentsku populaciju (okviran raspon godina je 15-35), proširio se krug čitatelja pa čujemo povratne informacije i od osoba srednjih godina za koje se ne bi pretpostavilo da će ih zanimati glasilo FPZG-a, što nam je veliki poticaj.
U godinu dana postigli smo pravo malo čudo. Privukli smo nevjerojatan broj studenata novinarstva sa svih godina studija, ali i onih s ostalih javnih i privatnih fakulteta. Manager: Na koji se način u vašoj redakciji „smiruje situacija“ zadnji dan prije tiskanja broja?
Najvažnija stvar za uspjeh Globala sigurno je Posebna Rektorova nagrada koju je naš mjesečnik odnio sredinom lipnja 2015. Vjerujem da nitko od urednika neće zaboraviti kako je do toga došlo, odnosno kad smo za to saznali. Naime, kako je Global proslavio godinu postojanja u svibnju, organizirali smo tulum u Pepermintu. Bili smo i više nego uzbuđeni iščekujući prvo zajedničko slavlje. I onda smo nekoliko dana prije te famozne srijede doznali da smo dobitnici. Kako se Murphyjev zakon često pokaže djelotvornim, isti scenarij ponovio se i u našem slučaju. Na FER-u smo morali biti u 10 ujutro idućeg dana. Svi smo ozbiljno zaključili kako ćemo u pristojno doba napustiti klub kako bismo na dodjelu došli svježi. Na koncu su neki bili dovoljno hrabri da na zatvaranju kluba u sitne sate isprate posljednje uzvanike.
S obzirom na to, da su se za Global počeli zanimati i oglašivači te ozbiljni partneri, postoji potreba za širenjem - kako broja stranica i rubrika, tako i platformi na kojima bismo djelovali. Manager: Koja je vizija Globala u sljedećih godinu dana? S obzirom na to, da su se za Global počeli zanimati i oglašivači te ozbiljni partneri, postoji potreba za širenjem - kako broja stranica i rubrika, tako i platformi na kojima bismo djelovali. Usprkos tome što već postoji online sfera Studosfera gdje dio studenata odrađuje praktičan dio nastave, radimo na pokretanju portala kako bismo oslobodili veći prostor za plasman tekstova, a i uvježbavanje zainteresiranih brucoša. Voljeli bismo postati još vidljiviji kroz kolportažu i promociju kako bi čitava ova priča dobila veću dozu profesionalnosti. Uz to se trudimo maksimalno izbrusiti novinarske i fotografske vještine naših kolega kako bismo češće doživljavali da prijelom protekne dovoljno glatko da ni ne znamo što nas je snašlo!
Glavni je balanser tenzija u ekipi glavni urednik Igor Weidlich koji uvijek ostane priseban na svaki izljev emocija. Prilikom prijeloma ja služim kao dvorska luda koja uveseljava prisutne grafičare i urednike, što doprinosi smirivanju bilo kakvih eskalacija. No, teške su riječi neizbježne s obzirom na to da se već rutinski susrećemo s probijanjem rokova za tekstove, prepravljanjima i kraćenjima u posljednji trenutak te nabavljanjem fotografija na najnevjerojatnije načine. Moram pohvalili i naše sjajne grafičare. Pravi su diplomati – uvijek šute dok ne prestanu razmirice, a onda ulete s nekom razoružavajućom izjavom koja nas sve vrati u težište. 93/21 | 01/2016
Manager
31
Europske sveučilišne igre U suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Rijeci, u Hrvatskoj će se, 2016. godine održati Europske sveučilišne igre, popularno nazivane „Univerzijada“. Piše: Lucija Markić Kontakt: lucijabmarkic@gmail.com
u Zagrebu. U Rijeci, natjecanja će se, među ostalim, održati na lokacijama: Bazeni Kantrida, Dvorana Mladosti, SRC 3. Maj, pa i na samom Korzu. OSAM KLJUČNIH INOVACIJA ESI 2016 Od 12. do 25. srpnja 2016. godine, na relaciji Zagreb-Rijeka, održat će se ovo prestižno sportsko natjecanje namijenjeno svim studentima, koje organizira Hrvatski akademski sportski savez, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, gradovima Zagrebom i Rijekom, Riječkim sportskim savezom i Sportskim savezom Grada Zagreba te Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci. Ujedno će to biti i najmasovniji europski sportski i akademski događaj u 2016. godini. Na njemu će sudjelovati 5000 studenata iz 45 europskih zemalja i s 250 različitih sveučilišta! VIZIJA „Naša je vizija organizirati Igre koje će zbog svojega značaja, postati katalizator za sport i društvene promjene, te pružiti snažnu podršku razvoju sveučilišnog sporta u Europi i Hrvatskoj te poboljšati studentski standard u Hrvatskoj.“ Misija i vizija organizatora ovog projekta nadilaze sam projekt. Oni smatraju da bi Univerzijada trebala biti samo sredstvo u izvršenju dugoročnog cilja uspostavljanja prekretnice u razvoju Europske sveučilišne sportske asocijacije i europskog sveučilišnog sporta u cjelini. „INSPIRACIJU NALAZIMO U NAŠOJ TRADICIJI!“ Moderna Univerzijada nastala je po uzoru na Univerzijadu održanu prije 28 godina u Zagrebu. Europske sveučilišne igre u Zagrebu 1987. godine danas se pamte kao jedan od najvažnijih sportskih događaja u povijesti moderne Hrvatske. Ne samo da su pridonijele razvoju hrvatskog sporta nego su, također, naglasile i važnost Zagreba kao modernog sveučilišnog grada te središta znanosti i kulture. KATEGORIJE Studenti se mogu natjecati u četirima kategorijama sportova. Osnovna kategorija sastoji se od osam sportova, među kojima su: futsal, košarka, nogomet, tenis, stolni tenis, badminton, odbojka te rukomet. Uz osnovnu kategoriju, natjecatelji će moći odmjeriti snage i u kategoriji „dodatni sportovi“, u koje, među ostalima, spadaju odbojka na pijesku, veslanje, ragbi, šah, taekwondo itd. Demonstrativnu kategoriju sportova sačinjavaju plivanje i vaterpolo, a kategorija za osobe s invaliditetom sastoji se od stolnog tenisa i plivanja. BORILIŠTA Natjecanja će se održavati na preko 20 različitih borilišta, specijaliziranih za pojedine sportske discipline, od kojih se većina nalazi u Zagrebu, a šest u Rijeci. Dio natjecanja održat će se u objema dvoranama novoobnovljenog Studentskog doma Stjepan Radić, kao i u Domu sportova 32
Manager 01/2016 | 93/21
Akademski program Akademski program sastojati će se od Rektorske konferencije i Međunarodne konferencije o sveučilišnom sportu. Na ovaj se način želi povećati vidljivost i utjecaj Europske sveučilišne sportske organizacije unutar akademske zajednice te poraditi na zajedničkom rješavanju problema europskog sveučilišnog sporta. Anti-doping Ove će godine svi sudionici morati pristupiti obveznoj doping kontroli. Na taj se način pokušava približiti Olimpijskim i FISU-ovim zahtjevima s namjerom da bi održali sport, ali i razvili svijest mladih o štetnim posljedicama zloporabe zabranjenih supstanca. Metodologija standardizacije evaluacije Igara „Standardizacijom metodologije ocjenjivanja Igara želimo pružiti EUSA-i potpuni pregled organizacije, od pripreme i provedbe, kao i povratnim informacijama o uspjehu Igara, kroz prizmu subjektivnih elemenata (sudionici) i objektivnih kriterija (ISO).“ Igre za studente s invaliditetom Uvođenje igara za studente s invaliditetom svakako je jedna od najznačajnijih promjena. Ovako se studentima s invaliditetom daje mogućnost natjecanja u disciplinama „stolni tenis“ i „plivanje“, što prije nije bilo moguće. Na ovaj će se način Univerzijada 2016. u potpunosti integrirati u program EUSA-e. Razvojni fond Uvođenjem Razvojnog fonda, s financijskom pomoći za Nacionalne sveučilišne sportske saveze, osigurava se mogućnost sudjelovanja studentima nižeg socioekonomskog statusa. Institucionalno vrednovanje volonterskog rada S institucionalnom procjenom volonterskog rada te mogućnošću izbornih predmeta, bit će predstavljen sustav dodjeljivanja ECTS-bodova za sate volontiranja, kao i stjecanje kompetencija koje će biti u Suplementu diplome. ZAGRIjavanje Radi promicanja popularnosti Europskih sveučilišnih igara te društvene uključenosti igre, u sklopu projekta biti će organizirano i ZAGRIjavanje, odnosno, skup manifestacija koji promiču iste vrijednosti kao i Univerzijada 2016. Promotivni paketi Sudionicima će, tijekom cijelih Igara (u Zagrebu i u Rijeci), biti ponuđena mogućnost smještaja po promotivnim cijenama
aranžmana koji uključuje smještaj, hranu i prijevoz. LJETNI ROKOVI Europske sveučilišne igre poremetit će ljetne rokove. Razlog tome jest iseljavanje studenata iz studentskih domova kako bi se u njih smjestili sudionici sportskih natjecanja. Međutim, budući da je stav predstavnika studenata u Senatu bio da studenti ne smiju ostati bez smještaja sve dok im traju akademske obveze te da moraju svi imati istu početnu poziciju prilikom prijave na natječaj za smještaj u studentskim domovima, u Zagrebu će se prvi ljetni ispitni rok održati od 13. do 24. lipnja, a drugi od 22. kolovoza do 2. rujna. Jesenski rok počinje 5., a završava 30. rujna. U Rijeci će rokovi najvjerojatnije biti organizirani prije uobičajenog vremena. VERBALNI IDENTITET „Koncept dualizma i sinergije srca i uma, promovira sve ključne vrijednosti koje studentski sport predstavljaju – um, obrazovanje, razboritost, snagu, energiju, borbenost i ljubav – karakteristike koje pomažu mladim ljudima postići izvrsnost u akademskom i sportskom životu.“ Verbalni identitet ovogodišnjih Europskih sveučilišnih igara počiva u konceptu dualizma. Takav se koncept može primijetiti i u samoj lokaciji, odnosno lokacijama, održavanja Univerzijade. Dvojna lokacija Zagreb-Rijeka neobična je za natjecanje ovakvog tipa, međutim, ideja je približiti dva grada, kao i dva sveučilišta, pa i studente te na taj način ostaviti što bolji dojam zemlje-domaćina.
