92/20 | 06/2015 | ISSN 1331-9280 Internacionalni besplatni studentski poslovni list
Izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, www.manager-magazine.com
22nd April - 24th April 2015, Zagreb %HVSODWDQ EURM RPRJX端XMX WL
GOSPODARSTVO
Sadržaj GOSPODARSTVO 04 05 06 07 08 09 10 11 12 14 15 16 18 19 20 22 23 24 26 27 28
Vijesti iz Gospodarstva Interview: Gregg Vanourek Interview: Dr. sc. Rebeka Danijela Vlahov Certifikat bonitetne izvrnosti HUM - Hrvatska udruga za mirenje Brand ambasadori DHL Express Inovacije Intervju: Prof. dr. sc. Ljubo Jurčić Interview: Vladimir Benić Didier Sornette Cjeloživotno obrazovanje Novi koncept marketinškog upravljanja Mostimun Poslovne kompetencije Event management MEUZ 2015 - Model European Union Zagreb Profil zemlje - Gana Referendum Roboti i radna mjesta Ulaganje u vrijednosne papire
FAKULTET 30 31 32 34 35 36 37 38 39 40 41
Vijesti sa Sveučilišta Katedra za poslovne strane jezike MANAGER20 - YOUTH RESHAPING THE FUTURE EU fondovi IMAGO reklamna agencija Financijski klub AIESEC - Iskustvo iz Jordana ELSA (The European Law Students’ Association) Erasmus za mlade poduzetnike Intervju: Filip Šipoš Anđeli za anđele, Debatni klub
42 DriveIN kino Zagreb 43 Udruga BIUS 44 Školovanje u inozemstvu
Poštovani profesori, studenti i svi koji nas uvijek rado čitate! Pred Vama se nalazi novi, 92. broj studentskog poslovnog lista “Manager”. Akademska godina 2014./2015. za redakciju „Managera“ bila je sve samo ne obična. Ove smo godine proslavili dvadesetu godinu postojanja i djelovanja na Ekonomskom fakultetu i povodom toga željeli smo pokloniti svojim čitateljima nešto više od samog rođendanskog broja. Peter Drucker, otac modernog menadžmenta jednom je rekao: „Ključ za postizanje uspjeha je otkrivanje potencijala ljudi i ulaganje vremena u njegov razvoj“. Druckerove riječi kao da su bile povod uspješnom obilježavanju našega postojanja, koju je u travnju obilježila trodnevna konferencija „Manager20 - Youth Reshaping the Future“. Uz moju veliku zahvalu pokretaču ove ideje, Andreju Hanziru, zahvaljujem i organizacijskom timu od 30 studenata iz Hrvatske studentske asocijacije, udruga AIESEC Zagreb i Financijskog kluba. Ekonomski fakultetu u Zagrebu okupio je studente i predavače iz cijeloga svijeta te tako postao međunarodno središte kroz tri tematska dana. Za Vas smo priredili nekoliko intervjua s predavačima koje su studenti izdvojili kao najzanimljivije, a više o cijeloj konferenciji, ideji njezina pokretanja i našem uspjehu pročitajte u rubrici „Fakultet“. U rođendanskom izdanju „Managera“ pripremili smo Vam aktualne i zanimljive teme. U rubrici „Gospodarstvo“ zavirite u svijet inovacija, pročitajte nekoliko intervjua i educirajte se o novim modelima poslovanja. „Fakultet“ Vam donosi pregled naše rođendanske konferencije, informacije o novim mogućnostima mobilnosti u Hrvatskoj i Europi, a predstavili smo i rad nekoliko udruga. Opustite se uz rubriku „Lounge“
koja donosi pregled kulturnih događanja, novih trendova i zanimljivih ideja za svakodnevni život. Bez mladih ambicioznih ljudi koji su omogućili stvaranje ovog izdanja „Managera“, priče koje čine ovaj broj ne bi ni postojale. Zahvaljujem svim profesorima, predavačima, gostima i studentima čije su ideje dobile svoj kutak u ovome broju. Istaknula bih i pohvalila cijeli organizacijski tim konferencije „Manager20 - Youth Reshaping the Future“ te zahvalila sponzorima i partnerima koji su prepoznali važnost ovoga projekta za mlade u Hrvatskoj i svijetu. Cijela redakcija „Managera“ želi Vam ugodno ljeto i sunčane dane bez ispita. Opustite se i pronađite neku priču koja će Vas potaknuti da proširite granice Vaših mogućnosti. Ovdje smo za svaku kritiku, pohvalu i prijedlog, a iste ćemo rado uzeti u obzir prije izrade sljedećeg broja. I za kraj ne zaboravite - na Vašu omiljenu plažu, uz more i ugodno društvo povedite i ovaj primjerak „Managera“.
Do jesenskog broja pozdravlja Vas Katarina BELIĆ glavna urednica
IMPRESSUM
45 TIM
LOUNGE 46 Trend ispijanja kave 47 FASHION.HR 48 Ženski ragbi klub 49 Zabavni parkovi Europe 50 Kulturološke promjene 51 Play&run for AIDS Awarness 52 Crowdfunding 53. Global Leadership Summit 2014. 54 126 godina Charlieja Chaplina 55 Daske koje život znače 56 Biblioterapija 57 Tin Ujević 58 Recenzije knjiga, Cupcakes – slastice iz bajke 59 Kolumna Osobni razvoj
Glavna urednica
Marketing i prodaja oglasa
Katarina Belić
(glavni.manager@gmail.com)
glavni.manager@gmail.com
Urednici rubrika
Grafički dizajn i prijelom
Gospodarstvo – Ivana Đilas
(gospodarstvo.manager@hotmail.com)
Fakultet – Nikolina Bujdo
Naslovnica
(fakultet.manager@gmail.com)
Lounge – Katarina Gučanin-Gazibarić
Izdavač
(rubrika.lounge@gmail.com)
Hrvatska studentska asocijacija
Ekonomski fakultet
Novinari:
Ivan Čiš
Ante Rončević
Cindrić Lana
Musulin Mia
Kabinet 407
Crnek Nika
Petošić Mislav Mirko
Kennedyjev trg 6, 10000 Zagreb
Hanzir Andrej
Rogina Darija
telefon: 01/2383-223
Katić Robertina
Stjepić Ivan
fax: 01/2335-633 (s naznakom “za Manager “)
Malnar Dora
Šarčević Mirjana
Markić Lucija
Tomić Helena
Markljušaj Lidija
Žanpera Filip
Mosković Dejana
Web stranica
Suradnici
www.manager-magazine.com
HSA
Udruga TIM
AIESEC
Debatni klub
Studentski poslovni list Manager izlazi na Ekonomskom
Financijski klub
Udruga BIUS
fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objav-
eSTUDENT
ljeni u listu stav su autora, ne nužno i stav uredništva.
92/20 | 06/2015
3
GOSPODARSTVO
Dragi čitatelji, Pred vama je još jedan novi broj te mnoštvo novih informacija iz gospodarstva.
staje sve poznatije, u svijetu postoji već dugi niz godina. Obrazovanje je važan dio života svakoga čovjeka, ali cjeloživotno
Ovaj put pripremili smo veliki broj intervjua tako da možete čitati o dr. sc. Rebeki Danijeli Vlahov, Greggu Vanoureku, profesoru dr. sc. Ljubi Jurčiću i mnogim drugim. Formirajući teme pokušali smo se bazirati na područja koja studentima nisu poznata ili na pojmove s kojima se do sada nisu mogli susresti. U ovom broju možete saznati što je to certifikat bonitetne izvrsnosti, koja su obilježja event managementa te koju je teoriju razvio francuski ekonomist profesor Didier Sornette. Nismo zaboravili ni teme koje su bile aktualne u hrvatskoj javnosti tako da možete pročitati o referendumima koji su se odvijali u Hrvatskoj te kako zanimanje brand ambasadora, koje u Hrvatskoj po-
nomije pozabavili smo se i tehnologijom. Istražili smo koja zanimanja roboti neće moći zamijeniti, a provest ćemo vas i kroz povijest izuma te vas uputiti u nove koji se tek očekuju. Nadam se da ćete i u ovome broju „Managera“ uživati kao i u svima do sada. Pozabavili smo se i financijskim tržištima te nam članovi studentske udruge Financijski klub donose detalje o ulaganjima u vrijednosne papire. Kao nova urednica rubrike Gospodarstvo želim da nešto novo naučite, utvrdite staro gradivo i svakako da pročitate pokoji intervju. Uživajte!
obrazovanje predstavlja jedan dio koji je važan i za naš poslovni razvoj i uspjeh. Kako ne bi samo ostali u području eko-
Ivana ĐILAS Urednica rubrike Gospodarstvo
Vijesti iz gospodarstva Vip alumni Kako bi mladima olakšao prijelaz iz sustava obrazovanja u svijet rada i potaknuo pozitivne trendove u zapošljavanju, Vipnet je u sklopu projekta društveno odgovornog poslovanja „Čini pravu stvar“ prošle godine pokrenuo Vip alumni program čija je svrha profesionalni i osobni razvoj mladih stručnjaka te stjecanje prvog radnog iskustva. Tijekom godine dana trajanja Vip alumni programa polaznici su prošli niz razvojnih aktivnosti. Kroz mentorski rad s Vipnetovim menadžerima i rukovoditeljima, stručne edukacije, uključivanje u korporativne projekte i razmjenu unutar Telekom Austria Grupe, polaznici su stekli vrijedno radno iskustvo. Svi alumniji su se pokazali izvrsnima, a zaposleni su oni koji su bili raspoređeni na pozicije na kojima se u proteklom razdoblju ukazala potreba za zapošljavanjem. Posao u Vipnetu dobili su Vip alumni: Jelena Pevec, Tomislav Bohm, Domagoj Rudeš, Mate Knezović, Luka Mak, Milan Banjac i Ivan Zgurić. Jednogodišnji razvojni program obuhvatio je četiri modula treninga: Komunikacija i timska
4
92/20 | 06/2015
komunikacija, Strateško razmišljanje, Osnove tehnika inovacije i upravljanja projektima, Coaching i Feedback. Razvoj stručnih kompetencija bio je pokriven treninzima iz stručnog područja svakog od polaznika, kao i nizom internih treninga iz područja financija, marketinga, tehnologije, prodaje i upravljanja projektima. Razvojne aktivnosti odnosile su se na posjete drugim odjelima sa svrhom da polaznici steknu direktan uvid u poslovanje tog odjela te „x.change“ program među-
narodne razmjene koji im je omogućio posjet srodnom odjelu sestrinske kompanije unutar Telekom Austria Grupe, uz razmjenu iskustva i znanja. Alumni su pozitivno ocijenili program te ga smatraju korisnim za stjecanje prvog radnog iskustva, nadogradnju svojih stručnih znanja i stvaranje networkinga, a sve to u međunarodnom okruženju. Pored sedmero polaznika koji karijeru nastavljaju u Vipnetu, dvoje ih je pronašlo posao izvan Vipneta dok dvoje polaznika izlazi na tržište.
GOSPODARSTVO
INTERVIEW: Gregg Vanourek
Dedication and motivation After the Manager20 conference, we decided to ask one of the most memorable speakers, Mr. Gregg Vanourek - an adjunct instructor at the Stockholm School of Entrepreneurship, Royal Institute of Technology, and Stockholm Business School, a few questions about entrepreneurship and life in general.
Manager: What motivated you to start working with young people?
I have been involved with education and youth for my entire professional career. I was inspired by a university professor, John Roth, who taught me to love the big questions in life. Not to focus on always having the answers or trying to answer them. But actually appreciating the questions themselves, for the depth and richness they bring. Learning to love those questions. Living the questions. Many people—my parents, teachers, friends, bosses,—have helped me on my path.
Manager: What do you think most young people see as an obstacle on their path towards success?
I think many young people are “drowning” in options—there are many different programs they could study and careers they could develop—but feel unsure when it comes to how to make good decisions about which options
to pursue. Part of that is a function of the way we run our education systems, with compartmentalized subjects and choices that get made without experience or context. Young people are eager for context (why is this important, how will I use this?) and rightly want to “connect the dots.” I think the biggest obstacles are fear and ego. We spend too much time imagining what other people think about us, and chasing status in other people’s eyes. When we make decisions based on that, I wonder if those decisions will hold up well over time. The fears that drive these decisions can be subconscious. We need to get better at developing our own inner life, not worrying so much about what others think, and becoming comfortable with risk and even failure. Why? Because that’s how we learn the most—when we stretch ourselves in service of a greater quest.
Manager: We heard your lecture on the last day of the conference, and it had a very powerful message. How do young people usually react to your presentations?
It’s hard for me to gauge how people react unless I’m working in a smaller group and we are in dialogue. If I’m telling a story of a life entrepreneur or leader that I’ve worked with or interviewed, I hope they’ll react
“First, lead your life. That is a lifelong task, and I think many people avoid it. Big mistake! “
like me and be interested and inspired. I also hope that some of what I talk about will make people uncomfortable, because it will raise tough issues that they haven’t thought about or that they are avoiding (e.g., like whether we are being trained to become “excellent sheep”). We all use avoidance mechanisms and rationalizations. I try to raise tough questions and difficult issues. That way, you can process things in your own way, given your own context, and figure out what you might do differently.
Manager: Do you think being a student today is a lot different than it was 20 years ago?
Yes and no. Yes, because the world is changing so quickly. No, because we are all human and share a common journey of development, adventure, challenge, and more. In our formative years (high school, university, early career), we may not recognize how unique this time is: establishing greater independence, seeing more of the world, making new friends, and learning more about life and who we are. I hope students today are taking advantage of all the opportunities in front of them—and making new ones.
Manager: What would be your best advice to young people who want to be successful entrepreneurs?
First, lead your life. That is a lifelong task, and I think many people avoid it. Big mistake! Develop a strong personal foundation of values and purpose, and build your life and work around your strengths and passions, while finding opportunities to use them in the world to good effect. It takes courage to stick with this process until it is really humming, and many people abandon it before it is working well. Ask why you want to be an entrepreneur. Be brutally honest with yourself. Try to remember that it’s not all about you. Why you are here and what will you do with the gift that is your life? If you stay focused on questions like that, you may find the place where entrepreneurship meets the good life. I hope you do. Lucija MARKIĆ
92/20 | 06/2015
5
GOSPODARSTVO
INERVIEW: Rebeka Danijela Vlahov
Rebeka talks change In this issue Manager talks with Rebeka Danijela Vlahov, one of the speakers at our first annual conference – Youth Reshaping the Future, that took place from April 22nd to April 24th at the Faculty of Economics and Business. Apart from being a Teaching and Research Assistant of the department of Organization and Management at the Faculty of Economics and Business, Danijela is also a chairperson of the Young Crew Croatia, a branch of the Croatin Association for Project Management, that is a key component in the development of project management in Croatia. And between all that work in her field, she even had some time to try almost every extreme sport, become instructor in some of them, travel and guess what - join the army.
Manager: Your speech was entitled Time to change – for whom the bell tolls. Could you explain briefly the story behind this title?
The story behind my speech was actually my life story and I tried to explain through my own experience how to define your own path, what to be careful about on the way and why change should not be its own purpose, but just a mean to get to a better version of yourself. Bells for change toll at different times for all of us – we just have to be aware, hear them as they are and react.
Manager: What were some of the signs in your life that were telling you it’s time for a change?
In my life the signs have always been restlessness and than dissatisfaction. I never hesitate when I see something is not as it should be, professionally and privately, to change it immediately.
Manager: Making these changes, did you had to deal with some amount od self-doubt and if so, how did you get passed it?
In the past I have dealt with great amount
6
92/20 | 06/2015
“I was always telling myself „If the things aren’t as they are supposed to be and are making me unhappy, there is nothing to regret after letting them go“ and although it was very hard the first few times, with time, it became normal part of life.” of self-doubt, and not just while making the changes. Today, I know I can learn or do whatever I set my eye on, but still doing everythig after a good thinking session. I was always telling myself „If the things aren’t as they are supposed to be and are making me unhappy, there is nothing to regret after letting them go“ and although it was very hard the first few times, with time, it became normal part of life.
Manager: Do you belive changes should be made only if we feel unsatisfied in some way (or if needed) or is there
made only when there is dissatisfaction with the current state. There is „change fot the sake of changing“ or „follow trends“ but I think these reasons are not good enough to actually make the changes. Further, if you do change and see the prior state functioned better for you, I see nothing wrong in returning or embraceing pieces of that prior state and making changes in the ther direction. And last, you always have to have a „safe harbor“ in your life, that is, a fixed point or points you can hold on to while changing everything else in the process of creating yourself.
such thing as „change for the sake of changing“?
Manager: And last, but not least: what
Yes, I do belive that changes should be
is your mantra?
“Bells for change toll at different times for all of us - we just have to be aware, hear them as they are and react.”
I actually do not have a mantra. However, there are two things I am very carefull about: 1.everyday I have to be a bit better at something when I go to bed than I was when I woke up and 2. I never do anything that could make me regret it immediately or in the future. Dora MALNAR
GOSPODARSTVO
CERTIFIKAT BONITETNE IZVRSNOSTI
Nositelji certifikata su vjerodostojni i poželjni partneri Certifikat je važan standard ocjenjivanja kvalitete poslovanja kojom tvrtke jačaju svoje povjerenje i ugled.
Certifikat bonitetne izvrsnosti potvrda je dugogodišnjeg sustavnog i kvalitetnog rada koji dobitnike ove nagrade stavlja u sami vrh domaćeg gospodarstva. Certifikat je jedan od najvažnijih europskih standarda kojima se definira kvaliteta poslovanja, odnosno to je međunarodno priznata oznaka ekonomske kvalitete poslovnog subjekta. Bonitetna ocjena izvrsnosti predstavlja natprosječnu bonitetnu vrijednost tvrtke koja je temeljena na službenim financijskim izvještajima za posljednju poslovnu godinu, predviđa sigurnost rada u sljedećoj godini te ju izdaje tvrtka Bisnode Hrvatska.
Poslovati s poduzećem koji je nositelj bonitetne izvrsnosti za partnera znači imati poduzeće koje odlikuje stabilnost, pouzdanost i vjerodostojnost, a to su osobine koje bi danas trebala imati svaka tvrtka. zadovoljiti određene standarde kvalitete. Nekom poduzeću može biti dodijeljena ocjena A, AA ili AAA.
Bisnode Bisnode je vodeći ponuđač poslovnih informacija u Hrvatskoj te je dio međunarodne grupe Bisnode AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih informacija sa sjedištem u Stockholmu. Metodologija bonitetne izvrsnosti jedinstvena je za sva tržišta u Europi, a poslovne subjekte prema kriterijima uspješnosti i likvidnosti razvrstava u više bonitetnih razreda. Postoji nekoliko razina izvrsnosti i svaka od njih mora
Kriteriji ocjenjivanja Da bi se zadovoljila najveća ocjena boniteta AAA, tvrtka mora na tržištu biti prisutna minimalno 3 godine, mora imati barem jednog zaposlenika, ukupni prihodi moraju biti veći od 350 000 Kuna, mora imati barem 100 000 Kuna kapitala, neto profitna marža mora biti najmanje 3 % te za tvrtke s bonitetnom ocjenom izvrsnosti AAA procjena vjerojatnosti blokade računa u idućoj
Certifikat otvara različite mogućnosti za sklapanje poslova u inozemstvu i pokazuje potencijalnim partnerima da je naše financijsko poslovanje stabilno.
godini mora biti manja od 1,5 %. Sve tvrtke s bonitetom izvrsnosti odlikuje natprosječne razina poslovanja i izuzetno mala vjerojatnost blokade transakcijskog računa u periodu od narednih 12 mjeseci. Certifikat bonitetne izvrsnosti važno je dobiti jer je to praksa kojom tvrtke jačaju svoje povjerenje i ugled. Certifikat predstavlja europski standard kvalitete poslovanja. Tvrtke koje ga posjeduju potvrđuju i dokazuju da je nositelj pouzdani partner čime se stvara atmosfera povjerenja. Da bi došle do certifikata, tvrtke moraju u protekloj godini zadovoljiti 12 kriterija, među kojima je rast prihoda, ostvarivanje dobiti, prosječne neto plaće, izvozna sposobnost, stupanj zaduženosti, indeks kvalitete prodaje, dani plaćanja te dani naplate potraživanja. Tvrtke s bonitetnom ocjenom AAA ostvaruju natprosječne pokazatelje uspješnosti i ulaze u iznimno mali postotak tvrtki. Samo 0,43 % tvrtki registriranih u Hrvatskoj zadovoljava kriterije za takav certifikat. Certifikat otvara različite mogućnosti za sklapanje poslova u inozemstvu i pokazuje potencijalnim partnerima da je naše financijsko poslovanje stabilno. Kompanije koje su dobile certifikate posluju u različitim sektorima, od dizajna, preko savjetovanja u IT industriji, razvoja softwarea, praćenje i analize medija, servisiranje automobila, do otkupa metala. Sokol Marić je prva zaštitarska tvrtka u Hrvatskoj koja je dobila certifikat bonitetne izvrsnosti AAA na razini cjelokupnog poslovanja društva. To je svim njihovim sadašnjim i budućim korisnicima usluga garancija da ova zaštitarska tvrtka idućih godina sigurno neće doživjeti blokadu svog transakcijskog računa. Naša najveća zaštitarska kuća spada u skupinu od 5 posto najboljih tvrtki u Republici Hrvatskoj. Broj dobivenih certifikata u Hrvatskoj sve više raste. Poslovati s poduzećem koji je nositelj bonitetne izvrsnosti za partnera znači imati poduzeće koje odlikuje stabilnost, pouzdanost i vjerodostojnost, a to su osobine koje bi danas trebala imati svaka tvrtka.
Jelena PLEĆAŠ 92/20 | 06/2015
7
GOSPODARSTVO
HUM – HRVATSKA UDRUGA ZA MIRENJE
Drugi put do pravde Kada bi vam rekli da postoji način za izbjegavanje parnica i dugotrajnih sudskih postupaka biste li nam vjerovali? Naime HUM – Hrvatska udruga za mirenje, predstavlja jedan drugi način rješavanja sudskih sporova. U intervjuu s predsjednikom udruge dr. sc. Srđanom
dijatora), no njeni članovi nisu samo osobe koje su educirane kao izmiritelji, već i svi oni koji se prepoznali ideju mirnog rješavanja sporova i podržavaju je. Udruga ima više svojih Klubova, a među članovima su i pravne osobe s kojima HUM surađuje na području rješavanja njihovih sporova.
Šimcem, saznali smo na koji način HUM djeluje i kako pomaže ljudima koji se
Manager: U sklopu Vaše udruge djeluje
nalaze u sporovima.
i Klub mladih miritelja. Kakav je odaziv studenata te jesu li studenti zainteresira-
Manager: Gospodine Šimac, predsjed-
ni za zanimanje izmiritelja?
nik ste Hrvatske udruge za mirenje, mo-
Mladi ljudi, čini se, najbrže prepoznaju prednosti koje pruža mirenje i uopće vještine i znanja koja najčešće ne mogu dobiti tijekom njihovog redovnog obrazovanja. Među njima su najviše zastupljeni studenti koji su oformili Klub mladih medijatora. Oni se povremeno sastaju u udruzi, volontiraju, organiziraju predavanja na svojim fakultetima, a mi im pružamo razne edukacije iz ovog područja. Oni su naši veoma važni članovi koji su prepoznali priliku da u najranijim godinama svoga života steknu znanja i vještine bez kojih se nije moguće na uspješan način uključiti u životne i poslovne tokove.
žete li nam ukratko objasniti čime se udruga bavi te koji su njeni ciljevi?
Hrvatska udruga za mirenje (HUM) osnovana je 2013. godine. Prošle godine proslavili smo desetogodišnjicu postojanja. Osnivači udruge čini skupina dragih ljudi koji su se 2003. našli u grupi od sto medijatora koje su obučili američki stručnjaci USAID-a. HUM danas ima preko 500 članova. Od Ministarstva pravosuđa RH akreditirana smo institucija za mirenja i prva institucija za mirenje akreditirana za edukaciju izmiritelja. Poštivanje različitosti temeljna je naša odrednica. HUM promovira mirenje kroz medije, kroz razna predavanja, radionice, okrugle stolove, konferencije u zemlji i inozemstvu. Centar za mirenje HUM-a na raspolaganju je svima onima koji nisu sami u stanju riješiti svoje sukobe i sporove. Provodi edukacije za izmiritelje i za građanstvo.
Manager: Tko sve može postati članom Hrvatske udruge za mirenje?
HUM je prije svega udruga izmiritelja (me-
Manager: Može li svaka osoba postati izmiritelj ili su potrebna neka posebna znanja i vještine?
Za pohađanje osnovne obuke za izmiritelje nisu potrebne posebne kvalifikacije. Naši izmiritelji su osobe različitog uzrasta i različitih profesija. Riječ je o osnovnoj obuci koja traje pet dana ili četrdeset sati. Riječ je obuci tijekom koje polaznike interaktivno
i intenzivno, teoretski i praktično upoznajemo s mnogim komunikacijskim, pregovaračkim i medijacijskim vještinama i tehnikama.
Mladi ljudi čini se najbrže prepoznaju prednosti koje pruža mirenje. Manager: Kakva su Vaša dosadašnja iskustva u postupcima mirenja? Postoji li veliki interes za ovakav način okončavanja sporova?
Iskustva iz mirenja su izuzetna. Riječ je o veoma pogodnom načinu rješavanja sporova u kojem stranke uz pomoć treće neutralne osobe imaju priliku same doći do vlastitog rješenja spora i iz njega izlaze u pravilu zadovoljne. One mogu same izabrati osobu izmiritelja, osobu od njihovog povjerenja. Izmiritelj ne donosi odluku o sporu, već samo pomaže strankama naći rješenje od zajedničkog interesa. Postupci mirenja traju prilično kratko, najčešće završavaju nakon nekoliko sastanaka. Mirenje se sve više razvija i sve više koristi. Još je uvijek riječ o malim brojkama, ali naznake su jasne da će ih veoma skoro biti mnogo.
Manager: Organizirali ste tjedan mirenja. Namjeravate li u skoroj budućnosti organizirati slične projekte?
Tjedan mirenja smo organizirali drugu godinu za redom. Tijekom tjedna svečano smo u Novinarskom domu obilježi i “World Conflict Resolution Day”. Održali smo brojne radionice, predavanje, okrugle stolove, a neke od najzanimljivijih bile su namijenjene isključivo građanima. Od toga tjedna telefoni u udruzi stalno zvone i dogovaraju se nova i nova mirenja. Imamo želju svake sljedeće godine održati jednaku manifestaciju. Želimo je učiniti tradicionalnom.
Nikolina BUJDO Ivana ĐILAS
8
92/20 | 06/2015
GOSPODARSTVO
BRAND AMBASADORI
Zanimanje koji ne razlikuje privatno i poslovno „Društvene mreže mijenjaju način na kojikomuniciramo i percipiramo, bilo pozitivnoili negativno. Svaka objava slike,novi status, doprinosi vašem digitalnomotisku u svijetu i osobnom brendiranju.“ Amy Jo Martin
produžetak brand ambasadora, nastao je i social media brand ambasador (SMBA) koji obavlja standardne aktivnosti brand ambasadora, ali na društvenim mrežama, i time postaju jako vrijedan resurs poduzeća koje predstavljaju. Koncept brendiranja i brand marketinga se razvijao tijekom desetljeća. Tradicionalno su potrošači poznavali samo jedan proizvod dostupan na tržištu. Početkom 1870. godine brojne su tvrtke počele s aktivnim promicanjem brendiranih proizvoda te upoznavanjem kupaca s više brendova. Na kraju se pitamo kako su i koliko brand ambasadori vrijedni za poduzeće.
marketing. Upravo je to ključno za brand ambasadora, taj prostor za utjecaj na koji se potrošači oslanjaju. Kupujući neki proizvod, savjet ćete potražiti od bliskih osoba ili poznanika koji su upućeni u stanje na tržištu. Upravo je tu prostor za djelovanje brand ambasadora, jer je neki proizvod privlačniji ako iza njega stoji poznato lice. Bilo da se radi o osobi iz susjedstva ili o svjetski popularnoj ličnosti. Kroz povijest, određene proizvode predstavljale su određene ličnosti, a sve u sklopu brandiranja. Primjera ima zaista puno pa u nastavku slijedi tek nekoliko njih. Međunarodno priznati proi-
Odgovor se može pronaći u nekoliko jednostavnih značajki. Povjerenje im je odlična karakteristika, jednom kad postanu dio poduzeća, uglavnom i ostaju do kraja radnog vijeka. Troškovno su dobar odabir, kreiraju online reputaciju poduzeća i konstantno do-
zvođač satova Jacques Lemans angažirao je poznatu zvijezdu Kevina Costnera kao brand ambasadora. Kevin kao višestruki dobitnik Oscara, strastveni glazbenik i aktivist, smatrao se idealnim za predstavljanje branda na globalnoj razini. Uz dugogodišnjeg brand ambasadora Brada Pitta, 2009. godine je ambasador švicarske tvrtke Tag Heuer postao glumac Leonardo DiCaprio. Uz Leonarda, poznata je i brand ambasadorica Cara Delevingne, jedna od najtraženijih modela današnjice. Od svjetskih primjera vrijedi spomenuti i suradnju talijanskog lifestyle branda Police s brazilskim nogometašem Neymarom Yr. Police je u prošlosti često angažirao poznate ličnosti kao brand ambasadore. Među njima su Bruce Willis, George Clooney, David Beckham i Antonio Banderas. Da situacija nije nepoznata u Hrvatskoj, dokazuje poznati hrvatski treker Goran Lesjak, koji je brand ambasador za liniju Nokia Lumia.
Definiranje pojma i djelatnosti brand ambasadora Kao termin u ekonomiji, brand ambasadori prvotno pripadaju marketingu, kao način marketinškog utjecanja u javnosti. Brand ambasador marketinški je termin za osobu zaposlenu u poduzeću, s ciljem promicanja proizvoda ili usluga tog poduzeća u svijetu. Aktivnost kojom ambasadori promoviraju određeni proizvod ili uslugu nazivamo brandiranjem. Njihova snaga leži u sposobnosti da promotivnim aktivnostima ojačaju odnos između kupca i proizvoda odnosno usluge, na način da utječu na širu javnost kako bi promijenili svoje kupovne navike i više kupovali proizvod ili uslugu tog poduzeća. Da-
Njihova snaga leži u sposobnosti da promotivnim aktivnostima ojačaju odnos između kupca i proizvoda odnosno usluge, na način da utječu na širu javnost kako bi promijenili svoje kupovne navike i više kupovali proizvod ili uslugu tog poduzeća. nas se brand ambasadori kao pojam koriste i izvan krugova celebrity brandinga, primjerice u samobrendiranju ili osobnom brand menadžmentu. Kao produžetak ovog koncepta nastali su i good-will i neprofitni ambasadori te brojni drugi. Zaključno, brand ambasadori utjelovljuju određeni proizvod ili uslugu, ono što zastupaju. Kreiraju povjerenje, kredibilitet i vizual branda. Kao
vode nove kupce.
Poznati brand ambasadori Svrha brand ambasadora je da utjelovljuju korporaciju za koju rade u izgledu, ponašanju, etici i drugim vrijednostima. Brand ambasador je pretežito poznat kao pozitivan glasnogovornik koji stvara svijest o brandu. U moru informacija, podataka i činjenica, ponekad je teško razaznati što je stvarno
Dejana MOSKOVIĆ 92/20 | 06/2015
9
GOSPODARSTVO
DHL Express
Sastanak na parkiralištu stvorio uspješnu tvrtku DHL je dio diljem svijeta vodećeg logističkog koncerna Deutsche Post DHL Group te je nazočan u više od 220 država i područja diljem svijeta i time je najveća međunarodna kompanija u svijetu. Kako bi saznali nešto više o ovoj uspješnoj tvrtki razgovarali smo s Nevenkom Misijom, Human Resources Manager.
