Kulturologija diplomski program2005 by Marina Biti

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK ZA KULTURALNE STUDIJE

PLAN I PROGRAM SVEUČILIŠNOG DIPLOMSKOG STUDIJA KULTUROLOGIJE - KULTURALNI STUDIJI -

Dopusnica 2003. Ažurirana verzija. Filozofski fakultet u Rijeci, ožujak 2005.

KAZALO (1. - 3.2.2.4)1

1. UVOD 1.1 Ishodište prijedloga 1.2 Važnost i uloga kulturalnih studija kao discipline 1.3 Usklađenost programa (legislativni okvir; znanstveno nastavni sustav Hrvatske i Europe) 1.4 Usporedivost studija s nastavnim programima u inozemstvu 1.5 Potreba za studijem 1.6 Potreba za obrazovnim profilom kulturologa 1.7 Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava 1.8 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

2. OPĆI DIO 2.1 Naziv i temeljni tip studija 2.2 Nositelj studija 2.3 Trajanje studija 2.4 Uvjeti upisa na studij 2.5 Preddiplomski studij 2.6 Diplomski studij 2.7 Objedinjenost preddiplomskog i diplomskog programa kulturalnih studija 2.8 Opis zvanja (akademskog naziva i stupnja)

8 8 9 9 12 13 14 14

15 16 16 16 16 17 17 17 18

U kazalu cjelovitog programa Kulturalnih studija zastupljeno je pet tematskih cjelina. Vidjeti cjeloviti tekst za točke 3.3 – 5.3 izostavljene iz ove skraćene verzije.

3. OPIS PROGRAMA 3.1 Popis predmeta (izvan i unutar programskih usmjerenja - modula) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS – bodova 3.1.1 Opća struktura diplomskog studija s raspodjelom ECTS bodova po pojedinim segmentima 3.1.2 Pregledna tablica izbornih kolegija u ponudi izvan usmjerenih izbornih paketa (modula) na diplomskom studiju 3.1.3 Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula MEDIOLOGIJA 3.1.4 Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula TALIJANSKI JEZIK I KULTURA 3.1.5 Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula NJEMAČKI JEZIK I KULTURA 3.1.6 Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula PRIMIJENJENA INFORMATIKA (INFORMATIKA ZA KULTUROLOGIJU)

20 21

3.2. Opis pojedinih kolegija

3.2.1 Opis izbornih kolegija u slobodnoj ponudi (unutarodsječna lista)

                

26 28 30 33 35 37 39 41 43 45 47 49 52 54 56 59 61 3

                          

Kulturni aglomerati granica Kulturalna i interkulturalna pedagogija Metafora Spavanje i snovi Europske integracije i obrazovanje Suvremena afroamerička književnost Klasična sociološka teorija Nacionalizam i sociološka teorija Suvremena sociološka teorija Kulturna baština Kultura pisanja Kultura govorenja Medijski žanrovi Pisati za medije Mediji: od Gutenberga do HTML-a Organizacijska kultura Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 1 Interkulturalna komunikacija Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 1 Područja informatičke primjene Tiskani mediji Web design Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 2 Hrvatsko-talijanske kulturne veze Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 2 Hrvatsko-njemačke kulturne veze Informacijski sustavi i društvo

63 65 68 70 72 75 77 80 81 83 85 88 90 91 93 95 97 99 101 102 104 106 108 109 111 113 115

3.2.2 Opis kolegija uključenih u usmjerene izborne pakete (module)

117

3.2.2.1 Usmjereni izborni paket (modul): MEDIOLOGIJA

117

            

Novinarstvo Stolno izdavaštvo Pravna strana medija Tekst, hipertekst, hipermedija Radio i televizija Politička kultura Sustav propagande u medijima Multimedija Teorija i praksa novih medija Film i kultura Medijska umjetnost Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 1 Mediji i globalizacija

117 119 120 122 124 126 128 130 132 134 136 138 139 4

 

Zavičajna i regionalna kulturalna povijest Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 2

3.2.2.2 Usmjereni izborni paket (modul): TALIJANSKI JEZIK I KULTURA               

Esej i rasprava – talijanski jezik Kulturalna povijest Italije 1 Kulturalna geografija Apeninskog poluotoka Talijansko kazalište – odabrane teme Čitanje suvremene književnosti na talijanskom jeziku Kulturalna povijest Italije 2 Institucije i strukture talijanskog društva Talijanski film – odabrane teme Stvaralačko pisanje na tal. jeziku (pisanje vijesti, kolumni, osvrta, dokumentiranje) Suvremeni talijanski mediji i industrija zabave Rijeka u talijanskoj povijesti i kulturi Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 1 Stvaralačko pisanje na talijanskom jeziku (ind. projekt) Talijanska kultura u svijetu Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 2

3.2.2.3 Usmjereni izborni paket (modul): NJEMAČKI JEZIK I KULTURA            

Esej i rasprava – njemački jezik Teme iz kulturalne povijesti njemačkog govornog područja Kulturalna geografija njemačkog govornog područja Glazba njemačkog govornog područja Čitanje suvremene književnosti njemačkog govornog područja Društveni, politički i kulturni pokreti njemačkog govornog područja Scensko-izvedbena kultura njemačkog govornog područja Film njemačkog govornog područja – odabrane teme Stvaralačko pisanje na njemačkom jeziku Intermedijalni pristup poeziji na njemačkom jeziku Grad Rijeka iz povijesno-kulturne perspektive njemačkog govornog područja Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 1

141 143

145 145 147 149 150 152 154 156 157 159 161 163 165 166 168 170

172 172 173 175 176 178 180 182 183 185 186 188 190

  

Stvaralačko pisanje na njemačkom jeziku (individualni projekt) Urbana kultura njemačkog govornog područja Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 2

3.2.2.4 Usmjereni izborni paket (modul): PRIMIJENJENA INFORMATIKA (INFORMATIKA ZA KULTUROLOGIJU)               

Operacijski sustavi Stolno izdavaštvo Pravna strana medija Tekst, hipertekst, hipermedija Uvod u projektiranje informacijskih sustava Hipermedijski sustavi Projektiranje obrazovnih sustava Multimedija Teorija i praksa novih medija Film i kultura Medijska umjetnost Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 1 Vjerojatnost i statistika Projektiranje informacijskih sustava Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 2

191 193 194

196 196 198 199 201 203 205 206 208 210 212 214 216 218 219 221

1. UVOD

1.1 Ishodište prijedloga Ishodište je ovoga prijedloga u prethodno odobrenom reformskom programu riječkih kulturalnih studija koji je odobren na temelju Suglasnosti Ministarstva znanosti i tehnologije od 28. 10. 2003. godine za izvođenje preddiplomskog i diplomskog studija (klasa 602-04/03-18/49; urbroj 533-08/828-03-3). Prethodno odobreni program kulturalnih studija – studija kulturologije – koji se od ak. g. 2004/2005. izvodi pri Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, u trenutku odobravanja bio je artikuliran prema tada važećoj legislativi, ali i unaprijed u posve razrađenim verzijama prilagođen kriterijima proisteklim iz bolonjske reforme i ugrađenima u novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (tada Prijedlog zakona). Kulturalni su studiji tako bili prvi odobreni program Filozofskog fakulteta u Rijeci, pa i šire sveučilišne zajednice, kojim se predviđala mogućnost studiranja u kombinaciji trogodišnjeg preddiplomskog i dvogodišnjeg diplomskog studija (sustav 3+2) uz potpunu provedbu ECTS sustava. Ovaj prijedlog predstavlja unaprijeđenu i obogaćenu verziju ranije odobrenog reformskog programa riječkih kulturalnih studija. U njega je uneseno višegodišnje iskustvo radnog tima u implementaciji elemenata bolonjske reforme u visokoškolski sustav, te iskustvo konkretne provedbe prethodno odobrena programa.

1.2 Važnost i uloga kulturalnih studija kao discipline Svjedoci smo sve veće pažnje koju kulturalni studiji zadobivaju na sveučilištima u Hrvatskoj i u regiji. U Hrvatskoj je, za razliku od sve zamjetnije situacije na inozemnim visokim učilištima, ova disciplina tek parcijalno institucionalizirana, uglavnom na razini poslijediplomskoga studiranja (primjerice, unutar poslijediplomskog studija književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i na interdisciplinarnom studiju Književnost i društveno-humanistički kontekst pri Filozofskom fakultetu u Rijeci). Zamjećuje se nedostatak uporišta takvoj poslijediplomskoj nadgradnji na razini preddiplomskih studija, gdje se ova građa pojavljuje tek sporadično, kao arbitrarno pridružen, ali ne i programima predviđen sadržaj studiranja. Filozofski fakultet u Rijeci stoga, prateći tendencije međunarodnog akademskog tržišta vezane kako uz ovu disciplinu tako i uz sveprisutan trend interdisciplinarnog povezivanja tradicionalnih disciplina, u samo središte aktualne reforme postojećih kurikuluma situira uvođenje programa kulturalnih studija kao vodećeg društvenohumanističkog interdisciplinarnog područja. Program se kulturalnih studija višestruko uklapa u samu reformu i njezine ciljeve, budući da nudi kvalitetnu osnovu razvitku srodnih ili preklapajućih disciplina (socijalne i kulturne antropologije, ženskih studija, postkolonijalnih studija /sa studijima nacije i nacionalizma/, mediologije i dr.). Kulturalni studiji, s pripadajućim širim interdisciplinarnim istraživanjima rodnih / spolnih, rasnih / etničkih / nacionalnih, medioloških / informatoloških te drugih ključnih područja, mogući su generator razvoja Filozofskog fakulteta, no i čitava Sveučilišta, budući da nude ključnu znanstvenu potporu

složenim procesima društvene tranzicije prema civilnome društvu. Kulturalni su studiji, naime, u međunarodnom akademskom kontekstu tradicionalno neodvojivi od duhovnih temelja pluralističke demokracije i društva građanskih sloboda.

1.3 Usklađenost programa (legislativni okvir; znanstveno-nastavni sustav Hrvatske i Europe) Ovaj je program u suglasju s važećom zakonskom i podzakonskom regulativom koja tretira znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). Ujedno, program je kompatibilan s proklamiranim međunarodnim standardima u preobrazbi i poboljšanju visokog školstva (zaključcima Europskog rektorskog zbora, Sorbonskom deklaracijom, Bolonjskom deklaracijom, Lisabonskom deklaracijom, Praškom deklaracijom, Berlinskim zaključcima). Program se nadahnjuje sveukupnim naporima na pripremi za pristupanje području EUA (European University Area).

1.4 Usporedivost studija s nastavnim programima u inozemstvu Kulturalni studiji kao najpropulzivnije i najvitalnije područje razvoja suvremenog visokoškolskog kurikuluma situira se na razmeđu znanosti o društvu i humanističkih disciplina. O tome u posljednja dva desetljeća svjedoče brojni studijski programi razvijeni i ponuđeni preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studentima na desecima uglednih sveučilišta i visokih škola u Europi, Sjedinjenim Američkim državama, Kanadi, Australiji, zemljama jugoistočne Azije i drugdje. Kulturalni studiji kao disciplinarno područje i kao predmet organiziranog studiranja postupno prodiru i u akademske zajednice slavenskih zemalja istoka i jugoistoka Europe (Ljubljana, Skopje, Lavov, Prag itd.), te se potvrđuju kao važni nukleusi visokoškolskog i znanstvenog promišljanja raznorodnih kulturalnih fenomena (kako onih povijesnih, tako i posve recentnih). Raznorodnost i šarolikost pojedinih područja specijalističkog interesa unutar samog disciplinarnog područja kulturalnih studija, te striktno poštivanje načela sveučilišne autonomije u pitanjima razvoja kurikuluma, uzrokom su velikog broja međusobno različitih, a mjestimice i veoma udaljenih i nesvodljivih rješenja, kako u sferi ponuđenih programa za preddiplomsku razinu do stupnja bakalaureusa (BA), tako i u programima za stupanj magistra (MA), te na doktorskim studijima. Komparativna analiza desetaka dostupnih i javno prezentiranih programa ukazala je, međutim, na neke razmjerno proširene zakonitosti i tendencije, pa i na moguće skupine međusobno srodnih programskih rješenja. Provedena analiza inozemnih programa kulturalnih studija upućuje na tri glavne skupine programskih rješenja (vidi dolje: A, B, C), pri čemu se riječki model priklanja trećoj skupini (vidi: C), težeći kvalitetnoj primjeni u njoj uspostavljenih rješenja, uz nastojanje da i ta rješenje podvrgne kritičkoj procjeni i unaprijedi ih. Ova se skupina programa utemeljuje na manjem broju kolegija u čijem su središtu temeljni i obvezni sadržaji uvoda u kulturalne studije s pregledom obuhvata same discipline (često oblikovani u niz susljednih srodnih kolegija), a koji se obično izborno nadopunjuju kolegijima 9

iz tradicionalnih društveno-humanističkih disciplina (povijest umjetnosti, muzikologija, antropologija, politologija itd.). (Za primjer sličnih rješenja v. program vezan za jednu disciplinu izvan središnjeg disciplinarnog interesa kulturalnih studija: York University's Faculty of Fine Arts, http://www.yorku.ca/finearts/cs/; za program s raznolikim disciplinarnim segmentima okupljenim u velike kolegije: Goldsmiths College – Centre for Cultural Studies, http://www.goldsmiths.ac.uk/cultural-studies/html/ma.html i University of Sussex, cultural studies minor, http://www.sussex.ac.uk/Units/publications/ugrad2003/culturalstudies.shtml.) Takvi se programi često koncentriraju oko manjeg broja središnjih ili pokretačkih pitanja, kao što je, primjerice, pitanje “pojma kulture” (a često i pitanje “pojma identiteta”) pružajući studentima metodološku osnovu koja se iskušava na manjem broju odabranih primjera (studija slučaja). Prednost je ovako zamišljenih programa pokušaj osiguravanja disciplinarnih granica, te usredotočenost na produbljivanje temeljnih problema discipline. Ipak, ovakvi programi pretpostavljaju postojanje šire mreže studija srodnih i/ili djelomično preklapajućih disciplina na instituciji na kojoj se studij organizira, te nisu prikladni za potpunu implementaciju u onim akademskim sredinama u kojima nema proširene ponude sadržaja novih i multidisciplinarnih humanističkih disciplina. Druga se skupina programa temelji na širokoj paleti partikularnih pitanja iz područja proizvodnje i potrošnje kulturalnih dobara. (Za primjer grupiranja kurikuluma kulturalnih studija oko discipline koja je u djelomično preklapajućem odnosu sa samom metodološko-problemskom jezgrom kulturalnih studija v. St. Mary College, University of Surrey, http://www.smuc.ac.uk/culturalstudies/contents.html; za primjer potpune liberalizacije režima studiranja i izgradnje obrazovnog profila i vertikale v. State University of New York (SUNY) at Stony Brook, College of Arts and Sciences, Interdisciplinary Major in Multidisciplinary Studies: http://naples.cc.sunysb.edu/CAS/ubdepts0305.nsf/pages/mtd.) Programi se pretežno sastoje od nizanja međusobno slabije povezanih problemskih studija slučaja kojima se upućuje na različite mogućnosti pristupa kulturalnim fenomenima, ponajprije suvremenim. Svojim modelom razvoja kurikuluma, ovakve se inicijative približavaju načinu na koji se, primjerice, u pojedinim akademskim sredinama tradicionalno organizira studij komparativne književnosti, te se temelje na većem broju nesusljednih kolegija koji zahvatom u specijalistička pitanja pokazuju analitičke i kritičke mogućnosti nove discipline, postupno utvrđujući metodološke obrasce primjenjive i u drugim specijalističkim istraživanjima unutar kulturalnih studija. Prednost je ovakvih programa u fleksibilnosti i prilagodljivosti specifičnim trenutnim potrebama studentske populacije, te u prilagodbi postojećim kadrovskim mogućnostima same institucije. Ovakvi programi manje se zanimaju disciplinarnim međama i obuhvatnošću discipline, te su i manje transparentni i praktični u sferi oblikovanja individualiziranog ali i prepoznatljivog obrazovnog profila diplomanata i poslijediplomanata, unatoč željene okrenutosti istraživačkoj praksi. Temeljeći se na analitičkom i kritičkom preispitivanju postojećih ponuđenih programa, pojedina su se svjetska sveučilišta opredijelila za mješoviti pristup izgradnji kurikuluma

kulturalnih studija, uvažavajući prednosti obaju ranije predstavljenih pristupa. (Vidi, primjerice, uzorni program i organizaciju studija: Towson University – Cultural studies http://wwwnew.towson.edu/clst/Welcome.html; zanimljiv je i program: Lingnan University – Hong Kong – Department of Cultural Studies, http://www.ln.edu.hk/cultural/ te, ponešto specifičan u metodološkom odnosu spram kulturalnih studija kao discipline, program ljubljanske kulturologije: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za družbene vede, Kulturologija – http://www.fdv.uni-lj.si/.) Hibridiziranim se pristupom objedinjuje bavljenje temeljnim ili polazišnim pitanjima discipline s nizanjem pojedinih specijalističkih pitanja, te povezuje sadržaje iz tradicionalnih i novih društveno-humanističkih disciplina u širu zaokruženu mrežu istraživačkih problema i nastavnih sadržaja od interesa za sveobuhvatno interdisciplinarno područje kulturalnih studija u širem smislu. Moguće mane ovako postavljenih programskih načela poglavito se tiču potencijalne preopterećenosti studenata i znanstveno-nastavnog kadra brojem i širinom obrađivanih područja. Tom se problemu nastoji doskočiti uklapanjem programa u reformiranu sliku studija na Filozofskome fakultetu i Sveučilištu, što pretpostavlja principe izbornosti, jednosemestralnosti i razvoja naprednih nastavnih metoda, čiji se sinergijski učinci odražavaju na ekonomičnost i organizacijsku uravnoteženost različitih elemenata, od programskih sadržaja, preko obveza studenata i predavača, do samog načina studiranja koji (posredstvom bodovnog sustava, te sustava evaluacije i orijentacije) uključuje izbornost, mobilnost i transparentnost. Izrazita je prednost ovako postavljenog programa njegova zaokruženost, kojom se može djelotvorno doskočiti nedostatku ili manjku srodnih i/ili preklapajućih društvenohumanističkih sadržaja u domaćoj akademskoj sredini (kulturalna antropologija, komunikologija, mediologija itd.). Također, ovako postavljeni programi jamče kvalitetne obrazovne profile s polivalentnom vertikalom, tj. stručnjake solidno osposobljene za rad u mnogim specifičnim sferama društvenog života. Riječki se program svojom prirodom priklanja ovako postavljenom modelu (C) razvoja kurikuluma kulturalnih studija. Obvezni se kolegiji tako aproksimativno mogu podijeliti na: kulturnopovijesni segment    

kulturalnoteorijski segment s uvodom u disciplinu segment istraživanja kulturalnih praksi s naglaskom na umjetnosti segment upravljanja kulturalnim resursima s kulturnom politikom i razvojem segment studija identiteta kao proširenje svih rečenih segmenata u smjeru temeljnom za disciplinu kulturalnih studija.

Obvezni kolegiji obuhvaćaju, dakle, sadržaje koji koreliraju s glavnim interesima i problemima discipline u teorijskoj i u povijesnoj vizuri. Program se obveznih kolegija rasprostire prvim trima godinama studija. Uz obvezne se kolegije programom predviđaju i izborni kolegiji, pri čemu se kao poseban i oblik izbora nudi i mogućnost specifičnih studijskih, tržišno orijentiranih usmjerenja putem izbornih modula.

Izborni kolegiji predstavljaju proširenje sadržaja navedenih segmenata ili, pak, zastupaju pojedina partikularna područja ili srodne discipline. Izborni se kolegiji uvode postupno i progresivno, zadobivajući znatno uvećan opseg u trećoj godini preddiplomskog studija, da bi u diplomskome studiju načelo izbornosti zadobilo potpunu prevagu. Izborni se kolegiji tiču specifičnih interesa vezanih uz područje, praktično su i/ili specijalistički usmjereni, te omogućuju polaznicima personalizaciju studija u skladu s vlastitim interesima. Izborni moduli – mediološki (Mediologija), talijanistički (Talijanski jezik i kultura), germanistički (Njemački jezik i kultura), modul primijenjene informatike (Primijenjena informatika / Informatika za kulturologiju) – uvode se kao studijska usmjerenja na diplomskome stupnju, dok se na preddiplomskome stupnju studiranja u okviru izbornoga segmenta nude (i) kolegiji koji obuhvaćaju pripremne sadržaje za kasnije uključenje u modularni sustav studiranja. Modularni sustav diplomskoga studiranja osigurava stjecanje specifičnih kompetencija u izabranom području te predstavlja nadopunu temeljnom obrazovnom profilu; izborna pak ponuda modulima primjerenih sadržaja na preddiplomskom stupnju osigurava kvalitetne temelje za takav usmjereni oblik nastavka studija. Modularni je sustav studiranja je fakultativan: izbor sadržaja na preddiplomskom stupnju nije uvjetovan eventualnim budućim izborom modula, a studentima se na diplomskome stupnju kao alternativa modularnom obliku studiranja nudi mogućnost slobodnog izbora sadržaja iz liste izbornih kolegija. Studenti koji se opredijele za oblik diplomskog studiranja izvan režima modula stječu temeljno zvanje kulturologa (vidi točku 2.8) kojemu se ne pridružuje oznaka posebnog usmjerenja. Kombiniranje obveznih i izbornih kolegija, s mogućnošću odabira izbornih modula (usmjerenih izbornih paketa kolegija), može se proširiti ponudom iz međuodsječne ili šire sveučilišne ponude izbornih kolegija, te se tako sadržaji studiranja teoretski mogu nadopunjavati temama iz srodnih humanističkih disciplina zastupljenih na Filozofskome fakultetu (primjerice psihologije ili filozofije), a do visine ECTS bodova predviđenih za izborni segment studija. Time će biti moguće dodatno oblikovati vlastiti obrazovni profil u skladu s osobnim interesima i ciljevima studiranja. Riječki je program nikao na rezultatima provedene komparativne analize postojećih programa kulturalnih studija na međunarodnom akademskom tržištu. Usporedbom kako prednosti, ali i manjkavosti pojedinih ponuđenih rješenja, te uzimajući u obzir specifičnosti vlastita podneblja, ovaj se program ustrojava s ciljem uspostavljanja načela zaokruženosti, ali ekstenzivnosti. S jedne strane, on se nudi kao integrativna silnica studiranja Filozofskom fakultetu, ali ugrađuje u sebe podjednako i načelo otvorenosti spram mogućnosti daljnjeg širenja, kako uvođenjem novih izbornih kolegija, tako i budućim pokretanjem poslijediplomskog doktorskog segmenta. Studij je potpuno otvoren i fleksibilan spram budućih potreba mobilnosti studenata i nastavnika u europskoj sveučilišnoj zoni.

1.5 Potreba za studijem Program kulturalnih studija u svojoj interdisciplinarnoj dinamičnosti i smislenoj koherentnosti višestruko izlazi ususret potrebama aktualnog trenutka kako u širem društvenom kontekstu

tako i unutar visokoškolskoga segmenta koji se, prateći poticaje društvene zbilje, podvrgava transformacijskim procesima. Potreba za studijem jednim dijelom proizlazi iz samog reformskog momenta, iz nakane ostvarivanja zadaća koje je Republika Hrvatska preuzela pristupivši Bolonjskom procesu i usuglašavajući se s preporukama EU i Vijeća Europe vezanim uz kakvoću i uz rokove provođenja promjena u sustavu visokog školstva. Tijekom posljednjega decenija, Filozofski je fakultet u Rijeci bio poprištem mnogih i relevantnih promjena kojim se potvrdio kao fleksibilna i živa ustrojbena jedinica Sveučilišta u Rijeci. Zamjetan je razvoj naše ustanove kako u pogledu uvođenja novih studijskih programa, preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih, tako i u pogledu pratećega dinamičnoga razvoja naših znanstveno-nastavnih kadrova. Iznjedrivši se iz tradicije Pedagoškog fakulteta kao nasljednika nekadašnje Pedagoške akademije i Fakulteta industrijske pedagogije, te nadrastavši svoje ranije ime uspostavljanjem programski obnovljene i bogate strukture, Filozofski se fakultet u Rijeci pokazao kadrim asimilirati kvalitetne tekovine postojećeg visokoškolskoga sustava na tlu Hrvatske, no i uskladiti svoj razvoj s poticajima društvene zbilje i s akademskim trendovima koji do nas dopiru iz domaćeg i inozemnog akademskog prostora. Dok je trostupanjska evolucija tijekom posljednjih decenija već i po sebi potvrda razvojne orijentacije naše ustanove, ona je ujedno i potvrda sasvim konkretnih rastućih potreba sredine u kojoj djelujemo za sve kvalitetnijim i sve kompleksnijim oblicima obrazovanja, kao i interesa studenata za studijske programe koje nudimo. U dijakronijskoj se perspektivi osnivanje kulturalnih studija iščitava kao dijalektički logična etapa opisana razvoja Filozofskog fakulteta. Studij svoje uporište nalazi u uspostavljenoj programskoj raznolikosti naše ustanove (programi nacionalnog i stranih jezika te književnosti, povijesti, filozofije, povijesti umjetnosti, informatologije, pedagogije, psihologije… ) koja je na sadašnjem stupnju svojega razvoja generirala i kadrovsku osnovu za izvođenje predloženog programa. Istovremeno i povrh toga predloženi studij svim tim korespondirajućim programima nudi suvremen razvojni poticaj i prema njima se dijalogično otvara. Riječ je o takvu studijskome konceptu koji može, želi i pozvan je poslužiti kao svojevrsni katalizator dinamizaciji i razvoju humanističkih, ali i društvenih disciplina na Filozofskome fakultetu i na Sveučilištu, dakle obavljanju visokovrijedne društvene funkcije unapređivanja akademske, a ne manje od toga i društvene zbilje.

1.6 Potreba za obrazovnim profilom kulturologa Orijentacija ovoga studija slijedi orijentaciju suvremene društvene prakse za povezivanjem među područjima. Kulturološko profiliranje u skladu je sa sve većom potrebom za visoko profesionalnim kadrom obučenim za integrirano promišljanje, takvim koje je istovremeno teorijski čvrsto utemeljeno, ali i praktički usmjereno. Kulturalni se studiji odlikuju obuhvatnošću i kritičkim duhom, ali i posve specifičnim metodološkim perspektivama na presjecištu poticaja iz klasične sociologije i kulturalne antropologije sa suvremenim stanjem kulturalnoteorijske debate, te srodnim i preklapajućim područjima komunikologije, mediologije, rodnih studija, postkolonijalnih studija, filmskih studija itd. Stoga su privlačni većem broju studenata koji studijem žele ostvariti individualizirani obrazovni profil s polivalentnom vertikalom, koji će svojom fleksibilnošću biti prilagođen novim potrebama dinamiziranog međunarodnog tržišta rada (rad u civilnom

sektoru, kulturalni menadžment, glasnogovornička mjesta, kulturalni segmenti diplomacije, specijalizirani sektori državne administracije i stručnih struktura u jedinicama lokalne uprave i samouprave, novinarstvo i urednički poslovi u papirnatim i elektronskim medijima itd.). Zbog svega navedenog, potiče se i preporučuje razvoj kulturalnih studija u društvima obilježenim restrukturiranjem civilnog sektora, te tranzicijskim fenomenima u gospodarstvu, obrazovanju, kulturi u užem smislu, te svakodnevnom životu. Pored visokoškolskih ustanova i znanstvenih instituta, sve su veći zahtjevi za upravo takvim obrazovnim profilima u svim institucijama koje se uključuju u kulturni život zajednice, od onih koje su njezini kreatori, do onih koje su njezini provoditelji. Djelatnosti se sve više povezuju i prožimaju: primjerice, izdavaštvo, ili pak muzejska, arhivistička ili bibliotečna djelatnost danas moraju pratiti domete mnogih disciplina u međusobnom prožimanju; organiziranje i menadžment kulturnih manifestacija iziskuje već i znanstveni uvid u multimedijalnost suvremene zbilje, njezinu povijesnu evoluciju i aktualnu usmjerenost; na svim razinama obrazovnoga sustava, ali i sustava uopće javlja se potreba za visokoupućenim i znanstveno kvalificiranim kreatorima novih integracijskih procesa među pojedinim područjima. Držimo da bi ovaj studij, zahvaljujući svojoj teorijskoj sofisticiranosti, ali jednako tako i okrenutosti zbilji, o čemu posebno svjedoče i predviđena usmjerenja – mediološko, talijanističko, germanističko, primijenjeno-informatičko (kroz odabran izborni modul) – mogao postati generatorom takva kadra koji bi odgovorio na sve složenije zahtjeve europski orijentirane društvene zbilje, kao i na specifične potrebe pojedinih segmenata tržišta.

1.7 Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava S obzirom na široko postavljene interdisciplinarne kriterije na kojima počiva sadržaj i struktura programa, sam je program u biti okrenut najraznovrsnijim segmentima tržišta rada te najraznorodnijim čimbenicima društvenog života, od struktura civilnoga društva do korporativnih struktura. Prirodnu sferu utjecaja i suradnje za ovaj studij predstavljaju tradicionalne institucije koje skrbe o kulturnoj baštini ili provode projekte i programe iz tradicionalno shvaćenih kulturnih djelatnosti, poput izložbenih, muzejskih, bibliotečnoarhivskih i drugih. Posebno se njeguje suradnja samog studija s poligonima kreiranja kulturne politike, kao što su odjeli ili referenti za kulturu pri tijelima državne uprave i lokalne uprave i samouprave.

1.8 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata Studij je potpuno prilagođen standardima i duhu pokretljivosti koji se nalazi u temeljima bolonjskog procesa (Lisabonska deklaracija i dr.). Struktura studija i omjeri ECTS bodova omogućuju povećanu pokretljivost kako na razini Fakulteta i Sveučilišta za koje vrijede usuglašeni standardi raspodjele ECTS bodova i omjeri obveznih i izbornih sadržaja, tako i međuinstitucionalnu pa i međunarodnu mobilnost. Potonja predviđa mogućnost dužih i kraćih razdoblja studiranja na drugim institucijama čiji je ustroj kompatibilan sa standardima koji se tiču procesa harmonizacije visokoškolskog obrazovanja unutar EUA (European University Area).

2. OPĆI DIO

2.1 Naziv i temeljni tip studija Filozofski fakultet u Rijeci predlaže jednopredmetni samostalni program diplomskog sveučilišnog studija kulturologije pod nazivom KULTURALNI STUDIJI.. Ovaj se cjeloviti samostalni jednopredmetni program diferencira na razini svoje unutrašnje strukture, artikulirajući se kroz usmjerenja – module (mediološki, talijanistički, germanistički i modul primijenjene informatike). Kao cjelovit jednopredmetni program studiranja, program kulturalnih studija sam po sebi predviđa 30 ECTS bodova po semestru studiranja odnosno ukupno 120 ECTS bodova kroz dvije godine studiranja. Ovakvo bodovno opterećenje popraćeno je odgovarajućim opterećenjem studenata u smislu predviđenih studentskih obveza, te propisanim brojem sati u izravnoj nastavi.

2.2 Nositelj studija Nositelj studija (ustanova – predlagač) je Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, a izvođač studija Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Filozofski fakultet ovim studijem, a u okviru sveukupnih napora za provedbu reforme humanističkoga kurikuluma u skladu s prihvaćenim načelima Bolonjskog procesa, uspostavlja okvir unutar kojega se situira dinamično i heterogeno disciplinarno polje kulturalnih studija koje samom svojom prirodom može pridonijeti željenim ciljevima aktualne reforme: suvremenom preoblikovanju skupine humaniora i transformaciji akademskog života.

2.3 Trajanje studija Dvogodišnji sveučilišni diplomski studij kulturologije predviđa ukupno studentsko opterećenje izraženo kroz 120 ECTS bodova. U isto su vremensko trajanje kao i u navedena bodovna opterećenja uključeni i izborni kolegiji i moguća izborna usmjerenja, odnosno moduli. Preddiplomski (trogodišnji) i diplomski (dvogodišnji) studij kulturologije pod nazivom Kulturalni studiji nezavisni su i nezavisno izvedivi programi, no međusobno su visoko kompatibilni.

2.4 Uvjeti upisa na studij Preddiplomski program kulturologije potpuno odgovara (dovoljan je) za izravni nastavak studiranja na diplomskome studiju izvan modularnog režima. Upis u modularni sustav diplomskoga studija uvjetovat će se provjerom polaznih znanja i/ili kompetencija primjerenih zathjevima pojedinih modula. Predviđeni trogodišnji ciklusi većine humanističkih i društvenih struka (poput sociologije, antropologije, etnologije, komparatistike, filozofije) tretirat će se, uz propisivanje zasebnih upisnih uvjeta, kao moguća osnova za uključenje studenata u diplomski program kulturologije.

2.5 Preddiplomski studij Preddiplomski studij kulturologije kroz razdoblje od tri godine pruža uvid u temeljna znanja o kulturi, o društvenim procesima i o praksama proizvodnje i potrošnje kulturnih dobara. Kroz izborne kolegije središnji se predmeti obogaćuju spoznajama iz bliskih humanističkih disciplina ili se razvijaju specijalistički sadržaji usmjereni boljem pozicioniranju završenih studenata na tržištu rada. Završetkom preddiplomskog studija kulturologije, baccalaureus/baccalaurea kulturologije bit će osposobljen-a za jednostavnije i pomoćne poslove u kulturalnom managementu, kulturnoj politici, upravljanju kulturnim resursima, u novinstvu i medijima, te na drugim poslovima koji pretpostavljaju posjedovanje odgovarajućih znanja iz šireg kruga humanističkih i društvenih disciplina. Posebna se pažnja poklanja razvijanju jezičnih kompetencija u sferi materinjeg jezika i stranih jezika (engleski + talijanski ili engleski+njemački), te stjecanju solidne informatičke pismenosti. Odluči li se student za nastavak studija na nekom drugom programu matičnog fakulteta ili drugih institucija, kao baccalaureus kulturologije on će moći na diplomskome stupnju pratiti većinu predmeta iz humanističke skupine (filozofija, sociologija, antropologija, komparatistika, etnologija) uz odgovarajuće prilagodbe ili polaganje razlike, u skladu s konkretnim propisima vezanim uz upise na diplomske studije.

2.6 Diplomski studij Diplomski studij kulturologije kroz razdoblje od dvije godine pruža mogućnost širokog odabira izbornih sadržaja okrenutih produbljenijem izučavanju kulturoloških presjecišta različitih humanističkih i društvenih disciplina. Također, ovaj dvogodišnji ciklus predviđa mogućnost studiranja u usmjerenim izbornim paketima (modulima): talijanističko i germanističko usmjerenje proširuju program kulturalnih studiju u smjeru suvremenih Area Studies, dok mediološko usmjerenje i usmjerenje primijenjene informatike pružaju posebne sadržaje na presjecištu struke i prakse po uzoru na srodna programska rješenja na svjetskim sveučilištima uvažavajući recentnu redistribuciju disciplinarnih granica. Naročiti je naglasak diplomskoga studija na stjecanju specifičnih znanja i vještina potrebnih za uključivanje teorijski pripremljenih i fleksibilnih kadrova u tržište rada. Po završetku diplomskog studija kulturologije, magistar/magistra kulturologije moći će, sukladno vlastitu interesu, nastaviti svoje obrazovanje na nekom od trogodišnjih poslijediplomskih ciklusa (doktorskih studija) u RH i inozemstvu ili se uključiti u tržište rada na rukovodećim poslovima u jednom od brojnih područja, od upravljanja kulturnim resursima u javnom i privatnom sektoru, do angažmana u medijskom sektoru, u sektoru poslovnih komunikacija, u državnoj administraciji, kulturnoj diplomaciji, novinarstvu i publicistici, na uredničkim poslovima itd.

2.7 Objedinjenost preddiplomskog i diplomskog programa kulturalnih studija Preddiplomski i diplomski program kulturologije nude mogućnost objedinjenog studiranja obaju ciklusa, no ujedno to su i neovisno izvedivi programi. Ti su programi tematski srodni, te organizacijski posve kompatibilni, čime se omogućuju uravnoteženo cjelovito petogodišnje 17

studiranje. Time se, međutim, ne isključuje mogućnost pokretljivosti studenata unutar hrvatskog i europskog visokoškolskog sustava u fazi stjecanja preddiplomskog stupnja i nastavljanja diplomskoga studija na drugim srodnim programima. K tomu, u projekciji je programa kulturalnih studija i njegovo buduće zaokruženje trećim, trogodišnjim doktorskim ciklusom kao neovisnim programskim entitetom posve kompatibilnim s druga dva programska ciklusa.

2.8 Opis zvanja (akademskog naziva i stupnja) Na diplomskome studiju kulturologije polaznici će izvršavanjem propisanih obveza steći zvanje magistar (ili magistra) kulturologije. Pojedinačnim se izborom kolegija odnosno usmjerenja (modula) studij pojedinačno diferencira, što će biti vidljivo iz suplementa (dodatka) diplomi (diploma supplement) koji će sadržavati detaljni opisom cjelokupna studiranja i stečenih stručnih kompetencija. Studenti koji su se odlučili za studij izvan režima usmjerenih studijskih paketa (modula), odnosno za slobodni odabir kolegija unutar ponuđene liste izbornih predmeta stječu zvanje magistar (ili magistra) kulturologije, bez posebne napomene o usmjerenju iskazane u suplementu diplomi.. U slučaju odabira jednog od ponuđenih programskih usmjerenja – modula: Mediološkog modula, Modula primijenjene informatike, Modula talijanskog jezika i kulture ili Modula njemačkog jezika i kulture, a u sklopu suplementa diplomi, temeljnom zvanju pridodat će se oznaka specifične kompetencije, odnosno usmjerenja, što se stječe obrazovanjem kroz odabrani izborni modul i to: magistar/magistra kulturologije (usmjerenje: mediologija); magistar/magistra kulturologije (usmjerenje: primijenjena informatika / informatika za kulturologiju); magistar/magistra kulturologije (usmjerenje: talijanski jezik i kultura); magistar/magistra kulturologije (usmjerenje: njemački jezik i kultura). S obzirom na to da modularno studiranje bitno oblikuje obrazovni profil polaznika, smatra se poželjnim unijeti specifikaciju usmjerenja i u samu diplomu, što će biti učinjeno dopuste li to tehničke i pravne mogućnosti.

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis predmeta (izvan i unutar programskih usmjerenja - modula) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS – bodova 3.1.1 Opća struktura diplomskog studija s raspodjelom ECTS bodova po pojedinim segmentima

Opća struktura diplomskog studija s raspodjelom ECTS bodova po pojedinim segmentima 2 G

Segment modularnog studiranja3 / slobodnog izbora4 izražen u pridruženim ECTS bodovima

Izbor kolegijia iz godišnje unutarodsječne liste; minimalno 2 kolegija odnosno 12 ECTS bodova

1 8

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada; 6 ECTS bodova

Izbor kolegijia iz godišnje unutarodsječne liste; minimalno 1 kolegij odnosno 6 ECTS bodova

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada; 6 ECTS boova

Izbor kolegijia iz godišnje unutarodsječne liste; minimalno 1 kolegij odnosno 6 ECTS bodova

Segmenti studiranja (izborni kolegiji u unutarodsječnoj ponudi, izborni kolegiji u međuodsječnoj ponudi, usmjereni izborni paketi /moduli i individualne mentorske konzultacije kao obvezni sadržaj unutar i izvan modula) iskazani su kroz ukupan broj bodova pridružen svakom segmentu, odnosno kroz minimalni broj kolegija koji je student dužan odslušati. Popisi kolegija predviđeni svakim pojedinim segmentom prikazani su zasebnim tablicama koje uz ECTS bodove sadrže i iskaz predviđenih sat aktivne nastave. 3 Vidjeti raspored kolegija po modulima s pridruženim ECTS bodovima i satima izravne nastave u tablicama koje slijede. 4 Studenti koji se odlučuju za studij izvan režima modula u okviru doznačenog bodovnog zbira mogu birati predmete s unutarodsječne liste izbornih kolegija, kao i s međuodsječne fakultetske liste (točka 3.4 iz cjelovitog teksta ovog programa) 20

3.1.2 Pregledna tablica izbornih kolegija u ponudi izvan usmjerenih izbornih paketa (modula) na diplomskom studiju Pregledna tablica izbornih kolegija u ponudi izvan usmjerenih izbornih paketa (modula) na diplomskom studiju* r. br.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44

Naziv kolegija

Glazba i kulturni kontekst Teorije ideologije Kultura društvenog protesta i preokreta Filozofija kulture Filozofska antropologija Rodna tekstualnost Kognitivizam i kulturalni studiji Teorija i praksa manjinskih kultura Mit i kultura Globalizacija i lokalizam Generacijska i međugeneracijska kultura Turizam i kultura Kultura sporta Tijelo i subjekt Seksualni odabir i kultura Upravljanje resursima u kulturi Grad i kultura Kulturni aglomerati granica Kulturalna i interkulturalna pedagogija Metafora Spavanje i snovi Europske integracije i obrazovanje Suvremena afroamerička književnost Klasična sociološka teorija Nacionalizam i sociološka teorija Suvremena sociološka teorija Kulturna baština Kultura pisanja Kultura govorenja Medijski žanrovi Pisati za medije Mediji: od Gutenberga do HTML Organizacijska kultura Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 1 Interkulturalna komunikacija Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 1 Područja informatičke primjene Tiskani mediji Web design Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 2 Hrvatsko-talijanske kulturne veze Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 2 Hrvatsko-njemačke kulturne veze Informacijski sustavi i društvo

Semestar

Sati predavanja

Sati seminara

Sati – ukupno

ECTS opterećenje

1/2/3/4 1/2/3/4

2 2

1 1

3 3

2 2

1/2/3/4

1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4

2 2 2 2 2 2 2

1 1 1 1 1 1 1

3 3 3 3 3 3 3

2 2 2 2 2 2 2

1/2/3/4

1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4

2 2 2 2 2 2 2

1 1 1 1 1 1 1

3 3 3 3 3 3 3

2 2 2 2 2 2 2

1/2/3/4

1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4

2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 2

1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 1

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 4 4

1/2/3/4

1/2/3/4 1/2/3/4 1/2/3/4

1 1 2

2 2 1

3 3 3

4 4 4

1/2/3/4

1/2/3/4 1/2/3/4

2 1

1 2

3 3

4 4

*Napomena: ECTS koeficijent opterećenja studenata može se uvećavati ukoliko je izbor kolegija vezan uz izradu završnog rada studenta, te se sukladno tome, u dogovoru s mentorom i ECTS koordinatorom, uvećavaju i studentske obaveze. Minimalna razina ECTS kredita za izborne kolegije je 2, a uvećana razina (uz posebno odobrenje i primjereno obrazloženje i programsku razradu) može iznositi 3-6.