„Europske sveučilišne igre u Zagrebu 1987. godine danas se pamte kao jedan od najvažnijih sportskih događaja u povijesti moderne Hrvatske.“ VIZUALNI IDENTITET Uz verbalni identitet, jedna od ključnih značajki za događaj ovakvog kalibra jest, naravno, i formiranje odgovarajućeg vizualnog identiteta. Naime, bilo je potrebno stvoriti novi vizualni identitet, modernog izgleda, prilagođen dualnoj lokaciji održavanja natjecanja. Organizatori su to uspjeli kombinacijom oblika (ugrađujući simbol srca i uma, koji je predstavljen simbolom kruga) i boja (crvena, bijela i plava boje su hrvatskih nacionalnih simbola, također crvena je boja grada Rijeke, dok je plava boja grada Zagreba). Spomenuti oblici ocrtavaju siluetu dobro poznatog Zagija (popularna maskota Univerzijade u Zagrebu 1987.) te u kombinaciji s crvenom bojom srca prikazuju plamen kao simbol sportskog i olimpijskog duha. Također, moderna Univerzijada dobila je i modernu maskotu. Narančasti hrčak s plavom kosom, crvenim nosom u obliku srca i zvijezdom na oku izabran je između ukupno 64 pristigla rada na natječaj koji je otvoren u rujnu prošle godine. Od 1. prosinca do 15. siječnja građani su mogli glasati za najboljeg od triju radova koja su, prema izboru žirija, ušla u završni krug natjecanja. Od ukupno 5103 pristiglih radova, čak 43,7 posto glasova, osvojio je upravo hrčak mladih autora Vedrana Redea i Matije Tomšića. 93/21 | 01/2016
Manager
33
LIST SEF SVEUČILIŠTA U MOSTARU
Intervju s glavnim urednikom Iako su studentske novine rijetkost i velik je naglasak na internetskim portalima, list SEF, što predstavlja skraćenicu od Studenti Ekonomskog fakulteta, koji djeluje na Sveučilištu u Mostaru u susjednoj Bosni i Hercegovini predstavlja savršen primjer kako se studenti drugih sveučilišta kreativno izražavaju. O redakciji, studentskom volontiranju te problemima s kojima se susreću govori Stipan Zovko – glavni urednik lista SEF. Piše: Ivan Stjepić Kontakt: ivan.stjepi@gmail.com
već imali jedan, a uskoro će i drugi. Drago mi je vidjeti i određene profesore kako se zanimaju za naš rad i vrlo nam često sugeriraju određene teme ili se čak ponude napisati članak za naš časopis. Manager: Koliko se kao studentski list koji je glasilo cijelog Sveučilišta trudite u vrijeme informacijske tehnologije privući čitatelje i baviti se aktualnim događanjima? Privući čitatelje relativno je teško. Čak i nije toliko teško privući ih da uzmu i prelistaju, ali vrlo je teško privući studente da pročitaju većinu tekstova. Nastojimo se, osim zanimljivih i aktualnih članaka, učiniti i vizualno privlačnima, jer većinu ljudi privuče dobar dizajn i zanimljiv naslov. Aktualne događaje ponekad je teško pratiti, jer izdavanje ovakvog jednog časopisa ponekad se zakomplicira i ako se probije rok za tjedan dana, imate staru vijest. Zato nastojimo prvo pisati članke koji nisu promjenjivi, a tek kad dođe pred tisak, pisati i aktualne članke. Manager: Jeste li zadovoljni potporom koju dobivate iz okoline?
Manager: Poštovani, možete li kao glavni urednik lista SEF ukratko predstaviti i opisati pobliže vaše djelovanje? List SEF utemeljili su 2002. godine studenti predstavlja prvi studentski list na Sveučilištu u Mostaru. U pravilu izlazi jedanput u semestru. List je besplatan, a distribuira se i u našim dislociranim studijima u Orašju i Vitezu, ali i na drugim fakultetima Sveučilišta. U listu nastojimo spomenuti što više prilika za studente, ali isto tako zanimljive teme vezane uz ekonomiju, tehnologiju, određene zanimljivosti i sl. Manager: Koji su vaši najveći izazovi u redakciji s kojima se susrećete? Najveći je izazov privući ljude u uredništvo i motivirati ih da se potrude oko onoga što trebaju uraditi. Budući da je ovo studentski list, ljudi se vrlo kratko zadržavaju, većina se pridruži na trećoj godini, a već dvije godine kasnije završavaju svoje obrazovanje i napuštaju uredništvo te je potrebno pronaći nove studente koji su voljni sudjelovati u ovakvu projektu. Manager: Kakva je atmosfera unutar vašeg tima? (članovi, mentorstva profesora) Atmosferu smatram vrlo ugodnom. Na početku godine uvijek se izmjenjuje uredništvo, pa nastojim uvijek organizirati jedan do dva teambuildinga za uredništvo kako bismo se bolje upoznali i zbližili. Ove smo godine 34
Manager 01/2016 | 93/21
Vrlo zadovoljan. Smatram kako su naš rad i kvaliteta dosta dobro prepoznati. Uvijek može bolje, ali na nama je potruditi se svakoga dana biti bolji te da nas okolina što bolje percipira što u konačnici vodi povećanom broju sponzora ali nas motivira da ostanemo na pravom putu. Manager: Jeste zadovoljni reakcijom čitatelja? Reakcije čitatelja pozitivne su, a negativne još nisu nikad došle do mene. Ponekad se ljudi pitaju zašto idemo na tiskani medij, a ne portal, ali to su dvije neusporedive stvari. Manager: Kako ste se snašli u ulozi glavnog urednika? Malo je nezahvalno o sebi govoriti. Ali budući da smo povećali broj stranica, nakladu, broj članova uredništva, iznose od sponzora kao i njihov broj, a istovremeno smanjili vrijeme potrebno za pripremu novoga broja, mislim kako sam se dobro snašao. O kvaliteti tekstova teško je govoriti, ali mislim da je ona približna onoj
ranijoj, i to će mi biti idući prioritet, dodatno podići kvalitetu samoga teksta, a možda uvesti i još nekoliko sitnica vezanih uz dizajn, kako bi časopis izgledao još modernije. Manager: Po Vašem mišljenju, kako bi ste ocijenili iskustvo studiranja na Sveučilištu u Mostaru? Ukupnom ocjenom vrlo dobar. Studenti imaju mnogo prilika u Mostaru, razne organizacije gdje se mogu priključiti, što je meni izuzetno važno. Ako i nema, možeš uvijek sam pokrenuti i naići ćeš na dobru volju kod kolega koji će pomoći. Jedini su problem u Mostaru male mogućnosti za rad. U studentskom centru vrlo se malo poduzeća javlja, što je posljedica loše gospodarske situacije, ali možda i nepovjerenja poduzeća u studente. Što se tiče profesora i stanja na fakultetu općenito, mogu govoriti samo o Ekonomskom fakultetu. Većina profesora i asistenata vrlo je susretljiva i može im se uvijek pristupiti i doći na konzultacije, a što je najbitnije, od većine se dosta toga može i naučiti. Ako želiš, naravno. Uprava Fakulteta vrlo je otvorena za studentski rad i pomaže u ostvarivanju projekata u okviru svojih mogućnosti. Sama zgrada i opremljenost Fakulteta solidni su. Manager: A koliko su studenti zadovoljni kvalitetom studiranja i mogućnostima koje im se nude? Populacija je zadovoljna u okvirima onog čime se raspolaže. Svjesni vremena u kojem se živi, i da je trenutačno teško očekivati novije zgrade i opremu na fakultetima. Međutim radi se na tome. Što se tiče mogućnosti, smatram da sami studenti nisu dovoljno upoznati s onim što se pruža, ali kada se bi studenti više aktivirali, prilika bi bilo više. Moram priznati kako zadnjih godina vlada pozitivan trend i studenti su sve aktivniji. To je vjerojatno dijelom i zato što tržište traži kvalitetnu radnu snagu i osobe koje su bile aktivne tijekom svojih studentskih dana jer više ni samo završeni fakultet ne garantira posao.
studiranje i već postojeći studenti odustaju. Moj fakultet ima trenutačno najmanji iznos školarine na Sveučilištu, ali za naš standard to je i dalje relativno visok iznos. Manager: Kakva je perspektiva razvoja u BiH? Koje su reforme nužne za ekonomski prosperitet zemlje? BiH nalazi se u vrlo kompleksnoj situaciji. Odnosno nalazimo se u okovima Daytonskog sporazuma, koji je donio mir kada je to trebalo, ali nije osigurao dugoročnu stabilnost i održivost ovoj državi. Prije svega treba riješiti politička pitanja, smanjiti državni aparat i osigurati jednakost. Tada ćemo moći naprijed. Trenutačno je vrlo teško provoditi neke ozbiljne reforme zbog političke kompleksnosti. Nakon toga možemo razvijati domaću proizvodnju, obrazovanje, znanost i istraživanja, pa i ukinuti valutno vijeće. BiH kao država ima potencijal ali treba ići korak po korak, a na nama je u kojoj ćemo ga mjeri ostvariti. Manager: Što preporučiti budućim generacijama novinara? Prije svega moram reći kako je danas vrlo teško biti novinar zbog teškog položaja u kojima se nalaze i nisam se zamišljao baviti tim poslom nakon završetka fakulteta. Onima koji to unatoč svemu namjeravaju, preporučio bih da ostanu svoji, pišu o onome što misle da javnost treba znati, neka uvijek budu maksimalno objektivni i fer prema ljudima o kojima pišu, jer mediji danas imaju jaku moć te sve što objave, na nekoga utječe. Manager: Koji su Vaši planovi za SEF u budućnosti? Prvenstveno podizanje kvalitete samih članaka, ali i više tekstova o studentskim prilikama, zanimljivostima vezanim uz ekonomiju i poboljšanje dizajna. Također, ništa manje neće biti bitno odabrati dobroga nasljednika, koji će biti sposoban sve to podići na jednu još veću razinu.
Manager: Kako ocjenjujete volonterske prilike na Sveučilištu i koliko su aktivne studentske udruge u poboljšanju studentskih prava? Prilika za volontiranje zaista ima, ne zaostajemo ni po pitanju inozemnih praksi, a vrijedi istaknuti i dva poslovna inkubatora unutar kojih studenti mogu pokrenuti svoju poslovnu priču. Što se tiče studentskih prava, moram priznati kako nisam zadovoljan, studentski predstavnici nisu uvijek na razini zadatka. Neshvatljivo je da se na pojedinim fakultetima podižu školarine bez objašnjenja, a pritom sve udruge i sami studenti, šute. Zbog visokih školarina pojedinci ne mogu priuštiti 93/21 | 01/2016
Manager
35
EKONOMSKA KLINIKA
Studentsko savjetovalište Ekonomska klinika - #PomoziZnanjem Piše: Nikolina Bujdo, Odnosi s javnošću Kontakt: nbujdo@ekonomska-klinika.hr
Kliničari pristupaju svakom zadatku na vrlo visokoj razini. Usluge Ekonomske klinike nude se potpuno besplatno svim klijentima u suradnji s mentorima i vanjskim suradnicima. Multidisciplinarni timovi unutar Klinike omogućavaju rješavanje slučajeva iz svih aspekata: financijskog, marketinškog, poduzetničkog. Ekonomska klinika studentska je inicijativa nastala u sklopu kolegija “Menadžment promjena” pod vodstvom izv.prof.dr.sc. Mislava Ante Omazića na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Usmjerena je na besplatno pružanje usluga savjetovanja privatnim osobama, malim poduzećima i neprofitnim organizacijama u vezi s najčešćim problemima s kojima se navedene skupine susreću u poslovanju. Zašto se obratiti Klinici? S velikim teorijskim znanjem i velikom dozom ozbiljnošću,
Planovi i projekti Prvi uspješan projekt bio je MeetUp „Žene u poduzetništvu“. U prepunom klubu Pepermint okupili smo neke od najpoznatijih hrvatskih poduzetnica: Kristina Ercegović, Ljiljana Pišpek Mlinarić, Elizabeta Novaković, Valentina Salaj Ćetković, Elizabeta Planinić i Diana Gluhak. Cilj projekta bila je razmjena iskustva, ideja i mišljenja i približavanje uzorima u poduzetničkom svijetu. Poduzetnički sprint projekt je koji se realizirao u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Projekt je bio temeljen na metodologijama design thinkinga i metodama generiranja i ubrzanog akceleriranja poduzetničkih ideja. Šest dana intenzivnih radionica i treninga bilo je dovoljno za prikupljanje vrijednog znanja. Od Kliničara možete očekivati nove radionice za građane, edukacije, konferencije, ali više o svemu tome možete pronaći na našoj internetskoj stranici www.ekonomska-klinika.hr.
HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA
DriveIN kino Zagreb Piše: Mia Musulin Kontakt: mia.musulin@manager-magazine.com.hr
Želite osjetiti dašak američke kulture u Hrvatskoj? Ili samo nemate planove za nadolazeće (nadamo se) vedre proljetne vikende? Hrvatska studentska asocijacija ima ih za vas i to četvrtu godinu zaredom! Naoružani dobrom voljom i još boljim društvom provozajte svoje limene ljubimce do poligona kod „Kockice“ u ulici Prisavlje, mjesta gdje se već tradicionalno održava DriveIN kino Zagreb. Već sada u svoje kalendare možete upisati datume održavanja, a to su prva dva vikenda u mjesecu travnju (2. i 3. 4. te 9. i 10. 4.). Žanrovi filmova koji će se ove godine prikazivati jesu: komedija, horor, ljubavni te akcijski film, a prije svake projekcije bit će i svojevrsni zabavni sadržaj. Prošle su godine prikazani poznati strani i domaći filmovi, dobitnici Oscara i drugih nagrada. Na Airscreen filmskom platnu, koje možete gledati iz automobila ili udobno smješteni na dekici, na travi u blizini platna bili su prikazani filmovi kao što su „Dallas Buyers Club“ te domaći „Sonja i bik“. Za sve ljubitelje SF-a bio je prikazan „Divergent“, a na kraju i animirani film „Free Birds“. Iz godine u godinu projekt se razvija i dobiva na kvaliteti, pa stoga ne sumnjamo da će ova godina pripremiti atraktivne i zanimljive filmove, ali i brojna iznenađenja. Jer, tko ne bi volio svoj, možda 36
Manager 01/2016 | 93/21
najdraži film, pogledati iz udobnosti vlastitog automobila pod zvjezdanim nebom? U suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba i raznim sponzorima,Hrvatska studentska asocijacija omogućit će vam besplatne projekcije na koje može doći bilo tko. Podržite svojim prisustvom mjesece truda organizatora i na samom kraju potaknite u njima osjećaj zadovoljstva i poticaj da se ovakva, po mnogočemu posebna tradicija, održi.
Do prvog posla uz Starter sustav Piše: Ema Starčić, Odnosi s javnošću Kontakt: ema.starcic@estudent.hr
Vjerojatno vam je već dosadilo pretraživati portale za studentske poslove, a od kampiranja u Student servisu već ste davno odustali. Na sreću, poslodavci su odlučili okrenuti pravila igre i pronaći novi put do vas. Zbog toga je osmišljen Starter sustav, projekt udruge eSTUDENT čiji je cilj povezivanje gospodarske i akademske zajednice izravno mailom.
dovoljno i ja sam sigurna u uspješnost regrutacije čim njima pošaljem mail jer znam da ću dobiti vrhunske kandidate.” zaključila je Petra Užar iz ljudskih resursa PWC-a Neka ova akademska godina bude ona u kojoj ćeš napraviti promjenu i biti korak bliže dobivanju svog posla iz snova.
Za prijavu u sustav potrebno je samo ispuniti obrazac na starter.estudent.hr, označiti svoje interese i pričekati prve ponude. Ono što Starter razlikuje od ostalih portala za poslove ili oglasne ploče u Studentskom centru jest to što izravno na mail dolaze ponude za posao, prakse, pripravništva ili stipendije isključivo označenog područja interesa. Trenutačno je u bazi oko 3000 studenata i više od 70 poslodavaca različitih područja djelovanja koji su prošle godine poslali preko 150 oglasa. To su pretežno poslodavci financijskog sektora, a slijede ih računovodstvo i revizija, marketing te trgovina. U bliskoj budućnosti u Starter sustavu može se očekivati još veći broj oglasa iz različitih sektora. Matea Gazivoda, koordinatorica Startera, kaže kako u Udruzi vrlo aktivno rade na širenju baze u smislu broja studenata i poslodavaca. “Prije dva tjedna imali smo testiranje za reviziju i 95% ljudi spomenulo je ili naš profil na Facebooku ili Starter. To govori
Studentska udruga menadžera TIM Piše: Dijana Pjevač Kontakt: dijana.pjevac@udruga-tim.hr
Studentska udruga menadžera TIM može se pohvaliti s već 6 godina postojanja. Osnovana je 2009. godine na inicijativu skupine studenata u sklopu jednog kolegija i danas je vrlo bliska studentima te svakodnevno pokušava raditi na problemima koji ih muče. Iako brojčano mala udruga, može komparirati i onim većima po svojim uspjesima i velikom srcu. U Udruzi postoji 5 odjela u kojima svatko može pronaći svoje mjesto i profilirati se u onome što ga najviše zanima te se tako dodatno pripremiti za tržište rada. U akademskoj godini 2014./2015. pokrenut je projekt Dajmo im da uče u sklopu kojega skupina studenata na volonterskoj razini pomaže studentima s invaliditetom. Svakodnevna borba takvih studenata sa sustavom je olakšana uz pomoć volontera.. Tim u sastavu od 5 volontera (Tin Bregović, Ana-Maria Junger, Matea Orban, Dijana Pjevač, Mia Višnjić) nagrađen je Posebnom Dekanovom nagradom za akademsku 2014./2015.godinu. Ova se Udruga također može pohvaliti istovremeno jako dobrom suradnjom s profesorima i studentima gdje svakodnevno radi na pomoći i jednima i drugima. U protekloj godini održano je i nekoliko internih edukacija te projekt Postani poduzetnik. Vrijedni TIMići i u nastavku svojeg rada i djelovanja najavljuju još puno projekata, edukacija i druženja. Oni nam itekako imaju još toga za ponuditi.
93/21 | 01/2016
Manager
37
SNAGA, VOLJA, UPORNOST ILI SVE NAVEDENO
Josip Ivanković – prvi student s invaliditetom koji je završio FER Jedne subote, 24. 10. 2015. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, održana je svečana promocija za kandidate koji su obranili Diplomski rad u srpnju i rujnu 2015. godine. Jedan od njih primjer je svima nama, jedan koji je drugačiji od ostalih, ali neizmjerno uporan, vrijedan. Jedan kojemu svi mi možemo skinuti kapu do poda. Piše: Dejana Mosković Kontakt: dejana.moskovic@manager-magazine.com.hr
Rodom iz Čapljine, u Bosni i Hercegovini, u Hrvatsku, točnije u Dugo Selo, roditelji su se preselili čim su otkrili da im je jednogodišnji sin gluh. Rođen je kao gluha osoba, a medicina nije mogla objasniti razlog nastanka gluhoće, govoriti je naučio sa šest godina, u školi je razumio samo 30 posto informacija koje je pročitao s usana. Pohađao je redovnu osnovnu školu u Zagrebu, ali uz pomoć profesora iz SUVAG-a. U osnovnoj školi bilo je dosta prepreka. Jutra je provodio na nastavi, a popodne radio s profesorima iz SUVAG-a. Sve je ovisilo o volji profesora i u tom periodu dosta naporno i nedovoljno organizirano. U osnovnoj školi smetalo mi je društvo gluhih i njihovi stavovi. Nisu voljeli školu i nije im se dalo učiti. Također, stalno su govorili da smo nesposobni i da nećemo uspjeti. Htio sam se maknuti od toga i boriti se za sebe svim sredstvima. Najlakše je odustati. Odlučio je da će u srednjoj školi uzeti stvar u svoje ruke te neće ovisiti ni o kome. Srednju školu upisao je samostalno, a odlučio je i da ne želi pomoć u nastavi, nego da se snalaziti želi sam. Nastava se svodila na prepisivanje s ploče. Nije mogao razumjeti što profesorica govori, zbog čega je morao logički zaključivati i povezivati napisano na ploči. Uz veliku upornost, trud i uložene sate vježbanja kod kuće, Josip je uspio završiti srednju školi, stekao je spremu tehničara za računalstvo. Sljedeći korak svakog uspješnog tehničara za računalstvo upis je fakulteta, što je uvelike otežano za osobe s invaliditetom. Usprkos mišljenjima da fakultet nije za njega, Josip je upisao Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Bio je presretan, no tada su počeli problemi.
U osnovnoj školi smetalo mi je društvo gluhih i njihovi stavovi. Nisu voljeli školu i nije im se dalo učiti. Također, stalno su govorili da smo nesposobni i da nećemo uspjeti. Htio sam se maknuti od toga i boriti se za sebe svim sredstvima. Najlakše je odustati. Fakultet mi je bio deset puta teži od srednje škole. Bilo je toliko novih stvari i teških predmeta. Bilo je i matematičkih zadataka koji se nisu mogli riješiti osim ako ne čuješ objašnjenje. No nisam se predavao ma koliko god mi to teško i zbunjujuće bilo. Ubrzo sam odustao od predavanja jer nisu za mene imala smisla. Učio sam kod kuće te sam mnogo čitao i radio. Pomogli su mi i profesori s FER-a koji su prava gospoda. S njima se uvijek dalo dogovoriti. Sjećam se jednoga profesora iz matematike koji je imao puno razumijevanja za mene, čak bi me i na državnim praznicima pozvao na konzultacije da mi objasni ono što nisam mogao shvatiti na predavanju. Profesor bi mi znao reći da ja to mogu i da vjeruje da mogu 38
Manager 01/2016 | 93/21
Ljudi čuju oko 10.000 rečenica u jednom danu. Što znači da prosječni 25-godišnjak u životu čuje preko milijardu riječi. Ja nisam čuo niti jednu i to je neusporediva razlika. uspjeti bez obzira na o što sam osoba s invaliditetom. No imao sam nekih predmeta koji su mi bili preteški i pao sam godinu. Sjećam se da sam na kraju ljetnoga semestra razmišljao o odustajanju jer sam bio jako razočaran i shrvan zbog velikih poteškoća u razumijevanju nekih predmeta. No, s druge strane, imao sam nekakvu nadu i vjeru u sebi da moram ustati nakon neuspjeha. Daljnjim studiranjem bivao sam sve uspješniji student i uvjerio sam se da to mogu i da nije tako teško položiti predmet ako imam jaku volju, upornost i rad. Svih šest godina studiranja na FER-u sve sam prošao samostalno bez pomoći prevoditeljice ili čega drugoga. Tako je postao prvi gluhi student koji je završio FER. Govoreći o svojem životu u svijetu tišine, Josip navodi: ”Bilo je dosta mojih kriza, bilo je toliko neuspjeha, promašaja i padova u mom životu. Ustao sam zahvaljujući jakoj vjeri“. U slobodno vrijeme Josip se bavi čitanjem knjiga, daje instrukcije i voli pomagati ljudima koji imaju životnih problema. I za kraj, misao vodilja koju Josip posvećuje našim čitateljima koji se trenutno bore s ispitnim rokovima i kolokvijima. Motivacija za ispite: Za uspjeh na ispitu ne ovisi koliko ste slušali na predavanju nego ovisi o upornosti, trudu i volji. I naravno - malim koracima do uspjeha, ne postoji u životu netko tko je uspio, a da nije učinio najmanje korake, kao da vodom njeguješ biljke koje se sporo razvijaju. U tom smislu treba se truditi i pronaći gdje je izvor vode te ju prenositi i zalijevati dalje, kao i kod učenja.