“U Hrvatskoj smo prisutni od 1983. godine i tržišni smo lider od početka djelovanja.” Manager: Možete li nam ukratko predstaviti DHL?
DHL je osnovan davne 1969. godine u San Franciscu kao rezultat sastanka Adriana Dalseya i Larry Hillbloma na parkiralištu trgovine s hranom. Dvojica kolega iz kompanije koja je nudila ograničenu uslugu dostave skovali su savršen plan za osnivanje vlastite kompanije, pridružio im se Robert Lynn, suradnik u prodaji nekretnina i DHL započinje s uslugom dostave između Zapadne obale Amerike i Havaiija. Inicijali prezimena osnivača su ujedno i ime tvrtke koja je prerasla u svjetskog lidera u brzoj dostavi pošiljaka i logistici u preko 220 zemalja širom svijeta. U Hrvatskoj smo prisutni od 1983. godine i tržišni smo lider od početka našeg djelovanja. DHL je službeni logistički partner renomiranih brandova: Formula 1 ™, Formula E, Manchester United i mnogih drugih. Društveno odgovorno ponašanje kao i prisutnost na svim tržištima omogućuju vodeću logističku poziciju DHL-a u svijetu. DHL je dio koncerna Deutsche Post DHL Group.
U mom slučaju okolnosti su bile te koje su me dovele do odjela ljudskih potencijala. Odjel ljudskih potencijala tražio je osobu koja bi radila interne treninge i vodila administrativne poslove. Javila sam se na interni natječaj u tvrtki i tadašnjem HR menadžeru bila sam prvi izbor. Upoznavanjem procesa rada u HR odjelu, shvatila sam da je upravo to ono što me veseli i u čemu uživam. Odlaskom HR menadžera iz kompanije, a u skladu s politikom zapošljavanja, preuzela sam tu funkciju.
Manager: Jeste li zadovoljni razinom razvijenosti HR struke u Hrvatskoj?
Dolaskom multinacionalnih kompanija na hrvatsko tržište, način razmišljanja značajno se promijenio. Razina razvijenosti HR struke u Hrvatskoj mijenja se svaki dan i poznavajući naš mentalitet i navike, mogu reći da napredujemo.
najčešće tragate?
Profil kandidata za rad u našoj tvrtki ovisi o kojem se radnom mjestu radi, kao i u svim drugim ozbiljnim tvrtkama. Međutim, DHL se bavi uslužnom djelatnošću i ta činjenica je prisutna u svim elementima dakle orijentiranost prema klijentu. Klijent je na prvom mjestu, i kandidat koji to razumije i tako gleda na posao, ima velike šanse postati dio našeg tima.
selekcijski postupak u DHL-u?
Ako se pojavi trenutna potreba za radnikom uzrokovana privremenim izostancima radnika, a da se radi o jednostavnijim poslovima, najradije surađujemo sa Student servisom. Postupak je uvijek isti, oglašavanje i pozivanje na razgovor. Znanja i vještine koje studenti imaju, odjelnom menadžeru i meni su podloga za odluku. Sa student servisom imamo dobru suradnju i u našem pozivnom centru, često zapošljavamo studente.
Manager: Vaš savjet studentima?
skih potencijala – kako i zašto ste usmje-
Manager: Koje osobine HR Manager
rili karijeru prema HR sektoru?
mora posjedovati?
“Sa Student servisom imamo dobru suradnju i u našem call centru često zapošljavamo studente.” 92/20 | 06/2015
Manager: Prilikom zapošljavanja novih djelatnika, za kojim profilom kandidata
Manager: Možete li opisati kako izgleda
Manager: Stručnjak ste u području ljud-
10
HR manageri su zapravo sinonim za dobrog poslodavca, jer svojim znanjem i vještinama, utječu na timski rad. Dobar HR manager treba motivirati svakog člana tima i u skladu s procesima, a uz pomoć razvojnih alata, osigurati uspjeh. Najkraće rečeno, HR manager je zapravo pokretačka snaga tvrtke koja uspjeh ostvaruje kroz ljude.
Učenje i usavršavanje nikada neće završiti. To je nešto što traje cijeli život. Radite na sebi, razvijajte sebe jer time razvijate i društvo. Budite aktivni i prisutni. Manjak radnih mjesta jest problem, no to je dio priče. Želite li raditi za uspješnu tvrtku, morate poznavati identitet tvrtke i dijeliti taj identitet. Time ćete kao potencijalni zaposlenik stvoriti povjerenje kod poslodavca i poručiti da ozbiljno mislite biti dio tima.
Helena TOMIĆ
GOSPODARSTVO
INOVACIJE
Gdje je granica inoviranja? Kako započinje vaš tipični dan? Jedva se probudite na zvuk alarma s vašeg smartphonea, provjerite svoj Facebook profil i jeste li slučajno preko noći dobili SMS
dok su danas potpuno nestali iz upotrebe. Slična je sudbina su stigla i tranzistore, pisaće mašine te gramofone koji se danas već smatraju antikvitetima.
poruku? Zatim zagrijete vodu za kavu u mikrovalnoj pećnici ili upalite radio? Ili
Tog se nitko nije sjetio
možda prelistate novine na tabletu?
Mnogo je izuma koji su promijenili svijet, ali još je više onih koje mnogi niti ne ubrajaju u izume. Spajalice za spise, pseći kolačići, boja za kosu, maslac od kikirikija i najlonke samo su neki od proizvoda koji su se na tržištu pojavili tek u 20. stoljeću.
Ako je tako, možete li zamisliti početak dana bez mobitela, društvenih mreža, tableta, mikrovalne pećnice, pa čak i radija? Ovo su samo neki od izuma koji su nam uvelike promijenili, ali i olakšali život. Možda nikad o njima niste razmišljali na takav način, ali skoro svi ovi izumi, ne tako davno, bili su predmet daleke budućnosti ili čak znanstvene fantastike.
Koji su izumi promijenili svijet? Iako je kineska roba danas sinonim za jeftino i nekvalitetno, upravo su Kinezi ti koji su, još prije nove ere, izumili mnoge predmete koji su i danas neizostavni dijelovi ljudskog života. Barut, papir, svila, kompas i seizmograf samo su neki od njih. Uz Kinu, poznate po brojnim izumima još od davnina su i zemlje islamskog svijeta. Osim kirurgije, optike, četkice za zube, bolnice i poluge, na tim je prostorima prvi put predstavljena kava. Bilo je to u Jemenu gdje je kava služila kao pomagalo Sufi misticima da ostanu budni tijekom cjelonoćne molitve. Pričajući o izumima koji su promijenili svijet nemoguće je ne spomenuti Thomasa Alvu Edisona, Nikolu Teslu te Alexandera Grahama Bella, odnosno žarulju, izmjeničnu struju i telefon. Iako se smatra da je prvu žarulju kakvu danas poznajemo konstruirao Joseph Swan, tu je ideju prije njega razradio Thomas Alva Edison. Neovisno o tome kome se pripisuju zasluge, žarulja se, uz već spomenute izmjeničnu struju i telefon, prema mišljenjima mnogih nalazi u tri najznačajnija izuma u povijesti. Iako je većina izuma i danas u masovnoj upotrebi, neki od njih ipak zastarijevaju razvojem i brzim napretkom tehnologije te dolaskom novih proizvoda na tržište. Još do prije petnaestak godina kazetofon i videouređaji smatrali su se neizostavnim dijelovima svakog kućanstva,
Izumi koji se očekuju Moderna tehnologija već je postavila temelje za neke izume koje bismo voljeli vidjeti u bliskoj budućnosti. Jedan od takvih je ultrazvučni tuš koji bi uštedio vodu, ali i smanjio zagađenje jer uz njega ne bi bilo potrebno koristiti šampone i gelove za tuširanje.
Ideja za ovaj izum preuzeta je iz područja medicine gdje se instrumenti steriliziraju na sličan način. Panacea, lijek za sve bolesti, još je jedan u nizu dugo i željno očekivanih izuma. Predstavlja univerzalni lijek za rak, AIDS te sve viruse i bakterije, a osim toga i svojevrsni eliksir mladosti i dugovječnosti. Možda zvuči nevjerojatno, ali napredak medicine, genetike i imunologije pokazuje upravo suprotno – ideja o ovakvom lijeku postaje sve realnija. Osim izuma na području medicine, očekuje se još jedna inovacija koja bi promijenila svijet – kolonizacija oceana. Prema ovoj teoriji ljudi bi počeli naseljavati ocean i oceansko dno. Postojala bi tri tipa naselja, ona koja plutaju na površini, pričvršćena za morsko dno ili postavljena u sredinu između dna i površine. Ovakva bi kolonizacija omogućila širenje životnih područja ljudi, lakši pristup podvodnim resursima, a dovela bi i do formiranja mikronacija. Još je mnogo izuma i inovacija koji se očekuju, poput raznih sustava praćenja, superiornih nadomjestaka za dijelove ljudskog tijela te pogona bržeg od svjetlosti. Nika CRNEK
92/20 | 06/2015
11
GOSPODARSTVO
USPJEŠAN HRVATSKI ANALITIČAR
Intervju s Ljubom Jurčićem Prema nagradi „Gorazd Nikić“ koju dodjeljuje Privredni vjesnik po izboru direktora i predsjednika uprava poduzeća, Ljubo Jurčić proglašen je najuspješnijim analitičarom u Hrvatskoj. Ovo je priznanje struke osvojio tri puta. U ekskluzivnom razgovoru za „Manager“ otkrio nam je sve o toj profesiji kao i mišljenja o aktualnim temama.
Manager: Kako ste se zapravo počeli baviti poslovnom prognostikom?
Poslovna prognostika sastavni je dio obavljanja posla profesora s jedne strane i jednim dijelom kao praktičara jer sam bio ministar pa sam bio saborski zastupnik, a prije toga, dvadeset godina sam bio poduzetnik, u državnoj kompaniji deset godina i deset godina u nekoliko svojih kompanija. Ako znate prošlost, znate analizu današnjosti, imate u glavi neke modele pomoću kojih možete predviđati, onda dođe kao logičan rezultat da vas ljudi pitaju kako će i što će biti iduće godine, za pet godina, i tako dalje. Tako da se može reći da je nastalo prirodno, spontano, u okviru svih tih poslova.
Manager: Vezano uz to, je li za posao ekonomskog analitičara presudno iskustvo, znanje, intuicija ili nešto drugo?
Znanje. Zapravo, na neki rezultat, danas i u budućnosti, utječe mnogo pojava. Vi ne možete te sve pojave u vlastitom životu naučiti, nego je obrazovanje po definiciji sistematizirano i potvrđeno iskustvo tisuća generacija prije nas. To sistematizirano
“Novac nije kapital, vrijednost je u glavi.” i potvrđeno, odnosno, provjereno iskustvo, ono se nalazi u knjigama i to je zadatak obrazovnog sustava. Drugo, morate imati afinitet za to. I treće, iskustvo. Ako spojite tih nekoliko elemenata – znanje, iskustvo, prepoznavanje, još ako imate neki model u glavi, onda možete predviđati. Tako da se ekonomske pojave danas mogu predviđati, ako nema kataklizmi, nekih velikih katastro-
12
92/20 | 06/2015
“Ako spojite tih nekoliko elemenata – znanje, iskustvo, prepoznavanje; još ako imate neki model u glavi, onda možete predviđati.” fa i incidenata, preko 98 % točnosti, što je ogromna točnost, čak i za prirodne znanosti, a kamoli ne za ekonomiju.
Manager: Dakle, Vi smatrate da je to interdisciplinarno područje te da analitičar osim ekonomije treba poznavati ostale znanosti?
Da, da. Postoje statističari koji prikupljaju podatke, ako se to radi trendovski, onda dolazi iz statistike. Najviše analitičara zapravo predviđa trendovski. Predviđati kretanja - nije dovoljna samo statistika, nije dovoljna samo ekonometrija – ona je nužna da znate čitati te podatke, ali ima puno varijabli koje nisu u području čiste ekonomije, nego iz područja tehnologije, geopolitike, klimatskih promjena i sve skupa te varijable trebate staviti u taj model da možete precizno predviđati.
Manager: Smatrate li da obavljanje posla ekonomskog analitičara nužno treba biti povezano s politikom?
Političari trebaju analitičare, ali sam anali-
tičar ne mora se baviti politikom. On može biti samostalan. Makroekonomist, koji predaje međunarodnu ekonomiju, de facto sastavni dio njegova posla i da zainteresira studente je da ispriča okolnosti u kojima se to događa, da ne nauči studente samo definicije nego da ga nauči analitičku aparaturu, kako upravljati u izmijenjenim okolnostima. Sastavni dio politike je analiza, a političar iz te analize povlači svoje poteze.
Manager: Studirali ste na Fakultetu za vanjsku trgovinu koji se kasnije spojio s Ekonomskim fakultetom gdje ste magistrirali i doktorirali, a danas predajete kao profesor. Kakva su Vaša iskustva sa studentima Ekonomskog fakulteta?
Dobra. Puno studenata ima na fakultetu i uvijek postoji reprezentativan skup tako da se studenti ponašaju u prosjeku isto kao prethodne generacije, ali je drugo pitanje koji je intenzitet i struktura nastave danas. Sad je sve brže zbog bolonje, zbog tehnologije, zbog medija. Studenti su sve manje orijentirani na knjigu, sve više su orijentira-
GOSPODARSTVO
ni na PowerPoint prezentaciju. Power point prezentacija ne može imati 500 stranica, 500 slide-ova koliko ima udžbenik, tako da sam se ja de facto vratio priči na ploči, samo kad ponavljam gradivo, tada koristim prezentacije. Na satu ponovim predavanje sa prošlog sata. S prezentacije se ne može vidjeti kako se čita koordinatni sustav ili kako krivulja raste.
resurse o kojima svijet ovisi, zapravo ne može automatski izići iz krize. Pa čak i velike zemlje kao što su Amerika, Japan, cijela Europa, oni izlaze iz kriza pametnom politikom. Pametna politika nastaje iz iskustva iz prethodnih kriza. Treba učiti iz ekonomskih kriza da ne ponovimo prethodnu grešku, prije svega, da se kriza ne dogodi, a kad se dogodi da nemate pogrešnu politiku.
Manager: Čitatelje sigurno zanimaju
Manager: Je li onda pogrešno reći svjet-
Vaša mišljenja o aktualnim temama. Gos-
ska kriza? Svjetska kriza bila je realno
podarska situacija u Hrvatskoj je izuzet-
dvije godine prema BDP-u. Je li to istina
no loša, kriza traje već šest godina. Po-
ili je samo kod nas?
stoji li mogućnost za još dublju krizu?
Samo je kod nas. U svijetu, kad se gleda po BDP-u, nema krize, u krizi su samo pojedine zemlje, prvenstveno kad gledamo blokovski i globalno, u krizi je Europa. Prije svega, nominalno gledajući, Europa je u krizi, ali nisu svi u Europi u krizi. Svijet nije u krizi, pogotovo kad gledate zemlje koje rastu (Kina, Indija, Brazil), Njemačka i Austrija također nisu u krizi. Hrvatska može izaći iz krize i može zaustaviti krizu za godinu dana. Može postati najbrže rastuća zemlja za dvije godine, ali mora imati pametnu politiku. Pametna politika znači da iza političke elite stoji i intelektualna elita, znanost koja zna kako se to radi.
Nažalost, može biti još gore. Kad su zemlje bile zatvorene i imale na granicama policiju i vojsku te sto posto suvereniteta, vi ste u ovakvoj krizi mogli zatvoriti zemlju od uvozne robe i onda su de facto ljudi u potrebi za potrošnjom, počeli kupovati od svojih susjeda u istoj zemlji. Tako da se u tom razdoblju zatvorenih zemalja onda su krize bile cikličke, mogle su biti veće, manje, ali cikličke. Ljudi padnu do dna, moraju živjeti, počnu kopati, raditi. Trampa tada dolazi do izražaja, nenovčano gospodarstvo. Danas, u uvjetima globalizacije, pogotovo kod malih zemalja, poput Hrvatske koja nema neke
“U svijetu, kad se gleda po BDP-u, nema krize, u krizi su samo pojedine zemlje, prvenstveno kad gledamo blokovski i globalno, u krizi je Europa.”
“Iskoristite vrijeme studiranja.” Manager: Što mislite kako mladi ljudi mogu postati konkurentni na tržištu rada? U koja bi znanja i vještine trebali ulagati?
Prije svega, ono što je temelj, a to je znanje. Morate shvatiti da je jedini vaš kapital u glavi. Novac nije kapital. Vrijednost je u glavi. Ono što sam na početku rekao, znanost je sistematizirano i potvrđeno znanje tisućama generacijama prije. Ako iskoristite vrijeme dok ste na fakultetu, možete pokupiti jednu ogromnu količinu znanja, a kasnije se uključujete u život. Puno lakše prepoznajete okolnosti ako imate znanje otprije. Ako nemate znanje, ne možete prepoznati što se događa oko vas. Uvijek u svakom slučaju, i danas u krizi u Hrvatskoj, bitno je znanje i zdrava prirodna logika. Druga stvar su okolnosti koje određuje nivo nekog standarda, a to je ekonomska politika. Zato vi mladi, ako želite bolje živjeti, morate se uključiti u izgradnju sustava, mladi i sposobni ljudi trebali bi se uključiti u politiku.
Manager: I za kraj, što biste poručili studentima?
Iskoristite vrijeme studiranja.
Darija ROGINA 92/20 | 06/2015
13
GOSPODARSTVO
INTERVIEW: Vladimir Benić
Innovative HR solutions “We believe that the recruitment process can be more efficient and productive-we believe in the possibility of cre-
nation of understanding inefficiencies in the hiring process, my own analytical skills and readiness to create something valuable.
ating the greater value out of the entire process by using fewer resources.” This
Manager: Which obstacles did you have
is a short and brief description of the
to overcome in this business? Can you
company called “Posao na dlanu”, who’s
name one that thought you a valuable
CEO is Mr. Vladimir Benić.
Manager: Where did your career start and how did you get an idea of starting a start-up business?
My career started in investment banking as mergers and acquisitions analyst. I always knew I will have my own company, however, the entire process of setting up a business was not a “struck of lightning” moment. Firstly, I have spent a lot of time on understanding everything about recruitment and evaluation tools used. Then I started developing assessments and figured out it should be online and more efficient. Then I had a lot of testing of the product and idea itself – and then finally got a great feedback from the market that somebody is willing to pay for my product. From first activities till today, seven years have passed. The idea itself was a combi-
lesson?
Starting a business is something amazing and something very complex at the same time. It is quite hard and requires you to spend a lot of your free time and energy on development. Probably the most important are two things: strong focus of your time on project realization and belief in yourself and your product. Second part of this overcoming obstacles was a decision to quit my daily job. Regardless how good your idea is, you have to dedicate a lot of time and work in making your product successful on the market. Customers, revenues, brand value, relationships, and employees – it will not fall from the sky – you have to work hard to achieve that.
Manager: What would you point out as the most important thing for writing a good CV, attending and having a successful interview?
This is a broad topic and I have spent a lot of time hacking everything about how to get a job. For good CV you need to understand the position you are applying for and structure meaningful accomplishments, skills and interest towards that job opportunity. It needs to be on one page with strong, meaningful bullets emphasizing your achievements. Regarding job interview, which is a key evaluation phase in every hiring process, you need to prepare and minimize the stress factor. With good preparation you will feel more comfortable and have better communication skills. If you have prepared well, you are not afraid
“Probably the most important are two things: strong focus of your time on project realization and belief in yourself and your product.“ 14
92/20 | 06/2015
what question professor might ask you. So, now you need to understand what to prepare. Again, understand thoroughly job description – what are key skills for that job, do you have them, how can you present them to the recruiters, prepare examples of activities you had which will prove your experience and skills. You have to understand, if you reached interview phase – than you are at top 10 or 15 candidates and you have a good chance of winning that job. Prepare well-structured answers. Try to analyze typical job questions and try to understand the meaning of each question. That will help you in understanding how to structure your answers.
Manager: What were you like as a student? Can you an advice to all students who want to be entrepreneurs once they graduate?
I was the guy sitting in first row, making jokes all the time. Reading everything but what was required from the professors. I would not recommend that as soon as they graduate they try to become entrepreneurs. It is very hard to understand business if you have very little exposure how corporations work as you will most probably try to sell them something. Of course, if you have belief in yourself and you have good understanding of what you want to achieve as an entrepreneur – go for it. I believe work experience within some company also provides valuable insights and prepares you for your future endeavors.
Manager: How content are you with the results that your company has accomplished so far? Which direction would you like to see your company moving towards?
I am very happy with every day, with every happy client and the value we bring them. Our aim is to introduce innovative HR solutions about two years before entire market goes there and we can achieve this with our understanding of the business and future trends. Mia MUSULIN
GOSPODARSTVO
DIDIER SORNETTE
Ekonomist koji riskira svoju reputaciju ,,Risk is life, life is risk. Only death corresponds to sustainable equilibrium. Any interesting out-of-equilbrium system (biological, ecological, societal, economic and so on) is prone to downside as well as upside risks, the non-certain outcomes that give rises to disruptions as well as opportunities.” D. Sornette, March 2012
Didier Sornette, francuski ekonomist, profesor na katedri za Poduzetničke rizike na Federalnom institutu za tehnologiju u Zürichu (ETH Zürich), profesor na švicarskom Financijskom institutu, povezan s odjelom za fiziku i odjelom za geoznanosti na ETH, te izvanredni profesor geofizike na IGPP i ESS na UCLA, za sebe kaže da je prije svega ponosan na nisku averziju spram rizika, ali samo u kontekstu znanstvenih istraživanja i posljednjeg eksperimenta koji je privukao zamjetnu pozornost financijskih krugova. Ono što intrigira profesora financija i fizike su baloni na financijskim tržištima, za koje Sornette vjeruje da se mogu identificirati, a njihovo prsnuće - predvidjeti.
na financijskim tržištima u određenoj mjeri moguće predvidjeti, jer tržište je samo po sebi predvidljivo, osobito za vrijeme postojanja “mjehurića’’ koji su svakim danom sve bliže puknuću. Svoje usluge privremeno je ustupio Fortisu, radeći na modelu identifikacije balona u segmentu “credit default swapova”, a rezultat nije bio ohrabrujuć. Kao razlog zbog kojeg riskira svoju reputaciju navodi činjenicu da je za potrebe svog istraživanja, identificirajući četiri balona koja se, po njegovu mišljenju, različitim intenzitetom i brzinom formiraju na financijskim tržištima, ponudio i precizan termin njihova pucanja. Cijelu je priču dodatno začinio najavivši objavu rezultata svojih istraživanja početkom svibnja, koje je do tada mudro spremio u sef. Slično mišljenje dijele rijetki, a većina se priklanja tumačenju Alana Greenspana, koji je u svom govoru 2002. godine konstatirao kako najčešće tek prsnuće balona, potvrđuje njegovo postojanje. Unatoč tome, Sornette već dugo vremena tvrdi upravo suprotno. Sornette pak među malobrojnim poklonicima ima i jedno vrlo zvučno ime. Nassim Taleb, autor knjige „Crni labud“ koja se bavi teško predvidivim događajima, navodi kako su modeli koje Sornette razvija daleko zanimljiviji i korisniji od svih ostalih istraživanja u sferi ekonomije.
Dosadašnji uspjeh
Kako predvidjeti sljedeću financijsku krizu? Stručnjak za složene sustave, Sornette, direktor je Opservatorija za financijske krize, laboratorija u kojem se svakodnevno prate i obrađuju oscilacije najrazličitijih financijskih instrumenata putem Brutus superračunala. Opservatorij je zapravo mjesto gdje bi se, putem znanstvenih istraživanja, trebala dokazati hipoteza kako je zbivanja
Vratimo li se malo u prošlost, za Sornetta se svakako može reći da iza sebe već imali impozantan niz eksperimenata. Jedan od najuspješnijih odnosi se na hipotezu iz siječnja 1999. godine, kada je točno predvidio snažan rast vrijednosti tokijskog Nikkei 225 indeksa. Odmah iza toga uslijedio je i dobro poznati promašaj, nakon što je Wall Street snažnim rastom tijekom 2003. i 2004. godine opovrgnuo tmurna predviđanja kontroverznog akademika, koji je tada morao priznati poraz. Prije današnje sveučilišne karijere bio je redoviti profesor geofizike na UCLA i direktor istraživanja u teoriji i predviđanja složenih sustava u francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja. Za financijski pad, recesiju,
„Za financijski pad, recesiju, potrese i druge ekstremne događaje se tvrdi da su oni kaotični, dolaze iznenada”, no Sornette svoja istraživanja usmjeruje na pronalaženje jesu li svi ti događaji, ustvari, predvidivi. potrese i druge ekstremne događaje, tvrdi se da su oni kaotični, dolaze iznenada no Sornette svoja istraživanja usmjeruje na pronalaženje jesu li svi ti događaji, ustvari, predvidivi. On sugerira da se oni vrlo često mogu dogoditi kao iznenađenje, ali ne dolaze niotkuda: najekstremniji rizici (i dobiti) su nešto što on naziva “The Dragon Kings’’. Krize, po njemu, nisu šokovi. O hipotezi Didiera Sornette možete također saznati i iz njegovog čuvenog govora dostupnog na sljedećem linku: http://www.ted.com/talks/didier_sornette_ how_we_can_predict_the_next_financial_ crisis Mia MUSULIN
92/20 | 06/2015
15
GOSPODARSTVO
CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE
Usavršavanje s ciljem podizanja konkurentske prednosti Danas živimo u vremenu kada se kompanije moraju neprestano unaprjeđivati kako ne bi izgubile dio tržišnog kolača. Ali ista je stvar bitna za zaposlenike i one koji će tek to postati. Danas posao nije lako pronaći, a i po pronalasku je potrebno ostati u doticaju s najnovijim inovacijama na radnom mjestu kako bi bili što efikasniji. Danas se to lako može postići putem sustava cjeloživotnog obrazovanja. Ako se bavite dinamičnim vrstama zanimanja, onda je ovo pravi recept nadogradnje.
Što u biti znači cjeloživotno obrazovanje? Na koga se ono odnosi? Prije svega treba krenuti od samog početka te razdvojiti dva bliskoznačna pojma. Radi se o cjeloživotnom učenju i cjeloživotnom obrazovanju. Oba su pojma korištena u posljednjih nekoliko desetljeća u tolikoj mjeri da su definirani u pravnim i školskim sustavima europskih i drugih država, a opet među sobom imaju značajne razlike.
Longlife learning Tako je cjeloživotno učenje (poznato i kao longlife learning) širi koncept koji uključuje spontano i neorganizirano stjecanje znanja koje se može provoditi cijeli život, a cjeloživotno obrazovanje će obuhvatiti samo organizirano učenje. Ako pretočimo važnost ovih vrsta obrazovanja u brojke, onda ćemo samo spomenuti da je u periodu od 2007. do 2013. godine Europska Unija izdvojila sedam milijardi eura za provedbu istih, što predstavlja impresivnu brojku koja će u budućnosti samo još više rasti. U današnje vrijeme većina ustanova, koje pružaju usluge visokog školstva, imaju mogućnosti organiziranja neke vrste cjeloživotnog obrazovanja. Ono je namijenjeno svima, neovisno o dobi, spolu ili prethodno završenoj srednjoj stručnoj spremi. Svako visoko učilište može ponuditi neku vrstu obrazovanja ili nadogradnje znanja iz osnovne domene učilišta. Međutim, danas prednjače oni ekonomski.
Najpopularniji seminari Tako su najpopularniji seminari u sklopu cjeloživotnog obrazovanja oni za samostalnog
16
92/20 | 06/2015
knjigovođu ili računovođu, turističke vodiče i pratitelje te voditelje poslovnica. Spomenute seminare nudi većina učilišta ekonomskog usmjerenja na zagrebačkom području. Karakteristika spomenutih programa je ta da su oni unaprijed definirani planom koje je propisalo Ministarstvo obrazovanja u RH. Većini ljudi možda čak i nije jasno koja je funkcija organizirati seminar za turističkog vodiča ili voditelja poslovnice ako već osoba radi u turizmu. Razlog se krije u tome što sam seminar predstavlja dodatnu nadogradnju znanja iz uskog područja djelovanja turističkog vodiča koje općim obrazovanjem nije stekao. Njime se stječe dodatna kvalifikacija koja je priznata svugdje, a upisana je i u radnu knjižicu, odnosno, danas e-radnu knjižicu. Kraće rečeno, radi se o kompleksnim zanimanjima u kojima se traži specifičan tip znanja. Odstupanja ne smije biti u načinu izvođenja programa, a niti cijene ne bi smjele previše varirati kako bi se spriječili potencijalni cjenovni ratovi. Tako se prosječne cijena pojedinog seminara na Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu kreće od otprilike tisuću pa sve do devet tisuća kuna. Obično će cijena odrediti duljinu i intenzitet trajanja pa tako skuplji program i traje dulje.
Ovakvi programi su savršeni za doškolovanje zaposlenika.
Uvjeti za upis Za upis na željeni program kandidat je dužan predati svoje osobne dokumente kao što su rodni list, domovnica i kopija osobne iskaznice s osobnim identifikacijskim brojem. Stranci mogu polagati iste seminare, ali pod uvjetima koji vrijede za sve ostale državljane te moraju imati valjani putni dokument ili potvrdu o prebivalištu. Također, kandidat mora predati maturalnu svjedodžbu kojom potvrđuje da ima minimalno završenu srednju stručnu spremu. Po dostavi dokumenata obično je nužno i podmiriti troškove do početka predavanja. Troškovi se mogu podmiriti u visini 50 % ukupne cijene ili jedne rate ovisno o dogovoru, a mogućnost kartičnog plaćanja je standardna. Što se tiče samog vremenskog perioda trajanja ono ovisi o pojedinom programu. Ako se pogleda prosječno trajanje, onda bi ono moglo iznositi od 3 mjeseca čak godine dana. Sama organizacija ovisi o broju zainteresiranih kandidata pa se tako svi programi organiziraju minimalno jednom godišnje, a ako postoji veći interes moguće je da se pojedini program organizira i više od dva puta na godinu. Kandidat potpisuje ugovor kojim potvrđuje da će izvršavati svoje obveze koje se odnose na redovito pohađanje nastave. Nakon odslušanog programa se polaže završni ispit u pismenom
GOSPODARSTVO
ili usmenom obliku, a ako kandidat uspješno položi onda se smatra da je zadovoljio i ustanova mu je dužna izdati diplomu ili potvrdu o završenom programu na kojem je jasno istaknuto stečeno zvanje.
Anketni upitnik Važan dio ove vrste obrazovanja je anketni upitnik o zadovoljstvu polaznika. Njih kandidati ispunjavaju po završetku, a ocjenjuju se svi parametri od predavača do same strukture programa i literature. Organizatori uvažvaju mišljenja kadidata i u svakoj će kritici pokušati naći mjesta poboljšanju. Iako su unazad nekoliko godina i javne visokoškolske ustanove nudile ovakve tipove programa, mora se ipak priznati kako su sada primat preuzele privatne visoke škole koje su prepoznale potencijal ovakvih programa te ih nude u većem broju. Radi li se o većem interesu privatnih škola za ovakve vrste obrazovanja ili manjku volje za organizacijom istih na javnim sveučilištima, ostaje misterij.
