Kulturologija preddiplomski program2005 by Marina Biti

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK ZA KULTURALNE STUDIJE

PLAN I PROGRAM SVEUČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA KULTUROLOGIJE - KULTURALNI STUDIJI -

Prva verzija: 2003. Ažurirana verzija: ožujak 2005. Filozofski fakultet u Rijeci

KAZALO (1. – 3.2.2) 1

1. UVOD 1.1 Ishodište prijedloga 1.2 Važnost i uloga kulturalnih studija kao discipline 1.3 Usklađenost programa (legislativni okvir; znanstveno-nastavni sustav Hrvatske i Europe) 1.4 Usporedivost studija s nastavnim programima u inozemstvu 1.5 Potreba za studijem 1.6 Potreba za obrazovnim profilom kulturologa 1.7 Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava 1.8 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

2. OPĆI DIO 2.1 Naziv i temeljni tip studija 2.2 Nositelj studija 2.3 Trajanje studija 2.4 Uvjeti upisa na studij 2.5 Preddiplomski studij 2.6 Diplomski studij 2.7 Objedinjenost preddiplomskog i diplomskog programa kulturalnih studija 2.8 Opis zvanja (akademskog naziva i stupnja)

U kazalu cjelovitog programa Kulturalnih studija zastupljeno je pet tematskih cjelina. Vidjeti cjeloviti tekst za točke 3.3 – 5.3 izostavljene iz ove skraćene verzije.

3. OPIS PROGRAMA 3.1 Popis obveznih i izbornih predmeta preddiplomskoga studija s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i s brojem pridruženih ECTS – bodova 3.1.1 Pregledna tablica obveznih kolegija s iskazanim nastavnim opterećenjem (sati predavanja + seminara) i pridruženim ECTS bodovima (I = izborni segment s brojem ECTS bodova) 3.1.2 Pregledna tablica izbornih kolegija na preddiplomskom studiju (unutarodsječna ponuda)

3.2. Opis pojedinih kolegija 3.2.1 Opis obveznih kolegija                             

Uvod u kulturalne studije Uvod u kulturnu antropologiju Uvod u kulturalnu povijest Umjetnost i kultura Uvod u studij Uvod u znanost u društvu Strani jezik 1 (njemački jezik) Strani jezik 1 (talijanski jezik) Stručni seminar engleskog jezika 1 Osnove informatičke pismenosti 1 Tjelesna i zdravstvena kultura Tematska uporišta kulturalnih studija Suvremena kulturna antropologija Kulturalna povijest prethistorije Vizualna kultura Metodologija istraživanja u kulturi Sociologija kulture Strani jezik 2 (njemački jezik) Strani jezik 2 (talijanski jezik) Stručni seminar engleskog jezika 2 Osnove informatičke pismenosti 2 Povijest kulturalnoteorijske misli Duhovnost i kultura Kulturalna povijest starog vijeka Osnove muzeologije – zaštita i prezentacija kulturne baštine Etnički, nacionalni i rasni identiteti Jezik, mišljenje i kultura Strani jezik 3 (njemački jezik) Strani jezik 3 (talijanski jezik)

                              

Stručni seminar engleskog jezika 3 Stručni seminar hrvatskoga standardnog jezika 1 Pravci u suvremenoj kulturalnoj teoriji Transkulturalna religiologija Kulturalna povijest srednjovjekovlja i ranog modernog doba Osnove bibliotekarstva i informacijskih znanosti Spolni i rodni identiteti Teorija i analiza diskurza Strani jezik 4 (njemački jezik) Strani jezik 4 (talijanski jezik) Stručni seminar engleskog jezika 4 Stručni seminar hrvatskoga standardnog jezika 2 Kulturna politika Izvedbeno-scenska kultura Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba Kulturalna geografija Klasni identiteti Tekstualnost i narativnost Strani jezik 5 (njemački jezik) Strani jezik 5 (talijanski jezik) Stručni seminar engleskog jezika 5 Stručni seminar hrvatskoga standardnog jezika 3 Kultura civilnog društva Znanost, tehnologija i kultura Popularna kultura Europski studiji Medijska kultura Strani jezik 6 (njemački jezik) Strani jezik 6 (talijanski jezik) Stručni seminar engleskog jezika 6 Stručni seminar hrvatskoga standardnog jezika 4

3.2.2 Opis izbornih kolegija (unutarodsječna lista)             

                          

Stručni seminar njemačkog jezika 1 Informatička radionica 1 Kultura govorenja Stručni seminar talijanskog jezika 2 Stručni seminar njemačkog jezika 2 Informatička radionica 2 Medijski žanrovi Stručni seminar talijanskog jezika 3 Stručni seminar njemačkog jezika 3 Informatička radionica 3 Pisati za medije Stručni seminar talijanskog jezika 4 Stručni seminar njemačkog jezika 4 Informatička radionica 4 Mediji: od Gutenberga do HTML-a Organizacijska kultura Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 1 Interkulturalna komunikacija Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 1 Područja informatičke primjene Tiskani mediji Web design Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 2 Hrvatsko-talijanske kulturne veze Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 2 Hrvatsko-njemačke kulturne veze Informacijski sustavi i društvo

1. UVOD

1.1 Ishodište prijedloga Ishodište je ovoga prijedloga u prethodno odobrenom reformskom programu riječkih kulturalnih studija koji je odobren na temelju Suglasnosti Ministarstva znanosti i tehnologije od 28. 10. 2003. godine za izvođenje preddiplomskog i diplomskog studija (klasa 602-04/03-18/49; urbroj 533-08/828-03-3). Prethodno odobreni program kulturalnh studija – studija kulturologije – koji se od ak. g. 2004/2005. izvodi pri Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, u trenutku odobravanja bio je artikuliran prema tada važećoj legislativi, ali i unaprijed u posve razrađenim verzijama prilagođen kriterijima proisteklim iz bolonjske reforme i ugrađenima u novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (tada Prijedlog zakona). Kulturalni su studiji tako bili prvi odobreni program Filozofskog fakulteta u Rijeci, pa i šire sveučilišne zajednice, kojim se predviđala mogućnost studiranja u kombinaciji trogodišnjeg preddiplomskog i dvogodišnjeg diplomskog studija (sustav 3+2) uz potpunu provedbu ECTS sustava. Ovaj prijedlog predstavlja unaprijeđenu i obogaćenu verziju ranije odobrenog reformskog programa riječkih kulturalnih studija. U njega je uneseno višegodišnje iskustvo radnog tima u implementaciji elemenata bolonjske reforme u visokoškolski sustav, te iskustvo konkretne provedbe prethodno odobrena programa.

1.2 Važnost i uloga kulturalnih studija kao discipline Svjedoci smo sve veće pažnje koju kulturalni studiji zadobivaju na sveučilištima u Hrvatskoj i u regiji. U Hrvatskoj je, za razliku od sve zamjetnije situacije na inozemnim visokim učilištima, ova disciplina tek parcijalno institucionalizirana, uglavnom na razini poslijediplomskoga studiranja (primjerice, unutar poslijediplomskog studija književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i na interdisciplinarnom studiju Književnost i društveno-humanistički kontekst pri Filozofskom fakultetu u Rijeci). Zamjećuje se nedostatak uporišta takvoj poslijediplomskoj nadgradnji na razini preddiplomskih studija, gdje se ova građa pojavljuje tek sporadično, kao arbitrarno pridružen, ali ne i programima predviđen sadržaj studiranja. Filozofski fakultet u Rijeci stoga, prateći tendencije međunarodnog akademskog tržišta vezane kako uz ovu disciplinu tako i uz sveprisutan trend interdisciplinarnog povezivanja tradicionalnih disciplina, u samo središte aktualne reforme postojećih kurikuluma situira uvođenje programa kulturalnih studija kao vodećeg društvenohumanističkog interdisciplinarnog područja. Program se kulturalnih studija višestruko uklapa u samu reformu i njezine ciljeve, budući da nudi kvalitetnu osnovu razvitku srodnih ili preklapajućih disciplina (socijalne i kulturne antropologije, ženskih studija, postkolonijalnih studija /sa studijima nacije i nacionalizma/, mediologije i dr.). Kulturalni studiji, s pripadajućim širim interdisciplinarnim istraživanjima rodnih / spolnih, rasnih / etničkih / nacionalnih, medioloških / informatoloških te drugih ključnih područja, mogući su generator razvoja Filozofskog fakulteta, no i čitava Sveučilišta, budući da nude ključnu znanstvenu potporu složenim procesima društvene tranzicije prema civilnome društvu. Kulturalni su studiji, naime, u međunarodnom akademskom kontekstu tradicionalno neodvojivi od duhovnih temelja pluralističke demokracije i društva građanskih sloboda.

1.3 Usklađenost programa (legislativni okvir; znanstveno-nastavni sustav Hrvatske i Europe) Ovaj je program u suglasju s važećom zakonskom i podzakonskom regulativom koja tretira znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). Ujedno, program je kompatibilan s proklamiranim međunarodnim standardima u preobrazbi i poboljšanju visokog školstva (zaključcima Europskog rektorskog zbora, Sorbonskom deklaracijom, Bolonjskom deklaracijom, Lisabonskom deklaracijom, Praškom deklaracijom, Berlinskim zaključcima). Program se nadahnjuje sveukupnim naporima na pripremi za pristupanje području EUA (European University Area).

1.4 Usporedivost studija s nastavnim programima u inozemstvu Kulturalni studiji kao najpropulzivnije i najvitalnije područje razvoja suvremenog visokoškolskog kurikuluma situira se na razmeđu znanosti o društvu i humanističkih disciplina. O tome u posljednja dva desetljeća svjedoče brojni studijski programi razvijeni i ponuđeni preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studentima na desecima uglednih sveučilišta i visokih škola u Europi, Sjedinjenim Američkim državama, Kanadi, Australiji, zemljama jugoistočne Azije i drugdje. Kulturalni studiji kao disciplinarno područje i kao predmet organiziranog studiranja postupno prodiru i u akademske zajednice slavenskih zemalja istoka i jugoistoka Europe (Ljubljana, Skopje, Lavov, Prag itd.), te se potvrđuju kao važni nukleusi visokoškolskog i znanstvenog promišljanja raznorodnih kulturalnih fenomena (kako onih povijesnih, tako i posve recentnih). Raznorodnost i šarolikost pojedinih područja specijalističkog interesa unutar samog disciplinarnog područja kulturalnih studija, te striktno poštivanje načela sveučilišne autonomije u pitanjima razvoja kurikuluma, uzrokom su velikog broja međusobno različitih, a mjestimice i veoma udaljenih i nesvodljivih rješenja, kako u sferi ponuđenih programa za preddiplomsku razinu do stupnja bakalaureusa (BA), tako i u programima za stupanj magistra (MA), te na doktorskim studijima. Komparativna analiza desetaka dostupnih i javno prezentiranih programa ukazala je, međutim, na neke razmjerno proširene zakonitosti i uzance, pa i na moguće skupine međusobno srodnih programskih rješenja. Provedena analiza inozemnih programa kulturalnih studija upućuje na tri glavne skupine programskih rješenja (vidi dolje: A, B, C), pri čemu se riječki model priklanja trećoj skupini (vidi: C), težeći kvalitetnoj primjeni u njoj uspostavljenih rješenja, uz nastojanje da i ta rješenje podvrgne kritičkoj procjeni i unaprijedi ih. Ova se skupina programa utemeljuje na manjem broju kolegija u čijem su središtu temeljni i obvezni sadržaji uvoda u kulturalne studije s pregledom obuhvata same discipline (često oblikovani u niz susljednih srodnih kolegija), a koji se obično izborno nadopunjuju kolegijima iz tradicionalnih društveno-humanističkih disciplina (povijest umjetnosti, muzikologija, antropologija, politologija itd.).

(Za primjer sličnih rješenja v. program vezan za jednu disciplinu izvan središnjeg disciplinarnog interesa kulturalnih studija: York University's Faculty of Fine Arts, http://www.yorku.ca/finearts/cs/; za program s raznolikim disciplinarnim segmentima okupljenim u velike kolegije: Goldsmiths College – Centre for Cultural Studies, http://www.goldsmiths.ac.uk/cultural-studies/html/ma.html i University of Sussex, cultural studies minor, http://www.sussex.ac.uk/Units/publications/ugrad2003/culturalstudies.shtml.) Takvi se programi često koncentriraju oko manjeg broja središnjih ili pokretačkih pitanja, kao što je, primjerice, pitanje “pojma kulture” (a često i pitanje “pojma identiteta”) pružajući studentima metodološku osnovu koja se iskušava na manjem broju odabranih primjera (studija slučaja). Prednost je ovako zamišljenih programa pokušaj osiguravanja disciplinarnih granica, te usredotočenost na produbljivanje temeljnih problema discipline. Ipak, ovakvi programi pretpostavljaju postojanje šire mreže studija srodnih i/ili djelomično preklapajućih disciplina na instituciji na kojoj se studij organizira, te nisu prikladni za potpunu implementaciju u onim akademskim sredinama u kojima nema proširene ponude sadržaja novih i multidisciplinarnih humanističkih disciplina. Druga se skupina programa temelji na širokoj paleti partikularnih pitanja iz područja proizvodnje i potrošnje kulturalnih dobara. (Za primjer grupiranja kurikuluma kulturalnih studija oko discipline koja je u djelomično preklapajućem odnosu sa samom metodološko-problemskom jezgrom kulturalnih studija v. St. Mary College, University of Surrey, http://www.smuc.ac.uk/culturalstudies/contents.html; za primjer potpune liberalizacije režima studiranja i izgradnje obrazovnog profila i vertikale v. State University of New York (SUNY) at Stony Brook, College of Arts and Sciences, Interdisciplinary Major in Multidisciplinary Studies: http://naples.cc.sunysb.edu/CAS/ubdepts0305.nsf/pages/mtd.) Programi se pretežno sastoje od nizanja međusobno slabije povezanih problemskih studija slučaja kojima se upućuje na različite mogućnosti pristupa kulturalnim fenomenima, ponajprije suvremenim. Svojim modelom razvoja kurikuluma, ovakve se inicijative približavaju načinu na koji se, primjerice, u pojedinim akademskim sredinama tradicionalno organizira studij komparativne književnosti, te se temelje na većem broju nesusljednih kolegija koji zahvatom u specijalistička pitanja pokazuju analitičke i kritičke mogućnosti nove discipline, postupno utvrđujući metodološke obrasce primjenjive i u drugim specijalističkim istraživanjima unutar kulturalnih studija. Prednost je ovakvih programa u fleksibilnosti i prilagodljivosti specifičnim trenutnim potrebama studentske populacije, te u prilagodbi postojećim kadrovskim mogućnostima same institucije. Ovakvi programi manje se zanimaju disciplinarnim međama i obuhvatnošću discipline, te su i manje transparentni i praktični u sferi oblikovanja individualiziranog ali i prepoznatljivog obrazovnog profila diplomanata i poslijediplomanata, unatoč željene okrenutosti istraživačkoj praksi. Temeljeći se na analitičkom i kritičkom preispitivanju postojećih ponuđenih programa, pojedina su se svjetska sveučilišta opredijelila za mješoviti pristup izgradnji kurikuluma kulturalnih studija, uvažavajući prednosti obaju ranije predstavljenih pristupa. (Vidi, primjerice, uzorni program i organizaciju studija: Towson University – Cultural studies

http://wwwnew.towson.edu/clst/Welcome.html; zanimljiv je i program: Lingnan University – Hong Kong – Department of Cultural Studies, http://www.ln.edu.hk/cultural/ te, ponešto specifičan u metodološkom odnosu spram kulturalnih studija kao discipline, program ljubljanske kulturologije: Univerza v Ljubljani, Fakulteta za družbene vede, Kulturologija – http://www.fdv.uni-lj.si/.) Hibridiziranim se pristupom objedinjuje bavljenje temeljnim ili polazišnim pitanjima discipline s nizanjem pojedinih specijalističkih pitanja, te povezuje sadržaje iz tradicionalnih i novih društveno-humanističkih disciplina u širu zaokruženu mrežu istraživačkih problema i nastavnih sadržaja od interesa za sveobuhvatno interdisciplinarno područje kulturalnih studija u širem smislu. Moguće mane ovako postavljenih programskih načela poglavito se tiču potencijalne preopterećenosti studenata i znanstveno-nastavnog kadra brojem i širinom obrađivanih područja. Tom se problemu nastoji doskočiti uklapanjem programa u reformiranu sliku studija na Filozofskome fakultetu i Sveučilištu, što pretpostavlja principe izbornosti, jednosemestralnosti i razvoja naprednih nastavnih metoda, čiji se sinergijski učinci odražavaju na ekonomičnost i organizacijsku uravnoteženost različitih elemenata, od programskih sadržaja, preko obveza studenata i predavača, do samog načina studiranja koji (posredstvom bodovnog sustava, te sustava evaluacije i orijentacije) uključuje izbornost, mobilnost i transparentnost. Izrazita je prednost ovako postavljenog programa njegova zaokruženost, kojom se može djelotvorno doskočiti nedostatku ili manjku srodnih i/ili preklapajućih društvenohumanističkih sadržaja u domaćoj akademskoj sredini (kulturalna antropologija, komunikologija, mediologija itd.). Također, ovako postavljeni programi jamče kvalitetne obrazovne profile s polivalentnom vertikalom, tj. stručnjake solidno osposobljene za rad u mnogim specifičnim sferama društvenog života. Riječki se program svojom prirodom priklanja ovako postavljenom modelu (C) razvoja kurikuluma kulturalnih studija. Obvezni se kolegiji tako aproksimativno mogu podijeliti na:     

kulturnopovijesni segment kulturalnoteorijski segment s uvodom u disciplinu segment istraživanja kulturalnih praksi s naglaskom na umjetnosti, segment upravljanja kulturalnim resursima s kulturnom politikom i razvojem, te na segment studija identiteta kao proširenje svih rečenih segmenata u smjeru temeljnom za disciplinu kulturalnih studija.

Obvezni kolegiji obuhvaćaju, dakle, sadržaje koji koreliraju s glavnim interesima i problemima discipline u teorijskoj i u povijesnoj vizuri. Program se obveznih kolegija rasprostire prvim trima godinama studija. Uz obvezne se kolegije programom predviđaju i izborni kolegiji, pri čemu se kao poseban i oblik izbora nudi i mogućnost specifičnih studijskih, tržišno orijentiranih usmjerenja putem izbornih modula.

Izborni kolegiji predstavljaju proširenje sadržaja navedenih segmenata ili, pak, zastupaju pojedina partikularna područja ili srodne discipline. Izborni se kolegiji uvode postupno i progresivno, zadobivajući znatno uvećan opseg u trećoj godini preddiplomskog studija, da bi u diplomskome studiju načelo izbornosti zadobilo potpunu prevagu. Izborni se kolegiji tiču specifičnih interesa vezanih uz područje, praktično su i/ili specijalistički usmjereni, te omogućuju polaznicima personalizaciju studija u skladu s vlastitim interesima. Izborni moduli – mediološki (Mediologija), talijanistički (Talijanski jezik i kultura), germanistički (Njemački jezik i kultura), modul primijenjene informatike (Primijenjena informatika / Informatika za kulturologiju) – uvode se kao studijska usmjerenja na diplomskome stupnju, dok se na preddiplomskome stupnju studiranja u okviru izbornoga segmenta nude (i) kolegiji koji obuhvaćaju pripremne sadržaje za kasnije uključenje u modularni sustav studiranja. Modularni sustav diplomskoga studiranja osigurava stjecanje specifičnih kompetencija u izabranom području te predstavlja nadopunu temeljnom obrazovnom profilu; izborna pak ponuda modulima primjerenih sadržaja na preddiplomskom stupnju osigurava kvalitetne temelje za takav usmjereni oblik nastavka studija. Modularni je sustav studiranja je fakultativan: izbor sadržaja na preddiplomskom stupnju nije uvjetovan eventualnim budućim izborom modula, a studentima se na diplomskome stupnju kao alternativa modularnom obliku studiranja nudi mogućnost slobodnog izbora sadržaja iz liste izbornih kolegija. Studenti koji se opredijele za oblik diplomskog studiranja izvan režima modula stječu temeljno zvanje kulturologa kojemu se ne pridružuje oznaka posebnog usmjerenja (ovaj se aspekt podrobnije objašnjava točkom 2.8 diplomskog programa). Izborna se ponuda može proširiti ponudom iz međuodsječne ili šire sveučilišne ponude izbornih kolegija, te se tako sadržaji studiranja teoretski mogu nadopunjavati temama iz srodnih humanističkih disciplina zastupljenih na Filozofskome fakultetu (primjerice psihologije ili filozofije), a do visine ECTS bodova predviđenih za izborni segment studija. Time će biti moguće dodatno oblikovati vlastiti obrazovni profil u skladu s osobnim interesima i ciljevima studiranja. Riječki je program nikao na rezultatima provedene komparativne analize postojećih programa kulturalnih studija na međunarodnom akademskom tržištu. Usporedbom kako prednosti, ali i manjkavosti pojedinih ponuđenih rješenja, te uzimajući u obzir specifičnosti vlastita podneblja, ovaj se program ustrojava s ciljem uspostavljanja načela zaokruženosti, ali ekstenzivnosti. S jedne strane, on se nudi kao integrativna silnica studiranja Filozofskom fakultetu, ali ugrađuje u sebe podjednako i načelo otvorenosti spram mogućnosti daljnjeg širenja, kako uvođenjem novih izbornih kolegija, tako i budućim pokretanjem poslijediplomskog doktorskog segmenta. Studij je potpuno otvoren i fleksibilan spram budućih potreba mobilnosti studenata i nastavnika u europskoj sveučilišnoj zoni.

1.5 Potreba za studijem Program kulturalnih studija u svojoj interdisciplinarnoj dinamičnosti i smislenoj koherentnosti višestruko izlazi ususret potrebama aktualnog trenutka kako u širem društvenom kontekstu 11

tako i unutar visokoškolskoga segmenta koji se, prateći poticaje društvene zbilje, podvrgava transformacijskim procesima. Potreba za studijem jednim dijelom proizlazi iz samog reformskog momenta, iz nakane ostvarivanja zadaća koje je Republika Hrvatska preuzela pristupivši Bolonjskom procesu i usuglašavajući se s preporukama EU i Vijeća Europe vezanim uz kakvoću i uz rokove provođenja promjena u sustavu visokog školstva. Tijekom posljednjega decenija, Filozofski je fakultet u Rijeci bio poprištem mnogih i relevantnih promjena kojim se potvrdio kao fleksibilna i živa ustrojbena jedinica Sveučilišta u Rijeci. Zamjetan je razvoj naše ustanove kako u pogledu uvođenja novih studijskih programa, preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih, tako i u pogledu pratećega dinamičnoga razvoja naših znanstveno-nastavnih kadrova. Iznjedrivši se iz tradicije Pedagoškog fakulteta kao nasljednika nekadašnje Pedagoške akademije i Fakulteta industrijske pedagogije, te nadrastavši svoje ranije ime uspostavljanjem programski obnovljene i bogate strukture, Filozofski se fakultet u Rijeci pokazao kadrim asimilirati kvalitetne tekovine postojećeg visokoškolskoga sustava na tlu Hrvatske, no i uskladiti svoj razvoj s poticajima društvene zbilje i s akademskim trendovima koji do nas dopiru iz domaćeg i inozemnog akademskog prostora. Dok je trostupanjska evolucija tijekom posljednjih decenija već i po sebi potvrda razvojne orijentacije naše ustanove, ona je ujedno i potvrda sasvim konkretnih rastućih potreba sredine u kojoj djelujemo za sve kvalitetnijim i sve kompleksnijim oblicima obrazovanja, kao i interesa studenata za studijske programe koje nudimo. U dijakronijskoj se perspektivi osnivanje kulturalnih studija iščitava kao dijalektički logična etapa opisana razvoja Filozofskog fakulteta. Studij svoje uporište nalazi u uspostavljenoj programskoj raznolikosti naše ustanove (programi nacionalnog i stranih jezika te književnosti, povijesti, filozofije, povijesti umjetnosti, informatologije, pedagogije, psihologije… ) koja je na sadašnjem stupnju svojega razvoja generirala i kadrovsku osnovu za izvođenje predloženog programa. Istovremeno i povrh toga predloženi studij svim tim korespondirajućim programima nudi suvremen razvojni poticaj i prema njima se dijalogično otvara. Riječ je o takvu studijskome konceptu koji može, želi i pozvan je poslužiti kao svojevrsni katalizator dinamizaciji i razvoju humanističkih, ali i društvenih disciplina na Filozofskome fakultetu i na Sveučilištu, dakle obavljanju visokovrijedne društvene funkcije unapređivanja akademske, a ne manje od toga i društvene zbilje.

1.6 Potreba za obrazovnim profilom kulturologa Orijentacija ovoga studija slijedi orijentaciju suvremene društvene prakse za povezivanjem među područjima. Kulturološko profiliranje u skladu je sa sve većom potrebom za visoko profesionalnim kadrom obučenim za integrirano promišljanje, takvim koje je istovremeno teorijski čvrsto utemeljeno, ali i praktički usmjereno. Kulturalni se studiji odlikuju obuhvatnošću i kritičkim duhom, ali i posve specifičnim metodološkim perspektivama na presjecištu poticaja iz klasične sociologije i kulturalne antropologije sa suvremenim stanjem kulturalnoteorijske debate, te srodnim i preklapajućim područjima komunikologije, mediologije, rodnih studija, postkolonijalnih studija, filmskih studija itd. Stoga su privlačni većem broju studenata koji studijem žele ostvariti individualizirani obrazovni profil s polivalentnom vertikalom, koji će svojom fleksibilnošću biti prilagođen novim potrebama dinamiziranog međunarodnog tržišta rada (rad u civilnom

sektoru, kulturalni menadžment, glasnogovornička mjesta, kulturalni segmenti diplomacije, specijalizirani sektori državne administracije i stručnih struktura u jedinicama lokalne uprave i samouprave, novinarstvo i urednički poslovi u papirnatim i elektronskim medijima itd.). Zbog svega navedenog, potiče se i preporučuje razvoj kulturalnih studija u društvima obilježenim restrukturiranjem civilnog sektora, te tranzicijskim fenomenima u gospodarstvu, obrazovanju, kulturi u užem smislu, te svakodnevnom životu. Pored visokoškolskih ustanova i znanstvenih instituta, sve su veći zahtjevi za upravo takvim obrazovnim profilima u svim institucijama koje se uključuju u kulturni život zajednice, od onih koje su njezini kreatori, do onih koje su njezini provoditelji. Djelatnosti se sve više povezuju i prožimaju: primjerice, izdavaštvo, ili pak muzejska, arhivistička ili bibliotečna djelatnost danas moraju pratiti domete mnogih disciplina u međusobnom prožimanju; organiziranje i menadžment kulturnih manifestacija iziskuje već i znanstveni uvid u multimedijalnost suvremene zbilje, njezinu povijesnu evoluciju i aktualnu usmjerenost; na svim razinama obrazovnoga sustava, ali i sustava uopće javlja se potreba za visokoupućenim i znanstveno kvalificiranim kreatorima novih integracijskih procesa među pojedinim područjima. Držimo da bi ovaj studij, zahvaljujući svojoj teorijskoj sofisticiranosti, ali jednako tako i okrenutosti zbilji, o čemu posebno svjedoče i predviđena usmjerenja – mediološko, talijanističko, germanističko, primijenjeno-informatičko (kroz odabran izborni modul) – mogao postati generatorom takva kadra koji bi odgovorio na sve složenije zahtjeve europski orijentirane društvene zbilje, kao i na specifične potrebe pojedinih segmenata tržišta.

1.7 Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava S obzirom na široko postavljene interdisciplinarne kriterije na kojima počiva sadržaj i struktura programa, sam je program u biti okrenut najraznovrsnijim segmentima tržišta rada te najraznorodnijim čimbenicima društvenog života, od struktura civilnoga društva do korporativnih struktura. Prirodnu sferu utjecaja i suradnje za ovaj studij predstavljaju tradicionalne institucije koje skrbe o kulturnoj baštini ili provode projekte i programe iz tradicionalno shvaćenih kulturnih djelatnosti, poput izložbenih, muzejskih, bibliotečnoarhivskih i drugih. Posebno se njeguje suradnja samog studija s poligonima kreiranja kulturne politike, kao što su odjeli ili referenti za kulturu pri tijelima državne uprave i lokalne uprave i samouprave.

1.8 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata Studij je potpuno prilagođen standardima i duhu pokretljivosti koji se nalazi u temeljima bolonjskog procesa (Lisabonska deklaracija i dr.). Struktura studija i omjeri ECTS bodova omogućuju povećanu pokretljivost kako na razini Fakulteta i Sveučilišta za koje vrijede usuglašeni standardi raspodjele ECTS bodova i omjeri obveznih i izbornih sadržaja, tako i međuinstitucionalnu pa i međunarodnu mobilnost. Potonja predviđa mogućnost dužih i kraćih razdoblja studiranja na drugim institucijama čiji je ustroj kompatibilan sa standardima koji se tiču procesa harmonizacije visokoškolskog obrazovanja unutar EUA (European University Area).

2. OPĆI DIO

2.1 Naziv i temeljni tip studija Filozofski fakultet u Rijeci predlaže jednopredmetni samostalni program preddiplomskog sveučilišnog studija kulturologije pod nazivom KULTURALNI STUDIJI.. Ovaj se cjeloviti samostalni jednopredmetni program diferencira na razini svoje unutrašnje strukture kroz ponudu izbornih kolegija. Kao cjelovit jednopredmetni program studiranja, program kulturalnih studija sam po sebi predviđa 30 ECTS bodova po semestru studiranja, odnosno ukupno 180 ECTS bodova kroz tri godine studiranja. Ovakvo bodovno opterećenje popraćeno je odgovarajućim opterećenjem studenata u smislu predviđenih studentskih obveza, te propisanim brojem sati u izravnoj nastavi.

2.2 Nositelj studija Nositelj studija (ustanova – predlagač) je Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, a izvođač studija Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Filozofski fakultet ovim studijem, a u okviru sveukupnih napora za provedbu reforme humanističkoga kurikuluma u skladu s prihvaćenim načelima Bolonjskog procesa, uspostavlja okvir unutar kojega se situira dinamično i heterogeno disciplinarno polje kulturalnih studija koje samom svojom prirodom može pridonijeti željenim ciljevima aktualne reforme: suvremenom preoblikovanju skupine humaniora i transformaciji akademskog života.

2.3 Trajanje studija Trogodišnji sveučilišni preddiplomski studij kulturologije predviđa ukupno studentsko opterećenje izraženo kroz 180 ECTS bodova tijekom trogodišnjeg trajanja. Preddiplomski (trogodišnji) i diplomski (dvogodišnji) studij kulturologije pod nazivom Kulturalni studiji nezavisni su i nezavisno izvedivi programi, no međusobno su visoko kompatibilni.

2.4 Uvjeti upisa na studij Preddiplomski studij upisuju polaznici koji su prethodno stekli srednje obrazovanje. Uvjet za upis na studij je svjedodžba o završenoj četverogodišnjoj srednjoj školi, odnosno, nakon uspostave, svjedodžba o državnoj maturi, te prelazak bodovnog praga na razredbenom ispitu (pismeni i usmeni dio, s naglaskom na procjeni sposobnosti kritičkog mišljenja i motivacije). Preddiplomski program kulturologije potpuno odgovara (dovoljan je) za izravni nastavak studiranja na diplomskome studiju izvan modularnog režima. Upis u modularni sustav diplomskoga studija uvjetovat će se provjerom polaznih znanja i/ili kompetencija primjerenih zathjevima pojedinih modula. Predviđeni trogodišnji ciklusi većine humanističkih i društvenih struka (poput sociologije, antropologije, etnologije, komparatistike, filozofije) tretirat će se, uz propisivanje zasebnih 15

upisnih uvjeta, kao moguća osnova za uključenje studenata u diplomski program kulturologije.

2.5 Preddiplomski studij Preddiplomski studij kulturologije kroz razdoblje od tri godine pruža uvid u temeljna znanja o kulturi, o društvenim procesima i o praksama proizvodnje i potrošnje kulturnih dobara. Kroz izborne kolegije središnji se predmeti obogaćuju spoznajama iz bliskih humanističkih disciplina ili se razvijaju specijalistički sadržaji usmjereni boljem pozicioniranju završenih studenata na tržištu rada. Završetkom preddiplomskog studija kulturologije, baccalaureus/baccalaurea kulturologije bit će osposobljen-a za jednostavnije i pomoćne poslove u kulturalnom managementu, kulturnoj politici, upravljanju kulturnim resursima, u novinstvu i medijima, te na drugim poslovima koji pretpostavljaju posjedovanje odgovarajućih znanja iz šireg kruga humanističkih i društvenih disciplina. Posebna se pažnja poklanja razvijanju jezičnih kompetencija u sferi materinjeg jezika i stranih jezika (engleski + talijanski ili engleski+njemački), te stjecanju solidne informatičke pismenosti. Odluči li se student za nastavak studija na nekom drugom programu matičnog fakulteta ili drugih institucija, kao baccalaureus kulturologije on će moći na diplomskome stupnju pratiti većinu predmeta iz humanističke skupine (filozofija, sociologija, antropologija, komparatistika, etnologija) uz odgovarajuće prilagodbe ili polaganje razlike, u skladu s konkretnim propisima vezanim uz upise na diplomske studije.

2.6 Diplomski studij Diplomski studij kulturologije kroz razdoblje od dvije godine pruža mogućnost širokog odabira izbornih sadržaja okrenutih produbljenijem izučavanju kulturoloških presjecišta različitih humanističkih i društvenih disciplina. Također, ovaj dvogodišnji ciklus predviđa mogućnost studiranja u usmjerenim izbornim paketima (modulima): talijanističko i germanističko usmjerenje proširuju program kulturalnih studiju u smjeru suvremenih Area Studies, dok mediološko usmjerenje i usmjerenje primijenjene informatike pružaju posebne sadržaje na presjecištu struke i prakse po uzoru na srodna programska rješenja na svjetskim sveučilištima uvažavajući recentnu redistribuciju disciplinarnih granica. Naročiti je naglasak diplomskoga studija na stjecanju specifičnih znanja i vještina potrebnih za uključivanje teorijski pripremljenih i fleksibilnih kadrova u tržište rada. Po završetku diplomskog studija kulturologije, magistar/magistra kulturologije moći će, sukladno vlastitu interesu, nastaviti svoje obrazovanje na nekom od trogodišnjih poslijediplomskih ciklusa (doktorskih studija) u RH i inozemstvu ili se uključiti u tržište rada na rukovodećim poslovima u jednom od brojnih područja, od upravljanja kulturnim resursima u javnom i privatnom sektoru, do angažmana u medijskom sektoru, u sektoru poslovnih komunikacija, u državnoj administraciji, kulturnoj diplomaciji, novinarstvu i publicistici, na uredničkim poslovima itd.

2.7 Objedinjenost preddiplomskog i diplomskog programa kulturalnih studija Preddiplomski i diplomski program kulturologije nude mogućnost objedinjenog studiranja obaju ciklusa, no ujedno to su i neovisno izvedivi programi. Ti su programi tematski srodni, te organizacijski posve kompatibilni, čime se omogućuju uravnoteženo cjelovito petogodišnje studiranje. Time se, međutim, ne isključuje mogućnost pokretljivosti studenata unutar hrvatskog i europskog visokoškolskog sustava u fazi stjecanja preddiplomskog stupnja i nastavljanja diplomskoga studija na drugim srodnim programima. K tomu, u projekciji je programa kulturalnih studija i njegovo buduće zaokruženje trećim, trogodišnjim doktorskim ciklusom kao neovisnim programskim entitetom posve kompatibilnim s druga dva programska ciklusa.

2.8 Opis zvanja (akademskog naziva i stupnja) Polaznici će izvršavanjem propisanih obveza na preddiplomskome studiju kulturologije steći zvanje: sveučilišni prvostupnik/prvostupnica, odnosno baccalaureus (ili baccalaurea) kulturologije. Pojedinačnim se izborom kolegija studij pojedinačno diferencira, što će biti vidljivo iz suplementa (dodatka) diplomi (diploma supplement) koji će sadržavati detaljni opisom cjelokupna studiranja i stečenih stručnih kompetencija.