FINANCIJSKE USLUGE PO MJERI STUDENTA.
S NAMA OD STARTA DO CILJA
PBZ EDUCA KREDITI
PBZ INDEKS PLUS STUDENTSKI PAKET PROGRAM UŠTEDE STUDENT UZ AMERICAN EXPRESS® START CARD ZA STUDENTE PBZ EDUCA KREDIT – ZA FINANCIRANJE TROŠKOVA STUDIRANJA STUDENTSKA ZONA U POSLOVNICI (ZAGREB, PULA, OSIJEK)* student.pbz.hr www.pbzcard.hr
*Zagreb, Cibona Cvjetni trg Pula, Flanatička 16 Osijek, Kapucinska 25 American Express® je zaštićeni znak American Express Company.
93/21 | 01/2016
Manager
39
ZAGREBAČKI HAUSTORI
Skrivene lokacije za opuštanje Stres, neodgodive obveze i prometne gužve svakodnevna su pojava. Ipak, bijeg od gradske vreve moguć je u mnogobrojnim skrivenim dvorištima Zagreba. Otkrivamo nepoznate haustore i skrivene oaze za odmor i druženje. Piše: Helena Tomić Kontakt: htomic00@gmail.com
Jutarnja kava u kafiću Jutro – postoji li bolji način za početak dana? Galerija – bar Jutro smještena je na adresi Nikole Tesle 9, a posjetiteljima, osim iscijeđenog soka, domaćih rakija i zdravih kolača, nudi i unikatne rukotvorine. U prostoru dominiraju pastelne nijanse, a osim mira i opuštanja, Jutro povremeno organizira i večernje glazbene nastupe. Posebnu čar prostoru daju raznovrsni retrokomadi namještaja. Osiguran je i dječji kutak, a na terasu kafića dobrodošli su kućni ljubimci. Za razliku od veselog i šarenog Jutra, Bacchus jazz bar obilježava tajanstven, mračan, drveni prostor ukrašen mnogim renoviranim detaljima poput pisaćih mašina, rasparenih stolica i starih svjetiljki. Iako je smješten na Trgu kralja Tomislava 16 - jedno je od onih mjesta koja nećete pronaći uz cestu. Dvorište ovog prostora prepoznat ćete po staroj, razgranatoj smokvi. Živa glazba, jazz-večeri i čitanja poezije privlače raznovrsne posjetitelje – intelektualce, studente i umjetnike.
Još jedno uvučeno staro zagrebačko dvorište na adresi Jurja Žerjavića 7/2 krije prostor u kojemu su kućni ljubimci također dobrodošli. Već samim imenom Café U Dvorištu ovo je mjesto pokrenulo trend ispijanja kave na lokacijama udaljenim od gradske vreve. U ponudi ovog energičnog i živog mjesta može se pronaći kava iz Etiopije, a kao idealan izbor za promociju svojih knjiga i čitanje tekstova često ga odabiru književnici i pjesnici. U samom centru grada, Ilici 50, jedan haustor krije zanimljiv hostel Swanky mint. Bar u sklopu objekta omiljeno je okupljalište turista i domaćeg stanovništva namijenjeno upoznavanju i druženju. Krasi ga Swanky Monkey Garden, posebno uređena terasa na krovu idealna za opuštanje, ali i uživanje u dobroj glazbi. Još je jedna zanimljivost skrivena u Ilici, ovaj put na broju 73. Za razliku od industrijskog, mladenačkog stila hostela Swanky Mint, ovaj prostor odiše elegancijom. Sherry’s Wines & Bites dom je odlične glazbe, vina i hrane, a nezaobilazno je odredište ne samo vinara i enologa nego i brojnih poznatih osoba.
ŽIVOT NA STUDENTSKI NAČIN
Portali za popuste Želja nasuprot cijeni svakoj životnoj dobi stvara problem, a posebno kad su u pitanju studenti. Međutim, moguće je imati, a platiti manje i to pomoću portala za popuste na kojima se može kupovati na jednostavniji i jeftiniji način. Piše: Mia Musulin Kontakt: mia.musulin@manager-magazine.com.hr
Primarni cilj studenta koji iseljava iz vlastitog grada i odlazi u neki drugi na studij svakako je dobiti diplomu. Međutim, studenti osim učenja često imaju još puno muka. Jedna od njih jest skup studentski život i želja svakog da svoje troškove smanji, ali istovremeno se što manje odriče onoga što želi. U skladu s trendom olakšanja svakodnevnog života putem interneta, danas postoji niz portala za popuste, pomoću kojih se samo jednim klikom može doći do neke stvari ili usluge i to po studentima prihvatljivoj cijeni. Možda je najpoznatiji takav CrnoJaje na kojem se može naći gotovo sve - od putovanja, zabave, sporta, raznih vrsta proizvoda do ponuda tečajeva. Zatim, tu je portal eKupi u čijoj su ponudi uglavnom proizvodi po vrlo niskim cijenama, dostupnim također na brz i jednostavan način. Također postoji i portal KupiMe.hr koji u svojoj tražilici s lijeve strane web-stranice ima vrlo široku ponudu, od tzv. čuvara zdravlja do adrenalinskih avantura. Portal zvučnog imena Povoljno.hr „mami“ kupce mogućnošću pretraživanja „top 40
Manager 01/2016 | 93/21
ponude dana“. Edukacija.hr portal je koji nudi studentima, ali i svim ljudima željnim znanja, jeftiniji način njegova stjecanja iz mnogo područja. Za sve knjigoljupce tu je portal Superknjižara u čijoj ponudi možemo naći svjetske bestsellere, ali i klasike hrvatske književnosti. Studenti koji žele putovati, mogu se koristiti portalom kao što je Putovnica. net koji svakodnevno prikazuje isključivo ponudu putovanja po vrlo prihvatljivim cijenama. Ovo je samo mali dio mnoštva „portala spasa“ koji su kupnju učinili jednostavnijom, bržom i, mnogima najvažnije, jeftinijom.
#ManagerNaKonferenciji: Uspješno održan Liderov susret “Žene u biznisu”! Konferencija “Žene u biznisu” u organizaciji Lidera, najutjecanijih poslovnih novina u Hrvatskoj, održana je 3.12.2015. godine u dvorani Muzičke akademije u Zagrebu. Cilj konferencije bio je networking, odnosno postignuti umreženost između uspješnih poslovnih žena koje su sudjelovale u trima “One on one” razgovorima i dvama panelima, “Ravnopravnost spolova u biznisu - mit ili istina” i “One woman b®and”. Pišu: Katarina Belić, Dejana Mosković Kontakt: katarina.belic@manager-magazine.com.hr, dejana.moskovic@manager-magazine.com.hr
Ove godine glavni je partner susreta bila Švedska, zemlja u kojoj se institucija pravobranitelja za ravnopravnost spolova najprije razvila. Ministrica socijalne sigurnosti Švedske Annika Strandhäll upoznala je sudionike s položajem žena, ali i javnim politikama koje je Švedska provodila kako bi postigla jednakost spolova u ekonomiji. “Osigurati jednakost spolova u radnom okruženju znači pametno planirati ekonomiju. Jednakost donosi nova radna mjesta i ekonomski rast. Ako se prisutnost žena izjednači s brojem muškaraca u poslovnom svijetu, podaci MMF-a tvrde kako bi se do 2030. BDP u EU povećao za 12 posto.“ izjavila je Annika Strandhäll. Nakon ministrice, uslijedio je prvi “One on one” razgovor regionalne menadžerice za održivost i korporativne komunikacije tvrtke Ikea, Irene Dobosz s moderatoricom Gordanom Gelenčer. Prvi panel “Ravnopravnost spolova u biznisu - mit ili istina” započeo je govorom Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koja se osvrnula na nisku zastupljenost žena na zadnjim parlamentarnim izborima. Na panelu su sudjelovale: Krasimira Stoyanova (Saab), Lana Popović (Coca-Cola HBC Hrvatska), Branka Slaveska (Heineken Hrvatska), Ivana Galić (Nova TV) i Malin Holmberg (Tele2).
Nakon panela, na red je došlo predstavljanje liste “300 najmoćnijih žena u hrvatskom biznisu” i dodjela priznanja, deset štikli i jedna posebna zlatna koju je dobila Ljerka Puljić koja već deset godina drži vrh liste. Deset najmoćnijih liderica jesu: Gordana Kovačević (Ericsson Nikola Tesla), Ana Stojić Deban (Zagrebački holding), Iva Balent (Agrokor), Anita Letica (Philip Morris Zagreb), Mladenka Grgić (Euroherc), Tea Martinčić (Hypo banka), Lada Tedeschi Fiorio (Atlantic), Vedrana Jelušić Kašić (EBRD), Malin Holmberg (Tele2) i Gordana Deranja (HUP). Poznata glumica Zrinka Cvitešić zatvorila je ovogodišnju konferenciju “One on one” razgovorom s moderatorom Davorom Bilmanom. Rekla je da biti glumica nije one woman b®and jer je glumac ništa bez savršenog tima, scenografa, kostimografa, producenta. Njezinih pet vrijednosti u životu jesu: ljubav, iskrenost, poštenje, vjera u sebe i sreća. Veselimo se šestom izdanju “Žene u biznisu”!