Generalne napomene: 1. Studentima koji studiraju izvan režima modula omogućuje se i odabir sadržaja ponuđenih u usmjerenim programskim paketima – modulima prema rasporedu njihova aktiviranja u modulima.. 2. U preglednim tablicama modula (koje slijede) zvjezdicom (*) su označeni kolegiji koje studenti mogu zamijeniti kolegijima iz šire izborne ponude na razini samog studija (vidi prethodnu tablicu) ili na razini izborne ponude fakulteta (vidi točku 3.4). Time se i unutar usmjerenih izbornih paketa otvara mogućnost dodatne izbornosti sadržaja studiranja.

3.1.3. Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula MEDIOLOGIJA

Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula MEDIOLOGIJA

God

Sem

ECTS

DIPLOMSKI STUDIJ

Novinarstvo 2+2 (6)

Pravna strana medija 2+1 (3)

Stolno izdavaštvo 2+2 (6)

Tekst, hipertekst, hipermedija* 2+1 (3)

Radio i televizija 2+2 (6)

Sustav propagande u medijima 2+1 (3)

Multimedija 2+1 (3)

Politička kultura 2+2 (6)

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 0+2 (6)

Teorija i praksa novih medija 2+2 (6)

Film i kultura 2+1 (3)

Medijska umjetnost 2+1(3)

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 0+2 (6)

Zavičajna i regionalna kulturalna povijest* 2+2 (6)

Mediji i globalizacija 2+2 (6)

1 1

2 4

18 (12+6)

3.1.4 Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula TALIJANSKI JEZIK I KULTURA

Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula TALIJANSKI JEZIK I KULTURA

God

Sem

DIPLOMSKI STUDIJ Kulturalna geografija Apeninskog poluotoka 2+1 (3)

Kulturalna povijest Italije 1 2+2 (6)

Talijansko kazalište – odabrane teme 2+1 (3)

Institucije i strukture talijanskog društva 2+1 (3)

Kulturalna povijest Italije 2 2+2 (6)

Talijanski film –odabrane teme 2+1 (3)

Stvaralačko pisanje na talijanskom jeziku 2+2 (6)

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 0+2 (6)

Suvremeni talijanski mediji i industrija zabave 2+1 (3)

Rijeka u talijanskoj povijesti i kulturi* 2+1 (3)

Stvaralačko pisanje (individualni projekt) 2+2 (6)

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 0+2 (6)

Talijanska kultura u svijetu 2+2 (6)

Esej i rasprava – talijanski jezik 2+2 (6)

Čitanje suvremene književnosti na talijanskom jeziku* 2+2 (6)

2 4

ECTS

18 (12+6)

3.1.5 Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula NJEMAČKI JEZIK I KULTURA

Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula NJEMAČKI JEZIK I KULTURA

God

Sem

1 1

Kulturalna Teme iz geografija Esej i rasprava kulturalne njemačkog – njemački jezik povijesti njem. govornog 2+2 (6) gov.područja područja 2+2 (6)

2 4

ECTS

DIPLOMSKI STUDIJ

Čitanje suvremene književnosti – na njemačkom jeziku 2+2 (6)

Društveni, politički i kulturni pokreti njemačkog govornog područja 2+2 (6)

Stvaralačko pisanje na njemačkom jeziku (pisanje vijesti, kolumni, osvrta, dokumentiranje) 2+2 (6)

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 0+2 (6)

Stvaralačko pisanje (individualni projekt) 2+2 (6)

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 0+2 (6)

Glazba nj. g. p. – odabrane teme* 2+1 (3)

2+1 (3)

Scenskoizvedbena kultura nj.g.p 2+1 (3)

Film nj.g.p. odabrane teme 2+1 (3)

Intermedijalni pristup poeziji na njemačkom jeziku 2+1 (3)

Grad Rijeka iz povijesnokulturne perspektive nj.g.p* 2+1 (3)

Urbana kultura njem. gov.područja 2+2 (6)

18 (12+6)

3.1.6 Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula PRIMIJENJENA INFORMATIKA (INFORMATIKA ZA KULTUROLOGIJU)

Pregledna tablica usmjerenog programskog paketa / modula PRIMIJENJENA INFORMATIKA (INFORMATIKA ZA KULTUROLOGIJU)

God

Sem

1 1 2

DIPLOMSKI STUDIJ Operacijski sustavi 2+2 (6)

Stolno izdavaštvo 2+2 (6)

Uvod u projektiranje informacijskih sustava 2+2 (6)

Projektiranje obrazovnih sustava 2+1 (3)

Film i kultura 2+1 (3)

Teorija i praksa novih medija 2+2 (6)

2 4

Projektiranje informacijskih sustava 2+2 (6)

Vjerojatnost i statistika 2+2 (6)*

ECTS Tekst, hipertekst, hipermedija* 2+1 (3) Hipermedijski sustavi 2+2 (6)

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 0+2 (6) Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 0+2 (6)

Pravna strana medija 2+1 (3)

Multimedija 2+1 (3)

Medijska umjetnost 2+1 (3)

18 (12+6)

3.2. Opis pojedinih kolegija 3.2.1. Opis izbornih kolegija u slobodnoj ponudi Izborni se kolegiji u slobodnoj ponudi nude s temeljnim ECTS opterećenjem od 2 boda, a s 30+15+0 nastavnim opterećenjem izraženo u satima predavanja i seminara. Ovakvo se opterećenje može na zahtjev studenata, a uz odobrenje ECTS koordinatora i mentora završnog rada može uvećavati do maksimalno 6 ECTS bodova (bez uvećanja sati izravne nastave), uz prilagodbu predviđenih studentskih obveza, ako se procijeni da je sadržaj odabranog kolegija u funkciji završnoga rada.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Glazba i kulturni kontekst

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija pružiti temeljne uvide u kulturološke aspekte glazbe kao sveobuhvatnoga fenomena ljudskog duha. Istražuje se povijest ljudske misli o glazbi, s naglaskom na učenjima modernističkih i postmodernističkih teoretičara i sociologa glazbe..

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegijem se osigurava dodatna informiranost studenata u važnom području jednog od tradicionalnih umjetničkih grana za koju kulturalni studiji pokazuju osobito zanimanje. Njime se nadopunjuje niz kolegija posvećen umjetnosti i kulturi, te pojedinim umjetničkim praksama. Teorijskim usmjerenjem kolegij je u dodiru s kulturalnoteorijskom skupinom predmeta, kao i kolegijem “Filozofija kulture”.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Pružiti studentima uvid u kulturološke aspekte glazbe kao sveobuhvatnoga fenomena ljudskog duha. Studentima će se ponuditi i osnovne informacije o prirodi glazbe kao pojave, o načinima percepcije i recepcije glazbe

Sadržaj predmeta  



Muzikologija: interdisciplinarni pogled na glazbene fenomene i na njihov odnos spram umjetnosti i kulturne zbilje. Glazba kao oponašanje (od Aristotela do neoplatonizma); glazba kao ideja (Kant, Schiller, Hegel); kao autonomna forma (Langer, Goodman); kao simbol; kao iskustvo (Merleau-Ponty) ; kao društvena i politička snaga (Adorno); feminističke perspektive; postmodernistički ethos Krosdisciplinarne perspektive (pogled unatrag): Wagnerova rasprava o umjetničkom djelu u okviru Gesamkunstwerka; estetski aspekti glazbe kroz Hanslikovu kritiku emocionalizma kojom involvira Kantovu koncepciju «autonomne umjetnosti»; primjena učenja filozofa Hansa Georga Gadamera, prema kojemu je mišljenje uvijek 26

istinski povezano s govorenim jezikom, na književnu kulturu glazbenika 19. stoljeća i njihovom glazbeničkom odnosu prema pjesništvu  O prirodi zvuka. Percepcija zvuka i percepcija značenja. Psihologija glazbe: mentalni fenomeni vezani uz glazbu; percipiranje, sjećanje, emocija, spoznaja. Pitanja recepcije, kreiranja i izvođenja Muzikoterapija ili meloterapija kao medicinskopsihološki način liječenja..  Interferencije u umjetnosti: Kako je težnja prema inovacijama postala kriterij: dodekafonija u glazbi, geometrijska apstrakcija u likovnim umjetnostima, dadaizam u književnosti.  Glazba i diskurs kulture. Rasprave Theodorea Adornea; kvalitativna sociologija glazbe i intertekstualno poimanje glazbenog fenomena. Muzikološke / etnomuzikološke interferencije s drugim diskursima – filozofskim, književnim, filmskim (npr. Lewinov glazbenoteorijski pristup pitanjima percepcije spram Rortyjeva koncepta «liberalnog ironičara»; feministička naracija glazbene povijesti /Susan McClary/ spram pojma dizasocijacije senzibilnosti /T.S. Eliot; terenski rad Stevena Felda na prikupljanju glazbene građe plemena Kaluli spram tumačenja ambijentirana zvuka u suvremenom filma)  Vrijeme kao doprinos determinaciji djela u novoj glazbi, ili kao primarna kategorija, ili indeksni znak koji indicira komunikacijske aspekte (analiza Cageova djela 4'33'')  Povijesna determiniranost razvoja glazbenog materijala: neki aspekti novog zvuka 50ih i 60-ih godina 20. stoljeća: konkretna glazba, elektronska glazba i sintetska glazba.  Glazba tehnološke ere. Multimedija u glazbenom teatru Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni tijekom semestra izraditi 1 seminarski rad (sintetski prikaz tematskih segmenata iz dopunske literature) te položiti usmeni ispit.

Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 27

Adorno, T.W. Essays on Music: Theodor W. Adorno (Uvod, Komentar i Bilješke – Leppert. R.D, ur.) University of California Press; 2002 Barenboim, D. – Said, E.W. – Guzelimian, A. Parallels and Paradoxes: Explorations in Music and Society, Pantheon Books; 2002 Bobetko, S. M. Osnove glazbene kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Deutsch. D. The Psychology of Music (Academic Press Series in Cognition and Perception), Academic Press;1998 Korsyn, K.E: Decentering Music: A Critique of Contemporary Musical Research, Oxford University Press; 2003 Selem, P. Trenutak glazbenog metateatra, zbirka, «Novi zvuk», Zagreb, 1972.

Dopunska literatura Adorno, T.W. Philosophy of Modern Music, The Seabury Press, New York, 1973. Barthes, R. Image-Music-Text Noonday Press; 1978 Bowman, W.D: Philosophical Perspectives on Music Oxford University Press; 1998 D. Mitchell The Language of Modern Music, London, 1963. Jourdain, R. Music, The Brain, And Ecstasy : How Music Captures Our Imagination Avon Books; 1998 Lochhead, J. i Auner J. (ur.) Postmodern Music/Postmodern Thought (Studies in Contemporary Music and Culture), Garland Publishing; 2000 Supičić, I. Estetika europske glazbe, JAZU, Zagreb, 1978.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Kvaliteta programa, nastavnog procesa, vještine poučavanja i razine usvojenosti gradiva ustanovit će se provedbom pisane evaluacije uz pomoć opsežnih upitnika te na druge načine predviđene prihvaćenim standardima.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Teorije ideologije

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

1/2/3/ 4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Svrha predmeta je pružiti pregled shvaćanja ideologije kao višeznačnog i kontroverznog pojma u socijalnoj teoriji. Razmotrili bi se: povijest pojma i klasifikacije definicija, kritičko i neutralno shvaćanje, ideologija kao sistem ideja i kao “življeno iskustvo”. Ideologija je važan koncept kako u socijalnoj teoriji, tako i u najšire shvaćenim kulturnim disciplinama.

Korespondentnost i korelativnost programa Izvori kulturalnih studija (CCCS u Birminghamu) nalaze se u primjeni Althusserove teorije ideologije i Gramscijeve teorije hegemonije na kulturnu situaciju suvremenog društva. Teorije ideologije su osnova za razumijevanje brojnih područja istraživanja u kulturalnim studijima – 28

od pitanja identiteta (rodnih, klasnih, etničkih), preko uloge masovnih medija i novih komunikacijskih tehnologija do značenja popularne kulture i potrošačkog društva. Osim studenata kulturalnih studija, kolegij mogu slušati i studenti filozofije, povijesti, pedagogije i psihologije.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Materijalni: upoznavanje s različitim teorijama i shvaćanjima ideologije. Formativni: razvijanje sposobnosti za kritičko mišljenje; uporaba teorijskih koncepata za razumijevanje pojava u vlastitom društvu kao i usporedba s drugima.

Sadržaj predmeta 1. Povijesni izvori koncepta ideologije: od preteča do francuske revolucije. 2. Epistemološka i socijalno-politička koncepcija ideologije. Klasifikacije definicija. 3. Marx i marksizam: materijalizam, alijenacija, nadgradnja, fetišizam. Lenjin, Lukasc, Gramsci, kritička teorija, Althusser, Habermas. 4. Ideologija i utopija: Mannheim. 5. Simboličko i imaginarno: Castoriadis, Bloch, Ricoeur, Geertz, Thompson. 6. Društvene funkcije ideologije: identitet, solidarnost, orijentacija, integracija. Dominantna ideologija i zajednička kultura. 7. Ideologija i društvena reprodukcija, kritika kulturne industrije i transformacija javne sfere. 8. Postmodernizam i ideologija: Foucault, Debord, Baudrillard, Žižek. Teorija diskursa i ideologija. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Pohađanje nastave, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u seminaru, ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 29

Castells, M., Moć identiteta, Golden Marketing, Zagreb, 2003. Habermas, J., Tehnika i znanost kao “ideologija”, Zagreb 1986. Katunarić, V., Teorija društva u frankfurtskoj školi, Naprijed, Zagreb, 1990. Taylor, Ch., Modern Social Imaginaries, Durham, 2004. Žižek, S., Sublimni objekt ideologije, Zagreb 2002.

Dopunska literatura Balkin, J. M., Cultural Software: A Theory of Ideology, New Haven, 1998. Boudon, R., The Analysis of Ideology, Chicago 1989. CCCS, University of Birmingham, On Ideology, London 1978. Foucault, M., Znanje i moć, Zagreb 1994. Marcuse, H., Čovjek jedne dimenzije, Sarajevo 1968. Močnik, R., 3 teorije: Ideologija, nacija, institucija, Beograd 2003. Morley, D. i Ch. Kuan-Hsing (eds.), Stuart Hall: Critical Dialogues in Cultural Studies, London, 1996. Thompson, J. B., Ideology and Modern Culture, Standford, Ca. 1990. van Dijk, T.A. Ideology, London 1998. Žižek, S. (ed.), Mapping Ideology, London, 1994.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kultura društvenog protesta i preokreta

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Samom problemu implicirane prirode (esencijalnoj kvaliteti) «kulture pobune» pristupa se iz očišta filozofije morala i filozofije politike, te se njegove manifestacije promatraju iz prespektive kulturalnih studija.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se uklapa u široku društvenoteorijsku debatu o novim revolucionarnim pokretima i u pokušaj kulturalnih studija da svojim instrumentarijem doskoče narastajućim dvojbama glede sraza kolizijski impostiranih svjetskih struktura nadzora nad distribucijom simboličkog kapitala. Predmet je u širem smislu povezan sa skupinama kolegija iz sfere kulturalne politike i kulture civilnog društva, kao i sa skupinom kolegija iz sfere kulturalne povijesti. Naročito se dobro nadopunjuje s kolegijima «Teorije ideologije» i «Filozofska antropologija». 30

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Kolegijem se kani studente uvesti u svijet tzv. «kultura revolucije», tj. raščlaniti teorijski okvir i povijesna slika kulturalnih fenomena koji su se vezivali (ili se vezuju) za «osporavateljske» pokrete društvene preobrazbe, te su potpornim čimbenikom njihova ideološkog aparata i/ili simboličkog instrumentarija kojim se nastoji djelomično ovladati javnom sferom i doskočiti hegemonijskim strukturama distributera moći.

Sadržaj predmeta 

“Stanje zadovoljstva” uspostavljenim političkim sistemom – “dobro” kao prazan pojam uokviren individualnim zadovoljstvom, kojeg svaka ostvarena politika “puni” svojim interesima. Povijesni primjeri. Razrada pojma dobra u odnosu na ostvarenje realnog dobra, utopijska vjera u ostvarenje; čovječanstvo teži “dobru”, zadovoljstvo mase uspostavljanjem političkog sistema proizlazi iz vjerovanja u ostvarenje “dobra”; instrumentalizacija retorike «dobra»; moral kao nosilac pojma dobra; subverzivna nadzornost morala; dobro kao puni pojam i ideja vodilja revolucionarne manjine za djelovanje i pobunu.  Mehanizmi pobune i njihova moralna opravdanost. Teorijski modeli i povijesni primjeri. «Angažirane» umjetničke prakse. Prosvjedno pismo, mirni prosvjed, građanski neposluh, pokret “djece cvijeća”, lijevi terorizam, zeleni (ekološki) terorizam, gerilski rat, revolucija, građanski rat. Razmatranje proizvodnje i potrošnje raznorodnih fenomena kulture revolucije.  Razmatranje suvremene liberalne demokracije i kapitalizma kao nositelja «dobra» u mjeri u kojoj su njegovi pozitivni ostvaraji u harmoniji s moralom subverzivne manjine (primjer zakona o homoseksualnim brakovima).  Problem “trajne utopije”: moralni opozicionar za razliku od ostalih sudionika preokreta ostaje izvan stanja zadovoljstva uspostavom novog poretka; problem «izdaje revolucije» kao fenomen trojanskog konja koji vodi “staljinizaciji” revolucionarnog rezultata (pokret za uspostavljanje društvene pravde rušenjem hegemonizma elite moći trojanski je konj koji masi, koju iskorištava kao bazu revolucionarne preobrazbe, donosi hegemoniju nove elite – pojam “konzervativne revolucije”)  Oprimjerenje i studije slučaja: povijesni i suvremeni anarhizam kao pokret; umjetnost i anarhija (Beuys); revolucionarne kulture povijesnih avangardi (futurizam, sovjetska avangarda itd.). Studije slučaja: 1. desničarska revolucionarna kultura ranog fašizma (futuristička politička stranka, danuncijanski arditizam u književnosti i drugim umjetnostima, revolucionarna svakodnevica i revolucionarni moral), te 2. kulturalni aspekti tzv. suvremenog antiglobalističkog pokreta (global underground) – književnost, glazba, nove medijske prakse, novi rituali i simboli («marame palestinke i dreadlocksi», dugine boje > nadovezivanje na queer rituale itd.), subverzivnost virtualnih mrežnih plemena, hackerska subkultura itd. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata

Pohađanje nastave i polaganje usmenog ispita obveze su svih studenta. Prije polaganja ispita studenti su dužni predati 1 seminarski rad na temelju prethodnog istraživanja literature i drugih vrsta izvora.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Brecher, J. – Costello, T. – Smith, B., Globalization from below, South End Press, Cambridge MA, 2000. Derrida, J., Sablasti Marxa - stanje duga, rad tugovanja i nova Internacionala, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002. Frankena, W. K., Etika, Kruzak, Zagreb, 1998. Marx, C. – Engels, F., Komunistički manifest (prir. Slavoj Žižek), Arkzin, 1998. Rusconi, G. E., Kritička teorija društva, Stvarnost, Zagreb, s.a.

Dopunska literatura Debord, G., Društvo spektakla i komentari društvu spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999 Einstein, A., Essays in Humanism, Philosophical Library, new York, 1950. Held, K., Fenomenologija političkog svijeta, Matica hrvatska, Zagreb, Klein, N., No logo : bez prostora, bez izbora, bez posla, bez logotipa, VBZ, Zagreb, 2002. Marcuse, H., Kultura i društvo, BIGZ, Beograd, 1977. Popper, K. R. , Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, Kruzak, Zagreb, 2002. Reclus, E. , Evolucija, revolucija i anarhistički ideal, DAF, Zagreb, 2001. Ranković, M. (ur.), Masa u sociološkoj teoriji, Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta, Beograd, 1977.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Filozofija kulture

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Ciljevi koje bi trebalo postići ovim kolegijem sljedeći su: upoznavanje s poviješću filozofijskog razmatranja lijepoga i umjetnosti; zahvaćanje estetičkih problema kroz komparaciju s drugim filozofskim područjima (filozofija jezika, filozofska antropologija, etika, teorija spoznaje, metafizika); isticanje raznovrsnosti filozofijskih pristupa; razlaganje stava da lijepo po sebi, prirodno lijepo i lijepo u umjetnosti nisu nužno predmetom jedinstvenog istraživanja.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij odgovara potrebi filozofske izobrazbe studenata kulturologije, u segmentu koji izravno korelira s temeljnim interesom studija, s problematizacijom kulturnoga fenomena. U vezi je kulturalnoteorijskom skupinom predmeta, s kolegijima koji opisuju pojedine umjetničke prakse, te naročito s predmetom “Filozofska antropologija”.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznati studente s poviješću filozofijskog razmatranja lijepoga i umjetnosti; sposobnost zahvaćanje estetičkih problema kroz komparaciju s drugim filozofskim područjima (filozofija jezika, filozofska antropologija, etika, teorija spoznaje, metafizika).

Sadržaj predmeta 

Temeljni pojmovi: lijepo, forma, značenje forme, estetičko iskustvo, ukus, estetička vrijednost, umjetničko djelo, autentičnost, kreativnost, estetičko prosuđivanje, kič, moda, stil, genij i dr. Teorije umjetnosti: semiotičke teorije, strukturalističko-poststrukturalističke teorije, teorije unutar analitičke filozofije (teorije metafore, problem fikcijskog diskursa, polisemija i njezina uloga u književnom, kazališnom i filmskom mediju jezik i glazba: analogije i razlike), teorije oslonjene na psihologijske pravce, teorije fenomenologijsko hermeneutičkog kruga i dr.



Upoznavanje s počecima zapadne filozofske misli, s podrijetlom i s izvorima filozofije, s ciljem razumijevanje postanka i razvoja filozofijskih disciplina (metafizike, filozofije prirode, logike, teorije spoznaje, etike, estetike, filozofije politike i dr.), i upoznavanje temeljnih pojmova, problema i pozicija antičke filozofije, otvaranje pitanja odnosa filozofije i povijesti.



Kritičko razumijevanje jezika kao jednog od osnovnih fenomena ljudske kulture Pojam jezika, problem biti i definicije jezika (jezik kao socijalni, mentalni i apstraktni predmet). Teorije o značenju (semantika, pragmatika), teorije o znaku, teorije diskursa i interpretacije. Povijest pitanja o jeziku: filozofija jezika u antici, srednjem vijeku (Učenje o značenju i spekulativna gramatika), novovjekovna 33

filozofija jezika (analiza znaka i opća gramatika, te različite pozicije od Lockea, Herdera do Nietzschea). Suvremena filozofija jezika: jezik kao temeljna kulturna činjenica; logičko-filozofske rasprave (jezik kao model i kao anticipacija zbilje); jezik kao nosilac smisla; semiotika kao teorija interakcije; jezik kao označiteljski poredak; jezik kao medij filozofije i mišljenja. Klasične teorije jezika: W. von Humboldt, F. de Saussure, K. Buler, N. Chomsky, strukturalističke teorije jezika, filozofije "običnog jezika", teorija J. Searlea. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su kroz semestar dužni napisati jedan esej s prethodnim istraživanjem zadane literature i položiti usmeni ispit. Usmeni ispit može, u dogovoru s predmetnim nastavnikom, biti zamijenjen pisanim projektom na zadanu temu.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Adorno, T. Estetička teorija danas, Sarajevo, 1990. Aristotel: Poetika, Zagreb, 1983 Božičević, V. Riječ i slika, Zagreb 1990. Chomsky, N. Gramtika i um; Beograd, 1979. Popper, K. Bijeda historicizma, KruZak, Zagreb

Dopunska literatura Barbarić, D. Grčka filozofija (Filozofska hrestomatija), Zagreb, 1996. Croce, B. Estetika, Zagreb, 1960. Derrida, J. Istina u slikarstvu, Sarajevo, 1988. Katičić, R. Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije, Zagreb, 1966. Laertije, D. Životi i mišljenja istaknutih filozofa,Beogred, 1973. Nietzsche, F. Rođenje tragedije, Beograd, 1983.

Platon Država, Zagreb 1977. Ricoeur, P. Živa metafora, Zagreb, 1981. Schelling, F.W.J. Filozofija umjetnosti, Beograd, 1984. Zimmermann Kriza kulture, Zagreb, 1943.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Filozofska antropologija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je ovog kolegija upoznati studente s filozofskim promišljanjem i problematizacijom pitanja o čovjeku, s njegovom biti i s položajem u cjelini bića. Upozorava se na mjesto filozofske antropologije među filozofskim disciplinama (etika, filozofija psihologije, filozofija politike, epistemologija), te na specifičnosti filozofske antropologije spram posebnoznanstvenog pristupa antropologije.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se uklapa u potrebu filozofske nadopune i zaokruženja znanja stečenih obveznim kolegijima. Nastavlja se na kolegije iz kulturalne antropologije i kulturalnih teorija, ali se specifično povezuje i s kolegijima “Teorije identiteta”, “Tijelo i subjekt”, te posebno s kolegijem “Filozofija kulture”.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Cilj je ovog kolegija upoznati studente s filozofskim promišljanjem i problematizacijom pitanja o čovjeku, s njegovom biti i s položajem u cjelini bića.

Sadržaj predmeta  



Smisao filozofskog pitanja: što je čovjek? Specifičnost filozofskog pitanja o čovjeku naspram biološkog, anatomijskog, genetičkog i psihološkog. Mogućnosti interdisciplinarnog zasnivanja antropologije. Pojam čovjeka i mogućnosti određenja ljudske biti. Monističko i dualističko određenje ljudske biti. Bit kao subjekt, duša, egzistencija. Pokušaji odgovora na pitanje o ljudskoj biti kroz povijest: mikrokosmos, zoon logon echon, zoon politikon, animal rationale, home oeconomicus, homo sociologicus. Pokušaji određenja ljudske prirode kroz distinkcije egoizam - altruizam, racionalnost - iracionalnost. Povijesni pregled pitanja o čovjeku. Antropološko razdoblje grčke filozofije (Demokrit,

sofisti, Sokrat); Platonovo učenje o duši, Aristotelova psihologija; stoički ideal mudraca. Srednjovjekovna učenja o čovjeku: A. Augustin, Toma Akvinski i odnosu duše i tijela, filozofija Nikole Kuzanskog. Artikulacije ideje čovjeka u renesansi: Mercilio Ficino, Piko della Mirandola, G. Bruno. Poseban osvrt na hrvatske renesansne mislioce; novovjekovna filozofija o čovjeku: teorije društvenog ugovora i određenje ljudske prirode (Hobbes, Locke, Rousseau), Humeovo shvaćanje čovjeka. Prosvjetiteljstvo. Pascal; mjesto pitanja o čovjeku u Kantovoj filozofiji. Određenje čovjeka u post-hegelijanskoj filozofiji; Feuerbachova beskonačnost čovjeka; čovjek kao društveno biće i biće prakse u Marxa; Kierkegardov egzistencijalizam; Nietzscheovo određenje mjesta čovjeka i nadčovjek; Freudovo zasnivanje nesvjesnog;  Suvremena filozofska antropologija. Filozofska antropologija u misli Maxa Schelera; Plessner i čovjek kao otvoreno pitanje; Gehlenova ideja čovjeka. Filozofija egzistencije: Jaspers, Heideger, Sartre. Strukturalistička antropologija: Malinovski, Levi-Strauss, Foucault. Pitanje o čovjeku u artikulaciji frankfurtske škole: Adorno, Horkheimer, Marcuse, Habermas. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Tijekom semestra, unutar seminarskih termina, studenti izrađuju esej na zadanu temu, dok izvan nastave izrađuju seminarski rad istraživačke naravi. Uz ove obveze, studenti su dužni pristupiti i usmenom ispitu.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Aristotel, Politika, Zagreb 1988. Aristotel, O duši, Zagreb 1987. Burger, H., Filozofska antropologija, Zagreb 1993. Cassirer, E., Ogled o čovjeku, Zagreb 1978. Darko Polšek. (ur) Sociobiologija, Jesenski i Turk, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura 36

Arendt, H., Vita activa, Zagreb 1992. Bergson, A., Smijeh, Zagreb 1987. Burger, H., Subjekt i subjektivnost, Zagreb 1990. Chardin, P., Budućnost čovjeka, Split 1970 Coreth, E., Was ist der Mensch?, Innsbruck - Wien 1986. Haeffner, G., Philosophische Antropologie, Stuttgart 1982. Husserl, E., Prilog fenomenologiji intersubjektivnosti, Zagreb 1990. Ivić, I., Čovjek kao animal symbolicum, Beograd 1978. Nietzsche, F., Volja za moć, Zagreb 1988. Sartre, J.P., Filozofske i političke rasprave, Zagreb 1981.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Rodna tekstualnost

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s prirodom specifičnih tekstualnih (te uopće jezičnih/govornih) praksi kojima pripisujemo rodnu utemeljenost, označenost ili stilogenost. Istražit će se položaj i priroda maskuliniteta i feminiteta u različitim tekstualnim praksama, od govornih činova do složenih medijskih struktura.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj je kolegij u izravnoj vezi s kolegijima iz skupine bavljenja jezikom, tekstom i narativnošću. istodobno, nadovezuje se na kolegije iz područja identiteta (naročito kolegija «Rodni i spolni ideniteti»), te na kolegij «Umjetnost i društvo».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Cilj je kolegija upoznati studente s prirodom specifičnih tekstualnih (te uopće jezičnih/govornih) praksi kojima pripisujemo rodnu utemeljenost, označenost ili stilogenost.

Sadržaj predmeta 

Sociolingvističke i psiholingvističke varijacije s obzirom na kategoriju rodnosti. Konverzacijska praksa i aspekt rodnosti. Javni govor i rodna obilježenost. Titule, statusi, oslovljavanje, patri/matrilinearna i patri/matrilokalna praksa. Vjerske

prakse, kodeksi ponašanja i spol(nost) 

Tekstualnost i rod/spol. Oblici reprezentacije roda u tekstu. Oblikovanje poruke s obzirom na rodnu pripadnost autora (female affiliation complex). Reprezentacija ženskosti i seksualnosti.



Pristupi problemima rodnosti: falocentrizam; žensko pismo i ženski izričaj (écriture feminine – Cixous) / parler femme (Irigaray) Androginost tekstova – Woolf. Pitanje rodnih identiteta



Rodna tekstualnost i novi mediji. Cyberfeminizam. Rod (spol), tekst i virtualno tijelo. Istospolni identitet i konstruiranje kibernetičkog prostora. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti i studentice su dužni/e aktivno sudjelovati, poticati interaktivnost i suistraživalački angažman, prezentirati i kritički argumentirati jednu od ponuđenih tematskih cjelina te napisati jedan ogleda na temelju zadane literature i položiti ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Brettell, C. B., Sargent, C. F. (ur.) Gender in Cross-Cultural Perspective. Prentice Hall College, 2000 Butler, J. Nevolje s rodom. Zagreb, 2000. Butler, J. P. Bodies That Matter: On The Discursive Limits of «Sex». Routledge, 1993 Irigaray, L. Ja, ti, mi: za kulturu razlike. Zagreb, 1999. Nanda, S. Gender Diversity: Crosscultural Variations. Waveland Press, 1999

Dopunska literatura 38

Brown, A. Obrana žene: feminizam i biblija. Zagreb, 1996. Mealey, L. J. Sex Differences: Development and Evolutionary Strategies. Academic Press, 2000 Nicholson, L. J. Feminizam/postmodernizam. Zagreb, 1999. Pateman, C. The Sexual Contract. Stanford University Press, 1988 Pešut, J. Ženska perspektiva. Zagreb, 1998. Philips, K. M., Reay, B. (ur.) Sexualities in History: A Reader. Routledge, 2001 Stuart, K. E. The Uninvited Dilemma: A Question of Gendre. Metarmophous Press, 1991 Volf, N. The Beauty Myth: How Images of Beauty are Used Against Women. Harperperennial Library, 2002 Wollstonecraft, M. Obrana ženskih prava. Zagreb, 1999. Wright, E. Lacan i Postfeminizam. Zagreb, 2001

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kognitivizam i kulturalni studiji

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Kolegijem se kani uputiti studente u široke spoznajne mogućnosti novog i obećavajućeg područja kulturalnih studija što se oslanja na ubrzani napredak neuroznanosti i njenih izvedenica u društveno-humanističkim disciplinama, te s problemima i temama iz metodološke paradigme koju nazivamo kognitivističkom.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je u vezi s područjem uvodnih kolegija «Uvod u kulturalne studije» i «Tematska uporišta kulturalnih studija», kao i s kolegijem «Jezik, mišljenje i kultura». Predstavlja nadgradnju kolegija «Suvremene kulturalne teorije» i nadopunjuje se kolegijem «Metafora», a interferira i s filozofskim segmentom studija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje studenata sa spoznajnim mogućnostima novog područja kulturalnih studija što se direktno nadovezuje na neuroznanost, te upoznavanje s cijelom kognitivističkom paradigmom.

Sadržaj predmeta 

Kognitivna znanost i primjena kognitivističke paradigme na predloške humanističkog i

društvenog interesa. Kognitivni kulturalni studiji i teorija otjelovljenog uma. Homocentrično viđenje svijeta: Philosophy in the Flesh (Lakoff i Johnson) 

Kulturni modeli u jeziku i mišljenju. Pred-pretpostavljeni svjetovi. Uloga metafore i analogije pri konstrukciji mentalnih modela. Artificijelna inteligencija vs. ljudski um.



Stvarno iskustvo, zamišljaj (imagery), literarna transpozicija. Kolektivna invencija i kontinuitet semioze. Jedinstvo tijela, uma i jezika u pokretu. Koherentnost gesti i jezika. Geste i diskurs; od konvencije prema apstrakciji.



Znanstveno mišljenje. Značenjski presjeci, ekonomizacija, sažimanje. Znanstveni pojmovi i termini. Kognitivistički pogled na matematiku; paradoks beskonačnosti.



Složenost ljudskog uma, kognitivna semantika; pitanja reprezentacije. Konceptualno pretapanje, konstrukcija nestvarnog, kategorijalne metamorfoze, izgradnja identiteta. Kognitivni kulturalni studiji kao pogled na «epohu mašte». Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz obvezu polaganja usmenog ispita i izrade seminarskoga rada, studenti su dužni pohađati nastavu, te dijelom je i formirati iznošenjem uvida i perspektiva izvedenih iz prethodno zadanih izvora.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Cognitive Cultural Studies, http://cogweb.ucla.edu/ Lakoff, G. i Johnson, M. Philosophy in the Flesh, New York 1999 Lakoff, G. i Nuñez, R.E. Where Mathematics Comes From, New York 2000 McNeill, D. (ur.) Language and Gesture, Cambridge 2002 Merrel, F. Change through Signs of Body, Mind and Language, Prospect Heights 2000

Dopunska literatura Holland, D. i Quinn, N. (ur.) Cultural Models in Language and Thought, Cambridge 1987 Jackendoff, R. Semantics and Cognition, Cambridge – London 1999 Johnson, M. The Body in the Mind, Chicago – London 1987 LeFevre, K.B. Invention as a Social Act, Carbondale – Edwardsville 1987 McNeill, D. Hand and Mind, Chicago 1992 Miščević, N. i Smokrović, N. (ur.) Računala, mozak i ljudski um, Rijeka 2001 Wilson, R. A. i Keil, F.C. The MIT Encyclopedia of the Cognitive Science, Cambridge – London 2001

Kod predmeta

Naziv predmeta

Teorija i praksa manjinskih kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Studentima će biti približeni metodološki okviri rasprave o manjini/većini, te njihova implementacija u nizu studija slučaja. Uvažavajući širinu opće problematike manjinskih identiteta, kolegij se ponajprije bavi etničkim/nacionalnim, jezičnim i vjerskim manjinama.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij predstavlja istaknuto specijalističko područje kulturalnih studija, na razmeđi s politologijom, sociologijom, kulturalnom antropologijom i područjem razvoja civilnog društva. Nadovezuje se na obvezne kolegije iz skupine bavljenja identitetom, na kolegije iz kulturalne politike, europskih studija, kulture civilnog društva, te druge kolegije. Komplementaran je izbornim kolegijima kao što su «Interkulturalna komunikacija», «Globalizacija i lokalizam» i dr.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osposobljavanje studenata za prepoznavanje i uvažavanje manjinskih glasova u javnim arenama suvremenog društva, te pokušaj definiranja, radnog omeđivanja i analize manjinskog diskurza.

Sadržaj predmeta



Manjina kao zamišljena zajednica. Kolektivna naracija i kolektivno sjećanje. Makrohistorija spram lokalne i osobne povijesti. Elementi grupne kohezije i mitska uporišta manjina: jezik, vjera, rod, rasa, klasa, teritorijalna pripadnost. Bipolarne strukture manjinskih identifikacija: manjina-većina, starosjedioci-pridošlice. Manjina kao «nacija u razvoju».  Manjinska kultura i manjinski diskurz. Hibridnost i dinamizam manjinske kulture. Kozmopolitizam i kampanilizam manjinske kulture. Urbane i ruralne manjinske kulture. Virtualne manjine i mrežna plemena. Procesi izgradnje manjinskog diskurza. Priroda manjinskog diskurza. Analiza manjinskog diskurza.  Studije slučaja. Talijanska narodnosna zajednica u Sloveniji i Hrvatskoj: kontinuitet, diskontinuitet, liminalnost. Romska zajednica u Hrvatskoj: borba za temeljne vrijednosti. Crnogorska enklava u Peroju: modeli suživota. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Ocjenjuje se angažman studenata u nastavi, osobito u radionicama. Obvezatan seminarski rad vezuje se uz radionički rad.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Bratt Paulston, C. Linguistic Minorities in Multilingual Settings: Implications for Language Policies. John Benjamins Publishing Co., 1994 Damiani, A., La cultura degli Italiani dell’Istria e di Fiume, ETNIA, VII, Centro di Ricerche Storiche, UI – UPT, Trieste – Rovigno, 1997 (odabrani dijelovi) Hrvatić, N., Romi u interkulturalnom okružju, Društvena istraživanja, br. 25-26, 1996. Kymlicka, W. The Rights of Minority Cultures. Oxford University Press, Oxford – New York, 1995. Milardović, A., Vukić, A. (ur.) Manjine u Europi: dokumenti. Zagreb, 1998.

Dopunska literatura Borme, A., La Minoranza Italiana in Istria e a Fiume, ETNIA, III, Centro di Ricerche

Storiche, UI – UPT, Trieste – Rovigno, 1992 (odabrani dijelovi) Fraser, A. The Gypsies (People of Europe). Blackwell Publishers, 1994 JanMohamed, A. R., Alex La Guma: The Literary and Political Functions of Marginality in the Colonial Situation, Boundary 2 (Fall & Winter 1982-83), 11(1 & 2) Phalet, K - Orkeny, A. (eds.), Ethnic Minorities and Inter-Ethnic Relations in Context A Dutch-Hungarian comparison, Ashgate Publishing Limited, 2001 Rose, A. M., Rose, C. B. (ur.) Minority problems: a textbook of readings in intergroup relations. New York, 1965 Vukas, B., Etničke manjine i međunarodni odnosi, Školska knjiga, Zagreb, 1978. Masel, E. – Strutz, J., Interculturalità – Una bibliografia per Alpe – Adria, Alcione ed., Trieste, 1996

Kod predmeta

Naziv predmeta

Mit i kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim znanjima o mitu kao jednom od središnjih pojmova kulturalne antropologije i drugih društveno-humanističkih disciplina. Istražit će se različiti oblici mitskih pojavnosti u jeziku, kulturi zajednice i osobnom iskustvu pojedinca.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je u izravnoj vezi s kolegijima «Uvod u kulturalnu antropologiju» i «Suvremena kulturalna antropologija». U širem smislu ostvaruje vezu s kolegijima iz skupine bavljenja jezikom, mišljenjem i tekstualnošću, naročito s kolegijem «Tekstualnost i narativnost».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim znanjima o mitu kao jednom od središnjih pojmova kulturalne antropologije i drugih društveno-humanističkih disciplina.

Sadržaj predmeta 

Mit kao simbol, poruka, sredstvo političke komunikacije, kao opravdanje za ritualnu akciju, ali i kao sredstvo konstruiranja narativnog diskursa. Implikacije. Konstrukcija specifične mitske realnosti. Struktura mita (Lévi-Strauss). Zakoni mita, njihova logičnost i koherentnost. Moć mita kroz povijest: od primitivne prošlosti do neposredne sadašnjosti. Od osobnog mita do mitskog podteksta zapadnoga društva.



Mit i ritual (Turner). Ritualno ponašanje i simbolizam kao osnova mogućeg tumačenja socijalnih struktura i procesa, odnosno kao proširenje Van Gennepova koncepta liminalne faze rituala kao puta prema višoj razini uopćavanja primjenjiva na širok raspon socijalnih fenomena.