3. OPIS PROGRAMA

3.1 Popis obveznih i izbornih predmeta preddiplomskoga studija s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i s brojem pridruženih ECTS – bodova 3.1.1 Pregledna tablica obveznih kolegija s iskazanim nastavnim opterećenjem i pridruženim ECTS bodovima Pregledna tablica obveznih kolegija s iskazanim nastavnim opterećenjem (sati predavanja + seminara) i pridruženim ECTS bodovima (I = izborni segment s brojem ECTS bodova) Obvezni kolegiji

G S 1

1 2

2 4

Uvod u kulturalne studije 3+1 (4)

Uvod u kulturalnu antropologiju 2+1 (4)

Uvod u kulturalnu povijest 2+1 (4)

Umjetnost i kultura 3+1 (4)

Uvod u studij (Pripremni tečaj) 0+1 (1)

Uvod u znanost o društvu 1+1 (4)

Tematska uporišta kulturalnih studija 3+1 (4)

Suvremena kulturalna antropologija 2+1 (4) Duhovnost i kultura 2+1 (4)

Kulturalna povijest prethistorije 2+1 (4)

Vizualna kultura 1+1 (3)

Sociologija kulture 2+1 (4)

Kulturalna povijest starog vijeka 2+1 (4)

Osnove muzeologije 1+1 (3)

Transkulturalna religiologija 2+1 (4)

Kulturalna povijest srednjovjekovlja i ranog modernog doba 2+1 (4)

Kulturna politika 1+1 (3)

Izvedbeno-scenska kultura 1+1 (2)

Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba 2+1 (3)

Osnove bibliotekarstva i informacijskih znanosti 1+1 (3) Kulturalna geografija 2+1 (3)

Metodologija istraživanja u kulturi 1+1 (2) Etnički, nacionalni i rasni identiteti 1+1 (2) Spolni i rodni identiteti 2+1 (2)

Kultura civilnoga društva 1+1 (2)

Znanost, tehnologija i kultura 1+1 (3)

Popularna kultura 2+1 (3)

Povijest kulturalnoteorijske misli 3+2 (4) Pravci u suvremenoj kulturalnoj teoriji 3+1 (4)

3 6

Europski studiji 1+1 (3)

Jezik, mišljenje i kultura 1+1 (4) Teorija i analiza diskurza 1+1 (4)

Strani jezik 1 1+1 (2) Strani jezik 2 1+1 (2) Strani jezik 3 1+1 (2) Strani jezik 4 1+1 (2)

Stručni seminar eng. j. 1 1+1 (2) Stručni seminar eng. j. 2 1+1 (2) Stručni seminar eng. j. 3 1+1 (2) Stručni seminar eng. j. 4 1+1 (2)

Osnove informatičke pismenosti 0+1 (2) Viša informatička pismenost 0+1 (2) Stručni seminar hrv. stand. j. 1 0+1 (2) Stručni seminar hrv. stand. j. 2 0+1 (2)

Tjelesna i zdravstvena kultura (1) Tjelesna i zdravstvena kultura (1) Tjelesna i zdravstvena kultura (1) Tjelesna i zdravstvena kultura (1)

Klasni identiteti 1+1 (3)

Tekstualnost i narativnost 1+1 (2)

Strani jezik 5 1+1 (2)

Stručni seminar eng. j. 5 1+1 (2)

Stručni seminar hrv. stand. j. 3 0+1 (2)

Medijska kultura 1+1 (3)

Seminar diplomskog rada (individualne konzultacije) 0+3 (2)

Strani jezik 6 1+1 (2)

Stručni seminar eng. j. 6 1+1 (2)

Stručni seminar hrv. stand. j. 4 0+1 (2)

U okviru izbornog segmenta studiranja, studenti mogu birati predmeta kako s unutarodsječne liste (vidi narednu tablicu, odnosno opis kolegija u točci 3.2.2), tako i s međuodsječne liste izbornih kolegija (točka 3.4 iz cjelovitog teksta ovog programa). 19

3.1.2 Pregledna tablica izbornih kolegija na preddiplomskom studiju(unutarodsječna ponuda)

Pregledna tablica izbornih kolegija na preddiplomskom studiju (unutarodsječna ponuda)* r. Naziv kolegija br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Glazba i kulturni kontekst Kultura društvenog protesta i preokreta Mit i kultura Globalizacija i lokalizam Generacijska i međugeneracijska kultura Turizam i kultura Kultura sporta Grad i kultura Spavanje i snovi Europske integracije i obrazovanje Klasična sociološka teorija Kultura pisanja Stručni seminar talijanskog jezika 1 Stručni seminar njemačkog jezika 1 Informatička radionica 1 Kultura govorenja Stručni seminar talijanskog jezika 2 Stručni seminar njemačkog jezika 2 Informatička radionica 2 Medijski žanrovi Stručni seminar talijanskog jezika 3 Stručni seminar njemačkog jezika 3 Informatička radionica 3 Pisati z a medije Stručni seminar talijanskog jezika 4 Stručni seminar njemačkog jezika 4 Informatička radionica 4 Mediji: od Gutenberga do HTML Organizacijska kultura Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 1 Interkulturalna komunikacija Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 1 Područja informatičke primjene Tiskani mediji Web design Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 2 Hrvatsko-talijanske kulturne veze Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 2 Hrvatsko-njemačke kulturne veze Informacijski sustavi i društvo

Semestar

Sati Sati predavanja seminara

Sati – ukupno

ECTS opterećenje

1/2/3/4/5/6

1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6

2 2

1 1

3 3

2 2

1/2/3/4/5/6

1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6

2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2

1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 4 4

1/2/3/4/5/6

1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6

1 1 2

2 2 1

3 3 3

4 4 4

1/2/3/4/5/6

1/2/3/4/5/6 1/2/3/4/5/6

2 1

1 2

3 3

4 4

*Napomena: ECTS koeficijent opterećenja studenata može se uvećavati ukoliko je izbor kolegija vezan uz izradu završnog rada studenta, te se sukladno tome, u dogovoru s mentorom i ECTS koordinatorom, uvećavaju i studentske obaveze. Minimalna razina ECTS kredita za izborne kolegije je 2, a uvećana razina (uz posebno odobrenje i primjereno obrazloženje i programsku razradu) može iznositi 3-6.

3.2 Opis pojedinih kolegija 3.2.1 Opis obveznih kolegija

Kod predmeta

Naziv predmeta Uvod u kulturalne studije Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija pružiti sintetski pogled na disciplinu (i plurisdisciplinarnu interferentnu zonu) kulturalnih studija, kao suvremenog i nezaobilaznog područja znanstvenog i stručnog interesa, te disciplinarnog poprišta za dubinsku reformu skupine humanističkih znanosti u akademskom i izvanakademskom kontekstu.

Korespondentnost i korelativnost programa Kulturalni će se studiji ponajprije razmatrati sa stajališta vlastite kratke ali bogate disciplinarne povijesti, te disciplinarne povijesti srodnih humanističkih područja. Ta će se povijest dovoditi u vezu sa širim misaonim modelima i ideološkim projektima koji su pozadinski oblikovali tu dinamičnu disciplinarnu zonu ili na nju bitno utjecali. Razmatrat će se, potom, veze s tradicionalnim humanističkim disciplinama, ali i starijim interdisciplinarnim poprištima poput, primjerice, književne komparatistike. Kolegij je usko povezan s ostatkom programa i predstavlja stručni pandan kolegiju Uvod u studij, koji je metodološkoorijentacijske naravi.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razumijevanje i primjena temeljnih pojmova discipline. Upoznavanje s razvojem kulturalnih studija. Kritički odnos prema teorijama koje su omogućile da se uspostavi disciplina. Razumijevanje kulturnog, intelektualnog i akademskog konteksta u kojem se disciplina razvila.

Sadržaj predmeta  



Osnovna definicija discipline. Ideološka pozadina: radikalizam i moralizam kulturalnih studija. Rani dani kulturalnih studija: birminghamska škola (Richard Hoggart, Raymond Williams, E. P. Thompson, Stuart Hall); britanski kulturalni studiji; Internacionalizacija kulturalnih studija; američki kulturalni studiji (Teoretizacija i gubitak ideoloških pokretača); azijski kulturalni studiji (Subaltern studies collective). Pitanja bliskosti i razlika spram drugih društveno-humanističkih disciplina poput sociologije, sociolingvistike, etnologije, kulturalne antropologije, komunikologije, mediologije, kulturalne povijesti itd.; općenito o obuhvatu same discipline. 21



Temeljni teorijski izvori kulturalnih studija: marksizam (Gramsci), strukturalističke izvedenice (Althusser), socijalni konstruktivizam, kulturalni relativizam i antiesencijalizam; kulturalni obrat u književnoj teoriji, narativni obrat u etnografiji; poststrukturalizam i postmodernizam, suvremena stremljenja prema kognitivizmu. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su kroz semestar dužni napisati barem 4 kratka ad hoc ogleda i/ili ogleda s prethodnim istraživanjem zadane literature i položiti usmeni ispit.

Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Barker, C. Cultural Studies: Theory and Practice. Sage, London – New Delhi – Thousand Oaks, 2000 Duda, D. Kulturalni studiji: ishodišta i problemi. AGM, Zagreb, 2002 Lewis, J. Cultural Studies: The Basics. Sage, London – Thousand Oaks – New Delhi, 2002

Dopunska literatura De Certeau, M. Invencija svakodnevice. Zagreb, 2002. Edgar, A., Sedgwick, P. Cultural Theory – The Key Thinkers. Routledge, London – New York, 2002 Seidman, S., Alexander, J. C. The New Social Theory Reader. Routledge, London – New York, 2001.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Za ovaj kolegij predviđa se provedba početne i završne studentske evaluacije te predavačeve evaluacije. Evaluacije se provode u formi specifično baždarenih upitnika u skladu s temeljnim načelima usvojenim na razini Sveučilišta. Upitnicima će se ispitivati struktura programa, kakvoće nastave, dostupnost i razina nastavnih materijala, vještina poučavanja, razina usvajanja gradiva. Uz ove oblike mogu se provoditi i drugi, dogovoreni na razini Odsjeka,

Fakulteta, Sveučilišta u skladu s propisima. Prema potrebi predavač ili asistent/suradnik izradit će studentski portfolio u koji će unijeti zapažanja o studentovu napredovanju.

Kod predmeta

Naziv predmeta Uvod u kulturnu antropologiju Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je upoznavanje s ključnim pitanjima kulturne antropologije počevši od same definicije discipline i pitanja njezina nastanka. Obrazlaže se razvojna nit antropologije, uz postupno uvođenje problema teorijske naravi, s ciljem prepoznavanja spona između preokupacija moderniteta i prethodnih razdoblja. Teži se razumijevanju i akceptiranju raznolikosti perspektiva koje se iz različitih teorijskih sustava primjenjuju na pojam kulture

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se dijelom vezuje za teorijsku grupu predmeta, dotiče se kulturalne povijesti, a osobito korelira s teorijama identiteta, te s izbornim kolegijima koji u nekim svojim aspektima aktualiziraju antropološku viziru (primjerice Filozofska antropologija, ali i Seksualni odabir i kultura i dr).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razumijevanje i primjena temeljnih pojmova discipline. Upoznavanje glavnih antropoloških teorija. Uočavanje problema udaljenih i različitih kultura. Razumijevanje problema univerzalija u različitim kulturama. Upoznavanje s ideološkom pozadinom antropoloških teorija.

Sadržaj predmeta Uvod u znanost s raspravama o temeljnim pojmovima i teorijskim pristupima: Kulturna antropologija - socijalna antropologija - europska etnologija. Temeljni pojam znanosti kultura. Kulturna antropologija - prirodna ili povijesna znanost. Nomotetski i idiografski pristupi. Emski i etski pristupi. Etnografija i terenski rad. Kulturni relativizam. Teorijski pravci: evolucionizam, difuzionizam, kulturni partikularizam, funkcionalizam, strukturalni funkcionalizam, manchesterska skola, strukturalizam, simbolička antropologija, historijska antropologija, kulturni materijalizam. Posebne teme (prema izboru predavača): Razmjena i darivanje. Etničnost i kultura. Teorije etničnosti. Etničnost i identitet. Izum tradicije i nacionalna integracija. Magija i religija. Ritual. Rituali prijelaza. Obitelj i srodstvo. Migracije, transnacionalizam. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz predavanja, provodi se diskusija (tijekom samih predavanja, no osobito na seminaru), a konzultacijski se rješavaju problemi vezani uz izradu seminarskog rada.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej 1 Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Moore, Jerry: Uvod u antropologiju. Teorije i teoretičari kulture. Zagreb: Jesenski i Turk, 2002. Haviland, William: Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2004. Lévi-Strauss, Claude: “Rasa i povijest”. U: Strukturalna antropologija 2, Zagreb: Skolska knjiga, 1988, str. 297-334

Dopunska literatura Segalen, Martine (ur.): Drugi i sličan. Pogledi na etnologiju suvremenih društava, Zagreb: Jesenski i Turk, 2002 Marcus, G. E. i Fischer, M. M. J.: Antropologija kao kritika kulture : eksperimentalni trenutak u humanističkim znanostima. Zagreb : Naklada Breza, 2003. Eriksen, Thomas H.: Small Places, Large Issues. An Introduction to Social and Cultural Anthropology. London:Pluto Press, 2001. Turner, Victor: Od rituala do teatra. Ozbiljnost ljudske igre. Zagreb: A. Cesarec, Rihtman-Auguštin, Dunja Etnologija i etnomit. Zagreb: Naklada Publika. 2001.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem se kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će se raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Uvod u kulturalnu povijest Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 4 30+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Kolegij ima za cilj protumačiti kulturološko gledanje na povijest i aktualizirati relevantna motrišta, te uputiti na povijesna ishodišta fenomena kulture.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij izravno korelira s nizom kulturnopovijesnih kolegija u vertikali studija, no podjednako ostvaruje poveznice s teorijskom grupom kolegija, kako onima koji izravno tematiziraju kulturalnu teoriju, tako i s kolegijima koji dotiču pitanja diskurza i naracije (Analiza i teorija diskurza, Tekstualnost i narativnost), s obzirom na svoju zaokupljenost poviješću kao diskurzom, kao i povijesnom naracijom.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih uvida u područje tumačenja povijesti. Upoznavanje s historiografskim metodama koje povijest predočavaju iz kuta sadašnjosti ili je stavljaju u pogon ovjerovljivanja sadašnjosti.

Sadržaj predmeta Kulturalna povijest kao sastavnica disciplinarnog polja kulturalnih studija. Interesi i motrišta. Pojam kulture (statični/dinamički model) prema kulturama. Neudomaćenost (unhomeliness). Civilizacija prema civilizacijama. Mjerodavne pripovijesti (master narratives) kultura i civilizacija: nacija i naracija. Povijest i pripovijest. Usmenost i pismenost. Dinamika tekstualnih zajednica. Tekst prema diskurzu. Jezik. Pojam umjetnosti i književnosti u kulturalnopovijesnom kontekstu. Prema pojavi individualizma i fikcije u modernom smislu. Tijelo i tjelesnost. Znanje i procesi spoznavanja. Pojam prostora i pojam vremena. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni izraditi seminarski rad i položiti usmeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Biti, V. Strano tijelo pripovijesti, Sveučilišna naklada, Zagreb, 2000. Hauser, A. Sociologija umjetnosti. Zagreb,1986. Hyden White, Historijska pripovjednost i problem isitine u historijskom prikazivanju, Časopis za suvremenu povijest, 36(2004), 2

Dopunska literatura Foucault, M. The Archaeology of Knowledge. New York, 1972 Ivić, Nenad i Biti, Vladimir (ur.), Prošla sadašnjost Znakovi povijesti u Hrvatskoj, Naklada MD, Zagreb, 2003.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Umjetnost i kultura Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 45+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Zadaća je kolegija objasniti složenu transformaciju odnosa između umjetnosti i kulture u raspravama 20. stoljeća počev od Diltheyeve duhovne povijesti sve do današnjih dana, te problematizirati aktualne procese popularizacije i demokratizacije umjetnosti (s osobitim osvrtom na umjetnost riječi i na likovne umjetnosti).

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj je kolegij u izravnoj vezi s uvodnim kolegijima (Uvod u kulturalne studije, Tematska uporišta kulturalnih studija), kao i sa svim kolegijima koji problematiziraju umjetnost (književnost, likovnu umjetnost). Kolegij je i sociološki (Sociologija kulture) i filozofski aspektiran (Duhovnost i kultura), a u dijelu svojih sadržaja izravno korespondira i s kolegijem Popularna kultura.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti bi se trebali upoznati s okvirima međusobnoga prožimanja umjetnosti i kulture, kako unutar teorijskoga pristupa fenomenu, tako i u praksi odnosno životu. Raspoznavanje aktualnih procesa popularizacije i demokratizacije umjetnosti.

Sadržaj predmeta 

Širi kulturalni okvir i proces osamostaljivanja umjetnosti od kraja osamnaestog stoljeća.  Pojam civilizacije u francuskom suprotstavljen Herderovu i Kantovu vezivanju pojma kulture za najviša umjetnička dostignuća; pristup Matthewa Arnolda.  Promjene u statusu pojma civilizacije / kulture  Kontrapunktni odnos prema pojmu umjetnosti i premještanje interesnog naglaska suvremene teorije s književnosti na kulturu  Povezanost pomaka s prodorom masovne i popularne kulture 80-ih godina 20. stoljeća. Elitno i popularno popularna kultura kao pratilac umjetnosti od početaka povijesti  Principi cikličkih mijena. Demokratizacija umjetnosti (primjeri: Wienerwarkstette, Bauhaus; pokreti 60-ih godina 20. st.)  Likovne umjetnosti u službi: religije, ideologije, politike...(paralelizmi povijesnih, društvenih, civilizacijskih, kulturnih i umjetničkih prekretnica)  Postmoderni sindrom (raskid s darvinizmom u likovnim umjetnostima; povijesni nomadizam; gubitak centra; kraj umjetnosti?) Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Dio se nastave izvodi u klasičnoj formi predavanja, a dio seminarski (diskusije) i mentorski (konzultacije).

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja 0,5

Seminarski rad Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Biti, V. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. MH, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice) Grlić, D. Umjetnost i filozofija. Zagreb,1964. Naremore, J., Brantlinger, P. Modernity and Mass Culture. Bloomington-Indianapolis, 1991 Storey, J. (ur.) What is Cultural Studies?. London, 1996

Dopunska literatura Easthope, A. From Literary into Cultural Studies. London, 1991 Hauser, A. Sociologija umjetnosti. Zagreb,1986. Labus, M. Umjetnost i društvo: ontološki i socioantropološki temelji suvremene umjetnosti. Zagreb, 2001. Lachmann, R. Phantasia Memoria Retorica. Zagreb, 2002. Surber, J. P. Culture and Critique. Oxford, 1998 Gombrich, E. Art and Illusion: A Study in the Psychology of Pictorial Representation. London, 1969

Kod predmeta

Naziv predmeta Uvod u studij Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 1 0+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s prirodom odabranog studija, kako u programskosadržajnom, tako i u organizacijskom smislu riječi. Kombiniranjem evaluacijskih tehnika, naputaka i praktičnih vježbi studente će se pripremiti za rad na pojedinim kolegijima. Osim usvajanja i utvrđivanja relevantnih znanja i vještina, cilj je i stvaranje odgovarajućih pretpostavki za što kvalitetniju individualizaciju vlastitoga studiranja u smislu oživotvorena zacrtanih principa izbornosti i mobilnosti.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj je kolegij u izravnoj vezi s organizacijskom strukturom čitava studija, te sa svim programom predviđenim kolegijima. Kolegij izlazi ususret potrebama organizacijske podrške i profesionalnog usmjeravanja studenata, te u program unosi moment logističke podrške popunjavajući uočeni manjak takve podrške na institucionalnoj razini.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje s programskim, organizacijskim i etičkim aspektima studija.

Sadržaj predmeta Upoznavanje sa sadržajima studijskog programa: Pregled sveukupnih sadržaja studija, obveznih i izbornih. Tematska diferencijacija programa po skupinama srodnih kolegija (opći kolegiji, povijesni kolegiji, teorijski kolegiji, kolegiji usmjereni praksi, te moguće tematske podpodjele – primjerice: problemi jezika, identiteta, umjetnosti itd.). Institucionalni i organizacijski aspekti studiranja: Struktura sveučilišta, fakulteta, odsjeka, katedara. Međukatedarske, međuodsječne, međufakultetske i međusveučilišne spone. Prateći uredi i službe (studentska služba, ured za ECTS, biblioteka i dr.). Principi bodovnog sustava, personalizirani studij i prateći dokumenti (suplement diplomi). Pitanja udruživanja i razmjene studenata. Studentska zastupljenost na institucionalnoj razini. Inicijalna evaluacija znanja, interesa i potreba polaznika studija: Inicijalno testiranje znanja, vještina, interesa, očekivanja. Individualna evaluacija («case study») rezultata s pratećim individualnim konzultacijama. Savjetodavno usmjeravanje. Upoznavanje s tehnikama i instrumentima studiranja, te s raspoloživim resursima: Rad u kompjutorskoj učionici, biblioteci, referalnom centru. Rad s izvaninstitucionalnim resursima (Sveučilišna biblioteka, arhivi i sl.). Terenski rad. Tehnike učenja («active learning», «independent learning» i dr.). Akademska pismenost i zadane forme (seminarski rad, referat, esej, diplomski rad i dr.). Prava i obveze iz etičke sfere sveučilišnog života: Opći etički aspekti akademskog života (upoznavanje s etičkim kodeksom Sveučilišta i pratećim dokumentima). Studentska prava i obveze. Pitanja ravnopravnosti prema nacionalnoj, spolnoj/rodnoj, rasnoj, vjerskoj ili dr. pripadnosti. Autorska i srodna prava. Etička korektnost akademskog govora. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u izvedbi praktičnih zadaća, te izvršavati zadatke koji su im povjereni za samostalnu izvedbu.

Pohađanje nastave Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej 0,5 Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Allen, R. i Layer, G. Credit-Based Systems as Vehicles for Change in Universities and Colleges. London: Kogan Page, 1995 Collis, B. i Moonen, J. Flexible Learning in a Digital World. London: Kogan Page, 2001

Dopunska literatura Biggs, J. Teaching for Quality Learning at University. Buckingham: SRHE & Open University Press, 1999 Boud, D., Feletti, G. The Challenge of Problem Based Learning. London, 2001 Brown, S., Armstrong, S., Thompson, G. Motivating Students. London: Kogan Page, 2002

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula S obzirom da kolegij ne predviđa završnu provjeru znanja na ispitu, zahtjeva se opsežnija evaluacija nastavnog procesa utemeljena na iscrpnim upitnicima ali i na izradi studentskih portfolija u koje će nastavnik unositi zapažanja o studentskom napredovanju te prikupljati studentske uratke koji svjedoče dosegnutu razinu traženih kompetencija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Uvod u znanost o društvu Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Svrha predmeta je upoznavanje studenata sa specifičnošću sociološkog pogleda na društvo, razvojem sociologije, osnovnim pojmovima sociologije, glavnim teorijskim pravcima te glavnim društvenim procesima.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij pruža osnovu za razvijanje sociološkog pogleda koji predstavlja jednu od ključnih osi koja se, samostalno ili udruženo s drugim perspektivama, provlači kroz veći dio kolegija u studiju. Izravnu pak korelaciju ovaj kolegij uspostavlja s kolegijem Sociologija kulture, kao i s izbornim kolegijem Teorije ideologije.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje i razumijevanje osnovnog pojmovnog aparata sociologije te njezine specifičnosti kao discipline.

Sadržaj predmeta  



  

Nastanak i razvoj sociologije: modernost, prosvjetiteljstvo, romantizam, socijalne i političke revolucije. Pregled razvoja sociologije: klasična sociologija, moderna sociologija, suvremena sociologija. Pojam društva: mehaničke i organske analogije, Gemeinschaft i Gesellschaft, pojmovi sistema, strukture i kulture. Individualno i kolektivno, mikro i makrosociologija, akcija (djelovanje) i struktura. Važnije teorijske dihotomije: subjektivno i objektivno, idealno i materijalno, kontinuitet i promjena, činjenice i vrijednosti, kultura i priroda, konsenzus i konflikt. Epistemološki i metodološki problemi izučavanja društva. Sociologija i ideologija. Kultura i socijalizacija. Teorije socijalizacije. Socijalni identiteti. Primarni i sekundarni identiteti. Socijalna interakcija i teorije. Društvene grupe i organizacije. Kolektivno ponašanje: relativna deprivacija i mobilizacija resursa. Društvene nejednakosti. Različite koncepcije jednakosti. Društvena diferencijacija i društvena stratifikacija. Teorije stratifikacije. Etnička, rodna i globalna stratifikacija. Povijesne promjene obrazaca stratifikacije. Društvene institucije: obitelj, religija, obrazovanje, ekonomske i političke institucije, masovni mediji. Društvene promjene: tradicionalno i moderno, znanost i tehnologija, novac i kapital, nacije i države. Teorije modernizacije i svjetskog sistema. Globalizacija. Socijalni pokreti, revolucije i ratovi. Teorije o postmodernom društvu.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) 31

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni napisati dva seminarska rada na temelju zadane literature i položiti usmeni ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje 1 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Adorno, T., Horkheimer, M. Sociološke studije. Zagreb, 1980. Elster, J. Uvod u društvene znanosti. Zagreb, 2000. Haralambos, M., Holborn, M. Sociologija: teme i perspektive. Zagreb, 2002. Simmel, G. Kontrapunkti kulture. Zagreb, 2001. Weber, M. Sociologija religije. Zagreb, 2000.

Dopunska literatura Anderson, B. Nacija: zamišljena zajednica. Zagreb, 1990. Berger, P., Luckmann, T. Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb, 1992. Castells, M. Uspon umreženog društva. Zagreb, 2000. Foucault, M. Znanje i moć. Zagreb, 1994. Katunarić, V. Teorija društva u frankfurtskoj školi. Zagreb, 1990. Kuhn, T. S. Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb, 1999.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 1 (njemački jezik) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 15+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Usvajanje gramatičkih pravila njemačkog jezika kroz teoriju i praksu , te uvježbavanje jednostavnih komunikativnih oblika svakodnevice. Samostalno kreativno razmišljanje i izražavanje na njemačkom jeziku.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je kao dio jezične grupe povezan sa sadržajima drugih kolegija, pogotovo jezičnim kolegijima, te stručnim seminarom.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje jezičnih struktura za osnovnu usmenu i pismenu komunikaciju. Razvijanje vještina govora, slušanja, čitanja i pisanja.

Sadržaj predmeta Njemačka abeceda – čitanje i izgovor – pravopisna pravila – glavni i redni brojevi – određeni i neodređeni član - deklinacija članova i zamjenice 3.lica u nom., akuz. i dativu – posvojne zamjenice – negacija kein i nicht – pravilni i nepravilni glagoli u prezentu – modalni glagoli – djeljivi glagoli – prijedlozi s akuzativom i dativom – red riječi u jednostavnoj rečenici – izrične i upitne rečenice Teme: Putovanja; Ljudi; Stanovanje i život; Što se može; Na put Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Redovito polaženje nastave/vježbi, aktivno sudjelovanje i izvršavanje samostalnih uradaka. Na osnovi redovitog polaženja, pristupa se pismenom ispitu, a u nastavku slijedi usmeni ispit temeljen na obrađenim tekstovima.

Pohađanje nastave Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

0,5 Projekt

1 Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura DELFIN, Lehrwerk für Deutsch als Fremdsprache, Teil 1,Hueber Verlag 2004. dnevni i tjedni tisak (Frankfurter Allgemeine, Standard, Fokus, Spiegel, Geo). Dreyer Schmidt, Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für Deutsch;München literatura se tijekom nastave nadopunjava (primarna kao i sekundarna)

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen DtV Atlas, 1991 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte; Brigitte…)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Kvaliteta programa, nastavnog procesa, vještine poučavanja i razine usvojenosti gradiva ustanovit će se provedbom pisane evaluacije uz pomoć opsežnih upitnika te na druge načine predviđene prihvaćenim standardima.

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 1 (talijanski jezik) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Kolegij ima za cilj obuhvatiti temeljito sve aspekte talijanskog jezika u pismenom i govornom izrazu. Cilj kolegija je nastava jezika kao tradicionalnog sistema formalističkog proučavanja jezika u težnji ka utvrđivanju gramatičkih pravila, ali u sklopu manifestacije istih u raznim kontekstima (literarnim, povijesnim, umjetničkim, govornim...itd.)Teži uspostavljanju direktnog odnosa sa talijanskim jezikom upoznavanjem istoga u njegovoj funkciji (kako je to provedeno u funkcionalnoj gramatici engleskog tipa. Osobine jezika se nalaze na tekstovima i na činjenicama razgovornog jezika.

primjene stranog jezika, ali i s kolegijima teorijske grupe koji izravno tematiziraju kulturalne studije (izražavanje pojedinih pojmova iz oblasti kulturoloških studija na stranom jeziku)

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih spoznaja o talijanskom jeziku i utvrđivanje osnovnih gramatičkih pravila (ortografskih normi, pomoćnih glagola, prezenta, perfekta i futura, prijedloga)

Sadržaj predmeta 

Ortografske norme standardnog jezika – zakonitosti istog i izražajna moć (analiza teksta) – čitanje i primjena gramatičkih pravila kod akcentiranja pojedinih slogova  Glagol biti i imati (u prezentu- perfektu-i futuru – Modo Indicativo- presente, passato prossimo i futuro semplice)- primjena i uloga - Funkcija identifikacije osobe i pozdrava – Konjugacije ARE- ERE-IRE  Članovi i njihova primjena (određeni i neodređeni član - articoli determinativi e indeterminativi e uso) – Funkcija odgovora na pozdrav - Razgovor  Imenice i pridjevi (posvojni/pokazni pridjevi) – Funcionalna primjena – telefonski razgovor  Nepravilni glagoli: volere, potere, dovere, andare, venire i primjena  Brojevi i sati – usmena primjena – komunikacija  Prijedlozi – jednostavni ili spojeni s članom : preposizioni semplici i articolate – primjena i uloga prijedloga na talijanskom jeziku – korespondentnost sa hrvatskim i latinskim padežima – funkcionalna primjena – pisanje pisma Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Uz predavanja na kojima se prezentira sadržaj kolegija, i seminara na kojima će studenti usmeno izložiti svoje seminarske radove, predviđene su i rasprave o izloženim temama. Nositelj kolegija održava i konzultacije sa studentima (dogovor oko seminara, upućivanje na literaturu, itd.).

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja pismenog ispita (uvjet ) te usmenog ispita (J) studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad (J) i usmeno ga izložiti u vrijeme održavanja seminarske nastave.(J)

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 0,5 Projekt

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000

Dopunska literatura AAVV, Schedario linguistico autocorrettivo, Principato editore, Milano 1985 Locarino A., Parlare e comunicare, Ferraro ed.,Napoli 1992 Campagnoli P., Grimaldi G., Messaggi, ed. Il capitello, Torino, 2004

Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989 Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Stručni seminar engleskog jezika 1

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Ovaj kolegij usmjeren je na usavršavanje engleskog jezika kod studenata kako bi kroz studij bez teškoća ovladavali stručnom terminologijom s kojom će se susretati pri iščitavanju obvezne i dopunske literature iz propisanih obveznih i izbornih kolegija.

Korespondentnost i korelativnost programa Program korespondira sa programom obveznih i izbornih kolegija/modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da će studenti usavršiti svoje vještine govorenja, čitanja i pisanja na engleskom jeziku te da će uspješnije koristiti i iščitavati literaturu na engleskom jeziku.

Sadržaj predmeta     

usvajanje gramatičkih struktura proširivanje vokabulara (sinonimi, antonimi, idiomi itd.) prevođenje stručne literature praćenje tjednih i mjesečnih časopisa na engleskom jeziku (Time, Nesweek itd.) kako bi se studenti upoznali sa suvremenim temama iz društvenog i političkog života u svijetu pisanje eseja na zadane teme 36

 

izrada seminarskih radova koji korespondiraju sa stručnom literaturom u studiju govorne radionice i diskusije na engleskom jeziku Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni pohađati nastavu, pisati propisane eseje na zadane teme te izraditi seminarski rad.

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5

Komentari:

Obvezna literatura Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitnom građom koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru.

Dopunska literatura Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitnom građom koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru.

Kod kolegija

Osnove informatičke pismenosti 1

Naziv kolegija Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 0+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi kolegija Da studenti dobiju temeljna informatička znanja kako bi mogli koristiti računalo u praksi i sami nadograđivati znanja ili pratiti nastavu iz informatičkih kolegija na višim godinama studija.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Osnove informatičke pismenosti je izborni predmet modulu primijenjene informatike modulu i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih znanja/vještina) za predmet i/ili modul

specifičnih

kompetencija

–

Upoznavanje s radom na računalima i osnovnim informatičkim programima.

Sadržaj kolegija PODATKOVNO OPISIVANJE OBJEKTIVNE STVARNOSTI: Pojam podatka, pojam informacije, načini zapisivanja podatka, materijalni nosioci podatkovnog sadržaja, strukture podataka. RAČUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA: namjena i osnovni dijelovi školskog računala, ulazno-izlazne jedinice, funkcijski model računalnog sustava. SUSTAVSKA PROGRAMSKA PODRŠKA I PROGRAMIRANJE: pojam operativnog sustava, vrste i funkcije operativnog sustava. Upoznavanje aplikativnih programa za obradu teksta. Upoznavanje aplikativnih programa za tablične proračune. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti trebaju ovladati osnovama informatičke pismenosti kao temeljem za daljnji studij. Vježbe se izvode na IBM PC kompatibilnim računalima s odgovarajućom programskom podrškom (WINDOWS okruženje, Microsoft Office alati, te korištenje osnovnih CARNet i Internet servisa).

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit 1,5 Projekt

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Smiljanić, G., Osnove digitalnih računala, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Tuđman, M., Teorija informacijske znanosti, Informator, Zagreb, 1990.

Izborna literatura Williama, K.B., Stacey, S.C., Hutchinson, E.S., Using information Technology, Richard D. Irvin Inc., 1995.

Kod kolegija

Naziv kolegija

Tjelesna i zdravstvena kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

1/2

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 1 0+0+30

Ljetni semestar 1 0+0+30

Ciljevi kolegija Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti kvalitetno održavati i nadgraditi zdravstveni status studenata (pozitivno utjecati na antropološka obilježja). Programski usavršiti i povećati fond motoričkih informacija s jedinstvenim ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja (motoričkih i funkcionalnih sposobnosti). Razviti kod studenata trajne navike i potrebu bavljenja kineziološkim aktivnostima u svakodnevnom životu i radu, čime bi se utjecalo na lakše svladavanje intelektualnog napora studenata.

Korespondentnost i korelativnost programa Tjelesna i zdravstvena kultura neposredno korespondira s kvalitetom življenja i uspješnošću studiranja. Programski je u direktnoj korelaciji s kineziološkim disciplinama, ekologijom, pedagogijom i srodnim društvenim djelatnostima. Upotpunjuje stručnu cjelovitost studenata u 39

procesu suvremenih promjena i potreba u programu nastavničkih studija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti će razvijati svoje tjelesne sposobnosti, te spoznati važnost zdravog i aktivnog pristupa tjelesnim i umnim aspektima svakodnevnog života.

Sadržaj kolegija Opće pripremne i specifične vježbe kroz različite organizacijske oblike rada (sa i bez pomagala, sa i bez glazbe). Sadržaji atletike: trčanje (trčanje na kratke, srednje i duge dionice), skokovi. Sadržaji plivanja: obuka neplivača, tehnike plivanja - prsno, kraul, leđno. Sportske igre: odbojka, košarka, mali nogomet (usavršavanje tehnike i igre). Fitness: aerobic, step aerobic, rad na spravama, joga. Planinarenje i pješačke ture. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Obveze studenata obuhvaćaju redovito i aktivno sudjelovanje u odabranim oblicima nastave, te tranzitivno provjeravanje.

Pohađanje nastave 0,6 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,3 Usmeni ispit

Seminarski rad Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja 0,1

Referat

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Komentari:

Obvezna literatura Literatura nije obvezatna.

Izborna literatura U dogovoru s nastavnikom.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Anketiranjem studenata, te inicijalnim tranzitivnim i finalnim provjeravanjima antropoloških obilježja (motoričkih i funkcionalnih sposobnosti) ustanoviti kvalitetu i uspješnost kolegija Tjelesne i zdravstvene kulture.

Kod predmeta

Naziv predmeta Tematska uporišta kulturalnih studija Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 45+15+0

Ciljevi predmeta Kolegijem će se nastojati obuhvatiti ona temeljna pitanja oko kojih se formira suvremena znanstvena debata o položaju i ulozi kulturalnih studija, te će se ukazati na praktičnu znanstvenu i stručnu uporabu metodološkog i pojmovnog aparata razvijenog u tom disciplinarnom polju.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij nadopunjuje kolegij uvod u kulturalne studije i u tematskoj je korelaciji s većim brojem kolegija obuhvaćenih programom. On razrađuje temeljna područja znanstvenoistraživačkog i stručnog interesa obuhvaćena pojmom kulturalnih studija, dovodeći ih u relaciju s različitim predmetnim područjima i metodološkim pravcima (ženske studije, postkolonijalne studije, mediologiju itd.). Na razmeđi teorijskog prema praktičnom strukovnom interesu kolegij razrađuje i temeljne metode uobičajene ili tipične za disciplinu o kojoj je riječ.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje i razumijevanje temeljnih pitanja na koja se usredotočuje suvremena debata o položaju i ulozi kulturalnih studija. Mogućnosti i dosezi primjene metodološkog i pojmovnog aparata.

Sadržaj predmeta 

Temeljna tematska područja kulturalnih studija: definicije kulture; jezik i kultura – kultura u jeziku; subjektivitet i identitet; etnicitet, rasa, nacija; spolne i rodne reprezentacije; medijska i mrežna kultura; kulturalni prostor: spacijalni aspekti kulturalnih studija; gradska i urbana kultura; teorija i praksa svakodnevice s posebnim osvrtom na generacijske stilove; politički aspekti u kulturi i kulturna politika; kognitivizam i kultura.



Sažeti pogled na temeljne istraživačke i uopće spoznajne metode prisutne u kulturalnim studijima; primjena i primjeri: tekstualna analiza verbalnih, vizualnih, zvučnih i drugih tekstova; teorijska spekulacija, kritika i dekonstrukcija; analiza diskurza; socijalnosemiotičko i hermeneutičko čitanje kulturalnih znakova/simbola, kodova i tekstova; raščlanjivanje reprezentacija (predodžbi, stereotipa, diskurza «drugosti»); naratološko raščlanjivanje velikih kulturalnih naracija (primjerice naracija nacionalnih identiteta) i dekodiranje pojedinih sastavnica (primjerice mitema, 41

političkih metafora itd.).

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su kroz semestar dužni napisati 2 kratka tematska ogleda i/ili 1 seminarski rad s prethodnim istraživanjem zadane literature. Uz spomenute obveze studenti su dužni pristupiti i usmenom ispitu.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Barker, C. Cultural Studies: Theory and Practice. Sage, London – New Delhi – Thousand Oaks, 2000 Biti, V. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. MH, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)

Dopunska literatura Barker, C. Making Sense of Cultural Studies – Central Problems and Critical Debates. Sage, London – Thousand Oaks – New Delhi, 2002 Bourdieu, P. The Field of Cultural Production. Polity Press, Cambridge, 1993 De Certeau, M. Invencija svakodnevice. Naklada MD, Zagreb, 2002. Edgar, A., Sedgwick, P. Cultural Theory – The Key Thinkers. Routledge, London – New York, 2002 Huck, G. J., Goldsmith, J. A. Ideology and Linguistic Theory. Routledge, London – New York, 1995

usvajanja gradiva. Uz ove oblike mogu se provoditi i drugi dogovoreni na razini Odsjeka, Fakulteta, Sveučilišta u skladu s propisima. Prema potrebi predavač ili asistent/suradnik izradit će studentski portfolio u koji će unijeti zapažanja o studentovu napredovanju.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Suvremena kulturna antropologija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 30+15+0

Ciljevi predmeta 1. Upoznavanje s teoretskim okvirima i metodološkim postupcima suvremene kulturne antropologije; 2. Razvijanje sposobnosti analitičkog i kritičnog analiziranja ključnih sociokulturno antropoloških problema suvremenog svijeta.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se tematski nadovezuje na kolegij Uvod u kulturnu antropologiju, a interes za suvremenost dovodi ga u vezu s nizom tema i problema suvremenog svijeta, koji se artikuliraju i u okviru drugih obaveznih odnosno izbornih kolegija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Kolegij omogućava usvajanje autokritičnog diskursa u sagledavanju problema u okvirima suvremene kulturne antropologije.

