Caffe Montenegro br. 129 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 129 / novembar 2016 / Crna Gora / cijena 3eura

. Jedinstven i raznovrstan izbor dekorativne rasvjete . . Dizajn, stil, kvalitet i povoljne cijene . Sve ĹĄto je u trendu na jednom mjestu . . Opremanje poslovnih i stambenih objekata . Posebne povoljnosti za projektante .

Elko tim maloprodajni saloni: Podgorica / mp@elkotim.me 069 091 026 Budva / budva@elkotim.me 069 091 029 HN / herceg-novi@elkotim.me 069 091 028

Elko tim doo tel: 020 / 650 830 gsm: 069 / 338 810 e-mail: elkotim@elkotim.me www.elkotim.me

~ RESTORAN S NAJVEĆIM ZVANIČNIM STANDARDIMA ~ Poznati, kultni budvanski restoran Mozart svoj čuveni kvalitet oličen u višedecenijskom povjerenju gostiju iz cijelog svijeta, potvrđuje i posjedovanjem sertiﬁkata koji garantuju provjeren kvalitet i visok standard u svakom segmentu sadržaja. Mozart posjeduje standarde HACCP ISO 9001 i ISO 14001. Mozart je restoran na istorijskom mjestu, u porodičnoj kući u Starom gradu Budva, ali i sam je pisao istoriju ugostiteljstva metropole turizma. To je mjesto sa dugom tradicijom čuvene istoimene slastičare, a danas je to familijarni restoran koji je od 1994. godine u vlasništvu porodice Vučković. Na meniju restorana preovlađuju mediteranska i domaća jela, a riblja kuhinja je onakva kakva se očekuje na samoj obali mora! Specijaliteti kuće su: Mozart pašta, budvanska pašticada, biek sa voćem, riblji ﬁle…

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

MOZART SPECIJALITETI ZA OVU GODINU SU: --------------------------------------------------------------------------------------------------------------organski kolač, brodet od brancina, dimljeni bakalar, organski sladoled, organski espreso.

Food Service Equipment a real long term value Group

[ new emotions in your kitchen ]

Generalni uvoznik za Crnu Goru: GASTRO GROUP d.o.o. Rovačka br. 27 Podgorica • Crna Gora tel.:

00 382 (0) 20 664 828

mob.:

00 382 (0) 69 871 841 00 382 (0) 69 555 113

web:

www.gastrogroup.me

INOVACIJE U SEMUM LIGHTING (Since 1998)

Semum Home Story Ul. Jovana Tomaševića br.11 Bar Tel. 069/187-701

“Semum Lighting” se bavi inovativnom i progresivnom tehnologijom LED industrijske i dekorativne rasvjete. Distributeri smo najsavremenijih svjetskih dostignuća na polju LED rasvjete na tržištu Crne Gore i šire. Prednost Led rasvjete koje se čine dominantnim svjetskim trendom na ovom polju su ogromne. Krajnje smanjena potrošnja električne energije,. Širok spektar primjene i prošireni spektar boja svjetlosti, ekološka prihvatljivost, daleko najnapredniji vid osvjetljenja u odnosu na zdravlje čovjeka i očuvanje životne sredine. Znatno produženi vijek trajanja obezbjeđuje krajnju tehničku primjenljivost, mogućnost reali realizovanja bilo kakvog rješenja ili ideje uz potpunu ﬁnansijsku opravdanost proizvoda. U našim salonima možete naći cijeli asortiman proizvoda za opremanje vaših domova, poslovnih prostora i hotela. Takođe posjedujemo sve vrste sijalica jednog od vodećih svjetskih proizvođača Felio Sylvania – Njemačka.

Semum Lighting, Tržni centar Mega Budva Tel.069/395-864

VRHUNSKI KVALITET UZ MINIMALNE CIJENE MOŽETE KUPITI I UŠTEDETI SVOJ NOVAC U NAŠIM MALOPRODAJNIM OBJEKTIMA.