Psihologija religije – mitologija – magija (Eliade). Mit i simbol kao konstitucijska osnova modusu mišljenja koji prethodi diskurzivnom i logičkom rezoniranju. Mit kao esencijalna funkcija ljudske svijesti. Opis simbola od velikog utjecaja na mitološku svijest Istoka i Zapada u različitim fazama kulturnoga razvoja. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Očekuje se aktivno sudjelovanje studenata u nastavi i samom formiranju nastave. Seminarski rad obavezno je usmeno izložiti i položiti usmeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Aijmer, Göran The Cultural Nature of Ritual and Myth, u knjizi G. Aijmer (ur.), Symbolic Textures: Studies in Cultural Meaning, str. 1-22. Acta Universitatis Gothoburgensis, Goeteborg. 1987 Campbell, J. Myths to Live by, 1993 Eliade, M. Images and Symbols. 1991 Lévi-Strauss, C. (1955), Struktura mitova, u knjizi Strukturalna antropologija, str. 202-227, Stvarnost, Zagreb, 1989. Solar, M, Edipova braća i sinovi, Naprijed, Zagreb, 1998 Solar, M. Roman i mit, A. Cesarec, Zagreb, 1988,

Dopunska literatura Asdiwalova junačka djela, u knjizi Strukturalna antropologija 2, str. 132-183. Školska knjiga, Zagreb, 1988.

Boskovic, A. The Meaning of Maya Myths, Anthropos 84: 203-212. 1989 Campbell, J. – Moyers, B. The Power of Myth. 1991 Cassierer, E. Ogled o čovjeku, Naprijed , Zagreb1978 Cohen, Percy S. Theories of Myth, Man N.S. 4(3): 337-353. 1969 Frazer, J. G. The Golden Bough. 1922 Hall, J. Rječnik tema i simbola u umjetnosti, A. Cesarec, Zagreb 1991 Hallowell, I. Myth, Culture and Personality, American Anthropologist 49(4): 544-556. 1947 Jolles, A. Jednostavni oblici, SC, Zagreb 1978 Jung, C. G. Čovjek i njegovi simboli, Mladost, Zagreb 1973

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Za ovaj kolegij predviđa se provedba početne i završne studentske evaluacije te predavačeve evaluacije. Evaluacije se provode u formi specifično baždarenih upitnika u skladu s temeljnim načelima usvojenim na razini Sveučilišta. Upitnicima će se ispitivati struktura programa, kakvoće nastave, dostupnost i razina nastavnih materijala, vještina poučavanja, razina usvajanja gradiva. Uz ove oblike mogu se provoditi i drugi dogovoreni na razini Odsjeka, Fakulteta, Sveučilišta u skladu s propisima. Prema potrebi predavač ili asistent/suradnik izradit će studentski portfolio u koji će unijeti zapažanja o studentovu napredovanju.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Globalizacija i lokalizam

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Propititat će se kategorije 'globalnog' i 'lokalnog' u kontekstu prividne samorazumljivosti njihove situiranosti unutar binarne opozicije. Namjera kolegija nije tretirati kozmopolitizam kao internacionalizam, već kao trans-nacionalni proces akulturacija učinak kojih može biti paralelni proces kreiranja globalnih razlika unutar epohalnog jedinstva pojedinačnih transnacionalnih dinamika.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je u vezi s kolegijem «Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba», te s kolegijem «Kulturalna geografija». Nadovezuje se na kolegij «Europski studiji», a posebno se dobro nadopunjuje s kolegijem «Kultura društvenog protesta i preokreta».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje studenata s aktualnim procesima globalizacije. Razlučivanje globalnog i lokalnog. Mogućnost uočavanja globalizacijskih procesa na domaćem prostoru.

Sadržaj predmeta 

Intelektualni i estetski aspekt globalizacije. Decentralizirano motrište. Multi-

pozicionirane lokalne energije globalizacije, u preciznim vremensko-prostornim odrednicama. Regionalni 'oslabljeni' centri izričaja; propitivanje procesa uspostave pluralnih identiteta u razdoblju nezaustavljive globalizacije kapitala. Dekolonizirani načini razumijevanja procesa i nomadska subjektivnost kao intelektualni i kreativni agensi. 

Teorija globalizma i lokalizma kroz prizmu tekstova relevantnih autora: Antonio Gramsci, Carl Ginsburg, Homi Bhabha, James Clifford, Bruce Robbins, Amanda Anderson, Guillermo Gòmez Peña, Reinald Arenas, Rosi Brandotti, Timothy Brennan, Caren Kaplan, Claudio Magris, Edwarda Said. Aplikacije dinamike lokalnog (u kategorijama parohijalno, provincijalno, regionalno) i globalnog (u kategorijama univerzalnog, kozmopolitskog, kulturalne hegemonije) na primjeru idejnih učinaka postkomunističkog stanja i njjme proizvedene fuzije regionalizma i kozmopolitizma u suremenoj Europi.



Postkomunistička fikcija pisaca i negacija negiraju mogućnosti unificiranog kulturalnog diskurza. Oblici kulturnih i kulturalnih unutar prostora lokalno situiranih tekstualnih svjedočanstava Srednje i Istocne Europe. Teorijski i operativni segmenti radne supstitucije u kojoj se kao središnji medij uspostave globalnih osjećanja, umjesto teritorijalnih koncepata nacije i patrijarhalnih povijesnih diskurza javlja dehijerarhizirani prostor kulturalne diferencijacije koji razliku prepoznaje kao kohezionu snagu lokalnih kultura na njihovu putu u treći milenij. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Usmeni ispit obveza je svih studenata. u dužnosti studenata ubraja se i izrada projekta u pisanoj formi na zadanu temu i njegova usmena prezentacija. Velika pažnja poklanja se diskusionoj kompetenciji studenata-

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Bhabha, Homi , ed. Nation and Narration. London: Routledge, 1990. Horrocks, C. Baudrillard i milenij. Zagreb, 2001. Kafka, Franz Pisma Mileni Magris, Claudio, Dunav. Zagreb: Graficki Zavod Hrvatske, 1989. Milardović, A. (ur.) Globalizacija. Osijek, 1999. Said, Edward The World, the Text, and the Critic. Cambridge: Harvard UP. 1983. Turek, F. Globalizacija i globalna sigurnost. Varaždin, 1999.

Dopunska literatura Arenas, Reinaldo Antes que anochezca. Barcelona: Tusquets, 1992. Brennan Timothy. At Home in the World: Cosmopolitanism Now. Cambridge: Harvard UP, 1997. Cheah Pheng and Bruce Robbins, eds., Cosmopolitics: Thinking and Feeling beyond the Nation. Minneapolis, U of Minnesota P, 1998. Clifford, James The Predicament of Culture: Twentieth Century Ethnography, Literature, and Art. Cambridge: harvard UP, 1988. Fernández Retamar, Roberto. Caliban and Other Essays. Minneapolis: U of Minnesota P, 1989. Foucault Michel. Language, Counter-Memory, Practice. Ed. Donald F. BOuchard. Ithaca: Cornell UP, 1977. Gramsci, Antonio. Selections from Cultural Writings. Ed. david Forgacs and Geoffrey Nowell-Smith, Cambridge: Harvard UP, 1985. Kaplan, Caren Questions of Travel: Postmodern Discourses of Displacement. Durham: Duke UP, 1996. Rodó, José Enrique. Ariel. Austin: U of Texas , 1988. Kristeva, Julia. Nations without Nationalisms. New York: Columbia UP, 1993.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Generacijska i međugeneracijska kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija istražiti područje kulturalnih praksi koje nastaju ili se na posebne načine manifestiraju u području intergeneracijske komunikacije.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je u vezi sa skupinom kolegija u čijem je središtu pitanje identiteta, s kolegijima koji se tiču obrazovanja («Kulturalna i interkulturalna pedagogija»), te onima koji se baziraju na analizi dodira među kulturama (poput «Interkulturalne komunikacije»).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studente valja osposobiti za uočavanje i raščlambu kulturalnih fenomena vezanih uz «kulturu djetinjstva», «kulturu mladosti», «kulturu zrelosti» i «kulturu starosti».

Sadržaj predmeta 

Djetinjstvo kroz vrijeme. Philippe Ariès: djetinjstvo kao društveni konstrukt; Lloyd de Mause i psihogena interpretacija povijesti; Edward Shorter: uloga djece u razvoju moderne obitelji (nastanak moderne obitelji; majčinstvo kao izum modernizacije u kasnom 18. i 19. stoljeću); Lawrence Stone: individualizam srednje klase i promjene u modernoj obitelji; Linda Pollock: kontinuitet odnosa roditelja i djece kroz povijest; Demografski pristup Hugha Cunnninghama (obiteljska strategija; naglasak na ekonomskoj spram sentimentalne vrijednosti djece).



Generacijska i međugeneracijska kultura u Hrvatskoj jučer i danas. Međugeneracijski obrasci ponašanja u različitim područjima Hrvatske; Zadružna i plemenska kultura u Hrvatskoj; Obitelji i kućanstva u Hrvatskoj; Uprava i autoritet u obitelji; Disciplina i kontrola; Transformacija patrijarhalnih odnosa; Odnosi u obitelji i društvena nejednakost; Tranzicija vrijednosti i međugeneracijska kultura.



Specifičnosti metodologije istraživanja generacijske i međugeneracijske kulture: metodološka prožimanja i interdisciplinarni pristup. Odnos prema tradiciji i tradicijskom mišljenju; Odnos između istraživanja tradicijskih zajednica i istraživanja suvremenog društva. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Projekt, kao rezultat istraživanja i rada na terenu, preduvjet je polaganju usmenoga ispita koji se, većim dijelom, svodi na diskusiju o temi istraživanja.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi 0,5

Seminarski rad 0,5

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Projekt

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Ariès, P. Centuries of Childhood. London: Vintage. (1962). Aylett, J. The Generation Gap (A Century of Change). Hodder Children's Books(1989). Rihtman-Auguštin, D. Etnologija naše svakodnevice. Zagreb: Školska knjiga. (1988). Spajić-Vrkaš, V. Tučepi. Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata. Zagreb: Naklada MD. (1996). Stein Erlich, V. Porodica u transformaciji. Zagreb: Naprijed. (1964).

Dopunska literatura Čapo, J. Vlastelinstvo Cernik. Gospodarstvene i demografske promjene na hrvatskome selu u kasnome feudalizmu. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku (1991). Gavazzi, M. Vrela i sudbine narodnih tradicija. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber (1978). Kertzer, G. I., Barbagli, M. Family Life in Early Modern Times, 1500-1789 (The History of the European Family, Volume 1) Yale University Press (2001). Linds, H., Linds, A. Generation Gap. Kevin Mayhew (1999). Mead, M. Culture and Commitment: A Study of the Generation Gap. Bodley Head (1975). Nasaw, D. Children of the city. New York: Anchor. (1985). Papert, S. The Connected Family: Bridging the Digital Generation Gap. Longstreet Press (1996). Rihtman-Auguštin, D. Struktura tradicijskog mišljenja. Zagreb: Školska knjiga (1984). Spajić-Vrkaš, V. Tradicija i vertikalna klasifikacija obiteljskih odnosa. Društvena istraživanja, 4–5(4), 451–464. (1995). Supek, O. Transformacija patrijarhalnih odnosa. Od zadruge do neolokalnosti u Jaskanskom prigorju. Etnološki pregled 22, str. 49-59. (1987). Zakarija, A. Praputnjak: hrvatsko primorsko selo: ognjište i obitelj kao izvor povijesti na Zapadu. Rijeka: Izdavački centar Rijeka. (1999).

Kod predmeta

Naziv predmeta

Turizam i kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar

Ljetni semestar 49

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

2 30+15+0

Ciljevi predmeta Kolegijem se nastoji obuhvatiti široki raspon veza turizma i kulture, bilo da se radi o simbiotskom odnosu s kulturnom baštinom ili tekućom kulturnom proizvodnjom, bilo da je riječ o specifičnim kulturalnim fenomenima koji se javljaju kao popratna pojava turističkog gospodarstva.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je povezan s više užih područja interesa kulturalnih studija, te istodobno odgovara potrebi uklopljenosti ponuđenog programa u stvarne potrebe lokalnih sredina koje gravitiraju Filozofskome fakultetu. Kolegij se izravnije nadopunjuje s kolegijima «Kulturalna geografija», «Interkulturalna komunikacija», «Zavičajna i regionalna kultura», «Kulturalna politika», «Upravljanje resursima u kulturi» i dr.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Cilj je kolegija pružiti studentima kulturološki uvid u veoma dinamično i raznovrsno područje turizma, kao ekonomske grane i važnog skupa specifičnih društvenih praksi.

Sadržaj predmeta 

Kultura i turizam spram kulture turizma. Putovanje. Nomadizam. Spacijalnost – itinerari, rute i destinacije. Svjedočanstva i sjećanja. Imaginarne strukture turističkog iskustva – simulakrum i Potemkinov efekt. Rana putopisna i bedekerska literatura.  Teorijski temelji, istraživački aspekti, proturječja, prednosti, potrebe i mogućnosti usporednog održivog razvitka kulture i turizma. Harmonizirano upravljanje resursima. Razvitak kulture okoliša kao pretpostavke uravnoteženog turističkog razvoja.  Lokalna zajednica i turizam (društvena pripadnost, kulturni identitet i turističko ponašanje, lokalna zajednica i turisti – stajalište sukoba, verbalna i neverbalna komunikacija u turizmu, kulturno nasljeđe i turistički kapital). Turist kao Stranac.  Globalizacija turističkog prometa i politika očuvanja lokalne baštine. Etičke dileme globalizacije kulture u srazu s turizmom. Turizam kao hegemonijska struktura.  Modernizacijski procesi i kultura putovanja. Sociološki i antropološki aspekti razvojnih trendova u suvremenom turizmu.  Turizam i druge društvene prakse i djelatnosti: poljoprivreda, sport, moda, politika – kulturološki aspekti dodira i prožimanja.  Turizam i kulturne djelatnosti u užem smislu (izdavačka, likovna, muzejsko-galerijska djelatnost). Turistička umjetnost i medijske prakse (plesna glazba, ulično slikarstvo i glazba, primijenjena umjetnost: nakit, kultura suvenira, turistička fotografija, turistički film, turizam i internet)  Studije slučaja: 1. Turistički i kulturni razvoj Opatije; 2. Seksualni turizam: dalmatinski plaćeni ljubavnici i «ljetni moral» lokalne zajednice. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti izrađuju seminarski rad i polažu usmeni ispit. Inzistira se na aktivnosti i diskusijama studenata.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Böröcz, József, Leisure Migration: A Sociological study of Tourism, Pergamon, New York, 1996. Burns, P., An Introduction to Tourism and Anthropology, Routledge, London – New York, 1999. Butler, Richard - Hinch, Thomas (eds.), Tourism and Indigenous Peoples, International Thomson, London, 1996. Dann, Graham M. S., The Language of Tourism: A Sociolinguistic Perspective. Oxon, England, 1996. Hollinshead, Keith, Tourism, Hybridity, and Ambiguity: The Relevance of Bhabha's "Third Space", Cultures. Journal of Leisure Research 30(1), 1998.

Dopunska literatura Allcock, John B., Tourism and Social Change in Dalmatia, Journal of Development Studies 20, 1983 Bowman, Glenn, Seks, turizam i trgovina, Treći program Hrvatskog radija, br. 42/1993, Zagreb, 1993. Bendix, Regina, Tourism and Cultural Displays: Inventing Traditions for Whom?, Journal of American Folklore 102:1989. Bruner, Edward M., Of Cannibals, Tourists, and Ethnographers, Cultural Anthropology 4:1989 Chambers, Erve (ed.), Tourism and Culture: An Applied Perspective, State University of New York Press, Albany, 1997. Chambers, Erve, Native Tours: The Anthropology of Travel and Tourism, Waveland, Prospect Heights, 2000. Culler, Jonathan, On the Semiotics of Tourism, American Journal of Semiotics 1/1981.

Hitrec, Tomislav, Kultura - oslonac turističke politike Europske unije, u: Hitrec, T. (ur.), Tourism and hospitality management, g. 1 (1995), n. 2

osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kultura sporta

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Kolegijem se kani dati sažeti no zaokruženi pregled kulturalnih fenomena vezanih uz sport kao proširenu društvenu i medijsku praksu.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij nadopunjuje studentska znanja o širini društvenih praksi obuhvaćenih interesom kulturalnih studija i raščlanjuje jednu od najprisutnijih svakodnevnih praksi. Nadovezuje se na kolegije iz skupine koja se zanima identitetima, a naročito se blisko prožima s kolegijima «Tijelo i subjekt» i «Popularna kultura».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Uvesti studente u dubinsko razumijevanje pozadine sportskih običaja i rituala, tumači izvorišta pojedinih statističkih pokazatelja i ukazuje nas isprepletenost sporta s drugim društvenim sferama, poput politike ili ekonomije i marketinga.

Sadržaj predmeta 

 



Sport kao društvena praksa. Sport kao vid kulture i kultura sporta. Kulturalnopovijesna i kulturalnoantropološka svjedočanstva o razvoju sporta. Tradicijske igre i sportovi. Olimpizam i amaterizam. Sport i kolektivno sjećanje: studije slučaja - sinjska alka, barbanska «trka na prstenac». Sport i reprodukcija društvenih odnosa. Klasna i rodna diferencijacija sporta (elitni sportovi, ženski sportovi, kolonijalni sportovi). Prostornost sporta: urbanizam, arhitektura. Rekreativna sportska kultura kao predmet teorije svakodnevice i kao življenje stereotipa zdrave tjelesnosti. Fetišizacija tjelesnosti (body building). Sport i prehrambena kultura. Odgojni aspekti sporta. Sport kao kanaliziranje kolektivnih energija. Novi maskulinitet, kolonijalističkoeuropocentrični logos ovladavanja silama prirode: ekstremni i istraživački sportovi. Homoseksualnost i sport (pojava tzv. gay sporta). Legalna kultura nasilja (rituali novih eklektičkih borilačkih sportova > ultimate fight). Sport i popularna kultura. Rituali najvažnije sporedne stvari na svijetu. Navijačke kulture, subkulture i kontrakulture, strukture navijačkih plemena. Rituali inicijacije, odnos prema ženskom navijanju, ikonografija navijačke kulture. Sport i moda: vitalizam i kult mladosti u odjevnim praksama. Sport i medijske prakse. Televizijski sport. Utjecaj sporta na oblikovanje medijskih pripravaka i medijsku potrošnju. Sportsko novinarstvo i sportska publicistika. Popularna 52

mitologija uspjeha: sportaši i njihove karijere, sponzorska kultura, sport kao propagandna praksa. Sport na filmu.  Sport i politika: studije slučaja: 1. Masovni i elitni sport i totalitarna desnica u Njemačkoj i Italiji. Olimpijske igre u Berlinu 1938. g. i pitanje sportaša afričkog podrijetla. 2. Socijalistički lager i sustavi sportske discipline: slučaj ritmičke gimnastike za djevojčice. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Svi studenti polažu usmeni ispit i rade cijelosemestralnom projektu koji je osnova razgovora na usmenom ispitu.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Birrell, S. (ur.) Women, Sport and Culture. Human Kinetics Pub, 1994 Caillois, R., Barash, M. Man, Play and Games. University of Illinois Press, 2001 Loy. Sport, Culture and Society: A Reader on the Sociology of Sport. Lea&Febiger, 1982 Maguire, J. A., McGuire, J. Global Sports: Identities, Societies, Civilizations. Polity Press, 1999 McKay, J., Rove, D., Lawrence, G. A. Globalization and Sport: Playing the World. Sage Publications, 2001

Dopunska literatura Gartner, W. C., Lime, D. W. (ur.) Trends in Outdoor Recreation, Leisure and Tourism. CABI Publishing, 2000 Gatz, M. J. (ur.) Paradoxes of Youth and Sport. New York, 2002 Hawkins, J. Texas Cjeerleaders: The Spirit of America. St. Martin’s Press, 1991 Holubizky, I., Luerson, C. Body Power/Power Play: Views on Sports in Contemporary Art. Cantz, 2003 Klein, A. M. Little Big Man: Bodybuilding Subculture and Gender Construction. New York, 1993 Poliakoff, M. B. Combat Sport in the Ancient World: Competition, Violence and Culture.

Yale University Press, 1995 Reinhart, R.E., Sydnor, S. (ur.) To the Extreme: Alternative Sports, Inside and Out. New York, 2003 Rowe, D., Rowen, D. Sport, Culture and the Media: The Unruly trinity. Open University Press, 1999 Wenner, L. MediaSport. Routledge, 1998 Wilcox, R. C. Sport in the Global Village. Fitness Info Tech, 1994

Kod predmeta

Naziv predmeta

Tijelo i subjekt

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija razmotriti kako distinktivnost tako i bliskost naoko razdvojenih koncepata tijela i subjekta, primjenjujući spoznajni aparat filozofije uma u traganju za odgovorima i relevantnim perspektivama.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je u korelaciji s mnogim specifičnim segmentima drugih kolegija, jer su prakse tjelesnosti zauzele značajnu poziciju u široj sferi kulturalnostudijskog interesa («Sport i kultura», «Seksualni odabiri i kultura» itd.). Teorijski se izvodi iz kolegija «Suvremene kulturalne teorije» i «Teorije identiteta» s kojima se međusobno i nadopunjuje. Na specifičan se način kolegij dodiruje i sa sadržajem kolegija «Filozofska antropologija».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznati studente s kategorijama tijela i subjekta. Mogućnost povezivanja kategorija s različitih aspekata (kulturni, filozofski…).

Sadržaj predmeta 

Teorijski fokus: razlike između subjekata i objekata, te subjekata i tijela kao prostora afirmacije ideja i mjesta kreativne komunikacije s takozvanom objektivnom stvarnosti. Tijelo kao 'objekt' u smislu entiteta koji podliježe opažanju i vizualizaciji; mentalni (naoko nematerijalni) entiteti i procesima kao što su osjeti, memorija, mentalne reprezentacije, snovi i snoviđenja, emocije, misli, planovi, brojevi, koncepti, raspoloženja,

želje, itd. “Stvarnost-za” – mentalni entiteti kao stvarni s aspekta subjekta (stvarno-kaoreprezentacija) 

Razgradnja binarnih opozicija i propitivanje jastva ('tko sam?', 'jesam li subjekt u smislu ja-koji-sam-svjestan /sebe i drugih, kao i svijeta ideja/?) Teorijsko-empirističke pretpostavke i pitanja re-kontekstualizacije ideje o korporalnosti i subjektivnosti u obzoru suvremene kulturalne teorije i kritike.



Biološki, kulturalni, socijalni, ekonomski i političkim aspekti bilo provizorne bilo realne dihotomije (tijelo i kultura; što/tko nastupa nakon subjekta /u suvremenom kontekstu teorijskog viđenja post-subjektivizma: predsubjektivnost / subjektivnost / postsubjektivnost; humanizam / posthumanizam; cyber subjektivizam, subjektivizmi novih korporalnosti; tijelo, subjekt i rasa /studiji bjeline, 'whitness studies' / bijeli europski muškarac / heteroseksualac kao otjelovljenje kulturalnih normi; vidljiva i nevidljiva tijela / vidljivi i nevidljivi subjekti; tijelo / rod / spol, tijelo i mladost / tijelo i starenje; tijelo, bolest i kultura; intersubjektivnost i interkulturalnost u kontekstu rodno-spolne tekstualnosti /bodies and queer studies/; tijelo i bol / discipliniranje jedinke-hegemoniziranje kulture; subjekt i tortura jastva u totalitarizmu, tijelo kao kulturalni preduvjet za kognitivno/emotivno prepoznavanje subjekta /video i pop kultura / moda; moć i diktat ideala ljepote). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Tijekom semestra studenti su dužni proizvesti jedan tekst u obliku eseja. Uz ovu obvezu, studenti su dužni pristupiti i usmenom ispitu. Obveza polaganja usmenog ispita može, u dogovoru s predmetnim nastavnikom, biti zamijenjena izradom projekta u pisanoj formi.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Belančić, M. Isto i sasvim drugo: filozofski eseji. Beograd, 1983.

Burger, H. Subjekt i subjektivnost: filozofske rasprave. Zagreb, 1990. Butler, J. Nevolje s rodom: feminizam i subverzija identiteta. Zagreb, 2000. Nagel, T. Što sve to znači?: vrlo kratak uvod u filozofiju. Zagreb, 2002. Zizek, Slavoj, ed. Mapping Ideology, London: Verso, 2000. ……… Kafka, Franz. "Umjetnik u gladovanju" (bilo koje izdanje) _____. Proces (bilo koje izdanje) Beckett, Samuel Molloy (bilo koje izdanje) Kincaid, Jamaica, The Autobiography of My Mother (bilo koje izdanje) Eltit, Diamela Ill-uminata (bilo koje izdanje) Zata, Acosta, Oscar The Autobiography of Brown Buffalo (bilo koje izdanje)

Dopunska literatura Copjec, Joan, Imagine There is no Woman: Ethics and Sublimation: Cambridge: MIT P. 2003. Freud, Sigmund, Dora Deleuze Gill and Felix Guatarri, Mille plateaux. A Thousand Plateaus : Capitalism and Schizophrenia, London : Athlone Press, 1988. Foucault, Michel. Discipline & punish. New York: Vintage Books, 1979 _____. Madness and Civilization; a History of Insanity in the Age of Reason. New York: Vintage Books, 1973.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Seksualni odabir i kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Problematizirati pitanja roda, spola i seksualnog odabira unutar prostora kulture kao ideologijsko-hegemonijskog stratuma, te uspostaviti relacijske paradigmu kulture kao prostore razlika.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira sa skupinom koja se zanima pitanjem identiteta, naročito s kolegijem 56

«Spolni i rodni identiteti». Izravno se nadopunjuje s kolegijem «Tijelo i subjekt», ali segmentima mnogih drugih kolegija koji se, među inim, bave i pojedinim queer praksama.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osposobiti studente za kritičku analizu pojma roda, spola i seksualnog odabira u određenim kulturnim sredinama.

Sadržaj predmeta 

Diskriminacija kao povijesno uvjetovana kategorija; rani modernitet (inkvizicija i modernitet, institucionalizacija klinike za mentalna ozdravljenja): nasilno preoblikovanje samosvijesti i osobnih uvjerenja. Pitanja uspostave 'primjerenih' konglomerata vrijednosti u odnosu na rod, rasu, spol, seksualni odabir i kulturu. 'Prirodni' poreci stvari u kulturi/kulturama i društvima kao arbitrarni kulturno-ekonomski i politički artefakti idejne i diskurzivne konstrukcije samodefiniranih i samodefinirajucih centara moći.



Čitanje tekstova koji tretiraju teme 'primjerenog ponašanja' unutar društvenih sprega Moderniteta i Postmoderniteta; kontekstualizacija (Kako se pojedinac koji prihvaća 'neprimjereni oblik ponašanja' može pozitivno odrediti u društvu koje poznaje samo jednu strukturu pogleda na rasu, rod, spol i spolni odabir? Može li se dokazati da on/a nije u intelektualnom neslaganju s konceptima takva svijeta već da je na razini javnosti, sam/a žrtva opresije ili pak, u prostorima privatnosti, žrtva samonegacije jastva?)



Kriza bijelog europskog (oženjenog) heteroseksualca kao socijalno-ekonomske, simboličke i kulturalne norme. Primjena perspektiva Sigmunda Freuda, Jacquesa Lacana, Rolanda Barthesa, Michela Foucaulta, Toril Moi, Nancy Frazer, Judith Butler, Hélène Cixous, Julie Kristeve, Monique Wittig, Eve Kosofsky Sedgwick, Petera McLarena, bell hooks. (Pre)ispitivanje problema rodne i spolne diskriminacije, njenih ekonomskih posljedica, (mis)koncepcije patrijarhata kao isključive norme, načina na koje Zapad predstavlja žensku i mušku seksualnost, seksizma, seksualnog/rodnog zlostavljanja, kao i uloge suvremene teorije recepcije, posebno fenomena readers' response u intelektualnostrateškom kontekstu pluralizma i antihegemonije. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti dužni aktivno sudjelovati u nastavi i poticati interaktivnost, prezentirati i kritički argumentirati jednu od ponuđenih tematskih cjelina te položiti ispit. Obveza izrade pisanoga rada preduvjet je polaganju usmenog ispita.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi 0,5

Seminarski rad 0,5

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Projekt

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Butler, Judith. Bodies that matter : On the Discursive Limits of "Sex," New York : Routledge, 1993. _____. Gender Trouble : Feminism and the Subversion of Identity, New York : Routledge, 1990. Lorenzer, A. Intimnost i socijalna patnja: arheologija psihoanalize. Zagreb, 1989 Moi, Toril Sexual/Textual Politics : Feminist Literary Theory, London: Methuen, 1985. Sellers, Susan, ed. ed. The Helene Cixous Reader, New York, NY : Routledge, 1994. ……… James, Henry The Beast in the Jungle Hemingway, E. The Sun Also Rises Arenas, Reinaldo Antes que anochesca (Before Night Falls) Nin, Anais (izbor) Mishima, Yukio Drame

Dopunska literatura Barthes, Roland Uzitak u tekstu (bilo koje izdanje) Bell Hooks, Where We Stand, Class Matters. New York, Routledge 2000. Foucault Michel, Historija Seksualnosti (bilo koje izdanje) Freud, Sigmund "Beyong the Pleasure Principle" (bilo koje izdanje) Lacan, Jacques. Ecrits izbor (bilo koje izdanje) Modelski, Tania The Women who Knew Too Much: Hitchcock and Feminist Theory. New York: Routledge, 1988 Rule, Jane. Lesbian Images. London: Pluto Press, 1989, c1975 Sedgwick, Eve Kosofsky. Between Men: English Literature and Male Homosocial Desire. New York: Columbia University Press, 1985. ___. Epistemology of the Closet. Berkeley, U of California P. 1990. Wittig, Monique The Straight Mind and other essays. Boston: Beacon Press, 1992.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Upravljanje resursima u kulturi

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je dati osnovna znanja o uspostavljanju kontinuiranog procesa procjene institucionalnog načina funkcioniranja (autoevaluacija) organizacija i ustanova u kulturi, te dati analitička oruđa za uočavanje osnovnih prepreka i pogodnosti koje su ključne za uspostavljanje njihovog daljnjeg razvojnog ciklusa. Provesti analizu kulturnih trendova i tendencija u okolini i to putem intersektorske multifaktorske analize.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se izravno nadovezuje na kolegij «Kulturalna politika», ali i kolegije «kulturalna geografija», «Europski studiji» i «Kultura civilnog društva». Nadopunjuje se kolegijima «Organizacijska kultura», «Turizam i kultura» i dr.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Pružiti studentima osnovna znanja o uspostavljanju kontinuiranog procesa procjene institucionalnog načina funkcioniranja (autoevaluacija) organizacija i ustanova u kulturi, te dati analitička oruđa za uočavanje osnovnih prepreka i pogodnosti koje su ključne za uspostavljanje njihovog daljnjeg razvojnog ciklusa.

Sadržaj predmeta Osnovne teme i sadržaji obrazovnog programa: ▪ (lokalna) kulturna politika i kulturni razvoj, ▪ trendovi i tendencije kulturnog razvoja u europskom kontekstu, ▪ strateški menadžment u turbulentnim i nestablinlim sredinama, ▪ mogući scenariji lokalnog kulturnog razvoja (grad Rijeka), ▪ metode i tehnike autoevaluacije i procjene organizacijskog funkcioniranja (SWOT, GAP, PAEI i ostale analize), ▪ intersektorska multifaktorska strateška analiza relevantne okoline, ▪ osnovni elementi i funkcije strateškog planiranja, ▪ osnovni elementi i funkcije strateškog projektnog planiranja, ▪ ciljevi, funkcije, kriteriji, parametri i indikatori izrade dugoročnog strateškog plana, ▪

načini i oblici rada pri izradi dugoročnog strateškog plana,

▪

praktični rad na izradi dugoročnog strateškog plana.

Dodatne i komplementarne teme obrazovnog programa (prema izboru): decentralizirano djelovanje u kulturi; mjere i instrumenti kulturne politike; evaluacija kulturnih politika i 59

utjecaj (kulturne) javnosti; kadrovski menadžment; menadžment u pojedinim kulturnim djelatnostima sa stajališta ustanova u kulturi (knjiga i izdavaštvo, kazalište, glazba, vizualne umjetnosti, kulturni centri, kulturna baština, kulturni turizam); marketing u kulturi; odnosi s javnošću; formalizacija i prijenos znanja; kreiranje i širenje publike; informacijski menadžment u kulturi; prikupljanje sredstava u kulturi (mecenatstvo, donatorstvo, sponzorstvo, oblici javnog financiranja, neizravno financiranje kulturnih djelatnosti); međunarodna kulturna suradnja: interkulturni odnosi i kulturna medijacija; umrežavanje i partnerstvo: metode i oblici istraživanja u kulturi.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz obavezan usmeni ispit, studenti izrađuju pisani projekt na zadanu temu.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Biscoe, Adam, European Integration and the Maintenance of Regional Cultural Diversity: Symbiosis or Symbolism. Regional Studies, vol. 35, no. 1, p. 57-64, 2001. Dragićević Šešić, Milena; Stojković, Branimir. Kultura, menadžment, animacija, marketing, CLIO, Beograd, 2000. Dragojević, Sanjin. Multikulturalizam, interkulturalizam, transkulturalizam, plurikulturalizam: suprotstavljeni ili nadopunjujući koncepti. U: Kultura, etničnost, identitet (Jadranka Čačić-Kumpes, ur.). Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo; str. 77-90, Zagreb, 1999. Hagoort, Giep. Art management, entrepreneurial style, Eburon, Utrecht school of Arts, Utrecht, 2000. Katunarić, V. (ur.), Multicultural Reality and Perspectives in Croatia. Interkultura, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura

Bennett, Tony. Cultural Policy and Cultural Diversity: Mapping the Policy Domain. Council of Europe, Strasbourg, 2001. Bibič, Adolf. Civilno društvo i politički pluralizam. Omladinski kulturni centar, Zagreb, 1990. Decentralization: Trends in European Cultural policies. Council of Europe, Strasbourg, 2001. Dimitrijević, Vojin et al. Kulturna prava. Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 1999.. Fisher Rod. Arts networking in Europe. International Arts Bureau & Arts Council of Great Britain, London, 1997. Janina W. Dacyl, W. J., (ed.). Management of Cultural Pluralism in Europe UNESCO, Stockholm, 1995.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Grad i kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija osvijetliti fenomen gradske i metropolitanske kulture kao mjesta razlike u odnosu na kulturu manjih mjesta i sela. Kolegij pruža pregled onih kulturalnih silnica koje sačinjavaju i bitno određuju polje gradske kulture. Tome se pridružuju odgovarajući teorijski uvidi u službi opisa grada kao teritorijalne i imaginarne zajednice subjekata, grada kao polja identiteta, kao diskurzne tvorbe, kao skupa simbola i predodžbi.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij ostvaruje neizravnu vezu s većim dijelom ponuđenog programa (kolegiji iz teorijske skupine, kolegiji o identitetu, kolegiji o kulturalnoj politici i srodnim područjima), te onu izravniju s kolegijem «Kulturalna geografija», te kolegijem «Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Približiti studentima fenomen gradske i metropolitanske kulture u odnosu na ruralne sredine. Upoznati ih s pregledom kulturalnih silnica koje sačinjavaju i određuju polje gradske kulture.

Sadržaj predmeta  

Razlike metropolitanske, gradske kulture spram kulturalnih fenomena manjih mjesta i sela. Kulturalna povijest gradova . Pregled. Postmoderni gradski život kao skup tijekova momentalnih slika. Grad kao nadgradnja jedinstvenom skupu odnosa ili nakupini građevina, nadrastanje

geopolitičkog lokaliteta. Grad kao skup procesa i kao naracija. Grad kao aktivno “polje” nasuprot praznom prostoru ispunjenu objektima. Polje napona, polje suprotnosti, polje različitosti, koegzistencije i sukoba, virtualnosti i realnosti.  Grad kao prostor heterogenosti, razlika, varijacija. Urbanost kao hibridizacija procesa intelektualnog razvoja. Liminalnost gradova. Autoreferencija i pojava metaliminalnih gradova.  Grad kao događaj, performans ravnopravnih promatrača/izvođača. Grad kao prostor spektakularnog i kao pozornica svakodnevnog.  Grad kao kontingencija, kao palimpsest kolektivnog sjećanja, ideja i tradicija. Ciklička kultura, repetitivnost i pitanje tradicije i inovacije. Grad kao utjelovljenje povijesti. Grad kao izmišljena zajednica. Temeljna urbana vjerovanja (Miles). Kohezijski mitovi.  Grad kao etnografski i folkloristički objekt. Od grafita do urbanih legendi.  Virtualni grad. Globalizacija i novi metropolis. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti izrađuju pisani rad i usmeno ga prezentiraju na seminarima. Polaganje ispita obveza je svih studenata.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Lefebvre, H., Urbana revolucija, Beograd, Nolit, 1974 Mumford, L., Grad u historiji, Naprijed, Zagreb, 1968. Sassen, S. Cities in the World Economy. Pine Forge Press, 2000 Sassen, S. The Global City: New York, London, Tokyo. Princeton University Press, 2001 Savage, M. – Warde, A., Urban sociology, capitalism and modernity, Continuum, New York, 1993. Vresk, M., Grad i urbanizacija - osnove urbane geografije, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

Dopunska literatura Borden, I. – Dunster, D. (ed.), Architecture and the Sites of History: Interpretations of Buildings and Cities, New York, 1996. Leach, N., Rethinking Architecture: A Reader in Cultural Theory, London, Routledge, 1997 Milić, B., Razvoj grada 1-3, Školska knjiga, 1999 – 2002. Sharon Zukin, S., The Cultures of Cities, Oxford, Blackwell, 1996 Westwood, S. – Williams, J. (ed.), Imagining cities – scripts, signs, memories, Routledge, London – New York, 1997

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kulturni aglomerati granica

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Kolegiju je svrha upoznati studente sa specifičnim kulturalnim fenomenima što ih vezujemo uz one dodirne zone među kulturama koje se kroz nakupine tekstova i praksi prepoznaju kao specifično pogranične i sudjeluju u oblikovanju diskurza Granice.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se tematski specifično nadovezuje na širi krug metodoloških i predmetnih poticaja zastupljenih u obveznim kolegijima. Uključuju se i kombiniraju sadržaji iz područja kulturalnih teorija, teorija identiteta (naročito kolegija «Etnički, nacionalni i rasni identiteti»), te sadržaji iz kulturalne povijesti. Kolegij sačinjava svojevrsnu cjelinu s kolegijima «Interkulturalna komunikacija» i «Zavičajna i regionalna kulturna povijest».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Kolegij će usmjeriti pažnju studenata na specifične oblike pogranične određenosti vlastite zavičajne kulture, te na ulogu i značenje granice i Granice u prošlosti i sadašnjosti.

Sadržaj predmeta  

Granice u užem i širem smislu. Fenomeni razgraničenja i loma. Granice kao kontaktne zone među ljudima, tekstovima, kulturama, prostorima. Kulturalni aglomerat Granice. Kultura granice kao manifestacija «viška povijesti» -

spacijalnotemporalna i događajna zgusnutost na rubovima ponora.  Granica kao limes i barijera. Granica kao margina, periferija mainstream kulture – anomaličnost spram potreba matice entiteta.  Granica i problem «kolizijskih kultura». Granica kao mjesto razmjene i propusnosti – dinamizam i liminalnost granica i hibridnost i liminalnost aglomerata Granice.  Povijesne naracije Granice. Zajedničke pripovijesti i osobna povijest. Pogranični identiteti i izgradnja diskurza Granice.  Specifične kulturalne prakse na granici (etnografija granice). Specifična tekstualnost Granice. Kulturalna povijest Granice: problem konvencionalne pripadnosti i problem periodizacije (spiralna periodizacija).  Javne arene Granice.  Studija slučaja: podalpsko-sjevernojadranski kulturalni aglomerat Granice. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz obavezan usmeni ispit, studenti izrađuju pisani rad na temelju izvršenog istraživanja te o njima raspravljaju na seminarima.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura AAVV, Tomizza i mi – Tomizza e noi – Tomizza in mi (zbornici godišnjih susreta uz granicu) 1, 2, 3..., POU «Ante Babić» - Pogranični forum, Umag – Umago, 2000/2001/2002... Donnan, H., Wilson, T. M. Borders: Frontiers of Identity, Nation and State. Ber Pub Ltd., 2000 Luhmann, N, Teritorijalna granica kao granica sistema, Novi Kamov, g. I, br. 0, ICR, Rijeka, 2002. Wilson, T. M. Border Identities: Nation and State at International frontiers. Cambridge University Press, 1998

Dopunska literatura 64

AAVV, Jezici i kulture u doticajima – Lingue e culture in contatto (Zbornik), Pedagoški fakultet u Puli, Pula, 1989. Angus, I. H., A Border Within: National Identity, Cultural Plurality and Wilderness. McGill-Queens University Press, 1997 Ara, A. – Kolb, E., Regioni di frontiera nell'epoca dei nazionalismi, Il Mulino, Bologna, 1995 Ara, A. – Magris, C., Trieste – Un'identità di frontiera, Einaudi, Torino, (2) 1987. Ballinger, P. History in Exile: Memory and Identity at the Borders of the Balkans. Princeton University Press, 2002 Cornell, D., The philosophy of the limit, Routledge, London –New York, 1992. Fabietti, U., Etnografia della frontiera – Antropologia e storia in Baluchistan, Meltemi editore, Roma, 1997 Pratt, M. L., Imperial Eyes: Travel Writing and Transculturation, Routledge, London – New York, 1992. Strutz, J. – Masel, E., Interculturalità – Una bibliografia per Alpe-Adria, Alcione ed., Trieste, 1996.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kulturalna i interkulturalna pedagogija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

½/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija uvesti studente u područje odgoja i obrazovanja iz perspektive kulturalnih studija, s posebnim obzirom na analizu fenomena proizašlih iz dodira kultura.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je u izravnoj vezi s kolegijima «Generacijska i intergeneracijske kultura» i «Interkulturalna komunikacija». Dijelom se utemeljuje na kulturalnoteorijskim kolegijima, a nadovezuje i na kolegije poput «Kulture civilnog društva» ili «Kulturalne politike».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti: -

razumiju temeljne pojmove područja kojim se predmet bavi i teorijske pristupe

interkulturalizmu -

razumiju značaj intekulturalne kompetentnosti u interpersonalnim odnosima i važnost poštivanja kulturne različitosti posebice u odgojno-obrazovnom procesu

Poznaju kompetencije interkulturalnog nastavnika i specifičnosti interkulturalnog odgojno-obrazovnog procesa

Tumače i kritički analiziraju važne nacionalne i međunarodne dokumente iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava

Sadržaj predmeta 

Shvaćanje temeljnih pojmova: kultura, kulturni, etnički, individualni i kolektivni identitet, fleksibilni (otvoreni) identitet, interkulturalni identitet, interkulturalni odgoj, kulturne razlike, kultura ljudskih prava i odgovornosti, kultura mira, održivi razvoj, globalizacija – globalizam, ksenofobija, interkulturualizam, multikulturalizam, plurikulturalizam, transkulturalizam.  Komparativni prikaz razvoja pojma interkulturalizma u Europi i SAD-u: sličnosti i razlike.  Najznačajniji teorijski pristupi interkulturalizmu: holistički, interakcionistički i humanistički.  Interkulturalna kompetentnost: čimbenici interkulturalne kompetentnosti; interkulturalna komunikacijska (verbalna i neverbalna) kompetentnost; značaj interkulturalne kompetentnosti u interpersonalnim odnosima.  Kulturna različitost u školi, razredu.  Interkulturalizam u nastavnim programima i udžbenicima. Interkulturalizam i organizacija nastavnog sata (specifičnost nastavnih metoda).  Interkulturalni odgoj i učitelj. Interkulturalna kompetentnost učitelja.  Tumačenje nekih važnijih međunarodnih i domaćih dokumenata u području odgoja obrazovanja za ljudska prava: Europska okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina (1995), Preporuka br. 453 (1996) o mjerama koje treba poduzeti protiv poticanja na rasnu, nacionalnu i vjersku mržnju, Deklaracija o obrazovanju za demokratsko građanstvo, Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst) (2000), Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (2000), Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku u pismu nacionalnih manjina (2000). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Uz predavanja, organiziraju se tematske radionice gdje studenti prezentiraju i problematiziraju literaturu, primjerujući je iskustvenim uvidima. Ovisno o broju studenata koji upisuju predmet, nastojat će se poticati timski rad na zadacima.