Najpopularnija stručna usavršavanja U danoj tablici su dani neki od najpopularnijih stručnih usavršavanja koji su polaznici upisivali u Republici Hrvatskoj. Vidi se da su programi izvedeni iz brojnih područja kao što su: marketing, računovodstvo, menadžment, turizam, upravljanje proizvodima ili prodajom, informatičke tehnologije i ostalih područja koja su srodna ekonomiji. Osim ospo-
Tako je cjeloživotno učenje (poznato i kao longlife learning) širi koncept koji uključuje spontano i neorganizirano stjecanje znanja koje se može provoditi cijeli život. sobljavanja za određeno zanimanje, u novije vrijeme se mogu pronaći i učenje stranih jezika s ciljem dobivanja jezičnih certifikata odnosno jezičnih diploma. Pozitivna stvar je ta što su kombinacije ovakvog obrazovanja veoma široke i mogućnosti kombiniranja gotove neograničene što predstavlja veliki stupanj fleksibilnosti. Ovakvi programi su
savršeni za doškolovanje zaposlenika u određenim kompanijama. Osim toga, u ovom obliku obrazovanja nude se i brojni studiji na Master i MBA razini. Oni su namijenjeni osobama koje imaju visoke radne, odnosno, upravljačke funkcije te im je od vitalne važnosti nadogradnja struke kojom se bave. Budući da su ipak pri vrhu u organizacijskoj strukturi potrebna je širina znanja iz različitih područja kako bi uspješno vodili timove ili ostvarivali pozitivne rezultate ako je u periodu od njihovog završetka studija do danas prošlo mnogo vremena. Zna se da svako vrijeme donosi novosti s kojima valja uvijek biti u koraku. Što se tiče same budućnosti ovakvog tipa obrazovanja, nema sumnje da će potražnja, ali i popularnost, u našoj zemlji dalje rasti po uzoru na zemlje razvijenijeg stupnja te da će se ukorijeniti u našoj kulturi. Potrebno je iskoristiti priliku i dati poticaj razvoju kako bi spriječili negativne trendove u zaposlenosti i odljevu znanja koje se događa svaki dan. Jedno je sigurno, vrijeme znanja i obrazovanja tek dolazi.
Potrebno je iskoristiti priliku i dati poticaj na razvoj kako bi spriječili negativne trendove u zaposlenosti i odljevu znanja koje se događa svaki dan.
Ivan STJEPIĆ
92/20 | 06/2015
17
GOSPODARSTVO
NOVI KONCEPT MARKETINŠKOG UPRAVLJANJA
Upravljanje marketingom turističke destinacije Prema statističkim podacima Svjetske turističke organizacije, broj međunarodnih turista u 2013. iznosio je 1087 milijuna turističkih dolazaka i 1159 milijardi dolara prihoda na svjetskoj razini. Ipak, samo mali broj zemalja privlači većinu turista. Destinacije
Potrošači često percipiraju destinaciju integriranim iskustvom, a ne kao spoj različitih usluga iako je destinacija zapravo mješavina atrakcija, aktivnosti, ljudi, krajolika, smještaja i klime.
spadaju u kompleksna područja za upravljanje, pogotovo u današnje vrijeme kad se turistički trendovi brzo mijenjaju, a prisutna je jaka konkurencija. Upravljanje destinacijom nameće se kao nužnost.
Primjena marketinga u turizmu Primjena marketinga u turizmu razlikuje se od općenitog marketinga po nekoliko specifičnih karakteristika. Naime, glavna uloga marketinga u turizmu je povezati turističku ponudu i potražnju koje su dislocirane, a usluge se konzumiraju u samoj destinaciji. Također, razlika je u inverznom kretanju kod uslužnih tržišta, usluge se istovremeno primaju i konzumiraju te se kupuje vještina i znanje pružatelja usluga. Potrošači često percipiraju destinaciju integriranim iskustvom, a ne kao spoj različitih usluga iako je destinacija zapravo mješavina atrakcija, aktivnosti, ljudi, krajolika, smještaja i klime. Radi se o kompleksnom sustavu subjekata iz javnog i privatnog sektora.
Oblici primjene Marketing u turizmu može se odvijati u određenom poduzeću koje pruža turističke proizvode i usluge, ali i kod nositelja vlasti i destinacijskih menadžment poduzeća. Dakle, primjena marketinga u turizmu može se de facto podijeliti na dva glavna oblika primjene, a to su marketing pojedinih turističkih poduzeća i destinacijski marketing, odnosno, marketing turističkog odredišta o kojemu je riječ o ovom članku. U oba slučaju, primjena marketinga u turizmu sadrži skup različitih aktivnosti. Općenite aktivnosti se mogu podijeliti prema ciljnim tržištima, prema vrsti proizvoda ili usluge te prema nositelju marketinške aktivnosti. Turizam bi tako spadao u podjelu prema ciljnom tržištu jer su turisti potrošačka javnost. Strategije se oblikuju prema općenitom marketingu i prilagođavaju specifičnostima turizma, a to su, primjerice: sezonalnost i
18
92/20 | 06/2015
povećana/smanjena potražnja u određenom razdoblju, npr. ponuda se ne može promijeniti tako brzo u skladu sa zahtjevima potrošača kao što je to slučaj u proizvodnji gotovih proizvoda, a imidž destinacije se vrlo sporo i teško može mijenjati i prilagođavati.
Destinacijska menadžment poduzeća Destinacijska menadžment poduzeća trebala bi odgovoriti na sljedeća ključna pitanja: kako učiniti destinaciju konkurentnijom, tko je odgovaran za upravljanje i na koji način, kako reagirati u kriznim situacijama? Kako upravljati javnim dobrima u svrhu turizma, a ujedno ih sačuvati za buduće generacije? Na koji način pravedno uključiti lokalne pružatelje turističkih usluga u promociji i brandiranju destinacije? Takva poduzeća bi u primjeni marketinga trebala imati adekvatnu lokalnu ili regionalnu vlast, političku moć i financijska sredstva kako bi racionalno upravljali resursima i osigurali da svi dionici dugoročno profitiraju, ali i da se turistički resursi sačuvaju.
Kad govorimo o marketingu turističkog odredišta u smislu upravljanja, postoji niz ustroja i naziva za organizacije te ne postoji općeprihvaćeni model upravljanja koji bi vrijedio za svaku destinaciju. U posljednje vrijeme naglasak je na javno-privatnom partnerstvu u kojem postoji odgovornost prema svim subjektima turističkog sustava. Takva poduzeća još nisu zaživjela u Republici Hrvatskoj te ne postoji efikasan model upravljanja destinacijom koji bi omogućio praćenje životnog ciklusa destinacije, istraživanje tržišta, kreiranje tržišnih marki i uključivanje svih dionika turističkog sustava. Vjerojatno se radi o nedostatku stručnih znanja u upravljanju na lokalnoj razini. S obzirom da destinacije prolaze kroz životne cikluse, kao i proizvodi, implementacija adekvatnog marketinškog upravljanja jedini je način održavanja konkurentnosti destinacije.
Darija ROGINA
GOSPODARSTVO
MOSTAR, 26. TRAVNJA 2015.
Okončan sedmi po redu MOSTIMUN Oduvijek vas je zanimalo kako je raditi u organizaciji Ujedinjenih naroda. Kako napisati amandman ili pak cijelu rezoluciju? Studentska konferencija MUN, što zapravo znači Model United Nations vam to i omogućuje.
Simulacija U simulaciji rada UN-a koja traje otprilike četiri do pet dana svi delegati predstavljaju određenu državu i raspoređeni su u zadane odbore UN-a ovisno o vlastitoj preferenciji. Nakon odabranog odbora delegat predstav-
lja državu koja zapravo sjedi u tom vijeću i predstavlja ju u određenoj temi o kojoj se raspravlja kako bi se na kraju okončala rasprava rezolucijom za koju glasaju svaka delegacija mora glasati. Tako je bilo u Mostaru ove godine gdje je održan sedmi po redu Mostar International Model United Nations u organizaciji studenata sa Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal BIJEDIĆ. Simulacija se održala u prostorijama Pravnog Fakulteta i prisustvovalo je više od 100 delegata. Konkretno su bili podijeljeni u 5 vijeća: Vijeće sigurnosti, Arapska liga, G20, Vijeće za ljudska prava i na kraju Povijesno vijeće sigurnosti u kojem sam imao priliku osobno sudjelovati. Svrha povijesnog vijeća sigurnosti je rekreirati stanje i države čla-
nice koje su se u određeno vrijeme bavile aktualnim temama oko međunarodne sigurnosti u povijesti. Ovogodišnje teme Povijesnog vijeća sigurnosti bile su Islamska revolucija u Iranu te Falklandski rat između Argentine i Velike Britanije. U vijeću je osim stalnih 5 država članica, koje su predstavljale tada najmoćnije sile koje su ujedno imale i moć veta sjedile i 10 nestalnih koje se mijenjaju svakih nekoliko godina. Stalne članice su tako činile Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, NR Kina te Sovjetski Savez kojeg sam osobno predstavljao. Ra-
sprave su bile žestoke i veoma dinamične te se dobro mogla vidjeti pripremljenost delegata kako većih tako i manjih država. Sjednica je započela Falklandskim sukobom gdje se odmah mogla uvidjeti tadašnja podjela svijeta u dva politička bloka kreiranih oko najjačih država. U konačnici smo imali prilike i promijeniti tijek povijesti i donijeti kompromisnu rezoluciju koja je u stvarnom svijetu mogla predstaviti uvjet većem miru i konkretnijem rješavanju situacije Falkland-
skog otočja. Što se Islamske revolucije tiče, stvar je u konačnom izglasavanju rezolucije blokirao veto od strane Sjedinjenih Američkih Država. Nažalost, preradikalne sugestije po pitanju internih previranja u Iranu od strane američke delegacije nisu našle plodno tlo kod ostalih država. Delegate su u stopu pratili i novinari koji su svaki dan u obliku MOSTIMUN INSIGHT novosti pisali sve zanimljivosti o delegatima i što se to događa unutar pojedinog vijeća.
Zasjedanja i dogovori Poseban šećer je bila standardna kutija s tračevima gdje su se mogle pročitati razne zanimljivosti o delegatima i njihovom ponašanju izvan sjednica dok tulumare mostarskim klubovima koji su također bili idealna mjesta za diplomatske pregovore i dogovore. Standardni dan zasjedanja počeo je oko 10 sati i trajao je do 18 sati kada bi delegati povukli na odmaranje i razne socijalne aktivnosti gdje su mnogi pokazali i svoje plesne vještine te se veselili do sitnih sati. Formalni dresscode je obvezan i nisu se tolerirala nikakva casual rješenja a jezik konferencije je bio engleski kroz svih 5 dana. Završna ceremonija se održala u Mostarskoj vijećnici gdje su predsjednici svakog pojedinog vijeća podijelili certifikate sudionicima. Ovim putem se treba dati posebna pohvala cijelom organizacijskom timu MOSTIMUNA 2015 na čelu kojeg su stajale Zana Lepara i Ines Delić, za odličan projekt koji su uz velike napore uspjeli realizirati do kraja. Na kraju, pohvala svima prisutnima koji su svojim doprinosom omogućili da se kroz različitost mišljenja te nacija i kultura nađe sinergiju na jednom mjestu.
Ivan Stjepić
Standardni dan zasjedanja počeo je oko 10 sati i trajao bi do 18 sati kada bi se delegati povukli na odmaranje i razne socijalne aktivnosti. 92/20 | 06/2015
19
GOSPODARSTVO
POSLOVNE KOMPETENCIJE
Kako realizirati poduzetničku ideju? Poduzetništvo ima društveno i gospodarsko značenje. U današnjim tržišnim uvjetima, poduzeća su nositelji gospodarske aktivnosti. Na razini Europske unije, ali i u Hrvatskoj, mala i srednja poduzeća prevladavaju s 99 %, a u Hrvatskoj je većina trgovačkih društva registrirani pravni oblik društvo s ograničenom odgovornošću. Prepoznata je važnost tog sektora koji generira gospodar-
ja nastane „slučajno“ ili su nužno inovativne i nove ideje. Većina ideja temelji se na prokušanim strategijama ili proizvodima koji nude komparativnu prednost. Dobra poslovna ideja trebala bi spajati: vlastite sposobnosti, područje koje je dobro poznato vlasniku, financijska sredstva do kojih se može doći i veći povrat novca nego da se novac oroči u banci, ne zahtijeva zapošljavanje velikog broja ljudi
angažiranost i cjelodnevni rad, kao i proces učenja novih stvari. Ideje se trebaju prikupiti, selektirati i vrednovati. Zatim slijedi identifikacija resursa. Koja su potrebna financijska ulaganja, ulaganja u ljudske resurse, materijalnu imovinu? Kakva je analiza eksternog i budućeg internog okruženja, analiza grada te buduće gospodarske djelatnosti u zemlji i regiji? Kakva je pravno-administrativna pro-
ski rast na razini države, pozitivno utječe na izvoz, investicije i (samo)zapošljavanje. Brojne su relevantne osobine poduzetnika, poput kreativnosti, inovativnosti, znanja, preuzimanja rizika i odgovornosti ujedno potrebne da bi se uopće osnovalo poduzeće. Ipak, najvažnija je dobra poslovna ideja i njezina realizacija, kojom se bavi ovaj članak.
Poduzetnička ideja Poduzetnička ideja definira se kao prvotna zamisao o pokretanju određenog biznisa, koji bi trebao zadovoljiti potrebe potrošača u tržišnom okruženju, ali i generirati vlastitu zaradu. Vrlo je teško odrediti komponente koje su utjecale na stvaranje neke ideje jer su subjektivne i ovise o mnogo čimbenika. Međutim, bilo bi pogrešno reći da većina ide-
Za mala i srednja poduzeća, najjednostavnije je registrirati društvo s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom 20.000 kuna ili njegov pojavni oblik, jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, gdje je temeljni kapital 10 kuna. u prvoj godini poslovanja, a usmjerena je na potrebe ciljnog tržišta. Treba ujedno odgovoriti na pitanja: koji proizvod i usluga se proizvodi, za koga, na koji način i koje su potrebe kupaca? Nije rijetkost da su poduzetnici oduševljeni vlastitom idejom te smatraju da postoji ciljno tržište i value for money za tu uslugu ili proizvod, a zanemaruju odgovore na ova pitanja te potrebe kupaca, kojima takvi proizvodi ili usluge nisu realno potrebni i zanimljivi. Izvori ideja mogu se naći od budućih potrošača, znanstvenika, agencija, na tržištu, iz osobnog iskustva, obitelji, na Internetu, iz relevantne literature ili na primjeru ostalih etabliranih poduzeća. Uključuju znanje, hobi, darovitost, stručnost i/ili talent poduzetnika, prema izreci: „Nađi ono što te odvaja od drugih“.
Izrada poslovnog plana Prva stvar koja je potrebna je jaka motivacija za biznis. Naime, radi se o nepredvidivom i rizičnom poslu te je potrebna maksimalna
Nije rijetkost da su poduzetnici oduševljeni vlastitom idejom te smatraju da postoji ciljno tržište i value for money za tu uslugu ili proizvod, a zanemaruju odgovore na ova pitanja te potrebe kupaca, kojima takvi proizvodi ili usluge nisu realno potrebni i zanimljivi. 20
92/20 | 06/2015
cedura? I najvažnije – za koga je namijenjen proizvod ili usluga? Nakon odabira poduzetničke ideje i ciljnog tržišta, u ovoj etapi vrijeme je za izradu poslovnog plana. Ovaj korak većina poduzetnička preskače. Izradu poslovnog plana smatraju nepotrebnim jer ne posjeduju temeljna znanja za izradu plana, smatraju to gubljenjem vremena ili ne žele angažirati vanjske suradnike i izdvojiti troškove. Međutim, kvalitetan i realan poslovan plan de facto može dati odgovor na pitanje o ekonomsko-financijskoj vrijednosti projekta te zaključak o isplativosti ulaska u investiciju. Nema pravila niti „šablone“ za izradu poslovnog plana i najviše služi kao pomoć poduzetniku. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije predlaže temeljne elemente plana. Isti su: podaci o vlasniku/ investitoru, vlasnička struktura, prikaz proizvoda i usluga, analiza tržišta i konkurencije, marketinška strategija, plan proizvodnje i distribucije i podaci o upravljačkom timu. Odgovor o isplativosti daju ekonomsko-financijski pokazatelji. Osnovni su: pokazatelji aktivnosti, pokazatelji likvidnosti, pokazatelji zaduženosti, pokazatelji ekonomičnosti i pokazatelji profitabilnosti. Izračunavaju se iz planske (bruto) bilance na određeni dan, kao popis stanja imovine i izvora i imovine te iz planskog računa dobiti i gubitka koji bi trebao prikazati prihode, rashode i rezultat financijske godine, odnosno, dobit ili gubitak. Na hipotetskom primjeru poduzeća XY, mogu
GOSPODARSTVO
se prikazati sljedeći pokazatelji: koeficijent financijske stabilnosti – 1, koeficijent zaduženosti - 0,24, koeficijent obrtaja ukupne imovine – 0,3, ekonomičnost ukupnog poslovanja – 2, neto profitna marža – 0,7. I ocjena projekta može zasad biti povoljna. Međutim, tek kad se kasnije izračuna rentabilnost imovine i rentabilnost vlastitog kapitala, može se dogoditi da je stopa rentabilnosti vlastitog kapitala vrlo visoka i viša od stope rentabilnosti imovine, tada znači da se bolje isplati koristiti tuđim kapitalom (djelovanje financijske poluge). Dakle, treba preispitati ulaganje vlastitog kapitala, npr. ulaganje osobne štednje. I realizacija cijele ideje, bez obzira na prethodne pokazatelje ne može biti isplativa. Ili primjerice, marketinška strategija – marketinški miks može prikazati dobru strategiju za proizvod, promotivni miks i određivanje cijene, ali nema adekvatne distribucije ili dobavljača za neki proizvod ili uslugu.
Odabir pravnog oblika i osnivanje poduzeća Nakon izrade poslovnog plana koji je prikazao razrađenu analizu o ulaganju, budućim rezultatima te strategiji barem za prvu godinu poslovanja, slijedi osnivanje poduzeća. Inače, u svijetu se poduzeća najjednostavnije dijele na inokosna poduzeća, partnerstva i korporacije. U Hrvatskoj se mogu osnovati društva osoba te društva kapitala. Opcija je i otvaranje obrta, koji u Hrvatskoj može biti: slobodni, vezani i povlašteni. U društvu oso-
Kvalitetan i realan poslovan plan de facto može dati odgovor na pitanje o ekonomsko-financijskoj vrijednosti projekta te zaključak o isplativosti ulaska u investiciju. ba za obveze su vlasnici odgovorni svojom te cijelom imovinom društva. Za mala i srednja poduzeća, najjednostavnije je registrirati društvo s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom 20.000 kuna ili njegov pojavni oblik, jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, gdje je temeljni kapital 10 kuna. Ipak, veći su ukupni troškovi osni-
Nema pravila niti „šablone“ za izradu poslovnog plana i najviše služi kao pomoć poduzetniku.
vanja i uplata raznih pristojbi, tako da definitivno nije dovoljno izdvojiti 10 kuna. Preporučuje se koristiti servis „hitro.hr“ ili usluge ekonomista, odvjetnika i javnog bilježnika za izradu ugovora. Slijedi registracija kod Trgovačkog suda, Porezne uprave, Carinske uprave (ako je moguća međunarodna razmjena), Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i u Državnom zavodu za statistiku te otvaranja računa. Sjedište poduzeća treba biti u Hrvatskoj, a treba odabrati i tvrtku (naziv) poduzeća, koja ne smije biti već u Sudskom registru. Inače, poduzeće je entitet koji nije pravni subjekt, ali se naziv uvriježio u poslovnoj praksi. Poslije toga nema jednoznačne definicije i kriterija poslovanja te formule za uspjeh; svako poduzeće je različito. Ipak, slijedom ovih etapa, može se dati realna ocjena za kvalitetu poduzetničke ideje i prilike, koja omogućuje kasnije poslovanje te ostvarivanje najvažnijeg cilja za poduzetnika – dobiti i financijske sigurnosti.
Darija ROGINA 92/20 | 06/2015
21
GOSPODARSTVO
EVENT MANAGEMENT
Upravljanje događanjima - djelatnost pozitivne budućnosti Jedna od vrlo bitnih karakteristika ove djelatnosti je različitost od uobičajenog poslovnog
upravljanja.
Uspješni
or-
ganizatori događanja shvaćaju da su za planiranje skupih i često jedinstvenih događanja potrebne posebne vještine.
Rizik na prvom mjestu U Hrvatskoj možda ne toliko poznat, ali u svijetu jako cijenjen svakako je event management, na hrvatski jezik prevedeno kao organiziranje/upravljanje događanjima. Pod tim nazivom se najčešće misli na posebna, pokroviteljska događanja koja plijene pažnju publike odnosno sudionika događaja. Također organiziranje događanja za poslovne partnere i potencijalne klijente važan su segment u kreiranju imidža svake tvrtke. U toj se djelatnosti “vrti’’ 100 milijardi dolara, a trenutno je zaposleno oko 1,5 milijuna ljudi. Prema portalu top10thebest.com upravo je zanimanje organizatora evenata zauzelo 10. mjesto najplaćenijih zanimanja u Americi, a na toj “listi ponosa’’ istaknuto je da donosi čak 21.378 kn mjesečno. Događanja se mogu klasificirati prema vrsti (sportska, zabava, kultura i umjetnost, komercijalna
marketinška i promidžbena događanja, skupovi i izložbe, festivali, obiteljska okupljanja, prikupljanje sredstava u dobrotvorne svrhe, ostale vrste) i prema veličini (megadogađanja, regionalna, značajna i manja događanja). Svaki od njih ima nekoliko bitnih karakteristika: najčešće se radi o jedinstvenom životnom iskustvu, obično su vrlo skupa, održavaju se u kratkom vremenskom razdoblju, iziskuju dugotrajno i pažljivo planiranje, podrazumijevaju visoki rizik, uz organizacijski tim, svi su ljudi uključeni u događaj. Ključna karakteristika je da se organiziranjem događanja puno toga stavlja na kocku, jer svatko tko nastupa, bilo sportaš, bilo zabavljač, želi se pokazati u najboljem svjetlu. Mladenka želi da dan njezina vjenčanja bude u svakom pogledu savršen, a voditelj marketinga i tim za dizajn žele da proizvod bude predstavljen javnosti na najbolji mogući način.
Malo muke, puno zabave ili? Upravljanje događanjima je djelatnost prepuna uzbuđenja. Niti jedan radni dan nije sličan prethodnom, svaki zaposlenik uvjeren je da ima najbolji posao na svijetu. Ipak, pri-
Ključna karakteristika je da se organiziranjem događanja puno toga stavlja na kocku, jer svatko tko nastupa, bilo sportaš, bilo zabavljač, želi se pokazati u najboljem svjetlu.
likom rada, morate znati puno više nego kad samo promatrate. Odgovoran treba osigurati nesmetan tijek događanja, svesti rizike na najmanju moguću mjeru i maksimalno povećati zadovoljstvo publike. Posebna pozornost posvećuje se prijevozu, tehnologiji i osiguranju. Financijski rizik također se mora uzeti u obzir-veliki su troškovi za kratko vremensko razdoblje, a prihodi i dobit vezani su uz puno veći rizik nego kod drugih djelatnosti. Također, ne smije se zaboraviti činjenica da je taj događaj možda jedan od
Upravljanje događanjima je djelatnost prepuna uzbuđenja. Niti jedan radni dan nije sličan prethodnom, svaki zaposlenik uvjeren je da ima najbolji posao na svijetu. najvažnijih trenutaka u životu sudionika. Organizator događanja trebao bi biti stručnjak za psihologiju, ponašanje masa, potrošačev proces donošenja odluka, financijsko upravljanje, upravljanje ljudskim resursima, marketing, sigurnost te logistiku. Svakako bi mu moglo koristiti i poznavanje prava, kao i dobro razumijevanje rizika. Ipak, organizacija događanja diže adrenalin svima uključenima u nju. Dok ljudi sretnih i ozarenih lica napuštaju prostor događanja, sjećanja na sve probleme prilikom planiranja, i na umor, ubrzo nestaju. Sukladno rastu popularnosti ove djelatnosti, raste i popularnost studija iz područja upravljanja događanjima. Studenti vjeruju da će upravo u toj djelatnosti kroz uzbudljivu karijeru uspjeti pokazati i iskoristiti svoje organizacijske sposobnosti, sposobnost uočavanja detalja te kreativnost. Na prvi pogled možda toliko zanimljivo da bi mnogi rekli i lako, dobrom organizatoru događanja prethodi prije svega obrazovanje, mukotrpan rad, te bogato iskustvo da bi postao cijenjen i tražen. A onda ako to zaista voli, zabavljat će se, baš kao i njegovi klijenti. Mia MUSULIN
22
92/20 | 06/2015
GOSPODARSTVO
MEUZ 2015 - MODEL EUROPEAN UNION ZAGREB
Proslava Tjedna Europe na studentski način Treću godinu zaredom, Hrvatska studentska asocijacija (HSA) u suradnji s Hrvatskom edukacijskom i razvojnom mrežom za evoluciju sporazumijevanja (HERMES) organizira Model European Union Zagreb, simulaciju funkcioniranja institucija Europske unije. Konferencija se održala od 5. do 9. svibnja u prostorijama tvornice Kraš.
Tjedan Europe naziv je za niz događaja koji se organiziraju između 5. i 9. svibnja u spomen na dan osnivanja Vijeća Europe i dan potpisivanja Schumanove deklaracije nazvane prema francuskom ministru vanjskih poslova Robertu Schumanu koji je 1950. godine predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik (ESCS) koja je osnovana Pariškim ugovorom 18. travnja 1951. godine. S ciljem razumijevanja funkcioniranja institucija Europske unije među mladima, pokrenut je MEUZ 2013. godine po uzoru na Model European Union Strasbourg. Nakon prvog uspješnog izdanja na kojem su sudjelovali studenti većinom iz Hrvatske, početkom 2014. godine održano je drugo izdanje na kojem je sudjelovalo i 17 inozemnih studenata. Upravo je MEUZ 2014 bio proglašen nacionalnim pobjednikom natječaja Charlemagne Youth Prize, nagrade koju Europski parlament zajedno s Međunarodnom fondacijom za nagradu Charlemange iz Aachena dodjeljuju projektima koji promiču demokratske i europske vrijednosti među mladima.
raspoređeni na 60 zastupnika Parlamenta, 28 ministara u Vijeću ministara, 7 novinara i 5 lobista. Zastupnici su bili raspoređeni u političke frakcije, a lobistima su bili dodijeljeni lobiji koje su predstavljali. Sudionici su se prijavljivali putem obrasca dostupnog na web-stranici projekta. Od njih se tražio esej na zadanu temu te motivacijsko pismo i CV. Tijekom simulacije, sudionici su raspravljali o dva aktualna zakonodavna prijedloga čiji je nacrt izradila Europska komisija i na temelju kojeg su predlagali izmjene danih prijedloga, glasali za ili protiv njegove konačne verzije čime im se omogućilo razvijanje komunikacijskih vještina, unaprjeđenje javnog govorništva i diplomatskog ponašanja. Zakonodavni prijedlozi o kojima se raspravljalo bili su uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju sustava unije za samocertificiranje odgovornih uvoznika kositra, tantala, volframa, njihovih ruda i zlata koji potječu iz sukobom pogođenih i visokorizičnih područja. Drugi prijedlog je bila direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom.
prezentacije kako bi mogli predstaviti svoje interesne skupine i na taj način utjecali na proces donošenja odluka, dok su novinari održavali press konferencije i izvještavali o dnevnim raspravama i njihovim ishodima u dnevnim novinama i/ili video reportažama. Zadnji dan projekta obilježio je Okrugli stol koji je bio zamišljen kao strukturirani dijalog između sudionika i zastupnika u Europskom parlamentu, Ružom Tomašić (Europski konzervativci i reformisti) i Toninom Piculom (Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata). Nakon debate o amandmanima i finalnog glasovanja, zastupnici Andrej Plenković (Klub zastupnika Europske pučke stranke) i Davor Škrlec ( Klub zastupnika Zelenih) zatvorili su konferenciju.
Dok su trajale rasprave o zakonodavnim prijedlozima, lobisti i novinari su imali pristup odborima i nadzoru debata. Lobisti su imali
Katarina BELIĆ
MEUZ 2015 Svečana ceremonija otvorenja bila je u Kući Europe, a konferenciju je otvorio Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova. Konferencija je dobila službenu podršku svih 11 zastupnika Europskog parlamenta te Ureda za informiranje u Hrvatskoj, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva gospodarstva i Ureda Predsjednice Republike Hrvatske. Na konferenciji je sudjelovalo 50 studenata iz cijele Europe i 50 hrvatskih studenata koji su na pet dana, prema svom izboru, bili
Na konferenciji je sudjelovalo 50 studenata iz cijele Europe i 50 hrvatskih studenata koji su na pet dana, prema svom izboru, bili raspoređeni na 60 zastupnika Parlamenta, 28 ministara u Vijeću ministara, 7 novinara i 5 lobista. 92/20 | 06/2015
23
GOSPODARSTVO
PROFIL ZEMLJE - GANA
Putovanje Zlatnom obalom Gana, s 25,5 milijuna stanovnika i 238 tisuća četvornih kilometara, država je u zapadnoj Africi, s izlazom na Gvinejski zaljev na jugu, granicama s Obalom Bjelokosti na zapadu, Burkinom Faso na sjeveru i Togom na istoku. Unatoč popriličnom gospodarskom rastu i reputaciji zemlje vrlo privlačne za strane ulagače, ni Ganu nisu zaobišli problemi karakteristični za gotovo sve afričke zemlje - korupcija, nasilje i slični socijalni problemi (11 posto nezaposlenih te čak 28 posto stanovništva koje živi u siromaštvu).
Zanimljiva kolonijalnim silama Nekada se na području Gane prostiralo moćno kraljevstvo Ašantija koje je prosperiralo zahvaljujući zlatu pa je upravo zbog toga Gana bila iznimno privlačna kolonijalnim silama. Prvi kolonizatori na teritoriju Zlatne obale, kako se Gana zvala sve do svoje neovisnosti, bili su Portugalci koji su došli 1471. godine u periodu kolonijalnih ekspanzija na obalama zapadne Afrike. Kasnije, 1530. godine privučeni bogatom pljačkom zlata, pojavili su se francuski, flamanski, engleski i nizozemski kolonizatori. Krajem 17. stoljeća groznicu za zlatom zamijenila je trgovina robljem. Tijekom 18. stoljeća trgovina robljem bila je izuzetno unosna, a Zlatna obala predstavljala je jedan od najvećih zapadnoafričkih izvora za izvoz robova. Već krajem 18. stoljeća engleski trgovci su uspjeli prigrabiti na ovom području ključne pozicije pa je stoga najveći dio trgovine robovima išao preko engleskih kompanija. Od 1821. godine pa
sve do stvaranja neovisnosti, Ganom upravlja britanska vlada preko guvernera. Britanija je morala voditi iznimno teške borbe s domorocima, narodi Gane nisu se mirili s kolonizacijom što je rezultiralo s nekoliko krvavo ugušenih pobuna plemena Ašanti i Fanti tijekom 19. stoljeća. Ova, po mnogočemu posebna zemlja, neovisnom je proglašena 6. ožujka 1957. godine te se tako okrunila titulom prve neovisne države “crne’’ Afrike.