Semum Lighting, Ul. Vojislavljevića 80A, Podgorica. Tel. 069/395-862

sadržaj

16 28

12 Sasvim lično: Selo moje ljepše od Pariza 14 Crna Gora sve bliža dalekim tržištima: Upoznavanje je zbližavanje 16 Gastronomski performans „Game of Chefs„: Balkanske gastro igre bez granica 28 Gastro Village Resort Klinci: Seoski život kao original a ne imitacija 36 Terme Ostrog Turističko čudo nadomak svetilišta 42

Elitni turisti: Luksuz savremenog doba

48 Mjesta koja meni znače: Jelena Pavićević ekspert za strateške komunikacije: Najveće imanje su znanje i putovanje

84 Naslovna strana: Konoba ribar

12 Caffe Montenegro

58 58 Kompanija 13 Jul „Plantaže„:

Berba za pamćenje

62 Epure restoran u Hong Kongu: Dekadentni dvorski dekor 70 Hotel Post Ranch Inn, Kalifornija: Neodvojivi dio prirode 76 Gradski ukusi: Bukurešt - Grad radosti 84 Curtis Stone: Kuvanje je davanje, hrana je ljubav 90 Bundeva: U boji zdravlja

99 CM klub

IMPRESUM ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Media Home KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

DIREKTOR Media Home: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Miodrag Kostić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

- Sasvim l i č n o -

piše: sanja golubović, urednica

Selo moje -ljepše od-

Pariza S

ve češće vidim na društvenim mrežama kako stavljaju „Selo moje ljepše od Pariza“, i prosto me obuzme milina kako nam se selo omililo, nama naciji koja je iz dna svoje seljačke duše mrzjela selo i prirodu i 50 godina bježala od nje ko od sramote. Masovni preobražaj se dogodio skoro pa preko noći, kao što se ođe sve inače dešava, sve na brzinu – usvajanje zakona, normi ponašanja, nakaradnih modnih trendova i stilovi življenja. Uglavnom ni ne shvatimo da je to tamo neđe u svijetu već demode, ubijeđeni da smo IN mi u našem velikom selu koje volimo da nazivamo gradom, furamo po svom. I taman se umislimo, a ono već izbačen novi trend. A kako je selo postalo trend, i ljepše od Pariza? Da se razumijemo, ova pjesma je o seoskom životu seljaka, i nije za seljačine koje se pate po tzv. gradovima

14 Caffe Montenegro

i padaju u gastabajterski nostalgični delirijum kad čuju ime sela odakle su, kako vele, porijeklom. Godinama su se plemenitim seoskim domaćinima lica kisjelila ko glave od kupusa kad dođe jesen i vrijeme zimnice, kad navrnu „rođaci iz grada“ da ih posjete, jer imaju eto želju da ih vide i rodno selo da ne mogu trpjeti. Pa kad se nahvale gradskim životom, pokupeljaju sve što mogu, sira, skorupa, krtole, voća, rakije... svega za šta je svu godinu radio mučeni seljak. Eto rođak je otišao za boljim životom u grad, sad mu smeta smrad štale, krave i balege, ali voli domaću hranu, kaže za đecu je najbolja. Nema na pijaci dolje u gradu da se kupi. A kad je za đecu, a ko ne bi dao, i posljednje... I tako su stasavale generacije građana naših, alergičnih na selo i polen i pljevu od sijena. I vidjeli su i Pariz i Beč preko

agencija putovali ko i svi njihovi prijatelji da se ne bi brukali da niđe nijesu mrdnuli, i ljetovali striktno u Budvi ili se cecali kupačkim vozom do Sutomora, dok su se rođaci na selu znojili, kosili, plastili, stoku čuvali, sir i skorup pravili... Oni su ljetovali ovako ili onako, i opet se na jesen „sjetili“ da su im rođaci. I onda desio se trend. Svi su počeli ići u ta eko, etno sela, i bilo je kul i vrh fotkati se „po livada“, pokraj krava, ovaca i čobana... sa kačamakom i cicvarom na stolu. Neki, mlađi, mada starosti oko tridesetak godina, čudili su se ukusu kačamaka, a kažu jagnjetinu nikad nijesu probali, a kamoli ispod sača i sve im ima, kažu, čudan ukus. Pa i ima, čista egzotika za đecu salama generacija roditelja odbjeglih sa sela. Ali selo postaje, kako rekoh hit. Ali samo u slučaju da se u sred te prirode nalazi neka atrakacija, kafana, restoran,