Nakon kratke pauze, pozornicu je preuzela Vitomira Lončar, direktorica kazališta “Mala scena”. Osim poduzetnice u kulturi, okušala se i kao glumica i TV-voditeljica. Za nju, najvažnije su tri stvari za uspjeh: imati strast, svakodnevna edukacija i upornost. Panel broj dva, “One woman b®and”, okupio je šest žena i jednog muškarca. Na panelu su sudjelovale dr. Nela Sršen (kirurginja), Irena Jolić Šimović (STUDIO 5), Gordana Nikolić (Visoka škola PAR), Ana Pavičić Kaselj (Supracontrol), Manuela Šola (Abrakadabra), Iva Babaja (Unex) i Krešmir Macan (Manjgura). Jedini muškarac na panelima PR-stručnjak Krešimir Macan napomenuo je da je vrlo važno pohvaliti samog sebe ako dobro radite, a ne čekati autoritet da vas pohvali jer on ne postoji. Tvrdi da su muškarci manje skloniji promjenama nego žene. Također vrlo važan savjet za poduzetnike: “Ne prepuštajte financije nikome drugome!”. 93/21 | 01/2016
Manager
41
ISKUSTVA IZVAN LIJEPE NAŠE
Oni su upoznali obje strane Razmišljate o Erasmusu ili kompletnom odlasku na studij u inozemstvo? Željeli biste jednog dana pronaći radno mjesto i ostvariti karijeru izvan Hrvatske? Ne potičemo odljev mozgova, ali ako ste se pronašli u nekim od navedenih pitanja, ovi kratki intervjui mogli bi vam pomoći u konačnoj odluci ili provedbi vaših planova. Pišu: Dora Malnar, Mislav Mirko Petošić Kontakt: dora.malnar@gmail.com, mislav.petosic@gmail.com
Naša prva sugovornica djevojka je koja je nakon završenog studija politologije i novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu odlučila pronaći sreću izvan Lijepe Naše, u Francuskoj, gdje je potom završila Fakultet politologije i odnosa s javnošću u Lyonu. Što vas je potaknulo na odluku da upišete još jedan studijski program? Prvenstveno ljubav prema Francuskoj kao zemlji. Moja je odluka bila više potaknuta osobnim razlozima. Upisati dva studija nije bio moj prvobitni plan, ali to je bilo nužno zbog razlika u programima između Francuske i Hrvatske.
Što biste naveli kao glavnu razliku studiranja u Hrvatskoj i inozemstvu?
Iako ste završili Fakultet političkih znanosti u sustavu Bologne, vaša diploma i dalje nije bila priznata. Zašto? Fakultetski programi u inozemstvu uključuju u puno većoj mjeri praktični rad, koji mi na fakultetu u Hrvatskoj praktički uopće nismo imali. U Francuskoj i većem dijelu Europe, koji je na pravi način bolonjski sistematiziran, nemoguće je dobiti diplomu bez prethodno odrađene prakse u području koje se tiče vaše struke. Mogli bismo reći da praksa predstavlja određenu vrstu dodatnog diplomskog rada.
Glavna razlika, koju kao student posebno osjetite, jest način polaganja ispita. Dok sam na Fakultetu političkih znanosti slušala po otprilike 7 predmeta paralelno i polagala sve ispite i kolokvije istovremeno, u Lyonu to nije bilo tako. Od dva do tri tjedna slušala sam jedan kolegij, ovisno o opsegu, i nakon toga polagala ispit. Mislim da je taj sistem stvarno puno lakši za studente jer vas tjera na kontinuirano učenje, a i svi znamo da se puno lakše koncentrirati na jedan predmet u potpunosti, nego paralelno alocirati svoje vrijeme na više njih. Što vam najviše nedostaje u životu u Hrvatskoj? Naravno obitelj i prijatelji. Ali i cijeli hrvatski mentalitet kojem se toliko često volimo rugati. Ovdje ne možete vidjeti ni približan broj ljudi koji sjede na kavi primjerice, srijedom u 13 sati. Cijela zapravo hrvatska „pomalo“ kultura i stav. Ovdje se živi puno brže i radni sati puno su duži nego kod nas. Primijetila sam kako se kao narod dosta volimo žaliti na to koliko nam je teško, ali zapravo mislim da u globalu živimo opuštenije i s puno manje stresa od većine europskih naroda. Planirate li se vratiti u Hrvatsku ili je vaš odlazak bio konačan? Mislim da bi bilo lijepo vratiti se u starosti, jednog dana kad odem u mirovinu. Jednog dalekog dana. Trebalo mi je previše truda da izgradim svoj život ovdje da bih se vratila na staro. Cijelo me ovo iskustvo promijenilo i mislim da bi svi trebali iskusiti život u inozemstvu, ako ništa, na par mjeseci. Stvarno upoznate sebe tek kad niste više svoj na svome.
42
Manager 01/2016 | 93/21
Marin Dujmović završio je preddiplomski studij Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Otvorila mu se prilika za studij u Kanadi te je trenutno na MScF-u - Master of Science in Forestry, Faculty of Natural Resources Management, na Lakehead Universityju u Thunder Bayu, Ontariju. 1. Jesi li zadovoljan studijem i programom koji on nudi? Iznimno sam zadovoljan sa studijem. Ovaj smjer koncentrira se na master (diplomsku) radnju. Konkretno, tema koju sam ja odabrao vezana je uz biomasu koja se koristi u kanadskim elektranama na biomasu. Smjer traje 2 godine, u kojima moram odslušati nekoliko predmeta, izlaziti na teren (tvornica u kojoj se proizvode peleti; elektrana), prikupljati podatke te ih obrađivati u laboratoriju na faksu. Također je obveza otići na barem dvije do tri svjetske konferencije o biomasi. Nakon dvije godine planiram obraniti svoj rad i diplomirati. Ovdje ima dosta manje diplomskih studenata nego je to slučaj u Hrvatskoj, jer je praksa završiti preddiplomski studij i ići na tržište rada. To je tako jer u Kanadi posla ne manjka. Dobio sam Research Award od 10 000 dolara godišnje na temelju svojih ocjena iz Hrvatske, a budući da je moj Supervisor - profesor koji me vodi kroz master studij, zadovoljan mojim radom, za sljedeću godinu osigurat će mi još više financija.
i oko 500 Hrvata. Inače, Thunder Bay je najsunčaniji grad Kanade, na sjeverozapadu Ontarija sa 110 000 stanovnika. Prvi sljedeći grad udaljen je oko 8 sati vožnje. Do Toronta ima 20 sati vožnje. 3. Koja je razlika u obrazovnom sustavu između Hrvatske i Kanade? Što se osnovne i srednje škole tiče, čini mi se da je obrazovni sustav slabiji nego u Hrvatskoj. Pogotovo po pitanju povijesti i geografije. Puno ljudi, na primjer, nije ni čulo za Hrvatsku, dok neki misle da smo dio Rusije, Jugoslavije, Južne Amerike itd. No visoki je obrazovni sustav (university, college) PUNO I NEUSPOREDIVO bolji od našeg. Nema „štrebanja“ napamet stvari koje ti nisu potrebne. Važna je praksa, priprema za pravi život i struku. Ali to se i plaća. Za domaće kanadske studente cijena je jedne godine oko 7 000 dolara, dok za internacionalne studente, kao što sam ja, cijena je 20 000 dolara. No kao što sam i ranije spomenuo, može se dobiti tip financiranja. Nakon studija automatski ću dobiti i tri godine dozvole boravka u Kanadi i radnu dozvolu. Supervisor čak garantira da će mi pronaći posao u struci (šumarstvu) nakon završenog studija. Studiranje u Kanadi najbolji je način za dobivanje kanadskog statusa i radne dozvole. Naravno, ako si možeš priuštiti početni trošak. Ali smatram da se isplati, i to prilično brzo. 4. Planiraš li se vratiti u Hrvatsku nakon studija?
2. Je li Kanada uistinu obećana zemlja, kako mnogi govore? Teško mi je reći nakon samo nekoliko mjeseci boravka ovdje, no primjećujem veliku razliku u odnosu na Hrvatsku. S pronalaskom posla nema apsolutno nikakvih problema. Nakon prva dva tjedna ja sam već našao posao na kampusu u jednoj “večernjoj” menzi. Radim 2 dana u tjednu, jer kao student mogu raditi samo part-time odnosno 20 sati tjedno, a satnica je minimalac (11,25 dolara). No i s tim se minimalcem da živjeti. Dovoljno za platiti stan, hranu, odjeću i račun za mobitel. Razlika je u tome što se ovdje cijene rad i trud i to se nagrađuje (npr. povećanjem plaće). Kanada se smatra skupom zemljom, no nije sve baš tako; npr. gorivo je duplo jeftinije, auti su jeftiniji (no osiguranje je skuplje), hrana je otprilike kao i kod nas, s time da se na osnovne stvari, poput mlijeka, vode, kruha i jaja, ne plaća porez. Porez je 13%. Odjeća je nešto skuplja, no ima i jeftinijih trgovina. Mobilne tarife puno su skuplje (ja plaćam 60 dolara mjesečno), ali je onda sve uključeno i neograničeno. Nekretnine i stanarine skuplje su. Mjesečno se treba računati na minimalno 500 dolara stanarine, s time da se dobije samo soba u kući, a ostatak kuće dijeli se s 2 do 3 cimera.
Ne bih znao odgovoriti, jer ću, kako sam rekao, dobiti tri godine radne dozvole, pa ću vjerojatno to i iskoristiti. U te tri godine mogu zatražiti i kanadsko državljanstvo, no zasad još ne razmišljam o tome. Imam „nedovršenih“ poslova i u Hrvatskoj, poput posađenog jednog hektara Paulovnije, drveta podrijetlom iz Kine.
Kanađani su hladniji od Hrvata, no pristojnost im nije strana, dapače svi žele pomoći. Zemlja je multikulturalna. Konkretno u Thunder Bayu ima najviše Finaca, Škota, Engleza te Talijana. Ima 93/21 | 01/2016
Manager
43
Antonia Šiško studentica je diplomskog studija Ekonomije na EFZG-u i veseli se ERASMUS iskustvu. 1. Gdje si dobila ERASMUS? Preko ERASMUS programa odlazim u Španjolsku, gdje ću boraviti na sveučilištu Universidad de Castilla - La Mancha. 2. Zašto si se prijavila na ERASMUS? Prijavila sam se jer sam željela iskusiti kako je to studirati u drugoj zemlji te sam željela usavršiti znanje španjolskog jezika, a najbolji način za to upravo je boravak u zemlji izvornih govornika. 3. Što misliš da ćeš dobiti studiranjem u inozemstvu? Prilike poput razmjena, studentskih praksi, radionica i udruga ne dobivaju se kasnije u životu i bilo bi mi jako žao završiti studentski život, a ne iskoristiti bar nešto više od standardne fakultetske naobrazbe. Vjerujem da će mi razmjena pomoći u upoznavanju ne samo drugih ljudi nego i sebe same. Također, smatram da su takva iskustva dodatni plus prilikom budućeg zaposlenja.
44
Manager 01/2016 | 93/21
4. Razmišljaš li o seljenju izvan Hrvatske? Ne mogu reći da nisam razmišljala o tome. Vjerojatno bih otišla, ali na neki kraći rok. Jer ipak se, u nekoj daljoj budućnosti, vidim u svojoj domovini.
U Francuskoj i većem dijelu Europe, koji je na pravi način bolonjski sistematiziran, nemoguće je dobiti diplomu bez prethodno odrađene prakse u području koje se tiče vaše struke. --Kanađani su hladniji od Hrvata, no pristojnost im nije strana, dapače svi žele pomoći. --Vjerujem da će mi razmjena pomoći u upoznavanju ne samo drugih ljudi nego i sebe same.