Gospodarstvo Gane Gana nosi etiketu relativno razvijene države s jednim od najvećih dohodaka po stanovniku među afričkim zemljama, izrazito je politički stabilna s cvjetajućom demokracijom što se nikako ne može reći za njezine susjedne zemlje. Međutim, neovisnost države i njen ulazak u samostalan ekonomski život bio je odmah na početku obilježen relativno ograničenim mogućnostima razvoja proizvodnje i industrijske prerade. Usprkos tome, stalan gospodarski rast je neupitan, na trinaestom je mjestu u svijetu prema procijenjenom rastu od 7,9 posto za 2013. godinu. 2010. BDP od poljoprivrede bio je 5,9 milijardi dolara, a 2012. popeo se na 7,4 milijarde. Industrija je
Najvažniji poljoprivredni proizvod i glavna izvozna roba je kakaovac, Gana je nakon Obale Bjelokosti drugi najveći proizvođač. 24
92/20 | 06/2015
rudarenjem zemlji donijela 3,7 milijardi dolara 2010., a 2012. brojka je prešla 8,94 milijarde. Gotovo 50 posto prihoda zemlje dolazi iz uslužnog sektora. Na poljoprivredu otpada čak 21 posto ukupnog BDP-a. Najvažniji poljoprivredni proizvod i glavna izvozna roba je kakaovac. Gana je nakon Obale Bjelokosti drugi najveći proizvođač. Kakaovac se u Gani uzgaja od kraja 19. stoljeća, kvaliteta ganskog kakaovca je čuvena, a ganski proizvođači najpouzdaniji partneri čija je izvozna tajna zapravo Ghana Cocoa Board (Cocobod), ustanova kojom upravlja država i koja regulira cijene kako bi spriječila poljoprivrednike da krše cijene na svjetskom tržištu, osigurava najbolje aranžmane za kupnju, prodaju, certificiranje te olakšava izvoz gotovih proizvoda. Od ostalih poljoprivredno-prehrambenih kultura uzgaja se još kukuruz, proso, riža, kokos, banana, rajčica. Posljednjih godina uzgajanje stoke nije više djelatnost koja samo zadovoljava potrebe neposrednih proizvođača i lokalnog stanovništva, već brza urbanizacija zemlje naglo povećava potražnju za mesom i mliječnim proizvodima uslijed čega je stočarstvo postalo gospodarska grana ništa manje važna nego ratarska proizvodnja. Problem u stočarstvu stvara vegetacija zbog prehrane stoke
GOSPODARSTVO
jer, za vrijeme kišnih perioda, ima dovoljno svježe trave i vode, ali u sušnom periodu nastaje oskudica. Ribarstvo je jedna od najslabije razvijenih gospodarskih grana, međutim, s oko 500 kilometara morske obale Gana ima dobre uvjete za daljnji razvoj ribarstva, a godišnji ulov jezerske ribe procjenjuje se na 40 tisuća tona. Šumski fond Gane je veliki i pokriva 28 posto površine, eksploatacija šumskog bogatstva raste dinamično. Od dobivanja neovisnosti drvo se prije, ali i danas, smatra jednim od tradicionalnih ganskih blaga. Prirodna vegetacija puno se izmijenila ljudskim radom, veliki kompleksi prašuma raskrčeni su i zasađeni sekundarnim šumama, a najbujnija šumska flora nalazi se u zakonom zaštićenim rezervatima. Rudarstvo su još razvijali kolonizatori, a u suvremenoj strukturi gospodarstva zadržalo je
Ganska obala Atlantika, duga oko 538 km, jedna je od najljepših u Africi.
značajno mjesto. Između šest proizvoda koji predstavljaju 90 % ukupnog izvoza, četiri su proizvodi rudarstva: zlato, dijamanti, mangan i boksit. Nakon Južnoafričke Republike, Gana je najveći proizvođač zlata, međutim, zbog rušenja cijena tog metala na burzama sve je manji značaj zlata. Oduvijek se znalo da je Gana izvorima vrlo bogata zemlja, a 2007. godine objavljeno je otkriće velikih naftnih rezervi. Procjenjuje se da su naftne rezerve s ganskim izvorima skočile za gotovo 700 milijuna barela, međutim, zemlja nema još dovoljno razvijenu infrastrukturu za naftni biznis. Gana raspolaže i znatnim vodenim resursima. Na glavnoj ganskoj rijeci Volti sagrađena je brana Akosombo, nakon čega je nastalo jedno od najvećih akumulacijskih jezera na svijetu - Volta. To predstavlja veliku važnost za opskrbu zemlje vodom i električ-
Na glavnoj ganskoj rijeci Volti sagrađena je brana Akosombo, nakon čega je nastalo jedno od najvećih akumulacijskih jezera na svijetu - Volta. To predstavlja veliku važnost za opskrbu zemlje vodom i električnom energijom, koje ima dovoljno i za izvoz u susjedne zemlje. nom energijom, koje ima dovoljno i za izvoz u susjedne zemlje. Infrastruktura Gane u cjelini je relativno dobro razvijena, koncentracija mreža cestovnog i željezničkog prometa je u južnim dijelovima zemlje. Nekoliko rijeka je plovno, a najvažnija izvozna luka je Tema. Što se trgovine tiče, u njoj se izmjenjuju deficiti i suficiti. Uvoze se najčešće sirovine, mineralnih goriva, prehrambeni proizvodi, a najvažnija tržišta izvoza su Velika Britanija, SAD, Njemačka, Nizozemska i Japan. Posebna pažnja posvećuje se podizanju obrazovnog nivoa stanovništva, ulaganja su vrlo velika, no poznato je da se postižu katastrofalni rezultati.
Turistička ponuda Ganska obala Atlantika, duga oko 538 kilometara, jedna je od najljepših u Africi. Klima najviše ovisi o kretanju triju masa: vlažnog i relativno hladnog monsunskog zraka koji dolazi preko Atlantika sa jugozapada, toplog i suhog zraka koji dolazi iz Sahare sa sjeveroistoka i miješanja ova dva. Bogata je padalinama jer se nalazi u području poznatih
zapadnoafričkih olujnih kiša koje su obično praćene snažnim grmljavinama. Ganu mnogi nazivaju “Afrika za početnike’’ zbog iznimne jednostavnosti putovanja po zemlji, raznovrsne ponude, od plaža preko nacionalnih parkova, a vrlo bitno je napomenuti da su Ganci izrazito pristojni domaćini. Glavni grad Gane je Accra, međutim dosta stariji, i važniji je drugi po veličini grad Kumasi, koji nastanjuje oko milijun stanovnika. U povijesnim okvirima spominje se kao glavni grad Ašanti kraljevstva, gdje i danas stoluje kralj. U srcu Kumasija se nalazi kraljevska palača, dobro čuvana i ograđena sa svih strana, a jedna od turističkih atrakcija je mogućnost posjete kralju, uz prethodnu najavu. Poznato je da se većina turista iz te prelijepe, mahom zelene, šumovite zemlje, gdje se miješaju suvremenost i tradicija, vraćaju s ugodnim dojmovima.
Mia MUSULIN
Ova, po mnogočemu posebna zemlja, neovisnom je proglašena 6. ožujka 1957. godine, te se tako okrunila titulom prve neovisne države “crne’’ Afrike. 92/20 | 06/2015
25
GOSPODARSTVO
REFERENDUM
Moderan oblik izravne demokracije Demokracija, ideja skovana još u staroj Ateni u 5.st.pr.Kr., označava oblik vlasti u kojem odluke u državi donosi većina njezinih građana, izravno ili neizravno. Kada se o društvenim i političkim pitanjima odlučuje izravno, govorimo o direktnoj demokraciji, a kao njezino osnovno sredstvo, u većini demokratskih država, primjenjuje se referendum.
Povijest referenduma Izraz koji danas ima značenje referenduma nekada je bio plebiscit, a označavao je organizirano izjašnjavanje naroda na postavljeno mu pitanje (kao što su izbor vladara, nezavisnost ili aneksija). U starom Rimu, plebiscit je predstavljao rimsku rezoluciju, odluku ili zakonsku mjeru koju je donosila Plebejska skupština bez patricija, ali se s vremenom fokus promijenio – 287. godine pr.Kr. plebiscit postaje obvezujuć za sve klase građana. U novijoj povijesti, praksu plebiscita prvi je uveo Napoleon 1804. godine kad je gotovo jednoglasno francusko biračko tijelo odobrilo promjenu njegovog statusa od prvog konzula u cara Francuza. Nakon gotovo pola stoljeća, 1852. godine Bonaparteov nećak Napoleon III je također plebiscitarno proglašen carem. Od velikog značaja su i plebisciti održani nakon Prvog svjetskog rata kojima su se neki teritoriji odlučili pripojiti drugoj državi te je došlo do velikih geopolitičkih promjena (npr. Koruški plebiscit iz 1920. godine kojim je 50 tisuća Slovenaca glasovalo za pripojenje Austriji). Temeljna razlika između plebiscita i referenduma leži u tome što se referendumom narod izjašnjava o zakonodavnim pitanjima, dok se plebiscitom izjašnjava o podršci određenom obliku vladavine. Razlikuju se referendumi na razini države i na razini lokalne jedinice te ustavotvorni i zakonodavni referendumi.
Aktualni referendumi Spominjući neke od aktualnijih referenduma, ne može se zaobići onaj nedavno održan u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) kojim se 55 posto Škota odlučilo za ostanak u Uniji. Koliko god je neodgovorenih pitanja ostalo iza moguće škotske neovisnosti, ono što se čini još zanimljivijim jest što će se sada događati
26
92/20 | 06/2015
sa Škotskom s obzirom na to da se od Londona očekuje promjena koncepta vladanja i davanje više ovlasti Škotskom parlamentu. Iako se očekivalo da će Katalonci biti obeshrabreni ishodom škotskog referenduma, oni od ideje vlastite neovisnosti ne odustaju, usprkos protivljenju španjolskog premijera. Čini se kako su Španjolska i Engleska u sličnim situacijama protiveći se referendumu, međutim, Cameron izjašnjavanje volje naroda nije zabranio ili spriječio (pri čemu su Englezi ispali demokrati i još su uspjeli zadržati Škote), dok Madrid u priči s Kataloncima ne ostavlja prostora dijalogu. Specifičnom tradicijom izravne demokracije i brojem referenduma se može pohvaliti Švicarska u kojoj je u stoljeću i pol održano više od 550 referenduma (odlučivali su, između ostalog, o uvođenju fiksnih cijena knjiga te produljenju radnog vremena benzinskih crpki). U Hrvatskoj, Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave određuje kako se može zatražiti raspisivanje referenduma ako se u roku od 15 dana prikupi deset posto potpisa od ukupnog broja birača. Najbitnijim referendumom se pritom sma-
tra Referendum o hrvatskoj samostalnosti održan 19. svibnja 1991. godine čiji je rezultat samostalna i suverena država Hrvatska. Dva desetljeća nakon toga, održan je Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji te, onaj možda najkontroverzniji, o ustavnoj definiciji braka, a danas se čini kako Hrvati postaju vođeni krilaticom „Svaki tjedan referendum jedan“ pa smo tako svjedočili prikupljanju potpisa za referendum o ćirilici u Vukovaru, promjeni izbornih načela, monetizaciji autocesta te neobvezujućem referendumu na lokalnoj razini održanom u siječnju 2015. godine u Pločama kojim su birači odbacili mogućnost izgradnje termoelektrane na ugljen, a od istog mjeseca i hrvatske ekološke udruge razmatraju pokretanje akcije prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o istraživanju i vađenju nafte iz Jadrana. I dok jedni tvrde da je savršen demokratski sustav neostvariv zbog brojnih ograničenja u stvarnom svijetu, drugi vjeruju kako je izravna demokracija ostvariva ako se počne graditi od pojedinaca koji trebaju artikulirati svoje nezadovoljstvo postojećim stanjem, informirati se, educirati i osvještavati, a zatim i aktivirati. Mirjana ŠARČEVIĆ
Specifičnom tradicijom izravne demokracije i brojem referenduma se može pohvaliti Švicarska u kojoj je u stoljeću i pol održano više od 550 referenduma (odlučivali su, između ostalog, o uvođenju fiksnih cijena knjiga te produljenju radnog vremena benzinskih crpki).
GOSPODARSTVO
ROBOTI I RADNA MJESTA
Hoće li vas na radnom mjestu zamijeniti robot? Zaposleni ste kao blagajnik ili administrator, radite u tvornici ili ugostiteljstvu? Velika je šansa da za nekoliko godina vaše radno mjesto jednostavno neće postojati.
Razvojem pametnih računala, robota i automatizacijom poslova uvelike se olakšava poslovanje, ali i postupno čini ljude potpuno nepotrebnima u mnogim zanimanjima. Ovakve promjene događale su se i prije u povijesti, ali nikada u opasnost nisu dovele više od 700 poslova pod pretpostavkom da će za deset do dvadeset godina 47 posto zanimanja potpuno nestati. Upravo zbog ovih šokantnih saznanja sve je više ljudi u stalnom strahu za vlastitu egzistenciju.
Unatoč mnogobrojnim tehnološkim promjenama, raznolikim inovacijama i automatizaciji poslovanja ljudski rad u nekim je zanimanjima ipak nezamjenjiv manja pripadaju i financijski analitičari, arhitekti, mediji i kreativna zanimanja, te svi oni koji podatke s kojima barataju moraju dodatno obraditi ili staviti u određeni kontekst. Medicinska skrb i skrb o ljudima također su se našle pri samom vrhu ove liste. Osim što
Najsigurnija zanimanja Unatoč mnogobrojnim tehnološkim promjenama, raznolikim inovacijama i automatizaciji poslovanja ljudski rad u nekim je zanimanjima ipak nezamjenjiv. To su, na primjer, zanimanja koja osim repetitivnih i rutinskih radnji zahtijevaju i složenu ljudsku interakciju ili pak pravi ljudski dodir. Prvo mjesto na popisu deset vrsta zanimanja za koje je najmanje vjerojatno da će ih jednog dana zamijeniti roboti, Huffington Posta, uvjerljivo drže političari. Naime, smatra se da vještine potrebne za ovo zanimanje nikad neće moći biti potpuno nadomještene umjetnom inteligencijom. Pri samom vrhu liste, osim političara, našli su se i pravnici, jer razmišljanje u kontekstu njihova posla zahtijeva mnogo više od čiste logičke dedukcije. U kategoriju sigurnih zani-
Roboti nam daju mnogo, ali uzimaju li još i više? zahtijevaju izravan kontakt i komunikaciju s pacijentima i štićenicima, za obavljanje ovih poslova potrebne su različite vještine koje se ne mogu nadomjestiti strojevima ili automatizacijom. Osim navedenih, među deset najsigurnijih zanimanja uvršteni su i stručnjaci
za okoliš, korisnička podrška, zanimanja vezana za upravljanje mehanikom i obnovljive izvore energije te profesori zaposleni u primarnom i sekundarnom obrazovanju.
Što nas čeka u budućnosti? Svima je već dobro poznato da roboti i strojevi odavno zamjenjuju rutinska zanimanja, ali nedavno su roboti počeli obavljati i složenije funkcije, pa tako danas uzimaju radna mjesta čak i u marketingu gdje robot obavlja i intelektualni, a ne samo fizički rad. Najpoznatiji od takvih primjera je robot koji za jednu marketinšku agenciju radi na prodaji zdravstvenog osiguranja metodom pozivanja potencijalnih kupaca na telefon s mogućnošću odgovora na jednostavna, unaprijed naučena pitanja. Ovakvi slučajevi, ipak, nisu još toliko česti, a stručnjaci najviše ukazuju na masovnu primjenu novih tehnologija poput vozača automobila, poboljšanih kućanskih aparata i učinkovitije online komunikacije u bliskoj budućnosti.
Sve manje zaposlenih Iako se inovacijama koriste milijarde ljudi, tvrtke koje ih najviše uvode zapošljavaju tek nekolicinu radnika. Tako je, na primjer, Instagram, u vrijeme prodaje Facebooku, zapošljavao svega tridesetak ljudi. Ovakvih je primjera još mnogo, a jedan od njih je poduzeće Foxconn koje proizvodi dijelove za Apple. Foxconn je još 2011. godine najavio potpunu zamjenu radnika u proizvodnim pogonima robotima, a sve u svrhu smanjenja troškova. Najavljuju kako bi roboti trebali biti zaduženi za nadogradnju i testiranje već postojećeg Iphonea 6. Hoće li ova šokantna otkrića dovesti do naglog porasta broja pravnika, političara ili umjetnika ne znamo, ali jedno je sigurno – roboti nam daju mnogo, ali uzimaju li još i više?
Nika CRNEK
92/20 | 06/2015
27
GOSPODARSTVO
ULAGANJE U VRIJEDNOSNE PAPIRE
Kupnja ili prodaja pitanje je sad? Što su to dionice, a što obveznice? Odgovore na ova pitanja te pregled dioničkih indeksa donose nam članovi studentke udruge Financijski klub.
Cjelokupni mehanizam financijskih tržišta može se podijeliti na segmente tržišta novca i tržišta kapitala ovisno o vremenu trajanja tražbine iz vrijednosnog papira ili nekog drugog financijskog instrumenta. Konkretnije, radi se o tržištu kratkoročnih vrijednosnih papira s rokom dospijeća u pravilu kraćem od godinu dana koje predstavlja tržište novca te o tržištu dugoročnih vrijednosnih papira odnosno tržištu kapitala. Tržište kapitala u užem smislu obuhvaća tržište vrijednosnih papira na kojem su najznačajniji instrumenti dionice i obveznice pomoću kojih dioničko društvo ili neka druga pravna osoba prikuplja novac potreban za poslovanje i ekspanzije. Pri tome, obveznice su tipični zajmovni, kreditni vrijednosni papiri, dok su dionice tipični vlasnički i korporativni vrijednosni papiri, što čini glavnu razliku ovisno o izboru poduzeća za financiranje dugom ili vlasničkom glavnicom.
Obveznice Postoje mnoge definicije istih, ovisno o tome promatraju li se s pravne, korporativne ili investitorske strane. Obveznice su pisane isprave kojima se njihov izdavalac obvezuje da će vlasniku obveznice isplatiti dinamikom naznačenom u obveznici iznose novčanih sredstava naznačenih u obveznici, pri čemu se razlikuju kuponska obveznica, obveznica bez kupona i anuitetska obveznica. Gledano sa stajališta poduzeća, to su instrumenti formiranja dugoročnog duga poduzeća namijenjeni za financiranje osnovnih i trajnih obrtnih sredstava. Nadalje, za investitore je značajna karakteristika potpune prenosivosti obveznica koja omogućava visok stupanj mobilnosti. Kada se govori o vrijednosti obveznice, bitno je za istaknuti kako ona ovisi o odnosu nominalne kamatne stope na obveznice i tržišne kamatne stope za isti stupanj rizika ulaganja. To znači da se za veći stupanj rizika, koji donosi ulaganje u obveznice različitih tvrtki, mora ponuditi i viša kamatna stopa od one koju, u pravilu, nose državne
28
92/20 | 06/2015
Mnogi su se stručnjaci složili kako se trenutno nalazimo u velikom balonu za koji je samo pitanje vremena kada će puknuti, a zbog trenutnih rekordnih razina, malo je vjerojatno da će indeksi još dugo nastaviti rasti. obveznice. Kako bi se dobila određena informacijska podloga o kvaliteti vrijednosnih papira koji se promeću na tržištu kapitala specijalizirane organizacije ocjenjuju rejting obveznica. U obveznice će, sukladno svemu navedenom, ulagati investitori s visokom averzijom prema riziku te investitori koji žele smanjiti rizik svog portfelja.
Dionice Za razliku od obveznica, dionice kao tipični
Što se tiče Hrvatske, 2014. godinu na Zagrebačkoj burzi obilježili su veći promet i rast tržišne kapitalizacije.
vlasnički vrijednosni papiri donose kupcu dionice vlasništvo dijela vlasničke glavnice dioničkog poduzeća te predstavljaju instrument formiranja vlastitih izvora financiranja poduzeća. Dionice se mogu definirati kao pisana isprava o vlasništvu temeljenom na sredstvima uloženim kod izdavača. One svojim vlasnicima omogućuju čitav spektar poslovnih akcija, potpuno su prenosive odnosno visokog stupnja mobilnosti zbog čega se mogu lako prodavati, mogu se koristiti kao instrument osiguranja za zaduživanje, instrument pologa kod javnog nadmetanja, instrument plaćanja te instrument osiguranja plaćanja. Dionice mogu biti obične, koje nose sva vlasnička prava, ili povlaštene, koje karakterizira prioritet naplate dividendi i likvidacijske mase u odnosu na obične dioničare. Vrednovanje dionica znatno je kompliciranije od obveznica jer nemaju unaprijed utvrđeno dospijeće i dividende nisu fiksno određene. Tržišna vrijednost dionica ovisi najčešće o uspješnosti poslovanja kompanije koja ih je emitirala te se određuje na tržištima kapitala.
Dionički indeksi Kao pokazatelj ponašanja određenog tržišta dionica formiraju se dionički indeksi od kojih su najvažniji američki Dow Jones IA, S&P
GOSPODARSTVO
dionicama unutar knjige ponuda porastao je skoro +35 %. Također, indeksi su na osjetno višim razinama u odnosu na prošli kvartal i u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Za razliku od obveznica, dionice kao tipični vlasnički vrijednosni papiri donose kupcu dionice vlasništvo dijela vlasničke glavnice dioničkog poduzeća te predstavljaju instrument formiranja vlastitih izvora financiranja poduzeća. 500 te Nasdaq, japanski Nikkei i njemački DAX. Indeksi su pretežito ponderirana kretanja reprezentativnog skupa vrijednosnih papira. Prema načinu određivanja pondera dijelimo ih na cjenovne i kapitalne (eng. capital weighted i price weighted). Iako je u trećem kvartalu 2014. bilo mnogo geopolitičkih šokova koji su zabrinuli investitore, poput zaoštravanja odnosa između Rusije i Ukrajine, odgovora izraelske vojske na napad raketama iz Gaze, rata u Iraku i Siriji te u posljednje vrijeme globalne zabrinutosti povezane uz rizik od virusa Ebole koji je potekao iz zapadne Afrike, 2014. je bila po mnogočemu rekordna godina. Dow Jones industrijski prosjek je po prvi put ikada prešao 17000, da bi sredinom studenoga dosegao 17652 boda. Za novi rekord zaslužan je ponajviše rast cijene dionice Wal Mart-a. Faktori koji su doprinijeli ovom usponu odnose se na povratak povjerenja potrošača, povećanje poslovne potrošnje, nisku inflaciju te indikacije FED-a da će kamatne stope ostati niske. Nadalje, zbog pada cijena dionica u energetskom sektoru koji je uzrokovan najnižim razinama cijena nafte u proteklih nekoliko godina, S&P 500 indeks u listopadu zabilježio je pad, nakon čega dolazi do oporavka te podizanja na novu najvišu razinu u povijesti, 2041 bod sredinom studenoga 2014. Također, Nasdaq Composite indeks bilježi najviše razine u po-
sljednjih desetak godina. Zbog svega toga, mnogi su se stručnjaci složili kako se trenutno nalazimo u velikom balonu za koji je samo pitanje vremena kada će puknuti, a zbog trenutnih rekordnih razina, malo je vjerojatno da će indeksi još dugo nastaviti rasti.
Zagrebačka burza Što se tiče Hrvatske, 2014. godinu na Zagrebačkoj burzi obilježili su veći promet i rast tržišne kapitalizacije. Prema izvještaju Zagrebačke burze, u prvih šest mjeseci ove godine promet je +24 % bolji nego u prethodnom polugodištu, a rasla je i tržišna kapitalizacija, i to ukupno +7,6 %. U pogledu indeksa, zabilježena je mješovita izvedba. CROBEX je polugodište okončao neznatnom korekcijom od -0,2 %, a CROBEX10 rastom od +2,1 %, dok je CROBEXkonstrukt pao -35 %, a CROBEXturist rastao +69,2 %. Prema izvještaju Zagrebačke burze koje se odnosi na pregled trgovine u trećem tromjesečju 2014. godine, rujan se pokazao najuspješnijim mjesecom do sada u ovoj godini. Usporedba s istim razdobljem lani pokazuje da je ukupni promet gotovo +6 % veći, a promet
Prema službenom mjesečnom izvještaju za listopad 2014. god. Iako trgovinska statistika za listopad donosi dosta negativnih predznaka, oni su u najvećoj mjeri posljedica usporedbe s izuzetno dobrim prethodnim mjesecom. U odnosu na rujan, listopad je donio -30-ak % slabiji promet dionicama unutar knjige ponuda i sveukupni promet. Međutim, u usporedbi s listopadom prošle godine, sveukupni promet veći je otprilike +8 %, dok je promet dionicama +20 % bolji. Slična je situacija i s indeksima: CROBEX je u odnosu na rujan, koji je okončao na razini većoj od 1.900 bodova – prvi put nakon svibnja 2013. ‒ listopad zaključio s korekcijom od -3,7 %. No, u odnosu na lanjski listopad, CROBEX je porastao gotovo +5 %. Mjesec je rastom završio jedino CROBEXturist (+2,8 %), koji je u usporedbi s listopadom 2013. čak +88 % bolji. U listopadu je putem trgovinskog sustava Burze održana javna dražba Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), dionica Končar-Elektroindustrije d.d. dobila je specijalista, a Zagrebačka burza recertificirana je za ISO 9001:2008, najrašireniju međunarodnu normu koja postavlja zahtjeve za uspostavu i održavanje sustava upravljanja kvalitetom. Navedeno trenutno stanje i kretanje tržišta prikazati ćemo grafički. Sunčica GOJKOVIĆ Dominik KORINČIĆ
Vrednovanje dionica znatno je kompliciranije od obveznica jer nemaju unaprijed utvrđeno dospijeće i dividende nisu fiksno određene. 92/20 | 06/2015
29
FAKULTET
Dragi naši čitatelji,
jezike, pročitajte izvještaj i dojmove s naše konferencije. I u ovome broju smo nastavili suradnje sa studentskim udrugama i ostvarili nove: HSA, Financijski klub, TIM, eSTUDENT,
S veseljem Vas pozdravljam i pozivam na uživanje u novom broju Managera. Znate koliko je već godina iza nas? Dvadeset. Dvadeset godina duga tradicija, dvadeset godina skupljanja priča i znanja. Teško je održati onaj duh s početka nekog projekta i držati ga na visokom nivou godinama. Izmjenjivale su se generacije i svaka nova, a pogotovo ova posljednja, dala je sjaj poslovnom listu Manager. Kako bismo što bolje proslavili dvadeset godina postojanja, odlučili smo se na ogroman pothvat – organizirati najveću studentsku internacionalnu konferenciju. I uspjeli smo. Na tri dana Ekonomskim fakultetom je zavladala Manager20 – Youth Reshaping The Future konferencija. Konferencija koja je pokazala bit zajedništva i dokazala da su zaista studenti ti koji su pokretači današnjeg svijeta. Stoga, nakon upoznavanja s Katedrom za poslovne strane
BIUS, Debatni klub, Anđeli za anđele – udruge su kratko predstavile projekte, ciljeve. Budući da u svakome razdoblju obrazovanja postoje neke poteškoće s kojima se susrećemo, u ovome broju Vam donosim intervju sa studentskim pravobraniteljem. Koje su njegove funkcije, kako postati pravobranitelj otkrijte na 40. stranici. IMAGO agencija nama donosi dozu kreativnosti, a Franciska opis prakse iz Jordana. Ovim putem bih se zahvalila redakciji na još jednom uspješnom broju, na uspješnoj konferenciji, a i na odnosima koje smo samo produbili. Zaista mi je čast biti s Vama. Vama, dragi naši čitatelji, želim uspješan završetak svih obveza i uživajte na odmoru. Redakcija Managera Vam želi dugo i toplo ljeto! Lijep pozdrav, Nikolina BUJDO Urednica rubrike Fakultet
Vijesti sa Sveučilišta Donatorska večer U organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu (NZPUSS), 4. svibnja 2015. održala se Akademska donatorska večer. Druženje je organizirano s ciljem promicanja važnosti potpore učeničkom i studentskom standardu u Republici Hrvatskoj, a okupilo je predstavnike diplomatskoga zbora, predstavnike različitih institucija, zaklada i udruga civilnoga društva, gospodarstvenike, predstavnike akademske zajednice, predstavnike medijskih kuća i dr. Akademska donatorska večer u cijelosti je posvećena promociji studenata, učenika i stipendija, a organizirala se s ciljem prikupljanja donacija za potporu novoj generaciji stipendista.
Potpisan Memorandum o sporazumijevanju sa Sveučilištem Macquarie Sveučilište u Zagrebu posjetio je profesor James Lee, prorektor za međunarodnu suradnju australskoga Sveučilišta Macquarie (Macquarie University), jedinoga sveučilišta u Australiji i na cijeloj južnoj polutci na kojemu se održava nastava iz hrvatskoga jezika i kulture. U goste su ga primili prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. sc. Miloš Judaš,
30
92/20 | 06/2015
prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju. Na sastanku na Rektoratu potpisan je Memorandum o sporazumijevanju koji, uz postojeći Ugovor o razmjeni studenata, predviđa širenje suradnje i na mobilnost sveučilišnih nastavnika te istraživačku suradnju. Prije više od 20 godina na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju osnovan je Centar hrvatskih studija
(Croatian Studies) u sklopu Škole suvremenih jezika (School of Modern Languages). Program koji je nudio mogućnost učenja hrvatskoga jezika započeo je još u veljači 1983., a Sveučilište Macquarie jedno je od prvih visokoškolskih institucija u svijetu na kojima se moglo usvajati identitet jezika, kulture i autonomije hrvatskoga jezika.
FAKULTET
UPOZNAJMO EFZG
Katedra za poslovne strane jezike U današnjem poslovnom okruženju znanje stranih jezika predstavlja neophodni preduvjet za uspješnost poslovnih ljudi i njihovih poduzeća. Kako bismo bolje razumjeli svijet stranih jezika, donosimo razgovor s pročelnicom Katedre za poslovne strane jezike dr.sc. Višnjom Kabalin Borenić.
Manager: Možete li nam se za početak ukratko predstaviti i reći nešto o svojoj karijeri na EFZG-u?
Diplomirala sam engleski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu, a nakon međunarodnog studija europeistike: Jezici i kulture u dodiru, doktorsku disertaciju obranila sam na Sveučilištu u Zadru. Na EFZG sam prvi puta došla u proljeće 2008. kako bih provela istraživanje stavova i motivacije studenata za učenje jezika struke na nefilološkom studiju. EFZG se tada, kao i sada, isticao svojom odličnom ponudom kolegija jezika struke i poslovne komunikacije, ponudom preddiplomskih stručnih kolegija na stranim jezicima, cjelovitim preddiplomskim studijem na engleskom jeziku i visokom kvalitetom nastave jezika struke. Od jeseni 2008. radim na EFZG kao predavač poslovnog engleskog. Nakon prvog izbora za pročelnicu 2012. godine, moje su mi kolegice povjerile još jedan pročelnički mandat 2014.
Manager: Možete li nam ukratko predstaviti Katedru, ciljeve Katedre te strategiju kojom ostvarujete ciljeve? Članice Katedre tijekom svog studija položile su ispite iz metodike i didaktike, stalno rade na usavršavanju vlastitih stručnih i nastavničkih kompetencija, članice su stručnih
udruga te se bave znanstvenim, stručnim i prevodilačkim radom. Zalažemo se za snažnu opredjeljenosti za višejezičnost kao važan čimbenik uspjeha u suvremenom poslovnom svijetu. Potičemo studente da predano i stalno rade na svojim jezičnim kompetencijama te da aktivno traže prilike u kojima mogu primijeniti i usavršavati svoja znanja i vještine. Ponekad se radi o sudjelovanju u neformalnoj diskusiji o nekoj aktualnoj stručnoj temi ili prijavi na međunarodni studentski projekt, ponekad o organiziranom posjetu stranom kulturnom centru. Naši kolegiji pružaju mnoštvo mogućnosti za usvajanje stručne terminologije, istraživanje stručnih tema i izvora na stranim jezicima, za diskusije i javna izlaganja. Primjerice, za studente prve godine EFZG po treći put organiziramo javno natjecanje iz prezentiranja stručnih tema na engleskom jeziku: Organize your Talk.