Fotografija: Radonja srdanović

Bilo je simpatičnih momenata, ono kad sam gledala ženski rod da dolazi u štiklama u ta eko-etno sela, i gazi li gazi, bode zemljicu seosku štiklom sa asfalta, pati se i preznojava ali sve za trend... Atrakcija. Nervoza momčina kad čuju da u selu nemaju espreso aparat i tzv. dojč kafu. Hit.

nikako bez toga. I mlađi ljudi, lijepo li je, sve više vole prirodu, sela im nijesu odvratna i ne rugaju se seljaku. Mnogo su te imitacije sela, etno i eko naseobine učinile da se zavoli priroda, selo, da ima đe da se dođe i odakle dalje pođe, jer mnogi nemaju kuću na selu i nemaju više ni rođake na selu. Ta ljubav nije bila baš na prvi pogled. Trebalo je duže upoznavanje. Bilo je simpatičnih momenata, ono kad sam gledala ženski rod da dolazi u štiklama u ta eko-etno sela, i gazi li gazi, bode zemljicu seosku, štiklom sa asfalta, pati se i preznojava ali sve za trend..., meni je bilo super kad ih vidim. Atrakcija. I nervoza momčina kad čuju da u selu nemaju espreso aparat i tzv. dojč kafu, tek mi je to bio hit. Dolazili su u sela nekako sa skrivenim strahom, šta će moraju, eto idu svi, a šta sa sobom tamo, šta? I onda vide strance srećne i rasterećene,

okle ne sve... kako dolaze, odlaze iz sela, nasmijani i tu očigledno srećni, zahvalni što sunce grije, zahvalni na zdravoj hrani, zahvalni na svakom trudu domaćina, presretni žbog tog što su sa prirodom na ti, i što neće asfalt, sive fasade i ogromne zgrade makar na kratko gledati. Zahvalni za to vikend utočište od svega. Pametni i preduzimljivi su shvatili, pa su neka naša sela danas luksuzne destinacije, lokacije za elitne turiste, one ljude što znaju da vrijeme u takvoj prirodi, konzumiranje te hrane... produžava život a nauka se tako muči i upinje da ga produži. Uzalud hemija, shvatili su ovi što para imaju. Mi što imamo sve osim para to nijesmo još skontali. Rijetki što jesu lijepo će to i naplatiti. I oni su trebali prvo poći i vidjeti svijet. I uporediti. I onda se vratiti. Najdraže od svega mi je što onaj seljak, sad može strancu iz bijelog svijeta prodati

sve što proizvede i ubere, i još da mu se on za to ka najmilijem i zahvali, tu na kućnom pragu, u svom selu. I sad se može nasmijati onom rođaku iz grada. Možda se stvarno mora otići daleko da bi se razumjelo ovo što nam je blizu. Nijesam pametna, ali moje selo ne mogu poredit sa Parizom, neke stvari se ne porede, ali znam, u to sam se svojim očima uvjerila, da se moje selo, moja Piva, sviđa Parižanima, taman koliko i meni njihov grad.

- Crna Gora sve bliža dalekim tržištima -

Upoznavanje je zblizavanje Crna Gora je prepoznala svoju šansu i mogućnosti da motivisano „zakorači“ na daleka tržišta i da im „lično“, na licu mjesta, predstavi svoju autentičnu ponudu prezentujući je zajedno sa partnerima iz regiona uz očuvanje sopstvenih identiteta i autentičnih sadržaja sublimiranih u jedan aranžman. Tekst: Sanja golubović

Dostupnost i brzina razmjene informacija, olakšana komunikacija usljed razvoja interneta, inteziviranje avio saobraćaja, stvorili su svijet koji je u pokretu, ljudi su mobilniji nego ikad i daljine gube na značaju. Turizam ima velike koristi od svega toga. Opšta globalizacija se direktno odražava na porast turističkih putovanja u udaljenija područja, „manje poznate“ daleke djelove svijeta i sve turističke zemlje na ukupnom svjetskom turističkom tržištu startuju kao „jednake među jednakima“. Nema favorita, za goste će se izboriti oni koji imaju najatraktivniju, najzanimljiviju ponudu, ujedno prilagođenu zahtjevima i navikama koje imaju turisti sa tog područja na putovanjima. Na dalekim tržištima najbolji rezultati ostvaruju se ukoliko se regionalno predstavljamo, jer ti daleki prostori naš region posmatraju kao cjelinu, a to su inače turisti koji žele da vide što više zemalja na svom odmoru. Na daleka tržišta združenim snagama: Crna Gora i Srbija u Kini Crna Gora je sa Srbijom imala zajedničku promociju na tržištu Azerbejdžana, a potom i NR Kine. Kreiran je vizuelni identitet i slogan Wild Soul of Europe (kombinacijom Wild Beauty i Soul Food), sa kojim se nastupalo na sajmovima turizma u NR Kini, tokom zajedničkih studijskih gostovanja novinara i turoperatora