Obveze studenata Ističe se važnost angažmana studenata u nastavi, osobito u radionicama. Seminarski rad obavezna je zadaća studenata i vezuje se uz radionički rad. Za izvršavanje studijskih obveza potrebno je da student:

sudjeluje aktivno u nastavi i izvršava tekuće nastavne obveze (priprema za predavanje i seminare; aktivno sudjelovanje u diskusijama, čitanje i analiza zadanih materijala);

sudjeluje aktivno u procesu kreiranja/osmišljavanja (prezentacija i problematizacija predložene literature)

izradi seminarski rad/projekt u pisanoj formi

položi usmeni ispit

realizacije

radionica

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Nositelj kolegija prati aktivnost studenata u radionicama (pisane zabilješke) što utječe na konačnu ocjenu koja se formira na usmenom ispitu.

Obvezna literatura Čačić-Kumpes, J. (ur.). Kultura, etničnost, identitet. Zagreb,1999. Perotti, A. Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje. Zagreb, 1994. Previšić, V. Multi- i interkulturalizam kao odgojni pluralizam. U: M. Matijević, N. Pranjić, V. Previšić (ur.). Pluralizam u odgoju i školstvu. Zagreb: Katehetski salezijanski centar, 19-22. 1994. Spajić-Vrkaš, V. Pluriculturality and education: Beyond the folklore of separation and the rethorics of integration. In: Bayer-Allen, S and Čućić, V. (ur.) The Challenges of Pluriculturality in Europe. Baden-Baden: Nomos Verlagsgesellschaft

Dopunska literatura Camilleri, C. (ur). Difference and cultures in Europe. Strasbourg, 1995 Castells, M. Moć identiteta. Zagreb, 2002. Feiberg, W. Common Schools / Uncommon Identities. National Unity and Cultural Difference. Yale University Press New Haven and London, 1998 Fennes, H., Hapgood, K. Intrecultural Learning in the Classroom. London: Cassell, 1997 Hannerz, U. La diversità culturale. Bologna, 2001 Landis, D., Bhagat, R.S. (ur..).Handbook of Intercultural Training, 2nd Edition. Thousand Oaks – London, 1996

Lustig, Myron W., Koester, J. Intercultural Competence. Interpersonal Communication Across Cultures. Boston, 2003 Lynch, J. (1998.). Educazione multiculturale _nu na società globale. Roma, 1998 Samovar, L.A., Porter, R.E. Intercultural Communication. Belmont: Wadsworth Publishing Company. 1999 Secco, L., Portera, A. L'educazione umanistica intreculturale nelle agenzie educative. Padova, 1999 Spajić-Vrkaš, V. (ur.). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Zbirka međunarodnih i domaćih dokumenata. Zagreb, 2001

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Za praćenje uspješnosti rada u predmetu koristit će se CAT tehnike (eng. Course Assessment Tool) za kraće evaluacije koje se odnose na razumijevanje nastave, tempo, razinu, mogućnosti unapređivanja, itd. Napredovanje studenta pratit će se kontinuirano tijekom semestra praćenjem izvršavanja zadanih tekućih nastavnih obveza i vođenjem bilješki s ciljem praćenja aktivnosti studenata u osmišljavanju i realizaciji radionica. Studenti će imati mogućnost vrednovati rad nastavnika i procijeniti kvalitetu održane nastave dva puta u semestru. Prva se evaluacija od strane studenata planira sredinom semestra kako bi se, ovisno o rezultatima iste, nastava mogla još prilagoditi njihovim potrebama i unaprijediti. Dužnost je nastavnika napraviti analizu prikupljenih evaluacijskih obrazaca te, sukladno rezultatima, razmotriti mogućnosti prilagodbe/promjene pristupa, ukoliko se pokaže potreba. Druga se evaluacija planira na samom kraju semestra, a istom se planira procijeniti ispunjenost ciljeva nastavnog predmeta te rad i pristup nastavnika tijekom cijelog semestra. Za potrebe spomenute evaluacije dužnost je nastavnika kreirati odgovarajuće evaluacijske obrasce ili koristiti već postojeće s institucije.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Metafora

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija, uz upoznavanje prirode same metafore, produbiti spoznaje o proširenosti i zanimljivosti metafore kao formativnog momenta tek prividno nespojivih praksi i disciplina.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira s područjem šire skupine kolegija što se zanimaju jezikom, diskurzom, tekstualnošću i narativnošću. Nadopunjuje se s kolegijem «Kognitivizam i kulturalni studiji» , a od interesa je i za mnoge druge kolegije koji se bave pojedinim aspektima komunikacije i /ili naracije (primjerice «Interkulturalna komunikacija»).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznati studente s prirodom metafore kao specifičnog lingvističkog, semantičkog, stilističkog i psihološkog fenomena. i

Sadržaj predmeta 

Metafora i retorika / tropologija / semantika diskursa i riječi / nova retorika. Metafora i filozofski diskurs. (Ricoer)



Figurativnost govora, pitanje doslovnosti i intencije. (Gibbs) Metafora kao proces označavanja. Tri prostora metafore: jezik, koncept i svijet. Metafora i pitanja reprezentacije.



Razumijevanje metafore. Standardizirana i živa metafora. Sličnost i susljednost; prijenos strukture. Isticanje i skrivanje. Konceptualna metafora; koherentnost i raznolikost.



Raslojavanje metafore. Orijentacijska metafora. Ontološka metafora. Provodna metafora. Metafora vs. metonimija / personifikacija / ironija (Lakoff)



Ekonomičnost metafore. Metafora u govoru svakodnevice. Literarna metafora. Metafora u znanosti. Kulturna metafora.. Jezična i vizualna metafora. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni pohađati nastavu, te dijelom je i formirati iznošenjem uvida i perspektiva izvedenih iz prethodno zadanih izvora. Osim usmenog ispita dužni su tijekom semestra proizvesti i tekst u formi eseja.

Pohađanje nastave Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

Projekt

1 Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Gibbs, R.W. The Poetics of Mind. Cambridge 1999 Lakoff, G. i Johnson, M. Metaphors We Live By, Chicago – London 1980 Ortony, A. (ur.) Metaphor and Thought, Cambridge 1998 Ricoeur, P. Živa metafora, Zagreb 1981.

Dopunska literatura Goodman, N. Language of Art. Indianapolis 1976 Katz, A.N – Cacciari, C – Gibbs R.W. – Turner, M. Figurative Language and Thought. Oxford – New York 1998 Lakoff, G. I Turner, M. More than Cool Reason. A Field Guide to Poetic Metaphor. Chicago – London 1989 LeFevre, K.B. Invention as a Social Act. Carbondale – Edwardsville 1987 MacCormac, E.R. Metaphors and Myth in Science and Religion. Durham 1976 Radman, Z. Metafore i mehanizmi mišljenja. Zagreb 1995

Kod predmeta

Naziv predmeta

Spavanje i snovi

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s temeljima fiziologije i glavnih teorija spavanja, te stjecanje pregleda nad najvažnijim stavovima i školama interpretacije snova u povijesti Zapadne i drugih kultura.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s više drugih predmeta na kulturalnim studijima (npr. Kulturalna antropologija, Kulturalna povijest, Popularna kultura i dr.). 70

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Od studenata se očekuje da steknu temeljna znanja o neurobiologiji spavanja i dobiju pregled nad različitim načinima interpretacije snova, ali, nadasve, da ovladaju interdisciplinarnim pristupom temi koja, poput snova, zadire u područja fiziologije, medicine, psihologije i kulturalne antropologije.

Sadržaj predmeta Tematske jedinice: temelji anatomije moždanih struktura involviranih u procese spavanja i sanjanja; fiziologija cirkadijanih ritmova; fiziologija REM- i non-REM-spavanja; komparativna biologija spavanja; uvid u metodologiju koja se koristi za proučavanje spavanja i snivanja; psihologijske i neurobiologijske teorije sanjanja i interpretacije snova (Freud, Jung i dr.); komparativna kulturološka analiza snova (snovi u tradicionalnim židovskim, budističkim, islamskim i drugim izvorima, u «primitivnim» civilizacijama Južne Amerike i Nove Gvineje). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni pripremiti temu (određenu ždrijebom) za usmenu prezentaciju pred drugim studentima u dogovorenom terminu seminara. Priprema teme podrazumijeva samostalno istraživanje internetskih baza podataka, pronalaženje literature i usmenu prezentaciju (u slučaju neodržanog seminara, student mora prezentaciju naknadno predati u pismenom obliku). Osim toga, nakon što su odslušali kolegij, studenti polažu i usmeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 1. Hobson JA. 1995. Sleep. New York: Scientific American. 2. Bulkeley K., ed. 2001. Dreams: A Reader on the Religious, Cultural, and Psychological Dimensions of Dreaming. New York: Palgrave.

Dopunska literatura 1. Freud S. 1900/1977. Die Traumdeutung. Frankfurt a/M: Fischer (The Interpretation of 71

Dreams, New York, Avon Books, 1953). 2. Jung CG. Traum und Traumdeutung. München: dtv (Dreams, New York, MJF Books, 1974). 3. Pace-Schott EF et al., eds. 2003. Sleep and Dreaming: Scientific Advances and Reconsiderations. Cambridge: Cambridge University Press. 4. Foulkes D. 1985. Dreaming: A Cognitive-Psychological Analysis. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum. 5. Parman S. 1991. Dream and Culture: An Anthropological Study of the Western Intellectual Tradition. New York: Praeger. 6. von Taxis A, Geelen E. 2002. Traumdeutung und Lexikon der Traumsymbole. Wien: Tosa.

Kod predmeta

Naziv predmeta Europske integracije i obrazovanje Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti upoznaju, razumiju i analiziraju procese i mehanizme Europske unije, a posebno one koje se tiču obrazovanja na svim razinama.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s kolegijima kao što je to Europski studiji i svim drugim srodnim kolegijima na studiju.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti: -

poznaju povijest i institucije Europske unije;

poznaju procese i mehanizme pristupanja Hrvatske Europskoj uniji;

mogu analizirati osnovne trendove u obrazovanju u Europskoj uniji;

mogu vrednovati transformacije sustava obrazovanja u Hrvatskoj u procesu približavanja europskim standardima.

Sadržaj predmeta I. Kroz labirinte institucija Europske unije (Europska; Vijeće Europske unije/ministara; Europski 72

parlament; Ekonomski i socijalni odbor; Odbor regija, Sud pravde; Ustav EU; Zajedničke i samostalne politike). Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi procesa prilagodbe (predpristupni fondovi PHARE, ISPA i SAPARD; screening, proces pregovaranja). II. Integracije u obrazovanju: težnja za međusobnom usporedivošću i osnaživanjem. Tragovima Lisabonske strategije: Europa na putu prema društvu zasnovanom na znanju. Ključna strateška područja obrazovanja i indikatori njihova razvoja. Open method of coordination – temeljni proces usporedivosti i razvoja. Temeljne sposobnosti (key competences): razvojni koncept za osnovno obrazovanje. Učenje jezika i jezična raznolikost u Europskoj uniji. Proces iz Copenhagena – prioriteti i suradnja u strukovnom obrazovanju i obučavanju (VET). EUROPASS – Europski okvir za transparentnost kvalifikacija i kompetencija Strategije i mjere poticanja cjeloživotnog učenja (LLL). Bolonjski proces: stvaranje Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA). Europske integracije i obrazovanje u Hrvatskoj: analize, izazovi i pristupi rješenjima.

Obveze studenata Za izvršavanje studijskih obveza potrebno je da student: - sudjeluje u nastavi i izvršava tekuće nastavne obveze (priprema za predavanje i seminare; aktivno sudjelovanje u diskusijama, čitanje zadanih materijala); - podrobno analizira odabrano tematsko područje rukovodeći se odabranim točkama komparacije, uspoređujući europski i hrvatski kontekst, te predloži moguće pristupe rješenju odabranog problema. Kao rezultat analize, student predaje seminarski rad (10-15 stranica). - položi usmeni ispit. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Ovisno o broju studenata koji upisuju predmet, nastojat će se poticati timski rad na zadacima.

Obvezna literatura Birtwistle, T. (1996). European Quality – Adding to the Debate? Higher Education Review. 28, 3, 60-69. Cerych, L. (1997). Educational Reforms in Central and Eastern Europe: processes and outcomes (1). European Journal of Education. 32, 1, 75-96. Council of Europe. (1995). Croatia. Report of the Advisory mission on Quality Assurance. Zagreb. Copenhagen Declaration. Deklaracija europskih ministara profesionalnog obrazovanja i Europske komisije, sastanak održan 29. i 30. studenog 2002., o 73

pojačanoj europskoj suradnji u profesionalnom obrazovanju. (dostupno na http://europa.eu.int/comm/education/copenhagen/copenahagen_declaration_en.pdf) EURIDICE/EUROSTAT, 2002. Key I on Education in Europe. Luxemburg: European Commission. Ledić, J. Europsko izvješće o kvaliteti odgoja I obrazovanja u školi: šesnaest indikatora kvalitete. In: Tonšić Krema, Jagoda (ur.) RI-kvas 21 Odiseja u školstvu. Rijeka : Grad Rijeka, Medicinska skola u Rijeci, 2000. 7-11. OECD, 2001a. Education at a Glance: OECD Indicators 2001 Edition. Paris: OECD. (OECD online database – www.oecd.org) Strategija razvoja Republike Hrvatske. Odgoj I obrazovanje. Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju. Zagreb: Ured za strategiju razvitka RH, 2001. Radna grupa: Pastuović, N. i dr. Zidarić, V., 1996. “Europska dimenzija u obrazovanju – njezin nastanak, razvitak i aktualno stanje”. Društvena istraživanja 21, 161-185.

Dopunska literatura Polšek, D., 2003. “Stanje visokoga školstva u Hrvatskoj”. Društvena istraživanja 63-64, 27-45. (sažetak rada dostupan na http://www.pilar.hr/Glavne/Djelatnost/drustvena/12godina/broj6364.htm) Polšek, D. Visoko školstvo u Hrvatkoj i zahtjevi Europske unije (p. 11, str. 259:284) (dostupno na www.ijf.hr/EU2/Polsek.pdf) Reichert, S. and Tauch, Ch., _nu na_in Learning Structures in European Higher Education III. Bologna four years after: Steps towards sustainable reform of higher education in Europe). Konvencija EUA održana u Grazu, 29 – 31. svibnja 2003. (dostupno na http://eua.uni-graz.at/Trends3-Graz-draft.pdf) Towards the European Higher Education Area. Priopćenje sastanka europskih ministara zaduženih za visoko obrazovanje [Praško priopćenje]. Prag, 19. svibanj 2001. (dostupno na http://www.bologna-berlin2003.de/pdf/Prague_communiquTheta.pdf http://europa.eu.int/comm/education/prague.pdf Vijeće europskih zajednica, Communication from the Commission . European benchmarks in education and training: follow-up to the Lisbon European Council. Bruxelles: Vijeće europskih zajednica, 20. studeni 2002. (dostupno na http://europa.eu.int/eur-lex/en/com/cnc/2002/com2002_0629en01.pdf) Vijeće europskih zajednica, Communication from the Commission . Investing efficiently in education and training: an imperative for Europe. Bruxelles: Vijeće europskih zajednica, 10. siječanj 2003. (dostupno na http://europa.eu.int/eur-lex/en/com/cnc/2002/com2002_0779en01.pdf) Vijeće Europske unije, Detailed work programme on the follow-up of the objectives of educational and training systems in Europe. Official Journal of the European Communities(2002/C 142/01),14.6.2002 (dostupno na http://europa.eu.int/eurlex/pri/en/oj/dat/2002/c_142/c_14220020614en00010022.pdf)

Vijeće EUA, Forward from Berlin: the Role of Universities (Deklaracija iz Graza), 4. srpanj 2003. (dostupno na http://eees.universia.es/eees_Graz_%20DeclFINAL.pdf) Westerhijden, F. D., Leegwater, M. (2003.), Working on the European Dimension of Quality. Report of the conference on quality assurance in higher education as part of the Bologna process. Amsterdam, 12-13. ožujak 2002. (dostupno na http://www.aic.lv/ace/ace_disk/Bologna/Bol_semin/Ams_accr/Amsterdam_accred_Leegwater.pdf) Zgaga, P. Sveučilište u Ljubljani. Bolonjski proces između Praga 2001. i Berlina 2003.: Doprinosi politici visokog obrazovanja. (dostupno na http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/reportmin-educ-signatory-countr-oth-hrv-t02.pdf) Zgaga, P. Sveučilište u Ljubljani. The Bologna Proccess: Bologna 1999, Prague 2001, Berlin 2003 – And what will be next? (Paper made on basis of author’s engagement in the Bologna Follow-up Group as Rapporteur for the Berlin Conference in September 2003. (dostupno na www.see-educoop.net/education_in/pdf/erasmus2031-oth-enl-t03.pdf)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Za praćenje uspješnosti rada u predmetu koristit će se CAT tehnike (eng. Course Assessment Tool) za kraće evaluacije koje se odnose na razumijevanje nastave, tempo, razinu, mogućnosti unapređivanja, itd. Napredovanje studenta pratit će se kontinuirano tijekom semestra praćenjem izvršavanja zadanih tekućih nastavnih obveza i procjenom kvalitete izrade seminarskih radova. Studenti će imati mogućnost vrednovati rad nastavnika i procijeniti kvalitetu održane nastave dva puta u semestru. Prva se evaluacija od strane studenata planira sredinom semestra kako bi se, ovisno o rezultatima iste, nastava mogla još prilagoditi njihovim potrebama i unaprijediti. Dužnost je nastavnika napraviti analizu prikupljenih evaluacijskih obrazaca te, sukladno rezultatima, razmotriti mogućnosti prilagodbe/promjene pristupa, ukoliko se pokaže potreba. Druga se evaluacija planira na samom kraju semestra, a istom se planira procijeniti ispunjenost ciljeva nastavnog predmeta te rad i pristup nastavnika tijekom cijelog semestra. Za potrebe spomenute evaluacije dužnost je nastavnika kreirati odgovarajuće evaluacijske obrasce ili koristiti već postojeće s institucije.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Suvremena afroamerička književnost

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

1/2/3/ 4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Ovaj izborni kolegij ima za cilj upoznati studente s problematikom afroameričke književnosti kao dijela “mainstreama” suvremene američke književnosti. Problemsku osnovu ovoga kolegija čine zapostavljenost i slaba zastupljenost djela afroameričkih autora na američkoj i europskoj književnoj sceni, rasna diskriminacija, bjelačka književna premoć, rasno raslojavanje, kritička podvojenost, afroamerička seksualna i politička misao kao i mnogi drugi problemi koji se javljaju i na tematskoj razini afroameričke književnosti.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij uspostavlja poveznice s grupom kolegija koji izučavaju problematiku identiteta, osobito s kolegijem nazivom Etnički, nacionalni i rasni identiteti. Ujedno, on predstavlja i svojevrsnu nadopunu kolegiju Kulturalna geografija, budući da upozorava na problemsku povezanost (unutar naznačena tematskog spektra) američkog i europskog kontinenta, te dotiče pitanja migracija, pa i diskrepancija između geopolitičkih i kulturnih granica suvremenog svijeta. Jedan od tematskih korelata predstavlja i predmet Teorija i praksa manjinskih kultura.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razvijanje vještina prosuđivanja, iznošenja vlastitih stavova, iščitavanja onog dijela književne kritike koja govori o književnosti manjinske skupine u Americi.

Sadržaj predmeta    

Ropstvo i imperijalizam (bell hooks, R. Staples, G. Lerner); Crnačka duhovna misao (P.H. Collins, H.L.Gates); Devaluacija “ženstva” kod crnkinja (C. Werner, b.hooks) Rasizam i feminizam; problem obojenosti kože (M. Golden, T Morrison); snaga i vlast; Afričko-američki identiteti (M. Awkward, Z.N. Hurston, M.C. Waters) – sjene ljepote i ponosa ;  Mediji – vizure crnoga i bijeloga; snaga (samo)definiranja; američki crnački feminizam u transnacionalnom kontekstu; crnačka epistemiologija (J. Callahan, B. Smith, G. WadeGayles)  Afro-američke,žene i majčinstvo; crnkinje i njihov odnos prema obitelji; patrijarhalnost; politika osnaženja; navedena problematika u djelima istaknutih crnačkih autora romana (M.D. Kubitschek, B. Christian, R. Hemenway, C. Gilligan, N. Larsen)  Afro-američka kritička misao (D.T. Turner, M.H. Washington, H.A. Baker) Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata studenti su dužni pohađati nastavu, iščitavati zadanu literaturu, pripremati seminarske radove prema vlastitim aspiracijama.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Referat

Komentari:

Obvezna literatura 1. Collins, P.H. Black Sexual Politics. Routledge: New York, London, 2004. 2. Gates, H. L. & McKay, Nellie Y. The Norton Anthology of African American Literature. Norton & Company, New York, London, 2004. 3. Golden, M. & Harris L. E. Gumbo: An Anthology of African American Writing, Broadway Book, New York, 2002. 4. Andrews, L. W. Classic African American Women s Narratives. OUP, 2003.

Dopunska literatura 1. Andrews, L.W., Foster, F.S., Harris, T. The Oxford Companion to African American Literature. OUP, New York, 1997. 2. hooks, b. Ain’t I a Woman. Pluto Press, London, 1982. 3. Golden, M. Don’t Play in the Sun. Doubleday, Random House, New York, 2004. 4. Gates, H. L. The Signifying Monkey. OUP, New York, 1988. 5. Kubitschek, M. D. Claiming the Heritage. University Press of Mississippi, Mississippi, 1991. 6. Collins, P.H. Black Feminist Thought. Routledge, London, New York, 2000.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Klasična sociološka teorija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

1/2/3/ 4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Pregled društvenog konteksta nastanka sociologije i upoznavanje s konceptima i teorijama klasične sociologije – ponajprije Marxa, Durkheima, Webera i Parsonsa. Poseban naglasak stavit će se na kritičku procjenu relevantnosti klasične sociologije za analizu suvremenosti.

Korespondentnost i korelativnost programa Program kolegija izravno je korespondentan s kolegijima na studiju kulturalnih studija, povijesti i filozofije, te pedagogije i psihologije. Budući da je planiran kao formativni kolegij, nema posebnih preduvjeta za slušanje tog kolegija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Materijalni: upoznavanje s klasičnim sociološkim teorijama, ocjena njihove upotrebljivosti za analizu suvremenog društva, katalog osnovnih pojmova iz tih teorija koji i danas čine jezgru sociologije kao discipline (primjerice društvo, poredak, alijenacija, anomija, solidarnost, društvena akcija, legitimnost, karizma, birokracija, vrijednosti, objašnjenje, razumijevanje itd.). Formativni: razvijanje sposobnosti za kritičko mišljenje; uporaba teorijskih koncepata za razumijevanje pojava u vlastitom društvu kao i usporedba s drugima, kreativna primjena klasičnih koncepata na suvremenost.

Sadržaj predmeta Povijesni kontekst nastanka sociologije, prijelaz iz tradicionalnog društva u modernost, kritika prosvjetiteljstva i kapitalizma, konstituiranje sociologije kao posebne discipline. Marx i marksizam: “mladi” i “zreli” Marx, Marxova metoda analize društva, materijalističko shvaćanje povijesti, kritika političke ekonomije, otuđenje rada, baza i nadgradnja, ideologija, teorija klasa, klasna svijest, društvena promjena i teorija revolucije. Interpretacije, kritike i (neostvarena) predviđanja. Marksizam u 20. stoljeću. Marx i postmodernost. Durkheim i uspostavljanje sociologije kao posebne discipline. Pravila sociološke metode, društvene činjenice, podjela rada, društvena kohezija, anomija, samoubojstvo, religija i sociologija znanja. Interpretacije i kritike: od pozitivizma do idealizma, funkcionalizam, konzervativizam. Durkheimov utjecaj: strukturalizam (C. Levi-Strauss), interakcionizam (Goffman), teorija grupe i rešetke (M. Douglas). Neodurkheimovska teorija rituala. Weber i sociologija razumijevanja. Idealni tip i socijalna akcija (društveno djelovanje). Protestantizam, kapitalizam, racionalnost. Komparativna sociologija religije. Moć, vlast, legitimnost, birokracija, karizma. Weberova teorija društvene stratifikacije. Dijagnoza vremena i kulturni pesimizam. Interpretacije i kritike. Weber i postmodernost. Parsons i teorijska sinteza klasične sociologije. Analitički realizam, pozitivizam, idealizam, problem poretka, kritika utilitarizma i voluntaristička teorija akcije. Parsonsova interpretacija Pareta, Durkheima i Webera. Značenje Parsonsove sinteze za razvoj sociološke teorije u 20. stoljeću. Pregled razvoja Parsonsove teorije. Parsons kao klasik. Modernost i postmodernost. Klasična sociološka teorija i tematiziranje tranzicije iz tradicionalnog u moderno društvo. Podjela rada, tržište, racionalizacija, birokratizacija, tragedija kulture (Simmel), kulturni pesimizam. Uporaba klasične teorije u postmodernosti: Marx i globalizacija, Durkheim i masovni mediji, Weber i kulturna stratifikacija, Parsons i fundamentalizam. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska

daljinu Komentari:

nastava

Obveze studenata Pohađanje nastave, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u seminaru, ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Durkheim, E., Pravila sociološke metode, Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 1999. Đurić, M., Sociologija Maxa Webera, Zagreb, 1986. Hughes, Sharrock i Martin, Understanding Classical Sociology, SAGE, London, 2003. Marx, K. i F. Engels, Glavni radovi Marxa i Engelsa, Zagreb 1978. V. Cvjetičanin i R. Supek, Emile Durkheim i francuska sociološka škola, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura Collins, R., Three Sociological Traditions, New York, 1985. Gerth, H.H. i C. Wright Mills., From Max Weber: Essays in Sociology, New York, 1954. Levine, D.N., Visions of the Sociological Tradition, Chicago, 1995. Parkin, F., Max Weber, London 1997. Ritzer, G. (ed.), The Blackwell Companion to Major Classical Social Theorists, Maldem, 2003. Thompson, K., Emile Durkheim, London, 2003. Turner, B.S., Classical Sociology, London, 1999. Weber, M., Metodologija društvenih nauka, Zagreb, 1986. Weber, M., Politika kao poziv, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. Weber, M., Sociologija religije, Kruzak, Zagreb, 2000.

Kod predmeta

Nacionalizam i sociološka teorija

Naziv predmeta Opći podaci Studijski program

Godina

Kulturalni studiji

Status kolegija

Obvezatan

1/2/3/ 4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Pregled teorija nacije i nacionalizma, s posebnim naglaskom na pojavu “novih” nacionalizama posljednjih desetljeća. Distingviranje patriotizma, civilnog i etničkog nacionalizma, “banalnog” nacionalizma. Nacionalizam i Europska Unija.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je sukladan sa svim studijskim grupama na Filozofskom fakultetu.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Materijalni: upoznavanje s različitim teorijama i shvaćanjima nacije i nacionalizma. Formativni: razvijanje sposobnosti za kritičko mišljenje; uporaba teorijskih koncepata za razumijevanje pojava u vlastitom društvu kao i usporedba s drugima.

Sadržaj predmeta Modernost, nacionalizam i sociološka teorija. Definicije nacije i nacionalizma. Politika, ideologija, kultura, identitet. Etnicitet i nacionalizam. Primordijalizam, instrumentalizam i socijalni konstruktivizam. Nacija i država, nacionalizam i demokracija, problem manjina i imigranata, predrasude i diskriminacija. Kultura i identitet. Jezik, povijest, nacionalni mitovi, uloga intelektualaca, nacija kao “zajednica sudbine”. “Dobri” i “loši” nacionalizmi. Zapad i istok, politički i kulturni nacionalizam, civilni i etnički nacionalizam, liberalni nacionalizam, patriotizam. Nacionalizam i globalizacija. Kozmopolitizam, internacionalizam, postnacionalizam. Europska Unija između partikularizma i univerzalizma. Dilema između identiteta i solidarnosti. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata 80

Pohađanje nastave, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u seminaru, ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Referat

Komentari:

Obvezna literatura Anderson, B., Nacija: zamišljena zajednica, ŠK, Zagreb, 1990. Castells, M., Moć identiteta, Golden Marketing, Zagreb, 2003. Delanty, G. i O’Mahony, P., Nationalism and Social Theory, SAGE, London, 2002. Gellner, E., Nacije i nacionalizam, Politička kultura, Zagreb, 1998. Katunarić, V., Sporna zajednica, Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura Billig, M., Banal Nationalism, London, 1995. Goodwin, J. et al., Passionate Politics, Chicago, 2001. Hobsbawn, E. J., Nacije i nacionalizam, Zagreb, 1993. Hutchinson, J. i Smith, A. D.,Nationalism, Oxford, 1994. Joireman, S. F., Nationalism and Political Identity, London, 2003. Malešević, S., The Sociology of Ethnicity, London, 2004. McCrone, D, The Sociology of Nationalism, London, 1998. Muench, R, Nation and Citizenship in the Global Age, Houndmills, 2001. Smith, A.D., Nacionalizam i modernizam, Zagreb, 2003. Spencer, Ph. i Wollman, H., Nationalism: A Critical Introduction, London, 2002.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Suvremena sociološka teorija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

1/2/3/ 4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar

Ljetni semestar

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

2 30+15+0

Ciljevi predmeta Upoznavanje s konceptima i teorijama suvremene sociološke i socijalne teorije. Pregled glavnih pravaca i najvažnijih teoretičara suvremene sociologije. Transdisciplinarnost i razvoj postmoderne socijalne teorije.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je sukladan sa svim studijskim grupama na Filozofskom fakultetu. Poželjno je, mada ne i nužno, poznavanje sadržaja kolegija Klasična sociološka teorija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Materijalni: upoznavanje sa suvremenim sociološkim i socijalnim teorijama, ocjena njihove upotrebljivosti za analizu suvremenog društva, pregled najvažnijih autora i osnovnih pojmova, povezanost s drugim akademskim disciplinama (filozofijom, lingvistikom, antropologijom, socijalnom psihologijom). Formativni: razvijanje sposobnosti za kritičko mišljenje; uporaba teorijskih koncepata za razumijevanje pojava u vlastitom društvu kao i usporedba s drugima, kritička analiza postmodernosti i postmodernizma.

Sadržaj predmeta Društveni kontekst razvoja moderne sociologije. Relevantnost klasične sociologije. Sociološka i socijalna teorija. Teorijske i metodološke dihotomije: individualno – kolektivno, materijalno – idealno, konflikt – konsenzus, mikro – makro, akcija – struktura. Funkcionalizam. Izvori: Durkheim, Malinowski i Radcliffe-Brown.”Zreli” sociološki funkcionalizam: Parsons i Merton. Kritike i rehabilitacija funkcionalizma. Neofunkcionalizam i teorija konflikta. Teorija sistema – Habermas i Luhmann. Marksizam u 20. stoljeću. “Kulturalni marksizam”: Lukacs, Gramsci i Frankfurtska škola. Strukturalni marksizam: Althusser i Poulantzas. Neomarksizam i postmarksizam. Simbolički interakcionizam. Izvori: pragmatizam, G. H. Mead. Blumer i Goffman. Etnometodologija kao kritika sociološke matice. Socijalni konstruktivizam. Strukturalizam. Izvori: Marx, Freud i Saussure. Strukturalna antropologija: C. Levi-Strauss. Poststrukturalizam i postmoderna socijalna teorija: M. Foucault, J. Baudrillard. Nekoliko najvažnijih teoretičara u suvremenoj sociologiji: Habermas, Luhmann, Bourdieu, Giddens, Elias, Archer, Alexander. Suvremene teorije modernosti: refleksivna modernizacija (Giddens), društvo rizika (Beck), mcdonaldizacija društva (Ritzer), nedovršena modernost (Habermas), informacijsko društvo (Castells). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Pohađanje nastave, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u seminaru, ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Haralambos, M. i Held, H., Sociologija: Teme i perspektive, Zagreb, 2002. McQuarie, D., Readings in Contemporary Sociological Theory: From Modernity to PostModernity, Englewood Cliffs, 1995. Ritzer, G., Suvremena sociologijska teorija, Zagreb, 1997. Seidman, S., Contested Knowledge: Social Theory Today, Malden, 1994. Sharrock, Hughes i Martin, Understanding Modern Sociology, London, 2003.

Dopunska literatura Beck, U., Pronalaženje političkog, Zagreb, 2001. Berger, P. i Luckmann, T., Socijalna konstrukcija zbilje, Zagreb, 1992. Bourdieu, P. i Wacquant, L., An Invitation to Reflexive Sociology, Chicago, 1992. Calhoun, C. et al., Contemporary Sociological Theory, Malden, 2002. Elias, N., On Civilization, Power, and Knowledge, Chicago, 1998. Luhmann, N., Ljubav kao pasija: o kodiranju intimnosti, Zagreb, 1996. Mouzelis, N., Sociological Theory: What Went Wrong?, London, 1995. Parsons, T., Društva, Zagreb, 1990. Ritzer, G., McDonaldizacija društva, Zagreb, 1999. Robertson, R. i Turner, B. S., Talcott Parsons: Theorist of Modernity, London, 1991.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kulturna baština

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta

Ljetni semestar 2

Broj sati po semestru

30+15+0

Ciljevi predmeta Osnovni cilj kolegija je da student usvoji odgovarajuća činjenična i metodološka znanja o kulturnoj baštini općenito kao i kulturnoj baštini Hrvatske. Očekuje se da student nakon položenog ispita može:  analizirati temeljne pojmove kulturne baštine općenito  analizirati i vrednovati osnovne lokalitete kulturne baštine u Hrvatskoj i svijetu.  Protumačiti i objasniti osnovne postulate zaštite kulturne baštine  Usporediti različite sadržaje prezentacije kao i prezentacije kulturne baštine općenito.

Korespondentnost i korelativnost programa Program kolegija odgovara sličnim kolegijima na europskim sveučilištima U sklopu Kulturologije kolegij je povezan s kolegijima iz povijesti i kulture starog vijeka, antike i srednjeg vijeka,Vizualnim komunikacijama i Muzeologijom

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Od studenta se očekuje da bude spreman valorizirati s kulturološkog aspekta spomeničku jedinku ili cjelinu, potrebu za njihovom prezentacijom na metodološki prihvatljiv način kao i vrijeme prezentacije u vremenu i prostoru.

Sadržaj predmeta        

Temeljni pojmovi kulturne baštine Temeljni pojmovi zaštite kulturne baštine Metodologija proučavanja kulturne baštine Kulturna i etnička potrebitost prikupljanja, zaštite i prezentacije Glavne muzejske ustanove u Hrvatskoj i u njima prikupljena građa – centri kulturnog nasljeđa Glavni centri kulturne baštine i njihov sadržaj Kulturna baština kao «kulturni proizvod» u svijetu Osnove pravne regulative očuvanja kulturne baštine u Republici Hrvatskoj i svijetu.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Student mora pratiti predavanja, samostalno se pripremati prema uputama, čitajući dijelove obavezne literature, sudjelovati u terenskoj nastavi.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Pismeni ispit Projekt

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Referat

Komentari:

Obvezna literatura Cambi, N., Antika, Zagreb 2002; Suić, M., Antički grad na Jadranu, Zagreb 1976; Belošević, J., Materijalna kultura Hrvata od VII do IX Stoljeća, Zagreb 1980; Girardi-Jurkić, V. Duhovna kultura antičke Istre, Zagreb 2004; Horvat, A.- Matejčić, R.- Prijatelj, K. Barok u Hrvatskoj, Zagreb 1982; Marković, V., Crkve 17. i 18. stoljeća u Istri, Tipologija i stil, Zagreb 2004.

Dopunska literatura Mohorovičić, A.,Graditeljstvo u Hrvazskoj, Zagreb 1992; Obad Ščitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, Zagreb 1991; Ščitaroci, M. i B.Dvorci i perivoji u Slavoniji od Zagreba do Iloka, Zagreb 1998; Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Zagreb 1980; Mala biblioteka Godišnjaka zaštite i kulture; ICOMOS, Il monumento per l'uomo, Atti del II Congresso internazionale del restauro, Padova 1971.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kultura pisanja

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Temeljni je cilj kolegija ovladavanje osnovama jezične kulture i, posebno, kulture pisanja. 85

Konkretnije, to znači naznačivanje kompetencija određenih standardnojezičnih normi te upućivanje u način služenja pojedinim normativnim priručnicima.

Korespondentnost i korelativnost programa Sadržaj kolegija izravno korespondira sa sadržajem kolegija Kultura govorenja kojem je komplementaran i s kojim čini cjelinu smisao koje je ovladavanje praktičnom uporabom jezika u pisanom (kao i govorenom) iskazu. Sadržaj kolegija uspostavlja korelacije i s kolegijima koji se bave jezikom medija/jezikom u medijima, medijskim žanrovima, tekstom i hipertekstom. Sadržajni je nastavak Stručnih seminara hrvatskoga jezika.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da će studenti ovladati osnovama jezične kulture, razviti svijest o kompetencijama standardnojezičnih normi i normativnih priručnika, te osviješten odnos prema formalnoj i sadržajnoj gradnji teksta uz poštovanje izbora jezičnoga registra/diskursnoga tipa/funkcionalnoga stila i odgovarajućih sistemskih, funkcionalnih i stilističkih normi.

Sadržaj predmeta Jezik i standardni jezik. Idiom. Jezik kao sustav: sistemske jezične norme (gramatičke norme, leksička norma, pravopisna norma). Pravopisna načela i pravopisna pravila. Refleksi kontinuante starojezičnoga jata i hrvatski pravopisi. Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi. Pravopisni znakovi. Rečenični znakovi: (logičko-)semantičko načelo, elementi ritmo-melodijskoga i gramatičkoga načela. Pisanje riječi i vlastitih imena iz stranih jezika: transkripcija i transliteracija. Pravopisni rječnici i način služenja njima. Računalni pravopis kao osobit tip pravopisa. Standardni jezik i metajezici. Funkcionalna raslojenost jezične uporabe – funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Funkcionalne jezične norme. Struktura diskursa. Diskurs i tekst. Kohezija. Referencija. Diskursna koherencija. Signali kontekstualne uključenosti (tekstna lingvistika) i diskursne oznake (analiza diskursa). Funkcija i vrste diskursnih oznaka. Odnos i veza oblika i sadržaja teksta. Organizacija teksta u znanstvenom, administrativno-poslovnom i publicističkom funkcionalnom stilu/diskursnom tipu. Autor i njegov tekst (autorova pozicija u odnosu na tekst): objektivnost i subjektivnost u tekstu, informacija i komentar. Stilističke jezične norme. Vanjska i unutrašnja ekspresivnost teksta. Stilistički postupci. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Nastava se organizira u vidu predavanja (problemskoga tipa) te seminara, a studenti se upućuju i na samostalno služenje priručnom literaturom te rješavanje konkretnih jezičnih zadataka. Pojedini se problemski zadaci rješavaju konzultacijski

Obveze studenata Obveza je studenata aktivno sudjelovati u nastavi. Studenti su obvezni napisati i predati na provjeru seminarske radove u kojima pokazuju ovladavanje sadržajima kolegija. Pismeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit 0,25 Projekt

Aktivnost u nastavi 0,25 Usmeni ispit

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Kontinuirana provjera znanja 0,5

Referat

Praktični rad

Istraživanje

Komentari:

Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa – provodi se kontinuirana provjera usvajanja jezičnih normi. Studenti pišu seminarske radove u kojima pokazuju kompetenciju izbora jezičnoga (spot)koda i ovladavanje njegovim normama. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene. Pismeni ispit uključuje praktičnu provjeru razine usvojenosti nastavnih sadržaja.