Manager: Svjesni smo važnosti poznavanja dodatnog stranog jezika kao jedne od prednosti prilikom zapošljavanja. Smatrate li da postoji premalo ili dovoljno poslovnih stranih jezika koji se izvode na Katedri?
Studenti EFZG mogu na Fakultetu učiti pet stranih jezika struke. Poslovni engleski i poslovni njemački predaju se u okviru obaveznih kolegija na prvoj godini preddiplomskog sveučilišnog studija i tijekom tri semestra stručnog studija. Poslovni francuski, španjolski i talijanski, početni njemački i napredni engleski predaju se kao izborni kolegiji treće i četvrte godine, a na sveučilišnom diplomskom studiju nudimo pet specijaliziranih kolegija engleskog jezika. I tu nije kraj. U suradnji s Konfucijevim institutom Sveučilišta u Zagrebu na EFZG već se drugu godinu odr-
žava ekstrakurikularna nastava poslovnog kineskog za naše studente i članove udruge ALUMNI EFZG. Projekt ima veliku podršku Uprave Fakulteta, naročito prodekana za nastavu, prof. dr. sc. Mislava Omazić i voditelja Konfucijeva instituta, gospodina Krešimira Juraka. Naši planovi za budućnost uključuju i širenje ponude na ruski i hindi.
Manager: Što biste istaknuli kao bitno tijekom obrazovanja? Rekla bih da je prvi korak postaviti svoje osobne srednjoročne i dugoročne ciljeve. Ti ciljevi trebaju biti ambiciozni i precizni, a zatim se treba posvetiti njihovu ostvarivanju. Postići vrhunske rezultate nije moguće bez neumornog rada na sebi. Predznanje i nadarenost jesu važni, ali presudan učinak imaju upornost i volja.
Manager: Postoji li najbolji način kako učiti poslovne jezike? Ne postoji jedan najbolji način za učenje bilo kojeg jezika pa tako niti poslovnih jezika. Svaki student mora preuzeti odgovornost za svoje učenje, nadograditi već stečene vještine komuniciranja na općem jeziku i ući u „klub svoje struke“. Nastava pruža mnogo kvalitetnih prilika za usavršavanje stručnih kompetencija, a studentima je dostupan i niz mogućnosti za samostalno bavljenje jezikom (stipendije, stručne prakse u inozemstvu, razmjena). Povratne informacije od studenata koji se vraćaju iz inozemstva vrlo su pozitivne. Studenti smatraju da su im jezična znanja i vještine stečeni na nastavi poslovnih stranih jezika bili od višestruke koristi. Nikolina BUJDO
92/20 | 06/2015
31
FAKULTET
MANAGER 20 – YOUTH RESHAPING THE FUTURE
Konferencija koja je nadmašila očekivanja Sveopća ekonomska nestabilnost, besperspektivnost mladih ljudi s diplomom u ruci i dvadeseti rođendan studentskog poslovnog lista Manager – iako povezanost između navedenih pojmova nije vidljiva na prvi pogled, oni su bili dovoljan okidač za realizaciju nove studentske inicijative.
„Odlična organizacija i velik uložen trud studentskih udruga na žalost nije shvaćen čak ni među mnogim studentima koji sutra pretendiraju biti manageri. Onda će sutra ti koji nisu došli pitati ove koji su bili danas, slušali, učili i minglali – Kako ste uspjeli?“, sažeo je Saša Cvetojević atmosferu s konferencije Manager 20 – Youth reshaping the future, održane od 22. do 24. travnja 2015. Ekonomski fakultet Zagreb tih je dana postao europsko žarište mladih ljudi željnih upoznavanja „stvarnog“ ekonomskog svijeta. Shvativši kako je najbolji način za stjecanje novih znanja učiti iz iskustva uspješnih osoba, organizatori su na popis predavača uvrstili neka od najistaknutijih imena iz sfere poduzetništva, ali i mlade poduzetnike čije ideje uspješno kotiraju u svijetu inovacija.
Oduševljeni posjetitelji iz cijelog svijeta Iako organizirana od strane studenata i besplatna za posjetitelje, bogatim sadržajem je oduševila približno 300 hrvatskih te 70 posjetitelja iz Austrije, Njemačke, Etiopije,
„Odlična organizacija i velik uložen trud studentskih udruga na žalost nije shvaćen čak ni među mnogim studentima koji sutra pretendiraju biti manageri. Onda će sutra ti koji nisu došli pitati ove koji su bili danas, slušali, učili i minglali – Kako ste uspjeli?“, sažeo je Saša Cvetojević atmosferu s konferencije.
32
92/20 | 06/2015
Nizozemske, Poljske, Španjolske, Švedske, Bangladeša, Ujedinjenog Kraljevstva, Afganistana, Kine, Hong Konga, Indije, Rusije, Švicarske, Portugala i susjednih zemalja. Uspješno provođenje konferencije, tri dana posvećena aktualnim temama i bogat popratni sadržaj privukli su komplimente predavača i internacionalnih posjetitelja, a potpunom dojmu nedostajao je jedino veći odaziv hrvatskih studenata. „Hvala vam puno na posljednjim inspirirajućim danima za koje vjerujem da su svi uživali u njima. Hvala i organizacijskom timu koji je odradio fenomenalan posao. Nemojte zaustaviti organizaciju ove konferencije, vidimo se opet sljedeće godine!“, komentirala je gošća iz Etiopije. Jedan od sudionika,
Afganistanac Bezhan Muradi kojeg niti dvije potrebne vize nisu spriječile da se pojavi u Zagrebu, prenio je svoje iskustvo: „Ispričat ću vam priču. Ima jedan tip u Kabulu koji vješa svoju diplomu ispred kolica s krumpirom koji prodaje i stalno govori da ti diploma nije dovoljna da nađeš posao, da moraš znati stvari. Moraš se maknut iz svoje zone ugode, poznatog okruženja. Evo, ja nikad nisam bio van Afganistana i ovo mi je bila odlična prilika. Konferencija je izvrsna, kao i država, grad, ljudi. A i jeftino je!“
An enterprise in the modern economy – In step with global trends Konferencija se sastojala od tri tematska dana. Što je moderna ekonomija, po čemu
Organizacijski tim je šest mjeseci intenzivno radio na organizaciji uz sve obaveze na fakultetu kako bi studentima omogućio dodatni način stjecanja znanja, upoznavanje stranih studenata i njihovih kultura te mogućnost druženja s vrhunskim stranim predavačima.
FAKULTET
se razlikuje od dosadašnjih shvaćanja te kako poslovnu ideju „pripremiti“ za investicije neke su od podtema prvog dana konferencije. Dobrodošlicu posjetiteljima poželjeli su prodekan fakulteta Jurica Pavičić te idejni začetnik projekta Andrej Hanzir, a slijedili su mnogobrojni stručnjaci poput Stefana Perkmann Bergera iz Austrije, Poljaka Piotra Maszczyka s varšavskog fakulteta ekonomije te Damira Zeca (IBM Hrvatska). Sudionicima su se predstavili Velimir Srića i Vatroslav Škare, profesori fakulteta domaćina. Saša Cvetojević je sudjelovao u završnom panelu dana i publiku potaknuo na uključenost u raspravu, a nakon formalnog dijela slijedio je Zagreb walking tour koji je omogućio stranim posjetiteljima upoznavanje Zagreba. Večernji sati bili su rezervirani za networking program i druženje svih polaznika.
(Tea Vidaković). Slijedila je radionica MojPosao, speed dating hrvatskih poduzeća i studenata, Opportunity hunt za strane studente te Croatian dinner.
Is faculty degree enough? – The degree, only one step closer to the success
Success through passion – Student motivation, travelling, innovations, sports and lifestyle
Stalna promjena trendova (kako u poslovanju, tako i u privatnoj sferi), potreba za neprestanom edukacijom i nužnost stjecanja znanja izvan zgrade fakulteta neki su od problema s kojima se studenti redovito suočavaju. Dolaskom na tržište rada napuštaju sterilno fakultetsko okruženje koje je najčešće lišeno mogućnosti usvajanja praktičnih znanja. Danas, iako s diplomom u ruci, često su nedovoljno kompetentni prilikom pronalaska zaposlenja. Koliko je diploma uistinu bitna za poslovni uspjeh? Predavanja Pavela Vassiljeva (Estonija), Maxima Barahone (Francuska) te Skype uključenje profesorice i TedX predavačice Nadye Zhexembayeve obilježili su drugi dan konferencije.
Tematski opušteniji završni dan konferencije organiziran je s ciljem poticanja studenata na uspjeh u području koje ih uistinu inspirira, a među ostalima je ugostio Nikolu Jellačića (Google), Luku Sučića (Hub:raum), Luku Arbusa (Five), Idu Pandur (GreyEntourage) i europskog prvaka u gimnastici Marija Možnika. Snažnu podršku publike dobila je priča asistentice Ekonomskog fakulteta Zagreb Rebeke Danijele Vlahov, a iskustva s putovanja sudionika panela „Destination unknown“ dodatno su zagrijala atmosferu u dvorani. Zatvaranje konferencije pripalo je Franu Mikuličiću, a nastup švedskog predavača Gregga Vanoureka posjetitelje je naučio kako „hrabrost nije samo odsustvo straha, nego i volja pokušati čak i kada si uplašen“. Citatom „my ego is not my amigo“ izazvao je pozitivne reakcije i sveopće odobravanje publike.
Posebnu pažnju studenata privukle su upute o ponašanju na razgovoru za posao Vladimira Benića te završni panel u kojem su sudjelovali predstavnici odjela za ljudske potencijale poduzeća Valamar Hotels & Resorts (Sandra Miletić), Atlantic Grupa (Vesna Potelj), Vip (Madlena Đurović), Rimac Automobili (Aco Momčilović) i Metro Cash & Carry Hrvatska
Uspješno provođenje konferencije, tri dana
Zatvaranje konferencije pri-
posvećena aktualnim temama
palo je Franu Mikuličiću, a
i bogat popratni sadržaj
nastup švedskog predavača
privukli su komplimente
Gregga Vanoureka posjetitelje
predavača i internacionalnih
je naučio kako „hrabrost nije
posjetitelja, a potpunom
samo odsustvo straha, nego
dojmu nedostajao je jedino
i volja pokušati čak i kada si
veći odaziv hrvatskih
uplašen“.
studenata.
„Hvala organizacijskom timu na fenomenalnoj konferenciji. Odlično organizirana inspirirajuća konferencija koja je okupila ljude iz cijelog svijeta, prekrasno udomaćila posjetitelje te pružila mnoštvo zabave! Skidam kapu
i zahvaljujem za izniman trud!“, oduševljeno je komentirao Gregg Vanourek. Podjela certifikata o sudjelovanju posjetiteljima te završna proslava kroz pub crawl Zagrebom zaokružili su trodnevni događaj.
Višemjesečne pripreme „Manager 20 - Youth reshaping the future najveća je studentska internacionalna konferencija u ovom dijelu Europe te smo izuzetno ponosni što je Ekonomski fakultet prepoznao važnost, ali i nužnost ovakvog tipa konferencije za domaće, ali i strane studente. Organizacijski tim je šest mjeseci intenzivno radio na organizaciji uz sve obaveze na fakultetu kako bi studentima omogućio dodatni način stjecanja znanja, upoznavanje stranih studenata i njihovih kultura te mogućnost druženja s vrhunskim stranim predavačima. Vjerujemo kako smo u tome uspjeli i da će konferencija iz godine u godinu postati dodatna vrijednost Ekonomskog fakulteta.“, navela je Katarina Belić, glavna urednica časopisa Manager čiji je dvadeseti rođendan bio povod ove konferencije. Osim novinara časopisa, organizacijski tim činili su predstavnici studentskih udruga Hrvatska studentska asocijacija, AIESEC Zagreb i Financijski klub. Organizatori su svim sudionicima omogućili dobivanje certifikata sudjelovanja na konferenciji, što posjetitelje čini za jednu stavku konkurentnijima – dobra informiranost i proaktivnost uvijek su plus prilikom zapošljavanja.
YOUTH RESHAPING THE FUTURE April 22.-24. 2015. Zagreb, Croatia Helena TOMIĆ 92/20 | 06/2015
33
FAKULTET
EU FONDOVI
Mogućnosti korištenja programa potpore Europske unije Uz teme vezane uz Europsku uniju, često se povlači pojam „EU fondovi“. Međutim, koliko su ljudi zaista upoznati s pravom namjenom EU fondova i iskorištavanjem potencijala koji oni nude?
Programi pomoći i pretpristupni programi Europske unije, popularno nazvani EU fondovi, predstavljaju niz programa koji uključuju novčane potpore koje se dodjeljuju članicama EU ili državama u procesu približavanja Uniji. Za svaki od programa potrebno je potpisati memorandum o razumijevanju pomoću kojeg se definiraju administrativni uvjeti koje država mora zadovoljiti kako bi dobila financijski doprinos. Europska unija, među ostalim, financira projekte na područjima regionalnog i urbanog razvoja, zapošljavanja i socijalne uključenosti, istraživanja i inovacija, itd.
Strukturni fondovi Strukturni fondovi je termin koji predstavlja skupinu od tri fonda sa ciljevima konvergencije, regionalne konkurentnosti i zapošljavanja, te teritorijalne suradnje. Ta tri fonda su Europski fond za regionalni razvoj, Europski
Hrvatska je podijeljena na tri NUTS II regije u kojima je BDP po glavi stanovnika ispod 75 posto prosjeka Europske unije i za koje se očekuje iskorištavanje kategorije intervencija iz cilja konvergencija, tj. približavanja lošije razvijenih članica boljima. socijalni fond i Kohezijski fond.
Europski fond za regionalnirazvoj (EFRR) EFRR-om se pokušava postići uravnotežen socijalni, ekološki i gospodarski razvoj regija Europske unije, tzv. NUTS regije, u cilju otvaranja radnih mjesta i poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Hrvatska je podijeljena na tri NUTS II regije u kojima je BDP po glavi stanovnika ispod 75 posto prosjeka Europske unije i za koje se očekuje iskorištavanje kategorije intervencija iz cilja konvergencija, tj. približavanja lošije razvijenih članica boljima.
Europski socijalni fond (ESF) Svrha ovog fonda je izjednačavanje životnog standarda članica Europske unije. Sredstva ESF-a mogu iskoristiti regije u pojedinim državama, a pogotovo one s lošijim uvjetima. Primarno je usredotočen na četiri cilja: zapošljavanje i mobilnost radnika, borba protiv siromaštva, obrazovanje i jačanje administrativnih kapaciteta.
Kohezijski fond Svrha fonda je financiranja velikih infrastrukturnih projekata na području prometa i zaštite okoliša radi postizanja ravnoteže i razvoja na društvenom i gospodarskom planu.
Lifelong Learning Program Najveći program Europske unije na području obrazovanja. Sastoji se od četiri potprograma: Comenius (predškolski odgoj i školsko obrazovanje), Erasmus (visokoškolsko obra-
Ključnu ulogu u izradi i provedbi svih projekata imaju upravo mladi, čime im se daje mogućnost razvijanja timskog duha, potiče kreativnost i svijest o pripadnosti kolektivu građana Europske unije. 34
92/20 | 06/2015
zovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje) i Grundtvig (obrazovanje odraslih). Također obuhvaća i dva komplementarna programa: Transverzalni program (suradnja i inovacije u području cjeloživotnog učenja) i Jean Monnet (potpora institucijama koje se bave europskim integracijama).
Erasmus Osnovni mu je cilj omogućavanje stjecanja novih iskustava kroz programe razmjene. Na taj se način povezuju mladi te im se pruža mogućnost učenja izvan granica učionica. Na program se mogu prijaviti svi redovni studenti preddiplomskoga, diplomskoga ili poslijediplomskoga studija koji imaju državljanstvo države članice EU. Studenti se mogu odlučiti za studijski boravak, stručnu praksu ili kombinirani boravak i praksu, u trajanju od tri mjeseca do godinu dana. Prijave se odvijaju putem natječaja koji se raspisuje jednom godišnje, šest mjeseci prije početka razmjene.
Youth in action Program neformalnog učenja za mlade od trinaest do trideset godina koji omogućava projekte poput međunarodne razmjene, volontiranja te povezivanja mladih. Ključnu ulogu u izradi i provedbi svih projekata imaju upravo mladi, čime im se daje mogućnost razvijanja timskog duha, potiče kreativnost i svijest o pripadnosti kolektivu građana Europske unije. Lucija MARKIĆ
FAKULTET
IMAGO reklamna agencija
Kreativnost i zašto je bitna? Moglo bi se reći da je riječ kreativnost jedna od najsilovanijih riječi uopće. Nije lako definirati pojam kreativnosti, ali je lako reći što nije kreativnost. Na primjer, kreativnost nije nositi čudnu frizuru, prespavati pola dana i gledati filmove koje su pogledali eventualno autori istih. Ne, to se zove lijenost i izgubljenost, iako će roditelji takvih likova često reći ‘on je kreativan, ali znaš kako je danas teško naći posao’. Istina je da je danas teško naći posao, ali još veća je istina da lik od 30ak godina koji živi kod roditelja i ponaša se kao gore opisani nije nimalo kreativan. Kako je jednom rekao moj dragi kolega i izvrstan copywriter Roko Strinić “ako definiramo kreativnost kao bolest, a otkačenost i mušičavost kao simptome te bolesti, zanimljivo je koliko ljudi kod nas ima simptome, a bolest su umislili iako joj nema niti traga’’. Tako da kad vidite nekoga s kratkom majicom preko duge, s prevelikim brkovima ili premalim naočalama, preuskim hlačama ili preširokim egom…, vjerojatno se ne radi o kreativnosti.
kreativnost je stvaranje nečega novoga i dobroga, a to onda čini svijet boljim. Bez obzira u kojoj domeni djelovali kreativno. Vjerojatno ste puno puta u razgovoru s nihilističkim kolegama čuli da je apstraktna umjetnost obična glupost jer ‘to i ja mogu nacrtati, nek on meni nacrta čovjeka’. E pa, naravno da možeš nacrtati (odnosno precrtati) kada jednom vidiš, ali jesi li mogao napraviti skok u umjetnosti prije 100 godina i prijeći s figuracije na apstrakciju? Nisi. U trenutku kad je izumljen fotoaparat, doslovno precrtavanje stvarnosti na platnu gubi smisao i to prestaje biti umjetnost i postaje vještina. Masovno gledano, dosta besmislena vještina jer će fotoaparat uvijek vjernije i brže dočarati stvarnost. U tom trenutku nastaje apstrakcija kao novi smjer u umjetnosti koja je lišena svake figuracije i progovara kroz emocije. Zato se to može nazvati kreativnošću.
Jer, ako je nešto novo, a kreativnost to mora biti, onda ne može biti uspoređeno s nečim drugim. Kreativnost bi se mogla definirati kao stvaranje nečega novog unutar ograničenja koja tome nečemu daju smisao. Jer ako nešto nema smisla, onda nije niti kreativno nego je samo glupo, a u najboljem slučaju glupo na neki način na koji ništa do sada nije bilo glupo. Kreativnost nije nužno povezana s disciplinama uz koje se najčešće veže, a to su likovna, filmska, glazbena umjetnost ili književnost. Štoviše, sport je pun kreativnosti, zidari na gradilištima su često kreativniji od najvećih domaćih filmaša, itd. I zato, čime god se odlučili baviti u životu, razmislite o dvije stvari, ‘usrećuje li me to?’ i ‘mogu li raditi taj posao kreativno?’ Na taj način vam posao nikada neće dosaditi, uvijek ćete biti dobro plaćeni i napravit ćete nešto dobro za sebe, a u konačnici i za društvo. Jer
Jedna od glavnih razlika između kreativaca i ljudi koji vole samo brojeve (odnosno novac) je u tome što pravi kreativci nisu zavidni. Trik je jednostavan, da bi ti imao više novaca, netko mora imati manje jer je količina novca ograničena. Međutim, da bi ti snimio genijalan film, ne mora netko drugi snimiti loš ili ostati bez inspiracije. Ne, izvor kreativnosti je neiscrpan. Da bi financijaš imao više, on mora uzeti nekome, a kreativac jednostavno mora stvoriti. To vam je isto kao i u ljubavi, ne moraš prestati voljeti nekoga da bi počeo voljeti nekoga drugoga. Ne voliš mamu ponedjeljkom i srijedom, tatu utorkom i četvrtkom, dok petkom i vikendom voliš sestru. Jednostavno ih voliš sve. Ili ne voliš, svejedno, ali to je stvar odluke, a ne nedostatka ljubavi. Jedna od najopasnijih stvari kod kreativnog stvaranja je uspoređivanje, odnosno, uzori.
Jer, ako je nešto novo, a kreativnost to mora biti, onda ne može biti uspoređeno s nečim drugim. Kreativnost je uvijek rizik. Ali uvijek rizik koji se isplati. I zato nemojte slijediti uzore, nemojte pokušati nacrtati nešto na način na koji je to radio vaš omiljeni slikar, nemojte svirati gitaru kao netko kome se divite, nemojte pokušavati biti direktor kakav je bio vaš tata jer to nije kreativnost, to je problem ega u kojem želite biti netko drugi kome se divite. Neka vam ti ljudi budu inspiracija, ali nikako uzori. A inspiracija vam može biti bilo što, od mrlje nafte na cesti pa do cvjetnog majskog polja ili kolege koji vas inspirira, a uopće se ne bavite istim poslom. Život je najbolja inspiracija i zato gledajte otvorenih očiju sve oko sebe, a stvarajte nešto što nitko nije stvorio. Ali neka ima smisla.
Igor MLADINOVIĆ Glavni kreativni direktor Imago reklamna agencija 92/20 | 06/2015
35
FAKULTET
FINANCIJSKI KLUB
Pregled rada Financijskog kluba Financijski je klub u akademskoj godini 2014./2015. proveo mnogo novih projekata pod novim vodstvom. Nasprem prošloj godini, Financijski klub ove godine ima čak 4 konferencije i tri projekta više nego li ikada prije. Također, sklopljeno je partnerstvo s HPB-om kao glavnim partnerom Kluba u 2015. godini.
Početkom godine predstavljen je Financijski rječnik s preko 400 ekonomskih pojmova za što su članovi Kluba osvojili i posebnu Dekanovu nagradu. Na Rječniku je radilo 13 članova gotovo godinu dana. Nakon vrlo uspješno predstavljenog Rječnika, u članstvo je primljeno 40ak novih članova čime je Klub brojio ukupno oko 90 studenata. U zimskom semestru provedene su čak tri nove konferencije: „Brzi i električni” - konferencija o električnim automobilima, „Consulting Day” - konferencija o konzultantskoj industriji te „Financijski ekspert budućnosti” - konferencija o potrebama financijske industrije od mladih zaposlenika. Svaka konferencija okupila je stručnjake iz svoga područja te oko 80 zainteresiranih studenata, a nakon konferencije „Brzi i električni” čak je osigurano financiranje postavljanja punioni-
Financijski klub pokazao se kao platforma za diskusiju o različitim mišljenjima. ce u gradu Slavonski brod! Od naših uobičajenih konferencija tijekom ljetnog semestra, proveli smo „Competitiveness day” s naglaskom na kreativnu industriju te smo upoznali studente s filmskim redateljima, kreativnim direktorima i stanjem kreativne industrije u Hrvatskoj. Slijedio je „Free Market Road Show” kojeg smo proveli u suradnji s Austrijskim ekonomskim centrom i doveli ekonomske stručnjake Austrijske škole. Financijski klub pokazao se i kao platforma za diskusiju o različitim mišljenjima. Organizirana je velika debata između zagovornika
36
92/20 | 06/2015
veće uloge tržišta i zagovornika veće uloge države u hrvatskoj ekonomiji. Debata je tako okupilo preko 120 gostiju, a još je pedesetak osoba pratilo raspravu putem internetskog prijenosa. Nastavljeno je provođenje besplatnog Bloomberg Aptitude Testa kojim se studenti mogu povezati s poduzećima na svjetskoj razini. Tijekom ove godine, BAT je položilo preko 100 studenata. Testiranje se provodi nekoliko puta godišnje, a oni koji polože ispit mogu vidjeti svoje rezultate u odnosu na sve studente u cijelome svijetu. Ove smo godine obilježili i Europski tjedan novca te proveli istraživanje o financijskoj pismenosti studenata. Organizirali smo okrugli stol o financijskom položaju studenata i financiranju studentskog standarda te četiri stručna predavanja. Studenti su tako mogli naučiti o osiguranju, trgovanju na burzi, financijskim pokazateljima i plinskim potencijalima Hrvatske.
računala natječu u trgovanju dionicama, valutama, obveznicama i indeksima na svjetskom tržištu kroz tri runde, a oni najbolji dobit će priliku povezati se s investicijskim fondovima i brokerima. Do sada se prijavilo gotovo 200 studenata s 28 sveučilišta iz osam gradova. Još jedan novi i vrlo veliki projekt je Ljetna škola financija i poduzetništva namijenjena srednjoškolcima. Tijekom kolovoza, u Istri kanimo održati niz radionica i projekata s ciljem povećavanja financijske pismenosti srednjoškolaca. Ovakvo što još nismo radili prije i zaista se nadamo da će uspjeti kako bi doprinijeli cijelom društvu. Vjerujemo da ćemo nastaviti ovim tempom i iduće akademske godine. Marko BOŽAC Financijski klub
Jedan od novijih većih projekata koji smo zatim započeli je „University trading tournament” - studentsko natjecanje u trgovanju vrijednosnim papirima. Studenti se putem
Financijski je klub u akademskoj godini 2014./2015. proveo mnogo novih projekata pod novim vodstvom.
FAKULTET
AIESEC
Iskustvo iz Jordana Zašto si došla u Jordan? Najčešće pitanje koje mi je netko postavio u zadnja tri mjeseca je „Zašto Jordan?“. Odgovor je zapravo vrlo jednostavan - radila sam u AIESEC-u godinu i pol dana upravo na tome da omogućim mladima da odu na stručnu praksu u inozemstvo. Nakon što sam položila sve ispite na fakultetu, učinilo mi se da je vrijeme da i sama doživim ono što sam do tad mnogima pomogla da dožive i dobro sam znala koliko su naučili iz toga. Pretražujući bazu međunarodnih stručnih praksi, najviše me privukao Nielsen - američka multinacionalna kompanija koja postoji već 90 godina i pionir je u djelatnosti istraživanja tržišta i medija. Ubrzo nakon što sam „proguglala“ Jordan, uvjerila obitelj i prijatelje da tamo nije ratno stanje i spakirala svoj život u 20kg kofera, našla sam se u Ammanu.
Kultura & kulturni šokovi Jordan graniči s Izraelom, Sirijom, Irakom i Saudijskom Arabijom, ali paradoksalno nije ratovao više od 40 godina. Ipak, teško je zamisliti da je zemlja zaista sigurna sve dok ne dođeš i sam iskusiš jordansku svakodnevicu (posebno uzimajući u obzir veoma aktivnu medijsku pompu oko ISIS-a). Jordan je oaza mira u ovoj problematičnoj regiji. Nevjerojatno je da se u posljednjih nekoliko godina ovdje doselilo 2 milijuna izbjeglica što je dovelo do vrtoglavog rasta cijena te pada kvalitete života, a da Jordanci i dalje velikodušno primaju izbjeglice isključivo jer ih nitko drugi ne želi primiti, i to rade radosno, odričući se svojih ionako oskudnih resursa. Očekivala sam da ću doživjeti nebrojene kulturne šokove s obzirom da ću prvi puta iskusiti život u većinski muslimanskoj zem-
lji. Puno sam istraživala o tome kako bih se trebala oblačiti, kakav je odnos muškaraca i žena, kakav im je stav prema ljudima druge vjere, itd. Ispostavilo se da sam bila previše oprezna. U zemlji za koju postoji stereotip da je zadrta i zatvorena, već nakon prvih par sati sam se osjećala dobrodošlom. Jordanci su neopisivo topli, glavni im je cilj da ti olakšaju život, pomognu, uljepšaju dan. Jako su konzervativni ali nikad te neće prozvati ako si ti previše otvoren, te će izuzetno cijeniti ukoliko poštuješ njihove običaje i kulturu. Nikad te neće pokušati uvjeriti da je njihova vjera ispravna, eventualno će im biti malo čudno ako se izjašnjavaš kao ateist, ali potrudit će se da to ne primijetiš. Naravno, postoje razlike između Ammana i manjih gradova te posebice ruralnih područja, ali ono što je odlika svakog Jordanca je veliko srce i gostoljubivost.
Praksa Razlog zašto sam odabrala otići na praksu uz pomoć organizacije AIESEC je zato što sam mogla biti sigurna da ću raditi pravi posao, a ne kopiranje dokumenata i kuhanje kave. Radim u timu koji se bavi odnosima s klijentima u odjelu Retail Measurement Services. Moj radni dan se sastoji od mjerenja uspješnosti poduzeća na različitim tržištima, kreiranja izvještaja za pojedine odjele i top menadžment
sukladno mjerenjima, komunikaciju s klijentima i savjetovanje o budućim strategijama i aktivnostima te unapređenje ponude proizvoda naših klijenata u maloprodaji sukladno onome što potrošači žele. Neki od naših klijenata su primjerice Pepsico, Unilever, Henkel, Kimberly Clark, itd. Osim što mi je opis posla izuzetno izazovan i odgovoran, raditi ovakvu praksu u inozemstvu je iskustvo koje nosi puno više od samog radnog iskustva. Živjeti daleko od obitelji i prijatelja, u regiji koja je sve samo ne slična vlastitoj čini svakodnevni život puno izazovnijim. To što sam primorana neprestano koristiti engleski jezik (i barem nekoliko osnovnih riječi arapskog) unapređuje moje znanje jezika više nego bilo koji tečaj na svijetu. Živjeti duži period u drugoj zemlji omogućuje da upoznam toliko različitih ljudi s potpuno drukčijim odgojem, životom i razmišljanjem da učim biti tolerantnija, znatiželjnija i ambicioznija. Svaka, pa i najobičnija svakodnevna aktivnost je puno teža ako nisi kod svoje kuće. Zbog toga znam da ću, kad se vratim u Hrvatsku za godinu dana biti bogatija za milijun iskustava, milijun vještina i milijun ideja.
Franciska Perković
92/20 | 06/2015
37
FAKULTET
PREDSTAVLJANJE UDRUGE
The European Law Students Association ELSA (The European Law Students’ Association) najveća je svjetska neovisna, nepolitička i neprofitna udruga studenata prava. Osnovana je 1981. godine od strane petorice studenata prava, a danas obuhvaća 42 zemlje, prisutna je na više od 300 pravnih fakulteta i ima više od 40 000 članova.