16 Caffe Montenegro

iz NR Kine, kroz medijske nastupe i članke, onnlajn kampanju. Ono što je najviše pažnje izazvalo kod kineskih novinara prilikom posjete Crnoj Gori su Stari grad Kotor i Stari grad Bar, Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe. Svidjeli su im se naša obala, planine i gostoprimstvo ljudi... Novinar iz kineskog izdanja National

Geographic-a je kazao da je obišao 100 gradova širom svijeta koji su pod zaštitom UNESCO-a ali da je Kotor najfascinantniji. Turisti sa udaljenih tržišta su veoma zainteresovani za kulturno istorijsko nasljeđe destinacija za koje se odlučuju, a to može biti i opredjeljujući faktor. U Japanu zajedno sa Srbijom i Albanijom Zahvaljujući Japanskoj agenciji za međunarodnu saradnju (JICA), Nacionalna Turistička organizacija Crne Gore zajedno sa nacionalnim turističkim organizacijama Srbije i Albanije predstavila je turističke potencijale naše zemlje u Japanu na Međunarodnom sajmu turizma „JATA tourism Expo Japan“. Tokom sajma direktorica NTOCG Željka Radak Kukavičić održala je sastanke sa predstavnicima najznačajnijih japanskih organizacija iz oblasti turizma na kojima je na najvišem nivou razgovarano o mogućnostima unapređenja saradnje i mjerama koje trebamo preduzeti u pravcu privlačenja većeg broja turista iz Japana u Crnu Goru. Sajam JATA Tourism EXPO je u 2015 godini zabilježio preko 170 hiljada posjetilaca i okuplja predstavnike turističkih destinacija iz državnog i privatnog sektora kako bi se pospješila tražnja za putovanjima prema dalekim tržištima ali i domaći turizam kroz privlačenje turista da posjete Japan. Promocija Crne Gore na dalekim tržištima ne prestaje. Tek je počela. Veliko interesovanje koje su izazvale dosadašnje prezentacije Crne Gore na dalekim velikim tržištima ohrabruju i podstiču. Rezultati dosadašnjih angažmana tek predstoje. Planirani su regionalni nastupi na međunarodnim sajmovima Azije, Južne Amerike, Emirata… Novi nastup u Kini u novembru ove godine Nacionalna turistička organizacija Crne Gore će u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i turističkom privredom, predstaviti crnogorsku turističku ponudu na međunarodnoj turističkoj berzi „CITM“ koja će se održati u Šangaju, u periodu od 11. do 13. novembra ove godine. Imajući u vidu i specifičnost ovog za Crnu Goru udaljenog tržišta i navika

Proboj na daleka tržišta je šansa da se smanji sezonalnost našeg turizma jer gosti sa dalekih tržišta vole da koriste odmor kad nije vrijeme gužvi a kad su klimatski uslovi povoljni za lijep i neometan odmor, što znači kod nas april, maj... oktobar, novembar na moru kineskih turista da prilikom svog putovanja posjete što veći broj zemalja koje su geografski bliske, ali i iz razloga racionalizacije troškova, na štandu kao i prethodnih godina Crna Gora nastupa u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije. CITM je jedna od najznačajnijih berzi turizma, koja će ove godine okupiti preko 2300 izlagača iz različitih zemalja svijeta. Ove godine očekuje se i posjeta specijalizovanih međunarodnih kupaca iz oblasti turizma kojih će biti preko 800 iz više od 100 zemalja. Berzu svake godine posjeti veliki broj medijskih kuća. Takođe, na ovogodišnjem Međunarodnom turističkom sajmu CITM će biti prisutni visoki predstavnici država iz čitavog svijeta, menadžeri svjetski poznatih kompanija, poznati ekonomski analitičari kao i preduzetnici koji su već počeli da se bave biznisom ili planiraju da postojeći biznis prošire na područje NR Kine. U cilju što bolje promocije turističke ponude Crne Gore tokom berze ćemo organizovati individualne sastanke sa medijima i turoperatorima. U cilju uspostavljanja bolje saradnje sa kineskim turoperatorima 14.11.2016. godine je planirano održavanje događaja „Čajanka sa turoperatorima“ u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije. Na ovom događaju planirano je da se turistički poslenici dvije zemlje sastanu sa predstavnicima kineskih turoperatora sa ciljem dogovaranja poslovnih aranžmana za 2017. godinu.