Obvezna literatura Badurina, L., Slojevi javnog diskursa, u: Aktualizacija jezikovnozvrstne teorije na slovenskem (Členitev jezikovne resničnosti), zbornik radova, Ljubljana 2004, str. 151-164. Kovačević, M. i Badurina, L., Akademski diskurs, u: Riječki filološki dani, zbornik radova 4, Rijeka 2002, str. 189–206. Kovačević, M.i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. Obvezna priručna literatura Pravopis(i), rječnici i gramatike hrvatskoga standardnoga jezika

Dopunska literatura Ivanetić, N., Uporabni tekstovi, Zagreb 2003. Pranjković, I., Iz tipologije konsituativnih iskaza u tekstovima razgovornog stila, u: Tekst i diskurs, zbornik radova Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, ur. M. Andrijašević i L. Zergollern-Miletić, Zagreb 1997, str. 409–415. Silić, J., Administrativni stil hrvatskoga književnog jezika, u: Kolo, 3, Zagreb 1996, str. 251259; nastavak teksta: Administrativni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, 4, Zagreb 1996, str. 349-358 Silić, J., Književnoumjetnički (beletristički) stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, 1, Zagreb 1997, str. 359-369 Silić, J., Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 3, Zagreb 1997, str. 495– 513. Silić, J., Razgovorni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, 4, Zagreb 1997, str. 483495. Silić, J., Znanstveni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 2, Zagreb 1997, str. 397– 415. Slić, J., Polifunkcionalnost hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, 1, Zagreb 1996, str. 244247

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Skupljanje povratnih informacija (nastavnik — student), ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, praćenje napredovanja svakoga studenta (kroz portfelj studenta).

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kultura govorenja

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim teorijskim sadržajima klasične retorike kao i suvremenih znanosti koje se u svojim istraživanjima bave i govorom (sociolingvistika, pragmalingvistika, lingvistika teksta, analiza diskursa). Cilj je razviti u studenata osviješten odnos prema govornoj komunikaciji te podići na višu razinu kako proizvodnju govora tako i analitičnost u recepciji govora.

Korespondentnost i korelativnost programa Sadržaj kolegija izravno korespondira sa sadržajem kolegija Kultura pisanja kojem je komplementaran i s kojim čini cjelinu smisao koje je ovladavanje praktičnom uporabom jezika u govorenom (kao i pisanom) iskazu. Sadržaj kolegija uspostavlja korelacije i s kolegijima koji se bave jezikom medija/jezikom u medijima, medijskim žanrovima i tekstom. Sadržajni je nastavak Stručnih seminara hrvatskoga jezika.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da će se u studenata razviti osviješten odnos prema govornoj komunikaciji. Očekuje se i to da studenti podignu na višu razinu svoju kompetenciju proizvodnje govora te da razviju analitičnost u recepciji govora.

Sadržaj predmeta Komunikacija, govorništvo, tema, postupci profiliranja publike, vještina uspješnoga slušanja govora. Govor kao temeljna retorička vrsta (oblikovanje, kompozicija, postupci u pripremi govora). Argumentacija teze, logički izvodi, prepoznavanje logičkih pogrešaka. Retoričke figure, eristička sredstva, modalni izrazi. Uloga prozodije u organizaciji govorne poruke. Debata (pravila debatiranja, uloga sudionika, artikulacija debate). Neverbalni znakovi i govorni bonton. Strah i trema (uzroci njihova nastanka, načini njihova suzbijanja). Govorenje u medijima (televizija i radio): od čitanja (spikerstva) do spontanoga govora. Govorenje i interpretativnost u pristupu tekstu. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Nastava se organizira u obliku predavanja i seminara. Studenti aktivno sudjeluju u

seminarskome dijelu nastave koji je usmjeren k praktičnom usvajanju govorničkih vještina.

Obveze studenata Studenti su dužni aktivno sudjelovati u seminarskome dijelu nastave. Tijekom semestra svaki je student dužan pripremiti i održati jedan govor. Obveza je studenata i polaganje usmenoga ispita.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 0,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat 1

Praktični rad

Komentari:

Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa i stupanj ovladavanja govorničkim vještinama koji se ocjenjuje na temelju govora koji je student dužan pripremiti i održati tijekom semestra. Usmeni ispit obuhvaća provjeru poznavanja sadržaja iz literature. Konačna se ocjena izvodi iz ocjene održanoga govora i ocjene usmenoga ispita.

Obvezna literatura Aristotel, Retorika, Zagreb, 1989. Ivas, I, Ideologija u govoru, Zagreb, 1988. Petrović, G., Logika, Zagreb, 1991. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1988. Škarić, I., Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb 2000.

Dopunska literatura Beker, M., Kratka povijest antičke retorike, Zagreb, 1997. Biti, V. Pojmovnik suvremene književne teorije, Zagreb 1997. Bourdieu, P., Što znači govoriti?, Zagreb, 1992. Gregory, H., Public Speaking for College and Career, New York, 1990. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Kovačević, M. i Badurina, L., Akademski diskurs, u: Riječki filološki dani, zbornik radova 4, Rijeka 2002. str. 189-206. Kvintilijan, M. F., Obrazovanje govornika, Sarajevo, 1985. Silić, J., Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 3, Zagreb 1997, str. 495– 513. Silić, J., Znanstveni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 2, Zagreb 1997, str. 397– 415. Ueding, G. i Steinbrink, B., Grundriss der Rhetorik, Stuttgart – Weimar, 1994.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Studentska evaluacija (anketno, upitnikom na kraju provedbe kolegija), skupljanje povratnih informacija (nastavnik — student), ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, praćenje napredovanja svakoga studenta (kroz portfelj studenta).

Kod predmeta

Medijski žanrovi

Naziv predmeta Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 15+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente sa svim postojećim medijskim žanrovima, kako teorijski tako i kroz praksu.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet korelira izravno s predmetom Novinarstvo iz mediološkoga modula, te sa svim ostalim mediološki usmjerenim predmetima.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje znanja o prirodi medijskih žanrova i o svakom od njih ponaosob i suvereno kretanje kroz teoriju i praksu tih žanrova.

Sadržaj predmeta  

Pregled žanrova s obzirom na funkciju i medij Uloga teksta / slike / zvuka u oblikovanju pojedinih žanrova; jednostavni i složeni oblici; kombiniranje žanrova i kombiniranje medija.  Odlike žanrova s obzirom na medijsku zadanost (tehničke osobitosti pojedinih medija)  Pisati / govoriti / kretati se: specifičnosti s obzirom na žanr i na medij  Funkcionalna diferencijacija žanrova u hrvatskoj kulturi; kultura – umjetnost – društveni život  Generacijski, rodni, klasni, etnički i dr. momenti vezani uz žanrovsko oblikovanje; adresabilnost žanra i adresabilnost medija Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi. Izrada seminarskog rada i položen ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit 0,5 Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 0,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Darley, A., ( 2000) Visual Digital Culture : Surface Play and Spectacle in New Media Genres (Sussex Studies in Culture and Communication). Routledge. London. Montfort, N., Wardrip-Fruin, N., (2003) The New Media Reader. The MIT Press; Bk&CDRom edition . Manovich, L. (2002) The Language of New Media. The MIT Press.

Dopunska literatura Lunenfeld, P., (2000) The Digital Dialectic: New Essays on New Media. The MIT Press. Hocks, M. E., (2003) Eloquent Images : Word and Image in the Age of New Media. The MIT Press.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Pisati za medije

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta

Ljetni semestar 2

Broj sati po semestru

15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija osposobiti studente za novinarsku djelatnost i izvještavanje u bilo kojoj vrsti medija.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij izravno korelira sa svim medijskim predmetima, osobito Novinarstvom i Medijskim žanrovima. Ujedno korelira s kolegijima koji problematici medija prilaze s teorijskoga aspekta.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje temeljnih teorijskih znanja i razvijanje vještina vezanih uz pojedine medijske prakse.

Sadržaj predmeta         

Oblici medijskoga izražavanja. Informativne vrste Analitičke vrste Vijest - pravila pisanja vijesti Izvještaj Komentar, recenzija, reportaža, anketa, intervju, razgovor, izjava, nekrolog, esej, konferencija za novinare, okrugli stol Osobitosti pojedinih medija Tehničko uređivanje - moderne tehnologije Konkretizacija teorijskih znanja i primjena u praksi

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi prilikom uvježbavanja pisanja za pojedine vrste medija. Položeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit 0,5

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 0,5

Seminarski rad Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad 0,5

Komentari:

Obvezna literatura Craig, R. (2004) Online Journalism: Reporting, Writing, and Editing for New Media (with InfoTrac). Wadsworth Publishing. Stowalli, J. G. (2001) Writting for the Mass Media. Allyn&Bacon. Wysocki, A. F. (2004) Writing New Media: Theory and Applications for Expanding the Teaching of Composition. Utah state University Press.

Dopunska literatura Cappon, R. J., (2000) Associated Press Guide to Newswriting. ARCO. Kessler, L. (2003) When Words Collide : A Media Writer's Guide to Grammar and Style. Wadsworth Publishing. Rich, C. (2002) Writing and Reporting News : A Coaching Method. Wadsworth Publishing.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Mediji: od Gutenberga do HTML-a

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 15+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija steći uvid u povijesni razvoj medija i njegovu važnost u društvu kao prenositelju informacije. Odrediti međusobnu spregu između karaktera novih medija i procesa globalizacije.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij izravno korespondira s kolegijima mediološkoga modula, te s kolegijima iz modula

primijenjene informatike.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje obuhvatnog uvida u povijest i sadašnjost različitih medijskih oblika i žanrova. Razvoj kritičkog stava prema tim pojavama.

Sadržaj predmeta -

Povijesni pregled razvoja komuniciranja Moć posjedovanja i posredovanja informacije 1. informacijske revolucija: pojava pisma 2. informacijska revolucija: pojava tiska 3. informacijska revolucija: pojava elektroničkih medija (novi mediji) Multimedija Masovno komuniciranje Globalizacija putem novih medija.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Izrada seminarskog rada i položen ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 2 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Burke, P., Briggs, A., (2001) A Social History of the Media: From Gutenberg to the Internet. Pollity Press. Fang. I., (1997) A History of Mass Communication : Six Information Revolutions. Focal Press. Crowley, D., (2002) Communication in History: Technology, Culture, and Society. Allyn & 94

Bacon.

Dopunska literatura Kawamoto, K., (2002) Media and Society in the Digital Age. Allyn & Bacon. McLuhan, M., (1994) Understanding Media: The Extensions of Man. The MIT Press. McLuhan, M., (1962) The Gutenberg Galaxy: The Making of Typographic Man. University of Toronto Press.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Organizacijska kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Kolegij će studente uputiti u teoriju i praksu «organizacije», kao važnog suvremenog multidisciplinarnog poprišta. Koncentrirat će se na pitanje odnosa organizacije i kulture, te na kulturalne aspekte organizacijskih praksi.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se nadovezuje na kolegij «Kulturalna politika». Blisko se prožima s kolegijem «Upravljanje resursima u kulturi», a rubno i s mnogim drugim kolegijima («Turizam i kultura», «Pravo i kultura» itd.).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Teorijski uvid o organizacijskim fenomenima s mogućnošću praktične primjene

Sadržaj predmeta    

Koncept organizacijske kulture i načini na koje se organizacijska kultura može razvijati i modificirati u pravcu poboljšanja učinkovitosti i kvalitete rada unutar organizacijskih formi. Modeli organizacije: neprofitne organizacije, sveučilišna organizacija. Tipologije organizacijskih kultura (birokracija, klanovi, tržište, organizirana anarhije itd.) i njihove temeljne karakteristike. Dimenzije odnosa organizacije i njenog vanjskog okruženja.

 

Pitanja autoriteta, moći i kontrole, s osobitim naglaskom na odnos države i organizacije. Vezu između organizacijske kulture i upravljanja (managementa) u organizaciji i modeli upravljanja. Koncepti novog menadžerijalizma i evaluativne države i njihov utjecaj na organizacijsku kulturu.  Metodologija istraživanja organizacijske kulture i način na koji se ta kultura može modificirati. Fenomen osiguranja kvalitete i koncept «kulture kvalitete».  Koncepti suvremenih organizacijskih kultura i njihove adaptacije akademskom okruženju (primjer learning organisation). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Uz predavanja, organiziraju se tematske radionice gdje studenti prezentiraju određen vid organizacijskih udruga i njihovog djelovanja te moguću primjenu. Studente se potiče na istraživanje u svrhu kompariranja srodnih organizacija u različitim društveno-kulturnim sredinama. Nastavu podupire konzultacijska nastava.

Obveze studenata Izrada organizacijskih projekata obveza je svih studenata kao i polaganje usmenog ispita.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt 1

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Green, M. F. (ur.). Leaders for a New Era. New York: American Council on Education, 1988 Robbins, P. S. Bitni elementi organizacijskog ponašanja. Zagreb,1992. Senge, P. Peta disciplina. Sydney, 1990 Sporn, B. Adaptive University Structures. London, 1999 Weihrich, H. i Koontz, H. Menadžment. Zagreb, 1994.

Dopunska literatura Askling, B. and Kristensen, B. Towards „the Learning Organisations“: Implications for Institutional Governance and Leadership. Higher Education Management, 12, 2, 17-41., 2000 Billing, D. Quality Management and Organisational Structure in Higher Education. Journal of Higher Education Policy and Management, vol. 20, No. 2, str. 139-159., 1998 Fjortoft, N. and Smart, J. C. Enhancing Organisational Effectiveness: the importance of culture type and mission agreement. Higher Education. 27, 429-447., 1994

Garvin, D. A. Building a learning organisation. Harward Business Review, 71, 4, 78-91., 1993 Kovač, V., Ledić, J. i Rafajac, B. Prema sveučilištu kao organizaciji koja uči. Rad objavljen u Zborniku sa međunarodnog znanstvenog kolokvija «Odnos između pedagogijske teorije i pedagoške prakse». Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, str. 41-49., 2002. Kovač, V., Ledić, J. i Rafajac, B. Upravljanje visokoškolskim institucijama: problemi i pristupi rješenjima. Društvena istraživanja, 11, 6, 1013-1030., 2002. Meade, P. Utilising the University as a Learning Organisation to Facilitate Quality Improvement. Quality in Higher Education, vol. 1, No. 2, 111-121.,1995 Neave, G. and van Vught, F. A. Government and Higher Education Relationships Across Three Continents. Oxford (u.a.): Pergamon Press, 1994 Ouchi, W. G. Markets, Bureaucracies and Clans. Administrative Science Quarterly. 25, 833-848., 1980

Zammuto, R. F. i Krakower, J. Y. Quantitative and Qualitative Studies of Organisational Culture. Research in Organisational Change and Development. 5, 83-114., 1991

Kod predmeta

Naziv predmeta

Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 1

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 15+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s komunikacijskim stilovima od recenzija i pisma, do književnih formi i novinarskih oblika. Definira komunikacijske stilova te upoznaje s formama izražavanja u talijanskom jeziku i kulturi obuhvaćajući sve oblike u kojima se pojavljuje specifičan način izražavanja.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij komunikacijski stilovi korelira s nizom jezičnih kolegija u vertikali studija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje komunikacijskih stilova na talijanskom jeziku, razvijanje kreativnosti u raznim usmenim i pisanim oblicima i stilovima; od vijesti do komentara, eseja ili intervjua te uočavanje specifičnosti tih oblika komunikacije na talijanskom jeziku.

Sadržaj predmeta  

Komunikacijski stilovi: definicije i forme izražavanja Obuhvatit će razne stilove kao i strukturu njihovog usmenog i pismenog oblika na talijanskom jeziku.  Informativni oblici: zapisnik, novinarska kronika, predstavljanje(opis) grada (regije), opis trenutka, upute za uporabu tehničkih pomagala  Intervju, anketa  Argumentativni oblici: vijest, komentar, esej  Interpretacijski oblici: vijest, komentar,  Identifikacija raznih stilova i jezičnih oblika moderne talijanske književnosti  Uz nekoliko tekstova iz područja raznih komunikacijskih stilova, uglavnom će se analizirati pojedini oblik te tražiti sa strane studenata realizacija pojedinih praktičnih primjera Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Izrada i izlaganje seminarskog rada. Usmeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Ajello N., La cultura in Terza pagina, in Lo scrittore e il potere, Bari, Laterza, 1974 Campagnoli P. Grimaldi G. , Messaggi, Torino, ed. Il Capitello, 2005 Dardano M., Il giornalese. Vent' anni di cambiamenti nel linguaggio dei giornali in Il giornale e il non lettore, Atti del convegno del 15-17 giugno 1979 organizzato da Walter Tobagi, Firenze Sansoni, 1981. Pugliese R. i Zioni M, Scrivere e riscrivere, Bologna, ed. Zanichelli, 1998

Dopunska literatura Colombo F. Ultime notizie sul giornalismo, Bari, Laterza, 1995 "Corriere della Sera" Bichsel P., Il lettore, il narrare, Marcos y Marcos, Milano, 1989 Golino E., I giornali, la cultura, i lettori, in La distanza culturale. Intellettuali, mass media Società, Bologna, Cappelli, 1980 "La Repubblica" 98

"La Voce del Popolo" "Panorama" "Progetto turismo" Roncoroni F., Sboarina M., I modelli testuali, Mondadori, Milano, 1992 Scarduelli T., (a cura di) Nuovi testi e percorsi, Marietti, Casale Monferrato, 1991

Kod predmeta

Naziv predmeta

Interkulturalna komunikacija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 30+15+0

Ciljevi predmeta Pružiti uvid u problematiku komunikacije među različitim kulturama, opisati neke od temeljnih kulturalnih fenomena koji se javljaju na mjestima susreta kultura, raščlaniti modele komunikacije i načine njihove prilagodbe standardima civilnog društva.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se uklapa u potrebe akademske i šire društvene tranzicije u duhu civilnog društva, te se nadopunjuje s više obveznih i izbornih kolegija (poput kolegija: Teorije identiteta, Kulturalni aglomerati granice; Teorija i praksa manjinskih kultura; Politička kultura i dr.).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti usvajaju znanja o mnogovrsnim kontaktnim fenomenima među kulturama shvaćenim u smislu zasebnih entiteta te kritički pristup tradicionalno (liberalno i neoliberalno) shvaćenim pojmovima multikulturalnosti i interkulturalnosti. Uvid u etičke aspekte kulturalnog relativizma.

Sadržaj predmeta       

Konstrukcija Drugog i kulturalni topos stranca. Historijske naracije međukulturalnih dodira. Imaginarij, predodžbe i predrasude. Teorija i primjeri pozitivne i negativne stereotipizacije. Hegemonija i subalternost. Oblici i izazovi interkulturalne komunikacije. Hibridizacija i srodni fenomeni. Dihotomijski spram liminalnih modela.

  

Konsenzualni elementi interkulturalnog dogovora, pitanja političke korektnosti. Interkulturalna kolizija, rat i pitanje nenasilnog rješavanja sukoba. Modeli rekonstrukcije interkulturalnog dijaloga i usvajanje pozitivnih komunikacijskih modela. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Nastava se izvodi u vidu predavanja i seminara. Predavanjima se prati sadržaj kolegija, a na seminarima se vode diskusije o problemima aktualnim za područje.

Obveze studenata Studenti su kroz semestar dužni napisati jedan seminarski rad te položiti usmeni ispit. Inzistira se na aktivnom sudjelovanju u nastavi, naročito u diskusijama koje se vode na seminarima.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Camilleri, C. (1995.). (ed.). Difference and cultures in Europe. Strasbourg: Council of Europe. (Poglavlje: Pluricultural societies and interculturality, 81-155). Gudykunst, W. B., Cudykunst, W. B., Kim, Y. Y. Communicating With Strangers: An Approach to Intercultural Communication. McGraw-Hill Humanities/Socila Science/Languages, 2002 Katunarić, Vjeran, Jedan uvid u interkulturalizam. Théleme, br. 2, 1991. Katunarić, Vjeran, Tri lica kulture, Društvena istraživanja, br. 25-26, 1996. Mazzara, Bruno M., Stereotipi e pregiudizi, Il Mulino, Bologna, 1997.

Dopunska literatura Davies, Christie. Ethnic Humor Around the World: A Comparative Analysis., Indiana University Press, Bloomington IN, 1990. Hrvatić, N., Romi u interkulturalnom okružju. Društvena istraživanja, br. 25-26, 1996.Jandt, Jandt, F. E. Intercultural Communication: An Introduction. Sage Publications, 2000 Lustig, Myron W., Koester, J. Intercultural Competence. Interpersonal Communication Across Cultures. Boston: Allyn and Bacon, 2003 Martin, J. N., Nakayama, T. K. Intecultural Communication in Context. McGraw-Hill Humanities/Social Science/Languages, 1999 Samovar, L.A., Porter, R.E. Intercultural Communication. Belmont: Wadsworth Publishing 100

Company, 1999

Kod predmeta

Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 1 (Einfache Konversationsmodelle)

Naziv predmeta Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 4 15+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati se s komunikacijskim modelima njemačkog jezika kroz konverzaciju i samostalni rad. Tema je njemačka svakodnevice i kulture koji služe kao osnova za uspostavljanje različitih tipova dijaloga.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s modulom njemačkog jezika i kulture u cijelosti te u pojedinim segmentima s teorijske i kulturalno-povijesne grupe.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti usvajaju znanja o svakodnevnim konverzacijskim modelima. Pojam konverzacijskih modela obuhvaća komunikaciju u svakodnevici i osnovne gramatičke oblike njemačkog jezika.

Sadržaj predmeta      

Funkcionalno raslojavanje njemačkog jezika Standardni spram supstandradnih stilova Hibridizirani i kontaminarni stilovi Istraživanje komunikacijskih obrazaca na pisanom i govorenom jeziku Uvježbavanje usvojenih obrazaca uz pokušaj njihovog unapređenja Sociokulturalna analiza promatranih komunikacijskih modela Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska

101

daljinu Komentari:

nastava

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje (konverzacija, razgovor, diskusija, kritičko razmišljanje), polaganje pismenog ispita, a na osnovu obrađenih autentičnih tekstova pristupa se usmenom dijelu ispita.

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit 1 Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura DELFIN, Lehrwerk für Deutsch als Fremdsprache, Teil II.u.III.,Hueber Verlag 2004. dnevni i tjedni tisak (Frankfurter Allgemeine, Standard, Fokus, Spiegel, Geo). Dreyer Schmidt, Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für Deutsch;München, 1995. DUDEN- Deutsches Universalwörterbuch; jednojezični rječnik, 2004 Engel, U. & Tertel, K.R., Kommunikative Grammatik DaF,Unicum, München, 1993.

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen DtV Atlas, 1991 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte;…) Tatsachen über Deutschland, Societäts-Verlag, Frankfurt am Main, 2000 web siteovi: www.deutschland.de; www.goverment.de; www.DaF-Diskussionen.de

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Kako je sva nastava koncipirana na njemačkom jeziku, kvaliteta svakog pojedinog studenta prati se na osnovu njegovog usmenog i pismenog izraza, kao i aktivnosti na satu i njegov kritički pristup pojedinoj tematici. Sudjelovanje u diskusijama i logičko razmišljanje jedno je od osnovnih kriterija koji otkrivaju postignutu kvalitetu pojedine grupe studenata ili pojedinca.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Područja informatičke primjene

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

102

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 4 15+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je da studenti steknu temeljna informatička znanja kako bi mogli koristiti računalo u praksi i sami nadograđivati znanja ili pratiti nastavu iz informatičkih kolegija na višim godinama studija, da studenti upoznaju područja primjene računala i računalnih sustava, osnove projektiranja, izgradnje i održavanja informacijskog sustava.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet područja informatičke primjene je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osposobljavanje studenata za korištenje računalom u praksi, te za mogućnost praćenja informatičkih sadržaja. Upoznavanje s osnovama održavanja cjelokupnog programskog sustava.

Sadržaj predmeta SUSTAVSKA PROGRAMSKA PODRŠKA I PROGRAMIRANJE: uloga operativnog sustava, generacije programskih jezika, prevođenje, kompiliranje, emuliranje, metode razvoja programskih proizvoda, algoritmi i logičke strukture, podjela aplikativnih programa, osnove rada aplikativnih programa. SUSTAVI ZA KOMUNICIRANJE: tehnološki aspekti mreže računala, uloga mrežnih servisa u radu aplikativnih programa. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obavezni sudjelovati u svim nastavnim oblicima.

Pohađanje nastave Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 3

Seminarski rad Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

103

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 1. Skupina autora, Poslovno računalstvo, Znak Zagreb, 1999.

Dopunska literatura 1. Boris Motik i Julijan Šribar: Demistificirani C++, Dobro upoznajte protivnika da biste njime ovladali, Element, Zagreb 2001. 2. Carl Bamford i Paul Curran: Data Structures, Files and Databases, Scholium Intl, 1987.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Tiskani mediji

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija razmotriti tiskani medij kao kulturološki i informacijski model, te upoznati način izrade, strukturu i značaj tiskovina u cjelini. Kolegij je teoretska nadopuna korpusa znanja stečenog u obveznom kolegiju Osnove bibliotekarstva i informacijske znanosti kojem je svojevrsna nadogradnja. Kolegij će potaknuti i upotpuniti kritičko promišljanje studenata o kulturnim razinama i intelektualnim tradicijama na kojima nastaje potreba za tiskanim medijem.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se nastavlja na korpus kolegija o Medijskoj kulturi osobito pojedinim ponuđenim medijski segmentalnim kolegijima kao što su Novinarstvo, Film i kultura, Teorija i praksa novih medija, a s kojima čini integralnu cjelinu. Može se nadopuniti i sadržajima kolegija Popularna kultura ili Znanost, tehnologija, kultura.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje novih i upotpunjavanje postojećih znanja o tiskanim medijima s naglaskom na znanjima upotrebljivima u medijskim ili društveno-kritičkim praksama.

104

Sadržaj predmeta Počeci tiskarstva: komparativni/interkulturalni aspekti (Kina, Europa) Gutenbergova revolucija, kultura ranog tiskarstva (inkunabule, aldine…) Širenje tiskanog medija i njegova demokratizacija (od Biblije pauperorum do pučke produkcije) - Tiskani mediji kao medij umjetnosti i kulture - Utjecaj tiskanih medija na digitalne žanrove - Sadašnjost i budućnost tiskanih medija u postindustrijskoj mrežnoj kulturi - Pohrana tiskanih medija: zaštita građe i uloga knjižnica Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) -

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Od studenata se očekuje kroz semestar aktivno sudjelovati u nastavi osobito kroz terensku nastavu i izradu jednog seminarskog rada ili radionice. Student je dužan osim seminarskog rada pristupiti usmenom ispitu.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Stipčević, A. Povijest knjige, Zagreb, 1985. Škrbec S. Riječka zvijezda Gutenbergove galaksije, Rijeka, 1995. Stipčević, S. Sudbina knjige, Lokve, 2000. Budiša, D. Počeci tiskarstva u europskih naroda, Zagreb, 1984. Inglis, F. Teorija medija, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura Eisenstein, E. The printing press as an agent of change: communications and cultural transformations in early-modern Europe, Cambridge, 1993. Bogović, M. Glagoljica u Senju, Senj, 1994. Peruško-Čulek, Z. Mediji i kultura demokracije: kraj modernog?, Zagreb, 1997. Košir, M. Život s medijima, Zagreb, 1999.

105

Vujević, M. Politička i medijska kultura u Hrvatskoj, Zagreb, 2001

Kod predmeta

Naziv predmeta

Web design

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 30+15+0

Ciljevi predmeta - usvajanje temeljnih znanja o procesu digitalizacije pojedinih medija (slike, teksta, zvuka, animacije, videa), te o mogućnostima njihova objedinjenja u multimedijske informacijske sadržaje - usvajanje osnovnih principa Web dizajna - osposobljavanje za izradu Web strana i sjedišta po pravilima Web dizajna

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Web dizajn je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i Mediološkome modulu te korespondira sstalim kolegijima modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razvijanje praktičnih vještina vezanim uz programiranje u HTML-u i oblikovanje i dizajniranje raznovrsnih mrežnih sadržaja.

Sadržaj predmeta Pojam Web dizajna. Ugradnja teksta u računalo i oblikovanje tekstualnih sadržaja. Fontovi i kodiranje znakova. Pojam hiperteksta i hipertekstualnih elemenata sučelja. Primjena teksta na Webu. Grafika: vrste grafike, digitalizacija slika, sheme boja, standardi i kompresija zapisa s grafikom, grafika za Web. Digitalizacija zvuka. Osnovni obrasci zapisa zvučnih sadržaja, govorni sadržaji, glazbenotonski sadržaji. Komprimiranje zvuka. Primjena zvuka na Webu. Animacija: vrste, principi, tehnike i formati datoteka. Proces kreiranja animacije. Primjena animacije na Webu. Značajke i vrste videozapisa. Učitavanje videa u računalo. Komprimiranje videa i video standardi. Primjena videa na Webu, streaming video.

106

Osnovna pravila Web dizajna. Dizajniranje Web strane i Web sjedišta. Dizajn informacija, dizajn sučelja i dizajn navigacije. Izrada novih, te obrada već postojećih multimedijskih zapisa uz pomoć odgovarajuće programske podrške za izradu i oblikovanje grafike, hiperteksta, zvuka, animacije i videa. Primjena gotovih programskih alata u izradi Web stranica. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi individualni ili timski seminarski rad, te položiti ispit koji se sastoji od pismenog (praktičnog) i usmenog dijela.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 0,5 Projekt

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Jennifer Niederst (2001). Learning Web Design: A Beginner's Guide to HTML, Graphics, and Beyond, O'Reilly.

Dopunska literatura Vaughan, T. (2001). Multimedia : Making It Work, Berkeley: McGraw-Hill Osborne Media. Rosenborg, V., A Guide To Multimedia, New Readers Publishing, Carmel, 1993. Cox N., Manley, C.T., Chea F., LAN Times Guide to Multimedia Networking, Osborne McGraw-Hill, Berkeley, 1995. Odgovarajući softverskih priručnici

Kod predmeta

Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 2

Naziv predmeta Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija analiza svih komunikacijskih stilova u talijanskom jeziku i kulturi obuhvaćajući sve oblike u kojima se pojavljuje specifičan način izražavanja. Upoznavanje s dinamikom i manifestacijom raslojenosti oblika komunikacije u modernom društvu.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s nizom jezičnih kolegija u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima modula Talijanskog jezika i kulture.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje komunikacijskih stilova na talijanskom jeziku i razvijanje kreativnosti u raznim usmenim i pismenim oblicima i stilovima od dnevnika do pisma, putopisa, autobiografija, recenzije produkcijom tekstova kroz različite tehnike izražavanja.

Sadržaj predmeta  

Rad na tekstovima raznih komunikacijskih stilova Informativno-opisni tekstovi: ilustracija karakteristika određenog predmeta, mjesta osobe, tehnička uputstva, vodiči, naučne brošure, sheme, rječnici, enciklopedije  Informativno-propagandni materijal  Izražajno-opisni oblici: dnevnik, reportaža, putopis, pismo, autobiografija, memoari  Tehnike opisivanja: knjiženih oblika, novinarskih oblika, itd.  Argumentacija: produkcija teksta s pozitivnim ili negativnim kritičkim osvrtom  Pisanje recenzije Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti u vrijeme održavanja seminarske nastave.

108

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura AAVV, Il lettore nella rete,Milano, Loescher editore, 2001 Campagnoli P. Grimaldi G. , Messaggi, Torino, ed. Il Capitello, 2005 Dardano M., Il giornalese. Vent' anni di cambiamenti nel linguaggio dei giornali in Il giornale e il non lettore, Atti del convegno del 15-17 giugno 1979 organizzato da Walter Tobagi, Firenze Sansoni, 1981. Pugliese R. i Zioni M, Scrivere e riscrivere, Bologna, ed. Zanichelli, 1998

Dopunska literatura Colombo F. Ultime notizie sul giornalismo, Bari, Laterza, 1995 "Corriere della Sera" Bichsel P., Il lettore, il narrare, Marcos y Marcos, Milano, 1989 Guagnini E., Letteratura e giornale, Palermo, Palumbo ed., 1979G Guagnini E., Letteratura e giornale. Sulla informazione letteraria e sulla critica giornalistica, appunti dalle lezioni del Corso di Letteratura italiana tenuto dal prof. Giagnini Elvio (Anno Accademico 1987/1988) Trieste, Facolta' di Lettere e Filosofia, a cura di Alessandra Lucatelli e Claiudia Stern "La Repubblica" "La Voce del Popolo" "Panorama" "Progetto turismo" Roncoroni F., Sboarina M., I modelli testuali, Mondadori, Milano, 1992 Scarduelli T., (a cura di) Nuovi testi e percorsi, Marietti, Casale Monferrato, 1991

Kod predmeta

Naziv predmeta

Hrvatsko-talijanske kulturne veze

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

109

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 30+15+0

Ciljevi predmeta Deskriptivni i problemski pregled hrvatsko-talijanskih kulturnih veza u prošlosti i danas.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij ostvaruje vezu s ostalim predmetima talijanističkog modula, te s kolegijima koji se zanimaju idenititetima, grupnom i međugrupnom interakcijom i/ili pružaju pregled kulturalne povijesti.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti trebaju steći uvid u temeljna poglavlja bogatih i mnogovrsnih kulturnih veza hrvatskog i talijanskog narodnosnog korpusa.

Sadržaj predmeta   

Prvi dodiri: slavensko doseljavanje i romanska kultura Ilirika Doba ranih kneževina i porast mletačkog utjecaja u Dalmaciji Formiranje talijanskih i multikulturalnih centara na istočnoj obali Jadrana (lokalni dodiri i veze)  Hrvatski humanisti na talijanskim sveučilištima  Kariteanski petrarkizam i hrvatska renesansna književnost; filozofske i prirodoznanstvene veze  Barok i protureformacija, klasicizam, romantizam (Alberto Fortis i fenomen morlakizma)  Rani modernitet i konstituiranje hrvatskog i talijanskog nacionalnog diskursa (Tommaseo i ilirski preporod)  Zajednički tijek i sučeljavanje nacionalnih programa  Prvo poraće, dodiri povijesnih avangardi; danuncijanizam u Rijeci  talijanski fašizam i antifašizam na istočnoj obali Jadrana  talijanska republika i SFRJ: desetljeća prijepora i dijaloga (Veliki jadranski egzodus, tršćanska kriza, dijalog nakon Osima)  umjetnička produkcija talijanskih i hrvatskih manjinskih zajednica kao most među kulturama  povijesni revizionizam i pitanje europskog partnerstva Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Pohađanje nastave, izrada seminarskog rada i usmeni ispit.

110

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 2 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Zorić, Mate. Italia e Slavia. Editrice Antenore, Padova, 1989. R.A., Hrvatsko-talijanski književni odnosi. Zbornici I-VIII. Ur. M. Zorić. Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1989-2002 , IX ur. S. Roić, Zagreb 2004. Zorić, Mate. «La Croazia e i Croati nelle belle lettere italiane. Stereotipi e riminiscenze poetiche», Metodi e ricerche, Rivista di studi regionali, a. X, num. 2, Nuova serie, Udine, 1991. Zorić, Mate. Književni dodiri hrvatsko talijanski, Književni krug, Split, 1992. Zorić, Mate. «Hrvat, Skjavun, Dubrovčanin, Morlak i Uskok - kao stereotipi i pjesnički motivi u talijanskoj književnosti», Književna smotra, XXIV/ 85, Zagreb, 1992. Zorić, Mate. Dalle due sponde, Il calamo, Rim 2000. R.A., Mito e antimito di Venenzia nel bacino adriatico, Il calamo, Rim, 2001.

Dopunska literatura Hrvatsko-talijanski književni odnosi 1-4, Zagreb, 1989.- 1994. Machiedo, Mladen, Duž obale: hrvastke i mletačke teme, Ceres, Zagreb, 1997. Machiedo, Mladen, Dritto e rovescio, Erasmus editore, Zagreb, 2002. Zbornik Italia e Croazia, Rim 1940; Izabrani članci Artura Cronie o hrvatsko-talijanskim vezama, Sante Graciotti, Le letterature del Sud-est europeo, Milano 1971.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Aktivno sudjelovanje i kritička rasprava pojedinog fenomena na njemačkom jeziku bitni su za pokazatelj usvojene složenije terminologije, koja je nadmašila razinu svakodnevne konverzacije. Kompleksna tematika omogućuje razrađenu diskusiju koja se obvezatno odvija novim, složenijim, kompleksnijim i zahtjevnijim pojmovima, gdje način izražavanja postaje jedna od bitnih fenomena mjerenja uspješnosti i kvalitete znanja i vještina nj. jezika i pojedine materije.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 2 (Einfache Konversationsmodelle)

Opći podaci Studijski program

Kulturalni studiji

Godina

111

Status kolegija

Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 15+30+0

Ciljevi predmeta Razrada složenijih konverzacijskih modela osnovni su cilj ovog kolegija te razvijanje retoričkih vještina studenata. Upoznavanje s razlikom između njemačke «Alltagskultur» i «Hochkultur». Studenti se potiču na raspravu, gdje je vidljiva njihova kompetencija raspravljanja na stranom jeziku, znanje o pojedinoj tematici.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je korespondentan prethodnom kolegiju istog naslova te ostalim, navlastito jezikoslovnim, kolegijima iz germanističkog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih znanja/vještina) za predmet i/ili modul

specifičnih

kompetencija

–

Studenti usvajaju znanja o složenijim svakodnevnim konverzacijskim modelima. Pojam konverzacijskih modela obuhvaća svakodnevnu komunikaciju i osnovne gramatičke oblike njemačkog jezika koji prethode tzv. «deutsche Hochkultur».

Sadržaj predmeta  

Od funkcionalnih stilova prema širim sociolingvističkim raslojavanjima Komunikacijski stilovi spram fenomena binlingvizma i diglosije (multikulturalni aspketi njemačke jezične prakse)  Komunikacijski stilovi društvenih klasa (subkulturni i kontrakulturni žanrovi)  Ovladavanje prepoznavanjem i primjenom specifičnih govornih acts Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Sudjelovanje (konverzacija, razgovor, diskusija, kritičko razmišljanje) izvršavanje seminarskih obveza (referat, kratki esej, seminar) potrebni su da bi se pristupilo pismenom ispitu. Na osnovi obrađenih autentičnih tekstova iz njemačkog govornog područja pristupa se usmenom dijelu ispita.

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit 1,5 Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

112

Komentari:

Obvezna literatura DELFIN, Lehrwerk für Deutsch als Fremdsprache, Teil .III.,Hueber Verlag 2004. dnevni i tjedni tisak (Frankfurter Allgemeine, Standard, Fokus, Spiegel, Geo). Dreyer Schmidt, Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für Deutsch;München DUDEN- Deutsches Universalwörterbuch; jednojezični rječnik, 2004 Engel, U. & Tertel, K.R., Kommunikative Grammatik DaF,Unicum, München, 1993.

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen,2004 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte;…) Tatsachen über Deutschland, Societäts-Verlag, Frankfurt am Main, 2000 web siteovi: www.deutschland.de; www.goverment.de; www.DaF-Diskussionen.de

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Nastava je koncipirana na njemačkom jeziku, kvaliteta svakog pojedinog studenta prati se na osnovu njegovog usmenog i pismenog izraza, kao i aktivnosti na satu i njegov kritički pristup pojedinoj tematici. Sudjelovanje u diskusijama i logičko razmišljanje jedno je od osnovnih kriterija koji otkrivaju postignutu kvalitetu pojedine grupe studenata ili pojedinca.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Hrvatsko-njemačke kulturne veze

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s institucijama koje djeluju u sferi uspostavljanja veza između Hrvatske i zemalja njemačkog govornog područja. Kolegij će se zanimati sveukupnošću suvremenih i povijesnih veza dviju kultura.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s ostalim kolegijima modula njemačkog jezika i kulture a izravno se povezuje sa sljedećim kolegijima: «Kulturalna geografija njemačkog govornog područja».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti usvajaju temeljna povijesna znanja o mnogovrsnim kulturnim vezama hrvatskog s njemačko-austrijskim jezičnim i kulturalnim prostorom.

Sadržaj predmeta 

Pregled povijesti i tekućih aktivnosti institucija u Hrvatskoj i zemljama njemačkog

113

govornog područja koje se bave povezivanjem Hrvatske i navedenih zemalja  Istražiti aktivnosti udruga angažiranih na održavanju i promicanju kulturnih veza, te analizirati njihovo područja djelovanja i šire kulturne implikacije kako na Hrvatsku, tako i na zemlje njemačkog govornog područja  Istraživanje dijakronijskih i sinkronijskih aspekata mnogovrsnih kulturalnih veza njemačkog govornog područja i hrvatskog kulturnog i nacionalnog korpusa  Društvene razlike, usporedba, primjerice Hrvatske i Njemačke: tradicionalno i moderno, znanost i tehnologija, novac i kapital, nacije i države Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Obavezno je redovito pohađanje nastave. Aktivno sudjelovanje na nastavi (razgovor, diskusija, kritički osvrt), izvršavanje zadataka poput referata i seminarskih radova.

Pohađanje nastave 0,50 Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,50 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat 1

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Kurier / Glasnik Hrvatsko-austrijskog društva Informationen aus «Kroatisch-deutsche Gesellschaft zur Förderung wissenschaftlicher, kultureller und wirtschaftlicher Beziehungen»

Dopunska literatura DtV Atlas Oesterreich Lexikon

114

Kod predmeta

Informacijski sustavi i društvo

Naziv predmeta Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 15+30+0

Ciljevi predmeta Osnovni zadatak ovog kolegija je upoznati studente sa društvenim, gospodarskim i kulturnim utjecajima računalnih komunikacijskih sustava, te sa tehnološkim razmjerima, perspektivama, i dinamikom njihova razvoja. Sadržaj kolegija biti će iznijet u obliku predavanja.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Informacijski sustavi i društvo je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti stječu osnovna znanja o društvenim implikacijama korištenja informatičkih tehnologija te o sprezi društveni odnosa i razvoja same tehnologije.