ELSA djeluje na tri razine: lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj. Na svakoj razini udruga ima upravni odbor od sedam ili osam članova. Središte udruge nalazi se u Bruxellesu gdje je smješten i upravni odbor ELSA-e International koji se bira na godinu dana. ELSA Zagreb je podružnica ELSA-e koja djeluje na lokalnoj razini. Osnovana je 1986. godine. Osim ELSA-e Zagreb, u Hrvatskoj djeluju i ELSA Rijeka, ELSA Split i ELSA Osijek i te četiri lokalne grupe čine ELSA-u Hrvatska koja je počela s radom 1992. godine. ELSA je poznata po svom radu u području ljudskih prava što je u skladu s vizijom udruge koja glasi: Pravedan svijet u kojem se poštuje ljudsko dostojanstvo i kulturna raznolikost. U cijeloj ELSA mreži održava se svake godine i dan posvećen ljudskim pravima. Glavne aktivnosti ELSA-e Zagreb možemo podijeliti na akademske aktivnosti (AA), seminare i konferencije (S&C) i program razmjenu studentskih praksi (STEP). Akademske aktivnosti su poveznica između pravne teorije i prakse te uključuju projekte poput esejskih natjecanja, simuliranih suđenja, pravnih istraživanja, simuliranog parlamenta i mnoge druge aktivnosti koje unaprjeđuju teorijske i praktične vještine nužne za studenta prava koji teži postati profesionalcem. Dva najznačajnija projekta u ovom sektoru su Human Rights Moot Court Competition – natjecanje koje se sastoji od simulacije suđenja i koje se u završnom krugu odvija na Europskom sudu za ljudska prava u
Strasbourgu te ELSA Moot Court Competition na temu međunarodnog trgovačkog prava – prava WTO-a, jedan od najvećih svjetskih moot court natjecanja koje se odvija na četiri kontinenta sa završnim krugom koji se održava u Ženevi. Seminari i konferencije nadopunjuju sveučilišni nastavni program i omogućuju studentima da prošire svoje znanje o pojedinoj temi. U ovom sektoru 2 najveća projekta ELSA-e Zagreb su Mala škola ljudskih prava koja se
praksi može trajati od 2 tjedna do 2 godine i može se održavati na bilo kojem području vezanom za pravnu struku. Od ostalih udruga na Pravnom fakultetu, ELSA se razlikuje upravo po tom međunarodnom aspektu. Omogućuje studentima da putuju, upoznaju nove kulture i steknu nova iskustva. Naravno, važan dio svega toga je što će pritom steći i nova poznanstva i prijateljstva.Aktualni projekti koji nas sada očekuju su Mid-IFP konferencija na temu Freedom
„Taj broj se kreće oko 500 do 600 studenata u cijeloj Hrvatskoj, a najviše ih ipak ode u Zagreb (njih 350).“ održava krajem veljače i traje tjedan dana, a sastoji se od niza predavanja o određenoj temi iz područja ljudskih prava te Međunarodna ljetna pravna škola koja se održava krajem sedmog mjeseca u Zadru i svake godine okuplja studente iz čitave Europe koji kroz razdoblje od tjedan dana sudjeluju na predavanjima i radionicama na temu Ljudska prava i globalizacija. To je samo jedna od niza ljetnih škola koje se nude u ELSA-inoj mreži. Osim toga, članovi imaju mogućnost predstavljati ELSA-u u nekoj od međunarodnih organizacija kao što su WIPO, UNECOSOC, UNCITRAL. To je jedinstvena prilika da budete dio ELSA-ine delegacije i iskusite kako je to raditi u nekoj od takvih organizacija. ELSA Zagreb također organizira i institucionalne posjete te omogućuje članovima da posjete Hrvatski sabor, Ustavni sud, Psihijatrijsku bolnicu Vrapče ili Kaznionicu u Lepoglavi, a u sklopu studijskog posjeta možete posjetiti neku drugu ELSA lokalnu grupu i institucije koje se nalaze u toj zemlji.
of Expression koja se održalo u studenome 2014. u Zagrebu. A krajem studenog održala se i Ex- Yu konferencija, ovaj put u organizaciji ELSA-e Rijeka, koja je okupila ELSA grupe iz zemalja regije. Koga zanima više o radu udruge, mogu nas uvijek posjetiti na jednom od naših sastanaka koji se redovito održavaju petkom u 12h u zgradi Pravnog fakulteta na Trgu maršala Tita 3. ELSA
Program razmjene studentskih praksi omogućava studentima prava i mladim pravnicima obavljanje prakse u pravnoj struci diljem Europe kako bi, u duhu kritičkog dijaloga i znanstvene suradnje, iz prve ruke stekli nova saznanja i iskustva o pravnim sustavima i kulturama drugih zemalja. Svaka od tih
„Naš glavni cilj je poticati i podržavati mobilnost studenata i međunarodnu suradnju.“ 38
92/20 | 06/2015
FAKULTET
eStudent
ERASMUS ZA MLADE PODUZETNIKE Imate poslovnu ideju koju želite ostvariti, ali smatrate da ste premladi za njenu realizaciju? Nemate dovoljno iskustva i strahujete od neuspjeha? Ako su vaši odgovori potvrdni, od sada vam vaša mladost i neiskusnost predstavljaju ulaznicu za sudjelovanje u europskom programu razmjene.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU provodi pilot projekt istoimenu Akademiju u kojoj su okupljene studentske udruge iz različitih krajeva Hrvatske. Smisao Akademije je dodatno educiranje mladih, osobito studenata, o svim aspektima korištenja fondova EU, a jedna od aktivnosti je i informiranje šire javnosti. Sukladno tome, studentska udruga eSTUDENT u nastavku donosi kratak pregled sadržaja o prekograničnom programu razmjene. Erasmus za mlade poduzetnike (Erasmus for young entrpreneurs) je dio Programa Europske unije (COSME) kojeg financira Europska komisija, s ciljem poticanja razmjene iskustava, znanja i osposobljavanja mladih poduzetnika kroz suradnju s iskusnim poduzetnicima u drugim zemljama.
Sudionici i realizacija Programa Program je namijenjen novim poduzetnicima tj. potencijalnim poduzetnicima koji imaju konkretnu poslovnu ideju i okvirno napisan poslovni plan, te postojećim poduzetnicima u ranoj fazi poslovanja (do tri godine). Ne postoje ograničenja po pitanju djelatnosti, što znači da planirano ili novoosnovano poduzeće može pripadati bilo kojem sektoru. Na projekt se mogu prijaviti i poduzeća koja posluju dulje od tri godine, ali samo u statusu iskusnog poduzetnika domaćina. Realizacija programa odvija se na način da mladi (novi) poduzetnici, u trajanju od jednog do šest mjeseci, borave i surađuju s uspješnim poduzetnicima iz druge zemlje sudionice. Na taj se način ostvaruje obostrana korist, osobito za mlade koji dobivaju potrebno znanje i iskustvo, uvid u potrebe europskog tržišta kao i mogućnost poslovnog umrežavanja.
“Vjerujem da je dugoročna vrijednost programa upravo uspostaviti kontakt s nekim iz druge zemlje jer vam on može pomoći razviti vaš posao i u inozemstvu“. Postupak prijave Prije službene registracije potrebno je pripremiti dokumentaciju koja uključuje životopis prijavitelja, pismo motivacije za sudjelovanjem i poslovni plan. Potom slijedi popunjavanje on-line obrasca koji je dostupan na web stranici www.erasmus-entrepreneurs.eu. Za sva dodatna pitanja, savjete, ali i za daljnji postupak prijave potrebno je kontaktirati Lokalne kontakt točke tj. posredničke organizacije koje su nadležne za provođenje Programa u pojedinoj zemlji. Također, organizacije sudjeluju i u pronalasku odgovarajućeg poduzetnika domaćina, smještaja, transporta te osiguranja. U Hrvatskoj tu ulogu ispunjavaju Hrvatska gospodarska komora i INFORMO – Udruga za poticanje zapošljavanja, stručnog usavršavanja i obrazovanja. Sam proces prijave završava potpisivanjem izjava i ugovora između sudionika i Lokalne kontakt točke.
Anca Laura Simola (Rumunjska) je 2013. godine bila na razmjeni u Milanu koja joj je pomogla u razvijanju njene vlastite poslovne ideje. Učila je od poduzetnika domaćina, baš kao što je i on učio od nje. Stečeno iskustvo, nova znanja i mreža kontakata potaknuli su je da napusti svoj dotadašnji posao i dodatno ohrabrili za pokretanje svog vlastitog businessa. „Dva mjeseca iskustva u Erasmusu za mlade poduzetnike su vrijedniji mom profesionalnom i poduzetničkom razvoju od sedam godina rada u rumunjskim bankama”, rekla je Anca. Muriel Rodde (Francuska) bila je na razmjeni u Irskoj, a njen poduzetnik domaćin bio je Gerard Delaney (Irska). Da je program koristan i mladim poduzetnicima kao i poduzetnicima domaćinima dokazuje izjava gospodina Delaneya koji nije krio svoje zadovoljstvo: „Vjerujem da je dugoročna vrijednost programa upravo uspostaviti kontakt s nekim iz druge zemlje jer vam on može pomoći razviti vaš posao i u inozemstvu“.
Priče iz prakse Da je Erasmus za mlade poduzetnike potreban i koristan poduzetnicima koji se još osjećaju nesigurno, pokazuju brojne uspješne priče iz prakse. Dvije se nalaze u nastavku.
eSTUDENT
92/20 | 06/2015
39
FAKULTET
FILOZOFSKI FAKULTET
Intervju sa studentskim pravobraniteljem Kako bismo iz prve ruke saznali sve o funkciji
studentskog
pravobranitelja,
koje su mu dužnosti i kako se bira, zaputili smo se na Filozofski fakultet i razgovarali s tamošnjim pravobraniteljem, Filipom Šipoš.
Manager: Možete li se ukratko predstaviti našim čitateljima? Koje su ovlasti i dužnosti studentskog pravobranitelja?
Student sam četvrte godine studija filozofije na Filozofskom fakultetu. Do svog prvog mandata studentskog pravobranitelja došao sam nakon nekoliko godina angažmana u vijeću Odsjeka za filozofiju, Udruženju studenata filozofije (dvije godine), u studentskim aktivnostima političkog karaktera i raznim inicijativama. Dvije su po meni osnovne dužnosti studentskog pravobranitelja. Jedna je pronaći u raznim dokumentima koji se tiču prava studenata odgovor na dobiveni upit te ga na primjereni način formulirati i uputiti kolegu/icu na potrebne korake za rješenje problema. Druga dolazi u slučaju da se prva ne može ostvariti. Ovlasti je teže definirati jer unatoč istom nazivu s institucijama poput pučkog pravobranitelja ili pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ured pravobranitelja s Filozofskog fakulteta nema mogućnosti posredovanja između dvije strane u nekom obliku sukoba niti može donositi formalna rješenja.
Manager: Tko imenuje studentskog pravobranitelja i kome je on odgovoran? Koliko dugo traje njegov mandat?
Studentskog pravobranitelja imenuje Plenum Filozofskog fakulteta prema Pravilniku o izboru studentskog pravobranitelja. Mandat traje jednu akademsku godinu i može se ponoviti jednom. Odgovoran sam isključivo onima koji se susreću s problemom te smatraju da je angažman pravobranitelja neodgovarajući ili premlak, a to su studenti ili drugi pravobranitelji koji čine određeni mandat u akademskoj godini...
“Ovaj posao je mješavina čisto birokratskog poznavanja stvari te imanja empatije za razumjeti nečiju problematičnu životnu situaciju.“ Radni dan je isti kao i kod svakog drugog studenta što se tiče studiranja. Ako je slučaj započet, vrši se kontinuirana komunikacija dok se ne dođe do konačnog rješenja danog problema. S obzirom da na Filozofskom fakultetu imamo prostoriju za studentske udruge, zbor i pravobranitelja, konzultacije se održavaju jednom tjedno. U brojkama, potražnja ne izgleda impresivno s obzirom na ukupan broj studenata na fakultetu, između 50 i 70 pitanja tijekom godine. Važnije je reći da je ured uvijek otvoren i da se pokušavamo boriti sa pitanjima koja nisu uvijek rješiva jednim pogledom u neki pravilnik. Otvoreni jesmo i za kolege s drugih fakulteta, ali s obzirom na specifičnosti u načinu funkcioniranja raznih fakulteta i nastavnih planova, tamo gdje nema ureda pravobranitelja, studenti se najprije obrate sveučilišnom pravobranitelju.
Manager: Koja prava studenata su najčešće ugrožena ili prekršena? Kako po-
Manager: Kako izgleda Vaš tipični rad-
stupate u takvim situacijama?
ni dan? Kolika je potražnja studenata
Ne radi se toliko često o kršenju prava koliko o čestim promjenama u načinu naplaćivanja participacija u troškovima studija. Česti upiti
FFZG-a za pravobraniteljem i mogu li se obratiti studenti drugih fakulteta?
40
92/20 | 06/2015
su o stavljanju studijskih obaveza u mirovanje, upisa na diplomski studij na dvopredmetnim kombinacijama i sl. Najteži oblici kršenja prava su neopravdana opstrukcija pružanja prava studentu za izlazak na ispit i promjene nastavnog plana nedovoljno rano objavljene. Iznimno, pravobranitelj može zatražiti prisustvovanje sjednici odsjeka gdje bi zastupao prava oštećenih studenata. U nekoliko navrata sam ove godine bio na odsjecima umjesto studenata kako bi postigao efekt indirektnog ispitivanja kako je došlo do problema i kako ga riješiti.
Manager: Što biste poručili budućim studentskim pravobraniteljima?
Onaj tko se odluči raditi ovaj posao mora biti strpljiv i odgovoran u davanju informacija. Ovaj posao je mješavina čisto birokratskog poznavanja stvari te imanja empatije za razumjeti nečiju problematičnu životnu situaciju koja ga je dovela do zastoja u studiju.
Katarina BELIĆ Nikolina BUJDO
FAKULTET
UDRUGA IGOR NIKIĆ ANĐELI ZA ANĐELE
Svako dijete treba jednog Anđela Potaknute tragičnim događajem, dvije studentice, Zrinka Mihaljević i Iva Kovačić, osnovale su neprofitnu Udrugu Igor Nikić - Anđeli za anđele.
Svaki kraj ujedno je i početak U srpnju prošle godine mnogi studenti su izgubili dragog prijatelja, dobronamjernog kolegu, iskrenog i zabavnog suradnika Igora Nikića. Igor je bio student EFZG-a, dugogodišnji član HSA, pjevač zbora Sonus Oeconomicusa te vrijedan i nadasve pozitivan mladi čovjek. Nakon njegove pogibije, svaka od grupa u kojima je djelovao je osjećala gubitak. On je donosio ideje, smijeh, znanje, suosjećanje, potporu te pružao bezuvjetnu pomoć bilo kome i bilo kada. Bio je zaista rijetki tip osobe koja je sve voljela te koju su svi voljeli. Iz tog razloga su dvije njegove bliske prijateljice, uz blagoslov Igorove obitelji, osnova-
le udrugu čija je misija pružiti djeci jednaku potporu i prijateljstvo te biti uzor kakav je Igor bio svima oko sebe.
Što Anđeli zapravo rade Anđeli, odnosno marljivi volonteri ove udruge, rade s osnovnoškolskom djecom po konceptu jedan-na-jedan. Svako dijete ima svog anđela s kojim piše zadaće, uči, razgovara ili se druži na neki drugi način. Dijete i Anđeo definiraju termine nalaženja između sebe, ovisno o obvezama i volji, tako da su neki volonteri volontirali jednom, a drugi četiri puta tjedno. Udruga na taj način pokušava pomaganje učiniti željom, a ne obvezom volontera.
Raširite krila i pridružite se Anđelima
svog mentora Anđela, a s obzirom na koncept jedan-na-jedan potrebno je, naravno, i sve veći broj Anđela. Javite se sa životopisom i nekoliko redaka o sebi na e-mail adresu: udruga.igor.nikic@gmail.com te ostavite traga u jednom mladom životu.
Anđeo može postati svaki student ili studentica s malo vremena, volje i ljubavi. Važno je imati na umu kako sve više i više djece traži
Iva KOVAČIĆ
DEBATNI KLUB EFZG
Nova udruga na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Početkom akademske 2014/2015 godine na EFZG-u je osnovana nova udruga, Debatni klub. Debatni klub Ekonomskog fakulteta u Zagrebu neprofitna je i apolitična udruga kojoj je cilj promicanje argumentirane rasprave među studentima. Osim što Klub održava debate na tjednoj bazi među svojim članovima, cilj je i edukacija i promicanje kulture dijaloga među studenatima koji nisu članovi kroz svoje seminare i projekte. Klub teži i suradnji sa drugim udrugama na Fakultetu kako bi zajedničkim naporima podigli razinu respektabilnosti Fakulteta i naših studenata. Osim povezivanja sa drugim klubovima u Hrvatskoj, udruga se i uključuje u internacionalnu mrežu klubova i nastojise aktivirati što više sudjelujući na međunarodnim natje-
canjima i projektima. Trenutno Debatni klub usko surađuje sa Zagrebačkom debatnom unijom, krovnom organizacijom debatanata na Sveučilištu u Zagrebu te s njima organizira i Zagreb Open 2015, međunarodni turnir u debati koji će privući preko 130 debatanata iz svijeta.
nom nastupu i prezentacijskim vještinama, novi članovi će imati priliku steći organizacijska znanja te iskustvo rukovođenja pojedinim timovima. Za sve ostale informacije pratite Klub preko facebook stranice, a za sve upite javite se na mail dk.efzg@gmail.com.
Trenutno je u tijeku prva regrutacija Kluba. Osim vještine debatiranja te edukacija o jav-
Luka BUNTIĆ
92/20 | 06/2015
41
FAKULTET
DriveIN kino Zagreb U travnju ove godine, građani grada Zagreba opet su imali priliku vratiti se u daleke 50-e i pogledati hit filmove ispod zvjezdanog neba na poligonu „Kockica“ u Cvjetnom naselju, u svojim limenim ljubimcima. Da, dobro ste pročitali - održano je treće po redu DriveIN kino Zagreb u organizaciji Hrvatske studentske asocijacije. 11. i 12. travnja te 18. i 19. travnja- dva vikenda zaredom čiste uživancije. Filmovi su bili projicirani na Airscreen filmskom platnu, a auditivni doživljaj priče omogućila je projekcija zvuka putem FM frekvencija na radio prijamnicima u automobilima. Ulaz za sve građane bio je besplatan, a uz već klasične kokice i film projekt je nudio i različite popratne sadržaje. No, krenimo redom.
42
92/20 | 06/2015
Prvi dan otvoren je filmom „Dallas Buyers Club“- izvrsnom biografskom dramom nagrađenom sa čak tri Oscara. Prije same projekcije večer su nam uljepšali samostalni komičari. Drugog dana prikazivanja gledatelji su mogli uživati u hrvatskoj romantičnoj komediji „Sonja i bik“ dobitniku nagrade Platinum Remi na međunarodnom filmskom festivalu Worldfest u Houstonu 2013. godine. Projekciji filma prethodile su zanimljive romantične igre za parove. I tako je završio prvi vikend filma na otvorenom. Sljedeća subota brzo je došla, no sa sobom je donijela kišu i zahlađenje. Taman kad se činilo da će organizatori morati premjestiti projekciju za neki drugi datum, pojavilo se sunce. I unatoč hladnoći parking je opet bio
pun. Posjetitelji su se tako prvo ugrijali na Playstation turniru, a potom i u autu uz SF romantičnu avanturu „Divergent“. Završni dan DriveIN kina bio je posvećen prvenstveno djeci. Playstation turnir je nastavljen; organizatori su postavili platno na kojem se moglo crtati i pisati, a kraj večeri i ujedno projekta začinili su simpatični purani iz crtića „Free birds“. DriveIN kino uvelike pridonosi kulturno - zabavnoj ponudi Zagreba što i je njegov glavni cilj. Stoga se nadamo da će nam Hrvatska studentska asocijacija, koja je ove godine proslavila svoj 23. rođendan, pružati još dugi niz godina „Više od studiranja“.
FAKULTET
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET
Predstavljanje udruge BIUS U moru studentskih udruga Sveučilišta u Zagrebu, odlučili smo izdvojiti Udrugu studenata biologije BIUS. Udrugu nam je predstavio njen predsjednik, Marko Bračić.
Manager: Možeš li se ukratko predstaviti studentima Ekonomskog fakulteta?
Student sam Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, a trenutno sam na diplomskom studiju eksperimentalne biologije. Osim u studiju volim eksperimentirati i u drugim stvarima. Tako se u slobodno vrijeme bavim paraglidingom, windsurfingom, skijanjem, ali i drugim klasičnijim sportovima. Od malih nogu aktivan sam u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Bijenik. No, vas zanima moja aktivnost u Udruzi studenata biologije BIUS. U Udrugu sam se učlanio na drugoj godini fakulteta u, nećete vjerovati, sekciju za mrave. Ključan događaj za to je bio inspirirajući govor tadašnjeg voditelja sekcije na Brucoškom vikendu (BIUS-ov društveni događaj) nakon tradicionalnog predstavljanja sekcija. Tako sam danas spletom okolnosti predsjednik te iste Udruge (i sada već bivši voditelj sekcije za mrave).
Manager: Čime se bavi udruga BIUS i koji su Vaši najvažniji projekti?
BIUS omogućuje studentima biologije praktičan i samostalan rad čega je premalo na studiju u području biologije koje ih zanima uz pomoć iskusnijih članova i mentora. Time se stvara temelj za razvoj budućih stručnjaka u tome području. Drugi važan cilj je našim sugrađanima prenijeti našu ljubav za biologiju te ih potaknuti da svijet pogledaju iz drugačije perspektive. Kako bismo to uspjeli, organiziramo istraživačko-edukacijske, sada već tradicionalne Biološke kampove kojima redovito prisustvuje preko osamdeset studenata i mentora te rezultiraju izdavanjem Zbornika istraživačkih radova toga područja. Uz edukacijsko-istraživačke potičemo kulturne, zabavne i sportske djelatnosti studenata kroz naš časopis Invivo, tematska druženja i druge oblike socijalizacije. Okupljamo ambiciozne, svestrane i kreativne studente biologije koji svojim inicijativa-
Dugoročni plan vrlo je jednostavan: osigurati članovima još bolje uvjete za istraživanje željenih područja biologije dok studiraju. ma stvaraju temelje za nastajanje budućih vrhunskih stručnjaka. Osnovni ciljevi Udruge su poticanje i unaprjeđenje kulturnih, zabavnih, sportskih i edukativno-istraživačkih djelatnosti studenata; vrednovanje, očuvanje i zaštita prirode i bioraznolikosti primjenom odrednica održivog razvoja te doprinos stvaranju boljeg društva. Zapravo, počeci BIUS-a su krenuli u ožujku 1999. godine kao rezultat težnje studenata za ostvarivanjem što kvalitetnijeg, produktivnijeg i zabavnijeg studija biologije. Osnivači, sa Sandrom Dujmovićem na čelu,
uspjeli su oformiti Udrugu koja je danas neupitno jedna od najboljih i najafirmiranijih studentskih udruženja u Hrvatskoj. Na temeljima koje su postavili izrasla je Udruga kroz koju je u međuvremenu prošlo preko šest stotina članova, a u ovom trenutku brojimo nešto više od stotinu aktivnih.
Manager: Djelujete već 15 godina i postigli ste već velike rezultate. Koji su Vaši planovi za budućnost i imate li neku poruku za studente?
Dugoročni plan vrlo je jednostavan, osigurati članovima još bolje uvjete za istraživanje željenih područja biologije dok studiraju, a da se pri tome što bolje povežu s kolegama i što dobro zabave. Kratkoročni je uspješno organizirati sljedeći Biološki kamp. Poručio bih kolegama da se što ranije tijekom studija uključe u aktivnosti koje im se pružaju (razmjene, putovanja, organizacije, projekti…) jer će tako kvalitetnije iskoristiti „najljepše razdoblje života“, steći korisna iskustva, a u konačnici i vrijediti više na studentima najvažnijem tržištu, tržištu rada. Nikolina BUJDO
92/20 | 06/2015
43
FAKULTET
ŠKOLOVANJE U INOZEMSTVU
Studirati u inozemstvu nikada nije bilo jednostavnije! Na 4. međunarodnom sajmu školovanja u inozemstvu, karijere i profesionalne orijentacije moglo se saznati sve o najboljim privatnim fakultetima, državnim sveučilištima, ljetnim školama, ali i testovima koji su potrebni kako bi školovanje u inozemstvu bilo moguće.
Sajam se održao u hotelu Sheraton gdje su zainteresirani imali priliku prisustvovati na najvećem izlaganju fakulteta i ljetnih škola u inozemstvu u gradu Zagrebu. Za cijeli projekt zaslužan je BHV Education čije su primarne funkcije savjetovanje i testiranje te pomoć kod izbora studija i struke. Upis na fakultete u inozemstvu nije jednostavan. Teško je razabrati najbolju opciju, i financijski i akademski. Sam proces prijavljivanja je dugotrajan, zahtijeva poznavanje propisa prijave u pojedinim zemljama, popunjavanje formulara, pisanje motivacijskih pisama te polaganje ispita iz jezika i sve to do određenih rokova. Što se tiče ispita iz jezika, najpopularniji su TOEFL i/ili IELTS testovi koji jamče sposobnost praćenja nastave na engleskom jeziku. Testiranjima je moguće pristupiti oko sedam puta godišnje u ovlaštenim centrima u Zagrebu i Splitu, a cijena testa iznosi oko 1500 kuna. Nakon uspješnog prolaska na potrebnim testiranjima, vrijeme je za odabir studija.
Studij u Velikoj Britaniji Velika Britanije druga je zemlja na svijetu po broju internacionalnih studenata. Preddiplomski studij oduvijek traje tri godine u Velikoj Britaniji i u proteklih deset godina cijela je Europa kroz Bolonjski proces usvojila isti sistem. Studij na državnim sveučilištima košta oko 9 tisuća funti na preddiplomskom nivou i oko 6 tisuća funti na diplomskom. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, hrvatski studenti preddiplomskog studija imaju mogućnost dobivanja studentskog kredita od britanske
vlade koji im pokriva troškove školarina na preddiplomskom nivou, a kredite ne moraju vraćati sve dok se ne zaposle i ne počnu zarađivati više od 200 tisuća kuna godišnje, a i tada su rate oko 300 kuna mjesečno. Ovakva pomoć britanske vlade omogućila je velikom broju hrvatskih studenata da dobiju najkvalitetnije obrazovanje u Europi.
Studij u Danskoj Zašto studirati u Danskoj? Zato što je studij besplatan, a dostupno je preko 500 studijskih programa na engleskom jeziku na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom nivou kao i programi razmjene i ljetne škole. Uz diplomu preddiplomskog studija svaki student će imati barem šest mjeseci radnog
Iako susjedne zemlje nude besplatno školovanje npr. Njemačka i Danska, Nizozemska privlači velik broj stranih studenata zbog manjih troškova života i opuštenijeg životnog stila. 44
92/20 | 06/2015
iskustva u struci, a u pronalasku prakse pomaže mu fakultet.
Studij u Nizozemskoj Nizozemska je jedna od najliberalnijih zemalja u Europi koja nema predrasuda prema strancima, nije opterećena statusnim razlikama, a istovremeno je centar europske kulture, umjetnosti i sporta. Školarine za studij u Nizozemskoj iznose oko 1.800 eura, ali moguće je dobiti i studentski kredit za pokrivanje istih. Iako susjedne zemlje nude besplatno školovanje npr. Njemačka i Danska, Nizozemska privlači velik broj stranih studenata zbog manjih troškova života i opuštenijeg životnog stila. Također, za vrijeme studija u Nizozemskoj, studenti imaju priliku steći radno iskustvo kroz stručno stažiranje koji je obavezan uvjet za diplomu.
Studij u Švicarskoj Švicarska nudi visoku kvalitetu studija, brojne programe na engleskom jeziku, rad u malim grupama, internacionalno okruženje, a švicarski obrazovni sustav jedan je od najboljih u svijetu. Kao zemlja koja nudi visoki standard života i obrazovanja, Švicarska ima najveći broj internacionalnih studenata u Europi, čak 17 posto.
Dora MALNAR
FAKULTET
UDRUGA MENADŽERA
Studentska udruga TIM Inovatini menadžeri s Ekonomije Jedna od najperspektivnijih mladih studentskih udruga pronašla je svoje mjesto na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Riječ je o studentskoj udruzi mladih menadžera TIM. Sam naziv udruge, čije skraćenice označavaju talentirane, inovativne menadžere (TIM), povezuje studente sa stručnjacima iz područja menadžmenta te prenosi razmjenu poslovnih iskustva istima, što je ujedno i misija udruge. Djelovanje udruge sastoji se od četiri ključne točke: edukacije, networka, projekti i menadžmenta. U šest odjela (edukativni centar, marketing, kreativni centar, financije, informatika i ljudski potencijali) djeluje preko 50 studenata sa različitih fakulteta u Zagreb.
Projekti i ciljevi Svake godine članovi udruge rade vrlo inspirativne projekte koji iz godine u godinu pobuđuju sve veću pažnju studenata, profesora, ali i poznatih hrvatskih menadžera s kojima udruga održava dobru komunikaciju. Neki od projekata su poKreni posao, Dani EU fondova, Izaberi pravi smjer, ali i brojni humanitarni projekti. Pod vodstvom predsjednice Dijane Pjevač, udruga trenutno radi na svom restrukturiranju, a pokazatelj promjena kojima udruga konkurira je uspješno završen projekt „Akademije regionalnog razvoja i fondova EU“ koji je službeno završio predavanjima u Bruxellesu u orgnizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova
Europske unije na kojemu su sudjelovali i članovi TIM-a. Putovanje je nagrada za aktivnosti i najbolji dokaz koliko potencijala ima Udruga TIM.
Rebranding udruge i poduzetnički projekti Trenutno svi članovi udruge rade na rebrandingu udruge, a najbolji pokazatelj koliko teže najboljim rezultatima je održana konferencija u Beogradu o plavoj ekonomiji i mogućnostima mladih gdje je Studentska udruga TIM uspjela u vrlo kratkom vremenu organizirati odlazak i sudjelovati na zanimljivoj konferenciji te se povazati sa fakultetom i izvan granica Republike Hrvatske. Također u zimskom semestru akademske godine 2014./2015. održana su 2 projekta “Postani
poduzetnik, od 27. - 29.04. gdje su sudjelovali mladi predavači iz svijeta poduzetništva koji su pokušali zainteresirati studente da se odvaže na “poduzetničke vode’’. Drugi projekt je “Donesi pravu odluku“ kao poboljšana verzija već dugogodišnjeg projeka “Izaberi pravi smjer’’ koji pomaže studentima u odabiru diplomskog smjera te kao takav je izrazito dobro posjećen i ima već oznaku tradicije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Članovi TIM-a intenzivno rade na osmišljavanju novih projekata kako bi se što više povezali sa željenim područjem zanimanja, afinitetima kojima ciljaju, zainteresirali nove studente te otvorili vrata nekim novim prilikama i naravno, stekli ono najvažnije: znanje i iskustvo koje će brojni članovi moći iskoristiti u praksi. Red novih projekata, red starih, malo networkinga, malo teambuldinga i stvoren je niz novih asocijacija na udrugu TIM: edukacija i projekti. Od Timića, kako se sami nazivaju, može očekivati još puno zanimljivih projekata, edukacija i radionica. Možda jesu mladi, ali inovacije, volje, želje, znanja i optimizma im ne manjka. Sretno u daljnjem radu i podržite daljnji napredak!