18 Caffe Montenegro

DruĹženje Ĺ efova i novinara u Regent Library Baru

Učenici i “profesori”

Jedna večera: 7 majstora – 7 gangova – 7 vina - 77 ukusa!

Dio atmosfere sa večere

20 Caffe Montenegro

Željko Knezović

Večeru je otvorila znalački šarmantna prezentacija Željka Knezovića, Šefa kuhinje hotela Regent - “Jaje upalo u more”. Željko je naš predstavnik, domaćin večeri i kuvar kojim se opravdano dičimo. Kaže da mu je lijepo u Crnoj Gori. I nama je lijepo s njim. Neiscrpna inspirativna konstanta kojom često elaborira kulinarske teme i dovodi jela

do perfekcije – jaje - i ovog puta Željku je bila kreativna podloga za jelo kojim je zagolicao našu maštu i podigao iščekivanja na najveće domete kulinarstva. Ionako sve na svijetu nastaje od jajeta. A kod nas u Crnoj Gori pridružili bi mu uvijek i malo pršute, sira kozjeg po mogućstvu... A kad jaje padne u more...

JAJE UPALO U MORE

(lagano kuvano jaje, poširane mušlje, njeguški pršut, kozji sir i hrskava pileća kožica)

oltion veshi

Oltion Veshi Šef kuhinje restorana “Koteci” iz Tirane (Albanija) sa jelom koje nam je donijelo kompleksnu mesnu postavku pod nazivom “Od glave do repa”. Oltion mi je rekao da je jelo kreirao tako da predstavlja tradicionalnu albansku kuhinju revidiranu Neobalcanic stilom, uključujući i elemente kuhinja zemalja učesnica kulinarskog spektakla “Game of Chefs” . “Veliko zadovoljstvo mi je

bilo prihvatiti poziv šefa Željka Knezovića. Ovaj događaj je velika prilika za razmjenu balkanskih kulinarskih iskustava s nekim od najpoznatijih kuvara u regiji, u jednom od najimpresivnijih hotela u Crnoj Gori.” – rekao mi je Eltion koji je uz svoje jelo donio vino iz svoje zemlje, za koje smo odmah svi konstatovali da takvo što do sad nijesmo probali. Pitko i lako, no ipak dovoljno jako.

OD GLAVE DO REPA ~ (goveđi rep i tartar biftek, sa klicama...)

22 Caffe Montenegro

PILEĆA DŽIGERICA NA NAČIN G-ĐE SAFIJE

(pileća džigerica aromatizovana u medu i ljutoj papričici na palenti od organskog kukuruznog brašna sa rasutim laticama jestive ruže na tanjiru) Nihad Mameledžija nam je predstavio Bosnu u svoj svojoj autentičnosti sa jelom restorana “4 sobe gospođe Safije”. Ovaj proslavljeni i vodeći kuvar u Bosni i Hercegovini, predsjednik Udruženja kuvara BiH i član Svjetske federacije kuvara, iskusni gastronom iza kojega je nekoliko stotina TV kuvarskih emisija, autor dvije knjige posvećene kuvarstvu i receptima... nije prezao od toga da “skokne” iz Tivta do Trebinja da bi njegova palenta bila onakva kakvu je želio u jelu. Znamo i da je neprikosnoven u nacionalnim bosanskim jelima poput pite

koja je “ zaista ista nanina”. Spremiti džigericu na “Game of Chefs” bio je hrabar potez, uz rizik zbog spoznaje da je mnogi ne vole, poput gospođe Marijane, koleginice i moje “cimerke za stolom”. No, na nagovor nas ostalih “da samo proba”, Marijana je sa uživanjem pojela cijelo jelo. Svaka čast Nihade, uspio si najteže, podstaći nekog da promijeni mišljenje.