Sadržaj predmeta Predmet se bavi pitanjima kritike zapadnjačkih karakterističnih diskursa i afirmira autokritični diskurs u sagledavanju epistemoloških i ključnih socio-kulturno antropoloških problema suvremenog svijeta. U okviru toga proučavati će se slijedeće predmetne jedinice: hijerarhijski pojam kulture i civilizacije. Implikacije hijerarhijskog pristupa kulturi na dvije razine: intrakulturnoj i globalnoj. Objektivnost u antropologiji: promatranje kulture „izvana“ i „iznutra“(tzv. etski i emski pristup). Kritika evolucionističke paradigme i teorija modernizacije. Reifikacija i esencijalizam. Postmodernizam i budućnost etnografije. Kulturalne konstrukcije „drugog“ kao različitog. Kultura u diskursu trećeg i četvrtog svijeta. Kulturni aspekti globalizacije. Suvremena kapitalistička kultura i kultura održivosti. Modernistički i postmodernistički pristupi identitetu: razlike i problemi. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Izrada seminarskog rada

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit 1 Projekt

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Obvezna literatura Čolić, S.: Kultura i povijest. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2002. Marcus, G.E. i Fischer, M.J.: Antropologija kao kritika kulture: eksperimentalni trenutak u humanističkim znanostima. Zagreb: Naklada Breza, 2003. Segalen, M. (ur.): Drugi i sličan. Pogled na etnologiju suvremenih društava. Zagreb: Jesenski&Turk, 2002.

Dopunska literatura Borofsky, R.: Assessing Cultural Anthropology. New York: McGraw-Hill, 1994. Čačić-Kumpes, J. (ur.): Kultura, Etničnost, Identitet. Zagreb: IMIN, Jesenski&Turk i HSD, 1999. Bradley, H.: Fractured Identities. Cambridge: Polity Press,1996. Wolf, E.: Europe and People Without History. Berkeley: University of California Press, 1982.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Kulturalna povijest prethistorije Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar

Ljetni semestar

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

4 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilja je kolegija uvesti u osnovne spoznaje prethistorije kao jednog od temelja za razumijevanje povijesne dinamike kulturnih fenomena.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je u izravnom suodnosu s antropološkom skupinom kolegija Uvod u kulturalnu antropologiju, Suvremena kulturalna antropologija. Upućuje na osnovni prijepor evolucije i kulture čemu se poseban pažnja posvećuje u kolegiju Znanost, tehnologija i kultura.

Očekivani ishodi (razvijanje općih znanja/vještina) za predmet i/ili modul

specifičnih

kompetencija

–

Upoznavanje s teorijama razvoja čovjeka. Pregled dostupnih uvida u najranije razodoblje ljudske povijesti, s osobitim obzirom na kognitivne aspekte.

Sadržaj predmeta Mjerodavna pripovijest o prethistoriji. Modeli razvoja ljudi društava i jezika u prethistoriji. Dekonstrukcija modela. Prethistorija uma i kognitivna ishodišta umjetnosti, religije i znanosti. Udio arheologije i evolucionističke psihologije u dekonstrukciji razvoja kognitivnih domena; faze mentalne evolucije – od afričkog pračovjeka, preko neandertalca ledenoga doba do stadija modularnog uma modernog čovjeka. Prethistorijski «atlas»: identifikacija duhovnog, umjetničkog i tehnološkog djelovanja čovjeka na prethistorijskoj skali vremena; topografsko diferenciranje civilizacijskog uspona (Mezopotamija, Egipat/Afrika, Mediteran – istočni/zapadni; kontinentalna Europa, Iran-Indija, Daleki Istok, Amerike). Mjesto prethistorije u topografiji modernog znanja. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita, studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti u vrijeme održavanja seminarske nastave.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 45

Anđelić, P. et al. Prethistorija, antika i srednji vijek. Zagreb, 1984. Hawkes, J. Prethistorija. Zagreb, 1966. Milthen, S. The Prehistory of the Mind: The Cognitive Origins of Art, Religion and Science. Thames & Hudson, 1999

Dopunska literatura Fagan, B. M. World Prehistory: A Brief Introduction. Prentice Hall, 2001 Hawkes, J. The Atlas of Early Man. St. Matin's Press, 1993 Klein, R. G. The Dawn of Human Culture. John Wiley and Sons, 2002

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Vizualna kultura Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 15+15+0

Ciljevi predmeta Zadaća je kolegija obuhvatiti pojam vizualne kulture u rasponu interesa istoimene polivalentne discipline, te zahvatiti zone preplitanja s dodirnim područjima. Vizualnost suvremene kulture i rasprostranjenost vizualnog znaka u raznim domenama kulture iziskuje razvijanje raznolikih i simultanih teorijskih paradigmi, te je cilj osposobiti studente za provođenje složenih interdisciplinarno zasnovanih analitičkih postupaka.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij je izravno vezan uz kolegij Medijska kultura s obzirom na činjenicu da je vizualnost suvremene epohe velikim dijelom medijski posredovana. Ujedno, kolegij tematski korespondira i s kolegijem Popularna kultura kao i s kulturalnoteorijskim paradigmama zastupljenim u teorijskoj grupi predmeta.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje teorijskih spoznaja s područja tumačenja vizualnog znaka. Razumijevanje razlika između vizualnih i diskurzivnih reprezentacija. Upoznavanje sa spoznajnom ulogom slike.

Sadržaj predmeta 

Slike, njihova medijska rasprostranjenost i njihov sadržaj (prenošenje vijesti, oglašavanje, fikcija…). Sociološki, psihološki, umjetnički i tržišni diskurs slike. Vizualna interpretacija svijeta.



Vizualnost kao ključ za kulturalnu konstrukciju društvenog života suvremenih zapadnih društava. Vizualna kultura kao interdisciplinarno poprište re-evaluacije moderne i postmoderne povijesti vizualnih medija. Specijalizirani i diferencirani vizualni mediji.  Slika kao informacija, kao značenje i kao užitak. Sučeljenje s vizualnom tehnologijom. Interakcija gledatelja i gledanoga. Vizualna kultura kao distrakcija teksta/tekstualnosti i povijesti/historiografije.  Hipervizualnost globalizacije i njezin društveni i kulturološki utjecaj. Konvergencija vizualnih medija: fenomena internet-televizije, digitalizacija fotografije. Medijska prestrojavanja i reinterpretacija slikovnosti.  Relacija film – slikarstvo - fotografija i interaktivni moment. Popularizacija umjetnosti. Potrošačka kultura i proizvodnja žudnje. Dizajn, moda i ideologija ukusa. Moć slike. Estetsko, trivijalno i popularno.  Reprezentacijski modusi: dvodimenzionalnost (slika, znak, reprezentant); trodimenzionalnost (skulptura, prostor, trag) i život (vizualnost tijela i pitanje identiteta).  Vizualnost ljudskog iskustva. Slikovna transpozicija ljudskoga iskustva i znanja. Slika kao dokaz. Slika kao sredstvo. Digitalno tijelo  Genealogija, definicije i funkcije fenomena postmodernog i postindustrijskog iz pozicije konzumenta. Fragmentiranost kulture i vizualni moment. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz usmeni ispit koji je obavezan za sve studente, jedan dio studenata radi na cijelosemestralnom projektu, dok drugi dio izrađuje seminarski rad (sintetski prikazi tematskih segmenata iz dopunske literature).

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura

Jenks, C. (ur.) Vizualna kultura. Naklada Jesenski i Turk / Hrvatsko sociološko društvo, 2002. Mirzoeff, N. (ur.) The Visual Culture Reader. Routledge, London & New York, 2001 Mirzoeff, N. An Introduction to Visual Culture. Routledge, London & New York, 1999

Dopunska literatura Berger, J. Ways of Seeing.Viking Press, 1995 Mišćević, N., .Zinaić, M. (ur.) Plastički znak. ICR Rijeka, 1987. Smith, P.D.,Emmison, M. J. Researching the Visual : Images, Objects, Contexts and Interactions in Social and Cultural Inquiry. Sage Publications, 2000 Sturken, M., Cartwright, L. Practices of Looking: An Introduction to Visual Culture. Oxford University Press, 2001

Kod predmeta

Naziv predmeta Metodologija istraživanja u kulturi Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija uputiti studente u metodološka pitanja vezana uz provođenje istraživanje unutar interesnih područja kulturalnih studija, s težištem na upoznavanju i razumijevanju naravi kvalitativnih metoda.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij uspostavlja korelativne veze sa svim drugim kolegijima studija, budući da teži pratiti ukupnost ponuđenih sadržaja pridruživanjem metodološkog aspekta. Izravnu pak korelaciju ovaj kolegij uspostavlja s kolegijem Uvod u studij, te s kolegijima vezanim uz diplomsko istraživanje u završnici studija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih metodoloških modela neposredno primjenjivih u istraživačkoj i evaluacijskoj praksi.

Sadržaj predmeta Narav istraživanja u kulturalnim studijima: pluridisciplinarna uvjetovanost. Etnografski i

antropološki aspekti. Sociološki i psihološki aspekti. Što je podatak i kako ga interpretirati; pristupi. Upotreba tehnologije i statističkih metoda. Istraživanje tekstualnosti. Pragmatička težišta:  Pojam znanstvene metode i metodologije  Specifičnosti istraživanja kulturalnih fenomena  Razvijanje kvalitativnih i kvantitativnih nacrta istraživanja  Proces istraživanja  Nužnost integracije istraživačkih paradigmi u istraživanju kulturoloških fenomena  Kako pristupiti izradi istraživačke studije: od istraživačkog upita i hipoteza, korištenja literature, aplikacije teorije, kvalitativnih i kvantitativnih metoda i postupaka do izvješća o provedenom istraživanju  Evaluacija istraživanja (vrednovanje programa i društvenih akcija) Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Inzistira se na aktivnosti studenata i njihovoj participaciji u formiranju nastave. Pažnja se poklanja razvijanju istraživačkih sposobnosti studenata. Usmeni ispit obveza je svih studenata.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Esej

Projekt

Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 1 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Gray, A. Research Practice for Cultural Studies : Ethnographic Methods and Lived Cultures. Sage Publications, 2003 Halmi, A. Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Zagreb,1999.

Dopunska literatura Bennett, C., Foreman-Peck, L., Higgins, C. Researching into Assessment and Evaluation. London, 1996 Boyer, E. L. Scholarship Reconsidered. New York, 1999 Capra, F. The Turning Point: Science, Society and the Rising Culture. Toronto: Bantam

Books, 1983

Kod predmeta

Naziv predmeta Sociologija kulture Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 15+15+0

Ciljevi predmeta Svrha predmeta je upoznati studente sa shvaćanjima kulture u društvenim znanostima, posebice u antropologiji i sociologiji. Osim povijesnog pregleda i razmatranja glavnih teorijskih perspektiva, pozornost će se posvetiti takozvanom kulturnom zaokretu u društvenoj teoriji. Uz to će se razmotriti i neke značajke suvremenog društva: potrošačko društvo, masovna i popularna kultura, kulturni kapital, masovni mediji.

Korespondentnost i korelativnost programa Nadovezujući se na kolegij Uvod u znanost o društvu, ovaj se kolegij otvara i prema brojnim drugim kolegijima koji u problematizaciju kulture uključuju sociološku komponentu, kao što je to npr. kolegij Tematska uporišta kulturalnih studija, ali i skupina kolegija vezana uz problematiku identiteta, te uz sve sociološki aspektirane izborne kolegije.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razumijevanje specifičnosti položaja kulture u antropologiji i sociologiji. Upoznavanje s osnovnim teorijama kulture u sociologiji.

Sadržaj predmeta         

Pojam kulture: povijest i vrste. Kultura u filozofiji i književnoj kritici, te u ranoj antropologiji. Kultura u klasičnoj sociologiji i antropologiji. Kultura i struktura. strukturalni funkcionalizam, marksizam, strukturalizam. Kultura i djelovanje: Weber, fenomenologija, interpretativna antropologija (Geertz). Kultura i ideologija: Marx, kritička teorija društva, Gramsci, Althusser. Durkheimovska tradicija: rituali i klasifikacije. Kultura, struktura i djelovanje: Bourdieu, Giddens, Elias. Kulturna reprodukcija i stratifikacija. Britanski kulturalni studiji. Proizvodnja i recepcija kulture. Sociologija potrošnje, stilovi života, subkulture, identiteti, kultura svakidašnjice.



Kulturna analiza postmodernosti

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Corrigan, P. The Sociology of Consumption. London, 1997 Gronow J. Sociologija ukusa. Zagreb, 2000. Luhmann, N. The Reality of the Mass Media. Standford, 2000

Dopunska literatura Barker, C. Cultural Studies: Theory and Practice. London, 2000 Bourdieu, P. The Field of Cultural Production. New York, 1993 Chaney, D. Lifestyles. London, 1996 Douglas, M., Isherwood, B. The World of Goods. London , 2001 Duda, D. Kulturalni studiji. Zagreb, 2002. Eagleton, T. Ideja kulture. Zagreb, 2002. Lash, S. Sociology of Postmodernism. London, 1990

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 2 (njemački jezik) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+15+0

Ciljevi predmeta Usvajanje i proširivanje već usvojenog znanja gramatičkih zakonitosti njemačkog jezika kroz teoriju i praksu, te uvježbavanje komunikativnih oblika svakodnevice. Samostalno kreativno razmišljanje i izražavanje na njemačkom jeziku.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se nastavlja na "Njemački jezik 1" i povezan je sa sadržajima drugih kolegija, pogotovo jezičnim kolegijima, te stručnim seminarom.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje i proširivanje gramatičkog znanja kao i primjena tog znanja u usmenoj i pismenoj komunikaciji. Razvijanje vještina govora, slušanja, čitanja i pisanja.

Sadržaj predmeta Perfekt pravilnih i nepravilnih glagola – određivanje točnog vremena – glagoli s objektom u dativu – glagoli s objektom u dativu i akuzativu – zamjenice u akuzativu i dativu – prijedlozi i vremenske priložne oznake – datum – glavna i zavisna rečenica – zavisna rečenica s weil i wenn – imperativ – komparativ i superlativ Teme: Svakodnevica; Slavlja i pozivi; Hrana i piće Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 0,5 Projekt

0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura DELFIN, Lehrwerk für Deutsch als Fremdsprache, Teil I,Hueber Verlag 2004. dnevni i tjedni tisak (Frankfurter Allgemeine, Standard, Fokus, Spiegel, Geo). Dreyer Schmidt, Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für Deutsch;München literatura se tijekom nastave nadopunjava (primarna kao i sekundarna)

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen DtV Atlas, 1991 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte; Brigitte…)

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 2 (talijanski jezik) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+15+0

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je nastava jezika kao tradicionalnog sistema formalističkog proučavanja jezika u težnji ka utvrđivanju gramatičkih pravila, ali u sklopu manifestacije istih u raznim kontekstima (literarnim, povijesnim, umjetničkim, govornim...itd.). Teži uspostavljanju direktnog odnosa sa talijanskim jezikom upoznavanjem istoga u njegovoj funkciji (kako je to provedeno u funkcionalnoj gramatici engleskog tipa). Osobine jezika se nalaze na tekstovima i na činjenicama razgovornog jezika.

primjene stranog jezika, ali i s kolegijima teorijske grupe koji izravno tematiziraju kulturalne studije (izražavanje i izgovaranje pojedinih pojmova iz oblasti kulturoloških studija na stranom jeziku)

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih spoznaja o talijanskom jeziku, utvrđivanje osnovnih gramatičkih pravila (primjene zamjenica, načina realnog stanja – Indicativo u složenim vremenima, primjena povratnih glagola) i obogaćivanje sektornog izražavanja i praktične primjene stranog jezika.

Sadržaj predmeta 

Zamjenice i primjena- (naglašene i nenaglašene -atoni i tonici) čitanje i primjena gramatičkih pravila  Način realnog stanja (vremena) - Modo Indicativo – Imperfetto, Trapassato prossimo, Trapassato remoto, futuro anteriore primjena i uloga - Funkcija pamćenje, zaborav, iznenađenje- primjena u kontekstu razgovora  Povratni glagoli – forma riflessiva – Razgovor /primjena  Nepravilni glagoli: dare, aprire, cadere, chiudere, fare Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Uz predavanja na kojima se prezentira sadržaj kolegija i seminara na kojima će studenti usmeno izložiti svoje seminarske radove, predviđene su i rasprave o izloženim temama. Nositelj kolegija održava i konzultacije sa studentima (dogovor oko seminara, upućivanje na literaturu, itd.).

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja pismenog (uvjet) te usmenog ispita (J) studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad (J) i usmeno ga izložiti u vrijeme održavanja seminarske nastave.(J)

Pohađanje nastave Pismeni ispit 0.5 Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 0,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000

Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989 Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Stručni seminar engleskog jezika 2

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+15+0

Korespondentnost i korelativnost programa Program ovog kolegija korespondira sa programom obveznih i izbornih predmeta/modula.

Sadržaj predmeta    

usvajanje kompleksnih gramatičkih struktura proširivanje vokabulara (sinonimi, antonimi, idiomi itd.); oblikovanje tezaurusa prevođenje ekstenzivnijih odlomaka iz stručne literature praćenje tjednih i mjesečnih časopisa na engleskom jeziku (Time, Nesweek itd.) kako bi se studenti upoznali sa suvremenim temama iz društvenog i političkog života u svijetu  pisanje eseja na zadane teme vezano uz temeljne sadržaje studiranja  izrada seminarskih radova koji korespondiraju stručnoj literaturi govorne radionice i diskusije na engleskom jeziku Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni pohađati nastavu, pisati propisane eseje na zadane teme te izraditi seminarski rad.

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5

Komentari:

Obvezna literatura Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitne građe koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu s obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru.

Dopunska literatura Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitne građe koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru.

Kod kolegija

Osnove informatičke pismenosti 2

Naziv kolegija Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 0+15+0

Ciljevi kolegija Da studenti dobiju viša informatička znanja kako bi mogli koristiti računalo u praksi i sami nadograđivati znanja ili pratiti nastavu iz informatičkih kolegija na višim godinama studija.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Viša informatička pismenost je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti bi se trebali osposobiti za korištenje računala i računalnih programa u praksi i za potrebe struke.

Sadržaj kolegija SUSTAVSKA PROGRAMSKA PODRŠKA pojam operativnog sustava, vrste i funkcije operativnog sustava. Upoznavanje aplikativnih programa za izradu prezentacija. Upoznavanje aplikativnih programa za rad s bazama podataka. SUSTAVI ZA KOMUNICIRANJE: Sastavni dijelovi, uloga računala u komunikaciji, komunikacijski i telematički servisi, zaštita podataka pri prijenosu Internet-temeljni servisi. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Na vježbama studenti trebaju ovladati osnovama informatičke pismenosti kao temeljem za daljnji studij. Vježbe se izvode na IBM PC kompatibilnim računalima s odgovarajućom programskom podrškom (WINDOWS okruženje, Microsoft Office alati, te korištenje osnovnih CARNet i Internet servisa).

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit 1

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Usmeni ispit

Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Smiljanić, G., Osnove digitalnih računala, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Izborna literatura Williama, K.B. , Stacey, S.C., Hutchinson, E.S., Using information Technology, Richard D. Irvin Inc., 1995

Kod predmeta

Naziv predmeta Povijest kulturalnoteorijske misli Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 45+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je upoznati studente sa zasadama kulturnoteorijske misli, te upoznati različite misaone tradicije i sustave koji su uvjetovali aktualno stanje u kulturalnoj teoriji.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj je kolegij sadržajno, a osobito metodološki ugrađen u cjelinu studija. On izravno korespondira s kolegijem Suvremena kulturalnoteorijska misao, a korelira i sa sociološki, umjetničkoteorijski i filozofski obilježenim kolegijima, kako obveznim (npr. Umjetnost i kultura), tako i izbornim (npr. Filozofska antropologija).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti bi trebali steći znanja o zasadama kulturnoteorijske misli, te njezin razvojni put. Upoznavanje s dva osnovna pravca razvoja današnje kulturologije (britanska i američka struja).

Sadržaj predmeta Kolegij se sadržajno usmjerava osvjetljavanju složene problemske, teorijske i metodološke pozadine današnje kulturologije:  iz njemačkog podneblja prikazat će se Cassirerova istraživanja simboličkih formi,

Eliasova teorija civilizacije, kulturnopovijesni radovi E. R. Curtiusa i W. Benjamina te Adornova i Horkheimerova kritika kulture;  iz francuske tradicije predmet interesa bit će Lévi-Straussova antropologija, Barthesova kritika svakodnevne mitologije, Bourdieuova povijest mentaliteta, Foucaultova analitika diskurza i de Certeauova revalorizacija popularne kulture:  iz angloameričke teorijske baštine analizirat će se Turnerova i Geertzova antropologija i Greenblattova poetika kulture;  iz talijanske baštine predmet interesa je poetika kulture Umberta Eca;  iz ruske tradicije prikazat će se Lotmanova semiotika kulture te Bahtinova istraživanja karnevalesknosti. Upozorit će se na genezu današnje kulturologije s jedne strane iz britanske, a s druge iz američke teorijske misli. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su kroz semestar dužni napisati 2 kraća pisana rada i 1 rad temeljen na prethodnom istraživanju zadane literature. Obveza polaganja usmenog ispita može, u dogovoru s predmetnim nastavnikom.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Adorno T. W., Horkheimer, M. Dijalektika prosvjetiteljstva. Sarajevo, 1974. Barthes, R. Književnost mitologija semiologija. Beograd, 1971. Benjamin, W. Eseji. Zagreb, 1985. Foucault, M. Znanje i moć. Zagreb, 1994.

Dopunska literatura Biti, V. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. MH, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice) Elias, N. Der Prozess der Zivilisation. Frankfurt/M, 1984 Geertz, C. The Interpretation of Cultures. New York, 1973

Kod predmeta

Naziv predmeta Duhovnost i kultura Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je predmeta upoznati studenta sa specifičnim aspektom kulturalnosti, naime, sa pojavom, mjestom, ulogom i raznolikosti forme duhovnosti u socio-kulturnom životu. Bavljenje fenomenom duhovnosti odvijat će se na dvije razine, na fenomenalnoj, koju zanimaju kognitivni i psihološki aspekti duhovnog iskustva, i na metodološkoj razina koja je primarno okrenuta pitanju ontološkog statusa duhovne stvarnosti i mogućim načinima njena objašnjenja.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je koreliran, s jedne strane, s nekim aspektima epistemologije ali isto tako sa predmetima koji se bave kognitivnom znanošću kao i socijalnom psihologijom. S druge strane, on je koreliran s predmetima religiološkog i teološkog sadržaja.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Omogućavanje uvida i snalaženje u suvremenim raspravama o duhovnosti i religioznosti. Stjecanje sposobnosti prepoznavanja i valoriziranja teorijskih artikulacija problema duhovnosti. Sposobnost primjene stečenog znanja u konkretnim kulturološkim istraživanjima, kako teorijskim tako i praktičnim.

Sadržaj predmeta     

Različitost i mnogostrukost oblika duhovnosti. Elementarni i složeni oblici duhovnosti. Rani pokušaji objašnjenja duhovnosti: animizam i naturizam. Durkheimov pristup duhovnosti i religioznosti. Pojmovi 'svetog' i 'zabranjenog' u socijalnom životu i kolektivnim predodžbama. Fenomenologija duhovnog iskustva. Osjetilnost i iskustvo prirodnog svijeta i mogućnost duhovnog iskustva. Čudo i Humeova kritika svjedočanstva o čudu.



Duhovno i religijsko iskustvo s epistemološke perspektive. Može li se religijsko iskustvo racionalno opravdati?  Duhovno i religijsko iskustvo s psihološke perspektive. Mogu li individualne potrebe opravdati duhovne i religijske predodžbe? Socijalne potrebe, kolektivne predodžbe i duhovnost.  Prirodno-znanstveno shvaćanje svijeta i duhovnost. Odgovara li iskustvo duhovnoga specifičnom, nad ili para-prirodnom segmentu stvarnosti?  Može li razlikovanje 'prirodnih' i 'duhovnih' znanosti uputiti na postojanje stvarnosti koja nije fizikalno-materijalna?  Naturalistički pristup duhovnosti i iskustvu duhovnog. Evolucionističko i 'memetičko' objašnjenje. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Ocjenjuje se angažman studenata u nastavi, osobito u radionicama. Studenti pristupaju usmenom ispitu.

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Devčić, I. Pred Bogom blizim i dalekim. Zagreb, 1998. James, W. O raznolikosti religijskog iskustva. Zagreb, 1990. Mitchell, B. (ur.) The Philosophy of Religion. Oxford, 1971 Schulz, W., Bog novovjekovne metafizike. Zagreb, 1996.

Dopunska literatura Banbrough, R. Reason, Truth and God. London, 1969 Davies, B. Uvod u filozofiju religije. Zagreb, 1998. Schmidt, P.F. Religious Knowledge. New York, 1961 Zimmerman, S. Filozofija i religija. Zagreb, 1936-1937.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula 61

Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Kulturalna povijest starog vijeka Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Usmjeravajući pogled na razdoblje antike, kolegij teži uspostaviti problemske relacije sa suvremenošću i to uspostavom dvosmjernoga motrišta unutar kojeg se osvjetljavaju kulturnopovijesni fenomeni razdoblja.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira s čitavom grupom kulturalnopovijesnih kolegija, no i s većim brojem kolegija koji iz drugih perspektiva osvjetljavaju srodne fenomene (primjerice, s Kulturalnom geografijom u pogledu zajedničkog interesa za problem prostora, ili pak s izbornim kolegijem Grad i kultura s obzirom na istaknut interes za kulturalni fenomen grada u motrenome periodu).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje znanja o dotičnom razdoblju. Uspostavljanje odnosa antike i današnjice odnosno suvremenosti s kulturološkoga aspekta.

Sadržaj predmeta   

Značenje antike u europocentričnoj kulturi s posebnim osvrtom na konstrukciju uzoritosti Rima u srednjovjekovlju, na iznašašće Grčke u modernitetu te na udžbeničku aseptičnu sliku antičke kulture. Dvosmjerno dekonstruiranje polazišne slike: (1) od moderniteta prema davnini s naglaskom na drugotnosti davnine, i (2) od davnine prema modernitetu s naglaskom na tragovima davnine u modernitetu (jezici, države, kultura). Tematski čvorovi: i. red (grad kao ideal civiliziranog života: razlike Rima i Grčke; odnos grada prema drugima, strancima itd; ustroj vlasti, republike, gradovi države; carstva); ii. vjera (politeističke vjerske prakse, relativna otvorenost; odnos prema monoteizmima; ustroj univerzuma); iii. ratovanje (razlike Grčke i Rima, imperijalizmi; uspostava hegemonija i carstava; ratničke prakse) iv. rad (rad kao nepostojeća kategorija u antici) 62

v. pejzaž (otvoreni prostori prema zatvorenim prostorima; vi. komunikacija (kultura retorike, književnost između usmenosti i pismenosti; antropologija čitanja; razlike Grčke i Rima). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su kroz semestar dužni napisati 1 seminarski rad i usmeno ga prezentirati na seminarskom dijelu nastave te položiti usmeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Boardman, J., Griffin, J., Murray, O. (ur.) The Oxford Illustrated History of the Roman World. Oxford University Press, 2001 Boardman, J., Griffin, J., Murray, O. (ur.) The Oxford Illustrated History of Greece and the Hellenistic World. Oxford University Press, 2001 Savić-Rebac, A. Antička estetika i nauka o književnosti. Novi Sad, 1985.

Dopunska literatura Burckhard, J. Povijest grčke kulture. Zagreb, 2001. Durant, W. The Life of Greece (The Story of Civilization, 2). Fine Communication, 1997 Everitt, A. Cicero: The Life and Times of Rome's Greatest Politician. Random House, 2002 Plass, P. The Game of Death in Ancient Rome. Arena Sport and Political Suicide. Wisconsin, 1995 Santosuosso, A. Storming the Haven: Soldiers, Emperors and Civilians in the Roman Empire. Westview Press, 2001

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade

osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Osnove muzeologije – zaštita i prezentacija kulturne baštine Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 15+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Osnovni cilj kolegija je da student usvoji odgovarajuća činjenična i metodološka znanja o muzeologiji općenito kao i o zaštiti i prezentaciji kulturne baštine. Očekuje se da student nakon položenog ispita može:  analizirati temeljne pojmove muzeologije  protumačiti i objasniti osnovne postulate zaštite kulturne baštine  usporediti različite muzeološke prezentacije, kao i prezentaciju kulturne baštine općenito.

Korespondentnost i korelativnost programa Program kolegija odgovara sličnim kolegijima na europskim sveučilištima U sklopu Kulturologije kolegij je povezan s kolegijima iz povijesti i kulture starog vijeka, antike i srednjeg vijeka, kao i Vizualnim komunikacijama.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Od studenta se očekuje da bude spreman vizualno odrediti vrijednost eksponata ili spomeničkih cjelina, potrebu za njihovom prezentacijom na metodološki prihvatljiv način kao i vrijeme prezentacije u vremenu i prostoru.

Sadržaj predmeta          

Temeljni pojmovi muzeologije. Temeljni pojmovi zaštite kulturne baštine Metodologija proučavanja muzeja i spomeničkih cjelina Metodologija proučavanja muzejske i spomeničke građe Kulturna i etnička potrebitost prikupljanja, zaštite i prezentacije Glavne muzejske ustanove u Hrvatskoj i u njima prikupljena građa Spomeničke cjeline u Hrvatskoj Glavne muzejske ustanove u svijetu i njihov sadržaj Muzeji i spomenici kao «kulturni proizvod» u svijetu Osnove pravne regulative očuvanja kulturne baštine u Republici Hrvatskoj i svijetu. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Student mora pratiti predavanja, samostalno se pripremati prema uputama, čitajući dijelove obavezne literature

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad Esej Referat 1

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Maroević, Ivo, Uvod u muzeologiju, Zagreb 1993. Šola, Tomislav, Esej o muzejima i njihovoj teoriji, Zagreb 2003. Šola, Tomislav, Antimuzej, Zagreb, 1981.

Dopunska literatura INFORMATICA MUSEOLOGICA, Muzejsko-dokumentacijski centar, Zagreb – časopis ARHEO, Arheološka obavestila – Glasilo Slovenskog arheološkog društva, Ljubljana časopis

Kod predmeta

Naziv predmeta Etnički, nacionalni i rasni identiteti Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 15+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija iz različitih motrišta razmotriti mnogostrukost etničkih, nacionalnih i rasnih identiteta i identitetskih pozicioniranja kako s obzirom na tradicijsko kontekstualiziranje i teorijski baštinu tako i na status odnosivih kulturalnih zajednica unutar suvremenih procesa mapiranja i kritičke imaginacije.

Korespondentnost i korelativnost programa Iako je kolegij Etnički, nacionalni i rasni identiteti intertekstualno povezan posebice s drugim kolegijima koji se bave problematikom identiteta, on izravno korespondira s višedisciplinarnošću, novim paradigmama kulturalnih značenja i modelima spoznavanja u okviru drugih kolegija kulturalnih studija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekivani je rezultat kritičko osposobljavanje i osvještavanje studenata i studentica u razumijevanju paradigmi, suodnosa, granica i moći nosivih grupnih identiteta unutar različitih diskriminatornih slojeva globalne tekstualnosti.

Sadržaj predmeta 

Konstrukcije društvenih identiteta (rasnih, nacionalnih, etničkih): esencijalizam / konstruktivizam, kulturavanje / prirodnjavanje; alegorizacija / antropologizacija; sučeljavanja i preklopivosti; suodnosivosti identiteta i identitetskih pozicioniranja; ideologijska pozadina i mitologije; tjelesnost identiteta; zamišljene/zbiljske zajednice. “Invazija sjene” (J. Baudrillard, G. C. Spivak): subjekti i privilegije; rasizam, nacionalizam, diskriminatorne prakse i protuslovlja globalizacije između lokalnog ‘fundamentalizma’ i kozmopolitskog ‘univerzalizma’ (modeli pripadnosti, izmještanja i preklapanja); moć imenovanja/glasa opresiranih identiteta; kultura kao mjesto razlike i preklapanja.  Identiteti Drugosti: povlašteni subjekt i proizvodnja drugosti; figure i metafore drugosti (tuđinac, beskućnik); politike identiteta spram drugosti (asimilacije, izmještanje i poništavanje manjinskih identiteta).  Identiteti u konfliktu (nasilje, vještice, nacionalni i etnički konflikti, post/kolonijalni otpori); identiteti u prijelazu i transgraničnosti (fizičkoj, figurativnoj, steretoripizirajućoj); kolektivne mobilizacije, traume i sjećanja; egzil i domovina; heterotopije, muzeji moderniteta, hibridi i autohtone prakse.  Suvremeni diskursi (postkolonijalni/kritički): etički pogled i perspektiva motrišta («koncept dvostruke svjesnosti» - E. Said, «gostprimstvo» - Z. Bauman, tipovi “kompenzatornih praksi”- N. Fraser) i pravednosti. Doprinosi, prijepori i osnovne poveznice etničkih, postkolonijalnih, graničnih studija, te studija nacije i rase. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Nastava se izvodi u vidu problemskih predavanja i seminara uz poticanje interaktivnosti, vježbi kritičkih dijaloga i kritičkog osposobljavanja studentica i studenata za dekodiranje spoznajnih stereotipa i etičko supostavljanje. Studenti i studentice se motiviraju na kontinuirano učenje prezentirano u javnim nastupima na temu nosivih tematskih sadržaja kao i pisanja ogleda.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Anderson, B. Imagined Communities: Reflections on the Origins and Spread of Nationalism. Verso, London, 1991 ili hrvatsko izdanje Bhabha, H. K. ( ur) Nation and Narration. Routledge, London –New York, 1990 Said, E. Orijentalizam. Zagreb, 2000 Spivak, G. C. A Critique of Postcolonial Reason. Toward a History of the Vanishing Present. Harvard University Press, Cambridge, Massachussetts, London, 1999

Dopunska literatura Bell, V. “Historical Memory, Global Movements and Violence: Paul Gilroy and Arjun Appadurai in Conversation”. U: Theory Culture & Society. 21-41., 2, 1999 Codrescu, A. The Disappearance of the Outside A manifesto for escape. Addisson-Wesley Publishing Company, Inc. Reading, Menlo Park i dr., 1990 Henderson, M. (ur.) Borders, Boundaries, and Frames. Cultural Criticism and Cultural Studies, Routledge, London - NewYork, 1995 Papastergiadis, N. Modernity as exile. The Stranger in John Berger´s writing. Manchester University Press, 1993

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Jezik, mišljenje i kultura Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 4 15+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija promotriti jezični fenomen u relaciji spram mentalnih procesa, te uputiti na vezu i jednog i drugog fenomena s kulturnim okruženjem, prepoznajući formativni moment kulturi kako u oblikovanju ljudske svijesti, tako i u oblikovanju ljudskoga iskaza.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij pripada grupi kolegija koji motre jezik i jezične tvorevine u kontekstu kulture. Njegova ga usmjerenost mentalnoj sferi vezuje i za kolegij Kognitivizam i kulturalni studiji, no i za čitav niz kolegija koji neposredno i posredno aktualiziraju vezu između ljudskoga uma i kulture i zanimaju se za ulogu jezika (primjerice Tijelo i subjekt , Metafora i dr).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Spoznavanje odnosa jezika i mentalnih procesa, te njihova sprega s kulturnim okruženjem u kojem se pojedinac nalazi.

Sadržaj predmeta  Povratna sprega mišljenja i jezika. Jezikotvornost mišljenja i utjecaj jezika na procese mišljenja. Spekulacija o relativnoj samostalnosti mentalnih predodžbi (primjer vizualnog mišljenja). Sapir-Whorfova hipoteza lingivističke relativnosti i lingvističkog determinizma. Kulturološke implikacije lingvističkog determinizma.  Spoznajni procesi i oblikovanje jezika. Pitanje jezičnih univerzalija i kulturnih varijacija. Jednostavni i složeni pojmovi, konceptualne domene, konceptualno pretapanje. Kulturološki označene koncepti i konceptualne domene. Ljudsko iskustvo i jezična preobrazba. Smisao kao priča. Jezično sažimanje i kompozicionalnost jezika (Fauconnier – Turner).  Jezik misli. Mentalne predodžbe, kontrafaktualnost ljudskoga mišljenja i kontrafaktualnost jezične uporabe. Reprezentacijski sustav kao unutrašnja mapa svijeta; pojam mentalnoga jezika / Mentalese (Fodor). Formativni moment uvjerenja i želja, kulturološka uvjetovanost. Teza o literarnosti ljudskoga mišljenja (Mark Turner); od literarnosti prema literarnom ostvaraju. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska

daljinu Komentari:

nastava

Obveze studenata Tijekom semestra, unutar seminarskih termina, studenti izrađuju esej na zadanu temu, Uz ove obveze, studenti su dužni pristupiti i usmenom ispitu.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Fodor, J. A. The Language of Thought. Sussex, 1975 Gumperz, J., Levinson, S. Rethinking Linguistic Relativity. Cambridge, 1996 Stančić, V., Ljubešić, M. Jezik, govor, spoznaja. Zagreb, 1994. Vigotski, L. Mišljenje i govor. Beograd,1983.

Dopunska literatura Fauconnier, G., Turner, M. Conceptual Blending and The Mind's Hidden Complexities. New York, 2002 Turner, M. The Literary Mind. New York-Oxford, 1996 Wertsch, J. V Culture, Communication, and Cognition: Vygotskian Perspectives. Cambridge 1985

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 3 (njemački jezik) Opći podaci 69

Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 15+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Usvajanje gramatičkih pravila njemačkog jezika kroz teoriju i praksu , te uvježbavanje složenijih komunikativnih oblika svakodnevice. Samostalno kreativno razmišljanje i izražavanje na njemačkom jeziku.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se nastavlja na kolegij "Njemački jezik 2" i povezan je sa sadržajima drugih kolegija, pogotovo jezičnim kolegijima, te stručnim seminarom.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje jezičnih struktura za složeniju usmenu i pismenu komunikaciju. Razvijanje vještina govora, slušanja, čitanja i pisanja.

Sadržaj predmeta Zavisno složene rečenice s dass i damit – infinitivne rečenice – nepravilni komparativ – zamjenica jeder – neodređene zamjenice – deklinacija pridjeva u nominativu, akuzativu i dativu – zamjenički prilozi – modalni glagoli u preteritu – upitne zamjenice welcher i was für ein – pokazna zamjenica dieser – povratni glagoli – glagoli s prijedložnim objektom – upitni zamjenički prilozi – imenice u genitivu Teme: Stanovanje; Moda i ukus; Obrazovanje, zanimanje i posao

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće

bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave Pismeni ispit 0,5 Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura DELFIN, Lehrwerk für Deutsch als Fremdsprache, Teil I.,Hueber Verlag 2004. dnevni i tjedni tisak (Frankfurter Allgemeine, Standard, Fokus, Spiegel, Geo). Dreyer Schmidt, Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für Deutsch;München literatura se tijekom nastave nadopunjava (primarna kao i sekundarna)

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen DtV Atlas, 1991 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte; Brigitte…)

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 3 (talijanski jezik) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je nastava jezika kao tradicionalnog sistema formalističkog proučavanja jezika u težnji ka utvrđivanju gramatičkih pravila, ali u sklopu manifestacije istih u raznim kontekstima (literarnim, povijesnim, umjetničkim, govornim...itd.) Teži uspostavljanju direktnog odnosa sa talijanskim jezikom upoznavanjem istoga u njegovoj funkciji (kako je to provedeno u funkcionalnoj gramatici engleskog tipa). Osobine jezika se nalaze na tekstovima i na činjenicama razgovornog jezika.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij korelira sa svim jezičnim kolegijima u vertikali studija, ostvaruje poveznice s

kolegijima talijanskog jezika u smislu obogaćivanja sektornog izražavanja i praktične primjene stranog jezika, ali i s kolegijima teorijske grupe koji izravno tematiziraju kulturalne studije (izražavanje i izgovaranje pojedinih pojmova iz oblasti kulturoloških studija na stranom jeziku)

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih spoznaja o talijanskom jeziku, utvrđivanje gramatičkih pravila (primjene načina Condizionale i zamjenica u dativu te nepravilnih glagola) i obogaćivanje sektornog izražavanja i praktične primjene stranog jezika.