Lea LISINSKI Matea ORBAN Voditeljica Kreativnog centra
92/20 | 06/2015
45
LOUNGE
Dragi čitatelji, Novo izdanje rubrike „Lounge“ i ovoga puta nadamo se donosi zanimljive i raznovrsne teme. Kako je protekao Fashion.hr i koji će se trendovi nositi u nadolazećoj sezoni saznali smo iz prvih redova. Tko su frikovi s Kube, koji su pridonijeli nasljeđu opće kulturološke promjene na Kubi i većoj otvorenosti prema zapadu? Hrvatska studentska organizacija u suradnji s Međunarodnom udrugom studenata medicine Hrvatska organizirala je sportski događaj s ciljem podizanja svijesti o AIDS-u, stoga izvještavamo s turnira. Tko je postavio rekord u vožnji najbržim vlakom u Europi te tko je pristupio izgradnji prvog zabavnog parka, kao i druge zanimljivosti vezane uz europske zabavne parkove donosimo u istoimenom članku. Predstavljamo sve popularniji način prikupljanja novca za realizaciju različitih projekata, trend crowdfundinga. Tijekom godine sudjelovali na brojnim konferencijama, o kojima smo se trudili
pravovremeno Vas izvještavati putem naše web stranice, a ovaj smo puta pripremili savjete s dvodnevne konferencije liderskog poticaja, ističući važnost etičnog poslovanja.
Povodom 126. obljetnice smrti velikana filmskog platna, često puta nazivanog najsmješnijim čovjekom u povijesti, predstavljamo lik Chaplina, ime koje će brojni naraštaji pam-
titi. Potrudili smo se saznati i što se krije iza kulisa jedne kazališne predstave. Tin Ujević pjesnik je koji se u svom buntovništvu suprotstavljao ne polemikama, već stihovima najpoznatijih pjesnika svog razdoblja. Recenzije knjiga savjetuju što pročitati, a jedna od naših novinarki predstavlja svoj slastičarski hobi. Dosada smo se u svakom broju trudili za intervjue izabrati zanimljive sugovornike. Ovaj smo puta iz prve ruke saznali na koji način ciljana uporaba književnog teksta olakšava nositi se sa stresom, a članice Ženskog ragbi kluba Mladost Zagreb potvrdile su nam da ragbi nije isključivo muški sport. Navike – usvojeni obrasci ponašanja tema su kolumne „Osobni razvoj“. U nadi da će Vam se svidjeti izbor tema koje smo pripremili, srdačno Vas, posljednji puta s uredničkog mjesta, pozdravljam. Budite marljivi, težite naprijed, svaka se škola isplati.K Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ urednica rubrike „Lounge“
TREND ISPIJANJA KAVE Iako biljka originalno potječe iz Etiopije, a njezin je najveći svjetski izvoznik Brazil, kava je nedvojbeno jedno od najpopularnijih pića na svijetu te kao takva nije zaobišla ni Lijepu našu. Njen je prvobitni učinak, onaj u djelovanju kofeina, danas često u sporednoj ulozi pa kavu više ne pijemo kako bi nas održala budnima, već je ispijamo u dobrom (ili malo manje dobrom) društvu kako bismo upotpunili atmosferu.
Ispijanje kave nacionalni je sport koji se u Hrvatskoj popularizirao još davne 1748. godine kad je otvorena prva kavana. Nedugo nakon toga popularnost ispijanja kave na javnim mjestima vrtoglavo raste da bi danas rezultirala dupkom punim kafićima u svim hrvatskim gradovima. Tumačenje društvenog fenomena ispijanja kave i prepunih kafića komentatori društvenih zbivanja vide na razne načine – od ovisnosti, preko rutine pa sve do
46
92/20 | 06/2015
simboličnog čina. Bilo kako bilo, istraživanja pokazuju da su Hrvati jedni od vodećih kavopija u svijetu, točnije da više od 80 % stanovništva starijeg od 15 godina svakodnevno pije kavu. Istraživanja također pokazuju da se najviše kave popije u kafićima što stvara ogromne gužve i veliku cirkulaciju posjetitelja kreirajući tako trend prepunih terasa, a što nerijetko začuđuje mnoge strane turiste.
Dok se neki žustro protive ovoj masovnoj navici ističući kako stvara kult nerada, drugi pak kafiće smatraju idealnim mjestima kako za druženja, tako i za poslovne sastanke. Čini li nas ovaj trend zaista jednim od najlijenijih naroda ili ne odlučite sami, ali nikako prije nego što popijete prvu jutarnju kavu. Nika CRNEK
LOUNGE
FASHION.HR
Hrvatski dizajneri u svom najboljem izdanju U razdoblju od 17. do 21. ožujka održao se jedan od najznačajnijih modnih događaja u Hrvatskoj - Bipa Fashion.Hr
Pet dana hrvatskog modnog osvježenja je i ove sezone privuklo mnogobrojnu publiku te oduševilo sve prisutne i neprisutne. Radi se o događaju koji već polako postaje tradicija na hrvatskoj modnoj sceni te daje mladim dizajnerima priliku da se izraze, ali i već dobro poznatim dizajnerima priliku da nas ponovno ostave bez riječi. Ove su godine, možda više no ikad, događajem zavladali mladi dizajneri, čije će se mnoge inovativne ideje, ne sumnjamo, pretvoriti u trendove. Događaj je otvorila kolekcija popularnog dvojca “ELFS”, koja nas podsjeća na omiljene meksičke sapunice te nas na trenutak odvodi na pravu fiestu! Obiluje haljinama prepoznatljivog stila, toplih i hladnih tonova, dok od uzoraka prevladava onaj cvjetni.
Pod svježim dojmom opraštamo se od još jednog Fashion.Hr-a te jedva čekamo nadolazeći.
Druga večer odisala je stilom “eNVyrooma” te njihovom glamuroznom kolekcijom haljina neutralnih i živih boja. “ENVyroom” nas je i ovaj put pozitivno iznenadio, koliko odjećom, toliko i samim ugođajem koji je pratio čitavu reviju. Treću večer ovog modnog događaja obilježili su mladi dizajneri. Mlada Katarina Smolić, svojim brandom „Obekei“ unijela je život na pistu, predstavivši grunge kolekciju uz zvuke elektronski obrađenog hita legendarne “Nirvane”. Hlače s motivima šahovnice, prozirne festivalske tunike, traper „tank-topovi“, ali i haljine inovativnih krojeva samo su neki od noviteta koje nam je ove godine priredio “Obekei”. “Kralj & Krajina” svoju su kolekciju nježnih tonova predstavili u avangardnom stilu. „Krie dizajn“ naglasak je stavio na hippie minimalizam te su se njihovi modeli prošetali pistom bosi i gotovo bez make-up-a! „HEDRA design“ svoju je kolekciju predstavila uz varijacije crne boje i različitih oblika, dok je Ana Bogdan s neobičnim, ali nosivim komadima još jednom dokazala snagu mladog hrvatskog dizajna. Tu su naravno bila i neka već dobro poznata imena, kao što su “Vesna Sposa” s elegantnom linijom haljina
“Gemme“ inspiriranom dragim kamenjem te Martina Felja sa temom „Prave žene“, koju su publici predstavile njene klijentice, noseći dražesne komade potpisane “MF”. Četvrta večer protekla je u znaku “Lei Lou by Aleksandra Dojčinović”, koja je publiku očarala romantičnom modnom pričom. Žabica volani na košuljama te retro krojevi odlično su se uklopili uz čipkaste tkanine koje su odavno zaštitni znak tog modnog branda. Posljednju večer ispunile su kolekcija proljetnih tonova i motiva Ivice Skoke, kolekcija sportskog predznaka Ana Marie Ricov, kao i još jedna kolekcija u znaku crne boje i tamnih tonova Morane Krklec. Živahna kolekcija Zorana Aragovića “Bite My Style”, prepoznatljiv mračni stil još jednog hrabrog modnog dvojca “CODED EDGE” te kolekcija visoke muške mode Ivice Kraljića još su nas jednom podsjetile zašto cijenimo muške dizajnere. Hrvatska modna scena ovakvim događajima neprestano pokazuje da i ona ima puno toga za ponuditi, ne samo hrvatskoj, već i stranoj publici. Svake godine sve bolji, inovativniji i bogatiji novim dizajnerima, „Fashion.Hr“ nas neprestano vraća po još! Pod svježim dojmom opraštamo se od još jednog “Fashion. Hr-a” te jedva čekamo nadolazeći. Lucija MARKIĆ
Ove su godine, možda više no ikad, događajem zavladali mladi dizajneri, čije će se mnoge inovativne ideje, ne sumnjamo, pretvoriti u trendove. 92/20 | 06/2015
47
LOUNGE
RAGBI U HRVATSKOJ
Ženski ragbi klub Mladost Kakva je percepcija ragbija u Hrvatskoj
nam ukratko opisati specifičnosti sporta?
i koje su specifičnosti sporta pitanja su
Ragbi je prvenstveno timski sport, koji sadržava elemente atletike, igre s loptom, izdržljivosti te osjećaja za brigu o svome suigraču. U samome sportu bitno je poštovati brojna pravila te zbog toga i nije riječ o tako gruboj igri, kao što se obično misli. Cilj je igre da dvije momčadi od 15 ili 7 igrača poštujući pravila postignu što više zgoditaka. Igra se loptom težine 400-440 grama u obliku rotacijskog elipsoida, koja je izrađena od 4 plohe. Lopta se rukama dodaje unatrag, a nije isključena ni igra nogom. Igra započinje izvedbom udarca nakon čega svaki od igrača može: uhvatiti loptu i držeći je s njom trčati, dodati, baciti ili odbijati prema drugom igraču, udariti loptu nogom, obarati, gurnuti rukom ili ramenom protivničkog igrača koji drži loptu, pasti na loptu, položiti loptu u prostor zgoditka… Kod ragbija 7 trajanje utakmice ograničeno je na 15. minuta, dva poluvremena po 7 minuta s minutom pauze između, riječ je o zaista brzoj igri. Na terenu se nalazi po 7 igrača iz svake ekipe, spojka, otvarač, prvi centar, krilo te su tri skrama, teren je jednakih dimenzija kao i kod ragbija 15 te su i pravila jednaka. Obaranja trebaju biti do visine lakta, a zgoditak (skor) je postignut kada se lopta položi iza protivničke skor linije i vrijedi 5 bodova. Ako je pretvaranje (pucanje lopte na gol kroz rašlje) koje se dodjeljuje nakon polaganja skora uspješno upisuju se još 2 boda.„Drop gol“ (udarac nogom odskočne lopte) iz igre vrijedi 3 boda.
na koja smo odgovore saznali na treningu Ženskog ragbi kluba Mladost.
Manager: Ženski ragbi klub Mladost u posljednje se vrijeme nekoliko puta spominje u medijima kao dokaz da se djevojke mogu baviti „muškim sportom“. Otkada djeluje, koliko članica broji te kako se moguće učlaniti?
Počeci ženskog ragbija u Hrvatskoj bilježe se 2000. godine. Osnovan u okviru HARK Mladost u Zagrebu, klub je do 2006. godine djelovao kao Prvi ženski ragbi klub Viktorija. Krajem 2006. godine odvaja se od muške ekipe i postaje zaseban klub - Ženski akademski ragbi klub Mladost. U članstvo Zagrebačkog ragbi saveza te u Hrvatski ragbijaški savez klub je primljen 2002. godine. Trenutno broji 22 članice, a ovim se sportom mogu baviti djevojke neovisno o njihovoj visini, težini ili dobi. Bitno je da su spremne na adrenalin, kojeg u ovome sportu ima mnogo. Sve su zainteresirane djevojke dobrodošle pridružiti nam se, a prava je prilika za vidjeti o kakvom se sportu radi međunarodni ragbi 7 turnir za žene – Mladost 7’s, koji se održao 30. svibnja u Zagrebu povodom proslave 15. rođendana kluba. Više mogu saznati i na našoj web stranici: www.mladost-zenskiragbi.hr
Manager: Uvriježeno je mišljenje da je riječ o prilično grubom sportu. Možete li
Manager: Što biste navele kao najveći uspjeh kluba u posljednje vrijeme?
Kao članice Hrvatske ragbi reprezentacije neke su od djevojaka sudjelovale na Europskom prvenstvu u Bugarskoj, osvojivši drugo mjesto, koje je značilo plasman na kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Bio je to zaista veliki uspjeh za tako mali i neprimjetan sport u Hrvatskoj.
Manager: U svakom sportu ima pozitivnih i negativnih strana. Što biste istaknule kao ono što Vas veseli, a što kao ono možda negativno?
Ragbi je sport koji se kod nas u Hrvatskoj igra na vanjskom terenu te je nekada jako teško igrati u uvjetima kada je jako vruće ili pak hladno, a pogotovo kada su kiše. Tada je teren sav natopljen vodom, a vi se morate baciti u tu hladnu vodu, to je meni osobno najgore, navodi jedna od članica. U ragbiju većina djevojaka vidi timski rad, naporne i teške treninge poslije kojih se dobro osjećamo, a ne izostaje ni dobra zabava, suze i smijeh. Upravo je ta društvena komponenta mnoge zadržala u klubu. Kao najljepši segment ovoga sporta istaknule bismo veselu ekipu, putovanja, ljude iz različitih dijelova svijeta koje upoznajemo na turnirima i adrenalin, a ponekad i svađe iz kojih uvijek nešto naučimo. Kao negativnu činjenicu istaknule bismo uvjete u kojima treniramo s obzirom da nemamo vlastiti teren niti svlačionice. Sredstva koja se ulažu u napredak ovakvih sportova u Hrvatskoj uvijek su prilično oskudna, no unatoč tome postižemo dobre rezultate, na što smo ponosne. Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ
48
92/20 | 06/2015
LOUNGE
ZABAVNI PARKOVI EUROPE
Adrenalinski bijeg od stvarnosti „Narod koji se zabavlja ne misli na po-
“Efteling”
litiku“, rekao je George Carstensen ta-
Bajkovita šuma najpoznatijeg tematskog parka u Nizozemskoj rezultat je mašte priznatog dizajnera Antona Piecka. Dom je vilenjaka, zmajeva, vitezova i mnogobrojnih junaka bajki. Jedinstvenost parka prepoznao je i Walt Disney. Prije otvaranja parka u Parizu kontaktirao je “Efterling” kako bi saznao više o europskom ukusu i prilagodio američki stil parka novom podneblju. Kao znak zahvalnosti parku je poklonio skulpturu.
dašnjem danskom kralju Kristijanu VIII. Zadobivši kraljevo povjerenje, Carstensen je pristupio izgradnji zabavnog parka “Tivoli”. Danas, približno 170 godina kasnije, spomenuti je park aktualan, kao i istinitost uvodne tvrdnje.
“Disneyland Paris” “Disneyland Paris”, smješten nekoliko kilometara od centra Pariza, jedna je od najposjećenijih turističkih destinacija u Europi –”Disneyland” dnevno odabere približno 40 000 posjetitelja. “Disneyland Park”, deset godina od otvorenja 1992. godine dobiva nadogradnju u obliku “Walt Disney Studios Parka” posvećenog filmskoj produkciji. Iako često skriveni od očiju turista, “Disney”motivi preplavljuju kompleks. Glavna ulica Parka krije “Lilly’s Boutique”, prodavaonicu dekora za kuhinju i kupaonicu. Prostor je posvećen Lilly, ženi osnivača Walta Disney-a, a obiluje zajedničkim uokvirenim fotografijama supružnika.
“Blackpool Pleasure Beach” Ova besplatna atrakcija Velike Britanije bijeg je od stvarnosti za približno osam milijuna posjetitelja godišnje. Vlakovima smrti pripada deset od raspoloživih 38 vožnji. Na najbržem vlaku u Europi, vlaku “Big One”, Richard Rodriguez postavio je svjetski rekord – u vožnji je proveo 1013 sati raspoređenih u 112 uzastopnih dana.
“PortAventura Park” Obilazak Kineskog zida, Divljeg zapada ili naselja drevnih Maja moguć je na jednom mjestu, u španjolskom parku “Port Aventura”. U svakoj se zoni održavaju predstave karakteristične za područje koje predstavljaju, a radni dan završava jednim od najljepših vatrometa na svijetu. Mediteranska zona parka vlasnik je “Shambhale”, najbržeg rollercoastera u Europi koja postiže brzinu do 135 kilometara na sat. U kineskoj zoni nalazi se najveći vlak “Dragon Khan”.
“Gardaland” Hrvatskoj najbliži zabavni park smješten je na sjeveru Italije. Uz Hrvate i ostale turiste, približno 87 % posjetitelja čine rezidenti. Ukupno, na godišnjoj razini, park broji oko tri milijuna posjeta. Velike gužve olakšava parkirni prostor za 9 000 automobila i 250
autobusa, a za vrijeme trajanja vrhunca sezone zapošljava 1500 ljudi. Iako je primjetan broj vožnji (od ukupno 56) namijenjen djeci, ona čine svega 16 % ukupne strukture posjetitelja. Predstave s dupinima, 4D spektakli, klizačke točke i borbe vitezova privlače i odrasle, koji u ukupnoj strukturi posjetitelja zauzimaju oko 60 %.
“Europa-Park” Miš “Euromaus” i slon “Eurofant” maskote su njemačkog parka koji u 14 podijeljenih područja prikazuje umanjenu sliku Europe. Na dan rođendana, uz potrebnu identifikaciju, možete iskoristiti besplatan ulaz u park koji pruža više od 100 adrenalinskih vožnji. Jedna od njih doseže brzinu 100 kilometara na sat za svega dvije i pol sekunde. Osim spomenutog, park je i poznato odmaralište. Helena TOMIĆ
Pojedini izvori tvrde kako je Walt Disney, posjetivši danski zabavni park “Tivoli”, dobio ideju izgraditi “Disneyland Paris”.
“Tivoli Gardens” Pojedini izvori tvrde kako je Walt Disney, posjetivši danski zabavni park “Tivoli”, dobio ideju izgraditi “Disneyland Paris”. Svoju inspiraciju u ovom parku godišnje potraži četiri milijuna posjetitelja. “Tivoli”, otvoren 1843. godine, jedan je od najstarijih zabavnih parkova u svijetu. Iako je prošao kroz proces modernizacije, “Tivoli” ne napušta svoju izvornu formu. Prizori iz priča Hansa Christiana Andersena, najveći vrtuljak na svijetu visok 80 metara, kazalište pantomime te panorama Kopenhagena ključne su Tivolijeve atrakcije.
Na najbržem vlaku u Europi, vlaku “Big One”, Richard Rodriguez postavio je svjetski rekord – u vožnji je proveo 1013 sati raspoređenih u 112 uzastopnih dana. 92/20 | 06/2015
49
LOUNGE
KULTUROLOŠKE PROMJENE
Frikovi s Kube “U situaciji bez kruha, slobode govora, kretanja i mišljenja mladi punk-rockeri s Kube odluče se izboriti za sebe na jedinstven i opasan način. Svoju slobodu i puni trbuh nalaze u zatvorskoj bolnici uz pomoć najopasnije bolesti druge polovice dvadesetog stoljeća.”
„Gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid!“ rekao je američki predsjednik Reagan 1987. godine, ne znajući da će zatvoriti vrata kubanskim alternativcima i stvoriti vjerojatno najhrabrije tinejđerske pobunjenike 20. stoljeća. Duga kosa, glasna glazba, prljava odjeća i HIV pozitiva, tako bi mogli opisati „Los Frikis-e“, mlade ljude sa Kube koji su nakon pada zida postali neprijatelji države. Castrov odgovor na Gorbačovu pokornost zapadu bio je „Socialismo o muerte“, odnosno „Socijalizam ili smrt“. Njegov oblik socijalizma u tom trenutku dobiva dublji i zlokobniji ton. Sve što miriši ili sliči na zapad u najmanjem obliku postaje neprijatelj države, drugim riječima boksačka vreća za policiju. Pobunjenički duh rocka i metala koji se diči ponosnim kontra-kulturnim alternativnim izgledom postaje očita meta sigurnosnog aparata. U državi koja je upravo izgubila svoga najvećeg donatora, poslovnog partnera, ideološkog i sistemskog imperativa, proxyrat sa zapadom u Angoli te koju je potresla najveća ekonomska kriza u 20. stoljeću, nije bilo mjesta za šatore na prometnoj ulici, a kamoli za masovne prosvjede. Umjesto toga,
50
92/20 | 06/2015
odgovor populacije na nedostatak kruha i drugih prehrambenih namirnica bio je gladovanje. U takvoj atmosferi odrastaju mladi punk-rockeri Kube krajem 80-ih i početkom 90-ih godina. Gnjev, anksioznost i strah od države u tim mladim srcima raste naglo, a odgovor na njihove doista egzistencijalne muke postaje „muerte“. Naime, nakon povratka iz rata u Angoli, nekolicina kubanskih vojnika vraća se HIV pozitivno, a odgovor na sveprisutniji problem epidemije AIDS-a Castro vidi u prislinom zatvaranju i „liječenju“ zaraženih. Masovna testiranja po općinama, školama i radnim mjestima kreću te zaražene policija odvodi u sanatorij. Umjesto očajnog i represivnog života, mladi punk-rockeri se odlučuju na ekstremni korak, namjerno se zaražavaju HIV-om i bivaju prebačeni u sanatorij. No njihov odgovor „muerte“ na pitanje „socialismo o muerte“ dobiva zaokret. Sanatorije su uglavnom vodili progresivni doktori koji bi se pobrinuli da njihovi pacijenti imaju dovoljno hrane, mirno okruženje na predivnoj lokaciji uz stočne životinje i ugodnu klimu i rock glazbu. Njihov bijeg od države u smrt postao je bijeg u raj, gdje su svaki 21 dan smjeli ići gdje god požele na jedan dan i nitko im nije mogao ništa napraviti. Po prvi put u njihovim kratkim i potlačenim životima, ti su frikovi živjeli tj. umirali slobodno. Dok je ostatak
zemlje doslovce umirao od gladi, ovi punkeri živjeli su udobno i zbrinuto. Vijest se brzo proširila otokom te su sanatoriji uskoro postali napunjeni mladim alternativcima. Neki od tih sanatorija imali su i svoje bendove, među kojima su nastali i dva najpopularnija kubanska punk-rock benda. Zaraživanje HIVom postao je način tihog prosvjeda i kulturološkog pokreta u tolikoj mjeri da je posjedovanje transfuzijske igle postalo zabranjeno i kažnjivo sa 8 godina zatvora, a ljekarne su ih u tom razdoblju prestale prodavati. Međutim, nakon nekoliko godina ova priča dobiva zaokret. Prvi klinci počinju umirati, i to umirati u velikim bolovima, često slijepi i mentalno oslabljeni, čak i ludi. Bolna i spora smrt koči ovaj pokret te do sredine 90-ih godina on izumire zajedno sa svojim pobunjenicima. Malo koji punk-rocker može za sebe reći da je živio i umro punk-rockerski. „Los Frikisi“ definitivno mogu i jesu. Iz te je generacije preživjelo dvoje mladih pobunjenika. Njihova smrt nije bila uzaludna, iza sebe su ostavili nasljeđe opće kulturološke promjene na Kubi i veće otvorenosti prema zapadu, kao i puno dobre glazbe.
Filip ŽANPERA
LOUNGE
HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA
Play&run for AIDS Awarness Hrvatska studentska organizacija – HSA u suradnji s Međunarodnom udrugom studenata medicine Hrvatska – CroMSIC organizirala je sportski događaj s ciljem podizanja svijesti o AIDS-u.
Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatska već sedmu godinu zaredom organizira aktivnosti povodom Međunarodnog memorijala svijeća (The International AIDS Candlelight Memorial). The International AIDS Candlelight Memorial jedna je od najstarijih svjetskih kampanja za podizanje svijesti o HIV-u, a čin paljenja svijeća obilježava se od 1983. godine svake treće nedjelje u svibnju. Ovogodišnje su se aktivnosti odvijale 16. i 17. svibnja 2015. godine na Jarunu pod nazivom Play&run for AIDS Awarness. Održan je nogometni turnir te turnir u odbojci na pijesku, a za vrijeme trajanja turnira dijelili su se edukativni sadržaji, prezervativi i majice. Studenti medicine informirali su zainteresirane i gdje se može savjetovati i testirati na HIV. Utrka Run for AIDS održana je 17. svibnja s početkom u 10 sati, a kao simbol sjećanja na preminule od posljedica AIDS-a u Hrvatskoj zapaljeno je 210 svijeća.
C
M
Y
CM
MY
CY
CMY
K
Suština projekta bila je potaknuti studente i mlade na rekreativno bavljenje sportom te zdrav život, kao i utjecati na svijest mladih o AIDS-u. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u razdoblju od 1985. godine do sredine studenog 2014. godine u Hrvatskoj je 438 osoba oboljelo od AIDS-a. Jedan od ciljeva projekta je i podizanjem razine informiranosti, kao i smanjenjem diskriminacije, utjecati na suzbijanje smrtonosne bolesti odnosno društvo u cjelini.
92/20 | 06/2015
51
LOUNGE
CROWDFUNDING
Popularan trend financiranja projekata Crowdfunding je naziv za prikupljanje novca putem donacija od različitih pojedinaca kroz online platforme koje oku-
od svakog prikupljenog iznosa uzimaju određenu posredničku naknadu, koja u pravilu iznosi 5 %.
pljaju veliki broj osoba koje su spremne izdvojiti određenu svotu za donaciju.
Trend crowdfundinga postaje sve popularniji način prikupljanja novca za realizaciju različitih projekata. Prije nekoliko godina ovakav koncept prikupljanja novca bio je vezan uglavnom uz inovativne projekte ili osobne potrebe pojedinaca u slučaju bolesti ili neke izvanredne situacije. Danas se pomoću crowdfundinga financira znatno veći broj projekata, a mnoge online platforme za crowdfunding ublažile su stroga pravila za prihvaćanje projekata. Najpoznatije online platforme za crowdfunding su: „GoFundMe.com“, „Kickstarter. com“ i „Indiegogo.com“. Primjerice, stranica „GoFundMe.com“ ističe da se pomoću njihove platforme za crowdfunding prikupilo već preko 570 milijuna dolara sredstava. Crowdfunding platforme financiraju se na način da
U zadnjih nekoliko godina pojavio se niz specijaliziranih crowdfunding stranica koje se baziraju na određenoj tržišnoj niši i služe za prikupljanje novaca u tom specifičnom sektoru. Primjer takve stranice je „Trevolta. com“, online crowdfunding platforma specijalizirana za financiranje putovanja pojedinaca. Uz inovativne projekte i start-upe financiraju se različite kategorije poput školovanja, događaja, sportskih natjecanja, lijekova i liječenja, volonterskih misija, a sve se više financiraju i određene želje i snovi pojedinaca koji ponekad uspiju i ostvariti svoju želju pomoću mnogo različitih donatora. Također, projekti često specificiraju datum do kojeg trebaju prikupiti novac. Donacije mogu biti različitih iznosa, a na nekim stranicama, primjerice na stranici „Kickstarter.com“, korisnik koji prikuplja donacije nudi i nagrade za određene novčane iznose. Zanimljivo je spomenuti da pojedini start-upovi, ovisno o vri-
Crowdfunding omogućuje različitim inovatorima financiranje koje je nužno za realizaciju ideja, ali i prve sljedbenike koje ih podržavaju i prate u realizaciji određenog proizvoda ili usluge.
jednosti proizvoda koji namjeravaju plasirati, nude opciju slanja proizvoda kada isti bude dovršen uz zahvalu svakome pojedincu koji donira više od sto dolara. Koncept nagrada omogućuje prodaju proizvoda dok je on još u fazi izrade. Pojedinac za veću novčanu donaciju može prvi dobiti proizvod odmah po njegovu završetku, dok pojedinci koji doniraju manje novčane iznose mogu dobiti različite nagrade, zahvalnice ili predmete vezane uz određeni proizvod. Uz kreativne nagrade te različite kategorije projekata kojima pojedinac može ustupiti svoja novčana sredstva, stranice nude različite mogućnosti filtriranja i pronalaženja projekata. Tako se primjerice mogu odabrati projekti koji su tek nedavno dodani ili samo popularni projekti. Moguće je i odabrati projekte koji ubrzo završavaju, a za čije je ostvarenje potreban još neznatan iznos donacija ili pak projekte koji se nalaze u neposrednoj blizini osobe koja želi donirati novac.
Crowdfunding omogućuje različitim inovatorima financiranje koje je nužno za realizaciju ideja, ali i prve sljedbenike koje ih podržavaju i prate u realizaciji određenog proizvoda ili usluge. Iz tog razloga za očekivati je da će se trend crowdfundinga širiti i nastaviti rasti, ali i da će ozbiljno zaprijetiti bankovnom kreditiranju te drugim različitim oblicima financiranja. Postoje mnogi projekti koji su pomoću crowdfundinga primili preko milijun dolara financiranja. Primjerice, inovator Ryan Grepper za svoj je projekt „Coolest Cooler“ pokušao prikupiti 50.000 dolara putem „Kickstartera“. Proizvod je toliko oduševio „Kickstarter“ zajednicu da je prikupljeno više od 13 milijuna dolara. Andrej HANZIR
52
92/20 | 06/2015
LOUNGE
GLOBAL LEADERSHIP SUMMIT 2014.
Etika - kamen temeljac u poslovanju “Vodi tu gdje jesi” moto je GLS konferencije koja se po treći puta održala u zagrebačkom Hypo Centru. Lideri iz poslovnog svijeta, akademskih krugova, crkava, neprofitnih organizacija, građanskih, volonterskih i studentskih udruga te poduzetništva na dvodnevnoj konferenciji liderskog poticaja mogli su pogledati projekcije nastupa izvrsnih govornika uvisokoj rezoluciji na velikom platnu.
Glavni i odgovorni organizator ovog događaja, profesor Dražen Glavaš jedan je od prvih deset poslovnih savjetnika u Hrvatskoj koji su dobili prestižni međunarodni certifikat „Certified Management Consultant“ za izvrsnost i etičnost u struci. Predsjednik je Udruge poslovnih ljudi “Partner“, koja već tri godine za redom organizira ovu lidersku konferenciju. Jednom prilikom profesor Glavaš izjavio je da etično poslovanje nije bajka za malu djecu te da bi se ono kao predmet trebalo uvesti u sve obrazovne ustanove, smatrajući da taj bi se način obrazovali etično raspoloženi budući poduzetnici. Vođen tim motivima, već par godina okuplja uspješne lidere koji u svojim govorima promoviraju zdravo poslovno okružje vođeno moralnim načelima. Na summitu je sudjelovao i Bill Hybels, osnivač GLS-a, danas prisutnog u više od 500 gradova u 100 zemalja, koji je ovom prilikom govorio o hra-
brosti kao jednom od najvažnijih elemenata vodstva, kako u crkvenom i neprofitnom, tako i na poslovnom području. Neki lideri potiču i multipliciraju ono najbolje u ljudima, a neki guše kreativnost ljudi s kojima rade, o tome je govorila bivša predsjednica Oracle University te jedna od najvećih stručnjaka iz područja vodstva. Rezultati njenih istraživanja mogu se potražiti u knjizi „How the best liders make everyone smarter“.
Neki lideri potiču i multipliciraju ono najbolje u ljudima, a neki guše kreativnost ljudi s kojima rade. U svom govoru „Ovladati vještinom utjecaja“ ekonomski strateg, autor i vrlo traženi govornik Joseph Grenny pokazao je četiri praktična načina kako lideri mogu postati utjecajniji u svojem radu. Treba li lider biti ranjiv i koliko je autentičnost bitna u poslu govorila je profesorica Brenee Brown, autorica knjige - Daring greatly – How the courage to be vulnerable transforms the way we live, love, parent and lead. Popularni govornik, pisac i
Navedeni su govornici iznijeli pregršt savjeta za duhovni, društveni i socijalni angažman u poslovnom svijetu, ali i svakodnevnom životu. teolog Andy Stanely, autor dvadesetak knjiga vodio nas je do početaka i vodstva prve Crkve i na inspirativan način ukazao na principe vođenja organizacije primjenjive i danas. Jedan od najtraženijih američkih govornika o menadžmentu – Patrick Lencioni upoznao nas je s razlozima zbog kojih u poduzećima možemo izgubiti svoje najbolje ljude te način na koji to možemo spriječiti. Navedeni su govornici iznijeli pregršt savjeta za duhovni, društveni i socijalni angažman u poslovnom svijetu, ali i svakodnevnom životu. Isto tako, na mnogim je primjerima pokazana važnost etičnog poslovanja koje pod uvjetima oštre tržišne klime često nema stabilno uporište. Lidija MARKLJUŠAJ
92/20 | 06/2015
53
LOUNGE
126 GODINA CHARLIEJA CHAPLINA
Životno djelo filmskog genija Često puta nazivan najsmješnijim čovjekom u povijesti, Charlie Chaplin zasigurno je ime koje će brojni naraštaji pamtiti. Ove se godine obilježava 126. godišnjica rođenja ovog velikana filmskog platna.