nihad mameledžija

Jure Tomić Šef kuhinje restorana Osterija Debeluh iz Brezica u Sloveniji je veliki kuvar iz malog mjesta koje je zahvaljujući njemu postalo nadaleko poznata gastronomska tačka u koju dolaze gosti iz drugih država. Restoran u kom radi (član je Jeune Restaurateurs d’Europe) i čiji je vlasnik poznat po odličnim steakovima, rozbifu, interpretacijama lokalnih slovenačkih jela i vinskoj listi. Inače je i somelijer. A hrana je fenomenalna zahvaljujući autentičnim sastojcima: energiji i strasti Jure Tomića! Pobjednik je petog

Barillina Svjetskog prvenstva u pripremi paste održanog u Italiji! Respect! Znam da lično, mnogo voli čvarke... Poštujući lokalno, tradicionalno, flertuje sa modernom kuhinjom stvarajući inovativan ukus i dizajn jela sa sopstvenim potpisom, poput onog s kojim je nastupio u Regentu. Kad se školjka nađe u šumi šta se desi? Fatamorgana od jela, od ukusa! Ili, rekla bih, kao što slovenački turistički slogan kaže: I feel Slovenia!

jure tomić

SAN ŽAK U ŠUMI ~

(grilovani San Žak na bazi od vrganja, sa mrvicama trube i prahom od maslinovog ulja)

24 Caffe Montenegro

Ante Udovičić jedan od najhvaljenijih i najambicioznijih hrvatskih kuvara, nova snaga novog talasa kulinarstva predstavljao je restoran Paradigma iz Splita gdje je Šef kuhinje. Specijalizovao se za mediteransku kuhinju a usavršio u Francuskoj. Cijeli koncept restorana baziran je na Mediteranu, a jelo koje je spremao u Regentu fokusirao je na Jadranu. Brancin i lignja “zagrljeni” u talasima “zelenog mora”. Ljubav.

ante udovičić

JADRANSKE LIGNJE ~

(svježe lignje i brancin uz fermentisani bijeli luk koji je odležao mjesec dana i nježno zelenu kremu od selena i boba)

NAJBOLJE OD TELETINE ~ (najfiniji teleći file, marinirani jezik i brizle/latežina, uz povrće ala minestrone i komad svježeg crnog tartufa)

filip ćirić

Harizmatični Filip Ćirić Šef kuhinje beogradskog restorana Homa odavno je super zvijezda i super faca srpske gastronomske scene. Snalazi se odlično i na TV sceni što je pokazao u kulinarsko-takmičarskom šou-programu „Moja kuhinja, moja pravila“ đe je bio sudija. Naziv te emisije mogao bi da odslikava samog Ćirića. Piše tekstove za specijalizovane časopise, knjige, radio je sjajne obuke mladih kuvara... Uvijek u energiji i pokretu. Decentno kuvanje, fokusirano, svoje, originalno, sa svojom pričom, s esencijalnom emocijom, a opušteno, kao što to čine svi ljudi sigurni u sebe. Transparentno, stavlja sve karte na sto, ili kako njegova knjiga kaže ”Sve na sto”. Konkretno, direktno, jasno i ni malo jednostavno, za nas je spremio ovog puta samo najbolje od teletine... To smo i osjetili. A najbolja teletina se dobija iz stada što pasu na pašnjacima šarenih livada, i na obroncima šuma... odslikano na interpretaciji na tanjiru – skroz.