Sadržaj predmeta 

Način Condizionale – present i perfekt – Funkcija izvinjenja, straha, traženja objašnjenja  Zamjenice u dativu – spajanje zamjenica. Funkcije: preciziranje, odgovor, izraziti želju, mogućnost ili nemogućnost određene aktivnosti – Prilozi /prijedlozi  Nepravilni glagoli: correggere, correre mettere i condurre  Složena vremena – zamjenice; čitanje i primjena gramatičkih pravila  Imperativ, primjena i uloga - Funkcija znanja, tražiti informaciju, preporučiti, tolerirati, primijetiti – Razgovor – primjena Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 0,5 Projekt

Usmeni ispit 0,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 72

Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000

Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989 Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Stručni seminar engleskog jezika 3

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+15+0

Ljetni semestar

Korespondentnost i korelativnost programa Program ovog kolegija korespondira sa programom obveznih i izbornih predmeta/modula.

Sadržaj predmeta    

usvajanje gramatičkih struktura i njihovo usklađivanje na tekstualnoj razini proširivanje vokabulara (sinonimi, antonimi, idiomi itd.) – izrada i proširenje tezaurusa prevođenje stručne literature – poglavlja stručne literature praćenje tjednih i mjesečnih časopisa na engleskom jeziku (Time, Nesweek itd.) kako bi se studenti upoznali sa suvremenim temama iz društvenog i političkog života u svijetu  pisanje eseja na zadane teme (usklađivanje sa seminarskim zadacima u kolegijima struke)  izrada seminarskih radova koji korespondiraju stručnoj literaturi govorne radionice i diskusije na engleskom jeziku Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) 73

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni pohađati nastavu, pisati propisane eseje na zadane teme te izraditi seminarski rad.

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5

Komentari:

Obvezna literatura Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitne građe koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Stručni seminar hrvatskoga standardnog jezika 1

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 0+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je podizanje razine pismenoga i usmenoga izražavanja studenata (tj. cilj je razviti u studenata sposobnost svjesne uporabe jezika i sposobnost uočavanja odmaka od standardnojezičnih normi u pismenom i usmenom iskazu) uz poseban naglasak na pravopisnoj normi. Cilj je također upoznati studente s poviješću i tradicijom hrvatskoga pravopisa, kao društveno-povijesno i kulturološki zanimljivom temom.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij izravno korelira s ostalim sadržajima u kolegijima Stručni seminar hrvatskoga jezika 2, 3 i 4. Pomoću sadržaja kolegija u studenata se razvijaju vještine iskoristive u izvođenju drugih kolegija u kojima se od studenata zahtijeva kompetencija specifičnoga pismenoga i usmenoga izražavanja (npr. pisani seminarski radovi, eseji, referati, usmena izlaganja, rasprave, komentari i sl.).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da će studenti razviti svijest o kompetencijama standardnojezičnih normi i normativnih priručnika, naučiti samostalno usklađivati odabrane kraće tekstove iz vlastite struke s normama standardnoga jezika, te tako podići na višu razinu svoje pismeno izražavanje.

Sadržaj predmeta Sustav. Standard. Norme. Pravopisna norma. Pravopisna načela i pravopisna pravila. Fonologija, morfonologija, morfologija – kao jezične razine i norme; normativni priručnici u kojima su (pr)opisane. Fonološko/fonemsko i morfonološko, morfološko/morfemsko pravopisno načelo. Refleksi kontinuante starojezičnoga jata i hrvatski pravopisi. Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi: morfološko-leksičko načelo. Jezično i nejezično u pravopisu: pisanje velikih i malih početnih slova. Pisanje riječi i vlastitih imena iz stranih jezika: transkripcija i transliteracija. Pravopis, sintaktička i suprasintaktička jezična razina: rečenični znakovi: (logičko-)semantičko načelo, elementi ritmo-melodijskoga i gramatičkoga načela. Računalni pravopis kao osobit tip pravopisa. Pravopisni rječnici i način služenja njima. Ortografska stilistika. Povijest hrvatskoga pravopisa: pitanje tradicije. Aktualna pravopisna norma. Aktualne pravopisne knjige. Pravogovor.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Nastavnik na seminarima uvodno izlaže sadržaje te upućuje na priručnu literaturu namijenjenu studentima za samostalan rad i daljnje kontinuirano vlastito educiranje. Studenti rješavaju pismene vježbe (rad na pripremljenim tekstovima, u vezi sa sadržajima koje nastavnik obrađuje u svojim izlaganjima).

Obveze studenata Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi. Rješavaju pismeno praktične zadatke u svrhu kontinuirane provjere znanja. Pismeni ispit.

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit 1 Projekt

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Kontinuirana provjera znanja 0,5

Referat

Praktični rad

Komentari: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi. Rješavaju pismeno praktične zadatke u svrhu kontinuirane provjere znanja. Polažu pismeni ispit (provjera usvojenosti pravopisne norme).

Obvezna literatura Aktualni pravopis(i). Jedna odabrana gramatika među naslovima ponuđenima u dopunskoj literaturi. Obvezna priručna literatura (odabire se prema potrebi, s popisa dopunske literature): Jednojezični rječnici hrvatskoga standardnoga jezika Jezični savjetnici hrvatskoga standardnoga jezika

Dopunska literatura Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. Anić, V. i Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje). Babić, S., Finka, B. i Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Skupljanje povratnih informacija (nastavnik — student), ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, praćenje napredovanja svakoga studenta (kroz portfelj studenta).

Kod predmeta

Naziv predmeta Pravci u suvremenoj kulturalnoj teoriji Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 45+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim pomacima u recentnoj kulturalnoteorijskoj misli Kolegijem se kani osigurati teorijska osnova za analitičko i društvenokritičko promišljanje suvremenih kulturalnih fenomena, zastupljenih u ostalim kolegijima predloženog programa.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj se kolegij izravno nadovezuje na kolegij «Povijest kulturalnih teorija», te se prožima s ostalim teorijskim kolegijima (poput «Teorija idenititeta»), osiguravajući teorijsko polazište za niz obveznih i dopunskih kolegija obuhvaćenih programom. U vezi je i s kolegijima iz srodnih ili «susjednih» disciplina kao što su Sociologija kulture ili Teorije ideologije.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studente će se osposobiti za uočavanje osnovnih linija utjecaja i preplitanja u kulturalnoteorijskim prilozima nastalim u posljednja dva desetljeća, te ih pripremiti za suverenije akceptiranje trenutnog stanja kulturalnoteorijske debate.

Sadržaj predmeta Kolegijem se obrazlažu i prate pravci kulturnoteorijske misli što su se mahom oblikovali u posljednjim dekadama dvadesetog stoljeća, te se upućuje na aktualne kulturnoteorijske pomake. Pojašnjava se teorijska utemeljenost pojedinih tendencija, uspostavljaju se veze s teorijskim zasadama (širim epistemološko-metodološkim i teorijskim pozadinama). Problematizira se raslojavanje predmeta proučavanja po različitim osima diferencijacije, raščlanjuju se elementi pozadine i tumače njihove implikacije na predmet bavljenja.  Pregled disciplinarnih okvira i interdisciplinarnog metodološkog raspona bavljenja pojmom i sadržajem «kulture» (Kulturkritik, sociologija, antropologija, hermeneutika, semiotika, ekologija kulture). 

Problem odbacivanja disciplinarno-metodologijskih identiteta i pitanje odabira promatračke pozicije. Tragovi narativnog obrata u kulturalnim teorijama i raščlamba kulturološkog pomaka u tradicionalnim disciplinarnim područjima promišljanja kulturalnih fenomena.



Opće teorije društva i teorije autopoietičkih sistema spram problema kulture (Habermas, Bourdieu, Luhmann).



Temeljno teorijsko zaleđe suvremenog bavljenja predmetnim poljem «kulture» (marksizam, poststrukturalizam, dekonstrukcija, psihoanalitičke škole).



Uloga teorije recepcije.



Kulturalni materijalizam i Novi historizam.



Intervencija iz očišta novih partikularnih postmodernističkih teorija: - feministički pogledi - queer teorije - postkolonijalni pogledi. - subaltern i area studies.



Tehnologističke prerade teorija ideniteta, položaj subjekta i pitanje tijela. Od teorije mogućih svjetova do virtualnih spaciotemporalnih zona potrošnje kulture.



Nove eklektičke teorijske zone: teorija liminalnosti, nove teorije spacijalnosti i dr. Primijenjene kulturalne teorije: kulturalna psihologija.



Ideološka upletenost suvremene kulturalne teorije. Od tretiranja sustava distribucije moći do pokušaja aktivističkog ovladavanja akademskom sferom. Subverzivnost i konstruktivnost suvremenih kulturalnih teorija. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su kroz semestar dužni napisati 2 seminarska rada i položiti usmeni ispit. Očekuje se aktivno sudjelovanje u nastavi, osobito seminarskoj.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Biti, V. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. MH, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice) During, S. (ur.) The Cultural Studies Reader. New York i London, 1993 Taylor, V. E., Winquist, C. E. Encyclopedia of postmodernism. Routledge, London – New York, 2001 (odabrane natuknice)

Dopunska literatura Bhabha, H. The Location of Culture. London, 1994 Eagleton, T. The Idea of Culture. London, 2001 ili hrvatsko izdanje Grossberg, L., Nelson, C., Trechler, P. (ur.) Cultural Studies. New York i London, 1992 Sim, S. The A-Z guide to modern literary & cultural theorists. NewYork,1995

Kod predmeta

Naziv predmeta Transkulturalna religiologija Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 15+15+0

Ciljevi predmeta U središtu zanimanja je pregled temeljnih istočnih religija, pri čemu sam pojam istočnih religija obuhvaća širok raspon vjerovanja koja su nastajala na golemim prostranstvima Azije. Predavanja obrađuju sintetski pregled glavnih učenja nastalih u pojedinim područjima s obzirom na povijesni kontekst, uz napomenu o osobitostima društva i kulture iz kojeg su iznikla, kao i utjecajima koje su pojedina učenja izvršila na ostale istočne, ali i zapadne svjetonazorske sustave.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij pripada dvjema važnim sferama promišljanja unutar kulturalnih studija u širem smislu. S jedne se strane nadovezuje na općenitiji kolegij «Duhovnost i kultura» i slijedi potrebu obuhvatne prosudbe duhovnih aspekata ljudske kulture i kulturalnih aspekata ljudske duhovnosti, dok, s druge, odgovara zahtjevima za upoznavanjem europskih «Drugih», tj. za prevladavanjem europocentričnog pristupa velikim temama ljudske misli. Kolegij se nadopunjuje i s kolegijima iz sfere interkulturalnih odnosa (poput «Interkulturalne komunikacije»), a proširuje se i specifičnim izbornim kolegijima «Religije i kulture Indije» i «Religije i kulture Kine, Tibeta i Japana».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Cilj kolegija je upoznavanje s nezapadnim religijskim kulturama i njihovim vezama s kulturom «zapada». Kolegijem se kani pružiti čvrsto uporište za nadgradnju spoznaja o svakoj

pojedinoj religiji, kao i za razumijevanje međureligijskih odnosa u Aziji i dodiru istočnih religija sa zapadnim učenjima.

Sadržaj predmeta 

Uvod: pojam i priroda «istočnih religija» - metodološki aspekti; podjela na indijske, kineske, tibetske i japanske religije,  Pregled izvornih Indijskih religija (arhajske, stare indske, brahmanizam, neohinduizam)  Utjecaji zapadnih učenja na neohinduizam i privlačnost neohinduizma na zapadu (teozofsko društvo M. Blavatsky – sinkretizam religija, indijski učitelji na zapadu: Vivekananda, Rabindranath Tagore, Gandhi, Aurobindo Ghose, promicanje neohinduističkih učenja znatnije prilagođenih zapadnim svjetonazorima: pokret Sathya Sai Baba, pokret Transcendentalne Meditacije – Maharishi Mahesh Yogi, pokret Umijeće življenja – Šri Šri Ravi Šankar, Međunarodno društvo spoznaje Kršne Svami Prabhupada, Yoga u svakodnevnom životu – Svami Maheshvarananda)  Utjecaji globalizacije na hinduističko društvo (tendencije u hinduističkoj zajednici uzrokovane multikulturalnošću i jačanjem zapadnih svjetonazora)  Buddhizam (povijest razvoja buddhističke zajednice, škole, širenje buddhizma izvan Indije, buddhizam danas, razlozi privlačnosti buddhizma na zapadu)  Pregled kineskih religija: arhajska religija, konfucionizam, taoizam, kineski buddhizam, narodna vjerovanja  Dodiri kršćanstva s kineskim učenjima i utjecaji (M. Polo, misionarsko djelovanje kršćana u Kini – M. Ricci, G. Aleni, kršćanstvo u Kini danas)  Pregled tibetskih religija: arhajska, tibetski buddhizam i lamaizam, narodna vjerovanja  Dodiri kršćanstva s tibetskim učenjima i utjecaji (misionarsko djelovanje kršćana u Tibetu – N. Ratkaj)  Pregled japanskih religija: šintoizam, japanski buddhizam, konfucionizam, narodna vjerovanja  Dodiri kršćanstva s japanskim učenjima i utjecaji (misionarsko djelovanje kršćana u Japanu – F. Ksaverski, kršćanstvo u Japanu danas)  Suvremeni razvoj japanskih religija Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Izrada seminara i polaganje usmenog ispita.

Pohađanje nastave Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Conze, E. A Short History of Buddhism. London, 1980. Davy, M. M. (ur.) Enciklopedija mistika. Zagreb, 1990. Hribar, M. (ur.) Religije svijeta: enciklopedijski priručnik. Zagreb, 1987. Zaehner, R.C. Hinduism. Oxford University Press, 1982

Dopunska literatura Bowker, J. Religije svijeta. Zagreb, 1998. Crim, K. (ur.) Enciklopedija živih religija. Beograd, 1981. Lach, D. F. Asia in the making of Europe I-II. Chicago and London, 1965 Eliade, M. (ur.) The Encyclopedia of Religions. London, 1986 Veljačić, Č. Razmeđa azijskih filozofija, I-II. Zagreb, 1978.

Kod predmeta

Naziv predmeta Kulturalna povijest srednjovjekovlja i ranog modernog doba Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je ponuditi obuhvatnu problemsku vizuru na period srednjovjekovlja, te prepoznati kulturološki formativne silnice motrenoga perioda u njihovoj protežnosti kroz povijest. Srednjovjekovlje se ujedno razmatra i s aspekta praksi pisanja s osobitim interesom za suodnos spram moderniteta. Metodologijski organiziran na način linearne povijesti (od ‘Otkrića novih svjetova’ i europske ekspanzije do Francuske buržoaske revolucije i vremena Napoleona) sadržaj kolegija usredotočen je na povijest ideja uopće i europsku intelektualnu povijest posebno, te na odjeke i adaptacije eurocentričnih koncepata u svijetu XVI, XVII. i XVIII. stoljeća.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se pojavljuje u nizu kulturnopovijesnih kolegija, no problemski se usmjerava prema 81

suodnosu spram moderniteta, te utoliko korelira i s kolegijima koji se istoga razdoblja dotiču iz drugih vizura, zahvaćajući srodne probleme, kao i s kolegijima koji se iz drugih perspektiva dotiču praksi pisanja (problemi tekstualnosti, narativnosti, diskurza). Svojom problemskom usmjerenošću aktualizira perspektive koje se dotiču filozofske grupe kolegija, teorija identiteta, te ne manje od toga i sociološke paradigme.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznati studente s idejama i događajima koji su omogućili formaciju moderniteta kao povijesne, ekonomske i kulturalne danosti na kojoj se zasniva pojedinačno i grupno iskustvo sadašnjice.

Sadržaj predmeta 

Različite periodizacije srednjovjekovlja, od tradicionalne do tzv. jako dugog srednjovjekovlja.  Presezanje antike u srednjovjekovlje: izlazak iz subrimskog svijeta oko 800.  Kršćanstvo: nastanak posebnog tipa zapadnog kršćanstva, veza s nastankom vernakulranih jezika.  Transformacije slike vladara; ustroj vlasti; nastanak feudalizma kao sistema ličnih veza.  Karakteristike srednjovjekovnih država: amorfnost. Rat kao najjača ekonomska kategorija.  Insularnost srednjovjekovne kulture; tekstualne zajednice velikih raspršenih književnih događaja: junačke pjesni i viteški romani.  Karakteristike srednjovjekovnog umjetničkog djela: neoriginalnost i nestabilnost.  Autori, pisari i autoriteti. Prakse pisanja i čitanja. Umjetnost po narudžbi. Marginalci u srednjovjekovlju.  Institucionalna ekspanzija srednjovjekovlja u drugoj polovici XX. stoljeća: srednjovjekovlje kao laboratorij moderniteta i spremište njegovih bijelih pjega Unutar zadanog povijesnog raspona, razmatra se idejna dijalektika procvata i propasti europske političke i kulturne hegemonije u globalnom kontekstu. Rani Modernitet kao razdoblje europske ekspanzije i ideje progresa. Ekonomski, politički, kulturalni i geokulturalni aspekti ideje ekspanzije i koncept povijesne odgovornosti za svijet koji se kao ideja Europljanima predstavlja kao prirodan poredak stvari još od Platona i Aristotela.. Segmentacija po razdobljima, uz inkorporiranje motrišta koja preoblikuju kronološki okvir u povijest ideja i intelektualne povijesti: otkriće i koncept ‘Novog svijeta’; reformacija / protureformacija; inkvizicija (lov na vještice); razdoblje apsolutizma, prosvjetiteljstvo / Francuska buržoaska revolucija i Napoleon. Osnovne teme ovakvog tretmana povijesti: 

  

arbitrarnost samog pojma otkrića, presjecišta koncepcija i miskoncepcija europocentrične slike svijeta, upitnosti monolitne strukture ideje Zapada, te posljedicama koje je ‘otkriće’ imalo na subjekte i kulture zatečene na novim kontinentima, kreiranje i (samo)uspostava identiteta u (zamišljenim) zajednicama (Otkriće); uloga moći i institucija u kreiranju monolitne slike svijeta (reformacija / protureformacija); koncept cenzure te uloga roda i spola unutar totalitarnog iskustva svijeta (inkvizicija / lov na vještice); ‘nove subjektivnosti i novi totalitarizmi’; individua / autoritet / subjekt / obrazovanje i protok informacija (apsolutizam); uloga i ‘izdaja’ intelektualaca; znanje i hijerarhije moći; prve datoteke Zapada; početak rasapa europskih vrijednosti (prosvjetiteljstvo i Francuska buržoaska revolucija); pojedinac i povijest (Napoleon i njegovo vrijeme).

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su kroz semestar dužni napisati jedan seminarski rad i položiti usmeni ispit. Očekuje se aktivno sudjelovanje u nastavi, osobito seminarskoj.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Cantor, N. F. The Civilization of the Middle Ages: A Completely Revised and Expanded Edition of Medieval History. Perennial, 1994 Coates Willson, H., White Hayden, V., Salwyn Schapiro, J. (ur.) The Emergence of Liberal Humanism: an Iintellectual History of Western Europe. New York: McGraw-Hill 1966-70. Vol. 1 From the Italian Renaissance to the French Revolution. Lopez, R. Rođenje Evrope: stoljeća V-XV. Zagreb, 1978.

Dopunska literatura Curtius, E. R. Evropska književnost i latinsko srednjovjekovlje. Zagreb, 1971. Gallagher, C., Greenblatt, S. Practicing New Historicism. Chicago : University of Chicago Press, 2000 Jordan, W. C. The Great Famine. Northen Europe in the Early Fourteenth Century. Princeton, 1996 Le Goff, J. Medieval Civilization: 400-1500. Oxford; Cambridge Massachusetts: Basil Blackwell, 1990 Ozment, S. The Age of Reform 1250-1550: An Intellectual and Religious History of Late Medieval and Reformation Europe. Yale University Press, 1986 Zlatar, A. Ispovijest i životopis: srednjovjekovna autobiografija: rasprava. Zagreb, 2000.

Kod predmeta

Naziv predmeta Osnove bibliotekarstva i informacijskih znanosti Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 15+15+0

Ciljevi predmeta Kolegij predstavlja praktičnu nadopunu korpusu znanja stečenih iz teorijskih i povijesnih kolegija i odgovara potrebama zaokruženja obrazovnog profila diplomanata kulturalnih studija. Sadržaji se obogaćuju općim informatološkim uvidima koji im priskrbljuju neposrednu kontekstualizaciju.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je okrenut prakticiranju kulturnih djelatnosti u užem ili tradicionalnom smislu i pripada skupini kolegija okrenutih tržištu rada i harmonizaciji obrazovnih profila s obzirom na širinu zastupljenih teorijskih i društvenokritičkih sadržaja. Po tipu odgovara kolegiju “Uvod u muzeologiju”, a u bliskoj je vezi s kolegijem “Upravljanje resursima u kulturi” i dr.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti bi se trebali upoznati s temeljnim znanjima iz bibliotekarstva kao discipline i bibliotečne djelatnosti kao važne društvene prakse.

Sadržaj predmeta Uvodna razmatranja:  Područje interesa, metode, ciljevi i problemi suvremene teorije knjižničarstva i informacijskih znanosti.  Pitanje duhovnog napretka pojedinca i društva u kontekstu područja interesa. Civilizacijske tekovine i način pohranjivanja.  Analiza procesa informacijskog pohranjivanja i pronalaženja podataka. Optimalizacija.  Medijska raznovrsnost izvora. Tematska diferencijacija:  Teorija i praksa knjižničnih sustava (posebno u globalnom okruženju).  Teorija i suvremenu praksu formalne i stvarne obrade građe i informacija s osnovama standardizacije.  Teorija korisnika i načini korištenja građe (mjesne i daljinske, pohranjene na svim medijima).  Teorija i suvremena praksa zaštite građe. Aspekti od posebnog interesa:  Korištenje mrežne tehnologije i Interneta i novi sustavi elektroničkih, digitalnih, 84

hibridnih i virtualnih knjižnica koje pohranjuju i distribuiraju podatke i građu na svim medijima (tekst, slika, zvuk, film, multimedija).  Nove funkcije koje pojedine vrste knjižnica (nacionalne, sveučilišne, specijalne i narodne) imaju u suvremenim knjižničnim sustavima te njihov odnos prema srodnim ustanovama (arhivi, muzeji, galerije). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su kroz semestar dužni napisati 1 seminarski rad i položiti usmeni ispit. Očekuje se aktivno sudjelovanje u nastavi, osobito seminarskoj.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad 1

Komentari:

Obvezna literatura Aparac-Gazivoda, Tatjana. Teorijske osnove knjižnične znanosti. Zagreb : Filozofski fakultet. Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1993. Borgman, Christine L. Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja: pristup informaciji u umreženom svijetu. Lokve : Naklada Benja; Zadar : Gradska knjižnica, 2002.

Dopunska literatura Budd, John M. Knowledge and knowing in library and information science : a philosophical framework Lanham ; London : The Scarecrow Press, 2001. Conceptions of library and information science : historical, empirical and theoretical perspectives : proceedings of the International Conference held for the celebration of 20th anniversary of the Department of Information Studies, University of Tampere, Finland, 26-28 August 1991 / edited by Pertti Vakkari ; Blaise Cronin. - London ; Los Angeles : Taylor Graham, 1992. Turčin, Vesna; Valčić, Lovro. Radi u digitalnoj knjižnici. CD-ROM. Zagreb : CONI, 2002.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Kvaliteta programa, nastavnog procesa, vještine poučavanja i razine usvojenosti gradiva

ustanovit će se provedbom pisane evaluacije uz pomoć opsežnih upitnika te na druge načine predviđene prihvaćenim standardima.

Kod predmeta

Naziv predmeta Spolni i rodni identiteti Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Kolegij ima namjeru podastrijeti spoznajnu argumentaciju za kritičko preispitivanje implicitnog prohtjeva za univerzalnošću kao autoritetskim pogledom. a s druge strane dati sintetski uvid u različita teorijska čitanja spolno/rodnih identiteta i identificiranja, u konstrukte muškosti i ženskosti, identitetske moći i preplete uloga.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij Spolni i rodni identiteti izravno korespondira s cjelinom tematskih sadržaja kolegija koji se bave identitetima ali i s mapom kulturalnih značenja koja se prostiru u različitim prepletima disciplina i diskursa unutar kulturalnih studija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osvještavanje o mogućnostima različitih čitanja spolno/rodnih identiteta i identificiranja, o različitim uvidima u konstrukte muškosti i ženskosti, identitetske moći i preplete uloga. Studentice i studenti će se isto upoznati s feminističkim teorijama identiteta i njihovim utjecajem na spoznajne pristupe identitetima.

Sadržaj predmeta 



 

Feminističke teorije identiteta: esencijalizam/dualizam/konstruktivizam, razlikovnost spola/roda i ambiguitet (S. Benhabib, M. Wittig, J. Butler) ; koncept sebstva i identitet; ženski subjektivitet i paradoksi univerzalnosti; konstrukti ženskosti i muškosti; arhetipovi o spolovima, spoznajne mitologije i predrasude; seksualni odabiri (queer theory) i rodovi; subverzije identiteta; tijelo i identitet. Identitet kao drugost (S. de Beauvoir); iskustvo spolne razlike i konstitucija ženske subjektivnosti (esencijalističke strategije, postmodernizam, «žensko pismo» - M. Duras, L. Irigaray); moć imenovanja/identificiranja (J. Kristeva, A. Lorde); status melankoličnog subjekta (J. Butler); nevolje s kolektivnim rodnim identifikacijama; rodna genealogija i intervencije. Identitet u jeziku: autobiografije, biografije i rod; seksizmi; performativnost rodnih identiteta (L.Č.Feldman). Kontekstualiziranje/mapiranje identiteta u zajednici temeljem spola/roda; ideologije pogleda i identiteti; spolnost i manjinske zajednice; politike identiteta i povijesni primjeri spolno/rodne ugnjetenosti i diskriminacije. Prostori identifikacije: uloge i prijepori u svijetu javnosti/ privatnosti («javna žena», domaćica/domaćin); patrijarhalni cjepovi; identitet, zajednica, nasilje/rat, muškost (K. 86

Theweleit); paradoksi spola/roda u izvedbenim umjetničkim praksama; spolno/rodne i spolne nejednakosti, izvedbeni i fikcionalni identiteti. Kultura susreta i etičko čitanje identiteta (N. Fraser, C. Mouffe, A. Jaggar). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti i studentice su dužni/e aktivno sudjelovati, poticati interaktivnost i suistraživalački angažman, prezentirati i kritički argumentirati jednu od ponuđenih tematskih cjelina te napisati tri ogleda na temelju zadane literature i položiti ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura de Beauvoir, S. Drugi pol I/II. BIGZ, Beograd, 1982. Butler, J. Gender Trouble: Feminism and the Subversion of Identity. London and New York, 1990. ili hrvatsko izdanje Kašić, B. «Javni identiteti. Nelagode oko konstitucije subjekta». Treća, 1 (1), 1998.

Dopunska literatura Benhabib, S. Situating the Self, Gender, Community and Postmodernism in Contemporary Ethics. Routledge, New York, 1992 Chodorow, N. The Reproduction of Mothering. University of California Press, Berkeley, 1978 Čale Feldman, L. «Nevolje s izvedbom»., Frakcija, Centar za dramsku umjetnost, Zagreb, 12-13, 1999. Marković, I. (ur.) Cyberfeminizam (ver.1.0). Centar za ženske studije, Zagreb, 1999. Papić, Ž. Polnost i kultura. Telo i znanje u socijalnoj antropologiji, XX vek. Beograd, 1997

kakvoće nastave, dostupnost i razina nastavnih materijala, vještina poučavanja, razina usvajanja gradiva. Uz ove oblike mogu se provoditi i drugi dogovoreni na razini Odsjeka, Fakulteta, Sveučilišta u skladu s propisima. Prema potrebi predavač ili asistent/suradnik izradit će studentski portfolio u koji će unijeti zapažanja o studentovu napredovanju.

Kod predmeta

Naziv predmeta Teorija i analiza diskurza Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 15+15+0

Ciljevi predmeta Teži se svestranome osvjetljavanju pojma diskursa i primjeni teorijskih i analitičkih paradigmi pomoću kojih se ovom složenom fenomenu pristupa s težnjom razotkrivanja brojnih komplementarnih vizura.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj je kolegij u izravnoj vezi teorijskom grupom predmeta budući da iziskuje propitivanje središnjega pojma s aspekta raznolikih teorijskih sustava. Pojam diskursa se, u smislu kulture kao diskursa, otvara i brojnih drugim kolegijima u studiju, ouhvaćajući aspekte koji presijecaju kulturalnu povijest, kulturalnu geografiju, no i studij medija kao proizvođača kulturalno obilježena diskursa.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje studenata s pojmom diskursa. Osvjetljavnje brojnih vizura dotičnoga pojma.

Sadržaj predmeta U središtu je diskusije pojam diskursa koji se analizira iz vizura brojnih pristupa. Iz multidisciplinarne neujednačenosti koja ovaj pojam okružuje u novije vrijeme niču tzv. diskursni studiji kao transdiciplinarno područje koje, asimilirajući raznolike poticaje i zasade, funkcionira na dva plana: teorijskom i analitičkom. Uspostavljaju se obje paradigme, a posebna se pažnja pridaju prostoru njihova prožimanja i prilaznim aspektima koje ovi planovi diktiraju.  Pojam diskursa s aspekta kulturne / kritičke / književne teorije, s aspekta lingvistike, te socijalne psihologije / kritičke lingvistike; modeli diskursa u kulturalnoj teoriji;  Michel Foucault i pojam diskursa  Jezik, diskurs i ideologija; pitanja determiniranosti, istine, subjekta, identiteta i socijalnih praksi  Feministička teorija i teorija diskursa; kolonijalna i postkolonijalna teorija diskursa Analiza diskursa, kritička lingvistika i socijalna psihologija; diskursni studiji; tekstualno orijentirana analiza, lingvistička sredstva, interpersonalna i spoznajno-komunikacijska 88

funkcija diskursa; cjelovitost diskursa (diskurs vs. kultura / ideologija / rodnost / emocija Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Pohađanje nastave i polaganje usmenog ispita.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Barker, C., Galasinski, D. Cultural Studies and Discourse Analysis. London – Thousand Oaks, New Delhi, 2001 Biti, V.Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. MH, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice) Foucault, M. Znanje i moć. Zagreb, 1994. Mills, S. Discourse. London, 1997

Dopunska literatura Andrijašević, M., Zergollern-Miletić, L. (ur.) Tekst i diskurs. Zagreb, 1997. Brown, G., Yule, G. Discourse Analysis. Cambridge, 1983 De Beaugrande, R. New Foundations for a Science of Text and Discourse: Cognition, Communication and the Freedom of Access to Knowledge and Society. Norwood-New Jersey, 1997 Fairclough, N. Discourse and Social Change. London, 1992

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 4 (njemački jezik) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+15+0

Ciljevi predmeta Usvajanje i proširivanje znanja gramatičkih zakonitosti i primjena stečenog znanja, te uvježbavanje složenijih komunikativnih oblika svakodnevice. Samostalno kreativno razmišljanje i izražavanje na njemačkom jeziku.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se nastavlja na kolegij "Njemački jezik 3" i povezan je sa sadržajima drugih kolegija, pogotovo jezičnim kolegijima, te stručnim seminarom.

Sadržaj predmeta Preterit pravilnih, nepravilnih glagola i modalnih glagola – zavisno složene rečenice s als, während, wenn, obwohl – prijedlozi s genitivom – relativne zamjenice – relativne rečenice – strukture s es – zamjenice s irgend- - konjunktiv II pravilnih i nekih nepravilnih glagola – konjunktiv II modalnih glagola i glagola haben i sein – pogodbene rečenice – pridjev kao atribut u komparativu i superlativu Teme: Sreća i nesreća; Znamenitosti i godišnji odmor; Želja i stvarnost Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Praktični rad

Istraživanje

Komentari:

Obvezna literatura DELFIN, Lehrwerk für Deutsch als Fremdsprache, Teil 2,Hueber Verlag 2004. dnevni i tjedni tisak (Frankfurter Allgemeine, Standard, Fokus, Spiegel, Geo). Dreyer Schmidt, Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für Deutsch;München literatura se tijekom nastave nadopunjava (primarna kao i sekundarna)

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen DtV Atlas, 1991 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte; Brigitte…)

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 4 (talijanski jezik) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+15+0

Ciljevi predmeta Kolegij ima za cilj obuhvatiti temeljito sve aspekte talijanskog jezika u pismenom i govornom izrazu. Cilj kolegija je nastava jezika kao tradicionalnog sistema formalističkog proučavanja jezika težnji ka konkretnoj primjeni gramatičkih pravila u usmenom obliku te uviđanje načina primjena kod velikih autora talijanske suvremene književnosti. 91

Teži uspostavljanju direktnog odnosa sa talijanskim jezikom upoznavanjem istoga u njegovoj funkciji (kako je to provedeno u funkcionalnoj gramatici engleskog tipa). Osobine jezika se nalaze na tekstovima i na činjenicama razgovornog jezika.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij korelira sa svim jezičnim kolegijima u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima talijanskog jezika u smislu obogaćivanja sektornog izražavanja i praktične primjene stranog jezika, ali i s kolegijima teorijske grupe koji izravno tematiziraju kulturalne studije (izražavanje i izgovaranje pojedinih pojmova iz oblasti kulturoloških studija na stranom jeziku)

Očekivani ishodi (razvijanje općih znanja/vještina) za predmet i/ili modul

specifičnih

kompetencija

–

Usvajanje temeljnih spoznaja o talijanskom jeziku, utvrđivanje određenih gramatičkih pravila (primjena opisnih pridjeva, načina Congiuntivo, aktivne i pasivne forme glagola)i obogaćivanje sektornog izražavanja i praktične primjene stranog jezika.

Sadržaj predmeta 

Opisni pridjevi – slaganje riječi u rečenici – osnove sintakse-Aktivna i pasivna forma glagola – analiza teksta i primjena  Konstrukcija glagola fare – primjena – analiza teksta i uočavanje primjene glagola  Uporaba riječi „ci“ primjena riječi „ne“ funkcija : Dogovor,  Način Congiuntivo – način želje- nerealnosti, mogućnosti - Funkcije: Iznenađenje, žalost, neprihvaćanje činjenica  Periodo ipotetico – primjena i uloga- Funkcija. Emfatički izraz, razočaranje  Nepravilni glagoli: crescere, dire, dirigere, fingere, giungere, leggere, morire, nascere, parere, permettere, piacere, prendere, proporre, rendere, ridere (vježbe) Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja pismenog (uvjet) te usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti u vrijeme održavanja seminarske nastave.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 0,5

Usmeni ispit 1

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000

Dopunska literatura AAVV, Schedario linguistico autocorrettivo, Principato editore, Milano 1985 Campagnoli P., Grimaldi G., Messaggi, ed. Il capitello, Torino, 2004

Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989 Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Stručni seminar engleskog jezika 4

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+15+0

Korespondentnost i korelativnost programa Program ovog kolegija korespondira sa programom obveznih i izbornih predmeta/modula

Sadržaj predmeta  

gramatičke strukture na tekstualnoj razini i njihove intertekstualne funkcije proširivanje vokabulara (sinonimi, antonimi, idiomi itd.) – sistematizacije tezaurusa

 

prevođenje stručne literature – tematski prevodilački projekt praćenje tjednih i mjesečnih časopisa na engleskom jeziku (Time, Nesweek itd.) kako bi se studenti upoznali sa suvremenim temama iz društvenog i političkog života u svijetu  pisanje eseja na zadane teme – samoanaliza uz primjenu informatičkih pomagala i priručnika  izrada seminarskih radova koji korespondiraju stručnoj literaturi govorne radionice i diskusije na engleskom jeziku Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni pohađati nastavu, pisati propisane eseje na zadane teme te izraditi seminarski rad.

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5

Komentari:

Obvezna literatura Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitne građe koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru.

Kod predmeta

Stručni seminar hrvatskoga standardnog jezika 2

Naziv predmeta Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 0+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je podizanje razine pismenoga i usmenoga izražavanja studenata (tj. cilj je razviti u studenata sposobnost svjesne uporabe jezika i sposobnost uočavanja odmaka od standardnojezičnih normi u pismenom i usmenom iskazu) pri čemu je naglasak na osvješćivanju funkcionalne raslojenosti jezične uporabe i pravilnom odabiru jezičnoga (spot)koda.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij izravno korelira s ostalim sadržajima u kolegijima Stručni seminar hrvatskoga jezika 1, 3 i 4. Pomoću sadržaja kolegija u studenata se razvijaju vještine iskoristive u izvođenju drugih kolegija u kojima se od studenata zahtijeva kompetencija specifičnoga pismenoga i usmenoga izražavanja (npr. pisani seminarski radovi, eseji, referati, usmena izlaganja, rasprave, komentari i sl.).

Sadržaj predmeta Funkcionalna raslojenost jezične uporabe – funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Planovi jezične realizacije: usmeni i pisani. Značajke javne jezične komunikacije: organizacija teksta u znanstvenom, administrativno-poslovnom i publicističkom funkcionalnom stilu/diskursnom tipu. Struktura diskursa. Diskurs i tekst. Kohezija. Referencija. Diskursna koherencija. Signali kontekstualne uključenosti (tekstna lingvistika) i diskursne oznake (analiza diskursa). Funkcija diskursnih oznaka. Vrste diskursnih oznaka. Diskurs kao akcija i društvena interakcija. Govorni činovi. Diskursni tipovi: raslojavanja diskursnoga polja (funkcionalno, socijalno, spolno itd.); diskurs i društvo; jezik u kontekstu. Privatni javni diskurs. Govoreni i pisani plan realizacije. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obvezni pohađati seminar te u kontinuiranoj kraćoj pismenoj provjeri znanja na nastavi pokazati razumijevanje sadržaja i primjenu stečenoga znanja. Studenti su dužni predati nastavniku na jezični pregled jedan seminarski rad s tematikom iz matične struke, na kojem će praktično pokazati primjenu stečenoga znanja (savjetuje se izbor među seminarskim radovima koje je student već pripremio u okviru kojega kolegija iz matične struke).