PUTOVANJE KROZ MODNU POVIJEST
Kratka povijest ormara i nesesera Garantiramo vam da od deset navedenih predmeta posjedujete barem njih sedam, ali i da o samo nekoliko njih znate ponešto više. Sigurni smo kako će vas navedene povijesne crtice iznenaditi. Piše: Dora Malnar Kontakt: dora.malnar@gmail.com
1. Traperice
3.Štikle
Možda mislite da su plave traperice rođene u 50-ima, s „too cool 4 school“ buntovnicima, primjerice Jamesom Deanom. Ili ste možda čuli da su postale hit kada je u 50-ima Levi Strauss razvio izdržljive hlače za radnike u rudnicima nakon otkrića zlata u Kaliforniji. Gospodin Strauss stvarno je pomogao razviti odjeću za radnike i napravio od svog prezimena sinonim za traperice, ali povijest ovog odjevnog komada seže puno dalje u prošlost. 2004. godine pariški preprodavač umjetnina sam je došao do rada neimenovanog talijanskog umjetnika iz 17. stoljeća. Dotični je slikao pripadnike radnog staleža koji nose indigo plave hlače, često razderane. Kurator Gerlinde Gruber nazvao je nepoznatog umjetnika „Master of the Blue Jeans“.
Unatoč boli i žuljevima koje prouzrokuju, štikle su predmet želje, ali i ovisnosti velikom dijelu ženske populacije, no cipele s potpeticom slijedila je puno manje glamurozna stigma u prošlosti. U srednjem vijeku i muškarci i žene nosili su potpetice većim kao zaštitu od prljavog tla. Prema legendi, žene su počele nositi visoke potpetice u estetsku svrhu nakon dolaske Catherine de Medici u Francusku 1533. povodom udaje za Henryja, budućeg kralja. Sitna, četrnaestogodišnja djevojka iz Firenze, navodno je nosila cipele s potpeticom napravljene posebno za nju, kako bi i izgledom odrazila svoj sada viši status u društvu.
2. Bikini Kada je francuski mehanički inženjer Louis Reard predstavio otkrivajući dvodijelni ženski kupaći kostim 5. srpnja 1946., nadjenuo mu je naziv „bikini“ – po atomskoj bombi koju su Sjedinjene Američke Države bacile nekoliko dana prije na Bikini Atoll na Pacifiku povodom određenih nuklearnih testiranja. Ali ovaj ženski ljetni klasik zapravo je puno stariji. Villa Romana del Casale rimska je vila izgrađena u srcu Sicilije, početnom 4. stoljeća prije Krista. Unutrašnjost vile ukrašena je mozaicima i freskama, uključujući i pod prostorije koja nosi naziv „Chamber of 10 Maidens“, ili neformalno „the bikini girls“. Mlade žene na freskama pokazuju svoje atletske vještine, trče, dižu utege, bacaju diskove i lopte, a na sebi nose upravo bikini.
4. Ruž za usne Prvi ruž za usne otkriven je u sumerskoj regiji Ur, koja danas čini područje Iraka. Vjeruje se da ovaj predmet datira još od 3000. godine prije Krista. I stari Egipćani, uključujući i muškarce, premazivali su svoje usne bojama. Najpopularnija boja bila je crna, a slijedile su je narančasta i crvena. Žene stare Grčke također su bojale usne, a u Rimu su to, kao i u Egiptu, činile i žene i muškarci.
93/21 | 01/2016
Manager
45
5. Tuš za oči Ako ste vidjeli kip Nefertiti ili film o životu Kleopatre, znate da su stari Egipćani nosili tuš za oči. Ova kozmetika radila se od sulfida olova.
britanske luksuzne kuće tvrde da su zaslužne za izum ovog komada. Aquascutum tvrdi da je baloner izumio tijekom 1850-ih, dok Thoman Burberry tvrdi kako je predstavio dizajn kaputa za kišu za britanske časnike 1901. godine. Koja god od ovih modnih kuća bila zaslužna za ovaj komad, Burberry Prorsum upravo je zahvaljujući njemu održao popularnost tijekom godina, a danas baš zbog njega uživa reputaciju jedne od najpopularnijih britanskih modnih kuća.
6. Mala crna haljina U srednjem vijeku rođena je moda, a u renesansi crna haljina. Renesansa je u punom značenju riječi bila preporod za ženu, izvukla ju je van iz hladnih okvira i podarila joj crnu haljinu. Doduše, to nije bila mala crna haljina, ali je dobila svoje značenje. Haljina načinjena od teških tkanina (najčešće od pliša i baršuna) grubo je padala i vukla se po podu. Žena ju je nosila kao svakodnevnu „uniformu“, njome je ostavljala dojam jednostavnosti i elegancije. U velikom i najženstvenijem stilu crna haljina došetala je do Art Decoa. 1926. Coco Chanel stvorila je crnu haljinu bez rukava, dužine malo ispod koljena – poznatiju kao malu crnu haljinu kakvu poznajemo danas. 7. Bijela košulja Teško je reći čime je to bijela košulja zaradila status koji ima, no činjenica je da je u dobro skrojenoj bijeloj košulji gotovo nemoguće načiniti modni faux pas. Šarmu klasične bijele košulje, nekoć smatrane muškim odjevnim komadom, dvadesetih godina nisu mogle odoljeti ni Marlene Dirtrich i Greta Garbo, koje se često moglo vidjeti kako holivudskim ulicama šeću u muškim košuljama koje su upravo tada postale osnovni dio ormara svake žene koja drži do svog stila. 8. Ženska torba Iako biste možda mogli pomisliti da je ženska torba predmet puno ranije osmišljen od nekih prije spomenutih, oblik u kakvom je danas poznajemo dobila je tek u 20. stoljeću, kada su žene počele ostvarivati samostalniji položaj u društvu. Do tada, postojale su takozvane „reticules“, male vrećice izrađene od kože, a nosile su se isključivo oko ručnog zgloba. Krajem 19. st. Francuz Pierre Godillot osmislio je malu torbicu koja stane u unutarnji džep kaputa, a tek početkom 20. stoljeća svjetlo dana ugledala je raskošno izvezena ženska torbica od svile ili baršuna. Od tog trenutka, mogli bismo reći da je započeo život najvažnijeg ženskog modnog dodatka. Godine 1910. čarobnjak torbica Louis Vuitton lansirao je prvu kolekciju ručnih torbica koje su od tog trenutka pa sve do danas kako modni, tako i statusni simbol. 9. Baloner Klasičan, univerzalan i elegantan – uz takve pridjeve nije čudo što se baloner ubraja u najpopularnije i najdraže komade u ormarima žena diljem svijeta. Dvije poznate 46
Manager 01/2016 | 93/21
10. Tenisice Prve tenisice ili jednostavne cipele s gumenim potplatom pojavile su se u SAD-u krajem 19. stoljeća. Nazivale su se „plimsolls“, a vjerovali ili ne, nije postojala razlika između lijeve i desne tenisice, to jest oblikom su bile potpuno identične. Budući da su plimsolls postale instantni hit, potražnja za novom vrstom obuće nije jenjavala. 1917. američka tvrtka Keds plasirala je na tržište prve platnene tenisice s gumenim potplatom. Iste godine, još jedna nova američka tvrtka dizajnira slične tenisice namijenjene posebno za košarkaše. Nekoliko godina poslije, mladi srednjoškolski košarkaš kuca na vrata dotične tvrtke u potrazi za prvim poslom. Odmah predlaže nekoliko promjena u dizajnu, među kojima i višu tenisicu za bolju potporu zglobova. Novi model postaje hit i do danas broji preko 600 milijuna službeno prodanih primjeraka. Kao što već i sami pogađate, mladi košarkaš zvao se Chuck Taylor, a dotična tvrtka Converse. Kultne Chuck Taylorice već su u 50-ima postale službeni „dress code“ mnogih škola diljem SAD-a. Nakon odigravanja ovih ključnih trenutaka u razvoju tenisica, 70-e i 80-e godine 20. st. svjedoče nagloj ekspanziji tržišta i pojavi mnogih drugih etabliranih brendova. Pojavljuju se i prvi casual modeli tenisica namijenjeni svakodnevnim aktivnostima izvan sportskih terena. U 90-im godinama tenisice postaju prihvaćene kao odraz stila i modne osviještenosti i do današnjih dana svojom multifunkcionalnošću ne prestaju privlačiti sportaše, modne znalce i entuzijaste.
PRODAJA NA FACEBOOKU
Prodaj me jednim klikom miša Imate unikatan, kreativan i nov proizvod, želite ga prodati na što brži način, a i niste informatički najtalentiranija osoba za izradu web-stranice - onda je prodaja putem Facebook stranice prava opcija za vas. Piše: Ivana Đilas Kontakt: ivanadjilas1993@gmail.com
Facebook i zakon Pokretanjem ovakvog načina prodaje gdje se račun ne izdaje na standardan način često se postavlja pitanje je li ovakav način prodaje legalan. Istražujući ovaj podatak dolazi se do slijepe ulice jer naprosto ne postoji zakon koji vam to može zabraniti, ali Facebook je uvodeći plaćanje oglasa otežao posao prodaje na ovaj način. Na forumima se često raspravlja o etičnosti, ali i legalnosti ovoga posla, no svi se slažu u jednom - ovakav način prodaje nikako ne može štetiti gospodarstvu u tolikoj mjeri da se on treba zabraniti. Veću zabrinutost forumaši izražavaju zbog prodaje lažno brendiranih modnih artikala i modnih dodataka koji izravno štete brendovima kao što su Chanel, Guess i YSL narušavajući tako njihov ugled. Tko kupuje Kupci koji kupuju na Facebook stranicama najčešće su osobe između osamnaeste i četrdeset pete godine života. Istraživanja su pokazala da su u većoj mjeri kupci žene kojima je namijenjen i veći dio ponude. Budućnost Facebook prodaje Što se događa Prodaja na Facebooku posljednjih godina razvija se velikom brzinom. Talentirani pojedinci svoju kreativnost unovčuju na pristupačan i inovativan način plasirajući svoje proizvode na najpopularnijoj društvenoj mreži u Hrvatskoj. Iako se neki ljudi ovom društvenom mrežom koriste za objavljivanje statusa, postavljanje fotografija ili lajkanje pojedinih objava, Facebook može biti i odskočna daska za početak profitabilnog posla. Kako početi?
Svakim dan sve više kreativaca koji se odlučuju na ovakvu vrstu prodaje te se mogu naći neobični predmeti koje je moguće kupiti na ovaj način. U se posljednje vrijeme ne prodaju samo modni dodaci i ukrasi za dom nego se u medijima spominje i prodaja suhomesnatih proizvoda kao što su kulen, čvarci i kobasice s područja Slavonije. Kakva će biti budućnost ovoga načina prodaje preostaje nam vidjeti. Možda ćemo nakon nekog vremena na Facebook stranicama naručivati kolače, vodoinstalatere ili neke druge predmete i usluge.
Ako izrađujte nakit, kutijice ili šivate - Facebook je pravo mjesto za predstavljanje vašeg ručnog rada. Na jednostavan način široj javnosti možete predstaviti svoju ponudu a da se pritom ne mučite s otvaranjem internetske stranice koja bi od vas zahtijevala puno više vremena za održavanje, ali i živaca. Ne morate imati ništa više osim otvorenog profila na Facebooku i možete početi. Izaberete ime svoga proizvoda, navedete ga kao lokalnu aktivnost i postavljate fotografije, opise, a cijene ako ne želite da budu javne, napišete „javite se u inbox“. Možete pratiti aktivnosti koje uključuju posjećenost vaše stranice, povećanje broja fanova koji su označili vašu stranicu da im se sviđa, koliko je osoba vidjelo vaš post te koliko je njih podijelilo vašu objavu na svojem Facebook profilu.