Sadržaj predmeta Komuniciranje i stvaranje: porivi i strukturne osobine. Suvremeni oblici i sredstva masovnog komuniciranja: povijesni razvoj, tehnološka osnova, sadržaji, vlasništvo, utjecaji. Tehnologija i društvene promjene. Socijalno okruženje i dinamika tehnološkog razvoja. Modeli, čimbenici i prostori razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije. Proces komunikacijske globalizacije i gospodarski tokovi: izvori, struktura i dinamika gospodarskog razvoja. Mrežne korporacije. Utjecaj računalne komunikacijske tehnologije na oblike rada i zaposlenosti. Globalne gospodarske strukture: pouzdanost, razvoj, polarizacije, izrabljivanje, kriminal i nasilje. Kultura virtualne stvarnosti. Mrežno društvo: računalni komunikacijski sustavi i nova paradigma prostora i vremena. Jedinka, društvene skupine, društvene ustanove i društvena kontrola. Identitet (jedinke, kulturnih i društvenih skupina i organizacija) u mrežnom društvu. Oblici otpora globalizaciji. Tehnološke i društvene perspektive: multimedija, informacijske superprometnice (superhighways) i nove tehnologije prijenosa podataka. Informacijsko društvo: interaktivni oblici komuniciranja, oblikovanja i stvaranja. Sigurnost i privatnost: opasnosti i mogućnosti zaštite. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

115

Obveze studenata Studenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi i izložiti individualni ili timski seminarski rad, te položiti završni (usmeni) ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 2 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 1. Winston, B.: Media Technology and Society, Routledge, 1998. 2. Graham, G.: The Internet; A philosophical inquiry, Routledge, 1999. 3. Castells, M: The Information Age: Economy, Society and Culture (Vol. I, II, III), Blackwell, 1996-98. 4. Kubicek, H., Dutton, H.W., Robin Williams, R.: The Social Shaping of Information Superhighways: European and American Roads to the Information Society, St Martins Press, 1997.

Dopunska literatura 1. Johnson, S.: Interface Culture: How New Technology Transforms the Way We Create and Communicate, HarperEdge, 1997. 2. Henry, D.P.: Strategic Networking: A Practical Guide to LANs, Mans, WANs and the Information Superhighway, Int. Thompson Comp. Press, 1996.

116

3.2.2 Opis kolegija uključenih u usmjerene izborne pakete (module) 3.2.2.1 Usmjereni izborni paket (modul): MEDIOLOGIJA Kod predmeta

Naziv predmeta

Novinarstvo

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 6 30+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s povijesnim razvojem komuniciranja, masovnog komuniciranja i novinarstva, te ih uputiti u osnovne vještine novinarske struke.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je u vezi s praksi usmjerenim kolegijima, ali se u smislu teorijske pozadine nadovezuje na kolegij «Medijska kultura», te se nadopunjuje i prožima s mnogim segmentima u drugim kolegijima («Sport i kultura», «Turizam i kultura», «Film i kultura» itd.)

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje s temeljima novinarske profesije, te naročito s praktičnim aspektima novinarske svakodnevnice.

Sadržaj predmeta 

U povijesnom pregledu razvoja komuniciranja kroz povijest ukazuje se na bitnu ulogu koju je “posjedovanje” i posredovanje informacije odigralo kroz povijest; informacijske revolucije: pismoslovna, tiskoslovna i elektronička: govor - jezik - pismo - papir - tisak radio - televizija; povijesni pregled razvoja novinarstva. Masovno komuniciranje kao produkt masovnog društva i masovne kulture; funkcije masovnih medija.



Oblici novinarskog izražavanja. Informativne vrste / žanrovi; analitičke vrste/žanrovi ili monološki, dijaloški i polifonijski žanrovi. Vijest - osnova novinarstva; pravila pisanja vijesti. Izvještaj. Komentar, recenzija, reportaža, anketa, intervju, razgovor, izjava, nekrolog, esej, konferencija za novinare, okrugli stol. Osobitosti medija. Novinarstvo u tisku. Vrste novina. Novinske rubrike i novinske redakcije. Uređivanje novina. Fotografija. Redaktura. Tehničko uređivanje - moderne tehnologije. Novinarstvo na radiju. Tipovi radio programa. Tehničke osobitosti. Novinarstvo na televiziji. Tipovi TVemisija.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

117

Komentari:

Obveze studenata Očekuje se visok stupanj aktivnosti studenata o kojoj ovisi i način izvođenja nastave. Studenti su dužni položiti pismeni (ad hoc sastavljanje novinskoga članka na zadanu temu) i usmeni ispit (klasična provjera znanja).

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit 2 Projekt

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 1 Praktični rad 1

Komentari:

Obvezna literatura Malović, S. Novine, Stjepan Malović, Zagreb 1995. Malović, S. - Ricchiardi, S. - Vilović, G., Etika novinarstva, Zagreb 1998. Plenković, M. Komunikologija masovnih medija, Barbat, Zagreb 1993. Sapunar, M., Osnove znanosti o novinarstvu, Epoha, Zagreb 1994.; drugo dopunjeno izdanje1995. Uvod u novinarstvo, (Uredili Sherry Ricchiardi i Stjepan Malović), Izvori, Zagreb 1996

Dopunska literatura Fiske, J., Hartley, J. Čitanje televizije, Barbat & Prova, Zagreb 1992. Istraživačko novinarstvo: novi modeli javnog komuniciranja. Zbornik radova sa 6. međunarodnog skupa Istraživačko novinarstvo), Hrvatsko komunikološko društvo, Zagreb 1995. Lippmann, W., Javno mnijenje, Naprijed, Zagreb 1995. Malović, S. Etika novinarstva, Izvori, Zagreb 1998. Malović, S. Znanja za bolje novinarstvo, Izvori, Zagreb 1999. McQuail Denis, Communication, Longman, London i New York 1975 McQuail Denis, Uvod u sociologiju masovnih komunikacija, Glas, Beograd 1976. Plenković, M. Teorija i praksa suvremenog novinarstva, Grafoimpex, Zagreb 1987. Plenković, M. Suvremena radiotelevizijska retorika, Stvarnost, Zagreb 1989. Vreg, F., Demokratsko komuniciranje, NUB BiH, Sarajevo 1991.

118

Kod predmeta

Stolno izdavaštvo

Naziv predmeta Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 6 30+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Upoznati studente s namjenom i primjenom postupaka oblikovanja teksta, slike i računalske grafike. Osposobiti studente za rad sa osnovnim alatima za oblikovanje teksta i slike uz pomoć računala.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Stolno izdavaštvo je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje praktičnih vještina i znanja u području elektroničke pripreme tiskanog teksta i/ili pripreme elektroničkih knjiga i srodnih projekata.

Sadržaj predmeta POVIJEST TISKARSTVA: osnovne tehnike tiska, načini slaganja sloga, pojam i načini prijeloma stranica, offset tiskarska tehnika RAZVOJ PRIMJENE RAČUNALA U OBRADI TEKSTA I SLIKE: pojam i primjena editora, uređivača teksta, uređivača slike, alata za prijelom stranice, matrično i vektorsko opisivanje znakova i grafičkih objekata, načini i formati zapisivanja podataka u datoteke, metode pripreme teksta i slike za tisak, pripreme interaktivne računalske prezentacije. OBLIKOVANJE TEKSTA I SLIKE: metode unosa, korekcije, pripreme i oblikovanja teksta i slike, definiranje parametara za ujednačavanje izgleda teksta i slike, primjeri alata za tu namjenu Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, te položiti ispit.

119

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit 2 Projekt

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Usmeni ispit 1,5 Kontinuirana provjera znanja

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 1. 2. 3. 4.

Žiljak, V., Stolno izdavaštvo, obrada teksta i slike računalom, DRIP, Zagreb, 1990. Miles, J., Design for Desktop Publishing, Gordon Fraser, London, 1987. Meehan, T., Introducing Desktop Publishing, MIS Press, New York, 1995. Vlašić, K., Priručnik o skeniranju, Kristal Print, Zagreb,1995.

Dopunska literatura 5. Miller, D., CorelDRAW 7 biblija, Znak, Zagreb,1997. 6. McClelland, D., Photoshop 4 biblija, Znak, Zagreb,1997.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Pravna strana medija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente sa sadržajem i ograničenjima slobode izražavanja misli, međunarodnim pravnim standardima, usporedno-pravnom regulativom i domaćim propisima.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira izravno s kolegijima mediološkoga modula te istovrsnim kolegijima iz 120

modula primijenjene nformatike.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje s etičkim i društvenim pretpostavkama pravnog reguliranja medijskih praksi; upoznavanje sa standardima pravne zaštite i ograničenjima izražavanja misli putem medija. Osposobljavanje za kritičku procjenu suvremene debate o načinima pravnog reguliranja medijske sfere.

Sadržaj predmeta 1. Sloboda izražavanja misli – općenito. 2. Ograničenje slobode izražavanja misli: pravo zaštite časti i ugleda. Komparativni pregled: anglosaksonski pristup, kontinetalno-europski pristup. 3. Sredstva javnog informiranja i nacionalna sigurnost, cenzura i sloboda informiranja. Pravo medija u srednje- i istočno-europskim državama. 4. Zaštita izvora informacija. 5. Vlasništvo nad medijima, državni nadzor i regulacija medija.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Usmeni ispit i izrada seminarskog rada. Aktivno sudjelovanje u nastavi.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura M. Matulović i S. Barić, Pravna strana medija (nastavna scripta) PF, RijekA, 2005.

Dopunska literatura P. Lahav (ur.), Press Law in Modern Democracies, Longman, New York & London, 1985. Conrad C. Fink, Media Ethics in the Newsroom and Beyond, McGraw-Hill Company, New York, 1988.

121

Stone, Seidman, Sunstein and Tushnet, Constitutional Law, 4. izd., Aspen Law and Business, 2001. D. Kommers, The Constitutional Jurisprudence of the Federal Republic of Germany, Duke University Press, 1989.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Tekst, hipertekst, hipermedija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim pojmovnim aparatom novih medija te ih osposobiti za samostalno kretanje složenim poljem suvremenih medijskih praksi. Studenti će primiti teorijsku osnovu i praktično (analitičko) iskustvo za suočavanjem s fenomenima koji obilježavaju i preoblikuju suvremenost.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira sa svim kolegijima mediološkoga usmjerenja, te s istovrsnim kolegijima iz modula primijenjene informatike.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje teorijskih znanja i suvereno kretanje kroz različite tekstualne žanrove i njihove digitalne izvedenice.

Sadržaj predmeta -

Od teksta do hiperteksta Hipertekst i hipertekstualni pojmovni aparat (hyperspace, kibernetički prostor, hipertekst, hipermedija, lexia, link…) Hipermedija/Multimedija Interaktivnost u hipermedijalnim/multimedijalnim sustavima Poststrukturalizam i multimedijalna stvarnost Multimedijalnost u kulturi i umjetnosti

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

122

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni izraditi po jedan seminarski rad, aktivno sudjelovati u nastavi i položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita odnosi se na sposobnost kreiranja hipertekstualnih i hipermedijalnih materijala.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 1 Projekt

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Aarseth, E. (1997) Cybertext: Perspectives on Ergodic Literature. The John Hopkins University Press. Baltimore & London Bolter, J. D. (1990) Writing Space: The Computer in the History of Literacy. Lawrence Erlbaum, Hillsdale. New Jersey. Coover, Robert (2002) Kraj knjiga (2002). U: Quorum, br. 5-6. Zagreb.

Gaggi, S. (1997) >From Text to Hypertext: Decentering the Subject in Fiction, Film, the Visual Arts, and Electrnonic Media. University of Pennsylvania Press. Philadelphia.

Landow, G. P. (1997) Hypertext: The Convergence of Critical Theroy and Technology. Zhe Johns Hopkins University Press. Baltimore&London.

Landow G. P. ur. (1997) Hyper/Text/Theory. Johns Hopkins University Press. Baltimore.

Dopunska literatura

123

Manovich, L. (1995) The Language of New Media. The MIT Press. Cambridge, Massachusetts Murray, J. H. (1997) Hamlet on the Holodeck: The Future of Narrative in Cyberspace. The MIT Press. Cambridge, Massachusetts. Wardrip-Fruin, N. I Montford, N. (2003) The, New Media Reader. The MIT Press. Cambridge, Massachusetts. Vitnza, V. J. (1999) CyberReader. Longman. London.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Radio i televizija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija naznačiti ulogu radija i televizije, kako u sferi informiranja tako i u sferi zabave. Steći uvid u radijske i televizijske žanrove; spoznati sve aspekte vezane uz dotične medije (pravne, ekonomske, kulturološke…); proučiti odnos publike i istraživanih medija.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegija izravno korespondira s kolegijima mediološkoga modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje povijesnih i teorijskih spoznaja o tradicionalnim audio-vizualnim medijima. Osposobljavanje za analizu društvenih utjecaja radija i televizije i za sudjelovanje u kulturalnim praksama vezanim uz te medije.

Sadržaj predmeta -

Tehnološka povijest elektronskih medija (od katodne cijevi preko tranzistora do mikročipa) Razvoj radija u sferi informiranja i sferi zabave Uloga radija u demokratizaciji, pristupačnosti informacija i dehijerarhizaciji distribucije

124

Zlouporaba u propagandnoj mašineriji totalitarnog sustava Posebni radijski žanrovi Razvoj audio-vizualnih elektroničkih medija Televizija kao informiranje i televizija kao zabava Društvena uloga televizije Televizijski žanrovi Oblikovanje radijske i televizijske publike: od običnog recipijenta do interaktivnosti

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni izraditi po jedan projekt audiovizualnoga karaktera.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Esej

Projekt 2

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje 1 Praktični rad 1

Komentari:

Obvezna literatura Zetti, H., (2002) Television Production Handbook. Wadsworth Publishing. Alten, S. R. (2001) Audio in Media. Wadsworth Publishing. Hausman, C. (2003) Modern Radio Production: Production, Programming, and Performance. Wadsworth Publishing.

Dopunska literatura Abel, J. (1999) Radio: An Illustrated Guide. W B E Z Alliance Inc. Burrows, T. D. (1999) Video Production: Disciplines and Techniques. W B E Z Alliance Inc.

125

Kod predmeta

Naziv predmeta

Politička kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija problematizirati nosive sadržaje, pitanja i prijepore političke kulture povezivanjem politike, javnosti, političkog diskursa i građanske odgovornosti spram političkog djelovanja u zajednici.

Korespondentnost i korelativnost programa Izborni kolegij Politička kultura korespondira s cjelinom programa Kulturalnih studija prije svega “istraživanjem” nosivih koncepata, modela i prezentnih spoznaja na predlošku političke prakse kao posebne matrice analize.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje i kritička evaluacija znanja o kulturalnim aspektima političkih sustava.

Sadržaj predmeta 



Definicije, sadržaji i modeli političke kulture (J. Rawls): politički fenomeni; psihološke i subjektivne dimenzije politike i političkog djelovanja; politička kultura, sustavi i tipovi političkih zajednica (povijesni pregled i teorijske intervencije); koncept političkog građanina/građanke; kritičke teorije, teorije društvenog ugovora i pristupi (P. Feyerabend). Politička socijalizacija i politička kultura: norme, vrijednosti i obrasci ponašanja; napetosti i razlike između političke kulture i javnog mnijenja; politička korupcija, politički rituali parade; komunikacija, tehnologija i politička kultura; politička i civilna kultura. Politički život: participativni modeli i politička praksa; participativnost i grupne identifikacije; javnost/privatnost; interesi, konflikti, autoriteti i predrasude ; društvena i politička moć (M. Foucault); politički izbori; političko ponašanje: mehanizmi razumijevanja i kontrole; metode afirmativne akcije; društvena i politička moć. Vježbanje demokracije i politički diskurs: kultiviranje političkog dijaloga; komunikativna etika i sloboda (J.Habermas); identiteti, nejednakosti i moć komunikacije; mogućnosti političkog razgovora i političke odgovornosti; tolerancija i koncept nesumjerljivosti unutar globalnih političkih zajednica; etika ponašanja i etika pravednosti (N. Fraser, I. M. Young,

126

C. Mouffe).

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti i studentice su dužni/e aktivno sudjelovati, poticati interaktivnost, prezentirati i kritički argumentirati jednu od ponuđenih tematskih cjelina te napisati dva ogleda (eseja) na temelju zadane literature i položiti ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 3 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1,5 Esej 1,5 Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Arendt, H., Vita Activa, August Cesarec, Zagreb, 1991. Gellner, E., Culture, Identity and Politics, Cambridge University Press, Cambridge, 1987. Habermas, J., The Theory of Communicative Action, Vol1/2, The Polity Press, Cambridge, 1984. i 1987. Rawls, J., A Theory of Justice, Oxford Univeristy Press, Oxford 1989. The Self and The Political Order, ur. T.B.Strong, New York University Press, New York, 1992.

Dopunska literatura

127

Bauman, Z., Culture as Praxis, Routledge, London and Boston, 1973. Feyerabend, P., Three Dialogues on Knowledge, Blackwell, Oxford, 1991. Foucault, M.; Power/Knowledge: Selected Interviews and Other Writings 1977-1984, Pantheon, New York 1980. Habermas, J.; The Structural Transformation of the Public Sphere: An Inquiry into a Category of Bourgeois Society, The MIT Press, Cambridge, 1991. Kurelić, Z., Liberalizam sa skeptičnim licem, Nesumjerljivost kao politički pojam, Barbat, Zagreb, 2002. MacIntyre, A., After Virtue, Duckworth, London, 1999. Mass Communicatioan and Society (ur. E. Curran i dr); Edward Arnold, London, 1977. Melucci, A.; Challenging Codes. Collective Action in the Information Age. Cambridge University Press, Cambridge, 1999.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Sustav propagande u medijima

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija pročiti međusobnu spregu vladajuće politike i medija (funkcioniranje medija u društvu); ekonomski aspekt medija; analiza studije slučaja na hrvatskom području.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s kolegijima iz mediološkoga modula čiji je naglasak na proučavanju društvenog, političkog, ekonomskog i kulturološkog aspekta medija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Teorijska priprema i analiza domaće i inozemne prakse u sferi specifičnih uporaba medija u interesu kapitala i njihovo kritičko preispitivanje.

Sadržaj predmeta -

Od informiranja do propagande: povijesni aspekti

128

Mediji i politička moć Mediji u društvenim hijerarhijskim strukturama Instrumentalizacija medija i interes kapitala Psihosocijalni aspekti oglašavanja Narativni i drugi modeli medijskog posredovanja promidžbenih poruka Analiza aktualne hrvatske i međunarodne prakse Brandiranje i no-logo pokret

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, izraditi seminarski rad i položiti usmeni ispit.

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Wallach, L., (2000) The Wto: Five Years of Reasons to Resist Corporate Globalization. Seven Stories Press. Thomas, P. N., (2005) Who Owns the Media? : Global Trends and Local Resistance. ZED Books. Chomsky, N. (2002) Media Control: The Spectacular Achievements of Propaganda. Seven Stories Press. Chomsky, N. (2000) Propaganda & Control of the Public Mind. AK Audio.

Dopunska literatura Pratkanis, A., Aronson, E., (2001) Age of Propaganda : The Everyday Use and Abuse of Persuasion. Owl Books.

129

Conserva, H. T. (2003) Propaganda Techiques. Authorhouse.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Multimedija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologijal X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je predmeta upoznati studente s procesom digitalizacije medija, te o mogućnostima pojedinih medija. Upoznavanje s konceptom multimedije.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira sa svim mediološkim sadržajima, a izravno se nadovezuje na kolegij Web design-a.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razvoj teorijskih i praktičnih kompetencija u sferi digitalnog povezivanja različitih tradicionalnih i netradicionalnih medija.

Sadržaj predmeta -

Informacijska znanost i multimedija: osnovna načela i teorija

Povijesni pregled multimedijalnih sadržaja

Digitalizacija: organizacija informacijskog sadržaja / Multimedijski računalni sustavi

Primjena multimedije i hipermedije / Evaluacija i izbor multimedijskih sadržaja te izrada projekta u elektroničkom okruženju

Čitanje i percepcija u multimedijskom okruženju

Korištenje i pretraživanje multimedijskih sadržaja

Multimedija i World Wide Web

130

Pojam Web dizajna

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 0,5 Projekt

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Jennifer Niederst (2001). Learning Web Design: A Beginner's Guide to HTML, Graphics, and Beyond, O'Reilly.

131

Kod predmeta

Naziv predmeta

Teorija i praksa novih medija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 6 30+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija osposobiti studente za samostalno kretanje složenim poljem suvremenih medijskih praksi. studenti će primiti teorijsku osnovu i praktično (analitičko) iskustvo za suočavanjem s fenomenima koji obilježavaju i preoblikuju suvremenost.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se nastavlja na skupinu kolegija koji se zanimaju kulturalnim praksama, naročito na kolegij «Medijska kultura». U vezi je i s kolegijem «Znanost, tehnologija, kultura» i komplementaran je kolegijima «Novinarstvo» i «Film i kultura» .

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Teorijski uvidi o prirodi i ulozi novih medija i jačanje kompetencije u sferi njihove primjene i/ili analize.

Sadržaj predmeta 

Kultura nove komunikacijske tehnologije; tehnologija i pitanja kulturne disonancije; demokratičnost elektroničkog medija; medijska ovisnost.



Postmodernistički preokret i novi mediji; kreatori, recipijenti i učesnici komunikacije u kibernetičkom prostoru



Funkcioniranje novih medija: izbornici, filtri, komponiranje, teleakcija. Kreiranje iluzije. Sintetički realizam igranoga filma i kompjutorske animacije. Iluzija, pripovjednost i interaktivnost.



Logika organizacije baze podataka; podaci i algoritimi; paradigma i sintagma. Prostor navigacije; kompjutorski prostor. Poetika kretanja. Simulacije.



Film. Arheologija pokretne slike. Od animacije prema višedimenzionalnosti. Novi oblici temporalnosti. Spacijalna montaža. Film kao kod. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

132

Komentari:

Studente se potiče na problemsko razmišljanje i na eksplikaciju viđenja kako u seminarskom dijelu nastave, tako i tijekom predavanja. Posebno se insistira na dijalogu i diskusiji, kao i na istraživanju web-resursa.

Obveze studenata Uz obavezan usmeni ispit, studenti polažu i pismeni ispit većim dijelom vezan uz pojmovnoterminološka pitanja područja.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 2 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 2 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Collins, R., Murroni, C. New Media, New Policies. Cambridge, 1996 Eldridge, J. (ur.) Getting the Message: News, Truth and Power. London, 1993 Hartley, J. Communication, Cultural and Media Studies (The Key Concepts). London, 2002 Jones, S. (ur.) Cybersociety: Computer-Mediated Communication and Community. California, 1995 Peruško-Čulek, Z. Mediji i kultura demokracije: kraj modernog? Zagreb, 1997.

Dopunska literatura Ang, I. Living Room Wars: Rethinking Media Audiences for a Postmodern World. New York, 1996 Berger, A. Media and Communication Research Methods: An Introduction to Qualitative and Quantitative Approaches. California, 2000 Berkowitz, D. (ur.) Social Meaning of News: A Text-Reader. California, 1997 Biti, V. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb, 2000. Bordwell, D., Thompson, K. Film Art: An Introduction. New York, 2001 Caves, R. Creative Industries: Contarcts between Art and Commerce. London, 1998 Hayles, N. The Digital Dialectic: New Essays on New Media. Massachusetts, 1999 Ilišin, V. Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom životu djece. Zagreb, 2001. Vujević, M. Politička i medijska kultura u Hrvatskoj. Zagreb, 2001. Wise, R. Multimedia: A Critical Intoduction. London, 2000

133

Kod predmeta

Naziv predmeta

Film i kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je razmotriti film kao kulturalni spektakl dvadesetog stoljeća, te ponuditi načine upoznavanja i/ili proširivanja kritičkog razumijevanja upoznajući studente s ključnim teorijskim konceptima, intelektualnim tradicijama raznih kultura i etniciteta, kao i s poviješću rasprava i polemika unutar same discipline filma i kulturalnih studija.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj se kolegij nadovezuje na kolegij «Medijska kultura», te na kolegij «Vizualna kultura». U širem smislu bazira se i na saznanjima iz kolegija «Tekstualnost i narativnost», te kolegija «Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba». Može se nadopuniti sadržajima kolegija «Teorija i praksa novih medija» i «Popularna kultura».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje povijesnih, estetičkih i specifično medioloških znanja i kriterija potrebnih za pristup filmu kao medijskoj i umjetničkoj praksi.

Sadržaj predmeta 

Terminologijom kinematografije i narativna logika filma. Povijesna perspektiva: rani, klasični i post-klasični Hollywood; suvremeni europski film i postmoderna kinematografija.



Žarište interesa: srednjoeuropska kinematografija kao kreativni prostor presjecišta autentičnosti pojedinačnih i kulturom (kulturama) određenih iskustava autorske kinematografske reprezentacije. Motrište: regija kao ogledalo 'Istoka' i 'Zapada.,' te kao prostor otpora prema dvjema naizgled monolitnim kulturama, Istoku i Zapadu. Uloga kontrahistorije i kontramemorije u srednjeeuropskoj kinematografiji. Fenomeni: 'art' filma i 'kontra-filma' (counter cinema) u europskom modernizmu.



Pitanja filmske reprezentacije, odnosa psihoanalize i kreativnosti. Uspostava identiteta kao homogene kategorije u relaciji spram paralelnog segmenta proizvodnje identiteta kao prostora razlike. Film kao strateški prostor i locus memorije (bilo pojedinca bilo grupe), povijesti (obligatorne i autentične) i kolektivnog iskustva jastva u zadanim geokulturalnim lokacijama.



Interakcija filma, književnosti, književne teorije i teorije recepcije filma, kao i medijske kulture uopće. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

134

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Klasična predavanja prati seminarska nastava na kojoj je moguće organizirati gledanje relevantnih filmskih ostvarenja nakon čega slijedi diskusija studenata.

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje, naročito na seminarima, i usmeni ispit obveze su svih studenata.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 1 Projekt

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Freud, Sygmund, Beyond the Pleasure Principle New York: Liveright, 1950 Lacan, Jacques Ecrits: a Selection trans. Alan Sheridan, New York: Norton 1977. Nelmes, Jill, ed. An Introduction to Film Studies: London: Routledge: 1999. Shohat Ella, and Robert Sta. eds., Unthinking Eurocentrism : Multiculturalism and the Media, New York : Routledge, 1994. Tinkson Matthew, & Amy Villarejo. eds. Key Frames: Popular Cinema and Cultural Studies, London: Routledge: 2001. Turner, Graeme. Film as Social Practice. London: Routledge: 1999. _____. ed. The Film Cultres Reader. London: Routledge: 2001.

Dopunska literatura Braudy, Leo and Cohen Marshall Film Theory and Criticism: Introductory Readings New York: Oxford UP 1999. During, Simon ed. Cultural Studies Reader. London: Routledge:1999. Stam,, Robert Film Theory; An Introduction Malden, Mass: Blackwell, 2000 Strinati, Dominique An Introduction to Theories of Popular Culture, London: Routledge: 1995. Thompson, Kristin and David Bordwell, Film Art: An Introduction New York: McGraw-Hill 2001 Zizek, Slavoj Enjoy Your Symptom New York, Routledge, 1992. _____ . Looking Awry Cambridge, Mass. MIT Press 1992. Korisni web siteovi http://www. americancom/org/studies/film.html

135

http://www. othervoices.org Filmovi (detaljna lista filmova kao i vrijeme i mjesto projekcija bit ć objavljeni početkom semestra)

Kod predmeta

Naziv predmeta

Medijska umjetnost

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Pružiti pregled i problematizirati heterogeno polje medijski posredovane umjetnosti te umjetnosti nastale primjenom suvremenih medijskih formi i tehnologija. Omogućiti analitički pristup suvremenim umjetničkim fenomenima iz fenomenološke perspektive.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s ostalim kolegijima mediološkog modula navlastito s kolegijem Medijska kultura te sa nizom kolegija temeljne struke poput kolegij Umjetnost i kultura, Znanost, tehnologija i kultura te Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Uvid u novo i brzorastuće polje povezivanja suvremenih medijskih tehnologija i umjetničkih praksi. Porast specifičnih gledateljskih i uopće potrošačkih kompetencija s naglaskom na sposobnost kritičkog odmaka.

Sadržaj predmeta       

136



regionalni i globalni poticaji oblikovanju umjetničkih i medijskih umjetnosti Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Aktivan pristup nastavi, seminarski rad, usmeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Angharad N. Valdivia ed., A companion to media studies, Blackwell, Malden; Oxford; Carlton: 2003. Benjamin, Walter, Estetički ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1986. Agentur Bilwet (Amsterdam), Arhiv medija, Arkzin, Zagreb, 1998. Baudrillard, Jean, Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk, 2001. Debord, Guy, Društvo spektakla & Komentari Društvu spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999. Kroker, Arthur, Tehnologija i društveni um : promišljanja kanadskih filozofa: Innis- Mander, Jerry, Četiri argumenta protiv televizije, Adamić, Rijeka, 2002. McLuhan-Grant, Misl, Zagreb, 2003. MacLuhan, Herbert Marshall, The medium is the massage : an inventory of effects, Corte Madera: Ginko Press, 2001. MacLuhan, Herbert Marshall, Understanding media : the extensions of man, New York : The New American Library, 1966. MacLuhan, Herbert Marshall, Gutenbergova galaksija : nastajanje tipografskog čovjeka, Nolit, Beograd, 1973.

Dopunska literatura Strinati, Dominic, An introduction to studying popular culture, Routledge, London and New York, 2000. Thompson, John B., Ideology and modern culture : critical social theory in the era of mass communication, Polity Press, Cambridge, 1992. Virilio, Paul, Brzina oslobađanja,Naklada Društva arhitekata, građevinara i geodeta,

137

Karlovac, 1999 Wiener, Norbert, Kibernetika i društvo: ljudska upotreba ljudskih bića, Nolit, Beograd, 1964.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 1

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 6 0+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Omogućiti svakom pojedinom studentu da u području svog specifičnog interesa ostvari puni istraživački učinak i sinergiju s odabranim nastavnikom-mentorom što su nužne pretpostavke za izradu završnog rada.

Korespondentnost i korelativnost programa Priroda ovog kolegija je servisna i on korespondira sa sveukupnošću sadržaja koje je student apsolvirao tijekom studija, a u posebnom je odnosu s kolegijima tematski bliskim odabranoj temi studentova završnog rada.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Uspostava metodoloških kriterija i razvoj specifičnih rješenja vezanih uz odabranu istraživačku temu.

Sadržaj predmeta Razrada metodoloških modela usklađenih s interesima kandidata. Izrada plana istraživanja i određivanje početne literature. Istraživanje literature i baza podataka. Oblikovanje istraživačkih hipoteza i delimitiranje odabrane teme. Samoevaluacija i evaluacija kao priprema za fazu pisanja završnog rada. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

138

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Redovite konzultacije i izrada sinopsisa, projekata, istraživačkih i evaluacijskih izvješća ovisno o odabranoj temi i zahtjevima mentora.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Projekt 2

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad 2 Istraživanje 2 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Literatura se određuje u ovisnosti o odabranoj temi.

Dopunska literatura Literatura se određuje u ovisnosti o odabranoj temi.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula S obzirom da kolegij ne predviđa završnu provjeru znanja na ispitu, zahtjeva se opsežnija evaluacija nastavnog procesa utemeljena na iscrpnim upitnicima ali i na izradi studentskih portfolija u koje će nastavnik unositi zapažanja o studentskom napredovanju te prikupljati studentske uratke koji svjedoče dosegnutu razinu traženih kompetencija.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Mediji i globalizacija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar

Ljetni semestar

139

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

6 30+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija ocrtati osnove glbalizacijskog procesa u odnosu na oblikovanje medijskog prostora.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira sa svim kolegijima mediološkoga modula i onima čija je osnova u istraživanu odnosa medija, društva i globalizacijskog procesa.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Istraživanje odnosa medijske sfere i globalizacijskih procesa s naglaskom na kritičkoanalitičko preispitivanje toga odnosa.

Sadržaj predmeta -

Od Gutenbergove galaksije do globalnog sela Globalno umreženje i centri moći Utjecaj globalnih i regionalnih silnica na oblikovanje medijskog prostora i povratna sprega - Fenomen satelitske televizije (kolonizacija i politike identiteta) - Taktički mediji kao prostor otpora i društvene mijene - Strategije lokalnog i regionalnog informiranja i oblikovanja publike u eri globalizacije - Medijski rat Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi. Dužni su izraditi po jedan seminarski rad i položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit 1 Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja 0,5

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 1 Praktični rad

Komentari:

140

Obvezna literatura McLuhan, M., (2001) War and Peace In the Global Village. Ginko Press. McLuhan, M., Powers, B. R., (1992) The Global Village: Transformations in World Life and Media in the 21st Century Oxford University Press. Morris, N., (2001) Media and Globalization. Rowman & Littlefield Publishers. Crane, D., (2002) Global Culture: Media, Arts, Policy, and Globalization. Routledge.

Dopunska literatura Ore, T. G., Petro, P., (2004) Global Currents: Media and Technology Now. Rutgers University Press. Appadurai, A., (1996) Modernity at Large: Cultural Dimensions of Globalization. University of Minnesota Press.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Zavičajna i regionalna kulturalna povijest

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Kolegij kani upoznati studente s temeljnim problemima i značajkama zavičajnog i regionalnog kulturalnog areala u povijesnoj perspektivi. Cilj je implementacija metodološkog instrumentarija kulturalnih studija na niz studija slučaja, te na sumarne povijesne preglede pojedinih regionalnih kulturalnih praksi, ali i širi uvid u jezične, paraetničke i etničke mape, susrete, sukobe i preplitanja.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij obuhvaća važno područje lokalnih istraživačkih i aktivističkih implementacija

141

teorijskog i metodološkog instrumentarija kulturalnih studija. Izravnije se nadovezuje na kolegije iz skupine kulturalne povijesti, te na kolegij «Kulturalna geografija». Zbog prirode promatrana prostora, pojedini se sadržaji isprepliću s kolegijima «Europski studiji», «Kulturalni aglomerati granica» i dr.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti usvajaju temeljna znanja o povijesti i sadašnjosti istarsko-primorsko-goranskog kraja (Riječke makroregije) i šire regije u interdisciplinarnom ključu.

Sadržaj predmeta 

Zavičaj i regija – povijest pojmova i teorijska polazišta. Kultura zavičajnosti, lokalizam i regionalizam. Podalpsko-sjevernojadranski bazen kao presjecište srednjoeuropskih i mediteranskih civilizacijskih areala.  Pretpovijesni i ranoantički nalazi. Antička kultura na limesu. Feudalna kultura i podjela na srednjoeuropski i mediteranski areal (habsburške zemlje i mletački posjedi). Razvoj gradskih zajednica i komunalne kulture: studija slučaja - «Istarski razvod».  Umjetnički razvoj: slikarstvo, kiparstvo, arhitektura. Glagoljaška i latinska kultura. Katoličanstvo i protestantizam. Višejezičnost i multikulturalnost. Sociolingvističke mape regije.  Urbana središta: Rijeka, Trst, Pula: pregled kulturalne povijesti s komparativnom analizom. Folkloristički pogled na istarsko i primorsko kulturalno višeglasje.  Kultura malih lokalnih zajednica: studije slučaja – otok Susak, Peroj. Imagologija Istre i Primorja: stara svjedočanstva o mjestima i predjelima riječke makroregije.  Migracije i emigracije, prazni prostori i naslojavanje. Autoreferencija i naracije kolektivne memorije: predrasude, stereotipi. Interliterarnost i hibridizacija regionalne kulture. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz obvezu polaganja usmenog ispita, studenti su kroz semestar dužni napisati 1 seminarski rad. Naglasak na aktivnosti i participaciji studenata u nastavi, naročito seminarskoj.

Pohađanje nastave Pismeni ispit 1 Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 2 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

142

Obvezna literatura Ara, A. i C. Magris. Trieste – un'identità di frontiera. Torino, 1995. Klen, D. i dr. (ur.) Povijest Rijeke. Rijeka, 1988. Stefanović, Lj. (ur.) Županija primorsko-goranska. Rijeka, 1996. Cvjetičanin, B. (ur.) The Mediterranean: Cultural Identity and Intercultural Dialogue. Zagreb, 1999. Švob – Đokić, N. (ed.), The Cultural Identity of Central Europe, Institute for International Relations - Europe House, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura AAVV, Tomizza i mi – Tomizza e noi – Tomizza in mi (zbornici pograničnih susreta) 1, 2, 3..., POU «Ante Babić» - Pogranični forum, Umago – Umag, 2000, 2001, 2002 Banovac, B., Društvena pripadnost, identitet, teritorij – Sociološko istraživanje regionalne pripadnosti u Istri, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1997 Brancale, G. – Decarli, L., Istria – dialetti e preistoria, Italo Svevo ed., Trieste, 1997. Buogo, M. A., L'Aura Italiana' – culture e letterature d'oltrefrontiera, frontiera e minoranze, IL VELTRO, 3-4, a. XXXIX, maggio-agosto, Roma, 1995. Milani Kruljac, N. – Orbanić, S., Identità – Alterità (zbornik), EDIT, Fiume – Rijeka, 1995. Prpić, T., Hrvatski književni regionalizam, Matica hrvatska, Zagreb, 1936 Sbisà, M. – Vascotto, P., Punti di vista su Trieste (Ricerca sulle rappresentazioni del territorio Italiane e Slovene), Quaderni del Circolo Semiologico Triestino, n. 4, Trieste, 1998. Serijske publikacije: «Liburnijske teme» (1974-) «Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci» (1953-).

Kod predmeta

Naziv predmeta

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 2

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: mediologija X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta

Ljetni semestar 6

143

Broj sati po semestru

0+30+0

Ciljevi predmeta Ostvariti punu suradnju mentora i kandidata pri izradi završnog rada. Evaluirati svaki pojedini korak i osigurati kvalitetno zaokruženje studentove obrazovne vertikale.

Korespondentnost i korelativnost programa Radi se o pomoćnom kolegiju koji se oslanja na istovrsni kolegij iz 9. semestra. Ujedno korespondira sa svim sadržajima studija s naglaskom na odabranoj temi rada.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Neposredna primjena svih prethodno usvojenih znanja i vještina. Izrada završnog rada.

Sadržaj predmeta Redoviti mentorski rad. Koordinacija zadataka na izradi završne radnje. Praćenje pojedinih koraka (izrada radne verzije/drafta, te konačne verzije rada). Priprema za administrativne i akademske poslove vezane uz sam završetak studija. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Aktivan rad na izradi završne radnje. Redovite konzultacije i koordinacija s mentorom prema unaprijed utvrđenom planu. Izrada završnog rada i prateće administrativne i akademske aktivnosti vezane uz završetak studija.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Projekt 2

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad 1 Istraživanje 2 Praktični rad 1

Komentari:

Obvezna literatura Literatura se određuje sukladno odabranoj temi.

144

Dopunska literatura Literatura se određuje sukladno odabranoj temi.

3.2.2.2 Usmjereni izborni paket (modul): TALIJANSKI JEZIK I KULTURA

Kod predmeta

Esej i rasprava – talijanski jezik

Naziv predmeta Opći podaci Studijski program

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Status kolegija

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 6 30+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Kolegij ima za cilj obuhvatiti analizu oblika eseja i rasprave. Definira esej i raspravu i pronalazi njihove modele u talijanskoj kulturi.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira s nizom jezičnih kolegija u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima talijanskog jezika.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razvijanje kreativnosti u raznim pismenim i usmenim oblicima eseja i rasprave te uočavanje specifičnosti tih oblika komunikacije na talijanskom jeziku.

Sadržaj predmeta     

Rad na strukturi eseja: analiza najistaknutijih eseja na talijanskom jeziku Tehnike stvaranja eseja; struktura rasprave Argumentacija: produkcija teksta s pozitivnim ili negativnim kritičkim osvrtom Pisanje eseja i vježba rasprave kroz različite kulturološke teme Uz nekoliko tekstova eseja, uglavnom će se analizirati pojedini stil i tražiti od studenata realizaciju primjera Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i Internet

145

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 3 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 2 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura AAVV, Il lettore nella rete, Milano, Loescher editore, 2001 Campagnoli P. Grimaldi G. , Messaggi, Torino, ed. Il Capitello, 2005 Dardano M., Il giornalese. Vent' anni di cambiamenti nel linguaggio dei giornali in Il giornale e il non lettore, Atti del convegno del 15-17 giugno 1979 organizzato da Walter Tobagi, Firenze Sansoni, 1981. Pugliese R. i Zioni M, Scrivere e riscrivere, Bologna, ed. Zanichelli, 1998

146

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kulturalna povijest Italije 1

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 6 30+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija prikazati povijest Italije kroz njezine kulturalne aspekte, te situiranost talijanske kulture u povijesnom kontekstu u periodu do 1. svjetskog rata.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira s nizom kulturnopovijesnih kolegija u vertikali studija, posebno nadovezuje na kolegij Institucije talijanskog društva.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti će usvojiti temeljna znanja o kulturalnoj povijesti talijanske kulture i nacije od pada Rimskog carstva do I svj. rata.

Sadržaj predmeta 



Od analize posljednjih manifestacija Rimskog carstva i pada istog do barbarskih invazija i početka srednjeg vijeka; Dante i Boccaccio kao predstavnici srednjevjekovnog poimanja svijeta. Rađa se nova klasa: srednja klasa i comuni. Uloga Crkve i odnos sa Carstvom Renesansa i humanizam: Petrarca: preteča humanističkog duha; trubaduri: popularna kultura i odnosi između slojeva; signorie i uloga mecene u razvijanju talijanske kulturne povijesti: Michelangelo, Leonardo, Raffaello. Politička znanost: Machiavelli i Guicciardini. Italija nakon otkrića Amerike Protestantizam: reforma Martina Luthera i Concilio di Trento kao reakcija na protestantizam: inkvizicija i lomača s jedne strane - jezuitska uloga u razvoju kulture s druge. Torquato Tasso: Oslobođeni Jeruzalem; G. Palestrina. Baza današnjoj nauci: Galileo Galilei, Giordano Bruno, Tommaso Campanella Barok - dugogodišnja dominacija metafora u književnosti (bijeg od realnosti), procvat muzike (Vivaldi) i umjetnosti. Accademia Arcadia kao prijelazno razdoblje. Melodrama Donizzettija i Bellinija; Gioacchino Rossini: novi način muzičkog izražavanja. XVIII stoljeće: Illuminismo: dekadencija kulture_talijanska inteligencija traži nove kontakte s Europom (Cesare Beccaria Dei delitti e delle pene); reakcija intelektualaca na francusku revoluciju i na Napoleonovo carstvo (Goldoni, Foscolo). Puccini: skladatelj nove talijanske melodrame. Niccolò Paganini i virtuoizam. Romantizam: demokracija i liberalizam; patriotizam i G. Mazzini. Velikani talijanske književnosti: Leopardi i Manzoni; Stvaranje suverene Italije: Garibaldi; Uloga opere i

147

Giuseppe Verdi  Problemi ujedinjene Italije: ekonomija i kolonijalizam Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 3 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 2 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Bravo Anna, Foa Anna, Scaraffia Lucetta, I fili della memoria, Uomini e donne nella storia, Editore Laterza, 2000 De Bernardi A., Guarracino SC., Storia, Edizioni Scolastiche Bruno Mondadori, Milano, 1999 Petronio Marando, Letteratura e società 1.2.3., Palumbo editore, Palermo, 2004.