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Projekt

Kontinuirana provjera znanja 1

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi. Rješavaju pismeno praktične zadatke u svrhu kontinuirane provjere znanja. Predaju na jezični pregled i ocjenu jedan seminarski rad s tematikom iz matične struke.

Obvezna literatura Kovačević, M. i Badurina, L., Akademski diskurs, u: Riječki filološki dani, zbornik radova 4, Rijeka 2002, str. 189–206. Kovačević, M., Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. Silić, J., Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 3, Zagreb 1997, str. 495– 513. Silić, J., Znanstveni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 2, Zagreb 1997, str. 397– 415.

Dopunska literatura Badurina, L. i Kovačević, M., Funkcionalna sintaksa razgovornoga stila, u: Jezična norma varijeteti, zbornik radova Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, ur. L. Badurina, B. Pritchard i D. Stolac, Zagreb – Rijeka 1998, str. 19–28. Glovacki-Bernardi, Z., O tekstu, Zagreb 1990. Ivanetić, N., Govorni činovi, Zagreb 1995. Silić, J., Administrativni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 4, Zagreb 1996, str. 349–358.

Kod predmeta

Naziv predmeta Kulturna politika Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 15+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Predmet Kulturna politika namijenjen je upoznavanju i razumijevanju povijesnih izvora i suvremenih oblika kulturne politike u svijetu i Hrvatskoj, u prvom redu državne a potom stranačke, korporacijske i interesnih grupa (vjerskih zajednica itd.).

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij uspostavlja izravnu relaciju spram kolegija kao što su Kultura civilnoga društva, Politička kultura, Pravo i kultura, te osobito s kolegijem Upravljanje resursima u kulturi. On primjenjuje spoznaje sociologije kulture, a korelira i s problemima koje obrađuje grupa kolegija koja se vezuje uz pitanja identiteta.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje studenata s povijesnim izvorima i suvremenim oblicima suvremene kulturne politike u svijetu i u Hrvatskoj. Spoznavanje odnosa kulture i politike.

Sadržaj predmeta     

    

Kultura kao institucionalna sfera proizvodnje, cirkulacije i upotrebe značenja koja izviru iz umjetnosti, religija, moda, medija, naslijeđenih kulturnih obrazaca društvene većine, odnosno svakodnevnice, zatim iz društveno-humanističkih znanosti i obrazovanja, itd. Kulturna politika kao selekcija značenja kulture i financijskih prioriteta s time u vezi, čime se legitimira određena politička prevlast ili sustav moći u lokalnim i međunarodnim razmjerima. Kulturna politika u preddemokratskim sustavima: politika prestiža carstava, politika identiteta nacionalnih pokreta, simbolička politika totalitarizma. Novi “kulturni ratovi” i ideologiziranje kulture: od “sudara civilizacija” do borbe za nove globalizirajuće medije. Razvoj i tipovi kulturne politike u demokratskim režimima: elitizam, velfarizam, etnička i rodna razlika i postkolonijalizam, tržišni populizam i komodifikacija kulture, demokratizacija i kulturno obrazovanje; nacionalna kulturna politika i kulturna politika regija i gradova (europski primjeri) Razvoj i tipovi državne kulturne politike u drugoj Jugoslaviji i suvremenoj Hrvatskoj. Kulturne djelatnosti trećeg sektora i civilnog društva. Kultura, decentralizacija, privatizacija: dosadašnja iskustva u svijetu i Hrvatskoj. Medijska politika u svijetu i Hrvatskoj. Kulturna politika i razvoj: održivi razvitak u ravnoteži prirodnih resursa, fizičkog kapitala, financijskog kapitala i ljudskog kapitala: kulturnog i socijalnog; kulturne/kreativne industrije; kulturni turizam; nove informacijske tehnologije; kulturni menadžment; kultura i sprečavanje sukoba; kultura mira; globalne kulturne mreže i međunarodna suradnja:

alternativni putevi globalizacije.  Načela strategije kulturnog razvitka Hrvatske u 21. stoljeću. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Usmeni ispit i seminari. Velika pažnja poklanja se diskusionoj kompetenciji studenata.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Cvjetičanin, B., Katunarić, V. (ur.) Hrvatska u 21. stoljeću: kultura. Zagreb: Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, 2001. (Uvod i Zaključak) Katunarić, V. Kultura, nacija, razvoj: stvaralački projekt i retorika reakcije. U zborniku: Landry, C. Hrvatska kulturna politika. Od prepreka do mostova. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 1999.

Dopunska literatura Kim, S. C. Pros and Cons: Social Policy Debates of Our Time. Allyn & Bacon, 2000 Lewis, J., Miller, T. (ur.) Critical Cultural Policy Studies: A Reader. Blackwell Publishers, 2002 Parekh, B. Rethinking Multiculturalism: Cultural Diversity and Political Theory. Harvard University Press, 2002 Post, R., Getty Institute for the History of Art and the Humanities, Roth, M. Censorship and Silencing: Practices and Cultural Regulations (Issues & Debates). J. Paul Getty Museum Publs, 1998

Fakulteta, Sveučilišta u skladu s propisima. Prema potrebi predavač ili asistent/suradnik izradit će studentski portfolio u koji će unijeti zapažanja o studentovu napredovanju.

Kod predmeta

Naziv predmeta Izvedbeno-scenska kultura Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija otvoriti dramaturšku perspektivu spram fenomena kulture, u rasponu od svakodnevice i interaktivnog momenta unutar kojega ljudska komunikacija zadobiva performativni karakter do raznih oblika izvođenja, zahvaćajući predmet interesa u širokome luku koji obuhvaća kako institucionalizirane tako i sub-kulturne vidove scenskoga izraza.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij, specifičan po svojoj dramaturškoj usmjerenosti, uspostavlja relacije spram brojnih kolegija koji s njime korespondiraju tematski (primjerice, Kulturna antropologije) i metodološki ( kao npr. Sociologija kulture). U nekim će aspektima ovaj kolegij korelirati i s izbornim kolegijima Glazba i društveni kontekst, Film i kultura, Teorija i praksa novih medija i dr.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Podizanje opće kompetencije studenata za pristup scensko-izvedbenom činu i razvijanje analitičkih modela.

Sadržaj predmeta 



  

Pojam performansa. Performans (u smislu autoprezentacije; Ervin Goffman) kao aspekt društvene interakcije; dramaturški aspekti svakodnevice. Socijalni i psihološki aspekti izvođenja; percepcija drugoga i autopercepcija. Fenomenologija društvene stvarnosti iz performativne perspektive: ritualizirani društveni čin i društvena pozornica (primjerice: javni govor; sportski nastup; religijski obred; sudski proces) Performans kao spontani izraz i performans u dramaturškoj obradi. Antropološka perspektiva: ritual, drama, karneval, film, spektakl u kulturalnom performansu (Victor W. Turner). Rapsodijsko i/ili mimsko izvođenje govornih i tekstualnih artefakata i moderni rituali (hepeninzi). Tijelo, mozak i kultura. Performans uživo i tehnološki moment. Uključenje medijske tehnologije u rock-koncerte i sportske događaje (video pratnja, elektronska glazba i sl). Odnos televizije i kazališta. Medijska saturiranost kulture. Tijelo i pozornica. Teorijski temelji (Walter Benjamin, Judith Butler, Jacques Lacan). Eksplicitna i implicitna tjelesnost performativnog čina. Rodni moment. Scenski pokret i prezentacija tjelesnosti. Paralelizmi i preplitanja: udio visokih kulturnih institucija i alternativna / suburbana 99

kultura. Tradicija i postmodernistički iskorak. Slobodna igra preoznačavanja. Dramski tekst i performativna značenja: tekst kao otjelovljenje stalne mijene performativnih konvencija. Interpretacije Shakespearea: kazališna i filmska produkcija, alternativni pristupi. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi i formirati tijek njezina izvođenja (naročito na seminarima). Usmeni ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Auslander, P. Liveness: Performance in a Mediatized Culture. Routledge, 1999 Broadhurst, S. Liminal Acts: A Critical Overview of Contemporary Performance and Theory. Cassell Academic, 2000 Violić, B.Lica i sjene. Zagreb, 1989.

Dopunska literatura Carlson, M. Performance: A Critical Introduction. Routledge, 1996 Craig, E. G. O umjetnosti kazališta. Zagreb, 1980. Goldberg, R. Performance Art: From Futurism to the Present (World of Art). London, 1996 Pfister, M.Drama – teorija i analiza. Hrvatski centar ITI, Zagreb, 1998. Turner, V.W. Dramas, Fields, and Metaphors: Symbolic Action in Human Society. Cornell University Press, 1975

100

Kod predmeta

Naziv predmeta Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 3 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Kolegij Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba bavit će se suvremenim aspektima moderniteta i postmoderniteta te intelektualnim pristupima problematici europske i globalne kulture nakon prosvjetiteljstva. Cilj je upoznavanje s osnovnim idejama teoretičara i kritičara kulture u njihovom vremensko-prostornom kontekstu kao i s aspekta aktualnog / današnjeg odjeka njihovih ideja.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je dio cjeline kulturalnopovijesnih kolegija, a problemski je izravno korespondentan sa suvremenim kulturalnoteorijskim pristupima koje tematizira kolegij Suvremena kulturalnoteorijska misao, kao i s temama diskurzivnosti i narativnosti iz tekstualno-jezične grupe predmeta.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznati studente s osnovnim idejama teoretičara i kritičara kulture u njihovom vremenskoprostornom kontekstu kao i s aspekta aktualnog / današnjeg odjeka njihovih ideja.

Sadržaj predmeta Povijest suvremenosti u okviru Zapada i svijeta bit će propitana sa socijalnog, kulturalnog, kulturološkog, idejnog i geopolitičkog aspekta, te iz perspektive okvirnih pretpostavki filozofije, umjetnosti i literature o modernizmu i postmodernizmu. Povijesni raspon: od prosvjetiteljstva do postmodernih re-evaluacija ideja prosvjetiteljstva s kraja XX stoljeća. 



Problemska čvorišta: može li se postmodernitet pozitivno definirati?; pitanje (dis) kontinuiteta post-moderniteta spram moderniteta – (ne)premostivost jaza; jesu li koncepti modernosti, moderniteta, modernog, modernizma / postmodernosti, postmoderniteta, postmodernog, postmodernizma identični unutar svojih historijskih ramifikacija, ili se radi o razlicitim i katkad nekompatibilnim segmentima koji omogućuju pojedinačnu i kolektivnu konstrukciju zbilje? Ideje historiciteta i povijesnosti u globalnom kontekstu. Izbor iz tekstova Voltairea, D. Diderota, Sadea, G.W.F. Hegela, I. Kanta, F. Nietzschea, J. Lacana, P. Ricouera, T. Todorova, M. Foucaulta, J.F. Lyotarda, J. Derrida, H. Bhabhe, J. Clifforda, S. Greenblatta, G.C. Spivak, Bell Hooks i drugih sa svrhom razmatranja povijesti kao tekstualne strategije za proizvodnju i razumijevanje zbilje. Rasprava o povijesnoj situiranosti kulture / kultura i kulturalnoj uvjetovanosti povijesnih diskurza; retorički repertoari povijesti; povijest kao oblik pisanja i kao kultur(al)ni žanr; obligatorne povijesti u kolonijalnom i postkolonijalnom kontekstu; presjecišta diskurza gospodara (grand narratives of representation) i lokalno utemeljenih diskurza autentičnosti

101

(locally grounded narratives of authenticity) i dr. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Usmeni ispit, seminarski rad.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Clifford, J. The Predicament of Culture : Twentieth-Century Ethnography. Literature, and Art. Cambridge: Harvard UP, 1988 Foucault, M. Discipline & punish. New York: Vintage Books, 1979 Nietzsche, Friedrich, Genealogija Morala Spivak, G. C. A Critique of Postcolonial Reason : Toward a History of the Vanishing Present. Cambridge: Harvard University Press,1999

Dopunska literatura Adams, P.C., Hoelscher, S., Till, K. E. (ur.) Textures of Place: Exploring Humanist Geographies. University of Minnesota Press, 1994 Blij, H. J. Human Geography: Culture, Society and Space .New York,1995 Gregory D., Marin, R., Smith, G. Human Geography: Society, Space and Social Science, London,1994 Kirby, K. M. Indifferent Boundaries - Spatial Concepts of Human Subjectivity. The Guilford Press, 1996

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

102

Kod predmeta

Naziv predmeta Kulturalna geografija Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 3 30+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s kulturalnom geografijom kao problemski označenom disciplinom zainteresiranom za poziciju čovjeka u kulturnome prostoru, kao i za procese koje prate ljudsku jedinku lociranu u ozračje suvremene kulture.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj je kolegij višestruko povezan s kolegijima koji problematiziraju narav ljudskog bivstvovanja u kontekstu kulture (sociološki aspektirani sadržaji studija, teorije identiteta – rodnih, etničkih, klasnih), no jednako tako i kulturalnom poviješću (napose modernom i postmodernom) koja predstavlja moguću prizmu razmatranju kulturnogeografskih pitanja.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti bi se trebali upoznati s kulturalnom geografijom kao disciplinom. Raspoznavanje kompleksnog odnosa čovjeka i njegove pozicioniranosti unutar kulturnoga prostora.

Sadržaj predmeta   

Odnos kultura – geografija – modernitet Kulturalna i geografska imaginacija Kultura kao predmet geografskog interesa; geografija ljudskoga duha i kultura (distribucija duhovnih i materijalnih dobara; ljudsko djelovanje kao kulturno djelovanje; pitanja podčinjenosti i moći; prostorna osjetljivost pojma kulture)  Geo-socijalni problemi kroz prizmu suodnosa globalizacijskih procesa i lokalnih raznolikosti: politički konflikt, urbanizacija, migracijski uzorci, ekonomski razvoj  Pitanje spacijalnosti i socio-spacijalne dijalektike  Ekologija prostora; prostor i svakodnevica; prostor i kretanje  Socijalnokritička problematizacija aktualnih interesa discipline: pitanje mjesta i konteksta; pojam pejzaža kao socijalne kategorije; relacija tijelo – subjekt – pejzaž; odnos svijeta i identiteta (s posebnim osvrtom na čimbenik rodnosti); geografski kozmos  Kreiranje identiteta u prostoru mijene Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

103

Obveze studenata Studenti su dužni pohađati nastavu, te dijelom je i formirati iznošenjem uvida i perspektiva izvedenih iz prethodno zadanih izvora. Osim usmenog ispita dužni su tijekom semestra proizvesti i tekst u formi eseja.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Esej 1 Referat

Projekt

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Anderson, K., Domosh, M., Thrift, N., Pile, S. (ur.) Handbook of Cultural Geography (Unabridged). Sage Publications, 2003 Mitchell, D. Cultural Geography: A Critical Introduction. Blackwell Publishers, 1999 Šakaja, L. Kultura kao objekt geografskog izučavanja. Društvena istraživanja, 7, 3(35) ; str. 461-484., 1998

Dopunska literatura Bridge, G., Watson, S. (ur.) The Blackwell City Reader. Blacwell Publishers, 2002 Gregory D., Marin, R., Smith, G. Human Geography: Society, Space and Social Science. London,1994 Ruppert, K. et. al. Socijalna geografija. Zagreb, 1981. Soya, E.W. Postmodern Geographies: The Reassertion of Space in Critical Social Theory. Verso Books, 1997

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Klasni identiteti Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji x Obvezatan

Godina

Izborni

104

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 3 15+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija problematizirati klasne identitete u kompleksnosti teorijskih, ideologijskih i političkih značenja koje pronose, a napose u sprezi s nosivim identitetskim skupinama u zajednicama.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij Klasni identiteti sadržajno je povezan s drugim kolegijima koji razmatraju tematske sklopove identiteta kao i s cjelinom programa Kulturalnih studija te načinima na koji se posreduju i komuniciraju spoznaje.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osvijestiti studentice i studente za kritički i poticajni pristup teorijskom nasljeđu u cilju jasnijeg razabiranja suvremenih globalnih procesa, društvenih subjekata moći i mehanizama podčinjavanja, kao i kulture otpora.

Sadržaj predmeta  

Koncepti klasnih identiteta i identificiranja: rad, djelovanje, akcija, društvena preobrazba. Radnička klasa i klasna samo/svijest (teorijska i ideologijska uporišta – K. Marx. G. Lukacs, A. Gramsci, E.J. Hobsbawm); napetosti konfliktualnih, totalitarnih i ideologijskih identificiranja i revolucionarni/klasni subjekt (teoretizacija i povijesni pregled zbivanja u 19. i 20. stoljeću); tehnologija i tipovi modernog otuđenja na transnacionalnom tržištu rada (G.C.Spivak, H.K.Bhabha).  Klasno-interesno pozicioniranje: moć, globalni neokapitalizam, ekonomska eksploatacija i “homogenizacija” rada; otpori putem rituala: sindikalni, anarhistički, subkulturni; kultura radničke klase:identifikacijski modeli i životni stilovi; klasni građanin/ka, tehnologije subjekta i preživljavanje; bliskosti i prepleti klasnih, rodnih i rasnih identiteta.  “Nevidljivost” klasnih identiteta: društvena patnja, feminizacija siromaštva, migracije (od Istoka ka Zapadu); pogledi (od klase ka kulturi), kultiviranje klasne svijesti I emancipacija. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad 1

Eksperimentalni rad

105

Pismeni ispit Projekt

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Alcoff , L. M., Mendieta, E. (ur.)“Class and Identity”, Identities, Race, Class, Gender and Nationality. Blackwell, Oxford, 2003. Althusser, L., Balibar, E. Reading Capital.New Left Books, London, 1968. ili hrvatsko izdanje Lukacs, G. Povijest i klasna svijest: studija o marksističkoj etici. Zagreb, 1977.

Dopunska literatura Bibič, A. Civilno društvo i politički pluralizam. Zagreb, 1990. Du Gay, P. Consumption and Identity at Work. SAGE, London, 1996 Eagleton, T. Walter Benjamin or Towards a Revolutionary Criticism. Verso, London, 1981 Gelder, K., Thornton, S. (ur) The Subcultures Reader. Routledge, London, 1997 Harris, D. From Class Struggle to the Politics of Pleasure: The Effects of Gramscianism on Cultural Studies. Routledge, London, 1992 Heler, A. Vrednosti i potrebe. Beograd 1981. Žižek, S. Sublimni objekt ideologije. Zagreb, 2002.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Tekstualnost i narativnost Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+15+0

Ljetni semestar

106

Ciljevi predmeta Kolegij se usredotočuje na fenomen teksta i tekstualnosti, povezujući ga s fenomenom narativnosti, te je stoga cilj kolegija osposobiti studente za provođenje istančane analize centralnih fenomena uz primjenu teorijskoga aparata.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira s kolegijima koji se iz različitih perspektiva zaokupljaju fenomenom jezika i jezičnosti, ali i s teorijskom grupom predmeta, uključujući i socio-antropološku dimenziju studija. Dijelom se svojih sadržaja ovaj kolegij dotiče i grupe predmeta vezane uz izučavanje medija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osposobiti studente za provođenje istančane analize centralnih fenomena (fenomeni teksta i tekstualnosti) uz primjenu teorijskoga aparata.

Sadržaj predmeta 

Materijalnost i nematerijalnost teksta; pitanje granica teksta; jezičnost i kulturološka razumljivost teksta - tekst i svijet; oblici reprezentacije i pluralnost značenja; autoreferencija i heteroreferencija teksta; značenje kao tekst i diseminacija značenja (Homi K. Bhabha)



Pripovijedanje i tekstualne prakse; oznakovljenje, tekstualizacija, (kulturološka) kontekstualizacija: problemi dijegeze i reprezentacije; materijalizacija iskaza i kontekstualna povezanost; intertekstualna i diskurzivna pozadina čitanja, čitanje kao interpretacija (Kristeva, Pêcheux, Benett, Felman)



Komunikacijski parametri; emisija i recepcija; moć teksta i moć konteksta (ideologije, kulture); mehanizmi otpora; mehanizmi pridobivanja čitatelja (autokontekstualizacija teksta; pripovjedno i figuralno uklapanje čitatelja; Ross Chambers); koncepcije ideologijskog zavođenja (Althusser); politika i etika pripovijedanja (Biti)



Tekstualnost i narativnost u kibernetičkom prostoru: postmodernistički preokret i novi mediji; multimedijalni diskurs; kibernetički prostor, virtualnost i tekst (M.L. Ryan); komuniciranje i narativni čin u virtualnom prostoru; uloga stroja



Tekstualnost i narativnost svakodnevice; privatne, javne i specijalizirane komunikacijske prakse: kultura svakodnevice (Fiske) i uloga priče; fenomenologija svakodnevnog komuniciranja; strategije pripovijedanja i umetanje značenja Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Usmeni ispit, seminarski rad.

107

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Biti, V. Politika i etika pripovijedanja. Zagreb, 2002 Gibson, A. Toward a Postmodern Theory of Narrative.Edinburgh, 1996. Ryan, M. L. Cyberspace Textuality (Computer Technology and Literary Theory). Indiana University Press, 1999

Dopunska literatura Bal, M. Narratology: Introduction to the Theory of Narrative. Toronto –Buffalo –London, 1989 Biti, V. Suvremena teorija pripovijedanja. Zagreb, 1992. Biti, V. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb, 2000. (odabrane natuknice) Milanja, C., Autor, pripovjedač, lik. Osijek, 2000.

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 5 (njemački jezik) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+15+0

Ljetni semestar

108

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se nastavlja na kolegij "Njemački jezik 4" i povezan je sa sadržajima drugih kolegija, pogotovo jezičnim kolegijima, te stručnim seminarom.

Sadržaj predmeta Upitne rečenice s ob – glagoli s nadopunom glagola u infinitivu – modalni glagoli u perfektu – infinitiv kao imenica – pasiv prezenta, preterita i perfekta – pasiv s modalnim glagolom – pasiv bez subjekta – pasiv s werden i sa sein – pridjevi s nepravilnim oblicima – djeljivi i nedjeljivi glagoli – pluskvamperfekt – vremenske rečenice – redoslijed zamjenica u rečenici Teme: Zdravlje i šport; Zanimanja i ideje; Humor i svakodnevica Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

109

literatura se tijekom nastave nadopunjava (primarna kao i sekundarna)

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen DtV Atlas, 1991 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte; Brigitte…)

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 5 (talijanski jezik) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

2 15+15+0

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je nastava jezika kao tradicionalnog sistema formalističkog proučavanja jezika u težnji ka utvrđivanju gramatičkih pravila, ali u sklopu manifestacije istih u raznim kontekstima (literarnim, povijesnim, umjetničkim, govornim...itd.) Teži uspostavljanju direktnog odnosa sa talijanskim jezikom upoznavanjem istoga u njegovoj funkciji (kako je to provedeno u funkcionalnoj gramatici engleskog tipa). Osobine jezika se nalaze na tekstovima i na činjenicama razgovornog jezika.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih spoznaja o talijanskom jeziku, utvrđivanje gramatičkih pravila (primjene neodređenih načina, uloge dopuna i odnosi u rečenici) i obogaćivanje sektornog izražavanja i praktične primjene stranog jezika.

Sadržaj predmeta   

Upravni i neupravni govor- čitanje i primjena gramatičkih pravila - izrazi Modi indefiniti – Participio, Infinito, Gerundio –uloga i primjena u pisanom i usmenom obliku Prosta rečenica- proširena . Uloga dopuna- razni oblici dopuna „complementi di luogo, 110

tempo, termine, modo, fine, scopo, agente, specificazione...itd.“ Funkcije- čitanje teksta i prepoznavanje uloga raznih dopuna  Period- kompleksna struktura- odnosi između glavne rečenice i sporednih  Prijevod – uloga rečenice i oblici  Nepravilni glagoli: salire, sapere, scendere, scoprire, sedere, scrivere, smettere, stare,tenere, svolgere, tradurre, udire, uscire, vedere, vivere, volere Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit 0,5 Projekt

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000

Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989 Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999.

111

predviđene prihvaćenim standardima.

Kod predmeta

Stručni seminar engleskog jezika 5

Naziv predmeta Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 15+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Korespondentnost i korelativnost programa Program ovog kolegija korespondira sa programom obveznih i izbornih predmeta/modula.

Sadržaj predmeta    

Logičko-semantička analiza proširivanje vokabulara (sinonimi, antonimi, idiomi itd.); uporaba tezaurusa u pisanju prevođenje stručne literature tematski prevodilački projekt; usporedno čitanje praćenje tjednih i mjesečnih časopisa na engleskom jeziku (Time, Nesweek itd.) kako bi se studenti upoznali sa suvremenim temama iz društvenog i političkog života u svijetu  autoprevođenje (građa: seminarski radovi iz stručnih predmeta)  izrada seminarskih radova koji korespondiraju stručnoj literaturi govorne radionice i diskusije na engleskom jeziku Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni pohađati nastavu, pisati propisane eseje na zadane teme te izraditi seminarski rad.

112

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5

Komentari:

Obvezna literatura Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitne građe koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Stručni seminar hrvatskoga standardnog jezika 3

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 0+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je podizanje razine pismenoga i usmenoga izražavanja studenata (tj. cilj je razviti u studenata sposobnost svjesne uporabe jezika i sposobnost uočavanja odmaka od standardnojezičnih normi u pismenom i usmenom iskazu) i to posebno na temelju znanja iz područja leksičke semantike i stilistike, te putem upoznavanja s kompetencijama leksikografskih priručnika kao i načinima služenja njima.

113

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij izravno korelira s ostalim sadržajima u kolegijima Stručni seminar hrvatskoga jezika 1, 2 i 4. Pomoću sadržaja kolegija u studenata se razvijaju vještine iskoristive u izvođenju drugih kolegija u kojima se od studenata zahtijeva kompetencija specifičnoga pismenoga i usmenoga izražavanja (npr. pisani seminarski radovi, eseji, referati, usmena izlaganja, rasprave, komentari i sl.).

Sadržaj predmeta Leksikologija. Jednoznačnost i višeznačnost leksema. Metafora i metonimija u jeziku. Sinonimi. Antonimi. Paronimi. Polisemija. Hiperonimi i hiponimi. Vremenska, područna i funkcionalna raslojenost leksema. Ekspresivno-stilistički leksik. Eufemizmi i pleonazmi. Termini i terminologija. Frazeologija. Parafraza u jeziku. Leksičko posuđivanje i purizam. Tvorba riječi. Neologizmi. Novogovor. Društveno-povijesni kontekst hrvatskoga standardnog jezika. Hrvatski rječnici (jednojezičnici, rječnici stranih riječi, pravopisni rječnik, terminološki rječnici, enciklopedijski rječnik, etimološki rječnik, rječnik sinonima). Hrvatsko jezično savjetništvo. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

114

Projekt

Kontinuirana provjera znanja 1

Referat

Praktični rad

Komentari: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi. Rješavaju pismeno praktične zadatke u svrhu kontinuirane provjere znanja. Predaju na ocjenu seminarski rad koji nastavnik zadaje u obliku individualiziranih zadataka za svakoga studenta, a na kojem student treba pokazati uspješnu primjenu stečenoga znanja.

Obvezna literatura Samardžija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. Pranjković, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992. Obvezna priručna literatura (odabire se prema potrebi, s popisa dopunske literature): Jednojezični rječnici hrvatskoga standardnoga jezika Jezični savjetnici hrvatskoga standardnoga jezika

Dopunska literatura Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. Anić, V. i Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje). Babić, S., Finka, B. i Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996. Šarić, Lj., Wittschen, W., Rječnik sinonima, Universitätsverlag Aschenbeck & Isensee, Bremen-Oldenburg 2003.

Kod predmeta

Naziv predmeta Kultura civilnog društva Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+15+0

Ciljevi predmeta Kolegij teži pojašnjenju civilnoga društva i kros-kulturalnome motrištu, a cilj mu je uspostaviti parametre kulture u civilnome društvu. Cilj je i dovođenje globalnih pojava u relaciju s konkretnim hrvatskim prostorom i s aktualnim povijesnim trenutkom.

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij korelira sa sadržajima sociološke grupe kolegija, kao i s teorijama identiteta (rodni, etnički). Uspostavlja se korespondentnost i s izbornim kolegijima koji dotiču pitanja

115

relevantna za pojam civilne kulture (Politička kultura, Pravo i kultura i dr.)

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razumijevanje civilnoga društva i uloge kulture u takvome društvu. Mogućnost kritičkog osvrta na utjecaj globalnih pojava na domaćem prostoru.

Sadržaj predmeta Temeljna određenja i relacije civilnog društva. Ideja civilnog društva i povijesni razvoj. Temeljne relacije: civilno društvo – država – tržište. Odnos države i civilnog društva u različitim režimima i vremenskim periodima. Pravna regulacija civilnog sektora. Utjecaji civilnog društva na državnu politiku. Civilno društvo i tržište: neprofitna ekonomija. Civilno društvo u kros-kulturalnoj perspektivi. Politička kultura kao kontekst civilnog društva. Religija kao osnažujući/oslabljujući faktor razvoja civilnog društva. Civilno društvo i fundamentalizam. Mediji i civilno društvo. Kulturni imperijalizam i civilno društvo. Civilno društvo i održivi razvoj. Ljudska prava, kultura i kontekst. Civilno društvo i društveni kapital. Kultura globalnog civilnog društva. Transnacionalne dimenzije civilnog društva i međunarodna politika. Ograničenja globalnog civilnog društva. 11. rujan – početak nove ere u razvoju globalnog civilnog društva? Religija i globalno civilno društvo: nepomirljivost ili sinergija i suradnja? Odgovornost globalnih korporacija i globalno civilno društvo. Izazovi svjetskim ekonomskim institucijama. Organizirano nasilje. Legalni aspekti – Međunarodni sud u Hagu. Mreže dijaspora. Antiglobalizam. Civilno društvo u Hrvatskoj. Stanje i problemi recentnog razvoja civilnog društva u Hrvatskoj. Tranzicijski procesi i utjecaj na razvoj civilnog društva. Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – izazovi prilagodbe. Politika EU prema nevladinom sektoru i implikacije na Hrvatsku. Civilni dijalog u Hrvatskoj – mogućnosti i prepreke. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Ocjenjuje se angažman studenata u nastavi, osobito u radionicama. Usmeni ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Keane, J. Civil Society and the State. London, 1988 Matulović, M. Ljudska prava. Uvod u teoriju ljudskih prava. Zagreb, 1996.

116

Reidel, M. i dr. Građansko društvo i država. Povijest razlike i nove rasprave. Zagreb, 1991. Seligman, A. The Idea of Civil Society. New York, 1992.

Dopunska literatura Canivez, P. Odgojiti građanina?. Zagreb, 1999. Cooper, L. i dr. Revizija programa potpora Hrvatske vlade nevladinim organizacijama. Zagreb, 2002. Ledić, J. Stanje i problemi razvoja trećeg sektora u međunarodnom i nacionalnom kontekstu. U zborniku: Macan, T. (ur.) Hrvatska i održivi razvitak. Humane i odgojne vrednote. Zagreb, 1999. Rosenblum, N.L., Post, R.C. Introduction to Civil Society and Government. Princeton University Press, 2002 Skok, D. (ur.) Ljudska prava. Osnovni međunarodni dokumenti. Zagreb, 1990.

Kod predmeta

Naziv predmeta Znanost, tehnologija i kultura Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 15+15+0

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je razmotriti, obrazložiti i problematizirati tehnoznanost kao vid kulture: tehnoznanstvene prakse su također prakse, tehnoznanstvene institucije su isto tako institucije, a znanstvenici i njihove istine – društveno se situiraju. Kulturalni studiji znanosti i tehnologije – tehnoznanosti – ne pozicioniraju se «za» ili «protiv» znanosti i tehnologije, već teže pokazati da je i znanstvena «objektivnost» kulturalno posredovana.

Korespondentnost i korelativnost programa Smještajući fokus interesa na konkretne tekstove (znanstvene i književne), kolegij analizira funkciju i opseg znanstvenog diskursa, propitujući mnoge središnje koncepte kulturalnih studija i studija o znanosti (primjerice: ideologija, hegemonija, identitet, tijelo, jezik, medij...). Kolegij je stoga problemsko presjecište većeg broja korelativnih kolegija zastupljenih ovim programom (Sociologija kulture, Teorije identiteta, Teorija i analiza diskursa i dr).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – 117

znanja/vještina) za predmet i/ili modul Spoznavanje odnosa tehnoznanosti i kulture.

Sadržaj predmeta Moderna tradicija znanja koja se razabire u tehnoznanstvenim funkcijama društva po prirodi svojih interesa ne prepoznaje vlastitu kulturu, te time kulturalnim studijima znanosti i tehnologije prepušta polje debata i kontroverzi. Takozvano postmoderno i postkolonijalno stanje znanja iz kojega su kulturalni studiji znanosti i tehnologije proizašli direktno je povezano s krizom autoritarne moći znanosti, što predstavlja problemsko ishodište ovog kolegija.  Cyberkultura – kulturalne forme u računalno posredovanoj komunkaciji (CMC). Pristupi i problemi izučavanju cyberkulture. On-line zajednice; pravila ponašanja; potkulture. Kulture tehnološki posredovane tjelesnosti i seksualnosti. Identiteti i njihova reprezentacija; zamjena identiteta.  Kiborški manifest. Kiborg kao simbolički konstrukt novog svjetskog poretka. Tehnoznanost kao nadilaženje razlika između prirodnog i društvenog. Popularne verzije kiborga; njihova kulturalna determiniranost. Biotehnološki kiborzi kao kulturalne ikone; proširenja tijela.  “Aliens” - znanstveni mitovi i mitovi o znanosti. Načini promatranja mogućnosti izvanzemaljskog života. Nastanak mitova o “izvanzemaljcima”; generiranje kroz popularnu mitologiju. Korištenje znanosti u stvaranju mitova; utjecaj literarnih djela na znanstvene činjenice.  Medicina i kultura. Zdravstveni sustav. HIV/AIDS. Kulturalne varijacije u zdravlju i bolesti. Reproduktivne tehnologije. Biotehnologija. Interkulturalne prakse korištenja medicinskih tehnologija. Znanstvena i medicinska profesionalizacija. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Pismeni i usmeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

118

Obvezna literatura Castells, M. Informacijsko doba I.-III. Zagreb, Golden marketing, 2000-2003. Featherstone, M., Burrows, R. (ur.) Kiberprostor, Kibertijela, Cyberpunk. Kulture tehnološke tjelesnosti. Zagreb, 2001. Galović, M. Uvod u filozofiju znanosti i tehnologije. Zagreb, 1997. Jones, S. (ur.) Virtuelna kultura. Beograd, 2001.

Dopunska literatura Agentur, B. Arhiv medija. Zagreb, 1998. Bell, D., Kennedy, B. (ur.) The Cybercultures Reader. London, Routledge, 2000 Haraway,D. Modest_Witness@Second_Millennium.FemaleMan©_Meets_OncoMous e™. Feminism and Technoscience. New York, Routledge, 1997 Književna smotra 114, 1999. (tematski broj ‘Cyber-kultura’, ur. Zoran Roško) Touraine, A. Postindustrijsko društvo. Zagreb, 1980.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Popularna kultura Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 30+15+0

Ciljevi predmeta Studente se kani opremiti primjerenim teorijskim i praktičnim znanjima koja će im omogućiti samostalan i suveren pristup fenomenima popularne kulture, koji se nalaze u samoj srži kulturalnostudijskog interesa.

Korespondentnost i korelativnost programa Popularni kulturalni fenomeni svojom prirodom i širinom zahvaćaju u mnoge životne prakse i društvene sfere, pa tako postaju predmetom mnogih poddisciplina unutar kulturalnih studija. Kolegij se nadovezuje na kolegije kao što su «Medijska kultura», «Vizualne kultura», «Izvedbeno-scenske kultura» i dr. Nadopunjuje se kolegijima «Teorija i praksa novih medija», «Film i kultura», ali i, primjerice, kolegijem «Kultura društvenog protesta i preokreta».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –

119

znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osposobljavanje studenata za samostalan i suveren pristup fenomenima popularne kulture.

Sadržaj predmeta 

Što je popularna kultura? Kultura i ideologija. Popularna kultura i kulturalni studiji



Televizijski medij i ideologija masovne kulture. Enkodiranje i dekodiranje televizijskog diskursa. Publika, globalna publika i globalizacija televizijskog tržišta. Televizija kao tekst. Potrošačka kultura. Stilovi prezentiranja i postmoderna estetika televizijskog medija



Popularna fikcija. Ideologija i simptomatsko čitanje. Čitalačke formacije i popularna fikcija.



Film. Strukturalizam i popularni film. Poststrukturalizam i popularni film. Medij kao poruka. Vizualno zadovoljstvo i narativni film. Kulturalni studiji i film



Novine i časopisi Popularni tisak. Žanrovsko diferenciranje tiskovina i ciljana populacija (ženski časopisi, muški časopisi, generacijsko, tematsko diferenciranje itd.). Čitanje vizualne kulture



Popularna glazba. Politička ekonomija popularne glazbe. Tehno-kultura novoga doba. Subkulture, etnografija i strukturalne homologije. Jezik svakodnevice «u pokretu». Politika i popularna glazba



Konzumiranje svakodnevice. Teorije konzumiranja. Subkulturalno konzumiranje. Fankultura. Kupovina kao oblik popularne kulture. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su kroz semestar dužni napisati 2 seminarska rada s prethodnim istraživanjem zadane literature i položiti usmeni ispit. Usmeni ispit može biti zamijenjen samostalnim istraživačkim projektom u pisanoj formi, naročito terenskim radom studenata uz konzultacije s nastavnikom. U dogovoru s nositeljem kolegija studenti koji odaberu terensko istraživanje svoje će rezultate predočiti u pisanom obliku i o njima će razgovarati s nositeljem kolegija

Pohađanje nastave Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5

120

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Adorno, T. Culture Industry: Selected Essays on Mass Culture Routledge 2001 Fiske, J. Understanding Popular Culture) . Boston 1989 Giroux, H. A. Disturbing Pleasures: Learning Popular Culture Routledge 1994. Moore, M. Adventures in TV Nation Perennial 1998

Dopunska literatura Debray, R. Transmitting Culture Columbia University Press 2000 Ruskhoff, D. Media Virus!: Hidden Agendas in Popular Culture Ballantine Books 1996 Williams, R. Culture and Society Harmondsworth: Penguin 1960 Zizek, S. Looking Awry: An Introduction to Jacques Lacan trough Popular Culture MIT Press 1992

Kod predmeta

Naziv predmeta Europski studiji Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 15+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznavanje sa suvremenim konceptima Europe i odjecima opsega i dosega pojma “Europe” mišljenog kao geo-kulturalne odrednice koja u XX. stoljecu doživljava krizu vlastitih koncepata kao i krizu vlastitih oblika pozicioniranja u globalnom kontekstu. Propitivanje pojma Europe putem eklektičkog zahvata u interdisciplinarno polje kulturalnog prostora globalizacije kao procesa koji istovremeno ovisi o produktivnim presjecištima europskog Istoka i Zapada, kao i o ideološkim i ekonomskim sukobima ovih dvaju kompleksa.