93/21 | 01/2016
Manager
47
FITNESS MANIA
Kako do zdravijeg života? Svi žele poboljšati svoj način života i uvesti neke promjene, a često se susreću s različitim preprekama – u takvim trenucima pomažu nam oni koji su svoju ljubav prema fitnessu odlučili podijeliti sa svima. Piše: Adriana Nimac Kontakt: adri.nimac@gmail.com
Manjak vremena, nedostatak znanja, zdrava prehrana čiji je cjenovni rang iznad prosjeka, sve to, ali i mnoge druge izlike, prvo su čime se ljudi krenu opravdavati kada je zdrav način života u pitanju. Društvo nam stvara pritisak o savršenom i fit izgledu koji vodi do vlastitog nezadovoljstva i negativnog stava prema promjenama. Prema tome, ljudi odustanu na samom početku zbog nedostatka volje i motivacije. No, sve veći broj profesionalnih fitness trenera, ali i amatera zaljubljenih u taj način života, tvrde upravo suprotno. Sve navedene izlike ostaju samo izlike za one ljude koji nemaju dovoljno veliku želju, a za one koji imaju cilj - njih apsolutno ništa ne može spriječiti da taj isti cilj i ostvare. Fitness pokret koji je zavladao današnjim svijetom svakim danom postaje sve veći i sve pristupačniji. Ljudi žele bolji i kvalitetniji život te, najbitnije, žele to zbog sebe i vlastitog osjećaja zadovoljstva, a ne zbog okoline. Treneri i njihovi programi stavljaju individualne potrebe i želje na prvo mjesto te se prilagođavaju svakom klijentu zasebno. Također, u današnje moderno doba društvenih mreža i pametnih telefona, sve nam postaje pristupačnije. Zavladala je era tzv. fitness manijaka koji putem Facebooka i ostalih društvenih mreža, nesebično dijele savjete o pravilnoj prehrani i treninzima te tako pokušavaju olakšati usvajanje zdravih navika onima koji žele zdravije živjeti. U svom virtualnom životu realno prikazuju svoju svakodnevicu te stvaraju malu fitness zajednicu kojoj se može pridružiti bilo tko. Tako ljudi postaju jedni drugima podrška, otkrivaju zdrave recepte i programe prehrane, nove trikove i vježbe te savjete vezane uz bilo koji segment fitnessa. Budući da mnogi ljudi nemaju dovoljno vremena ni novca plaćati mjesečne članarine u teretani, kao ni skupocjene programe osobnih trenera, u ovoj virtualnoj zajednici stvaranje boljeg života postaje dostupno svima. Svi koji žele proširiti svoja
48
Manager 01/2016 | 93/21
znanja o pravilnoj prehrani, treninzima, suplementima i općenito o zdravijem načinu života, svakodnevno mogu potražiti besplatne informacije i savjete fitness stručnjaka koji dijele svoje dugogodišnje iskustvo i ljubav sa širom publikom. Također, u njihovu virtualnom svijetu ne nedostaje predanosti, discipline i motivacije, što su zapravo ključni elementi u postizanju vidljivih promjena. Motivaciju treba konstantno održavati jer ona pokreće svaki uspjeh u životu, što najbolje znaju i sami treneri, stoga se svakodnevno trude pružati dovoljno motivacije kako bi potaknuli druge na napredak. Komunikacija i međusobno dijeljenje iskustava svih korisnika preko društvenih mreža također pomaže u kontinuiranom napretku i lakšem svladavanju svakodnevnih izazova. Bez potpore je puno teže, a kod fitness manijaka svakako je ne nedostaje. Ovakva inicijativa donosi novi zaokret u svijetu fitnessa jer biti dio zajednice u kojoj su svi na jednakom putu i teže k istom cilju, ujedno znači i veću vjerojatnost za uspjeh.
YOUTUBERI
Kreativan način zarade – YouTubeom do zvijezda Popularna stranica YouTube poharao je svijet 2005. godine kada su ga u Americi osnovali Chad Hurley, Steven Chen i Jawed Karim. U mjesec dana prikupio je 800 milijuna korisnika koji su dnevno objavljivali mnogobrojne videosadržaje. U početku bio je namijenjen amaterima koji su željeli podijeliti svoje zapise sa širom javnošću, no kako je vrijeme odmicalo postao je jedan od najpopularnijih kanala za oglašavanje i promidžbu. Danas je YouTube sredstvo za dobru zaradu i stjecanje popularnosti. Piše: Lea Medica Kontakt: leamedica@gmail.com
YouTubeom se zaista može zaraditi dobra svota novca, a bez prevelike muke. Sve što je potrebno jesu originalnost, kreativnost, malo bolja oprema za snimanje te naravno internetska stranica YouTube. Da, izgleda prejednostavno da bi bilo istinito, ali na ovaj su način brojni, sada već proslavljeni, YouTuberi stekli slavu, ali i zaradili više nego pristojan „džeparac“. U nastavku slijedi kratak vodič za vas koji se želite okušati s YouTubeom – a da pritom ne vrtite tuđe klipove. Ništa vas ne košta, a može vam donijeti zaradu. Prvo i osnovno - morate (ako već nemate) napraviti profil na YouTubeu s korisničkim imenom koje će biti lako pamtljivo i zanimljivo ostalim korisnicima. Zatim snimite video koji potom učitate i postavite na svoj profil. Video koji snimate svakako mora biti zanimljiva i originalna sadržaja. Danas su planetarno popularni razni tutoriali odnosno instrukcije ili upute koje djevojke vrlo često snimaju o šminkanju, pravljenju frizura, pa čak i momci koji pripremaju jednostavnu i brzu hranu, sastavljaju kojekakve izume i sl. Možete čak snimiti video o nekim tjelovježbama, instrukcijama iz nekog obrazovnog predmeta ili predstaviti se u nekoj vještini u kojoj ste zaista dobri. Za što god da se odlučili, morate odabrati jedan žanr koji će biti usko vezan uza sve vaše videosadržaje kako biste ostalim korisnicima mogli omogućiti lakše pronalaženje. Također, sve što snimate mora biti s entuzijazmom i željom za što uspješnijim proizvodom, jer ipak to je video kojeg će vidjeti šira publika i osjetiti ako je nešto napravljeno „preko volje“. Svaki video koji postavite mora nositi primamljiv naslov koji će privući publiku da ga otvori, ali je poželjno i da sadrži neke popularne izraze koji se često vrte u tražilici pa tako postoji mogućnost da će se upravo vaš video naći pod ponuđenim sadržajem. Između ostalog vrlo je bitno da što više
objavljujete sadržaje i svoj profil činite aktivnim. Za kvalitetnu snimku potrebna je i bolja oprema, pa ako snimate neki cover ili nešto što zahtijeva bolju kvalitetu snimke poželjno je koristiti se boljom kamerom, programom za uređivanje videa (npr. Adobe Premier, Movie Maker…), mikrofonom, rasvjetom te prigodnom pozadinom. Ako ste se odlučili za neke zabavne klipove popraćene anegdotama, tada je najbitnije da zabilježite što bolje i cjelovitije pravi trenutak. Iako ste ispunili sve zahtjeve, još uvijek ne možete početi zarađivati – potrebni su vam „lajkovi“. Dakle, idući je cilj sakupiti što više pregleda i sljedbenika te vam nakon određenog broja stiže mail u kojem se traži vaše odobrenje za ostvarivanjem profita. Nakon toga preostaje vam čim više dijeliti vaše klipove i pozivati ostale da isto učine s vašim sadržajima. Sve to možete poboljšati potpisivanjem ugovora s određenim kompanijama koje će svoje reklame prikazivati na vašim klipovima pa tako i vi, a i oni, profitirate bez muke. Ako se nekome posebno svide vaši uradci, tada takvi mogu investirati u vas i pri svakom novom postavljenom videu „donirati“ vam dolar ili više. Danas možemo i u Hrvatskoj naći brojne YouTubere koji u svojim videozapisima dijele razna znanja i vještine. Jedan od primjera jest mladi Nikola koji na svojem YouTube kanalu NikolaCooks često objavljuje nove videozapise u kojima sprema jednostavna (i vrlo ukusna) jela. Ivana Blažoti samo je jedna od brojnih djevojaka koja na YouTubeu objašnjava kako pravilno i brzo nanijeti makeup, dok mlada umjetnica Gea Golović redovito objavljuje impresivne videozapise svojih crteža i radova na umjetnim noktima. Ako vas je ovo potaklo na razmišljanje, nemojte oklijevati i pokušajte zaraditi laku „lovu“ promovirajući sebe i svoje vještine. Tko zna, možda jednog dana vi postanete nova YouTube zvijezda!
93/21 | 01/2016
Manager
49
AGATHA CHRISTIE
Kraljica kriminalističkih romana The intense interest aroused in the public by what was known at the time as “The Styles Case” has now somewhat subsided. Nevertheless, in view of the world-wide notoriety which attended it, I have been asked, both by my friend Poirot and the family themselves, to write an account of the whole story. This, we trust, will effectually silence the sensational rumours which still persist. I will therefore briefly set down the circumstances which led to my being connected with the affair. Piše: Nikolina Bujdo Kontakt: nikolinabujdo@yahoo.com
služi se izučavanjem psihologije zločina te uvijek pokušava otkriti što je više moguće tragova. I pritom uvijek ‘upali’ svoje male sive stanice.