Dopunska literatura AAVV, Storia della musica, a cura della Società Italiana di Musicologia, Edizioni di Torino, Torino, 1983 AAVV, La Nuova Enciclopedia dell' Arte Garzanti, Garzanti editore, Milano, 2002 Basile B., Pullega P., La cultura letteraria in Italia ed Europa con pagine critiche, Zanichelli ed. Bologna, 1983 Bellini G., Mazzoni G., Letteratura italiana- Storia, forme, testi, editore Laterza, Bari, 1990 Bontempelli M., Bruni E., Storia e coscienza storica, Trevini editore, Milano 1998 Capra C., Chittolini G.,Della Peruta F., Storia, Le Monnier ed.,Firenze 1993 Cartiglia C., La storia, Loescher editore, Torino, 1989. Comba R., Salvadori M.L., L' indagine storica, Loescher editore, Torino, 1995. Giardina A.,Sabbatucci G.,Vidotto V., Storia –documenti- storiografia , Editori Laterza, Roma – Bari, 1994 Giardina A.,Sabbatucci G.,Vidotto V., Uomini e storia , Editori Laterza, Roma – Bari, 1988 Pazzaglia M., Il Duecento- Il Quattrocento – L' Ottocento, Zanichelli ed., Bologna, 1997

148

predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kulturalna geografija Apeninskog poluotoka

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Kolegij ima za cilj obuhvatiti analizu Apeninskog poluotoka s kulturnogeografskog aspekta. Teži pronalaženju modela djelovanja talijanskog naroda na geografskom prostoru poluotoka kroz stoljeća.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s nizom kolegijima u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima teorijske grupe koji izravno tematiziraju kulturalne studije.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje znanja o odnosu čovjeka i okoliša i o kulturalnom krajoliku Apeninskog poluotoka. Temeljne spoznaje o demografskim, urbanističkim i srodnim aspektima.

Sadržaj predmeta    

Kada i kako nastaje Apeninski poluotok Italija na Sredozemlju, u Europi i svijetu Stanovništvo – demografski pokreti Organizacija i artikulacija prostora: općine, gradovi, regije (od rimskog doba do sadašnjosti)  Padanija: dekadentni srednji vijek i razvoj u Renesansi poljoprivredni razvoj  Industrializacija- Italija 50-tih godina prošlog stoljeća (made in Italy)  arhitektura za vrijeme Renesanse  Liguria: teritorij i civilizacija  Talijanske obale (Jadransko more, Tirensko, Ionsko more otoci Sicilija i Sardinija)  kultura teritorija  uloga gradova u talijanskoj kulturi  metropole talijanske kulture: Venecija, Milano, Rim (Città del Vaticano), Firenze, Palermo i Napulj  turizam-ekonomija-kultura Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

149

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Bellezza G., Cecioni E. , L' Italia, ed. Zanichelli , Bologna, 1996. De Pilati M., Barbieri E., Nardeli F. , Geografia del turismo in Italia, ed. Zanichelli, Bologna, 1987.

Dopunska literatura AAVV Le città capitali a cura di Cesare De Seta, Bari, Laterza, 1986. AAVV, Michelangiolo architetto, a cura di Zevi e Portoghesi, Torino, 1964. Bellavitis G., e Romanelli G., Venezia, "Le città nella storia d' Italia", Grandi opere, Bari, Laterza, 1985. Grant M. , Le Civiltà mediterranee, Milano, Bompiani, 1983. Massi E., Orientamenti di geografia turistica, Roma, Centenari, 1977. Michelucci G., Lo spazio e il senso nuovo della città, in "Firenze domani", Firenze, 1967.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Talijansko kazalište – odabrane teme

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

150

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 3 30+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija prikazati povijest talijanskog kazališta, najveće autore i njihova kazališna djela na odabranim djelima.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira s nizom kulturnopovijesnih kolegija u vertikali studija te s ostalim kolegijima iz modula Talijanske kulture i književnosti.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Podizanje opće kompetencije studenata za pristup teatarskom činu na talijanskom jeziku i razvijanje analitičkih modela.

Sadržaj predmeta 

Kratka povijest talijanskog kazališta od popularnih giullara do commedie dell' arte ili commedie italienne do pisanog realističkog teatra Carla Goldonia, teatra u teatru Lugia Pirandella te konzumističke produkcije prve polovice XX. stoljeća  Analiza jednog primjera commedie dell' arte: stil i pretpostavke na kojima se bazira improvizacija, podjela uloga, stvarnje maschera i fiksnih likova koji predstavljaju jednu talijansku regiju  Analiza jedne komedije Carla Goldonia ( La locandiera) i proučavanje goldonijevog stvaralaštva i njegove reforme komedije.  Analiza jedne Pirandellove drame iz ranijeg razdoblja i iz zrelijeg razdoblja (Sei personaggi in cerca d' autore)  Teatar Daria Fo i novija talijanska kazališna produkcija  Proučavanje modernog talijanskog kazališnog stvaralaštva i produkcije Talijanske drame u Rijeci Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti.

Pohađanje nastave Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

0,5

151

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura AAVV, Storia del teatro, Garzanti editore, Milano, 1996. Bottoni L., Storia del teatro italiano 1900-1945, Universale Paperbacks il Mulino, 1999. Taviani F., Uomini di scena, uomini di libro. Introduzione alla letteratura teatrale italiana del Novecento, Universale Paperbacks il Mulino, 1997.

Dopunska literatura AAVV, La Nuova Enciclopedia dell' Arte Garzanti, Garzanti editore, Milano, 2002. Bravo Anna, Foa Anna, Scaraffia Lucetta, I fili della memoria, Uomini e donne nella storia , Editore Laterza, 2000.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Čitanje suvremene književnosti na talijanskom jeziku

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Kolegij ima za cilj obuhvatiti analizu suvremene talijanske književnosti. Upoznavanje studenata s talijanskom suvremenom književnošću i njenim najistaknutijim predstavnicima XX. stoljeća realizirat će se kroz čitanje i prijevod najznačajnijih djela u stihu i prozi.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij korelira s nizom kulturnopovijesnih kolegija u vertikali studija, posebno se nadovezuje na kolegije Suvremeni talijanski mediji i industrija zabave i Kulturalna povijest Italije.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Uvid u odabrane škole i pravce suvremene talijanske književnosti te razvijanje čitalačkih kompetencija.

152

Sadržaj predmeta 

Polazeći od sažete i brze povijesti talijanske suvremene književnosti, pronalaze se najistaknutija imena talijanske književnosti XX. stoljeća: Pirandello, Svevo, Pascoli, D' Annunzio, Moravia, Pavese, Vittorini, Eco, Montale, Ungaretti, Saba, Calvino,  Čitanje i interpretacija odabranih odlomaka : Pirandello: novele (La carriola, La patente,) drame (Sei personaggi in cerca d' autore, La patente), eseji ( L' umorismo ) Italo Svevo-La coscienza di Zeno, Senilità G. Pascoli, Il fanciullino; X agosto (Myricae) G. D' Annunzio: Il piacere, Ritratto di Andrea Sperelli – Alberto Moravia: La ciociara (korelativnost s filmom) Gli indifferenti Cesare Pavese: La casa in collina Umberto Eco: Il nome della rosa (korelacija s filmom) Umberto Saba: Poesie e prose scelte; Il ciclo degli ebrei G. Ungaretti: Il dolore; Allegria di naufragi E. Montale: Ossi di seppia I. Calvino: Le città invisibili Marisa Madieri: Verde acqua Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 3 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 2 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Petronio Marando, Letteratura e società 3.., Palumbo editore, Palermo, 2004 Pazzaglia M., Il Novecento, Zanichelli ed., Bologna, 1997 Bellini G., Mazzoni G., Letteratura italiana- Storia, forme, testi, -il Novecento, editore Laterza, Bari, 1990

Dopunska literatura Basile B., Pullega P., La cultura letteraria in Italia ed Europa con pagine critiche, Zanichelli ed. Bologna, 1983

153

Gibellini/ Oliva / Tesio Lo spazio letterario, editrice La Scuola, Brescia ,1994. Trere S., Gallegati G., Nuovi itinerari nella comunicazione letteraria, Editore Bulgarini, Firenze, 1985

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kulturalna povijest Italije 2

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija prikazati povijest Italije kroz njezine kulturalne aspekte, te situiranost talijanske kulture u povijesnom kontekstu u moderni i postmoderni.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira s nizom kulturnopovijesnih kolegija u vertikali studija, posebno nadovezuje na kolegij Institucije talijanskog društva.

Sadržaj predmeta    



Italija u suvremenom društvu: grad kao izlog i laboratorij; novi nacionalizam, period «dolce vita»; Liberalna Italija: Giolitti i reforma; Svevo i Pirandello: predstavnici Italije na prijelazu stoljeća; Ottorino Respighi i impresionizam Prvi svjetski rat: ulazak Italije u rat. Period revolucija i raznih ideologija Period između dva rata: velika ekonomska kriza 1929 Drugi svjetski rat. Umberto Saba: pjesnik židovskog podrijetla; fašistički režim i Talijani: aktivno prihvaćanje ili pasivni otpor; d'Annunzio, futuristi i Ermetismohermetizam; antifašizam i uloga književnih revija; partizanski otpor; književnici u ratu: neorealizam i Pavese, Vittorini, Calvino, Viganò, Pratolini Poslijeratna Italija: ustavni poredak, moral, sloboda, kršćanstvo, nova generacija;

154

Književno viđenje poslijeratne Italije: Aberto Moravia i Italo Calvino.  Reforme 1968 godine: feminizam, školstvo, terorizam (Oriana Fallaci)  Novi horizonti: stvaranje Europe; Umberto Eco Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 3 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 2 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Bravo Anna, Foa Anna, Scaraffia Lucetta, I fili della memoria, Uomini e donne nella storia , Editore Laterza, 2000 De Bernardi A., Guarracino SC., Storia, Edizioni Scolastiche Bruno Mondadori, Milano, 1999 Petronio Marando, Letteratura e società 3.., Palumbo editore, Palermo, 2004-12-30

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Kvaliteta programa, nastavnog procesa, vještine poučavanja i razine usvojenosti gradiva

155

ustanovit će se provedbom pisane evaluacije uz pomoć opsežnih upitnika te na druge načine predviđene prihvaćenim standardima.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Institucije i strukture talijanskog društva

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je upoznavanje ovlasti i funkcija regija, provincija i općina. Upoznavanje studenata s ustavnim poretkom Republike Italije te s odgovarajućom terminologijom iz prodručja strukture društva. Analiza ovlasti pojedinih državnih tijela Predsjednika države u kulturnome kontekstu.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij korelira s nizom kulturnopovijesnih kolegija u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima iz grupe kulturalne povijesti Italije.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti će upoznati osobitosti talijanskih društvenih institucija i steći uvid u političke i socijalne pokrete.

Sadržaj predmeta  

Povijesno stvaranje Republike Italije: referendum 2.lipnja 1946. godine Država, demokracije, ustav, parlament, vlada; politički odnosi, ekonomski odnosi; pravna država  Podjela države na regije i provincije  Uloga comune (općine) kao najmanjeg oblika teritorijalne autonomije.  Odnosi i djelatnost provincije i njenog izvršnog odbora  Regionalna skupština i njene ovlasti  Položaj manjina  Uloga dijalekata i mapa dijalekata  Italija u Europskoj Uniji: Comecon, FEOGA / Italija u svijetu: ONU  Južna Italija: između povijesti i geografije  Ekonomski aspekti razvoja talijanskog društva  Privatni i društveni domeni: različit stupanj efikasnosti Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

156

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Bellezza G, Cecioni E., L' Italia , ed. Zanichelli, Bologna, 1996 D'amico C., D' Amico N., Educazione alla convivenza civile, Zanichelli, Bologna, 2004 Morgagni L., Pennati T., Leggi, mercati e cittadini, Ed. Hoepli, Milano 2004

Dopunska literatura Arendt H., Che cos' è la politica? Ed. Di Comunità, Milano, 1995 Filangieri G., La scienza della legislazione, Libro I, ed. Giovanni Silvestri, Milano 1817 Sartori G., Democrazia che cos' è?, ed. Rizzoli, Milano, 1993

Kod predmeta

Naziv predmeta

Talijanski film – odabrane teme

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

157

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj kolegija analizirati film kao oblik razvoja nove umjetnosti i komunikacije. Predstavljanje najznačajnije talijanske filmske produkcije i glavnih umjetnika (glumaca, režisera, scenarista, producenata...).

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira s nizom kulturnopovijesnih kolegija u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima kulturalne povijesti te ostalim kolegijima iz modula Talijanskog jezika i kulture.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih znanja o klasicima talijanskog filma, temeljnim školama i pravcima i razvoj gledateljskih kompetencija.

Sadržaj predmeta  

Osnove povijesnih značajki talijanskog filma Kako čitati film/jezik filmske umjetnosti: struktura filma, naracija, epizode, kritički osvrt  Tipologije stvaranja scenarija: talijanski, francuski, američki način, od pisanog teksta do filma.  Gramatika filma (osnovna terminologija): kadar, montaža, zvuk, svjetla, specijalni efekti. Analiza filma: povijesni trag / neorealismo / zvučni efekti La vita e' bella: R. Benigni; Il gattopardo – Visconti 1963.  Analiza filma: funkcija montaže: I vitelloni: Federico Fellini 1953. / ili Nuovo cinema paradiso, G. Tornatore 1988. godine  Analiza: film i povijesna zbivanja: Roma citta' aperta, R. Rossellini, 1945. godine  Analiza književnoumjetničkog filma i njegove ekranizacije: Il nome della rosa, Umberto Eco, 1984  Analiza filma: uloge najpoznatijih glumaca talijanske tradicije: Toto, Carlo Verdone, Sofia Loren, Anna Magnani, Marcello Mastroianni, Alberto Sordi, Roberto Benigni, Gina Lollobrigida, Edoardo De Filippo, Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti.

158

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Campagnoli P. Messaggi , ed. Il capitello, Torino, 2004 Botta N., Tornaghi E., Enrini L., Prudente R., Il lettore nella rete , Loescher editore, Milano, 2004

Dopunska literatura AAVV Enciclopedia Garzanti dello Spettacolo , Garzanti ed., Milano, 1996 Sarubbi A., Cultura, società civile e sistema politico nell' Italia contemporanea, Masson editore, Zanichelli, 1997

Kod predmeta

Naziv predmeta

Stvaralačko pisanje na tal. jeziku (pisanje vijesti, kolumni, osvrta, dokumentiranje)

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 6 30+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija obuhvatiti sve aspekte talijanskog jezika u stvaralačko-pisanom izrazu, te osposobiti studente za suvereno kretanje među različitim pisanim žanrovima i s njima povezanih tehnika tekstualizacije.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira sa svim jezičnim kolegijima u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima modula Talijanskog jezika i kulture.

159

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje praktičnih vještina vezanih uz pisano izražavanje.

Sadržaj predmeta 

Distinkcija oblika literarne komunikacije; analiza stilova: informativnih i opisnih tekstova, argumentativnih i interpretativnih tekstova.  Usvajanje kompozicijskih normi karakterističnih za pisanje vijesti, članka, eseja, intervjua, ankete, kritičkog osvrta, dokumentacija; analiza specifičnih tekstova kroz primjer poznatih talijanskih novinara  Kreacija modela (individualni zadaci); opisni tekst-ilustracija određenog objekta, mjesta, osobe, tehničkih podataka; dnevnik, putopis, pismo; novinarski tekst – kronika, esej, rasprava, vijest, reportaža; pri izradi modela osobito će se skrbiti o zastupljenosti elemenata raznorodnih funkcionalnih stilova Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1,5 Esej 1,5 Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Botta N., Tornaghi E., Enrini L., Prudente R, Il lettore nella rete – grammatiche testuali e pratiche di scrittura, Loescher editore, Milano, 2004 Campagnoli P., Grimaldi G., Messaggi, ed. Il capitello, Torino, 2004

Fogliato S., Testa M.,Strumenti per l'italiano/riflessioni sulla lingua,Loescher ed.,Milano, 2004 Fogliato S., Testa M., Strumenti per l' italiano, Loescher editore, Milano, 2004 Pugliese R., Zioni M., Scrivere e riscrivere, Zanichelli ed.,Bologna, 1996

Dopunska literatura Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000 Daina E. , Properzi T., Sapere e saper fare con le parole, Garzanti scuola editore, Milano, 2004 Locarino A., Parlare e comunicare, Ferraro ed.,Napoli 1992 160

Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999. Armani R., Domestico G., Peviani M., L' italiano attuale 1-2, Loffredo editore, Napoli, 2004 Battaglia E., Corno D., Lingua i – L' esercizio e la grammatica , Paravia editore, Torino, 2004 Moretti M., Consonni, Nuova grammatica italiana, eserciziario, Società Editrice Internazionale, Torino, 1986

Kod predmeta

Naziv predmeta

Suvremeni talijanski mediji i industrija zabave

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija analizirati veze između talijanske kulture općenito i specifičnog načina na koji se ona odražava u suvremenim medijima. Razmatrat će se oblici industrijalizacije i nove estetizacije talijanskog kulturalnih fenomena prisutnih u javnoj sferi. Kolegij tretira suvremene medije kao područje u korelaciji s drugim umjetnostima i kao prostor razvoja kolektivne kulturne spoznaje (immaginario collettivo).

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira s nizom kulturnopovijesnih kolegija u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima modula Talijanskog jezika i kulture.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Uvid u relevantne medijske prakse koje oblikuju suvremenu talijansku kulturu s naglaskom na sferu kreativnih industrija.

Sadržaj predmeta   

Kratka povijest talijanskih medija; tipologije industrije zabave Industrija zabave: najčešći oblici, forme kroz desetljeća, razvoj medijske komunikacije sa širom publikom Uloga privatnih medijskih kanala: odnosi Mediaset-RAI (analiza prezentacije istih vijesti u različitim kanalima)

161



Propagandni spotovi: analiza komunikacije (Carosello vizualni i glazbeni oblik uvjeravanja)  Najznačajnije zabavne i glazbene emisije: Lascia o raddoppia, Affari tuoi, Domenica in, Costanzo show,Festival Sanremo, Canzonissima, Eredità (analiza)  Informativno zabavne emisije za mlađi naraštaj: Albero azzurro, Zecchino d' oro, Melevisione  Informacija i znanost kroz emisije zabavno poučnog karaktera: Quark, linea blu, Dossier, Sulle falde del Kilimangiaro, Per un pugno di libri  Cinecittà: talijanska produkcija i njena uloga u razvoju talijanske kulture u svijetu Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Bourdon J., Introduzione ai media, Universale Paperbacks il Mulino, Bologna, 2001 Botta N., Tornaghi E., Enrini L., Prudente R., Il lettore nella rete, Loescher editore, Milano, 2004 Menduini D., Il mondo della radio. Dal transistor a Internet, Universale Paperback il Mulino, Bologna, 2001

Dopunska literatura AAVV Enciclopedia Garzanti dello Spettacolo , Garzanti ed., Milano, 1986. AAVV, Storia della Televisione, Garzanti ed. Milano, 2002. Campagnoli P. Messaggi , ed. Il capitello, Torino, 2004 Paccanella L., La comunicazione al computer. Sociologia delle reti telematiche, Universale Paperbacks, il Mulino, Bologna, 2000. Sarubbi A., Cultura , società civile e sistema politico nell’ Italia contemporanea, Masson editore, Distribuzione esclusiva Zanichelli , Bologna, 1997

162

načelima usvojenim na razini Sveučilišta. Upitnicima će se ispitivati struktura programa, kakvoće nastave, dostupnost i razina nastavnih materijala, vještina poučavanja, razina usvajanja gradiva. Uz ove oblike mogu se provoditi i drugi dogovoreni na razini Odsjeka, Fakulteta, Sveučilišta u skladu s propisima. Prema potrebi predavač ili asistent/suradnik izradit će studentski portfolio u koji će unijeti zapažanja o studentovu napredovanju.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Rijeka u talijanskoj povijesti i kulturi

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija razmotriti povijest i kulturu grada Rijeke u širem kontekstu talijanske kulture. Kroz povijesna zbivanja, književnost, pjesme, običaje i tradicije, umjetnost, novinarstvo, muziku pratit će se faktografija tog kulturalnog korpusa te u komparativnoj vizuri pružiti uvid u njegove mnogovrsne veze s ostalim lokalno prisutnim kulturalnim korpusima.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira s nizom kulturnopovijesnih kolegija u vertikali studija te s cjelinom talijanističkog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti će steći političko-povijesna i kulturalno-povijesna znanja o urbanoj kulturi na Kvarneru kao hibridnoj pojavi u odnosu na nacionalne matice s naglaskom na talijanskoj komponenti.

Sadržaj predmeta    

Polazeći od analize riječke povijesti obrađuje se niz utjecaja talijanske kulture na razvoj urbanog i kulturnog prostora grada Rijeke; stvara podlogu za razumijevanje specifičnog miteleuropskog okružja Arhitektura grada Rijeke, talijanski umjetnici koji su rodom iz Rijeke ili su u njoj djelovali Glazba: razvoj operne i filharmonijsko-dramske amaterske scene; gostovanja talijanskih glazbenika (talijanska canzonetta, živa riječka scena, Verdijev utjecaj, Caruso) Talijanska književnost kao most između talijanske kulture grada i stvaralaštvo drugih kultura prisutnih u Rijeci; književnost na talijanskom jeziku i dijalektalna produkcija: Osvaldo Ramous, Egidio Milinovich, Enrico Morovich, Mario Schittar, Mario Angheben, Antonio Widmar, Paolo Santarcangeli, Marisa Madieri, Giacomo Scotti, Lucifero Martini, Alessandro Damiani

163



Riječki talijanski folklor: uloga pjesmarica, canzonetta, uspavanka, običaji, priče, legende, svadbe, kolektivna sjećanja, narodni pjesnici Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 1 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Kobler G., Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, Ed. LINT, Trieste , 1987. Laszy G., Fiume tra storia e leggenda, EDIT Rijeka, Rijeka, 1998. Matejčić R., Kako čitati grad, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1990. Pužar A., Città di carta - Paprinati grad, Izdavački Centar EDIT , Rijeka, 1999.

Dopunska literatura AAVV, Storia della musica, a cura della Società Italiana di Musicologia, Edizioni di Torino, Torino, 1983. AAVV, La Nuova Enciclopedia dell' Arte Garzanti, Garzanti editore, Milano, 2002. Bravo Anna, Foa Anna, Scaraffia Lucetta, I fili della memoria, Uomini e donne nella storia , Editore Laterza, 2000. Gigante R., Folklore fiumano, ed. Libero Comune di Fiume,Padova, 1980

164

Kod predmeta

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 1

Naziv predmeta Opći podaci Studijski program

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Status kolegija

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 6 0+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Redovite konzultacije i izrada sinopsisa, projekata, istraživačkih i evaluacijskih izvješća ovisno o odabranoj temi i zahtjevima mentora.

165

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Projekt 2

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad 2 Istraživanje 2 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Literatura se određuje u ovisnosti o odabranoj temi.

Dopunska literatura Literatura se određuje u ovisnosti o odabranoj temi.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Stvaralačko pisanje na talijanskom jeziku (ind. projekt)

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija obuhvatiti sve aspekte talijanskog jezika u stvaralačkom radu tj. u pismenom izrazu, na način i na razini primjerenoj razvitku individualiziranih stilskih značajki.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira sa svim jezičnim kolegijima u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima talijanskog jezika u smislu raznovrsne i fokusirane jezične uporabe.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul 166

Zaokruživanje prethodno stečenih kompetencija uz razvijanje individualnih osobitosti.

Sadržaj predmeta  

Utvrđivanje općih kompozicijskih normi Analiza tekstova na temelju kreativnog sadržaja individualnih projekata; osvrt na tehnike najistaknutijih talijanskih novinara i esejista.  Osmišljavanje individualnih projekata usmjerenih primjeni lingvističkih spoznaja u kontekstu Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i Internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi seminarski rad.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 3 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 3 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Fogliato S., Testa M., Strumenti per l' italiano, Loescher editore, Milano, 2004 Pugliese R., Zioni M., Scrivere e riscrivere, Zanichelli ed.,Bologna, 1996

Dopunska literatura Locarino A., Parlare e comunicare, Ferraro ed.,Napoli 1992 Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999. Armani R., Domestico G., Peviani M., L' italiano attuale 3, Loffredo editore, Napoli, 2004 Battaglia E., Corno D., Lingua i – L' esercizio e la grammatica , Paravia editore, Torino, 2004 Moretti M., Consonni, Nuova grammatica italiana, eserciziario, Società Editrice Internazionale, Torino, 1986

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Kvaliteta programa, nastavnog procesa, vještine poučavanja i razine usvojenosti gradiva

167

ustanovit će se provedbom pisane evaluacije uz pomoć opsežnih upitnika te na druge načine predviđene prihvaćenim standardima.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Talijanska kultura u svijetu

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija steći uvid u relevantne aspekte talijanske iseljeničke kulture te kulture autohtonih talijanskih zajednica izvan državnih granica Republike Italije.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij korelira s nizom kulturnopovijesnih kolegija u vertikali studija s kolegijima talijanističkog modula naročito kolegijem Institucije i strukture talijanskog društva te kolegijima koji se zanimaju poviješću talijanske kulture.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti će steći uvid u mnogovrsne kulturalne fenomene talijanskog porijekla izvan granica talijanske države (Švicarska, Slovenija, Hrvatska, Malta, Kanda, SAD, Australija, Argentina)

Sadržaj predmeta     



Panoramsko sagledavanje povijesti talijanske emigracije od stvaranja Italije (Unità d' Italia, 1861) do perioda poslije drugog svjetskog rata. Sto godina ekonomskog i političkog egzodusa, razlozi, životni putokazi, matična kultura u novim sredina Destinacije: SAD, Canada, Argentina, Australija, Belgija, Brazil, Francuska, Švicarska, Malta. Oblici očuvanja vlastitog identiteta i kulture u drugim sredinama: talijanski instituti kulture u svijetu, talijanske škole (tečajevi), kulturne udruge, natječaji, publikacije Sto godina emigracije u SAD-u: 20 milijuna Talijana: San Francisco, Los Angeles, New York, Boston, New Orleans, San Diego Monterey , San Pedro, Santa Barbara, Phoenix, Chicago, Reno, Dayton Talijanska kultura u Švicarskoj: kanton Ticino i kratka povijest Švicarske konfederacije; kulturna povezanost Švicarske i lombradijske kulture; pisci talijanskog podrijetla: pisci Francesco Chiesa i Carlo Cattaneo, romanopisac Giovanni Orelli, pjesnik Giacomo Genora, humanist Francesco Ciceri, Francesco Soave (reformator i filozof XVIII.st.), pjesnik i prevodilac Giuseppe Fossati, političar i kulturni djelatnik Giuseppe Motta, povijesničar Emilio Motta, romanopisac i liječnik Daniele Marchioli, dijalektalni pisac Andrea Maurizio di Stampa (XIX. st.) Kratka povijest Malte i polilingvizam otoka; nazočnost talijanske književnosti još od

168

XIV.st.  Australija i razvoj opere i kazališta; značajnih imena u razvoju talijanske kulture u Australiji: Raffaele Carboni i Giuseppe Bertinozzi: utemeljitelji opere u Australiji, Enzo Sirna, Monica Pellizzari  Stvaranje talijanske škole „Eugenio Montale“ u San Paulu u Brazilu – na zahtjev tamošnje talijanske populacije (25 milijuna Talijana podrijetlom od kojih tri u San Paulu)-i njena uloga u odgoju obrazovanju mlađih naraštaja  Brazil i filmska produkcija  Stereotipna Italija «pizze, mandoline, boće i tarantella»: negativan utjecaj na posredovanje cjeline talijanske kulture Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 3 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 1,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura AA.VV., Scrittori della Svizzera italiana, Istituto Editoriale Ticinese, Bellinzona, 1936 Bornatico R., Pubblicisti, scrittori e poeti di Valposchiavo nei Grigioni (CH), Edizione propria, Coira/Chur, 1985 Bravo Anna, Foa Anna, Scaraffia Lucetta, I fili della memoria, Uomini e donne nella storia , Editore Laterza, 2000 Calgari G., Storia delle quattro letterature della Svizzera, Nuova Accademia, Milano, 1958 De Bernardi A., Guarracino SC., Storia, Edizioni Scolastiche Bruno Mondadori, Milano, 1999 Trojani A., Gli italiani nel West Americano, ricerca realizzata presso l' Università degli Studi di Firenze - Facoltà di Scienze Politiche e di Scienze della Formazione. Villa Deliso, La valigia dell' emigrante , in ed. Storia dimenticata , Ministero Italiani nel Mondo, 2004 D' Angelo P., Son of Italy, tred. Italiana di Sonia Pendola, ed. Il Grappolo, Salerno, 1999. Fontanella Luigi , La parola transfuga: scrittori italiani espatriati in America , Cadmo, 2001

Dopunska literatura

169

Basile B., Pullega P., La cultura letteraria in Italia ed Europa con pagine critiche, Cassola A., L' italiano a Malta dalle origini ad oggi in L' italiano nelle regioni, a cura di Francesco Bruni, UTET, Torino, 1992. Comba R., Salvadori M.L., L' indagine storica, Loescher editore, Torino, 1995. Crea T., La cultura italiana nel mondo e la comunicazione verso l' Italia in Atti del Convegno di Perth 27-29 .04.2000 dedicato a Cultura e identita' culturale – Commissione per le aree continentali dei paesi anglofoni extra europei Friggeri O., i la cultura italiana a Malta, i Leo S. Olschki, Firenze , 1978. Giardina A.,Sabbatucci G.,Vidotto V., Storia –documenti- storiografia , Editori Laterza, Roma – Bari, 1994 Giardina A.,Sabbatucci G.,Vidotto V., Uomini e storia , Editori Laterza, Roma – Bari, 1988

Kod predmeta

Naziv predmeta

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 2

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul talijanskog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 0+30+0

Ciljevi predmeta Ostvariti punu suradnju mentora i kandidata pri izradi završnog rada. Evaluirati svaki pojedini korak i osigurati kvalitetno zaokruženje studentove obrazovne vertikale.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Neposredna primjena svih prethodno usvojenih znanja i vještina. Izrada završnog rada.

170

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Projekt 2

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad 1 Istraživanje 2 Praktični rad 1

Komentari:

Obvezna literatura Literatura se određuje sukladno odabranoj temi.

Dopunska literatura Literatura se određuje sukladno odabranoj temi.

171

3.2.2.3 Usmjereni izborni paket (modul): NJEMAČKI JEZIK I KULTURA

Kod predmeta

Esej i rasprava – njemački jezik

Naziv predmeta Opći podaci

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Studijski program Status kolegija

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 6 30+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Definiranje i analiza eseja i rasprave. Razvijanje kreativnosti u različitim oblicima eseja i rasprave.

Korespondentnost i korelativnost programa Uklapa se u lingvističku vertikalu germanističkog modula i obveznim jezičnim kolegijima. Ostvaruje vezu s temeljnim kolegijima, naročito onima diskursno-analitičkog i kognitivističkog tipa.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Poticanje studenata na kreativnost u raznim pismenim i usmenim oblicima eseja i rasprave te uočavanje specifičnosti tih oblika komunikacije na njemačkom jeziku.

Sadržaj predmeta    

Forma eseja Esejističke tehnike Argumentacija i kritička debata Analize primjera i vježbe

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Usmeni ispit, seminarski rad, esej.

Pohađanje nastave Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 3

Seminarski rad 2 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

172

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Frenzel, Elisabeth und Herbert: Daten deutscher Dichtung, Chronologischer Abriss der deutschen Literaturgeschichte,München, 1999. Hochhut, Rolf (Hg.): Die Großen Meister, Deutsche Erzähler des 20 Jahrhunderts. Bd1, Bertelsheim Lesering Žmegač, Viktor: Kleine Geschichte der deutschen Literatur, Frankfurt am Main, 1990. Vogt, J. Einladung zur Literaturwissenschaft, 2003. Suchy,V. Literatur in Österreich von 1945 bis 1970, Wien 1971.

Dopunska literatura Žmegač, Viktor: Povijesna poetika romana, Zagreb,1991 Stamać/ Škreb: Uvod u književnost, Zagreb 1983 Richter, H.W. Die Gruppe 47 Zeitschriften für Literatur: Literatur Sinn und Kritik Zagreber germanistische Zeitschrift Metzlers Literaturlexikon DtV Altas zur deutschen Literatur, Frankfurt am Main, 2000

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Izlaganje referata, pisanje seminara i diskusija o pojedinim autorima i njihovim djelima (najčešće kratke priče) osnova su za praćenje kvalitete nastave i aktivnosti svakog pojedinog studenta i studentice.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Teme iz kulturalne povijesti njemačkog govornog područja

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan x Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 6 30+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija razmotriti kulturalnu povijesti njemačkog govornog područja, s osobitim naglaskom na društveni, kulturni i politički kontekst. Kulturalne promjene sagledavat će se u povijesnom slijedu (panoramski) uz izdvajanje pojedinih temata kao zasebnih studija slučaja (primjerice: barokna glazba; arhitektura poslijeratnog Berlina; uloga Židova u znanosti i

173

kulturi i dr.). Njihova će se očitovanja motriti kroz literaturu, slikarstvo, glazbu i film njemačkog govornog područja.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s kulturalno-povijesnom skupinom predmeta te s nizom kolegija modula Njemačkog jezika i kulture.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje znanja o povijesnim periodima i u njima predstavljenih umjetničkih pravaca.

Sadržaj predmeta  

Pojave u književnosti, filmu i slikarstvu kao posljedice povijesnih promjena Prožimanje različitih oblika umjetnosti i kulture na njemačkom prostoru, u suodnosu s europskim prostorom  Francuska revolucija i utjecaj na njemačku umjetnost i filozofiju  Društveni i politički kontekst filozofije Nietzschea, Marxa i Freuda  Razvoj kritičke teorije u kontekstu uspostave Trećeg Reicha  «Dvije» Njemačke nakon 2. svjetskog rata  Pad Berlinskog zida Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Samostalni istraživački rad vezan za područja interesa pojedinaca. Seminarski rad i usmeni ispit.

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 1 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Baumann, B., Oberle, B.Deutsche Literatur in Epochen. Max Hueber Verlag, Muenchen. Staininger, O., Kulturlandschaft Österreich, Europaverlag Wien BPD Austria, Musik in Österreich, Horn Tatsachen über Deutschland, Societätsverlag Frankfurt

Dopunska literatura Tatsachen über Deutschland, Societätsverlag Frankfurt BPD Austria, Tatsachen und Zahlen

174

Kod predmeta

Kulturalna geografija njemačkog govornog područja (Kultur-Geographie)

Naziv predmeta Opći podaci

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture X Izborni

Studijski program Status kolegija

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 3 30+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati s kulturalnom srodnosti i razlikama njemačkog govornog područja unutar uvjetne geopolitičke delineacije s posebnim osvrtom na nastanak takozvanog kulturalnog krajolika.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij ostvaruje vezu sa kolegijima Kulturalna geografija i Europski studiji te drugima kolegijima kulturalnopovijesne te teorijske skupine.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje s temeljnim pojmovima kulturalnih aspekata promjena u okolišu, konstrukcija habitata, demografski drugi srodni aspekti.

Sadržaj predmeta Distribucija prirodnih dobara i ljudskih naseobina Državna i regionalna razgraničenja; poljoprovredne i industrijske zone Imaginarij Istoka i Zapada, Sjevera i Juga u zemljama njemačkog govornog područja Naseljenost i opustjelost (depopulacija) Strategije poltike urbanizacije Njemačka vizija Europe i mittel europska ideja Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata 175

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi (razgovor, diskusija, kritički osvrt), izvršavanje zadataka poput referata, usmeni ispit.

Pohađanje nastave 0,25 Pismeni ispit 1 Projekt

Aktivnost u nastavi 0,50 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat 0,25

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Landeskunde der deutschsprachigen Laender; Goethe-Institut, Regensburg, 1998 Tatsachen und Zahlen, BPD Austria, Wien, 2000 Tatsachen uber Deutschland, Societaets-Verlag, Frankfurt/M., 2000

Dopunska literatura Kultur, Sprache, Macht; P. M. Luetzeler, Frankfurt/M., Fischer, 1996 Oesterreich Lexikon DtV Atlas Landeskundezeitschriften Monatshefte fuer deutschsprachige Literatur und Kultur, Madison, University of Wisconsin

Kod predmeta

Naziv predmeta

Glazba njemačkog govornog područja

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

176

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija pružiti povijesni pregled razvoja njemačke glazbe od 12. stoljeća do modernih pravaca s naglaskom na vezama glazbe s kulturnim i društvenim kontekstom. Nakana je ustanoviti kako je glazba sudjelovala u tvorbi njemačkog identiteta te njezine sprege s drugim umjetnostima te filozofijom i ideologijom (Nietzsche, Adorno).

Korespondentnost i korelativnost programa Korelira s kolegijima Umjetnost i kultura i Popularna kultura te grupi kolegija iz modula Njemačkog jezika i kulture: Teme iz kulturalne povijesti, Društveno-politički i kulturni pokreti njemačkog govornog područja.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje s glavnim pravcima razvoja njemačke glazbe. Razumijevanje specifičnosti veze glazbe s raznorodnim kulturalnim kontekstima.

Sadržaj predmeta 

Minnesängeri i meistersängeri, pjevači iz aristokracije i srednjeg sloja; uvođenje narodnih stilova u kompoziciju; nadovezivanje: Carl Orff i Carmina Burana u 20. stoljeću  Putovanja Oswalda von Wolkensteina Europom i uvođenje novih stilova u njemačku glazbu 16. stoljeća; protestantski i katolički koral; Heinrich Schütz i početak njemačke opere  Johann Sebastian Bach i njemački glazbeni barok; novi žanrovi  Klasični period, europski centri glazbe za koncerte (Beč, Dresden, Berlin, Mannheim), Joseph Haydn i njegove klasične forme: gudački kvartet, simfonija, sonata; Wolfgang Amadeus Mozart  Romantizam: Ludwig van Beethoven i Franz Schubert i lied (spoj romantičarske poezije i glazbe); pojava valcera  Njemačka opera: Carl Maria von Weber i Richard Wagner, Bertolt Brecht; prva eksperimentiranja s elektronikom u njemačkoj glazbi: Karlheinz Stockhausen i Hans Werner Henze  Početak njemačke rock glazbe nakon studentskih nemira 1968. godine; kraut rock (Zodiak Free Arts Lab, Can) i nastavljanje Stockhausenovih eksperimenata; kozmička glazbe (kosmiche musik) Tangerine Dreama; pojava Neu! 1972. godine ogoljavanje kompozicije na ritam  Početak njemačkog «industriala» i analiziranja promjena u ljudskoj psihologiji u svijetu uznapredovale tehnike: Kraftwerk, Faust, Neu! do tehnoloških rituala Einstürzende Neubautena: «žrtvovanje čovjeka instrumentu»  Ekspanzija njemačkog techna 90-tih Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata

177

Studenti su kroz semestar dužni napisati esej s prethodnim istraživanjem literature, četiri do pet kratkih recenzija glazbenih kompozicija te položiti usmeni ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi 0, 5 Usmeni ispit 1

Seminarski rad 0,5 Esej 0,5

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Pismeni ispit

Projekt

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Applegate, Celia, Music and German National Identity, University of Chicago, 2002. Daverio, John, Nineteenth-century Music and the German Romantic Ideology, Schirmer books,1993. Robertson, Alec, Stevens, Denis, Maschat, Erik, Geschichte der Musik, München: Prestel Verlag, 1990 Tuksar, Stanislav, Kratka povijest europske glazbe, Matica hrvatska, 2000.

Dopunska literatura Rummenhoeller, Peter, Glazbena pretklasika : kulturni i glazbenopovijesni oris glazbe u 18. stoljeću između baroka i klasike, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2004. Siegfried, Borris, Der Schluessel zur Musik von heute, Econ, Duesseldorf ; Wien, 1967.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Čitanje suvremene književnosti njemačkog govornog područja (Rezeption der Gegenwartsliteratur)

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0 178

Ciljevi predmeta Cilj je upoznavanje autore suvremene književnosti njemačkog govornog područja, jednim dijelom u komaparativnoj vizuri vezanoj uz hrvatsku književnu scenu.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se dijelom vezuje za jezične i književno teorijske predmete u potpunosti uz kolegije modula Njemačkog jezika i kulture.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Uvid u odabrane škole i pravce suvremene književnosti na njemačkom govornom području te razvijanje čitalačkih kompetencija.

Sadržaj predmeta Bertolt Brecht Grupa 47 i Grupa 61(Hans Werner Richter i Max von der Grün Heinrich Böll) Günther Grass i Limeni bubanj (1959) Herman Hesse Marin Walser Christa Wolf Peter Handke Wolfgang Bauer Paul Celan Patrick Süskind Elfride Jelinek Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari:

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje (konverzacija, razgovor, diskusija, kritičko razmišljanje) izvršavanje zadanih uradaka (referat, kratki esej, seminar). Diskusija i konverzacija slijede na osnovu obrađenih autentičnih tekstova, pročitanog djela.