121

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se Europski studiji umrežuje s nizom kolegija koji problematiziraju društvene fenomene (npr. Sociologije kulture), no gradi se i na kulturnopovijesnim uvidima (kulturnopovijesna grupa kolegija), dotičući sfere interesa izbornih kolegija kao što su npr. Globalizacija i lokalizam, Kulturalni aglomerati granica, Zavičajna i regionalna kultura i dr.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje studenata sa suvremenim konceptima Europe i odjecima opsega i dosega pojma “Europe” mišljenog kao geo-kulturalne odrednice koja u XX. stoljecu doživljava krizu vlastitih koncepata kao i krizu vlastitih oblika pozicioniranja u globalnom kontekstu.

Sadržaj predmeta 

Značenjska razdioba europskih regija (Zapadna, Istočna, Srednja) - dihotomije prirodno/arbitrarno, historijsko/ahistorijsko, univerzalno/regionalno, lokalno/globalno te oblici i percepcije Europe u globalnom kontekstu. Individualni i kolektivni identiteti u Europi: uloga teritorija i teritorijalnosti u formiranju identiteta i proizvodnji geokulturalnih značenja na ‘starom kontinentu.’  Problemska čvorišta: Jesu li tradicionalni europski načini (samo) adekvatni za (samo)određenje marginalnih grupa (npr. malih nacija koje dijele granice, a povezuje kultura /Srednja Europa/)? Kako definirati poziciju marginalnosti u Europi? Na koje načine tradicionalno (samo)određivanje u dominantnim zapadnoeuropskim središtima marginalizira kulture periferija i granica? Koja načela političke i kulturalne reprezentacije Europa rabi u definiranju nacionalnih identiteta i prava etničkih manjina koje su lišene teritorija i koje obitavaju izvan tradicionalnog pojma nacije (Romi, Židovi)?  Dinamika lokalnih i globalnih mijena u Europi; pravci migracija i osjećaji (ne)pripadnosti teritorijima koje modernitet definira kao ‘prirodna staništa subjekata’. Uloga kulture i kapitala, umjetnosti i tehnologije u povezivanju i podjelama unutar kontinenta. Poseban osvrt na prostore Srednje, Južne-Srednje i Istočne Europe kao arbitrarno pozicioniranih entiteta koji se prema središtu (Zapadnoj Europi) odnose ili kao prostoru žudnje, ili kao ogledalu za (samo)evaluaciju, ili pak kao prostoru prema kojemu osjećaju otpor bilo da je riječ o učinku osjećaja isključenosti iz dinamika globalnog/kontinentalnog kapitala, ili o potvrdi ‘pozitivnog’ osjećaja kulturalne autonomije. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Predmetni nastavnik konačnu ocjenu temelji na rezultatu postignutom na usmenom ispitu.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1,5

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje 0,5

122

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Bhabha, H. The Location of Culture. London: Routledge,1994 Cornis-Pope, M., Neubauer J. ( ur.) Comparative History of the Literatures of East Central Europe: Cultural Junctions and Disjunctions in the 19th and 20th Centuries. Morin, E. Kako misliti Europu. Sarajevo, 1989. Rutherford, J. (ur.) Identity: Community, Culture, Difference. London, 1990

Dopunska literatura Anderson, R. D. Postcommunism and the Theory of Democracy. Princeton University Press, 2001. Dirks, N. B., Eley, G., Ortner, S. B. (ur.) Culture, Power, History. Princeton University Press, 1994 Eley, G., Suny, R. G. (ur.) Becoming National. New York, 1996 Kiernan V.G. The Lords of Human Kind: European Attitudes to the Outside World in the Imperial Age. London, 1969 Said, E. Culture and Imperialism. London, 1993

Kod predmeta

Naziv predmeta Medijska kultura Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 3 15+15+0

123

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija omogućiti razumijevanje udjela i funkcije medija u konsturkciji zbilje, te potaknuti na primjeni teorijskih perspektiva na ovaj segment kulture koje će rezultirati sposobnošću problemskoga pristupa i kvalitativne analize.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se Medijska kultura tematski presijeca s kolegijima Izvedbeno-scenska kultura, Vizualna kulture, te s izbornim kolegijima Teorija i praksa novih medija i Film i kultura. Kolegij također iziskuje sposobnost primjene teorijskih uvida (kulturalnoteorijski kompleks predmeta), a u segmentima koji se tiču izučavanja medijske recepcije poprima i kulturnoantropološku dimenziju.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osposobljavanje studenata za problemski pristup fenomenu medijske kulture. Aktivna primjena stečenih znanja na konkretne pojave u društvu i kulturi.

Sadržaj predmeta 

Tumačenja pojma reprezentacije (semiotičko, diskurzivno, psihoanalitičko, antropološko, sociološko, feminističko, povijesnoumjetničko; folcaultloško); medijska primjena. Socijalni i institucionalni kontekst reprezentacije  Problem emitiranja poruke (ciljevi pošiljalaca, recepcija primalaca), promjenjivost konteksta u kojima su mediji (McLuhan) postaju simulacijom poruke (Baudrillard).  Medijska konstrukcija nacionalnog identiteta i kulture. Fantazija i rasna drugost u popularnim medijima, u filmu i u slici. Konstrukcija maskulinog identiteta u diskursu potrošačke kulture i u reklami. Rodno diferenciranje u televizijskoj naraciji (soap opera)  Primjer medijskog konstruiranja identiteta: studija Kolar-Panove o percepciji istog u dvjema etničkim zajednicama u zapadnoj Australiji; etnografija komunikacije.  Ključna pitanja značenja, istine, znanja i reprezentacijske moći. Odnos reprezentacije, zadovoljstva i fantazije. Internet (u radovima Critical Art Ensemble-a) kao problematizacijska prizma. Pojam virtualne kulture(od Rheingolda, pa sve do suvremenih implikacija kroz medije i film). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Pismeni i usmeni ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad 1

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1

Esej

Eksperimentalni rad 0,5 Istraživanje 0,5

124

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Berger, A. Media and Communication Research Methods: An Introduction to Qualitative and Quantitative Approaches. California, 2000 Hall, S. Representation: Cultural Representations and Signifying Practices. Sage Publications, 1997 Rheingold, H. Virtual Reality. Mandarin, London, 1991

Dopunska literatura Agentur B. Arhiv medija. Arkzin, Zagreb,1998. Košir, M. Život s medijima. Zagreb, 1999. McLuhan, M. Understanding Media: The Extensions of Man. Signet, New York, 1964 Taylor, L., Willis, A. Media Studies: Text, Institutions and Audiences. Oxford, 1999

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 6 (njemački jezik) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+15+0

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se nastavlja na kolegij "Njemački jezik 5" i povezan je sa sadržajima drugih kolegija, pogotovo jezičnim kolegijima, te stručnim seminarom.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – 125

znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje jezičnih struktura za složeniju usmenu i pismenu komunikaciju. Razvijanje vještina govora, slušanja, čitanja i pisanja, te prevođenja.

Sadržaj predmeta Futur – konjunktiv pluskvamperfekta – haben, sein, brauchen + zu – partizip I i II kao atributdruga značenja modalnih glagola – konjunktiv I u prezentu i perfektu – neupravni govor – značenjske razlike djeljivih glagola promjenom prefiksa – složenice Teme: Politika, povijest i budućnost; Kultura i slobodno vrijeme; Jezici i susreti. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave Pismeni ispit 0,5 Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 0,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen DtV Atlas, 1991 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte; Brigitte…)

predviđene prihvaćenim standardima.

Kod predmeta

Naziv predmeta Strani jezik 6 (talijanski jezik) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji X Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+15+0

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je nastava jezika kao tradicionalnog sistema formalističkog proučavanja jezika težnji ka konkretnoj primjeni gramatičkih pravila u usmenom obliku te uviđanje načina primjena kod velikih autora talijanske suvremene književnosti. Teži uspostavljanju direktnog odnosa sa talijanskim jezikom upoznavanjem istoga u njegovoj funkciji (kako je to provedeno u funkcionalnoj gramatici engleskog tipa). Osobine jezika se nalaze na tekstovima i na činjenicama razgovornog jezika.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih spoznaja o talijanskom jeziku, utvrđivanje određenih gramatičkih pravila i obogaćivanje sektornog izražavanja i praktične primjene stranog jezika.

Sadržaj predmeta    

Prosta rečenica – analiza teksta Proširene rečenice -primjena i uloga dopuna complementiProposizione temporale- modale- causale – relativa Period – odnosi između glavne rečenice i sporednih rečenica (vježbe) Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

literaturu, itd.).

Pohađanje nastave Pismeni ispit 0,5 Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 0,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Daina E. , Properzi T., Sapere e saper fare con le parole, Garzanti scuola editore, Milano, 2004 Fogliato S., Testa M., Strumenti per l' italiano, Loescher editore, Milano, 2004 Moretti M., Consonni, Nuova grammatica italiana, eserciziario, Società Editrice Internazionale, Torino, 1986

Dopunska literatura AAVV, Schedario linguistico autocorrettivo, Principato editore, Milano 1985 Campagnoli P., Grimaldi G., Messaggi, ed. Il capitello, Torino, 2004

Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989 Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Stručni seminar engleskog jezika 6

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar

Ljetni semestar

128

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

2 15+15+0

Korespondentnost i korelativnost programa Program ovog kolegija korespondira sa programom obveznih i izbornih predmeta/modula

Sadržaj predmeta     

proširivanje vokabulara s posebnim naglaskom na idiomatici i frazeologiji usmeno referiranje na engleskom jeziku kritička analiza prijevoda; propitivanje granica prevodilačkih sloboda rad na terminološkom rječniku praćenje tjednih i mjesečnih časopisa na engleskom jeziku (Time, Nesweek itd.) kako bi se studenti upoznali sa suvremenim temama iz društvenog i političkog života u svijetu  pisanje eseja na zadane teme – veze sa sadržajima struke  izrada seminarskih radova koji korespondiraju stručnoj literaturi govorne radionice i diskusije na engleskom jeziku Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni pohađati nastavu, pisati propisane eseje na zadane teme te izraditi seminarski rad.

Pohađanje nastave 0,5

Aktivnost u nastavi 0,5

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad

Komentari:

129

Obvezna literatura Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitne građe koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Stručni seminar hrvatskoga standardnog jezika 4

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji X Obvezatan

Godina

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 0+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je podizanje razine pismenoga i usmenoga izražavanja studenata, razviti u studenata sposobnost svjesne uporabe jezika i sposobnost uočavanja odmaka od standardnojezičnih normi u pismenom i usmenom iskazu. Studenti će se također upoznati s aktualnim pitanjima hrvatske standardologije, kao i s društvenim i kulturnim kontekstima u kojima se odvijala standardizacija hrvatskoga jezika od polovice 19. stoljeća do kraja 20. stoljeća.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij izravno korelira s ostalim sadržajima u kolegijima Stručni seminar hrvatskoga jezika 1, 2 i 3. Pomoću sadržaja kolegija u studenata se razvijaju vještine iskoristive u izvođenju drugih kolegija u kojima se od studenata zahtijeva kompetencija specifičnoga pismenoga i usmenoga izražavanja (npr. pisani seminarski radovi, eseji, referati, usmena izlaganja, rasprave, komentari i sl.).

130

Sadržaj predmeta Opreke i aktualna pitanja u suvremenom hrvatskom jezikoslovlju: sustav i standard; norma i uzus; standard i supstandard; dijalekti i urbani govor(i); tradicija i suvremenost. Jezično i nejezično u pravopisu i oko njega. Jezično i nejezično u leksikologiji i leksičkoj semantici. Nulta stilska vrijednost i stilska obilježenost sustavā i u sustavima. Suvremeni hrvatski jezik u 19. i 20. stoljeću. Jezična politika. Jezik i društvo. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obvezni pohađati seminar. Provodi se kontinuirana kraća pismena provjera znanja na nastavi: studenti komentiraju kraće tekstove (po izboru nastavnika) iz matične struke, na kojima trebaju praktično pokazati primjenu stečenoga znanja. Studenti aktivno sudjeluju u najavljenim debatama na razne teme koje nastavnik odabire u dogovoru sa studentima i za koje je student dužan pripremiti se iščitavanjem literature koju nudi nastavnik, te literature koju pronalazi samostalno. Studenti su dužni predati na pregled i ocjenu seminarski rad u obliku eseja u kojem će iznijeti argumentiran kritički stav o nekom aktualnom pitanju iz javnog ili kulturnog života.

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi

Projekt

Kontinuirana provjera znanja 0,5

Usmeni ispit

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi. Rješavaju pismeno praktične zadatke u svrhu kontinuirane provjere znanja. Predaju na pregled i ocjenu esej na dogovorenu temu.

Obvezna literatura Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, prir. M. Samardžija, Zagreb 1999. Silić, J., Hrvatski jezik kao sustav i kao standard, Riječki filološki dani, zbornik radova 1, Rijeka 1996, str. 187-193. Turk, M., Jezični purizam, u: Fluminensia, 1-2, Rijeka 1996, str. 63-79. Kovačević, M., Hrvatski jezik između norme i stila: jezični članci, polemike i rasprave, Zagreb 1998.

Dopunska literatura

131

Anić, V. – Goldstein, I. Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. Granić, J., Gradski idiomi i eksplicitna norma – dvosmjerni proces, u: Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, zbornik radova Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, ur. L. Badurina, N. Ivanetić, B. Pritchard i D. Stolac, Zagreb – Rijeka 1999, str. 271-277. Kryzan-Stanojević, B., Moda i jezični snobizam, u: Riječki filološki dani, zbornik radova 4, Rijeka 2002, str. 207-214. Sabljak, T., Rječnik hrvatskoga žargona, Zagreb 2001. Samardžija, M., Nekoć i nedavno: odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnoga jezika, Rijeka 2002. Samardžija, M., Norme i najnovije promjene u hrvatskom jeziku, u: Zaprešićki godišnjak, 1998, str. 327-340.

3.2.2 Opis izbornih kolegija (unutarodsječna lista) Izborni se kolegiji u slobodnoj ponudi nude s temeljnim ECTS opterećenjem od 2 boda, a s 30+15+0 nastavnim opterećenjem izraženo u satima predavanja i seminara. Ovakvo se opterećenje može na zahtjev studenata, a uz odobrenje ECTS koordinatora i mentora završnog rada može uvećavati do maksimalno 6 ECTS bodova (bez uvećanja sati izravne nastave), uz prilagodbu predviđenih studentskih obveza, ako se procijeni da je sadržaj odabranog kolegija u funkciji završnoga rada.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Glazba i kulturni kontekst

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija pružiti temeljne uvide u kulturološke aspekte glazbe kao sveobuhvatnoga fenomena ljudskog duha. Istražuje se povijest ljudske misli o glazbi, s naglaskom na učenjima modernističkih i postmodernističkih teoretičara i sociologa glazbe..

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegijem se osigurava dodatna informiranost studenata u važnom području jednog od tradicionalnih umjetničkih grana za koju kulturalni studiji pokazuju osobito zanimanje. Njime se nadopunjuje niz kolegija posvećen umjetnosti i kulturi, te pojedinim umjetničkim praksama. Teorijskim usmjerenjem kolegij je u dodiru s kulturalnoteorijskom skupinom

132

predmeta, kao i kolegijem “Filozofija kulture”.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Pružiti studentima uvid u kulturološke aspekte glazbe kao sveobuhvatnoga fenomena ljudskog duha. Studentima će se ponuditi i osnovne informacije o prirodi glazbe kao pojave, o načinima percepcije i recepcije glazbe

Sadržaj predmeta 

Muzikologija: interdisciplinarni pogled na glazbene fenomene i na njihov odnos spram umjetnosti i kulturne zbilje.  Glazba kao oponašanje (od Aristotela do neoplatonizma); glazba kao ideja (Kant, Schiller, Hegel); kao autonomna forma (Langer, Goodman); kao simbol; kao iskustvo (Merleau-Ponty) ; kao društvena i politička snaga (Adorno); feminističke perspektive; postmodernistički ethos  Krosdisciplinarne perspektive (pogled unatrag): Wagnerova rasprava o umjetničkom djelu u okviru Gesamkunstwerka; estetski aspekti glazbe kroz Hanslikovu kritiku emocionalizma kojom involvira Kantovu koncepciju «autonomne umjetnosti»; primjena učenja filozofa Hansa Georga Gadamera, prema kojemu je mišljenje uvijek istinski povezano s govorenim jezikom, na književnu kulturu glazbenika 19. stoljeća i njihovom glazbeničkom odnosu prema pjesništvu  O prirodi zvuka. Percepcija zvuka i percepcija značenja. Psihologija glazbe: mentalni fenomeni vezani uz glazbu; percipiranje, sjećanje, emocija, spoznaja. Pitanja recepcije, kreiranja i izvođenja Muzikoterapija ili meloterapija kao medicinskopsihološki način liječenja..  Interferencije u umjetnosti: Kako je težnja prema inovacijama postala kriterij: dodekafonija u glazbi, geometrijska apstrakcija u likovnim umjetnostima, dadaizam u književnosti.  Glazba i diskurs kulture. Rasprave Theodorea Adornea; kvalitativna sociologija glazbe i intertekstualno poimanje glazbenog fenomena. Muzikološke / etnomuzikološke interferencije s drugim diskursima – filozofskim, književnim, filmskim (npr. Lewinov glazbenoteorijski pristup pitanjima percepcije spram Rortyjeva koncepta «liberalnog ironičara»; feministička naracija glazbene povijesti /Susan McClary/ spram pojma dizasocijacije senzibilnosti /T.S. Eliot; terenski rad Stevena Felda na prikupljanju glazbene građe plemena Kaluli spram tumačenja ambijentirana zvuka u suvremenom filma)  Vrijeme kao doprinos determinaciji djela u novoj glazbi, ili kao primarna kategorija, ili indeksni znak koji indicira komunikacijske aspekte (analiza Cageova djela 4'33'')  Povijesna determiniranost razvoja glazbenog materijala: neki aspekti novog zvuka 50ih i 60-ih godina 20. stoljeća: konkretna glazba, elektronska glazba i sintetska glazba.  Glazba tehnološke ere. Multimedija u glazbenom teatru Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata

133

Studenti su dužni tijekom semestra izraditi 1 seminarski rad (sintetski prikaz tematskih segmenata iz dopunske literature) te položiti usmeni ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Pismeni ispit Projekt

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Adorno, T.W. Essays on Music: Theodor W. Adorno (Uvod, Komentar i Bilješke – Leppert. R.D, ur.) University of California Press; 2002 Bobetko, S. M. Osnove glazbene kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Selem, P. Trenutak glazbenog metateatra, zbirka, «Novi zvuk», Zagreb, 1972.

Dopunska literatura Barthes, R. Image-Music-Text Noonday Press; 1978 Bowman, W.D: Philosophical Perspectives on Music Oxford University Press; 1998 D. Mitchell The Language of Modern Music, London, 1963. Supičić, I. Estetika europske glazbe, JAZU, Zagreb, 1978.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kultura društvenog protesta i preokreta

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Samom problemu implicirane prirode (esencijalnoj kvaliteti) «kulture pobune» pristupa se iz očišta filozofije morala i filozofije politike, te se njegove manifestacije promatraju iz 134

prespektive kulturalnih studija.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se uklapa u široku društvenoteorijsku debatu o novim revolucionarnim pokretima i u pokušaj kulturalnih studija da svojim instrumentarijem doskoče narastajućim dvojbama glede sraza kolizijski impostiranih svjetskih struktura nadzora nad distribucijom simboličkog kapitala. Predmet je u širem smislu povezan sa skupinama kolegija iz sfere kulturalne politike i kulture civilnog društva, kao i sa skupinom kolegija iz sfere kulturalne povijesti. Naročito se dobro nadopunjuje s kolegijima «Teorije ideologije» i «Filozofska antropologija».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Kolegijem se kani studente uvesti u svijet tzv. «kultura revolucije», tj. raščlaniti teorijski okvir i povijesna slika kulturalnih fenomena koji su se vezivali (ili se vezuju) za «osporavateljske» pokrete društvene preobrazbe, te su potpornim čimbenikom njihova ideološkog aparata i/ili simboličkog instrumentarija kojim se nastoji djelomično ovladati javnom sferom i doskočiti hegemonijskim strukturama distributera moći.

Sadržaj predmeta 

“Stanje zadovoljstva” uspostavljenim političkim sistemom – “dobro” kao prazan pojam uokviren individualnim zadovoljstvom, kojeg svaka ostvarena politika “puni” svojim interesima. Povijesni primjeri. Razrada pojma dobra u odnosu na ostvarenje realnog dobra, utopijska vjera u ostvarenje; čovječanstvo teži “dobru”, zadovoljstvo mase uspostavljanjem političkog sistema proizlazi iz vjerovanja u ostvarenje “dobra”; instrumentalizacija retorike «dobra»; moral kao nosilac pojma dobra; subverzivna nadzornost morala; dobro kao puni pojam i ideja vodilja revolucionarne manjine za djelovanje i pobunu.  Mehanizmi pobune i njihova moralna opravdanost. Teorijski modeli i povijesni primjeri. «Angažirane» umjetničke prakse. Prosvjedno pismo, mirni prosvjed, građanski neposluh, pokret “djece cvijeća”, lijevi terorizam, zeleni (ekološki) terorizam, gerilski rat, revolucija, građanski rat. Razmatranje proizvodnje i potrošnje raznorodnih fenomena kulture revolucije.  Razmatranje suvremene liberalne demokracije i kapitalizma kao nositelja «dobra» u mjeri u kojoj su njegovi pozitivni ostvaraji u harmoniji s moralom subverzivne manjine (primjer zakona o homoseksualnim brakovima).  Problem “trajne utopije”: moralni opozicionar za razliku od ostalih sudionika preokreta ostaje izvan stanja zadovoljstva uspostavom novog poretka; problem «izdaje revolucije» kao fenomen trojanskog konja koji vodi “staljinizaciji” revolucionarnog rezultata (pokret za uspostavljanje društvene pravde rušenjem hegemonizma elite moći trojanski je konj koji masi, koju iskorištava kao bazu revolucionarne preobrazbe, donosi hegemoniju nove elite – pojam “konzervativne revolucije”)  Oprimjerenje i studije slučaja: povijesni i suvremeni anarhizam kao pokret; umjetnost i anarhija (Beuys); revolucionarne kulture povijesnih avangardi (futurizam, sovjetska avangarda itd.). Studije slučaja: 1. desničarska revolucionarna kultura ranog fašizma (futuristička politička stranka, danuncijanski arditizam u književnosti i drugim umjetnostima, revolucionarna svakodnevica i revolucionarni moral), te 2. kulturalni aspekti tzv. suvremenog antiglobalističkog pokreta (global underground) – književnost, glazba, nove medijske prakse, novi rituali i simboli («marame palestinke i dreadlocksi», dugine boje > nadovezivanje na queer rituale itd.), subverzivnost virtualnih mrežnih plemena, hackerska subkultura itd. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

135

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Pohađanje nastave i polaganje usmenog ispita obveze su svih studenta. Prije polaganja ispita studenti su dužni predati 1 seminarski rad na temelju prethodnog istraživanja literature i drugih vrsta izvora.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Brecher, J. – Costello, T. – Smith, B., Globalization from below, South End Press, Cambridge MA, 2000. Derrida, J., Sablasti Marxa - stanje duga, rad tugovanja i nova Internacionala, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002. Marx, C. – Engels, F., Komunistički manifest (prir. Slavoj Žižek), Arkzin, 1998. Rusconi, G. E., Kritička teorija društva, Stvarnost, Zagreb, s.a.

Dopunska literatura Debord, G., Društvo spektakla i komentari društvu spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999 Held, K., Fenomenologija političkog svijeta, Matica hrvatska, Zagreb, Klein, N., No logo : bez prostora, bez izbora, bez posla, bez logotipa, VBZ, Zagreb, 2002. Marcuse, H., Kultura i društvo, BIGZ, Beograd, 1977. Popper, K. R., Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, Kruzak, Zagreb, 2002. Reclus, E. , Evolucija, revolucija i anarhistički ideal, DAF, Zagreb, 2001.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

136

Kod predmeta

Naziv predmeta

Mit i kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 30+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim znanjima o mitu kao jednom od središnjih pojmova kulturalne antropologije i drugih društveno-humanističkih disciplina. Istražit će se različiti oblici mitskih pojavnosti u jeziku, kulturi zajednice i osobnom iskustvu pojedinca.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je u izravnoj vezi s kolegijima «Uvod u kulturalnu antropologiju» i «Suvremena kulturalna antropologija». U širem smislu ostvaruje vezu s kolegijima iz skupine bavljenja jezikom, mišljenjem i tekstualnošću, naročito s kolegijem «Tekstualnost i narativnost».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim znanjima o mitu kao jednom od središnjih pojmova kulturalne antropologije i drugih društveno-humanističkih disciplina.

Sadržaj predmeta 

Mit kao simbol, poruka, sredstvo političke komunikacije, kao opravdanje za ritualnu akciju, ali i kao sredstvo konstruiranja narativnog diskursa. Implikacije. Konstrukcija specifične mitske realnosti. Struktura mita (Lévi-Strauss). Zakoni mita, njihova logičnost i koherentnost. Moć mita kroz povijest: od primitivne prošlosti do neposredne sadašnjosti. Od osobnog mita do mitskog podteksta zapadnoga društva.



Mit i ritual (Turner). Ritualno ponašanje i simbolizam kao osnova mogućeg tumačenja socijalnih struktura i procesa, odnosno kao proširenje Van Gennepova koncepta liminalne faze rituala kao puta prema višoj razini uopćavanja primjenjiva na širok raspon socijalnih fenomena.



Psihologija religije – mitologija – magija (Eliade). Mit i simbol kao konstitucijska osnova modusu mišljenja koji prethodi diskurzivnom i logičkom rezoniranju. Mit kao esencijalna funkcija ljudske svijesti. Opis simbola od velikog utjecaja na mitološku svijest Istoka i Zapada u različitim fazama kulturnoga razvoja. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

137

Obveze studenata Očekuje se aktivno sudjelovanje studenata u nastavi i samom formiranju nastave. Seminarski rad obavezno je usmeno izložiti i položiti usmeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Campbell, J. Myths to Live by, 1993 Eliade, M. Images and Symbols. 1991 Lévi-Strauss, C. (1955), Struktura mitova, u knjizi Strukturalna antropologija, str. 202-227, Stvarnost, Zagreb, 1989. Solar, M, Edipova braća i sinovi, Naprijed, Zagreb, 1998

Dopunska literatura Boskovic, A. The Meaning of Maya Myths, Anthropos 84: 203-212. 1989 Campbell, J. – Moyers, B. The Power of Myth. 1991 Cohen, Percy S. Theories of Myth, Man N.S. 4(3): 337-353. 1969 Frazer, J. G. The Golden Bough. 1922 ili hrvatsko izdanje Jolles, A. Jednostavni oblici, SC, Zagreb 1978 Jung, C. G. Čovjek i njegovi simboli, Mladost, Zagreb 1973

Kod predmeta

Naziv predmeta

Globalizacija i lokalizam

Opći podaci Studijski program

Kulturalni studiji

Godina

1/2/3/4/5 138

Status kolegija

Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Propititat će se kategorije 'globalnog' i 'lokalnog' u kontekstu prividne samorazumljivosti njihove situiranosti unutar binarne opozicije. Namjera kolegija nije tretirati kozmopolitizam kao internacionalizam, već kao trans-nacionalni proces akulturacija učinak kojih može biti paralelni proces kreiranja globalnih razlika unutar epohalnog jedinstva pojedinačnih transnacionalnih dinamika.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je u vezi s kolegijem «Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba», te s kolegijem «Kulturalna geografija». Nadovezuje se na kolegij «Europski studiji», a posebno se dobro nadopunjuje s kolegijem «Kultura društvenog protesta i preokreta».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje studenata s aktualnim procesima globalizacije. Razlučivanje globalnog i lokalnog. Mogućnost uočavanja globalizacijskih procesa na domaćem prostoru.

Sadržaj predmeta 

Intelektualni i estetski aspekt globalizacije. Decentralizirano motrište. Multipozicionirane lokalne energije globalizacije, u preciznim vremensko-prostornim odrednicama. Regionalni 'oslabljeni' centri izričaja; propitivanje procesa uspostave pluralnih identiteta u razdoblju nezaustavljive globalizacije kapitala. Dekolonizirani načini razumijevanja procesa i nomadska subjektivnost kao intelektualni i kreativni agensi.



Teorija globalizma i lokalizma kroz prizmu tekstova relevantnih autora: Antonio Gramsci, Carl Ginsburg, Homi Bhabha, James Clifford, Bruce Robbins, Amanda Anderson, Guillermo Gòmez Peña, Reinald Arenas, Rosi Brandotti, Timothy Brennan, Caren Kaplan, Claudio Magris, Edwarda Said. Aplikacije dinamike lokalnog (u kategorijama parohijalno, provincijalno, regionalno) i globalnog (u kategorijama univerzalnog, kozmopolitskog, kulturalne hegemonije) na primjeru idejnih učinaka postkomunističkog stanja i njjme proizvedene fuzije regionalizma i kozmopolitizma u suremenoj Europi.



Postkomunistička fikcija pisaca i negacija negiraju mogućnosti unificiranog kulturalnog diskurza. Oblici kulturnih i kulturalnih unutar prostora lokalno situiranih tekstualnih svjedočanstava Srednje i Istocne Europe. Teorijski i operativni segmenti radne supstitucije u kojoj se kao središnji medij uspostave globalnih osjećanja, umjesto teritorijalnih koncepata nacije i patrijarhalnih povijesnih diskurza javlja dehijerarhizirani prostor kulturalne diferencijacije koji razliku prepoznaje kao kohezionu snagu lokalnih kultura na njihovu putu u treći milenij. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

139

na daljinu Komentari:

Obveze studenata Usmeni ispit obveza je svih studenata. u dužnosti studenata ubraja se i izrada projekta u pisanoj formi na zadanu temu i njegova usmena prezentacija. Velika pažnja poklanja se diskusionoj kompetenciji studenata-

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Bhabha, Homi , ed. Nation and Narration. London: Routledge, 1990. Horrocks, C. Baudrillard i milenij. Zagreb, 2001. Said, Edward The World, the Text, and the Critic. Cambridge: Harvard UP. 1983.

Dopunska literatura Brennan Timothy. At Home in the World: Cosmopolitanism Now. Cambridge: Harvard UP, 1997. Cheah Pheng and Bruce Robbins, eds., Cosmopolitics: Thinking and Feeling beyond the Nation. Minneapolis, U of Minnesota P, 1998. Foucault Michel. Language, Counter-Memory, Practice. Ed. Donald F. BOuchard. Ithaca: Cornell UP, 1977. Kaplan, Caren Questions of Travel: Postmodern Discourses of Displacement. Durham: Duke UP, 1996.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Generacijska i međugeneracijska kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni 140

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 30+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija istražiti područje kulturalnih praksi koje nastaju ili se na posebne načine manifestiraju u području intergeneracijske komunikacije.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je u vezi sa skupinom kolegija u čijem je središtu pitanje identiteta, s kolegijima koji se tiču obrazovanja («Kulturalna i interkulturalna pedagogija»), te onima koji se baziraju na analizi dodira među kulturama (poput «Interkulturalne komunikacije»).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studente valja osposobiti za uočavanje i raščlambu kulturalnih fenomena vezanih uz «kulturu djetinjstva», «kulturu mladosti», «kulturu zrelosti» i «kulturu starosti».

Sadržaj predmeta 

Djetinjstvo kroz vrijeme. Philippe Ariès: djetinjstvo kao društveni konstrukt; Lloyd de Mause i psihogena interpretacija povijesti; Edward Shorter: uloga djece u razvoju moderne obitelji (nastanak moderne obitelji; majčinstvo kao izum modernizacije u kasnom 18. i 19. stoljeću); Lawrence Stone: individualizam srednje klase i promjene u modernoj obitelji; Linda Pollock: kontinuitet odnosa roditelja i djece kroz povijest; Demografski pristup Hugha Cunnninghama (obiteljska strategija; naglasak na ekonomskoj spram sentimentalne vrijednosti djece).



Generacijska i međugeneracijska kultura u Hrvatskoj jučer i danas. Međugeneracijski obrasci ponašanja u različitim područjima Hrvatske; Zadružna i plemenska kultura u Hrvatskoj; Obitelji i kućanstva u Hrvatskoj; Uprava i autoritet u obitelji; Disciplina i kontrola; Transformacija patrijarhalnih odnosa; Odnosi u obitelji i društvena nejednakost; Tranzicija vrijednosti i međugeneracijska kultura.



Specifičnosti metodologije istraživanja generacijske i međugeneracijske kulture: metodološka prožimanja i interdisciplinarni pristup. Odnos prema tradiciji i tradicijskom mišljenju; Odnos između istraživanja tradicijskih zajednica i istraživanja suvremenog društva. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Projekt, kao rezultat istraživanja i rada na terenu, preduvjet je polaganju usmenoga ispita koji se, većim dijelom, svodi na diskusiju o temi istraživanja.

141

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Aylett, J. The Generation Gap (A Century of Change). Hodder Children's Books(1989). Spajić-Vrkaš, V. Tučepi. Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata. Zagreb: Naklada MD. (1996). Stein Erlich, V. Porodica u transformaciji. Zagreb: Naprijed. (1964).

Dopunska literatura Gavazzi, M. Vrela i sudbine narodnih tradicija. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber (1978). Mead, M. Culture and Commitment: A Study of the Generation Gap. Bodley Head (1975). Rihtman-Auguštin, D. Struktura tradicijskog mišljenja. Zagreb: Školska knjiga (1984). Supek, O. Transformacija patrijarhalnih odnosa. Od zadruge do neolokalnosti u Jaskanskom prigorju. Etnološki pregled 22, str. 49-59. (1987).

Kod predmeta

Naziv predmeta

Turizam i kultura

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 30+15+0

Ciljevi predmeta Kolegijem se nastoji obuhvatiti široki raspon veza turizma i kulture, bilo da se radi o simbiotskom odnosu s kulturnom baštinom ili tekućom kulturnom proizvodnjom, bilo da je riječ o specifičnim kulturalnim fenomenima koji se javljaju kao popratna pojava turističkog gospodarstva.

142

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je povezan s više užih područja interesa kulturalnih studija, te istodobno odgovara potrebi uklopljenosti ponuđenog programa u stvarne potrebe lokalnih sredina koje gravitiraju Filozofskome fakultetu. Kolegij se izravnije nadopunjuje s kolegijima «Kulturalna geografija», «Interkulturalna komunikacija», «Zavičajna i regionalna kultura», «Kulturalna politika», «Upravljanje resursima u kulturi» i dr.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Cilj je kolegija pružiti studentima kulturološki uvid u veoma dinamično i raznovrsno područje turizma, kao ekonomske grane i važnog skupa specifičnih društvenih praksi.

Sadržaj predmeta 

Kultura i turizam spram kulture turizma. Putovanje. Nomadizam. Spacijalnost – itinerari, rute i destinacije. Svjedočanstva i sjećanja. Imaginarne strukture turističkog iskustva – simulakrum i Potemkinov efekt. Rana putopisna i bedekerska literatura.  Teorijski temelji, istraživački aspekti, proturječja, prednosti, potrebe i mogućnosti usporednog održivog razvitka kulture i turizma. Harmonizirano upravljanje resursima. Razvitak kulture okoliša kao pretpostavke uravnoteženog turističkog razvoja.  Lokalna zajednica i turizam (društvena pripadnost, kulturni identitet i turističko ponašanje, lokalna zajednica i turisti – stajalište sukoba, verbalna i neverbalna komunikacija u turizmu, kulturno nasljeđe i turistički kapital). Turist kao Stranac.  Globalizacija turističkog prometa i politika očuvanja lokalne baštine. Etičke dileme globalizacije kulture u srazu s turizmom. Turizam kao hegemonijska struktura.  Modernizacijski procesi i kultura putovanja. Sociološki i antropološki aspekti razvojnih trendova u suvremenom turizmu.  Turizam i druge društvene prakse i djelatnosti: poljoprivreda, sport, moda, politika – kulturološki aspekti dodira i prožimanja.  Turizam i kulturne djelatnosti u užem smislu (izdavačka, likovna, muzejsko-galerijska djelatnost). Turistička umjetnost i medijske prakse (plesna glazba, ulično slikarstvo i glazba, primijenjena umjetnost: nakit, kultura suvenira, turistička fotografija, turistički film, turizam i internet)  Studije slučaja: 1. Turistički i kulturni razvoj Opatije; 2. Seksualni turizam: dalmatinski plaćeni ljubavnici i «ljetni moral» lokalne zajednice. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti izrađuju seminarski rad i polažu usmeni ispit. Inzistira se na aktivnosti i diskusijama studenata.

143

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Böröcz, József, Leisure Migration: A Sociological study of Tourism, Pergamon, New York, 1996. Burns, P., An Introduction to Tourism and Anthropology, Routledge, London – New York, 1999. Hollinshead, Keith, Tourism, Hybridity, and Ambiguity: The Relevance of Bhabha's "Third Space", Cultures. Journal of Leisure Research 30(1), 1998.

Dopunska literatura Bowman, Glenn, Seks, turizam i trgovina, Treći program Hrvatskog radija, br. 42/1993, Zagreb, 1993. Bendix, Regina, Tourism and Cultural Displays: Inventing Traditions for Whom?, Journal of American Folklore 102:1989. Bruner, Edward M., Of Cannibals, Tourists, and Ethnographers, Cultural Anthropology 4:1989 Chambers, Erve, Native Tours: The Anthropology of Travel and Tourism, Waveland, Prospect Heights, 2000. Culler, Jonathan, On the Semiotics of Tourism, American Journal of Semiotics 1/1981.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Kultura sporta

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

144

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 30+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Kolegijem se kani dati sažeti no zaokruženi pregled kulturalnih fenomena vezanih uz sport kao proširenu društvenu i medijsku praksu.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij nadopunjuje studentska znanja o širini društvenih praksi obuhvaćenih interesom kulturalnih studija i raščlanjuje jednu od najprisutnijih svakodnevnih praksi. Nadovezuje se na kolegije iz skupine koja se zanima identitetima, a naročito se blisko prožima s kolegijima «Tijelo i subjekt» i «Popularna kultura».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Uvesti studente u dubinsko razumijevanje pozadine sportskih običaja i rituala, tumači izvorišta pojedinih statističkih pokazatelja i ukazuje nas isprepletenost sporta s drugim društvenim sferama, poput politike ili ekonomije i marketinga.