Život piše (drame) 15. rujna 1852. u mjestu Torquay rođena je najpoznatija autorica kriminalističkih romana, Agatha Mary Clarissa Miller, danas svima poznata kao Agatha Christie. U obitelji srednje klase njegovalo se, u tadašnje vrijeme neobično, podučavanje kod kuće, a uz strogu majku Agathi je bilo zabranjeno čitati knjige do osme godine. Znatiželja je uvijek bila najveća mana/prednost djece pa je Agatha samostalno naučila čitati već s pet godina, tim više što je stvarala izmišljene prijatelje, ali i priče i stvarala svoj svijet oko sebe. Život piše stranice, tako je u 11. godini života Agatha ostala bez oca i postala jedina utjeha svojoj majci. I od tada život ju je vodio na razna putovanja s obiteljskim prijateljem, a selidba u Egipat rezultirala je – brakom. Pilot Archie Christie zapazio je Agathu i zaprosio je. Ne, nije to bio brak iz ljubavi o kakvoj je Agatha samo čitala, ali tadašnja ratna situacija „gurnula“ ih je oboje u zajedničku priču. Tek nekoliko godina nakon sklapanja braka, selidbom u London, započeo je Archijev i Agathin pravi bračni život. Nakon što je završila tečaj ljekarništva, Agatha je napisala svoj prvi roman, „Zagonetni slučaj u Stylesu“, čiji je uvod ujedno i uvod ovoga članka, u kojemu smo dobili priliku prvi put upoznati i Hercula Poirota. Male sive stanice Hercule Poirot detektiv je iz Belgije za kojeg svi misle da je Francuz, britak, pametan, s nevjerojatnim osjećajem za razotkrivanje najzamršenijih zločina, zavinutog brka, a nedugo nakon prve objavljene priče, detektiv je dobio i vlastitu knjigu. Kako bi riješio na prvi pogled nerješive slučajeve, 50
Manager 01/2016 | 93/21
No, kako život piše priče, Agathi je napisao bračnu dramu. Dramu koja je završila nestankom slavne spisateljice. Cijela Engleska sudjelovala je u potrazi, a nekoliko dana kasnije Agatha se pojavila kao da se ništa nije dogodilo. Nitko nije znao gdje je, a tako je i do danas. Možda je to bila prilika za promociju nove knjige koja se uskoro približavala objavi? Možda je zaista patila od amnezije i jednostavno nije znala što se dogodilo? Bračni problemi s kojima se nije željela suočiti? Čini nam se da bi to bio veliki pothvat za Poirota i njegove sive stanice. Život završava priču Nakon drugog braka, putovanja, bezbroj priča i uspješnica, život Agathe Christie ugasio se 12. siječnja 1976. godine. Ostavila je preko 80 priča, 4 milijarde prodanih knjiga, kriminalističke priče koje je samo britak um mogao napisati i riješiti. Postala je uzor mnogima koji su željeli jednog dana pisati poput nje, a među njima sam i ja. “Tajna je uspjeha samo u tome da se pokreneš.“ Čini nam se da je Agatha znala i više od toga. Međutim, njezine tajne ostaju – samo tajne.
ZLATNA PRAVILA BUDUĆNOSTI
Sve što je potrebno za uspješan i bezbrižan život svake žene Piše: Lea Medica Kontakt: leamedica@gmail.com
Muški dio publike, ovaj dio nije za vas – njega smo ovaj put posvetili ljepšem spolu. Pa krenimo. Drage žene, prije nego zacrtate neke planove i obveze koje „baš morate“ ispuniti prije dvadesete, tridesete ili kasnije (iako zapravo ljestvicu samo podižete iz godine u godinu), morate prvo krenuti od sebe. Ako ne počnete od sebe i onoga što vas usrećuje, ostale stvari rješavat ćete teže, s osjećajem da vas vrijeme neprestano lovi, a to nešto morate odraditi pod svaku cijenu jer inače niste uspjele. Zaboravite takve ideje i izgradite ženu s čvrstim stavom i ispunjenim životom. Postoje razni članci, kolumne pa čak i knjige na ove teme, no sve se svodi na 5 vrlo jednostavnih savjeta koji slijede u daljnjem tekstu.
2. Što zračiš to privlačiš Jednom kada stekneš samopouzdanje, količina je pozitivne energije u tebi beskrajna, a okolina to primjećuje. Nasmijana lica i pozitivnih misli, svakoga dana kreni u nove pobjede. Sve ono što mislimo ili učinimo, svjesno ili nesvjesno, oblikuje našu svakodnevicu. Upravo zato i onda kada nije sve savršeno, preoblikuj svoje misli i zamisli: „Sve je dobro u mojem svijetu“, „Ja to mogu i hoću savladati“, „Snažna sam i vrijedna žena“… 3. Odvoji vrijeme samo za sebe Svakoga dana odvoji barem sat vremena koje ćeš posvetiti isključivo sebi. Nakon cijelog dana na faksu, poslu ili jednostavno napornog dana zaslužuješ napraviti si čaj, udobno se smjestiti u fotelju i pročitati dobru knjigu, pogledati nešto na TV-u ili učiniti što god te usrećuje. 4. Pripazi na svoje zdravlje
acrossthegoals
acrossthegoals.com
1. Samopouzdanjem do uspjeha Kreni od sebe. Nauči voljeti i poštovati sebe, prihvati sve svoje mane i vrline (kojih imaš na bacanje) i vidi koliko si jedinstvena i savršena. Važno je voljeti sebe kako bi mogla voljeti druge. Vrlo je bitno da izgradiš svoj stav, odnosno identitet po kojem će te ostali upamtiti. Kada usvojiš ove činjenice, primijetit ćeš da je sve ljepše i lakše odraditi, a ljudi će u tvojem društvu uživati u iskrama tvog samopouzdanja.
Redovito obavi preglede kod svojih liječnika, ne kaže se bez razloga „Bolje spriječiti nego liječiti!“. Obrati pažnju o svojim dnevnim namirnicama, da su što zdravije i prirodnije. Vodi brigu o tjelovježbi - iako zna biti naporno, bit ćeš zahvalna sebi nakon što shvatiš koliko se bolje osjećaš. Kozmetički proizvodi znaju ponekada više odmoći nego pomoći pa redovito provjeravaj rok trajanja svoje omiljene šminke i svako toliko priušti si neki beauty tretman. 5. Izgradnja financijske sigurnosti Za kraj, kako bi bila potpuno neovisna i zadovoljna, organiziraj svoj financijski budžet. Svaka žena, bez obzira na dob, mora razumjeti novac, financije i ulaganje. Upravo zato vrlo je važno da znaš dobro rasporediti mjesečni budžet kojim raspolažeš, kako na kraju mjeseca ne bi žalila ni za čime (pa ni za onom predivnom haljinom iz izloga).
93/21 | 01/2016
Manager
51
KALENDAR NASTAVNIH AKTIVNOSTI ZA AKADEMSKU 2015./2016. GODINU
LISTOPAD 2015. P
U
S
5 12 19 26
6 13 20 27
7 14 21 28
1 8 15 22 29
P 2 9 16 23 30
STUDENI 2015.
S 3 10 17 24 31
N 4 11 18 25
- 05.10. Poēetak nastave na Integriranim i Preddiplomskim sveuēŝlišnim studijima te Preddiplomskom struēnom studiju u zimskom semestru - 08.10. Drǎavni praznik - Dan neovisnosƟ - 05.-14.10. Prijave za upis na Diplomske sveuēŝlišne studije - 14.-18.10. Prijave za upis na SpecijalisƟēki diplomski struēni studij - 15.10. RezultaƟ rangiranja za upis na Diplomske sveuēilišne studije (I. krug) - 19.10. RezultaƟ rangiranja za upis na SpecijalisƟēki diplomski struēni studij - 16. i 17.10. Upisi na Diplomske sveuēilišne studije (I. krug) - 20.10. Upis na SpecijalisƟēki diplomski struēni studij
P
U
S
P
S
2 9 16 23 30
3 10 17 24
4 11 18 25
5 12 19 26
6 13 20 27
7 14 21 28
- 01.11. Drǎavni blagdan - Svi SveƟ - 09.11. Poēetak nastave na Diplomskim sveuēŝlišnim studijima i SpecijalisƟēkom diplomskom struēnom studiju - 03.11. Dan Sveuēilišta u Zagrebu - 12.-14.11. Smotra Sveuēilišta u Zagrebu - 30.11. Izvanredni ispitni rok
SIJE NJ 2016. P
U
S
4 11 18 25
5 12 19 26
6 13 20 27
7 14 21 28
P 1 8 15 22 29
N 3 10 17 24 31
P 1 8 15 22 29
U 2 9 16 23
S
4 11 18 25
5 12 19 26
6 13 20 27
7 14 21 28
P 1 8 15 22 29
S 3 10 17 24
4 11 18 25
P 5 12 19 26
N 3 10 17 24
N 7 14 21 28
4 11 18 25
5 12 19 26
6 13 20 27
7 14 21 28
P 1 8 15 22 29
P 7 14 21 28
U 1 8 15 22 29
U
S
P
S
2 9 16 23 30
3 10 17 24 31
4 11 18 25
5 12 19 26
6 13 20 27
7 14 21 28
N 1 8 15 22 29
P
U
6 13 20 27
7 14 21 28
N 3 10 17 24 31
- 01.-09.07. Ljetni ispitni rok - 16. i 18.07. Upisi na Integrirane i Preddiplomski sveuēilišni studij te Preddiplomski struēni studij (I. upisni rok)
P 1 8 15 22 29
U 2 9 16 23 30
S 3 10 17 24 31
4 11 18 25
P 5 12 19 26
P 4 11 18 25
S 5 12 19 26
N 6 13 20 27
S 2 9 16 23 30
3 10 17 24 31
P 4 11 18 25
S 5 12 19 26
N 6 13 20 27
S 6 13 20 27
S 1 8 15 22 29
2 9 16 23 30
P 3 10 17 24
S 4 11 18 25
N 5 12 19 26
- 11.06. Završetak nastave na Integriranim, Preddiplomskim sveuēŝlišnim studijima, Preddiplomskom struēnom studiju te SpecijalisƟēkom diplomskom struēni studiju u ljetnom semestru, - 13.-30.06. Ljetni ispitni rok - 22.06. Drǎavni praznik - Dan anƟfašisƟēke borbe - 25.06. Drǎavni praznik - Dan drǎavnosƟ
KOLOVOZ 2016. S 2 9 16 23 30
3 10 17 24 31
LIPANJ 2016.
P
SRPANJ 2016. S
S 2 9 16 23 30
- 27.03. Drǎavni blagdan - Uskrs - 28.03. Drǎavni blagdan - Uskrsni ponedjeljak
- 01.05. Drǎavni praznik - MeĜunarodni praznik rada - 26.05. Drǎavni blagdan - Tijelovo - 07.05. Završetak nastave na Diplomskim sveuēilišnim studijima u ljetnom semestru
U
PROSINAC 2015.
- 01.12. Dan Ekonomskog Fakulteta - Zagreb - 01.12.-15.12. Izvanredni ispitni rok - 25.12. Drǎavni blagdan - Boǎiđ - 26.12. Drǎavni blagdan - SveƟ Stjepan - 25.-31.12. Boǎiđni i novogodišnji praznici
SVIBANJ 2016. S 2 9 16 23 30
- 01.-15.04. Izvanredni ispitni rok
P
7 14 21 28
U 1 8 15 22 29
K hJAK 2016. S 6 13 20 27
- 01.-27.02. Zimski ispitni rok - 29.02. Poēetak nastave u ljetnom semestru
TRAVANJ 2016. U
P
VELJA A 2016. S 2 9 16 23 30
- 01.01. Drǎavni praznik - Nova godina - 06.01. Drǎavni blagdan - Sveta tri kralja - 01-05.01. Boǎiđni i novogodišnji praznici - 30.01. Završetak nastave u zimskom semestru
P
N 1 8 15 22 29
RUJAN 2016. N 7 14 21 28
- 05.08. Drǎavni praznik - Dan pobjede i domovinske zahvalnosƟ - 15.08. Drǎavni blagdan - Velika Gospa - 29.-31.08. Jesenski ispitni rok
P
U
S
5 12 19 26
6 13 20 27
7 14 21 28
1 8 15 22 29
P 2 9 16 23 30
S 3 10 17 24
N 4 11 18 25
- 01.-24.09. Jesenski ispitni rok - 26.09. Upisi na Integrirane i Preddiplomski sveuēilišni studij te Preddiplomski struēni studij (II. upisni rok)