Rođen 16. travnja 1889. godine Charles Spencer Chaplin Jr. nije ni sanjao da će postati jedna od najvažnijih osoba ere nijemog filma. Nakon burnog djetinjstva te preuranjene smrti majke i oca, također zabavljača, Charlie ostaje prepušten sam sebi, odlazi u Ameriku, gdje se po prvi puta nalazi u ulozi glumca, nastupajući s glumačkom družinom Freda Karnoa.
U razdoblju od 1914.-1967. nastaju neki od njegovih najboljih filmova, među kojima se najviše ističu: „The kid“ (1921.), zatim „The Gold Rush“ (1925.), „The Circus“ (1928.) i drugi, u kojima Chaplin polako, ali sigurno predstavlja i razvija svoj kultni lik skitnice, koji će mu obilježiti karijeru. scena u karijeri Charlieja Chaplina, ona u kojoj namjerava pojesti vlastitu cipelu, pojavljuje se upravo u ovom filmu.
Kreativac Tek nekoliko godina nakon njegove prve filmske uloge (u komediji „Makinga A Living“, 1914. godine), Chaplin postaje prepoznatljivo ime u svijetu tadašnje filmske industrije te se razne produkcijske kuće (primjerice Keystone Studios, Mutual Films Corporation, First National) međusobno natječu za njegovu naklonost. U razdoblju od 1914.-1967. nastaju neki od njegovih najboljih filmova, među kojima se najviše ističu: „The kid“ (1921.), zatim „The Gold Rush“(1925.), „The Circus“(1928.) i drugi, u kojima Chaplin polako, ali sigurno predstavlja i razvija svoj kultni lik skitnice, koji će mu obilježiti karijeru.
Posljednji film u kojem se Chaplin pojavljuje, uz komediju „Parižanka“ iz 1923. godine, jedini je film u kojemu ne igra glavnu ulogu. Iako se u filmu pojavljuju poznata imena poput Sophije Loren i Marlon Branda, film je doživio kritičku i financijsku propast. Glazbu iz tog je filma također skladao sam Chaplin te se film samo zahvaljujući njoj uspio izvući iz financijske krize.
Prvi dugometražni film koji povezuje dramu i komediju, nadahnut nesretnim događajima iz Chaplinovog stvarnog života (gubitak novorođenog sina neposredno prije početka snimanja filma, nesretno djetinjstvo i sl.), postao je samo jedan u nizu uspješnica ovog kreativca. Jackie Coogan, koji se u ovom filmu pojavljuje u ulozi posvojenog sina „Skitnice“ Charlieja Chaplina, nakon filma postaje dječja filmska zvijezda.
Kao što mu i samo ime govori, u ovom se filmu slavni „skitnica“ zaputio u potragu za zlatom na Aljasku. Za glavnu žensku ulogu u filmu isprva je odabrana Chaplinova tadašnja supruga Lita Grey, međutim, ubrzo je zamijenjena Georgiom Hale. Jedna od najpoznatijih
54
92/20 | 06/2015
Za jednu od najboljih Chaplinovih, ali i najboljih filmskih komedija općenito, definitivno se smatra djelo„The Circus“ iz 1928. godine. Popraćena brojnim intrigama iz privatnog života Charlieja Chaplina, komedija je doživjela burnu reakciju medija i javnosti, ali je uskoro bila dobro prihvaćena te je krajem 1960-ih doživjela reizdanje sa sedamdeset devetogodišnjim Chaplinom u glavnoj ulozi. Za obje je verzije glazbu skladao sam Chaplin, a re-izdanje je obogatio uvodnom pjesmom “Swing High Little Girl“, koju je sam i izveo. Za film je 1929. godine primio Akademsku nagradu (današnji „Oscar“), na prvoj ceremoniji dodjele te nagrade u povijesti, a 1972. godine mu je uručen”Oscar” za životno djelo.
“A countess from Hong Kong”
“The Kid”
“The Gold Rush”
“The Circus”
Posljednji trenutci
Rođen 16. travnja 1889. godine, Charles Spencer Chaplin Jr. nije ni sanjao da će postati jedna od najvažnijih osoba ere nijemog filma.
Umro je u snu, na Božić 1977. godine, u 88. godini života te je imao čak dva pogreba. Naime, nakon prvog pokopa (u Veveyuu Švicarskoj) njegovo je tijelo ukrala skupina lopova u nadi zamjene za otkupninu. Nedugo nakon, Chaplinovo tijelo ponovno je pokopano, u Švicarskoj, u blizini Ženevskog jezera.
Lucija MARKIĆ
LOUNGE
DASKE KOJE ŽIVOT ZNAČE
Kako napraviti dobar posao u “kući čudesa”? ,,Činjenica je da kazalište nitko ne shvaća; ni ljudi koji su ostarjeli na daskama, ni najstariji ravnatelji, štoviše ni kritičari. Gospode Bože, kada bi dramaturg mogao znati hoće li komad uspjeti! Kad bi ravnatelj mogao predvidjeti hoće li napuniti blagajnu! Kad bi glumac imao prije toga neko znamenje hoće li se proslaviti! E da, onda bi se dalo kazalište voditi jednako mirno i časno kao stolarstvo ili proizvodnja sapuna. (…) U kazalištu je sve mogu-
ska kazališna zbivanja, pretežito u Dubrovniku te na Hvaru. Upravo je to razdoblje u kojem stvaraju najveća imena hrvatske drame, Marin Držić i Hanibal Lucić, a simultanu pozornicu na otvorenom zamjenjuje “dublja” pozornica u zatvorenom prostoru. U 17. stoljeću pozornica poprima oblik tzv. pozornice kutije. Takva scena zahtijeva i novu vrstu opreme koja postaje raskošnija i obogaćena fantastičnim scenskim efektima prilagođenim tematici predstave.
će, to je kuća čudesa.’’ Karel Čapek ’’Kako nastaje kazališni komad”
Povijest kazališta Kazalište, kulturno umjetnička ustanova namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti postoji od davnina, kao rezultat ljudske sklonosti pričanju priča. Po prvi se puta spominje u antičkoj Grčkoj i u tom razdoblju grade se velika, amfiteatralna kazališta, održavaju se dramska natjecanja u vrijeme Velikih Dionizija, a pobjednici bivaju ovjekovječeni u natpisima na mramornim pločama uzidanima u zidove kazališta. Koliko je kazalište bilo društveno važno i cijenjeno vidi se i po tome što je država plaćala narodu ulaznice. U srednjem se vijeku drama ponovno pojavljuje, opet iz religioznih obreda, ovaj put iz kršćanske liturgije tj. mise. Najprije su oltar i dijelovi crkve služili kao pozornica, a kasnije se drama izvodi na ulicama i trgovima. Hrvatsko kazalište također se počelo razvijati u duhu liturgijske drame, koje su pisane na latinskom jeziku. S početkom renesanse u Hrvatskoj nastaju i prva organizirana, autor-
Kako nastaje kazališna predstava U radu kazališta sudjeluje veliki broj djelatnika, koji se dijele na: umjetničko, tehničko i administrativno kazališno osoblje. Kazališna predstava nastaje izvan kazališta, na pisaćem stolu autora. Najbitnije je odabrati tekst koji će glumci izgovarati, a to može biti već poznat dramski tekst, adaptacija nekog književnog djela ili pak autorski rad. Slijedi podjela uloga, svaki glumac dobiva manje ili više zahtjevnu ulogu koju sam odabere ili mu ju redatelj dodijeli. Glumci zatim na probama samo čitaju tekst, tada se po prvi puta upoznaju s dodijeljenim ulogama, radi se na karakteru svakog lika, scenskom pokretu. Zatim se uvježbavaju za početak rada u dvoranama gdje se samo improvizira scenografija, a obično rasklimana stolica predstavlja divan, prijestolje, stijenu ili balkon. Vrši se proba od kraja ili od sredine, neki se neznatni prizor ponavlja i po dvadesetak puta, dok se neke scene uopće ne probavaju. Ulogu u svemu tome ima i režiser, on polazi iz razborite pretpostavke da se komad mora osoviti na noge ili da se u ne-
kim slučajevima mora učiniti drugačije nego je to autor naredio. Stvaralački autor je onaj čovjek koji ne želi biti vezan pozornicom, a stvaralački režiser onaj koji ne želi biti vezan tekstom. Sljedeći korak je uvježbavanje predstave na pozornici s unaprijed dogovorenom scenografijom i glazbom, koje se smišljaju prije samog početka rada na predstavi, te sa svjetlima i kostimima. Tu se prvenstveno radi u suradnji sa scenografom koji se ne obazire puno na jezične ukrase teksta, gleda uglavnom gdje trebaju postaviti određene dijelove scene, kakvo je primjerice pokućstvo zaželio autor i sl. U radu na scenografiji postoji još bitnih uloga, primjerice: majstor tona, majstor svjetla, kostimograf i ostali. Veliko je kazalište zbirka najrazličitijih ljudi i zvanja: od vlasuljara i čovjeka koji stvara kazališnu grmljavinu, kazališnog rekvizitera i tapetara, ubrus na stolu je stvar tapetara, dok je tanjur na stolu područje rekviziterove djelatnosti, a stoji li na stolu još svjetiljka, onda ona pripada električarima. Posljednji korak prije konačne izvedbe predstave je generalna proba gdje sve mora biti “kao navečer’’. Kazališni je svijet praznovjeran. Glumcu prije
Kazalište postoji od davnina, kao rezultat ljudske sklonosti pričanju priča. premijere ne smijete zaželjeti “mnogo sreće” već “slomite nogu”, nipošto “mnogo uspjeha” nego “propadnite”, pri čemu na dotičnog treba pljunuti. Rad na predstavi je dugotrajan i zahtjevan proces te svatko ima neku svojushemu po kojoj radi. Netko unaprijed zamisli kako bi predstavau konačnici trebala izgledati pa kad odabere glumce samo sve posloži, dok netko radi u hodu, ovisno o stupnju profesionalnosti i uvjetima rada.
Mia MUSULIN
92/20 | 06/2015
55
LOUNGE
BIBLIOTERAPIJA
Dajte mi Dostojevskog umjesto antidepresiva Biblioterapija ili ciljana upotreba književnog teksta radi rješavanja osobnih problema i olakšavanja nošenja s različitim stresovima jedna je od starijih metoda liječenja. Svoj procvat doživjela je tijekom Prvog svjetskog rata kada su se u vojnim bolnicama počele otvarati knjižni-
gogiju i biblioterapiju” bavimo se interaktivnom biblioterapijom koja se koristi u radu sa zdravom populacijom i upravo zato razvijamo ovo područje u školama i knjižnicama. Klinička biblioterapija razvija se u bolnicama i drugim institucijama koje brinu o ljudima sa zdravstvenim poteškoćama.
ce za vojnike koji su se trebali oporaviti od mentalnih i fizičkih trauma. Profesorica hrvatskog jezika i književnosti te dopredsjednica udruge “Balans centar za logopediju i biblioterapiju” mr. sc. Ivana Bašić pojasnila nam je što biblioterapija znači te na koji se način odvija.
Manager: Gospođo Bašić, kao bivša predsjednica udruge “Balans” koja se
Manager: Na koji način čitanje ljudima
bavi biblioterapijom, možete li nam obja-
pomaže te kako teče sam program biblio-
sniti što je to zapravo biblioterapija?
terapije? Da li su ljudi u Hrvatskoj zainte-
Biblioterapija je, najjednostavnije rečeno, terapija knjigom. Iako pod riječi “knjiga” danas podrazumijevamo samo pisanu književnost, u praksi to znači “priču” (kao puno širi pojam) jer je upravo izgovorena riječ ona koja djeluje terapeutski. U području biblioterapije tekst je komunikacijski most prema drugom čovjeku i otvara nam vrata za razumijevanje svjetova drugih ljudi, odnosno njihovih sustava značenja koja se iskazuju kao metafore, slike u kojima je sažeto naše osjećanje života. U udruzi “Balans centar za logopeda-
resirani za ovaj oblik terapije?
Jedan od najjednostavnijih oblika interaktivne biblioterapije koji je dostupan svima su čitateljske grupe koje u posljednje vrijeme dobivaju na važnosti i kod nas, iako su već desetljećima izuzetno popularne u razvijenim zapadnim zemljama. Takav oblik druženja zahtijeva samo jednu pročitanu knjigu i nekoliko ljudi koji se jednom mjesečno okupe kako bi o pročitanoj knjizi razgovarali. U svijetu su ovakve grupe popularne i na fakultetima, na kojima se njeguju i kao dio na-
stave, jer se pokazalo da izuzetno doprinose stvaranju zajedništva i osjećaja povezanosti među studentima, kao i razvoju socijalnih vještina i kreativnih potencijala. Za ovakav način rada ljudi su sve više zainteresirani, o čemu svjedoče brojne čitateljske grupe nastale u posljednjih nekoliko godina u našim knjižnicama, školama i udrugama. Drugi oblik rada su kreativne radionice u kojima je tekst polazište za razgovor i samostalno izražavanje. Sam proces rada je jednostavan, ali pravo umijeće je u odabiru teksta. Ako se kod čitatelja dogodi identifikacija, odnosno poistovjećivanje s likom ili prepoznavanje osobne priče, lako je pokrenuti razgovor koji vodi dubljem povezivanju i slikovitom izražavanju. Također je dosta važno da se u odabiru teksta za razgovor ne vodimo nekim kritičkim odrednicama i ne biramo samo neke neupitne veličine tzv. visoke književnosti. Stripovi, krimići, ljubići, scenariji popularnih filmova i serija, sve su to predlošci za rad ako je skupini s kojom radimo tema bliska, a razina težine teksta prihvatljiva. O tekstu razgovaramo na osobnoj razini, ne bavimo se književno-teoretskim i povijesnim osobinama teksta. To je posebnost ovakvog načina rada i upravo zato je tako uspješan u povezivanju čitatelja s tekstom.
Manager: Koje biste knjige Vi osobno preporučili svima da pročitaju?
Stripovi, krimići, ljubići, scenariji popularnih filmova i serija, sve su to predlošci za rad ako je skupini s kojom radimo tema bliska, a razina težine teksta prihvatljiva.
56
92/20 | 06/2015
Ne postoji neka savršena knjiga za veliki krug čitatelja - postoje samo priče koje igrom slučaja dolaze u naše živote i preko kojih možemo o sebi i drugima saznati puno više ako o njima razgovaramo. Tako dobivamo priliku razmjenjivati iskustva i upoznavati se puno dublje nego što to možemo u nekim površnim svakodnevnim razgovorima. Prije ili kasnije, svatko naiđe na knjigu koja mu promijeni život, ali takvi su susreti sudbinski kao i susreti s važnim osobama. Upravo zato ne mogu preporučiti neku određenu knjigu, ali mogu preporučiti ustrajno traganje za takvom knjigom, dok jednom na nju ne naiđemo. Smisao je upravo u traganju za takvim tekstovima, ali na tom putu ne moramo biti sami. Ivana ĐILAS
LOUNGE
TIN UJEVIĆ
Notturno hrvatske avangarde Najveći boem hrvatske avangarde, Augustin Josip Ujević, oduvijek je u sebi nosio neku buntovnu crtu, nemar i zapuštenost koju je pretakao u stihove. Danas je Ujević velikan hrvatskog pjesništva, no za svojega života nikada nije dobio nagradu za svoj rad. Ovo i nije tako neočekivano budući da su njegova djela predstavljala veliki izazov za tadašnju književnu scenu.
U početku je nadahnuće tražio u Matošu, a kasnije se pokušao rastati od njega. No, uvijek je postajala ta čudesna veza između njih jer učitelj je ipak samo jedan. Ali, odrekavši se učitelja, kome se mladi Ujević i mo-
Pjesništvo suprotnog predznaka Augustin Josip Ujević, ili nama svima poznat kao Tin, rođen je 5.srpnja 1891. godine u malom zabiokovskom gradu Vrgorcu. Rođen u književnoj obitelji uz oca učitelja, Tin je od malih nogu imao kontakt sa stvaranjem djela i vrlo se brzo sam okušao u pisanju. Neuspješno. Ujevićevi prvi radovi završavali su na dnu smeća, zaboravljeni, odbačeni. No, nije odustajao i vrlo brzo nakon studija hrvatskog jezika, književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike objavljuje prvi sonet u časopisu „Mlada Hrvatska“.
Tih u svom buntovništvu, suprotstavljao se, ne polemikama, već stihovima, najpoznatijim pjesnicima tog razdoblja. Tišina kao najglasnija riječ
gao okrenuti ako ne Baudelaireu, osnivaču modernoga europskog pjesništva? “Bio je možda u meni jedan Baudelaire prije nego jedan Ujević.” Tada je krenula dilema: pjevati o općim stvarima ili pjevati kao jedinka. Prihvatio je Baudelairea kroz matoševsko razmišljanje i uskoro priznao: ja sam Baudelaireov dvojnik. “Mi se svi ponavljamo. Mi se svi prepisujemo. Što je najgore, mi prepisujemo one koji su davno živjeli prije nas.” Uskoro je Ujevićevo pjesništvo postalo izazov za književnost, tradiciju i čitatelje. Dvostruki
Ujević je bio jedan od onih pjesnika koji je više cijenio tišinu nego razgovor. U svojoj tišini bio je ostavljen s mislima, bogatstvom opisa, osjećaja i misli. Tih u svom buntovništvu, suprotstavljao se, ne polemikama, već stihovima najpoznatijim pjesnicima tog razdoblja. Odrekao se “građanske” književnosti, urednog građanskog života i okrenuo se rješavanju sumnje u umjetnost u koju je toliko vjerovao. Možda je upravo i zbog te iste sumnje postao notturno avangarde. Nasljediti Matošev „Notturno“ nije nimalo lagan zadatak, ali koliko je Matoš bio bogat formom, Ujević je bio bogat mislima. I Matoš je dobio istinskog učenika u Ujeviću. Opusom siromošan, Ujević je postao pjesnikom velike vrijednosti okrenuvši se izvornoj stvaralačkoj snazi. „Umjetnost nikada ne prima svijet kakvim ga je našla niti ga ostavlja takvim.“ Tin Ujević napustio je hrvatsku književnost dana 12. studenog 1955. godine.
„Umjetnost nikada ne prima svijet kakvim ga je našla niti ga ostavlja takvim.“ izazov – dva suprotna predznaka. Ujević je težio tradiciji, htio je biti njenim dijelom i njegova djela su prepuna razigranosti i nakićenosti misli. S druge strane, čitatelji su željeli djela koja zadovoljavaju društvene potrebe. Potrebe koje Ujević nije želio prihvatiti te je ostao ustrajan u svom pjesništvu suprotnog predznaka. „Pjesnikov je zadatak traženje. A sposobnost velikih pjesnika nalaženje.“ Ujević je uistinu i postao veliki pjesnik. Tražio je nadahnuće, tražio je razloge koji će mu omogućiti da tradicija pjesništva ostane upravo to – tradicijom.
No, svake godine Tina možete upoznati na manifestaciji u Vrgorcu. Vrgorački Baudlaire, Matošev đak, notturno avangarde i prestiž – sve to opisuje jednog velikana hrvatskog pjesništva. Pjesnika koji je u uvijek hodao u otrcanom kaputu džepova punih rukopisa. Književnost se nikada nije odvajala od njega niti on od nje. Nikolina BUJDO
92/20 | 06/2015
57
LOUNGE
RECENZIJE KNJIGA
“Milijunaš u susjedstvu” i “Bogato dijete, pametno dijete” Thomas J. Stanley, Ross Walker: “Milijunaš u susjedstvu” Uvijek me fascinirala izreka „Nije bitno koliko imaš, nego koliko trebaš.“, a novinari Thomas J. Stanley i Ross Walker svojim su ju istraživanjem na neki način potvrdili te me uvjerili da je takav način razmišljanja i življenja, u današnjem svijetu konzumerizma, jedini ispravan. Autori su ovim djelom poništili predrasude o bogatašima, čijem su stvaranju na određen način pridonijeli mediji. Zanimljivo je da bogataši ne voze skupe automobile, ne kupuju luksuzne vile i da život na „visokoj nozi“ nerijetko zapravo podrazumijeva život „na dug“. Djelo čitatelje upoznaje sa životom milijunaša, pokušava prikazati tko su oni, kakav im je stil života, koliko su obrazovani i koliko zapravo rade. Osoba svojim rođenjem postane vlasnik i jednog ruksaka, koji puni svime što smatra da joj je potrebno – kuća, stan, automobil, naj-
noviji modeli mobitela… I u jednom trenutku shvati kako joj je ruksak jednostavno pretežak za nositi na leđima ili pak to ne shvati te joj leđa pod svim tim teretom jednostavno puknu.
Robert T. Kiyosaki, Sharon L. Lechter: “Bogato dijete, pametno dijete” Doba kada je vrijedio savjet „Idi u školu, marljivo uči i dobit ćeš posao od kojeg ćeš moći pristojno živjeti“ davno je završilo. Prosječni Amerikanac mora raditi i do tri posla kako bi mogao prehraniti svoju obitelj. Obitelji s početka 60-ih godina dvadesetog stoljeća, u kojima je majka bila domaćica, a otac radom zarađivao dovoljno za prehraniti obitelj danas gotovo ne postoje. Djelo „Bogato dijete, pametno dijete“ iz serijala „Bogati otac, siromašni otac“ prilično je zanimljivo prvenstveno jer je obrazovanje danas važnije no ikad te njegova
vrijednost raste. Neprekidno stjecanje novih znanja i vještina neophodno je kako biste opstali, ali smo nerijetko svjedoci da se mnogi visokoobrazovani ljudi suočavaju s istim financijskim poteškoćama kao oni manje obrazovani. Naime, naš je školski sustav preslika germanskog obrazovnog sustava iz 19. stoljeća kada je Austro-Ugarska obrazovala dvije vrste ljudi: vojnike i službenike s geslom – šuti i radi što ti se kaže. Nažalost, ili na sreću, takav je sustav davno iza nas. U 21. stoljeću financijsko je obrazovanje važnije no ikada. Mogli bismo reći da naše obrazovne ustanove toga nisu svjesne te ne pružaju gotovo nikakve informacije mlađim naraštajima. Djelo uvelike može pomoći usmjeriti roditelje da na adekvatan način djeci omoguće korištenje alata te vještine koje će im osigurati tu financijsku pismenost. Mirjana ŠARČEVIĆ
SLASTIČARSTVO KAO HOBI STUDENTICE EKONOMIJE
Cupcakes – slastice iz bajke Da slastičarstvo može biti više no zanimljivo, uvjerila sam se još u srednjoškolskim danima „otkrivši“ muffine kao tradicionalne američke kolačiće koji su me oduševili svojom originalnošću. Vidjevši da se dekoriranje na većim površinama poput torti može prenijeti i na kolačiće znatno manjih dimenzija započinje moja slatka bajka s cupcakesima. Kada si kreativac koji studira ekonomiju, nakon proučavanja BDP-a, stopa inflacije i nezaposlenosti, na kraju dana imaš potrebu za sebe „stvoriti“ pokoji kreativni trenutak u kojemu ćeš osloboditi maštu i „napuniti baterije“ – ja sam to činila baveći se decoupageom, scrapbookingom, učeći svirati instrumente, no čini se kako je ipak priča s cupcakesima ona koja je uvjerljivo pobijedila i pokrenula svojevrsnu slastičarsku avanturu. Danas uživam spravljajući ove slatke kreacije za svoje najbliže, a sve je krenulo od vlastitog uvjerenja da se ljude može usrećiti cupcakesima – malenim, personaliziranim znakovima
58
92/20 | 06/2015
pažnje koji će kao romantični i za svakog drugačiji dar pričati bezbroj jedinstvenih priča. Ohrabrena od strane sestre i prijatelja svoje inspirativne ideje odlučila sam svojevremeno podijeliti na društvenim mrežama ne misleći pritom da će iste biti prepoznate u krugu puno širem od ljudi koje poznajem. Svakako je motivirajuće kada ono što godinama kontinuirano stvaraš i čemu sam ne pridaješ veliku pažnju bude pohvaljeno od nekoga tko to na drugačiji način promatra sa strane, oduševi ga, razveseli ili mu pak uljepša dan.
gajčiće koje nerijetko entuzijastično izrađujem i do sitnih noćnih sati. Budući da spravljanje ovih modernih kolačića pruža veliku kreativnu slobodu, s obzirom na bogate i najrazličitije biskvite ukrašene laganim i najukusnijim kremama različitih okusa te jestivim dekoracijama svih vrsta, a prateći pritom trendove posjećivanja cupcake shopova u Americi i Europi, vidjela sam u ovome posao iz snova.
Sudjelovanje na Fashion Aidu 2014. u organizaciji Rotaract kluba Zagreb te gostovanje u InMagazinu Nove TV za mene su zasigurno najveća potvrda originalnosti ovih slastica koje stvaram i jedan veliki vjetar u leđa, dok je za samu inspiraciju dovoljno da se izrazi želja ili predloži tema kako bih znala u kojem smjeru trebam krenuti, ideje tada dolaze „u hodu“.
Bitno je da ono što u životu radite i stvarate za druge, činite s ljubavlju, interesom i strpljenjem, a u mojoj priči s cupcakesima ni jednog od navedenih sastojaka ne nedostaje. I na kraju ove slatke priče, ohrabrujem Vas i izazivam da i sami krenete pisati svoju! Nemojte se ustručavati posegnuti za onim što planirate možda već godinama – učiniti, isprobati, vidjeti, posjetiti, otputovati. Jer – „No one is too old for fairy tales“. Moje radove možete „škicnuti“ na Facebook stranici: fb.me/cupcakesfairytales
Kada imam vremena volim pregledavati i razne video uratke, slike te čitati blogove, iz čega svakako proizađe dio inspiracije za slatke zalo-
Mirjana ŠARČEVIĆ
LOUNGE
KOLUMNA OSOBNI RAZVOJ
U začaranom krugu navika Navike – usvojeni obrasci ponašanja, rutinske radnje nastale kao rezultat čestog ponavljanja radnji, ponašanja koja isključuju sudjelovanje snage volje. Iako se definiranju navika pristupa na različite načine, nepobitna je činjenica kako je riječ o pojmu koji u velikoj mjeri ispunjava našu svakodnevicu.
„Od idućeg semestra počinjem redovito učiti“ većini je studenata dobro poznata mantra. Koliko god se realizacija zacrtanog cilja činila lako dostižnom, s vremenom se stvara otpor prema novom i polazi se već poznatim putevima prokrastinacije. Razmislite o stvarima koje prve učinite svakog jutra, razmislite o vrsti kave koju pijete ili o putu kojim idete na posao ili fakultet. Kada bi vam se postavilo pitanje zašto svakog jutra pješačite istom stranom ulice, vjerojatno ne biste ponudili dovoljno argumentiran odgovor. Istraživanja pokazuju kako je više od 40 % naših radnji posljedica navika. Naime, naš mozak odabire već poznate puteve, čime izbjegava dodatne napore pri istraživanju nepoznatog i štedi energiju.
Kako se riješiti loših navika? Eliminaciji loših navika pristupa se zaustavljanjem negativnih emocija koje se javljaju kao posljedica nedostatka radnje koju želi-
mo izbaciti iz rutine. Konkretno, odreknete li se loše navike, cigarete, kao nuspojavu ćete osjećati razdražljivost, tjeskobu i osjećaj nezadovoljstva. Kontrolu negativnih emocija najlakše je postići usredotočivši se na nove radnje – cigaretu zamijenite žvakaćom gumom, gorku kavu čajem, slatkiše voćem... Uz emocionalne, potrebno je riješiti i fiziološke aspekte problema. Tijelo, naviknuto na automatizam radnje, nastavit će se ponašati u skladu s naučenim obrascem i kočiti vaš progres. Motivirajte se! Zadajte si nekoliko kratkoročnih ostvarivih ciljeva koji će vas vući prema naprijed. „Izdrži još 30 minuta“ mozgu je lako shvatljiva poruka. Novi izazov javlja se u formi zadataka iz prošlosti koje smo ostavili nedovršenima – prisjećajući se na iste, gubimo koncentraciju na aktualne probleme. Izgraditi metodu zatvaranja takvih aktivnosti ključan je preduvjet daljnjih kretanja.
Na putu prema promjeni Naš sutrašnji jutarnji ritual zasigurno će biti identičan današnjem. Problemi o kojima smo razmišljali danas i sutra će biti predmetom razmišljanja. Raditi stvari na isti način znači i dobivati iste rezultate. Koliko je vremena potrebno za izlazak iz začaranog kruga? Teza o 21 danu potrebnom za usvajanje nove navike
Istraživanja pokazuju kako je više od 40 % naših radnji posljedica navika.
Raditi stvari na isti način znači i dobivati iste rezultate. preplavljuje internetske portale i priručnike o samopomoći. Drugi izvori navode podatak o 66 dana potrebnih za promjene. Znanost oko navedene teme nije usuglašena, a ne postoji niti dokaz o sklonosti navikama kao nasljednoj osobini. Ipak, valja naglasiti kako na navike ne treba gledati isključivo kao na lošu osobinu. Dobre navike potiču organiziranost, štede vrijeme i eliminiraju stres u neočekivanim situacijama. Prestajemo biti robovi vlastitih postupaka, potičemo osobni napredak. Takve “pozitivne” motoričke radnje nam ostavljaju više prostora za fokusiranje na u tom trenu važnije probleme. Pojedini rituali nam pružaju priliku za odmak od stvarnosti, pružaju nam minute uživanja. Također, dobivanje statusa pojedinca koji je ustrajan u svojim ciljevima laskava je titula – dosljedno praćenje koraka u ispunjenju ciljeva čini nas modelom kakvom teže naši kolege, prijatelji ili članovi obitelji. Jednom kada napustimo cikličnu putanju negativnih kretanja postajemo uzor okolini koja se i sama odvaži na akciju i mijenjanje navika. Time sami sebi kreiramo pozitivno okruženje, kako na poslovnom tako i na privatnom planu. Navike, koliko god bile teško savladive, u dometu su našeg djelovanja i na njih se može utjecati.
Helena TOMIĆ 92/20 | 06/2015
59
„Kada radite u timu s kolegama, ne preuzimajte njihove zadatke samo æ æ Ǥ « kako znanja prenijeti na druge.“
Pavel Vassiljev
Ƿ ā ͳͲ ͲͲͲ « Ǥ poslu stalno gledaš na sat, odabrao si krivo. Pobrini se da kada radiš, izgubiš pojam o vremenu.“
Andrey Shtylenko
Ƿ « ¯ komforne zone.“
Rebeka Vlahov
„Hrabrost nije samo odsudstvo ǡ © æ « ako si uplašen.“
Gregg Vanourek
Dz « æ Ǧ ā © Ǥ ǡ ā i ambicioznost kvalitete su uspješnih ljudi. Budi i ti takva Ǥ Ǥ ā Ǥ Jedinstvena.”
Urednistvo Managera