Sadržaj predmeta 

Sport kao društvena praksa. Sport kao vid kulture i kultura sporta. Kulturalnopovijesna i kulturalnoantropološka svjedočanstva o razvoju sporta. Tradicijske igre i sportovi. Olimpizam i amaterizam. Sport i kolektivno sjećanje: studije slučaja - sinjska alka, barbanska «trka na prstenac». Sport i reprodukcija društvenih odnosa. Klasna i rodna diferencijacija sporta (elitni sportovi, ženski sportovi, kolonijalni sportovi). Prostornost sporta: urbanizam, arhitektura.  Rekreativna sportska kultura kao predmet teorije svakodnevice i kao življenje stereotipa zdrave tjelesnosti. Fetišizacija tjelesnosti (body building). Sport i prehrambena kultura. Odgojni aspekti sporta.  Sport kao kanaliziranje kolektivnih energija. Novi maskulinitet, kolonijalističkoeuropocentrični logos ovladavanja silama prirode: ekstremni i istraživački sportovi. Homoseksualnost i sport (pojava tzv. gay sporta). Legalna kultura nasilja (rituali novih eklektičkih borilačkih sportova > ultimate fight).  Sport i popularna kultura. Rituali najvažnije sporedne stvari na svijetu. Navijačke kulture, subkulture i kontrakulture, strukture navijačkih plemena. Rituali inicijacije, odnos prema ženskom navijanju, ikonografija navijačke kulture. Sport i moda: vitalizam i kult mladosti u odjevnim praksama.  Sport i medijske prakse. Televizijski sport. Utjecaj sporta na oblikovanje medijskih pripravaka i medijsku potrošnju. Sportsko novinarstvo i sportska publicistika. Popularna mitologija uspjeha: sportaši i njihove karijere, sponzorska kultura, sport kao propagandna praksa. Sport na filmu.  Sport i politika: studije slučaja: 1. Masovni i elitni sport i totalitarna desnica u Njemačkoj i Italiji. Olimpijske igre u Berlinu 1938. g. i pitanje sportaša afričkog podrijetla. 2. Socijalistički lager i sustavi sportske discipline: slučaj ritmičke gimnastike za djevojčice. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

145

Komentari:

Obveze studenata Svi studenti polažu usmeni ispit i rade cijelosemestralnom projektu koji je osnova razgovora na usmenom ispitu.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Birrell, S. (ur.) Women, Sport and Culture. Human Kinetics Pub, 1994 Caillois, R., Barash, M. Man, Play and Games. University of Illinois Press, 2001 McKay, J., Rove, D., Lawrence, G. A. Globalization and Sport: Playing the World. Sage Publications, 2001

Dopunska literatura Holubizky, I., Luerson, C. Body Power/Power Play: Views on Sports in Contemporary Art. Cantz, 2003 Klein, A. M. Little Big Man: Bodybuilding Subculture and Gender Construction. New York, 1993 Poliakoff, M. B. Combat Sport in the Ancient World: Competition, Violence and Culture. Yale University Press, 1995 Reinhart, R.E., Sydnor, S. (ur.) To the Extreme: Alternative Sports, Inside and Out. New York, 2003

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Grad i kultura

Opći podaci Studijski program

Kulturalni studiji

Godina

1/2/3/4/5

146

Status kolegija

Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 30+15+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija osvijetliti fenomen gradske i metropolitanske kulture kao mjesta razlike u odnosu na kulturu manjih mjesta i sela. Kolegij pruža pregled onih kulturalnih silnica koje sačinjavaju i bitno određuju polje gradske kulture. Tome se pridružuju odgovarajući teorijski uvidi u službi opisa grada kao teritorijalne i imaginarne zajednice subjekata, grada kao polja identiteta, kao diskurzne tvorbe, kao skupa simbola i predodžbi.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij ostvaruje neizravnu vezu s većim dijelom ponuđenog programa (kolegiji iz teorijske skupine, kolegiji o identitetu, kolegiji o kulturalnoj politici i srodnim područjima), te onu izravniju s kolegijem «Kulturalna geografija», te kolegijem «Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Približiti studentima fenomen gradske i metropolitanske kulture u odnosu na ruralne sredine. Upoznati ih s pregledom kulturalnih silnica koje sačinjavaju i određuju polje gradske kulture.

Sadržaj predmeta 

Razlike metropolitanske, gradske kulture spram kulturalnih fenomena manjih mjesta i sela. Kulturalna povijest gradova . Pregled. Postmoderni gradski život kao skup tijekova momentalnih slika.  Grad kao nadgradnja jedinstvenom skupu odnosa ili nakupini građevina, nadrastanje geopolitičkog lokaliteta. Grad kao skup procesa i kao naracija. Grad kao aktivno “polje” nasuprot praznom prostoru ispunjenu objektima. Polje napona, polje suprotnosti, polje različitosti, koegzistencije i sukoba, virtualnosti i realnosti.  Grad kao prostor heterogenosti, razlika, varijacija. Urbanost kao hibridizacija procesa intelektualnog razvoja. Liminalnost gradova. Autoreferencija i pojava metaliminalnih gradova.  Grad kao događaj, performans ravnopravnih promatrača/izvođača. Grad kao prostor spektakularnog i kao pozornica svakodnevnog.  Grad kao kontingencija, kao palimpsest kolektivnog sjećanja, ideja i tradicija. Ciklička kultura, repetitivnost i pitanje tradicije i inovacije. Grad kao utjelovljenje povijesti. Grad kao izmišljena zajednica. Temeljna urbana vjerovanja (Miles). Kohezijski mitovi.  Grad kao etnografski i folkloristički objekt. Od grafita do urbanih legendi.  Virtualni grad. Globalizacija i novi metropolis. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

147

Obveze studenata Studenti izrađuju pisani rad i usmeno ga prezentiraju na seminarima. Polaganje ispita obveza je svih studenata.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Lefebvre, H., Urbana revolucija, Beograd, Nolit, 1974 Mumford, L., Grad u historiji, Naprijed, Zagreb, 1968. Sassen, S. Cities in the World Economy. Pine Forge Press, 2000 Vresk, M., Grad i urbanizacija - osnove urbane geografije, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

Dopunska literatura Borden, I. – Dunster, D. (ed.), Architecture and the Sites of History: Interpretations of Buildings and Cities, New York, 1996. Milić, B., Razvoj grada 1-3, Školska knjiga, 1999 – 2002. Sharon Zukin, S., The Cultures of Cities, Oxford, Blackwell, 1996

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Spavanje i snovi

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

148

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s temeljima fiziologije i glavnih teorija spavanja, te stjecanje pregleda nad najvažnijim stavovima i školama interpretacije snova u povijesti Zapadne i drugih kultura.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s više drugih predmeta na kulturalnim studijima (npr. Kulturalna antropologija, Kulturalna povijest, Popularna kultura i dr.).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Od studenata se očekuje da steknu temeljna znanja o neurobiologiji spavanja i dobiju pregled nad različitim načinima interpretacije snova, ali, nadasve, da ovladaju interdisciplinarnim pristupom temi koja, poput snova, zadire u područja fiziologije, medicine, psihologije i kulturalne antropologije.

Sadržaj predmeta Tematske jedinice: temelji anatomije moždanih struktura involviranih u procese spavanja i sanjanja; fiziologija cirkadijanih ritmova; fiziologija REM- i non-REM-spavanja; komparativna biologija spavanja; uvid u metodologiju koja se koristi za proučavanje spavanja i snivanja; psihologijske i neurobiologijske teorije sanjanja i interpretacije snova (Freud, Jung i dr.); komparativna kulturologija snova (snovi u tradicionalnim židovskim, budističkim, islamskim i drugim izvorima, u «primitivnim» civilizacijama Južne Amerike i Nove Gvineje). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni pripremiti temu (određenu ždrijebom) za usmenu prezentaciju pred drugim studentima u dogovorenom terminu seminara. Priprema teme podrazumijeva samostalno istraživanje internetskih baza podataka, pronalaženje literature i usmenu prezentaciju (u slučaju neodržanog seminara, student mora prezentaciju naknadno predati u pismenom obliku). Osim toga, nakon što su odslušali kolegij, studenti polažu i usmeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

149

Obvezna literatura Hobson JA. 1995. Sleep. New York: Scientific American. Bulkeley K., ed. 2001. Dreams: A Reader on the Religious, Cultural, and Psychological Dimensions of Dreaming. New York: Palgrave.

Dopunska literatura Freud S. 1900/1977. Die Traumdeutung. Frankfurt a/M: Fischer (The Interpretation of Dreams, New York, Avon Books, 1953). ili hrvatsko izdanje Jung CG. Traum und Traumdeutung. München: dtv (Dreams, New York, MJF Books, 1974). Parman S. 1991. Dream and Culture: An Anthropological Study of the Western Intellectual Tradition. New York: Praeger.

Kod predmeta

Naziv predmeta Europske integracije i obrazovanje Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

1/2/3/4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti upoznaju, razumiju i analiziraju procese i mehanizme Europske unije, a posebno one koje se tiču obrazovanja na svim razinama.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s kolegijima kao što je to Europski studiji i svim drugim srodnim kolegijima na studiju.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti: -

poznaju povijest i institucije Europske unije;

poznaju procese i mehanizme pristupanja Hrvatske Europskoj uniji;

mogu analizirati osnovne trendove u obrazovanju u Europskoj uniji;

mogu vrednovati transformacije sustava obrazovanja u Hrvatskoj u procesu približavanja europskim standardima.

Sadržaj predmeta I.

150

Kroz labirinte institucija Europske unije (Europska; Vijeće Europske unije/ministara; Europski parlament; Ekonomski i socijalni odbor; Odbor regija, Sud pravde; Ustav EU; Zajedničke i samostalne politike). Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi procesa prilagodbe (predpristupni fondovi PHARE, ISPA i SAPARD; screening, proces pregovaranja). II. Integracije u obrazovanju: težnja za međusobnom usporedivošću i osnaživanjem. Tragovima Lisabonske strategije: Europa na putu prema društvu zasnovanom na znanju. Ključna strateška područja obrazovanja i indikatori njihova razvoja. Open method of coordination – temeljni proces usporedivosti i razvoja. Temeljne sposobnosti (key competences): razvojni koncept za osnovno obrazovanje. Učenje jezika i jezična raznolikost u Europskoj uniji. Proces iz Copenhagena – prioriteti i suradnja u strukovnom obrazovanju i obučavanju (VET). EUROPASS – Europski okvir za transparentnost kvalifikacija i kompetencija Strategije i mjere poticanja cjeloživotnog učenja (LLL). Bolonjski proces: stvaranje Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA). Europske integracije i obrazovanje u Hrvatskoj: analize, izazovi i pristupi rješenjima.

Obveze studenata Za izvršavanje studijskih obveza potrebno je da student: - sudjeluje u nastavi i izvršava tekuće nastavne obveze (priprema za predavanje i seminare; aktivno sudjelovanje u diskusijama, čitanje zadanih materijala); - podrobno analizira odabrano tematsko područje rukovodeći se odabranim točkama komparacije, uspoređujući europski i hrvatski kontekst, te predloži moguće pristupe rješenju odabranog problema. Kao rezultat analize, student predaje seminarski rad (10-15 stranica). - položi usmeni ispit. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Ovisno o broju studenata koji upisuju predmet, nastojat će se poticati timski rad na zadacima.

Obvezna literatura Birtwistle, T. (1996). European Quality – Adding to the Debate? Higher Education Review. 28, 3, 60-69. Cerych, L. (1997). Educational Reforms in Central and Eastern Europe: processes and outcomes (1). European Journal of Education. 32, 1, 75-96. Zidarić, V., 1996. “Europska dimenzija u obrazovanju – njezin nastanak, razvitak i aktualno stanje”. Društvena istraživanja 21, 161-185.

Dopunska literatura Polšek, D. Visoko školstvo u Hrvatkoj i zahtjevi Europske unije (p. 11, str. 259:284) (dostupno na www.ijf.hr/EU2/Polsek.pdf) Westerhijden, F. D., Leegwater, M. (2003.), Working on the European Dimension of Quality. Report of the conference on quality assurance in higher education as part of the Bologna process.

151

Amsterdam, 12-13. ožujak 2002. (dostupno na http://www.aic.lv/ace/ace_disk/Bologna/Bol_semin/Ams_accr/Amsterdam_accred_Leegwater.pdf)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Za praćenje uspješnosti rada u predmetu koristit će se CAT tehnike (eng. Course Assessment Tool) za kraće evaluacije koje se odnose na razumijevanje nastave, tempo, razinu, mogućnosti unapređivanja, itd. Napredovanje studenta pratit će se kontinuirano tijekom semestra praćenjem izvršavanja zadanih tekućih nastavnih obveza i procjenom kvalitete izrade seminarskih radova. Studenti će imati mogućnost vrednovati rad nastavnika i procijeniti kvalitetu održane nastave dva puta u semestru. Prva se evaluacija od strane studenata planira sredinom semestra kako bi se, ovisno o rezultatima iste, nastava mogla još prilagoditi njihovim potrebama i unaprijediti. Dužnost je nastavnika napraviti analizu prikupljenih evaluacijskih obrazaca te, sukladno rezultatima, razmotriti mogućnosti prilagodbe/promjene pristupa, ukoliko se pokaže potreba. Druga se evaluacija planira na samom kraju semestra, a istom se planira procijeniti ispunjenost ciljeva nastavnog predmeta te rad i pristup nastavnika tijekom cijelog semestra. Za potrebe spomenute evaluacije dužnost je nastavnika kreirati odgovarajuće evaluacijske obrasce ili koristiti već postojeće s institucije.

Kod predmeta

Naziv predmeta

Klasična sociološka teorija

Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

1/2/3/ 4/5

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Pregled društvenog konteksta nastanka sociologije i upoznavanje s konceptima i teorijama klasične sociologije – ponajprije Marxa, Durkheima, Webera i Parsonsa. Poseban naglasak stavit će se na kritičku procjenu relevantnosti klasične sociologije za analizu suvremenosti.

Korespondentnost i korelativnost programa Program kolegija izravno je korespondentan s kolegijima na studiju kulturalnih studija, povijesti i filozofije, te pedagogije i psihologije. Budući da je planiran kao formativni kolegij, nema posebnih preduvjeta za slušanje tog kolegija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Materijalni: upoznavanje s klasičnim sociološkim teorijama, ocjena njihove upotrebljivosti za analizu suvremenog društva, katalog osnovnih pojmova iz tih teorija koji i danas čine jezgru sociologije kao discipline (primjerice društvo, poredak, alijenacija, anomija, solidarnost, društvena akcija, legitimnost, karizma, birokracija, vrijednosti, objašnjenje, razumijevanje itd.). Formativni: razvijanje sposobnosti za kritičko mišljenje; uporaba teorijskih koncepata za razumijevanje pojava u vlastitom društvu kao i usporedba s drugima, kreativna primjena 152

klasičnih koncepata na suvremenost.

Sadržaj predmeta Povijesni kontekst nastanka sociologije, prijelaz iz tradicionalnog društva u modernost, kritika prosvjetiteljstva i kapitalizma, konstituiranje sociologije kao posebne discipline. Marx i marksizam: “mladi” i “zreli” Marx, Marxova metoda analize društva, materijalističko shvaćanje povijesti, kritika političke ekonomije, otuđenje rada, baza i nadgradnja, ideologija, teorija klasa, klasna svijest, društvena promjena i teorija revolucije. Interpretacije, kritike i (neostvarena) predviđanja. Marksizam u 20. stoljeću. Marx i postmodernost. Durkheim i uspostavljanje sociologije kao posebne discipline. Pravila sociološke metode, društvene činjenice, podjela rada, društvena kohezija, anomija, samoubojstvo, religija i sociologija znanja. Interpretacije i kritike: od pozitivizma do idealizma, funkcionalizam, konzervativizam. Durkheimov utjecaj: strukturalizam (C. Levi-Strauss), interakcionizam (Goffman), teorija grupe i rešetke (M. Douglas). Neodurkheimovska teorija rituala. Weber i sociologija razumijevanja. Idealni tip i socijalna akcija (društveno djelovanje). Protestantizam, kapitalizam, racionalnost. Komparativna sociologija religije. Moć, vlast, legitimnost, birokracija, karizma. Weberova teorija društvene stratifikacije. Dijagnoza vremena i kulturni pesimizam. Interpretacije i kritike. Weber i postmodernost. Parsons i teorijska sinteza klasične sociologije. Analitički realizam, pozitivizam, idealizam, problem poretka, kritika utilitarizma i voluntaristička teorija akcije. Parsonsova interpretacija Pareta, Durkheima i Webera. Značenje Parsonsove sinteze za razvoj sociološke teorije u 20. stoljeću. Pregled razvoja Parsonsove teorije. Parsons kao klasik. Modernost i postmodernost. Klasična sociološka teorija i tematiziranje tranzicije iz tradicionalnog u moderno društvo. Podjela rada, tržište, racionalizacija, birokratizacija, tragedija kulture (Simmel), kulturni pesimizam. Uporaba klasične teorije u postmodernosti: Marx i globalizacija, Durkheim i masovni mediji, Weber i kulturna stratifikacija, Parsons i fundamentalizam. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Pohađanje nastave, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u seminaru, ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

153

Komentari:

Obvezna literatura Durkheim, E., Pravila sociološke metode, Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 1999. Đurić, M., Sociologija Maxa Webera, Zagreb, 1986. Hughes, Sharrock i Martin, Understanding Classical Sociology, SAGE, London, 2003. V. Cvjetičanin i R. Supek, Emile Durkheim i francuska sociološka škola, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura Collins, R., Three Sociological Traditions, New York, 1985. Gerth, H.H. i C. Wright Mills., From Max Weber: Essays in Sociology, New York, 1954. Levine, D.N., Visions of the Sociological Tradition, Chicago, 1995. Weber, M., Metodologija društvenih nauka, Zagreb, 1986. Weber, M., Politika kao poziv, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Kultura pisanja Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Temeljni je cilj kolegija ovladavanje osnovama jezične kulture i, posebno, kulture pisanja. Konkretnije, to znači naznačivanje kompetencija određenih standardnojezičnih normi te upućivanje u način služenja pojedinim normativnim priručnicima.

Korespondentnost i korelativnost programa Sadržaj kolegija izravno korespondira sa sadržajem kolegija Kultura govorenja kojem je komplementaran i s kojim čini cjelinu smisao koje je ovladavanje praktičnom uporabom jezika u pisanom (kao i govorenom) iskazu. Sadržaj kolegija uspostavlja korelacije i s kolegijima koji se bave jezikom medija/jezikom u medijima, medijskim žanrovima, tekstom i hipertekstom. Sadržajni je nastavak Stručnih seminara hrvatskoga jezika.

154

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da će studenti ovladati osnovama jezične kulture, razviti svijest o kompetencijama standardnojezičnih normi i normativnih priručnika, te osviješten odnos prema formalnoj i sadržajnoj gradnji teksta uz poštovanje izbora jezičnoga registra/diskursnoga tipa/funkcionalnoga stila i odgovarajućih sistemskih, funkcionalnih i stilističkih normi.

Sadržaj predmeta Jezik i standardni jezik. Idiom. Jezik kao sustav: sistemske jezične norme (gramatičke norme, leksička norma, pravopisna norma). Pravopisna načela i pravopisna pravila. Refleksi kontinuante starojezičnoga jata i hrvatski pravopisi. Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi. Pravopisni znakovi. Rečenični znakovi: (logičko-)semantičko načelo, elementi ritmo-melodijskoga i gramatičkoga načela. Pisanje riječi i vlastitih imena iz stranih jezika: transkripcija i transliteracija. Pravopisni rječnici i način služenja njima. Računalni pravopis kao osobit tip pravopisa. Standardni jezik i metajezici. Funkcionalna raslojenost jezične uporabe – funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Funkcionalne jezične norme. Struktura diskursa. Diskurs i tekst. Kohezija. Referencija. Diskursna koherencija. Signali kontekstualne uključenosti (tekstna lingvistika) i diskursne oznake (analiza diskursa). Funkcija i vrste diskursnih oznaka. Odnos i veza oblika i sadržaja teksta. Organizacija teksta u znanstvenom, administrativno-poslovnom i publicističkom funkcionalnom stilu/diskursnom tipu. Autor i njegov tekst (autorova pozicija u odnosu na tekst): objektivnost i subjektivnost u tekstu, informacija i komentar. Stilističke jezične norme. Vanjska i unutrašnja ekspresivnost teksta. Stilistički postupci. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Nastava se organizira u vidu predavanja (problemskoga tipa) te seminara, a studenti se upućuju i na samostalno služenje priručnom literaturom te rješavanje konkretnih jezičnih zadataka. Pojedini se problemski zadaci rješavaju konzultacijski

Obveze studenata Obveza je studenata aktivno sudjelovati u nastavi. Studenti su obvezni napisati i predati na provjeru seminarske radove u kojima pokazuju ovladavanje sadržajima kolegija. Pismeni ispit.

155

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Projekt

Kontinuirana provjera znanja 1

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Praktični rad

Istraživanje

Komentari:

Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa – provodi se kontinuirana provjera usvajanja jezičnih normi. Studenti pišu seminarske radove u kojima pokazuju kompetenciju izbora jezičnoga (spot)koda i ovladavanje njegovim normama. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene. Pismeni ispit uključuje praktičnu provjeru razine usvojenosti nastavnih sadržaja.

Obvezna literatura Badurina, L., Slojevi javnog diskursa, u: Aktualizacija jezikovnozvrstne teorije na slovenskem (Členitev jezikovne resničnosti), zbornik radova, Ljubljana 2004, str. 151-164. Kovačević, M. i Badurina, L., Akademski diskurs, u: Riječki filološki dani, zbornik radova 4, Rijeka 2002, str. 189–206. Kovačević, M.i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. Obvezna priručna literatura Pravopis(i), rječnici i gramatike hrvatskoga standardnoga jezika

Dopunska literatura Silić, J., Administrativni stil hrvatskoga književnog jezika, u: Kolo, 3, Zagreb 1996, str. 251259; nastavak teksta: Administrativni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, 4, Zagreb 1996, str. 349-358 Silić, J., Književnoumjetnički (beletristički) stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, 1, Zagreb 1997, str. 359-369 Silić, J., Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 3, Zagreb 1997, str. 495– 513. Silić, J., Razgovorni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, 4, Zagreb 1997, str. 483495. Silić, J., Znanstveni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 2, Zagreb 1997, str. 397– 415. Slić, J., Polifunkcionalnost hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, 1, Zagreb 1996, str. 244247

156

Kod predmeta

Naziv predmeta Stručni seminar talijanskog jezika 1 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 15+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je afirmacija funkcionalne nastave talijanskog jezika te utvrđivanje gramatičkih pravila, u različitim kontekstima (literarnim, povijesnim, umjetničkim, govornim...itd.).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih spoznaja o talijanskom jeziku i utvrđivanje osnovnih pravila.

gramatičkih

Sadržaj predmeta 

Ortografske norme standardnog jezika; čitanje i primjena gramatičkih pravila kod naglašavanje pojedinih slogova  Funkcija identifikacije osobe i pozdrava; konjugacije -are, -ere, -ire; razgovor, vježbe i primjena indikativa  Funkcija odgovora na pozdrav; razgovor  Imenice i pridjevi (posvojni/pokazni); funkcionalna primjena oblika u književnim tekstovima  Pisanje pisma Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Uz predavanja i seminare predviđene su i rasprave o izloženim temama. Nositelj kolegija održava i konzultacije sa studentima (dogovor oko seminara, upućivanje na literaturu, itd.).

Obveze studenata Usmeni ispit, izrada i izlaganje seminara.

Pohađanje nastave Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje

157

Projekt

1 Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000

Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989

Kod predmeta

Naziv predmeta Stručni seminar njemačkog jezika 1 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Usvajanje gramatičkih pravila njemačkog jezika kroz teoriju i praksu, te uvježbavanje jednostavnih komunikacijskih oblika svakodnevice.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira sa sadržajima drugih kolegija jezikoslovne skupine te s cjelinom germanističkog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih struktura usmene i pismene komunikacije. Razvijanje vještina govora, slušanja, čitanja i pisanja.

Sadržaj predmeta Kolegij se dijeli na dva područja: na gramatiku i na praktični rad s novinskom člancima te drugim tekstovima vezanim za kulturološke teme. Obrađuju se jednostavniji autentični tekstovi s njemačkog govornog područja. Vježbanje lakših gramatičkih konstrukcija. Gramatika se izučava na tekstu i primjenjuje u samostalnoj tvorbi rečenica, jednostavnoj

158

konverzaciji u obliku dijaloga.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Redovito polaženje nastave/vježbi, aktivno sudjelovanje i izvršavanje samostalnih zadataka.

Pohađanje nastave 0,5

Aktivnost u nastavi 0,5

Seminarski rad 0,5

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat 0,5

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Komentari:

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen DtV Atlas, 1991 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte; Brigitte…)

Kod predmeta

Naziv predmeta Informatička radionica 1 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni 159

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 15+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Da studenti nadograde temeljna informatička znanja kako bi mogli aktivno koristiti računalo u praksi i sami nadograđivati znanja ili pratiti nastavu iz informatičkih kolegija na višim godinama studija.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Informatička radionica 1 je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osposobljavanje za rad s aplikacijama koje pretpostavljaju prethodnu bazičnu kompetenciju.

Sadržaj predmeta SUSTAVSKA PROGRAMSKA PODRŠKA I PROGRAMIRANJE: pojam operativnog sustava, vrste i funkcije operativnog sustava. Upoznavanje naprednih mogućnosti aplikativnih programa za obradu teksta. Upoznavanje naprednih mogućnosti aplikativnih programa za tablične proračune. Izrada seminara korištenjem aplikativnih programa za obradu teksta i programa za tablične proračune. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i Internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Na vježbama studenti trebaju unaprijediti razinu informatičke pismenosti kao temeljem za daljnji studij. Vježbe se izvode na IBM PC kompatibilnim računalima s odgovarajućom programskom podrškom (WINDOWS okruženje, Microsoft Office alati, te korištenje osnovnih CARNet i Internet servisa).

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit

Seminarski rad 1,5 Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

160

Obvezna literatura 1. Smiljanić, G., Osnove digitalnih računala, Školska knjiga, Zagreb, 1990. 2. Tuđman, M., Teorija informacijske znanosti, Informator, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura 1. Williama, K.B. , Stacey, S.C., Hutchinson, E.S., Using information Technology, Richard D. Irvin Inc., 1995

Kod predmeta

Naziv predmeta Kultura govorenja Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim teorijskim sadržajima klasične retorike kao i suvremenih znanosti koje se u svojim istraživanjima bave i govorom (sociolingvistika, pragmalingvistika, lingvistika teksta, analiza diskursa). Cilj je razviti u studenata osviješten odnos prema govornoj komunikaciji te podići na višu razinu kako proizvodnju govora tako i analitičnost u recepciji govora.

Korespondentnost i korelativnost programa Sadržaj kolegija izravno korespondira sa sadržajem kolegija Kultura pisanja kojem je komplementaran i s kojim čini cjelinu smisao koje je ovladavanje praktičnom uporabom jezika u govorenom (kao i pisanom) iskazu. Sadržaj kolegija uspostavlja korelacije i s kolegijima koji se bave jezikom medija/jezikom u medijima, medijskim žanrovima i tekstom. Sadržajni je nastavak Stručnih seminara hrvatskoga jezika.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da će se u studenata razviti osviješten odnos prema govornoj komunikaciji. Očekuje se i to da studenti podignu na višu razinu svoju kompetenciju proizvodnje govora te da razviju analitičnost u recepciji govora.

Sadržaj predmeta Komunikacija, govorništvo, tema, postupci profiliranja publike, vještina uspješnoga slušanja govora. Govor kao temeljna retorička vrsta (oblikovanje, kompozicija, postupci u pripremi

161

govora). Argumentacija teze, logički izvodi, prepoznavanje logičkih pogrešaka. Retoričke figure, eristička sredstva, modalni izrazi. Uloga prozodije u organizaciji govorne poruke. Debata (pravila debatiranja, uloga sudionika, artikulacija debate). Neverbalni znakovi i govorni bonton. Strah i trema (uzroci njihova nastanka, načini njihova suzbijanja). Govorenje u medijima (televizija i radio): od čitanja (spikerstva) do spontanoga govora. Govorenje i interpretativnost u pristupu tekstu. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Nastava se organizira u obliku predavanja i seminara. Studenti aktivno sudjeluju u seminarskome dijelu nastave koji je usmjeren k praktičnom usvajanju govorničkih vještina.

Obveze studenata Studenti su dužni aktivno sudjelovati u seminarskome dijelu nastave. Tijekom semestra svaki je student dužan pripremiti i održati jedan govor. Obveza je studenata i polaganje usmenoga ispita.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 0,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat 1

Praktični rad

Komentari:

Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa i stupanj ovladavanja govorničkim vještinama koji se ocjenjuje na temelju govora koji je student dužan pripremiti i održati tijekom semestra. Usmeni ispit obuhvaća provjeru poznavanja sadržaja iz literature. Konačna se ocjena izvodi iz ocjene održanoga govora i ocjene usmenoga ispita.

Obvezna literatura Aristotel, Retorika, Zagreb, 1989. Ivas, I, Ideologija u govoru, Zagreb, 1988. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1988. Škarić, I., Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb 2000.

Dopunska literatura Bourdieu, P., Što znači govoriti?, Zagreb, 1992. Gregory, H., Public Speaking for College and Career, New York, 1990. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Kovačević, M. i Badurina, L., Akademski diskurs, u: Riječki filološki dani, zbornik radova 4, Rijeka 2002. str. 189-206. Kvintilijan, M. F., Obrazovanje govornika, Sarajevo, 1985.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula

162

Studentska evaluacija (anketno, upitnikom na kraju provedbe kolegija), skupljanje povratnih informacija (nastavnik — student), ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, praćenje napredovanja svakoga studenta (kroz portfelj studenta).

Kod predmeta

Naziv predmeta Stručni seminar talijanskog jezika 2 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija obuhvatiti sve aspekte talijanskog jezika u pismenom i govornom izrazu utvrđivanjem gramatičkih pravila u različtim kontekstima (literarnim, povijesnim, umjetničkim, govornim...itd.).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Upoznavanje i primjena osnovnih gramatičkih pravila, obogaćivanje izražavanja na sintaktičkoj i leksičkoj razini talijanskoj jezika.

Sadržaj predmeta  

Zamjenice Fraze za iskazivanje pamćenja, zaborava, iznenađenja: primjena u pismenom kontekstu; analiza književnih oblika i prijevod  Indikativ: složena vremena  Vježbe i analiza teksta: pitanje i odgovor, izražavanje želje, mogućnost ili nemogućnost određene aktivnosti  Čitanje i prijevod (talijanska kultura: gradovi, spomenici kulture, tradicije) Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Uz predavanja i seminare predviđene su i rasprave o izloženim temama. Nositelj kolegija održava i konzultacije sa studentima (dogovor oko seminara, upućivanje na literaturu, itd.).

Obveze studenata

163

Usmeni ispit, izrada i izlaganje seminara.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000

Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989 Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Stručni seminar njemačkog jezika 2 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija praktična primjena već stečenih jednostavnih gramatičkih pravila, te usvajanje složenijih oblika koji su potrebni za samostalni rad s tekstovima. Rad se odvija na autentičnim tekstovima njemačkog govornog područja (teme iz svakodnevice).

164

Korespondentnost i korelativnost programa Kao dio jezične grupe ovaj se kolegij nastavlja na «Stručni seminar njem. jezika 1», a korelira sa sadržajima drugih kolegija. Vezan je s nizom kolegija struke.

Sadržaj predmeta 

Gramatika i konverzacija ključni su dio ovog kolegija. Redovito čitanje primarne i sekundarne literature, rad s tekstom, prevođenje i svladavanje novog vokabulara  Pojam svakodnevice (Alltagskultur), društva (Gemeinschaft), zajednice (Gesellschaft, Union) zanimanja (Beruf)  Socijalni identiteti: primarni i sekundarni identiteti  Društvene institucije kao dio svakodnevice: obitelj, religija, obrazovanje, ekonomske i političke institucije Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje i pohađanje nastave, izvršavanje zadanih uradaka.

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad 0,5 Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat 0,5

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen, DtV Atlas, 1991 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte;…) Tatsachen über Deutschland, Societäts-Verlag, Frankfurt am Main, 2000 web siteovi: www.deutschland.de; www.goverment.de

165

Kod predmeta

Naziv predmeta Informatička radionica 2 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+30+0

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Informatička radionica 2 je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira s ostalim kolegijima iz tog modula.

Sadržaj predmeta Podrobno istraživanje naprednijih mogućnosti aplikativnih programa za izradu prezentacija. Izrada seminara korištenjem aplikativnih programa za izradu prezentacija. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

166

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit

Seminarski rad 1,5 Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 1. Smiljanić, G., Osnove digitalnih računala, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura 1. Williama, K.B. , Stacey, S.C., Hutchinson, E.S., Using information Technology, Richard D. Irvin Inc., 1995

Kod predmeta

Naziv predmeta Medijski žanrovi Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente sa svim postojećim medijskim žanrovima, kako teorijski tako i kroz praksu.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet korelira izravno s predmetom Novinarstvo iz mediološkoga modula, te sa svim ostalim mediološki usmjerenim predmetima.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

167

Stjecanje znanja o prirodi medijskih žanrova i o svakom od njih ponaosob i suvereno kretanje kroz teoriju i praksu tih žanrova.

Sadržaj predmeta      

Pregled žanrova s obzirom na funkciju i medij Uloga teksta / slike / zvuka u oblikovanju pojedinih žanrova; jednostavni i složeni oblici; kombiniranje žanrova i kombiniranje medija. Odlike žanrova s obzirom na medijsku zadanost (tehničke osobitosti pojedinih medija) Pisati / govoriti / kretati se: specifičnosti s obzirom na žanr i na medij Funkcionalna diferencijacija žanrova u hrvatskoj kulturi; kultura – umjetnost – društveni život Generacijski, rodni, klasni, etnički i dr. momenti vezani uz žanrovsko oblikovanje; adresabilnost žanra i adresabilnost medija

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi. Izrada seminarskog rada i položen ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit 0,5 Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 0,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Darley, A., ( 2000) Visual Digital Culture : Surface Play and Spectacle in New Media Genres (Sussex Studies in Culture and Communication). Routledge. London. Montfort, N., Wardrip-Fruin, N., (2003) The New Media Reader. The MIT Press; Bk&CDRom edition . Manovich, L. (2002) The Language of New Media. The MIT Press.

Dopunska literatura Lunenfeld, P., (2000) The Digital Dialectic: New Essays on New Media. The MIT Press.

168

Hocks, M. E., (2003) Eloquent Images : Word and Image in the Age of New Media. The MIT Press.

Kod predmeta

Naziv predmeta Stručni seminar talijanskog jezika 3 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

2 15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija uporaba složenijih gramatičkih struktura u različitim funkcionalnim stilovima: od književnog do razgovornog.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korelira sa svim jezičnim kolegijima u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima talijanskog jezika te s kolegijima teorijske grupe koji izravno tematiziraju kulturalne studije.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje temeljnih spoznaja o talijanskom jeziku, utvrđivanje gramatičkih pravila, leksika, sintaktičkih struktura te praktične primjene stranog jezika.

Sadržaj predmeta  

Čitanje i primjena gramatičkih pravila (složena vremena i primjena Kondcionala) Funkcija znanja, tražiti informaciju, preporučiti, tolerirati, primijetiti: primjena u književnom obliku (prijevod)  Vježbe primjena Imperativa-analiza teksta i primjena  Čitanje i prijevod (talijanska kultura- gradovi, spomenici kulture, folklor, tradicije) Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata 169

Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad te ga usmeno izložiti.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000

Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989

Kod predmeta

Naziv predmeta Stručni seminar njemačkog jezika 3 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 2 15+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija unaprjeđivanje konverzacije, samostalni rad, samostalno izražavanje i raspravljanje. Teme iz svakodnevice su osnova za uspostavljanje jednostavnog dijaloga, koji se nadograđuje različitim konverzacijskim modelima (od jednostavnijeg ka težim).

Korespondentnost i korelativnost programa Ovaj kolegij korespondira s ostalim kolegijima modula njema njemačkog jezika i kulture. Korelira s teorijskom grupom kolegija kulturalnih studija.

170

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje jezičnih struktura i konverzacijskih modela za usmenu i pismenu komunikaciju. Razvijanje vještina govora, slušanja, čitanja i pisanja.

Sadržaj predmeta 

osnovni konverzacijski modeli koji se u jednostavnijim oblicima vežu za pojedine znanstvene grane. Konverzacijiski modeli se motre kao proizvod društvene zbilje, ali i u funkciji njezine proizvodnje. Dovodi se u vezu sa socijalnim pretpostavkama sredine, s govornim konvencijama kao i sa socijalno zadanim procesima izvođenja značenja  Poslovno komuniciranje  Pravna, gospodarska, novinarska, medicinska terminologija i komunikacija  Moć jezika i pitanje dominacije  Neizravnost komunikacije, šutnja, tišina  Moći jezika medija i moć jezika književnosti Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Vježbe

Laboratorij

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje (konverzacija, razgovor, diskusija, kritičko razmišljanje) i izvršavanje seminarskih obveza (referat, kratki esej, seminar).

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad 0,5 Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat 0,5

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen DtV Atlas, 1991 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte;…) Tatsachen über Deutschland, Societäts-Verlag, Frankfurt am Main, 2000 web siteovi: www.deutschland.de; www.goverment.de; www.DaF-Diskussionen.de 171

Kod predmeta

Naziv predmeta Informatička radionica 3 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 2 15+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Informatička radionica 3 je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Sadržaj predmeta Dubinsko upoznavanje programa za rad s bazama podataka. Propitivanje naprednijih mogućnosti programa za rad s bazama podataka. Izrada seminara korištenjem aplikativnih programa za izradu prezentacija. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

172

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit

Seminarski rad 1,5 Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 1. Smiljanić, G., Osnove digitalnih računala, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura 1. Williama, K.B. , Stacey, S.C., Hutchinson, E.S., Using information Technology, Richard D. Irvin Inc., 1995

Kod predmeta

Naziv predmeta Pisati za medije Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija osposobiti studente za novinarsku djelatnost i izvještavanje u bilo kojoj vrsti medija.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij izravno korelira sa svim medijskim predmetima, osobito Novinarstvom i Medijskim žanrovima. Ujedno korelira s kolegijima koji problematici medija prilaze s teorijskoga aspekta.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – 173

znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje temeljnih teorijskih znanja i razvijanje vještina vezanih uz pojedine medijske prakse.