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 3 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Metzlers Autorenlexikon Metzlers Literaturlexikon 179

Vogt, J. Einladung zur Literaturwissenschaft, 2003 Richter, H.W. Die Gruppe 47 Suchy,V. Literatur in Österreich von 1945 bis 1970, Wien 1971 Izabrana djela

Dopunska literatura Najmanje 3 suvremeni/e njemački/e autori/ce po osobnim izboru Serke, J. Die verbrannten Dichter, Frankfurt/M.1980 Wagenbach, K.(Hrsg): Vaterland, Muttersprache. Deutsche Schriftsteller und ihr Staat seit 1945, Berlin 1979 Voigt, J. Deutsche Nachkriegsliteratur, 1985

Kod predmeta

Naziv predmeta

Društveni, politički i kulturni pokreti njemačkog govornog područja

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan x Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s društvenim, političkim i kulturnim pokretima u zemljama njemačkog govornog područja u 20. stoljeću.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s nizom predmeta struke te pobliže s preglednim povijesnim kolegijima u modulu Njemačkog jezika i kulture.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razviti kritički pristup odabranim čimbenicima društvene zbilje u zemljama njemačkog govornog područja.

Sadržaj predmeta   

Reformacijski pokret u njemačkim zemljama; protureformacijski pokreti u dijelu njemačkih zemalja Prosvjetiteljstvo i utjecaj građanskih revolucija Romantičarski pokreti: Sturm und Drang, Drang nacht Osten, pokret za ujedinjenje 180

(Deutscher Bund)  Njemački imperijalizam i kolonijalizam  Njemačke komunističke revolucije u prvom poraću: pokreti proizašali iz velike ekonomske krize, nacionalsocijalizam  Pokreti u drugom poraću: zeleni pokret, feministički pokreti, studentski pokret 1968., pokreti na ekstremnoj ljevici i crveni terorizam (Badenmeinchoff)  Neonacistički pokreti Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obvezni napisati seminarski rad i položiti usmeni ispit.

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 2 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Eder, Klaus : Kulturelle Identität zwischen Tradition und Utopie: soziale Bewegungen als Ort gesellschaftlicher Lernprozesse / Klaus Eder. - Frankfurt/Main [u.a.] : Campus-Verl., 2000. Engelhardt, Ulrich [Hrsg.]: Soziale Bewegung und politische Verfassung. - 1. Aufl. . Stuttgart, 1976 Ahlemeyer, Heinrich W.: Soziale Bewegungen als Kommunikationssystem: Einheit, Umweltverhältnis und Funktion eines sozialen Phänomens / Heinrich W. Ahlemeyer. Opladen: Leske und Budrich, 1995

Dopunska literatura Bischoff, Joachim: Klassen und soziale Bewegungen: Strukturen im modernen Kapitalismus / 1. Aufl. - Hamburg: VSA-Verl., 2003 Anheier, Helmut: Konjunkturen der NS-Bewegung: eine Untersuchung der Veranstaltungsaktivitäten der Münchener NSDAP, 1925 - 1930 / Berlin: WZB, 1998. Drummer, Hermann: Die "Grünen" zwischen Fortschritt und Tradition: die grün-alternative Bewegung und ihre Bedeutung im politischen Kräfteverhältnis der Bundesrepublik / Hermann Drummer. - 1. Aufl. - Konstanz: Hartung-Gorre, 1990

181

Kod predmeta

Scensko-izvedbena kultura njemačkog govornog područja

Naziv predmeta Opći podaci

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Studijski program Status kolegija

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 30+15+0

Ciljevi predmeta Pregled zbivanja u sferi scensko–izvedbene kulture njemačkog govornog područja. Razvoj kazališta njemačkog govornog područja s težištem na austrijskom kazalištu. Obrazloženje značenja pojmova «Hoftheater», «Burgtheater» «Volkstheater» nekoć i danas.

Korespondentnost i korelativnost programa Uklapa se u književno-kulturološku vertikalu germanističkog modula i obveznim jezičnim kolegijima. Ostvaruje vezu s temeljnim kolegijima, naročito onima književno-diskursnog i analitičkog tipa.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Podizanje opće kompetencije studenata za pristup scensko-izvedbenom činu na njemačkom jeziku i razvijanje analitičkih modela.

Sadržaj predmeta  

Uvod u dramaturgiju: pojmovi za analizu. Počeci dramaturgije odnosno scenske umjetnosti u njemačkom govornom području, počevši od Lessinga i njegovog djela «Die Hamburgische Dramaturgie» iz 1768.  Nestroy, Schnitzler i Büchnera («Miss Sara Sampson», «Zu ebener Erde und erster Stock», «Mutter Courage und ihre Kinder», «Napoleon oder die 100 Tage»)  Bertolt Brecht i epski teatar  Video snimke odabranih predstava Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti moraju redovito prisustvovati nastavi i pročitati predviđena djela za svaki pojedini sat.

182

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad 1 Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat 0,5

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad 0,5

Komentari:

Obvezna literatura Prang, Helmut: Geschichte des Lustspiels, Stuttgart, 1968 Wiese von, Benno: Deutsche Dramaturgie vom Naturalismus bis zur Gegenwart, Tübingen,1969 Wiese von, Benno: Deutsche Dramaturgie des 19. Jahrhunderts, Tübingen,1969 Inkret, Andrej: Predmet i princip dramaturgije, 1987 Wiese von, Benno(Hg.): Das deutsche Drama; Vom Barock bis zur Romantik, Düsseldorf, 1968 (Lessing, Schnitzler, Büchner, Nestroy, Grabbe )

Dopunska literatura Metzlers Literaturlexikon Sucherm C. Bernd (Hg.): Theaterlexikon: Epochen, Ensembles, Figuren, Spielformen, DtV,1996 Münchov, Ursula: Deutscher Naturalismus, Berlin, 1968 Sprengel, Peter: Gerhart Hauptmann; Epoche, Wirkung, Werk, München, 1984

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Referat, samostalni rad, istraživanje, aktivnost na satu i logičko razmišljanje bitni su za uspješnost svakog predmeta. Interdisciplinarno uočavanje sličnosti i različitosti pojedine tematike ukazuju na usvojenu tematiku, te svladavanje nove.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Film njemačkog govornog područja – odabrane teme

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je razmotriti film njemačkog govornog područja kao bitnu scenu dvadesetog stoljeća. Ključni teorijski koncepti bitni su za razvijanje kritičkog mišljenja studenata. 183

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj se kolegij nadovezuje na kolegij «Film i kultura», «Medijska kultura», te na kolegij «Vizualna kultura» te s ostalim kolegijima germanističkog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih znanja o klasicima filma njemačkog govornog područja, temeljnim školama i pravcima i razvoj gledateljskih kompetencija.

Sadržaj predmeta 

Njemačka terminologija kinematografije. Povijesna perspektiva: nijemi i tonski film; suvremeni njemački film u europskom kontekstu.  Fenomeni 'art' filma , 'kontra' filma i 'heimat' filma kroz povijest filma  Interakcija filma, književnosti, književne teorije i teorije recepcije njemačkog filma Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje (konverzacija, razgovor, diskusija, kritičko razmišljanje) izvršavanje zadanih uradaka (referat, kratki esej, seminar).

Pohađanje nastave 0,25 Pismeni ispit 0,75 Projekt 0,50

Aktivnost u nastavi 0,25 Usmeni ispit 0,75 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat 0,50

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Bode, W., Kleines Filmlexikon; Ein Taschenbuch über das gesamte Filmwesen. Denk, R. Texte zur Poetik des Films, Stuttgart, 1978. Peterlić, A. Filmska Enciklopedija, Zg. 1986-1990. Ceram, C. W. Eine Archäologie des Kinos, 1965 Decker, B. K. Der Film; Spiegel der Welt; Kleine Einfürungin in die Filmgeschichte web siteovi: www.kultfilme.de; www.filmmuseum.at

Dopunska literatura Bawden L.A. &Tichy.W.,Buchers Enzyklopädie des Films, Bamberg, 1980 Deutsches Universal Wörterbuch (oder Wahrig), 2004 Drewniak, B., Der deutsche Film 1938-1945. D. 1987 Lamprecht, G., Deutsche Stummfilme (1903-1918) Sadoul, G. Povijest filmske umjetnosti Zg. 1981.

184

Turković, H. Umijeće filma: Esejistički uvod u film i filmologiju, Zg. 1996Reclams Elektronisches Filmlexikon, CD-ROM. die besten Filme, die wichtigsten Regisseure Reclams deutsches Filmlexikon, Filmkünstler aus Deutschland, Österreich und der Schweiz Schock, A.,Out im Kino; Das lesbisch-schwule Filmlexikon

Kod predmeta

Stvaralačko pisanje na njemačkom jeziku (pisanje vijesti, kolumni, osvrta, dokumentiranje)

Naziv predmeta Opći podaci

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Studijski program Status kolegija

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 6 30+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je upoznati studente s aspektima stvaralačkog rada na njemačkom jeziku. Analiza kompozicije, norme i odstupanja od norme te opisne i druge narativne tehnike.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet korespondira s lingvističkom skupinom predmeta u modulu i izvan njega.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje praktičnih vještina vezanih uz pisano izražavanje.

Sadržaj predmeta     

Oblici pisane komunikacije Definiranje i analiza stilova Strukturne zakonitosti žanrova Funkcionalna diferencijacija – sociolingvistički aspekti Vježbe u odabranim žanrovima Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

185

Komentari:

Obveze studenata Usmeni ispit i izrada seminarskog rada.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1,5 Esej 1,5 Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Pismeni izraz i kritičko razmišljanje osnovni su pokazatelji kvalitetno rada svakog pojedinog studenta. Sposobnost raspravljanja o pojedinoj odabranoj tematici, te povezivanja istih sa drugim srodnim poljima, bitni su pokazatelji usvojenog vokabulara i razumijevanje aktualne tematike.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Intermedijalni pristup poeziji na njemačkom jeziku

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

186

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je pokazati intermedijalnu povezanost umjetnosti na primjerima glazbe i književnosti na izabranim djelima iz njemačke kulturne povijesti.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj se kolegij nadovezuje na kolegij «Medijska kultura», «Glazba njemačkog govornog područja».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Naglasiti povezanost različitih medija i poezije. Istražiti kako se pojedini mediji uklapaju u pjesničke tekstove.

Sadržaj predmeta  

Dodir glazbe i poezije u njemačkom romantizmu Romantička teorija umjetnosti – pomaci u njenoj hijerarhiji – glazba kao univerzalna apstraktna umjetnost  Lirika kao tema i motiv u glazbi romantizma (Eichendorff, Goethe – Schumann, Schubert)  Glazba kao tema i motiv u književnosti romantizma (Tieck, Eichendorff, Novalis, Hoffmann)  Glazba i književnost u Bečkoj moderni (Hugo von Hoffmannsthal i Richard Strauss)  Glazba u njemačkoj prozi na početku 20 st.  Thomas Mann-Richard Wagner, Arnold Schönberg  Estetski koncept «Gesamtkunstwerk» Richarda Wagnera Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje (konverzacija, razgovor, diskusija, kritičko razmišljanje) izvršavanje zadanih uradaka (referat, kratki esej, seminar).

Pohađanje nastave 0,25

Aktivnost u nastavi 0,25

Seminarski rad 0,25

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Esej

Projekt

Referat 0,25

Eksperimentalni rad 1 Istraživanje Praktični rad

Obvezna literatura Brandstetter, Gabriele (ur), Ton – Sprache, Komponisten in der deutschen Literatur. Bern

187

1995. Dahlhaus, Carl, Die Musik des 19.Jahrhunderts. Wiebaden 1980. Žmegač Viktor, Die Musik im Schaffen Thomas Manns. Zagreb 1959. Žmegač Viktor, Književnost i glazba, Matica Hrvatska. Zagreb 2003 Žmegač Viktor, Bečka moderna. Portret jedne kulture. Zagreb 1998

Dopunska literatura Mittenzwei, Johannes, Das Musikalische in der Literatur, Halle 1962 Nestler, Gerhard, Das Erklären von Werken der Musik, Zürich 1951 Schneider, Frank(ur.), Im Spiel der Wellen. Musik nach Bildern, München, London, N.Y. 2000 Komponisten-Lexikon

Kod predmeta

Naziv predmeta Grad Rijeka iz povijesno-kulturne perspektive njemačkog govornog područja (Kulturgeschichtliche Betrachtung Rijekas) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija prikazati povijesne veze grada Rijeke s njemačkim društvenim i političkim fenomenima. Sastavnice njemačke kulture u identitetu grada Rijeke.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj se kolegij nadovezuje na kolegije Kulturalna geografija, Kulturalni aglomerati granica, Grad i kultura, Zavičajna i regionalna kultura.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti će steći političko-povijesna i kulturalno-povijesna znanja o odnosu grada Rijeke i njemačkih govornih područja.

Sadržaj predmeta  

Grofovi Devinski u Rijeci i na Kvarnera u 12. st. i njihove veze s austrijskim plemstvom, gospodarski razvoj Rijeke u vrijeme Devinskih Hugon II Devinski i zakletva na vazalsku vjernost na njemačkom jeziku; čvrste veze s Habsburgovcima 188



Prodor Habsburgovaca prema Kvarneru osvajanjem Kranjske i Koruške sredinom 14. st.  Hugon VI. kao gospodar Rijeke i kao najmoćniji vladar Devinski, kraj loze Devinski  Austrijska obitelj Walsee u povijesti Rijeke-veza s s krčkim kneževima Frankopanima  Grad Rijeka pod Habsburgovacima  Današnje veze grada Rijeke s njemačkim govornim područjem Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Komentari:

Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada, usmeni ispit.

Pohađanje nastave 0,75 Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,75 Usmeni ispit 0,75 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,75 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komantari:

Obvezna literatura Skupina autora (1988) Povijest Rijeke, Skupština općine Rijeka i Izdavački centar Rijeka, Rijeka Matejčić, R. (1990) Kako čitati grad, Fluminensia, Rijeka Suić, M. (1976) Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb Žic, I. (1998) Kratka povijest grada Rijeke, Adamić-M-grafika, Rijeka

Dopunska literatura Črnja, Z. (1978) Kulturna povijest Hrvatske. Eseji i panorame. Svezak 1-3, Rijeka Maas, F. (1951) Der Josephinismus. Quellen zu seiner Geschichte in Österreich 1760-1790. Amtliche Dokumente aus dem Wiener H. H. und Staats archiv, 2, Beč Matejčić, R. (1963) Nošnje Rijeke i njene okolice. Kulturno-historijski prikaz., Riječka revija 12, 6, Rijeka

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Redovno prisustvovanje nastavi, aktivna diskusija u pojedinim raspravama, kritičko zaključivanje i polemika bitni su pokazatelji kvalitete kao i usvojenog znanja pojedinog studenta.

189

Kod predmeta

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 1

Naziv predmeta Opći podaci

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Studijski program Status kolegija

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 6 0+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Redovite konzultacije i izrada sinopsisa, projekata, istraživačkih i evaluacijskih izvješća ovisno o odabrnoj temi i zahtjevima mentora.

190

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Projekt 2

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad 2 Istraživanje 2 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Literatura se određuje u ovisnosti o odabranoj temi.

Dopunska literatura Literatura se određuje u ovisnosti o odabranoj temi.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Stvaralačko pisanje na njemačkom jeziku (individualni projekt)

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Cilj kolegija su vježbe stvaranja teksta i uvježbavanje stilističkih postupka.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij korelira sa svim jezičnim kolegijima u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima njemačkog jezika.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul 191

Usvajanje praktičnih vještina vezanih uz pisano izražavanje.

Sadržaj predmeta   

Utvrđivanje općih kompozicijskih normi Analiza tekstova na temelju sadržaja individualnih projekata Stvaranje modela i koncipiranje individualnih projekata-struktura pismenosti u traženim (odabranim) oblicima Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Praktični rad i esej.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 2 Esej 2 Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad 2

Komentari:

Obvezna literatura A. Buscha/G. Linthout, Geschäftskommunikation. Ismaning. Hueber. 1997. G.Strauss, Der politische Wortschatz. Tuebingen. Narr. 1986.

Dopunska literatura U. Fix, Zur Kulturspezifik von Textsorten. Tuebingen. Stauffenburg. 2001. Profil Stern Spiegel

192

Kod predmeta

Urbana kultura njemačkog govornog područja

Naziv predmeta Opći podaci

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Studijski program Status kolegija

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija razmotriti strukture kulturalnog identiteta gradova i analiza studija slučajaodabranih gradova njemačkog govornog područja.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se nadovezuje na Kulturalnu geografiju njemačkog govornog područja, Grad i kultura i s cjelinom modula Njemačkog jezika i kulture.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih spoznaja iz područja urbane sociologije i kulturologije s neposrednom primjenom na primjerima njemačkih gradova.

Sadržaj predmeta  

definiranje pojma kulturni identitet grada određivanje čimbenika koji utječu na stvaranje kulturnog identiteta grada i njihovo značenje  opisa kulturnog identiteta grada Berlina, Hamburga, Münchena, Beča i Züricha  uspoređivanje dobivenih opisa gradova i određivanje zajedničkih i razlikovnih momenata  uspoređivanje bitnih odrednica njemačkih gradova s čimbenicima važnim za stvaranje kulturnog identiteta hrvatskih gradova Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje, samostalno pripremanje tekstova i materijala vezanih uz temu, usmeni ispit.

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit

Seminarski rad Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

193

2 Projekt

2 Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Christmann, Gabriele B. (2003) Städtische Identität als kommunikative Konstruktion Reihe Soziologie / Sociological Series 57, Beate Littig Hilber M. L., Ergez A. (2004) Stadtidentität. Der richtige Weg zum Stadtmarketing Orell Füssli, Zürich Hoffmann-Axthelm, Dieter (1993) Die dritte Stadt. Frankfurt/M. Heineberg, Heinz(2000) Grundriss allgemeine Geographie: Stadtgeographie. Paderborn. Simmel, Georg (1957) Die Grossstädte und das Geistesleben (1903). In: Landmann, M. (Hrsg.): Brücke und Tür, Essays. Stuttgart, 227-242.

Dopunska literatura Albers, Gerd (1992) Stadtplanung – Eine praxisorientierte Einführung. Darmstadt Bundesministerium für Raumordnung, Bauwesen und Städtebau (1978) Modellvorhaben Osnabrück. –In: Schriftenreihe „Stadtentwicklung des Bundesministers für Raumordnung, Bauwesen und Städtebau. Bd. 02.0130. Friedman, Jonathan (1994) Cultural Identity and Global Process. London: Sage. Greverus, Ina-Maria (1987) Kultur und Alltagswelt. Eine Einführung in Fragen der Kulturanthropologie. Frankfurt: Inst. für Kulturanthropologie und Europäische Ethnologie. Janowitz, Morris (1952) The Community Press in an Urban Setting. Glencoe, Ill.: Free Press. Knoblauch, Hubert (1995) Kommunikationskultur. Die kommunikative Konstruktion kultureller Kontexte. Berlin/New York: de Gruyter. Mead, George Herbert (1991, 11934) Geist, Identität und Gesellschaft. Frankfurt: Suhrkamp. Negt, Oskar (1972) Die Funktion der sozialen Topik (1971). In: Jehn, Peter (Hrsg.): Toposforschung. Eine Dokumentation. Frankfurt: Athenäum, S. 181-190. Strauss, Anselm L. (1968) Spiegel und Masken. Die Suche nach Identität. Frankfurt: Suhrkamp.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 2

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: modul njemačkog jezika i kulture Obvezatan X Izborni

Godina

194

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar

Ljetni semestar 6 0+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ciljevi predmeta Ostvariti punu suradnju mentora i kandidata pri izradi završnog rada. Evaluirati svaki pojedini korak i osigurati kvalitetno zaokruženje studentove obrazovne vertikale.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Neposredna primjena svih prethodno usvojenih znanja i vještina. Izrada završnog rada.

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Projekt 2

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad 1 Istraživanje 2 Praktični rad 1

Komentari:

195

Obvezna literatura Literatura se određuje sukladno odabranoj temi.

Dopunska literatura Literatura se određuje sukladno odabranoj temi.

3.2.2.4 Usmjereni izborni paket (modul): PRIMIJENJENA INFORMATIKA (INFORMATIKA ZA KULTUROLOGIJU)

Kod predmeta

Naziv predmeta

Operacijski sustavi

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 6 30+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s operacijskim sustavima i procesima unutar operacijskih sustava. Usvajanje osnovnih pojmova operacijskog sustava – jezgra, procesi, komunikacija, upravljanje memorijom, upravljanje datotečnim sustavom. Upoznavanje studenata s distribuiranim operacijskim sustavima i procesima unutar distribuiranih operacijskih sustava

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Operacijski sustavi je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje znanja o osnovnim pojmovima operacijskoga sustava te osposobljavanje za rukovanje istim.

Sadržaj predmeta Uvod u operacijske sustave, interakcija (veza) operacijskog sustava i hardvera. Pojam procesa, multiprogramiranje, stanja procesa i prijelaz između stanja procesa, upravljanje procesima, nastanak zastoja i načini rješavanja zastoja, upravljanje procesorom i algoritmi za dodjelu. Upravljanje memorijom Virtualna memorija. Fragmentacija memorije

196

Dodjela resursa, datotečni sustav, tehnike oporavka i sigurnost datotečnog sustava. Sigurnost i zaštita. Uvod u distribuirane operacijske sustave. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada i položiti pismeni i usmeni dio ispita.

Pohađanje nastave 2 Pismeni ispit 2 Projekt

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 1. Tannenbaum A. S.: Operating systems, Design & Implementation, Prentice Hall, 1987. 2. Petterson, J., Silberschatz, A., Operating System Concepts, Addison-Wesley, 1989.

Dopunska literatura 1. Tannenbau, A. S.: DIstributed Operating System, Prentice Hall, 1991.

197

Kod predmeta

Stolno izdavaštvo

Naziv predmeta Opći podaci Studijski program

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Status kolegija

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 6 30+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Stolno izdavaštvo je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, te položiti ispit.

198

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit 3 Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 7. Žiljak, V., Stolno izdavaštvo, obrada teksta i slike računalom, DRIP, Zagreb, 1990. 8. Miles, J., Design for Desktop Publishing, Gordon Fraser, London, 1987. 9. Meehan, T., Introducing Desktop Publishing, MIS Press, New York, 1995. 10. Vlašić, K., Priručnik o skeniranju, Kristal Print, Zagreb,1995.

Dopunska literatura 11. Miller, D., CorelDRAW 7 biblija, Znak, Zagreb,1997. 12. McClelland, D., Photoshop 4 biblija, Znak, Zagreb,1997.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Pravna strana medija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente sa sadržajem i ograničenjima slobode izražavanja misli, međunarodnim pravnim standardima, usporedno-pravnom regulativom i domaćim propisima.

199

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira izravno s kolegijima mediološkoga modula te s istovrsnim kolegijima iz modula primijenjene informatike.

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Usmeni ispit i izrada seminarskog rada. Aktivno sudjelovanje u nastavi.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura M. Matulović i S. Barić, materijali za kolegij u pripremi.

Dopunska literatura P. Lahav (ur.), Press Law in Modern Democracies, Longman, New York & London, 1985. Conrad C. Fink, Media Ethics in the Newsroom and Beyond, McGraw-Hill Company, New York, 1988. 200

Kod predmeta

Naziv predmeta

Tekst, hipertekst, hipermedija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira sa svim kolegijima mediološkoga usmjerenja, te s istovrsnim kolegijima iz modula primijenjene informatike.

Sadržaj predmeta       

Od teksta do hiperteksta Hipertekst Hipertekstualni pojmovni aparat (hyperspace, kibernetički prostor, hipertekst, hipermedija, lexia, link…) Hipermedija/Multimedija Interaktivnost u hipermedijalnim/multimedijalnim sustavima Poststrukturalizam i multimedijalna stvarnost Multimedijalnost u kulturi i umjetnosti

201

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 1 Projekt

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Gaggi, S. (1997) >From Text to Hypertext: Decentering the Subject in Fiction, Film, the Visual Arts, and Electrnonic Media. University of Pennsylvania Press. Philadelphia.

Landow, G. P. (1997) Hypertext: The Convergence of Critical Theroy and Technology. Zhe Johns Hopkins University Press. Baltimore&London.

Landow G. P. ur. (1997) Hyper/Text/Theory. Johns Hopkins University Press. Baltimore.

202

Dopunska literatura Manovich, L. (1995) The Language of New Media. The MIT Press. Cambridge, Massachusetts Murray, J. H. (1997) Hamlet on the Holodeck: The Future of Narrative in Cyberspace. The MIT Press. Cambridge, Massachusetts. Wardrip-Fruin, N. I Montford, N. (2003) The, New Media Reader. The MIT Press. Cambridge, Massachusetts. Vitnza, V. J. (1999) CyberReader. Longman. London.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Uvod u projektiranje informacijskih sustava

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Definirati osnovne pojmove vezane za informacijske sustave (IS), njihov razvoj, primjenu, vrste, njihove tvorce i korisnike. Motivirati studente za daljnji rad na području razvoja IS.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Uvod u informacijske sustave je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje osnovnih pojmova informacijskih sustava. Primjena informacijskih sustava u praksi.

Sadržaj predmeta Teorija sustava, teorija organizacije, poslovni sustav, informacijski sustav, informacijska tehnologija, upravljanje i odlučivanje, modeli, utjecaj informatizacije na organizaciju i pojedinca, centralizacija-decentralizacija, dijalog čovjek-program, baza podataka, planiranje

203

IS, problemi razvoja IS, korisnici, programski jezici, informatički inženjering, 4GL, standardizacija programiranja, dokumentiranje. Strategijsko planiranje, uloga IS i informacijske tehnologije u organizacijama, poslovne strategije i njihov utjecaj na IS i informacijsku tehnologiju, razumijevanje trenutne situacije, strategije poslovnog informacijskog sustava, upravljanje aplikacijama, tehnološka infrastruktura i planiranje ulaganja, zaštita IS. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi seminarski rad i položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 2 Projekt

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 2 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Dopunska literatura 1. Ward, J., Griffiths, P., (1996), "Strategic Planning for Information Systems", John Wiley & Sons, New York. 2. Brumec, J., (1996), "Strateško planiranje IS-a", CASE, Opatija.

204

Kod predmeta

Naziv predmeta

Hipermedijski sustavi

Opći podaci Studijski program

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Status kolegija

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta - usvajanje temeljnih znanja o pojmu i trendovima razvoja hipermedije - osposobljavanje za korištenje hipermedijskih sustava u kulturi - ovladavanje procesom izrade hipermedijskih prezentacija

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Hipermedijski sustavi je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti će se osposobiti za korištenje autorskih alata za razvoj neumreženih hipermedijskih sustava i hipermedijskih sustava na mreži. Osposobljavanje za hipermedijske prezentacije.

Sadržaj predmeta Pojam hipermedije. Usporedba: multimedija, hipertekst, hipermedija. Interaktivnosti i razine ineraktivnosti na računalu. Mrežni hipermedijski sustavi i globalna hipermedija (WWW). Hipermedija i njezina uloga i primjena u kulturi. Karakteristike hipermedijskog čvor-veza modela podataka. Nedostaci hipermedijskog modela i moguća rješenja. Prilagodljiva hipermedija. Struktura prilagodljivih hipermedijskih sustava. Metode i tehnike prilagodljivosti. Osnove korištenja autorskih alata za razvoj neumreženih hipermedijskih sustava i hipermedijskih sustava na mreži. Proces izrade hipermedijskih prezentacija. Usporedba razvoja neumreženih hipermedijskih prezentacija i hipermedijskih prezentacija na mreži. Faze razvoja hipermedijske sustava. Osnove korištenja autorskih alata za razvoj neumreženih hipermedijskih sustava i hipermedijskih sustava na mreži. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

205

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 2 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Praktični ispit na računalima 2 Komentari:

Obvezna literatura 1.

Vaughan, T. (2001). Multimedia : Making It Work, Berkeley: McGraw-Hill Osborne Media.

Dopunska literatura 1. 2. 3. 4.

Adaptive Hypertext and Hypermedia Home Page, URL: http://wwwis.win.tue.nl/ah/ Hall, B. (1997). Web-based Training Cookbook. New York: John Wiley & Sons, Inc. McCormack, C. & Jones, D. (1997). Building a Web-Based Education System. New York: John Wiley & Sons, Inc. Odgovarajući softverskih priručnici

Kod predmeta

Naziv predmeta

Projektiranje obrazovnih sustava

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta

Ljetni semestar 3 206

Broj sati po semestru

30+15+0

Ciljevi predmeta Stjecanje sposobnosti studenata za projektiranje obrazovne programske podrške, te evaluaciju takve programske podrške. Naglasak je na pravilnom izboru odgovarajućih vrsta medija, strukture korisničkog sučelja i inteligencije takve programske podrške.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Projektiranje obrazovnih sustava je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima toga modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osposobljavanje studenata za bazično projektiranje i izgradnju obrazovne programske podrške.

Sadržaj predmeta Obrazovna programska podrška - definicije i ciljevi informacijski sustavi u obrazovanju i njihova klasifikacija analiza i projektiranje obrazovne programske podrške metode i alati za analizu, projektiranje i izgradnju obrazovne programske podrške metode za evaluaciju obrazovne programske podrške Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 2 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 207

1. Dills, C.R., Ramiszovski, T., ed., Instructional Development Paradigms, Educational Technology Publications, Englewood Cliffs, NJ, 1997. 2. Jonnasen, D.H., Computers in the Classroom: Mindtools for Critical Thinking, Merill, Englewood Cliffs, NJ, 1996.

Dopunska literatura 1. Gery, G.J., Electronic Performance Support Systems-How and Why to remake the Workspace Through the strategic application of Technology, Weiengarten Publication, Boston, MA, 1991. 2. Collins, D., Designing object-oriented user interfaces, Benjamin Cummings, Redwood City, CA, 1995. 3. Ercoli, P., Lewis, R., eds., Artificial Intelligence tools in Education, North-Holland, Amsterdam, 1988.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Multimedija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je predmeta upoznati studente s procesom digitalizacije medija, te o mogućnostima pojedinih medija. Upoznavanje s konceptom multimedije.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira sa svim mediološkim sadržajima, a izravno se nadovezuje na kolegij Web design-a.

Sadržaj predmeta 208



Informacijska znanost i multimedija: osnovna načela i teorija



Povijesni pregled multimedijalnih sadržaja



Digitalizacija: organizacija informacijskog sadržaja / Multimedijski računalni sustavi



Primjena multimedije i hipermedije / Evaluacija i izbor multimedijskih sadržaja te izrada projekta u elektroničkom okruženju



Čitanje i percepcija u multimedijskom okruženju



Korištenje i pretraživanje multimedijskih sadržaja



Multimedija i World Wide Web



Pojam Web dizajna

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 1 Projekt

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Jennifer Niederst (2001). Learning Web Design: A Beginner's Guide to HTML, Graphics, and Beyond, O'Reilly.

Dopunska literatura Vaughan, T. (2001). Multimedia : Making It Work, Berkeley: McGraw-Hill Osborne Media.

209

Rosenborg, V., A Guide To Multimedia, New Readers Publishing, Carmel, 1993. Cox N., Manley, C.T., Chea F., LAN Times Guide to Multimedia Networking, Osborne McGraw-Hill, Berkeley, 1995.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Teorija i praksa novih medija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 6 30+30+0

Ljetni semestar

Sadržaj predmeta 

Kultura nove komunikacijske tehnologije; tehnologija i pitanja kulturne disonancije; demokratičnost elektroničkog medija; medijska ovisnost.



Postmodernistički preokret i novi mediji; kreatori, recipijenti i učesnici komunikacije u kibernetičkom prostoru



Funkcioniranje novih medija: izbornici, filtri, komponiranje, teleakcija. Kreiranje iluzije. Sintetički realizam igranoga filma i kompjutorske animacije. Iluzija, 210

pripovjednost i interaktivnost. 

Logika organizacije baze podataka; podaci i algoritimi; paradigma i sintagma. Prostor navigacije; kompjutorski prostor. Poetika kretanja. Simulacije.



Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz obavezan usmeni ispit, studenti polažu i pismeni ispit većim dijelom vezan uz pojmovnoterminološka pitanja područja.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 2 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 2 Praktični rad

Komentari:

Bordwell, D., Thompson, K. Film Art: An Introduction. New York, 2001 Caves, R. Creative Industries: Contarcts between Art and Commerce. London, 1998 Hayles, N. The Digital Dialectic: New Essays on New Media. Massachusetts, 1999 Ilišin, V. Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom životu djece. Zagreb, 2001. Vujević, M. Politička i medijska kultura u Hrvatskoj. Zagreb, 2001. Wise, R. Multimedia: A Critical Intoduction. London, 2000

Kod predmeta

Naziv predmeta

Film i kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Sadržaj predmeta 

Terminologijom kinematografije i narativna logika filma. Povijesna perspektiva: rani, klasični i post-klasični Hollywood; suvremeni europski film i postmoderna kinematografija.



Žarište interesa: srednjoeuropska kinematografija kao kreativni prostor presjeciša autentičnosti pojedinačnih i kulturom (kulturama) određenih iskustava autorske

212

kinematografske reprezentacije. Motrište: regija kao ogledalo 'Istoka' i 'Zapada.,' te kao prostor otpora prema dvjema naizgled monolitnim kulturama, Istoku i Zapadu. Uloga kontrahistorije i kontramemorije u srednjeeuropskoj kinematografiji. Fenomeni: 'art' filma i 'kontra-filma' (counter cinema) u europskom modernizmu. 



Interakcija filma, književnosti, književne teorije i teorije recepcije filma, kao i medijske kulture uopće. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Klasična predavanja prati seminarska nastava na kojoj je moguće organizirati gledanje relevantnih filmskih ostvarenja nakon čega slijedi diskusija studenata.

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje, naročito na seminarima, i usmeni ispit obveze su svih studenata.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 1 Projekt

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Freud, Sygmund, Beyond the Pleasure Principle New York: Liveright, 1950 Lacan, Jacques Ecrits: a Selection trans. Alan Sheridan, New York: Norton 1977. Shohat Ella, and Robert Sta. eds., Unthinking Eurocentrism : Multiculturalism and the Media, New York : Routledge, 1994. Tinkson Matthew, and Amy Villarejo. eds. Key Frames: Popular Cinema and Cultural Studies, London: Routledge: 2001. Turner, Graeme. Film as Social Practice. London: Routledge: 1999.

Dopunska literatura Braudy, Leo and Cohen Marshall Film Theory and Criticism: Introductory Readings New York: Oxford UP

213

1999. During, Simon ed. Cultural Studies Reader. London: Routledge:1999. Stam,, Robert Film Theory; An Introduction Malden, Mass: Blackwell, 2000 Strinati, Dominique An Introduction to Theories of Popular Culture, London: Routledge: 1995. Thompson, Kristin and David Bordwell, Film Art: An Introduction New York: McGraw-Hill 2001 Zizek, Slavoj Enjoy Your Symptom New York, Routledge, 1992. Korisni web siteovi http://www. americancom/org/studies/film.html http://www. othervoices.org Filmovi (detaljna lista filmova kao i vrijeme i mjesto projekcija bit ć objavljeni početkom semestra)

Kod predmeta

Naziv predmeta

Medijska umjetnost

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan x Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul 214

Uvid u novo i brzorastuće polje povezivanja suvremenih medijskih tehnologija i umjetničkih praksi. Porast specifičnih gledateljskih i uopće potrošačkih kompetencija s naglaskom na sposobnost kritičkog odmaka.

Sadržaj predmeta   

mediji i pojam aure uloga i položaj umjetnosti u medijskoj sferi povratna sprega medijske sfere i umjetničke produkcije na planu estetike/poetike; na planu posredovanja; na planu kritičke prosudbe  mediji i interes kapitala: rast i posredovanja proizvoda kulturnih industrija  ponovljivost i pitanje autentičnosti  interaktivnost i sukreacija  tehnologija i nova spacijalnost umjetnosti  regionalni i globalni poticaji oblikovanju umjetničkih i medijskih umjetnosti Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Aktivan pristup nastavi, seminarski rad, usmeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

MacLuhan, Herbert Marshall, The medium is the massage : an inventory of effects, Corte Madera: Ginko Press, 2001. MacLuhan, Herbert Marshall, Understanding media : the extensions of man, New York : The New American Library, 1966. MacLuhan, Herbert Marshall, Gutenbergova galaksija : nastajanje tipografskog čovjeka, Nolit, Beograd, 1973.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 1

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 6 0+30+0

Ljetni semestar

216

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Redovite konzultacije i izrada sinopsisa, projekata, istraživačkih i evaluacijskih izvješća ovisno o odabrnoj temi i zahtjevima mentora.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Projekt 2

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad 2 Istraživanje 2 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Literatura se određuje u ovisnosti o odabranoj temi.

Dopunska literatura Literatura se određuje u ovisnosti o odabranoj temi.

217

studentske uratke koji svjedoče dosegnutu razinu traženih kompetencija.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Vjerojatnost i statistika

Opći podaci Studijski program

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan Izborni X

Status kolegija

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima, rezultatima i metodom teorije vjerojatnosti i statistike, te osposobljavanje studenata za raspoznavanje problema s kojima se kasnije mogu sresti.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Vjerojatnost i statistika je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira s ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima, rezultatima i metodama teorije vjerojatnosti i statistike. Osposobljavanje za obradu podataka iz dotičnog područja.

Sadržaj predmeta Vjerojatnost. Pojam eksperimenta, događaja, algebra događaja i vjerojatnosti. Uvjetna vjerojatnost, nezavisnost događaja, totalna vjerojatnost, Bayesova formula. Slučajna varijabla i funkcije distribucije, pojam diskretne i neprekidne slučajne varijable, funkcija gustoće vjerojatnosti i funkcija distribucije. Diskretne distribucije : uniformna, binomna, Poissonova i hipergeometrijska. Kontinuirane distribucije : uniformna, eksponencijalna, gama i normalna. Veza Poissonove i eksponencijalne distribucije, aproksimacija binomne i Poissonove s normalnom distribucijom. Slučajni uzorak i statistika. Sredina i disperzija slučajnog uzorka i postupci za njihovu statističku intervalnu procjenu. Testiranje statističkih hipoteza. Test sredine, disperzija i distribucije. Analiza varijance i testiranje nezavisnosti križaljki varijabli mjerenja. Linearna korelacija, pravci regresije, korelacija ranga. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

218

Komentari:

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 2 Projekt

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 2 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 1. N. Sarapa, Vjerojatnost i statistika, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 2. Ž. Pauše, Uvod u matematičku statistiku, Školska knjiga , Zagreb, 1993. 3. I. Pavlić, Statistika, Školska knjiga, Zagreb,1982.

Dopunska literatura 1. I. Šošić, V.Serdar, Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1992. 2. M. Spiegel, Statistics, Schaum’s Outline Series, McGraw-Hill Book Company, New York, 1975.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Projektiranje informacijskih sustava

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Godina

219

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 30+30+0

Ciljevi predmeta Upoznati studente s procesima poslovnih sustava, njihovom analizom i projektiranjem modela procesa i modela podataka a sve s ciljem shvaćanja i podjele složenih sustava u relativno jednostavne dijelove te pripreme za implementaciju. Osposobljavanje i osamostaljivanje studenata u analizi i intervjuiranju korisnika te izradi modela procesa i podataka. Stvoriti projektantski način razmišljanja s visokom razinom kritičkog odnosa prema rezultatima.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Osnove informatičke pismenosti je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekivani se ishodi ovoga kolegija odnose na realizaciju postavljenih ciljeva kolegija (upoznati studente s procesima poslovnih sustava, njihovom analizom i projektiranjem modela procesa i modela podataka a sve s ciljem shvaćanja i podjele složenih sustava u relativno jednostavne dijelove te pripreme za implementaciju).

Sadržaj predmeta Projektiranje informacijskih sustava, metodologija, metode, metodike, faze životnog ciklusa razvoja IS, strukturna analiza sustava, postojeće - buduće stanje sustava, izvodivost, troškovi - korist; Dijagram toka podataka, proces, tok podataka, spremište, vanjski sustav, dekompozicija, kontekst, balans, kriteriji dekompozicije; Proces projektiranja modela procesa, intervjuiranje; Sredstva za predstavljanje logike procesa; Sredstva za predstavljanje strukture spremišta podataka. Baza podataka, sustav za upravljanje bazom podataka, konceptualno modeliranje, modeliranje podataka, metoda entiteti-veze, entiteti, ograničenja nad modelom, operacije; Relacijski model baze podataka, relacijska algebra, SQL, normalizacija, modeliranje arhitekture programskog proizvoda. Metode: relacijska, EV, SAS, APP, Strukturna karta, Dijagram akcija, Stablo odlučivanja, Nassi-Schneidermanov dijagram, tablice odlučivanja, Warnier-Orrov dijagram. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obvezni izraditi seminarski rad i položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.

220

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 2 Projekt

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 2 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 1. Kalpić, D., Fertalj, K., (1999), "Projektiranje informacijskih sustava", FOI, Zagreb. 2. Pavlić, M., (1996), “Razvoj informacijskih sustava - projektiranje, praktična iskustva, metodologija”, Znak, Zagreb. 3. Radovan, M., (1989), Projektiranje informacijskih sustava, Informator, Zagreb. 4. Tkalec, S., (1988), Relacijski model podataka, Informator, Zagreb.

Dopunska literatura 1. Avison, D.E., Fitzgerald, G., (1995), "Information System Development: Methodologies, Techniques and Tools", McGraw-Hill, London. 2. Strahonja,V., Varga, M., Pavlić,M., (1992), "Projektiranje informacijskih sustava", INAINFO, Zagreb.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Individualne mentorske konzultacije i izrada završnog rada 2

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji: primijenjena informatika (informatika za kulturologiju) Obvezatan X Izborni

Godina

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 6 0+30+0 221

Ciljevi predmeta Ostvariti punu suradnju mentora i kandidata pri izradi završnog rada. Evaluirati svaki pojedini korak i osigurati kvalitetno zaokruženje studentove obrazovne vertikale.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Neposredna primjena svih prethodno usvojenih znanja i vještina. Izrada završnog rada.

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Projekt 2

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad 1 Istraživanje 2 Praktični rad 1

Komentari:

Obvezna literatura Literatura se određuje sukladno odabranoj temi.

Dopunska literatura 222

Literatura se određuje sukladno odabranoj temi.

223