Sadržaj predmeta Oblici medijskoga izražavanja. Informativne vrste Analitičke vrste Vijest - pravila pisanja vijesti Izvještaj Komentar, recenzija, reportaža, anketa, intervju, razgovor, izjava, nekrolog, esej, konferencija za novinare, okrugli stol - Osobitosti pojedinih medija - Tehničko uređivanje - moderne tehnologije - Konkretizacija teorijskih znanja i primjena u teorijskoj praksi Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) -

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi prilikom uvježbavanja pisanja za pojedine vrste medija. Položeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 0,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad 1

Komentari:

Obvezna literatura Craig, R. (2004) Online Journalism: Reporting, Writing, and Editing for New Media (with InfoTrac). Wadsworth Publishing. Stowalli, J. G. (2001) Writting for the Mass Media. Allyn&Bacon. Wysocki, A. F. (2004) Writing New Media: Theory and Applications for Expanding the Teaching of Composition. Utah state University Press.

Dopunska literatura 174

Cappon, R. J., (2000) Associated Press Guide to Newswriting. ARCO. Kessler, L. (2003) When Words Collide : A Media Writer's Guide to Grammar and Style. Wadsworth Publishing. Rich, C. (2002) Writing and Reporting News : A Coaching Method. Wadsworth Publishing.

Kod predmeta

Naziv predmeta Stručni seminar talijanskog jezika 4 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija uporaba složenijih gramatičkih struktura u različitim funkcionalnim stilovima: od književnog do razgovornog jezika.

Sadržaj predmeta  

Čitanje i primjena gramatičkih pravila (vježbe- upravni i neupravni govor) Konjunktiv: uloga i primjena u pisanom i usmenom obliku (analiza književnih oblika prijevod)  Aktivna i pasivna forma: vježbe (usmene i pismene; primjena u književnosti; rad s tekstom)  Goldoni: komedije, upravni i neupravni; govor vježbe  Čitanje tekstova poznatih talijanskih pisaca  Čitanje i prijevod (talijanska kultura: umjetnici, književnici i djela, klasici talijanske knjiženosti, spomenici kulture, tradicije) Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

175

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti u vrijeme održavanja seminarske nastave.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 0,5 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000

Dopunska literatura AAVV, Schedario linguistico autocorrettivo, Principato editore, Milano 1985 Campagnoli P., Grimaldi G., Messaggi, ed. Il capitello, Torino, 2004

Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula The evaluation will be performed in the form of specifically written questionnaires in accordance with the basic principles of the University. The programme contents, the quality of lecturing, the accessibility and level of teaching materials, teaching skills, the level of acquired material will be investigated by the questionnaire. Other forms approved by the Department, Faculty and University may also be applied.

Kod predmeta

Naziv predmeta Stručni seminar njemačkog jezika 4 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

176

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+30+0

Ciljevi predmeta Produbljivanje i detaljnija razrada konverzacijskih modela kao i učvršćivanje gramatičke kompetencije osnovni su cilj ovog kolegija.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s prethodnim kolegijima stručnog seminara njemačkog, s kolegijem Njemačkog jezika iz glavnog programa, te s ostalim lingvističkim kolegijima.

Sadržaj predmeta 

mišljenje i jezik, utjecaj razmišljanja na konverzaciju; moć i gramatička ispravnost konverzacije na osnovu obrađenih tekstova. (Tekstovi su vezani za pravnu i gospodarsku terminologiju kao i za terminologiju svakodnevice i novinarstva.)  Jednostavni i složeni pojmovi  Osnovni problemi konverzacije (vezani za gramatiku i leksik)  Proces oblikovanja jezika; osobno iskustvo i jezična preobrazba  Jezično sažimanje  Fraze svakodnevice u govoru i pismu Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Sudjelovanje (konverzacija, razgovor, diskusija, kritičko razmišljanje) izvršavanje zadanih uradaka (referat, kratki esej, seminar). Osim zadanih vježbi, očekuje se aktivan, vanstudijski rad na njemačkom jeziku (čitanje razne literature i tiska na njemačkom jeziku kao i praćenje raznih emisija na radiju i televiziji).

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit

Seminarski rad 0,5 Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat 0,5

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

177

Obvezna literatura DELFIN, Lehrwerk für Deutsch als Fremdsprache, Teil 2,Hueber Verlag 2004. dnevni i tjedni tisak (Frankfurter Allgemeine, Standard, Fokus, Spiegel, Geo). Dreyer Schmidt, Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für Deutsch;München DUDEN- Deutsches Universalwörterbuch; jednojezični rječnik, 2004 Engel, U. & Tertel, K.R., Kommunikative Grammatik DaF,Unicum, München, 1993.

Dopunska literatura Duden Allgemein Wissen,2004 dnevni i tjedni tisak (Die Bunte;…) Tatsachen über Deutschland, Societäts-Verlag, Frankfurt am Main, 2000 web siteovi: www.deutschland.de; www.goverment.de; www.DaF-Diskussionen.de

Kod predmeta

Naziv predmeta Informatička radionica 4 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 2 15+30+0

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Informatička radionica 4 je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osposobljavanje za rad za napredno korištenje Interneta.

Sadržaj predmeta Dubinsko upoznavanje naprednih mogućnosti programa WEB preglednika. Upoznavanje naprednijih mogućnosti programa za rad s elektroničkom poštom. Izrada seminara korištenjem programa za pretraživanje Interneta. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

178

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit

Aktivnost u nastavi Usmeni ispit

Seminarski rad 1,5 Esej

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 1. Smiljanić, G., Osnove digitalnih računala, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura 1. Williama, K.B. , Stacey, S.C., Hutchinson, E.S., Using information Technology, Richard D. Irvin Inc., 1995

Kod predmeta

Naziv predmeta Mediji: od Gutenberga do HTML-a Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

179

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 4 15+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija steći uvid u povijesni razvoj medija i njegovu važnost u društvu kao prenositelju informacije. Odrediti međusobnu spregu između karaktera novih medija i procesa globalizacije.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij izravno korespondira s kolegijima mediološkoga modula, te s kolegijima iz modula primijenjene informatike.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje obuhvatnog uvida u povijest i sadašnjost različitih medijskih oblika i žanrova. Razvoj kritičkog stava prema tim pojavama.

Sadržaj predmeta -

Povijesni pregled razvoja komuniciranja Moć posjedovanja i posredovanja informacije 1. informacijske revolucija: pojava pisma 2. informacijska revolucija: pojava tiska 3. informacijska revolucija: pojava elektroničkih medija (novi mediji) Multimedija Masovno komuniciranje Globalizacija putem novih medija.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Izrada seminarskog rada i položen ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad Istraživanje 1

180

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Burke, P., Briggs, A., (2001) A Social History of the Media: From Gutenberg to the Internet. Pollity Press. Fang. I., (1997) A History of Mass Communication : Six Information Revolutions. Focal Press. Crowley, D., (2002) Communication in History: Technology, Culture, and Society. Allyn & Bacon.

Dopunska literatura Kawamoto, K., (2002) Media and Society in the Digital Age. Allyn & Bacon. McLuhan, M., (1994) Understanding Media: The Extensions of Man. The MIT Press. McLuhan, M., (1962) The Gutenberg Galaxy: The Making of Typographic Man. University of Toronto Press.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Organizacijska kultura Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 30+15+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Kolegij će studente uputiti u teoriju i praksu «organizacije», kao važnog suvremenog multidisciplinarnog poprišta. Koncentrirat će se na pitanje odnosa organizacije i kulture, te na kulturalne aspekte organizacijskih praksi.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se nadovezuje na kolegij «Kulturalna politika». Blisko se prožima s kolegijem «Upravljanje resursima u kulturi», a rubno i s mnogim drugim kolegijima («Turizam i kultura», «Pravo i kultura» itd.).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul 181

Teorijski uvid o organizacijskim fenomenima s mogućnošću praktične primjene

Sadržaj predmeta 

Koncept organizacijske kulture i načini na koje se organizacijska kultura može razvijati i modificirati u pravcu poboljšanja učinkovitosti i kvalitete rada unutar organizacijskih formi.  Modeli organizacije: neprofitne organizacije, sveučilišna organizacija.  Tipologije organizacijskih kultura (birokracija, klanovi, tržište, organizirana anarhije itd.) i njihove temeljne karakteristike.  Dimenzije odnosa organizacije i njenog vanjskog okruženja.  Pitanja autoriteta, moći i kontrole, s osobitim naglaskom na odnos države i organizacije.  Vezu između organizacijske kulture i upravljanja (managementa) u organizaciji i modeli upravljanja. Koncepti novog menadžerijalizma i evaluativne države i njihov utjecaj na organizacijsku kulturu.  Metodologija istraživanja organizacijske kulture i način na koji se ta kultura može modificirati. Fenomen osiguranja kvalitete i koncept «kulture kvalitete».  Koncepti suvremenih organizacijskih kultura i njihove adaptacije akademskom okruženju (primjer learning organisation). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Uz predavanja, organiziraju se tematske radionice gdje studenti prezentiraju određen vid organizacijskih udruga i njihovog djelovanja te moguću primjenu. Studente se potiče na istraživanje u svrhu kompariranja srodnih organizacija u različitim društveno-kulturnim sredinama. Nastavu podupire konzultacijska nastava.

Obveze studenata Izrada organizacijskih projekata obveza je svih studenata kao i polaganje usmenog ispita.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt 1

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Green, M. F. (ur.). Leaders for a New Era. New York: American Council on Education, 1988 Robbins, P. S. Bitni elementi organizacijskog ponašanja. Zagreb,1992. Senge, P. Peta disciplina. Sydney, 1990

182

Dopunska literatura Askling, B. and Kristensen, B. Towards „the Learning Organisations“: Implications for Institutional Governance and Leadership. Higher Education Management, 12, 2, 1741., 2000 Billing, D. Quality Management and Organisational Structure in Higher Education. Journal of Higher Education Policy and Management, vol. 20, No. 2, str. 139-159., 1998 Kovač, V., Ledić, J. i Rafajac, B. Prema sveučilištu kao organizaciji koja uči. Rad objavljen u Zborniku sa međunarodnog znanstvenog kolokvija «Odnos između pedagogijske teorije i pedagoške prakse». Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, str. 41-49., 2002.

Kovač, V., Ledić, J. i Rafajac, B. Upravljanje visokoškolskim institucijama: problemi i pristupi rješenjima. Društvena istraživanja, 11, 6, 1013-1030., 2002.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 1 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 15+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s komunikacijskim stilovima od recenzija i pisma, do književnih formi i novinarskih oblika. Definira komunikacijske stilova te upoznaje s formama izražavanja u talijanskom jeziku i kulturi obuhvaćajući sve oblike u kojima se pojavljuje specifičan način izražavanja.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij komunikacijski stilovi korelira s nizom jezičnih kolegija u vertikali studija.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje komunikacijskih stilova na talijanskom jeziku, razvijanje kreativnosti u raznim usmenim i pisanim oblicima i stilovima; od vijesti do komentara, eseja ili intervjua te uočavanje specifičnosti tih oblika komunikacije na talijanskom jeziku.

Sadržaj predmeta  

Komunikacijski stilovi: definicije i forme izražavanja Obuhvatit će razne stilove kao i strukturu njihovog usmenog i pismenog oblika na

183

talijanskom jeziku.  Informativni oblici: zapisnik, novinarska kronika, predstavljanje(opis) grada (regije), opis trenutka, upute za uporabu tehničkih pomagala  Intervju, anketa  Argumentativni oblici: vijest, komentar, esej  Interpretacijski oblici: vijest, komentar,  Identifikacija raznih stilova i jezičnih oblika moderne talijanske književnosti  Uz nekoliko tekstova iz područja raznih komunikacijskih stilova, uglavnom će se analizirati pojedini oblik te tražiti sa strane studenata realizacija pojedinih praktičnih primjera Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Izrada i izlaganje seminarskog rada. Usmeni ispit.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Ajello N., La cultura in Terza pagina, in Lo scrittore e il potere, Bari, Laterza, 1974 Campagnoli P. Grimaldi G. , Messaggi, Torino, ed. Il Capitello, 2005 Pugliese R. i Zioni M, Scrivere e riscrivere, Bologna, ed. Zanichelli, 1998

Dopunska literatura Colombo F. Ultime notizie sul giornalismo, Bari, Laterza, 1995 Bichsel P., Il lettore, il narrare, Marcos y Marcos, Milano, 1989 Golino E., I giornali, la cultura, i lettori, in La distanza culturale. Intellettuali, mass media Società, Bologna, Cappelli, 1980 Roncoroni F., Sboarina M., I modelli testuali, Mondadori, Milano, 1992

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

184

Kod predmeta

Naziv predmeta Interkulturalna komunikacija Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 30+15+0

Ciljevi predmeta Pružiti uvid u problematiku komunikacije među različitim kulturama, opisati neke od temeljnih kulturalnih fenomena koji se javljaju na mjestima susreta kultura, raščlaniti modele komunikacije i načine njihove prilagodbe standardima civilnog društva.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se uklapa u potrebe akademske i šire društvene tranzicije u duhu civilnog društva, te se nadopunjuje s više obveznih i izbornih kolegija (poput kolegija: Teorije identiteta, Kulturalni aglomerati granice; Teorija i praksa manjinskih kultura; Politička kultura i dr.).

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti usvajaju znanja o mnogovrsnim kontaktnim fenomenima među kulturama shvaćenim u smislu zasebnih entiteta te kritički pristup tradicionalno (liberalno i neoliberalno) shvaćenim pojmovima multikulturalnosti i interkulturalnosti. Uvid u etičke aspekte kulturalnog relativizma.

Sadržaj predmeta          

Konstrukcija Drugog i kulturalni topos stranca. Historijske naracije međukulturalnih dodira. Imaginarij, predodžbe i predrasude. Teorija i primjeri pozitivne i negativne stereotipizacije. Hegemonija i subalternost. Oblici i izazovi interkulturalne komunikacije. Hibridizacija i srodni fenomeni. Dihotomijski spram liminalnih modela. Konsenzualni elementi interkulturalnog dogovora, pitanja političke korektnosti. Interkulturalna kolizija, rat i pitanje nenasilnog rješavanja sukoba. Modeli rekonstrukcije interkulturalnog dijaloga i usvajanje pozitivnih komunikacijskih modela. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Nastava se izvodi u vidu predavanja i seminara. Predavanjima se prati sadržaj kolegija, a na

185

seminarima se vode diskusije o problemima aktualnim za područje.

Obveze studenata Studenti su kroz semestar dužni napisati jedan seminarski rad te položiti usmeni ispit. Inzistira se na aktivnom sudjelovanju u nastavi, naročito u diskusijama koje se vode na seminarima.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje 1 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Camilleri, C. (1995.). (ed.). Difference and cultures in Europe. Strasbourg: Council of Europe. (Poglavlje: Pluricultural societies and interculturality, 81-155). Katunarić, Vjeran, Jedan uvid u interkulturalizam. Théleme, br. 2, 1991. Katunarić, Vjeran, Tri lica kulture, Društvena istraživanja, br. 25-26, 1996. Mazzara, Bruno M., Stereotipi e pregiudizi, Il Mulino, Bologna, 1997.

Dopunska literatura Davies, Christie. Ethnic Humor Around the World: A Comparative Analysis., Indiana University Press, Bloomington IN, 1990. Hrvatić, N., Romi u interkulturalnom okružju. Društvena istraživanja, br. 25-26, 1996.Jandt, Jandt, F. E. Intercultural Communication: An Introduction. Sage Publications, 2000 Samovar, L.A., Porter, R.E. Intercultural Communication. Belmont: Wadsworth Publishing Company, 1999

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

Kod predmeta

Naziv predmeta Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 1 (Einfache Konversationsmodelle) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

186

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar 4 15+30+0

ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati se s komunikacijskim modelima njemačkog jezika kroz konverzaciju i samostalni rad. Tema je njemačka svakodnevice i kulture koji služe kao osnova za uspostavljanje različitih tipova dijaloga.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s modulom njemačkog jezika i kulture u cijelosti te u pojedinim segmentima s teorijske i kulturalno-povijesne grupe.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti usvajaju znanja o svakodnevnim konverzacijskim modelima. Pojam konverzacijskih modela obuhvaća komunikaciju u svakodnevici i osnovne gramatičke oblike njemačkog jezika.

Sadržaj predmeta      

Funkcionalno raslojavanje njemačkog jezika Standardni spram supstandradnih stilova Hibridizirani i kontaminarni stilovi Istraživanje komunikacijskih obrazaca na pisanom i govorenom jeziku Uvježbavanje usvojenih obrazaca uz pokušaj njihovog unapređenja Sociokulturalna analiza promatranih komunikacijskih modela Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Aktivno sudjelovanje (konverzacija, razgovor, diskusija, kritičko razmišljanje), polaganje pismenog ispita, a na osnovu obrađenih autentičnih tekstova pristupa se usmenom dijelu ispita.

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit 1 Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 187

DELFIN, Lehrwerk für Deutsch als Fremdsprache, Teil II.u.III.,Hueber Verlag 2004. dnevni i tjedni tisak (Frankfurter Allgemeine, Standard, Fokus, Spiegel, Geo). Dreyer Schmidt, Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für Deutsch;München, 1995. Engel, U. & Tertel, K.R., Kommunikative Grammatik DaF,Unicum, München, 1993.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Kako je sva nastava koncipirana na njemačkom jeziku, kvaliteta svakog pojedinog studenta prati se na osnovu njegovog usmenog i pismenog izraza, kao i aktivnosti na satu i njegov kritički pristup pojedinoj tematici. Sudjelovanje u diskusijama i logičko razmišljanje jedno je od osnovnih kriterija koji otkrivaju postignutu kvalitetu pojedine grupe studenata ili pojedinca.

Kod predmeta

Naziv predmeta Područja informatičke primjene Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Zimski semestar 4 15+30+0

Ljetni semestar

Ciljevi predmeta Cilj je da studenti steknu temeljna informatička znanja kako bi mogli koristiti računalo u praksi i sami nadograđivati znanja ili pratiti nastavu iz informatičkih kolegija na višim godinama studija, da studenti upoznaju područja primjene računala i računalnih sustava, osnove projektiranja, izgradnje i održavanja informacijskog sustava.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet područja informatičke primjene je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osposobljavanje studenata za korištenje računalom u praksi, te za mogućnost praćenja informatičkih sadržaja. Upoznavanje s osnovama održavanja cjelokupnog programskog sustava.

Sadržaj predmeta SUSTAVSKA PROGRAMSKA PODRŠKA I PROGRAMIRANJE: uloga operativnog

188

sustava, generacije programskih jezika, prevođenje, kompiliranje, emuliranje, metode razvoja programskih proizvoda, algoritmi i logičke strukture, podjela aplikativnih programa, osnove rada aplikativnih programa. SUSTAVI ZA KOMUNICIRANJE: tehnološki aspekti mreže računala, uloga mrežnih servisa u radu aplikativnih programa. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obavezni sudjelovati u svim nastavnim oblicima.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 1 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad 2

Komentari:

Obvezna literatura 1. Skupina autora, Poslovno računalstvo, Znak Zagreb, 1999.

Dopunska literatura 1. Boris Motik i Julijan Šribar: Demistificirani C++, Dobro upoznajte protivnika da biste njime ovladali, Element, Zagreb 2001. 2. Carl Bamford i Paul Curran: Data Structures, Files and Databases, Scholium Intl, 1987.

189

Kod predmeta

Naziv predmeta Tiskani mediji Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija razmotriti tiskani medij kao kulturološki i informacijski model, te upoznati način izrade, strukturu i značaj tiskovina u cjelini. Kolegij je teoretska nadopuna korpusa znanja stečenog u obveznom kolegiju Osnove bibliotekarstva i informacijske znanosti kojem je svojevrsna nadogradnja. Kolegij će potaknuti i upotpuniti kritičko promišljanje studenata o kulturnim razinama i intelektualnim tradicijama na kojima nastaje potreba za tiskanim medijem.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij se nastavlja na korpus kolegija o Medijskoj kulturi osobito pojedinim ponuđenim medijski segmentalnim kolegijima kao što su Novinarstvo, Film i kultura, Teorija i praksa novih medija, a s kojima čini integralnu cjelinu. Može se nadopuniti i sadržajima kolegija Popularna kultura ili Znanost, tehnologija, kultura.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje novih i upotpunjavanje postojećih znanja o tiskanim medijima s naglaskom na znanjima upotrebljivima u medijskim ili društveno-kritičkim praksama.

Sadržaj predmeta Počeci tiskarstva: komparativni/interkulturalni aspekti (Kina, Europa) Gutenbergova revolucija, kultura ranog tiskarstva (inkunabule, aldine…) Širenje tiskanog medija i njegova demokratizacija (od Biblije pauperorum do pučke produkcije) - Tiskani mediji kao medij umjetnosti i kulture - Utjecaj tiskanih medija na digitalne žanrove - Sadašnjost i budućnost tiskanih medija u postindustrijskoj mrežnoj kulturi - Pohrana tiskanih medija: zaštita građe i uloga knjižnica Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) -

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Od studenata se očekuje kroz semestar aktivno sudjelovati u nastavi osobito kroz terensku nastavu i izradu jednog seminarskog rada ili radionice. Student je dužan osim seminarskog 190

rada pristupiti usmenom ispitu.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje 0.5 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Stipčević, A. Povijest knjige, Zagreb, 1985. Škrbec S. Riječka zvijezda Gutenbergove galaksije, Rijeka, 1995. Stipčević, S. Sudbina knjige, Lokve, 2000. Inglis, F. Teorija medija, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura Eisenstein, E. The printing press as an agent of change: communications and cultural transformations in early-modern Europe, Cambridge, 1993. Peruško-Čulek, Z. Mediji i kultura demokracije: kraj modernog?, Zagreb, 1997. Košir, M. Život s medijima, Zagreb, 1999.

Kod predmeta

Naziv predmeta Web design Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 30+15+0

Ciljevi predmeta - usvajanje temeljnih znanja o procesu digitalizacije pojedinih medija (slike, teksta, zvuka, animacije, videa), te o mogućnostima njihova objedinjenja u multimedijske informacijske sadržaje - usvajanje osnovnih principa Web dizajna 191

- osposobljavanje za izradu Web strana i sjedišta po pravilima Web dizajna

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Web dizajn je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i Mediološkome modulu te korespondira sstalim kolegijima modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razvijanje praktičnih vještina vezanim uz programiranje u HTML-u i oblikovanje i dizajniranje raznovrsnih mrežnih sadržaja.

Sadržaj predmeta Pojam Web dizajna. Ugradnja teksta u računalo i oblikovanje tekstualnih sadržaja. Fontovi i kodiranje znakova. Pojam hiperteksta i hipertekstualnih elemenata sučelja. Primjena teksta na Webu. Grafika: vrste grafike, digitalizacija slika, sheme boja, standardi i kompresija zapisa s grafikom, grafika za Web. Digitalizacija zvuka. Osnovni obrasci zapisa zvučnih sadržaja, govorni sadržaji, glazbenotonski sadržaji. Komprimiranje zvuka. Primjena zvuka na Webu. Animacija: vrste, principi, tehnike i formati datoteka. Proces kreiranja animacije. Primjena animacije na Webu. Značajke i vrste videozapisa. Učitavanje videa u računalo. Komprimiranje videa i video standardi. Primjena videa na Webu, streaming video. Osnovna pravila Web dizajna. Dizajniranje Web strane i Web sjedišta. Dizajn informacija, dizajn sučelja i dizajn navigacije. Izrada novih, te obrada već postojećih multimedijskih zapisa uz pomoć odgovarajuće programske podrške za izradu i oblikovanje grafike, hiperteksta, zvuka, animacije i videa. Primjena gotovih programskih alata u izradi Web stranica. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi individualni ili timski seminarski rad, te položiti ispit koji se sastoji od pismenog (praktičnog) i usmenog dijela.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi 1

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

192

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt 1

Kontinuirana provjera znanja 1

Referat

Praktični rad 1

Komentari:

Obvezna literatura Jennifer Niederst (2001). Learning Web Design: A Beginner's Guide to HTML, Graphics, and Beyond, O'Reilly.

Dopunska literatura Vaughan, T. (2001). Multimedia : Making It Work, Berkeley: McGraw-Hill Osborne Media. Rosenborg, V., A Guide To Multimedia, New Readers Publishing, Carmel, 1993. Odgovarajući softverskih priručnici

Kod predmeta

Naziv predmeta Komunikacijski stilovi talijanskog jezika 2 Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 15+30+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija analiza svih komunikacijskih stilova u talijanskom jeziku i kulturi obuhvaćajući sve oblike u kojima se pojavljuje specifičan način izražavanja. Upoznavanje s dinamikom i manifestacijom raslojenosti oblika komunikacije u modernom društvu.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s nizom jezičnih kolegija u vertikali studija, ostvaruje poveznice s kolegijima modula Talijanskog jezika i kulture.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje komunikacijskih stilova na talijanskom jeziku i razvijanje kreativnosti u raznim usmenim i pismenim oblicima i stilovima od dnevnika do pisma, putopisa, autobiografija, recenzije produkcijom tekstova kroz različite tehnike izražavanja.

193

Sadržaj predmeta  

Rad na tekstovima raznih komunikacijskih stilova Informativno-opisni tekstovi: ilustracija karakteristika određenog predmeta, mjesta osobe, tehnička uputstva, vodiči, naučne brošure, sheme, rječnici, enciklopedije  Informativno-propagandni materijal  Izražajno-opisni oblici: dnevnik, reportaža, putopis, pismo, autobiografija, memoari  Tehnike opisivanja: knjiženih oblika, novinarskih oblika, itd.  Argumentacija: produkcija teksta s pozitivnim ili negativnim kritičkim osvrtom  Pisanje recenzije Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Uz klasičnu obvezu polaganja usmenog ispita studenti su dužni tijekom semestra izraditi i po jedan seminarski rad i usmeno ga izložiti u vrijeme održavanja seminarske nastave.

Pohađanje nastave Pismeni ispit Projekt

Aktivnost u nastavi 1 Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura AAVV, Il lettore nella rete,Milano, Loescher editore, 2001 Campagnoli P. Grimaldi G. , Messaggi, Torino, ed. Il Capitello, 2005 Pugliese R. i Zioni M, Scrivere e riscrivere, Bologna, ed. Zanichelli, 1998

Dopunska literatura Colombo F. Ultime notizie sul giornalismo, Bari, Laterza, 1995 Bichsel P., Il lettore, il narrare, Marcos y Marcos, Milano, 1989 Guagnini E., Letteratura e giornale, Palermo, Palumbo ed., 1979G Roncoroni F., Sboarina M., I modelli testuali, Mondadori, Milano, 1992 Scarduelli T., (a cura di) Nuovi testi e percorsi, Marietti, Casale Monferrato, 1991

194

Kod predmeta

Naziv predmeta Hrvatsko-talijanske kulturne veze Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 30+15+0

Ciljevi predmeta Deskriptivni i problemski pregled hrvatsko-talijanskih kulturnih veza u prošlosti i danas.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij ostvaruje vezu s ostalim predmetima talijanističkog modula, te s kolegijima koji se zanimaju idenititetima, grupnom i međugrupnom interakcijom i/ili pružaju pregled kulturalne povijesti.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti trebaju steći uvid u temeljna poglavlja bogatih i mnogovrsnih kulturnih veza hrvatskog i talijanskog narodnosnog korpusa.

Sadržaj predmeta   

Prvi dodiri: slavensko doseljavanje i romanska kultura Ilirika Doba ranih kneževina i porast mletačkog utjecaja u Dalmaciji Formiranje talijanskih i multikulturalnih centara na istočnoj obali Jadrana (lokalni dodiri i veze)  Hrvatski humanisti na talijanskim sveučilištima  Kariteanski petrarkizam i hrvatska renesansna književnost; filozofske i prirodoznanstvene veze  Barok i protureformacija, klasicizam, romantizam (Alberto Fortis i fenomen morlakizma)  Rani modernitet i konstituiranje hrvatskog i talijanskog nacionalnog diskursa (Tommaseo i ilirski preporod)  Zajednički tijek i sučeljavanje nacionalnih programa  Prvo poraće, dodiri povijesnih avangardi; danuncijanizam u Rijeci  talijanski fašizam i antifašizam na istočnoj obali Jadrana  talijanska republika i SFRJ: desetljeća prijepora i dijaloga (Veliki jadranski egzodus, tršćanska kriza, dijalog nakon Osima)  umjetnička produkcija talijanskih i hrvatskih manjinskih zajednica kao most među kulturama  povijesni revizionizam i pitanje europskog partnerstva Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

195

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Pohađanje nastave, izrada seminarskog rada i usmeni ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej

Eksperimentalni rad

Referat

Istraživanje 1 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Zorić, Mate. Italia e Slavia. Editrice Antenore, Padova, 1989. R.A., Hrvatsko-talijanski književni odnosi. Zbornici I-VIII. Ur. M. Zorić. Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1989-2002 , IX ur. S. Roić, Zagreb 2004. Zorić, Mate. Književni dodiri hrvatsko talijanski, Književni krug, Split, 1992. Zorić, Mate. «Hrvat, Skjavun, Dubrovčanin, Morlak i Uskok - kao stereotipi i pjesnički motivi u talijanskoj književnosti», Književna smotra, XXIV/ 85, Zagreb, 1992.

Dopunska literatura Machiedo, Mladen, Duž obale: hrvastke i mletačke teme, Ceres, Zagreb, 1997. Machiedo, Mladen, Dritto e rovescio, Erasmus editore, Zagreb, 2002. Zbornik Italia e Croazia, Rim 1940; Izabrani članci Artura Cronie o hrvatsko-talijanskim vezama, Sante Graciotti, Le letterature del Sud-est europeo, Milano 1971.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Aktivno sudjelovanje i kritička rasprava pojedinog fenomena na njemačkom jeziku bitni su za pokazatelj usvojene složenije terminologije, koja je nadmašila razinu svakodnevne konverzacije. Kompleksna tematika omogućuje razrađenu diskusiju koja se obvezatno odvija novim, složenijim, kompleksnijim i zahtjevnijim pojmovima, gdje način izražavanja postaje jedna od bitnih fenomena mjerenja uspješnosti i kvalitete znanja i vještina nj. jezika i pojedine materije.

Kod predmeta

Naziv predmeta Komunikacijski stilovi njemačkog jezika 2 (Einfache Konversationsmodelle) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

196

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 15+30+0

Ciljevi predmeta Razrada složenijih konverzacijskih modela osnovni su cilj ovog kolegija te razvijanje retoričkih vještina studenata. Upoznavanje s razlikom između njemačke «Alltagskultur» i «Hochkultur». Studenti se potiču na raspravu, gdje je vidljiva njihova kompetencija raspravljanja na stranom jeziku, znanje o pojedinoj tematici.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij je korespondentan prethodnom kolegiju istog naslova te ostalim, navlastito jezikoslovnim, kolegijima iz germanističkog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih znanja/vještina) za predmet i/ili modul

specifičnih

kompetencija

–

Studenti usvajaju znanja o složenijim svakodnevnim konverzacijskim modelima. Pojam konverzacijskih modela obuhvaća svakodnevnu komunikaciju i osnovne gramatičke oblike njemačkog jezika koji prethode tzv. «deutsche Hochkultur».

Sadržaj predmeta  

Od funkcionalnih stilova prema širim sociolingvističkim raslojavanjima Komunikacijski stilovi spram fenomena binlingvizma i diglosije (multikulturalni aspketi njemačke jezične prakse)  Komunikacijski stilovi društvenih klasa (subkulturni i kontrakulturni žanrovi)  Ovladavanje prepoznavanjem i primjenom specifičnih govornih acts Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Sudjelovanje (konverzacija, razgovor, diskusija, kritičko razmišljanje) izvršavanje seminarskih obveza (referat, kratki esej, seminar) potrebni su da bi se pristupilo pismenom ispitu. Na osnovi obrađenih autentičnih tekstova iz njemačkog govornog područja pristupa se usmenom dijelu ispita.

Pohađanje nastave 0,5 Pismeni ispit 1,5 Projekt

Aktivnost u nastavi 0,5 Usmeni ispit 1,5 Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Esej

Istraživanje

Referat

Praktični rad

Komentari:

197

Obvezna literatura DELFIN, Lehrwerk für Deutsch als Fremdsprache, Teil .III.,Hueber Verlag 2004. dnevni i tjedni tisak (Frankfurter Allgemeine, Standard, Fokus, Spiegel, Geo). Dreyer Schmidt, Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für Deutsch;München Engel, U. & Tertel, K.R., Kommunikative Grammatik DaF,Unicum, München, 1993.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Nastava je koncipirana na njemačkom jeziku, kvaliteta svakog pojedinog studenta prati se na osnovu njegovog usmenog i pismenog izraza, kao i aktivnosti na satu i njegov kritički pristup pojedinoj tematici. Sudjelovanje u diskusijama i logičko razmišljanje jedno je od osnovnih kriterija koji otkrivaju postignutu kvalitetu pojedine grupe studenata ili pojedinca.

Kod predmeta

Naziv predmeta Hrvatsko-njemačke kulturne veze (Kroatisch-Deutsche Beziehungen) Opći podaci Studijski program Status kolegija

Kulturalni studiji Obvezatan

Godina X

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 30+15+0

Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente s institucijama koje djeluju u sferi uspostavljanja veza između Hrvatske i zemalja njemačkog govornog područja. Kolegij će se zanimati sveukupnošću suvremenih i povijesnih veza dviju kultura.

Korespondentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s ostalim kolegijima modula njemačkog jezika i kulture a izravno se povezuje sa sljedećim kolegijima: «Kulturalna geografija njemačkog govornog područja».

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti usvajaju temeljna povijesna znanja o mnogovrsnim kulturnim vezama hrvatskog s njemačko-austrijskim jezičnim i kulturalnim prostorom.

Sadržaj predmeta  

Pregled povijesti i tekućih aktivnosti institucija u Hrvatskoj i zemljama njemačkog govornog područja koje se bave povezivanjem Hrvatske i navedenih zemalja Istražiti aktivnosti udruga angažiranih na održavanju i promicanju kulturnih veza, te analizirati njihovo područja djelovanja i šire kulturne implikacije kako na Hrvatsku, 198

tako i na zemlje njemačkog govornog područja  Istraživanje dijakronijskih i sinkronijskih aspekata mnogovrsnih kulturalnih veza njemačkog govornog područja i hrvatskog kulturnog i nacionalnog korpusa  Društvene razlike, usporedba, primjerice Hrvatske i Njemačke: tradicionalno i moderno, znanost i tehnologija, novac i kapital, nacije i države Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Obveze studenata Obavezno je redovito pohađanje nastave. Aktivno sudjelovanje na nastavi (razgovor, diskusija, kritički osvrt), izvršavanje zadataka poput referata i seminarskih radova.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 1 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura Kurier / Glasnik Hrvatsko-austrijskog društva Informationen aus «Kroatisch-deutsche Gesellschaft zur Förderung wissenschaftlicher, kultureller und wirtschaftlicher Beziehungen»

Dopunska literatura DtV Atlas Oesterreich Lexikon

199

Kod predmeta

Naziv predmeta Informacijski sustavi i društvo Opći podaci Studijski program Status kolegija

Godina

Kulturalni studiji Obvezatan

Izborni

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta Broj sati po semestru

Ljetni semestar 4 15+30+0

Ciljevi predmeta Osnovni zadatak ovog kolegija je upoznati studente sa društvenim, gospodarskim i kulturnim utjecajima računalnih komunikacijskih sustava, te sa tehnološkim razmjerima, perspektivama, i dinamikom njihova razvoja. Sadržaj kolegija biti će iznijet u obliku predavanja.

Korespondentnost i korelativnost programa Predmet Informacijski sustavi i društvo je izborni predmet u modulu primijenjene informatike i korespondira sa ostalim kolegijima iz tog modula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti stječu osnovna znanja o društvenim implikacijama korištenja informatičkih tehnologija te o sprezi društveni odnosa i razvoja same tehnologije.

Sadržaj predmeta Komuniciranje i stvaranje: porivi i strukturne osobine. Suvremeni oblici i sredstva masovnog komuniciranja: povijesni razvoj, tehnološka osnova, sadržaji, vlasništvo, utjecaji. Tehnologija i društvene promjene. Socijalno okruženje i dinamika tehnološkog razvoja. Modeli, čimbenici i prostori razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije. Proces komunikacijske globalizacije i gospodarski tokovi: izvori, struktura i dinamika gospodarskog razvoja. Mrežne korporacije. Utjecaj računalne komunikacijske tehnologije na oblike rada i zaposlenosti. Globalne gospodarske strukture: pouzdanost, razvoj, polarizacije, izrabljivanje, kriminal i nasilje. Kultura virtualne stvarnosti. Mrežno društvo: računalni komunikacijski sustavi i nova paradigma prostora i vremena. Jedinka, društvene skupine, društvene ustanove i društvena kontrola. Identitet (jedinke, kulturnih i društvenih skupina i organizacija) u mrežnom društvu. Oblici otpora globalizaciji. Tehnološke i društvene perspektive: multimedija, informacijske superprometnice (superhighways) i nove tehnologije prijenosa podataka. Informacijsko društvo: interaktivni oblici komuniciranja, oblikovanja i stvaranja. Sigurnost i privatnost: opasnosti i mogućnosti zaštite. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Komentari:

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

200

Obveze studenata Studenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi i izložiti individualni ili timski seminarski rad, te položiti završni (usmeni) ispit.

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2 Kontinuirana provjera znanja

Projekt

Seminarski rad 1 Esej Referat

Eksperimentalni rad Istraživanje 1 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura 1. Winston, B.: Media Technology and Society, Routledge, 1998. 2. Graham, G.: The Internet; A philosophical inquiry, Routledge, 1999. 3. Castells, M: The Information Age: Economy, Society and Culture (Vol. I, II, III), Blackwell, 1996-98. 4. Kubicek, H., Dutton, H.W., Robin Williams, R.: The Social Shaping of Information Superhighways: European and American Roads to the Information Society, St Martins Press, 1997.

Dopunska literatura 1. Johnson, S.: Interface Culture: How New Technology Transforms the Way We Create and Communicate, HarperEdge, 1997. 2. Henry, D.P.: Strategic Networking: A Practical Guide to LANs, Mans, WANs and the Information Superhighway, Int. Thompson Comp. Press, 1996.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Temeljno je evaluacijsko razdoblje završetaka semestra u kojem s kolegij predaje, dok će se rad kroz semestar evaluirati kroz kratke evaluacijske eseje o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima poput izrade osobnih studentskih portfolija.

201