26 Caffe Montenegro

P3 ~

(kombinacije biskvita od maka, sorbea od Jivara čokolade, kandirane muskatne tikve, gela od peršuna i reske kreme od limuna)

Petra Jelenić nam je došla iz popularne zagrebačke poslastičarne “Mak na konac”. Ova hrvatska “slatka kuharica” - tako se zove i njena gastroputopisna emisija, priredila nam je ono što radi u emisiji i u životu – inspirativni preformans tradicionalnih sastojaka uz produkte zagorskog kraja i sve to “upakovala” sa novim sastojcima u sasvim novu modernu varijantu. Inače, mistični naziv poslastice “P3” ne znače PETRINA POETSKA POSLASTICA,

a moglo bi, nego je to šifra za: gel od Paškanata (P), biskvit od maka – Poppy (P), kandirana muskatna tikva – Pumpkin (P). Petrina poslastica bila je odjava kulinarskog programa u Regentu. Kažu da ni jedan kraj nije sladak. Ne tjerajmo mak na konac sa tim izrazima jer kraj može biti itekako sladak, isto kao i peršun u ovoj Petrinoj poslastici.

petra jelenić

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske eﬁkasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

Gastro Village Resort Klinci

Seoski život kao original a ne imitacija Prije šest godina pišući o maslinjacima Crne Gore krstarila sam poluostrvom Luštica. Priča me odvela u selo Klinci u preko 200 godina stare maslinjake porodice Kaluđerović. Na porodičnom imanju đe su generacije Kaluđerovića živjele taj posebni život na zemlji u moru, odakle su čukunđedovi današnjih potomaka odlazili na pečalbu u Ameriku i Južni Afriku, sa željom da sa tamo zarađenim novcem kupe zemlju na kojoj će saditi masline, vratio se iz gradskog života Bogdan i riješio da raskrči zaraslo, zasadi mlado, obnovi staro, izgradi na temeljima čukunđedovskim novi život starog kova. Tekst: Sanja golubović

30 Caffe Montenegro

Gastro Village Resort Klinci

Svaka namirnica ima svoju priču, pa ako hoćete možete da vidite đe se i kako se suši luštički pršut, kako se siri sir u ulju na Luštici, beru masline, pravi ulje, zemlja obrađuje... ako vam je do toga ili samo uživajte u tom što su ti vrijedni Luštičani uzgajili i stvorili.

Gastro Village Resort Klinci

Ulaganja su neosporna, no ođe je primat na tome da je čovjek dao sebe uz poštovanje mjesta i volje prirode, počasti prošlosti. Na toj zemlji je živjelo 17 generacija Kaluđerovića. Bogdan se “samo” vratio na mjesto postojanja

32 Caffe Montenegro

Gastro Village Resort Klinci

Nepretenciozno, bez vještačkog nastojanja arhiviranja i atmosfere muzeja, već potpuno “očekivano” tu su svi ti stari komadi namještaja, predmeti, sasvim prirodno izgledaju tu u svojoj kući đe i pripadaju.

Gastro Village Resort Klinci - kao da ste ušetali u neku pitoreksnu sliku.

Gastro Village Resort Klinci

Maslinjak

Guvno

Izgrađene su kuće onako kako su se kuće vazda tu gradile, kamene i stamene, kao da su već poprimila patinu starine.

Na poluostrvu ste, na sred mora, riba je ođe osnovna hrana. I to ne bilo kakva riba, no tek ulovljena, bez varijacija, no najbolja na gradelama pržena ...

34 Caffe Montenegro

U kućama se nalaze apartmani, u skladu sa svim ostalim očekivano namješteni u mediteranskom, rustičnom stilu, komforni, udobni sa neprocjenjivim pogledom, i garancijom najmirnijeg sna.

IVNIK

d.o.o.

Ekskluzivni uvoznik i distributer proizvoda engleskog proizvođača

Orijenska bb, Podgorica mob: +382 69 027 410; +382 69 212 143; +382 69 212 205 web: www.ivnik.me e-mail: ivnikcg@gmail.com

NAJMOĆNIJI METALNI SUŠAČI ZA RUKE

suše ruke od 12-14sek

PLASTIČNI SUŠAČ ZA RUKE 2100W suši ruke za 24sek

��

PROFESIONALNI OSVJEŽIVAČI PROSTORA

SANITARNA KANTA 15L

SINMON doo +382 (0)32 673 560 sinmondoo@gmail.com www.padella.me

rashladne komore profesionalne kuhinje sitan inventar uniforme posuÄ&#x2018;e

projekat Terme Ostrog

Tekst Sanja Golubović foto Terme Ostrog

Vizija

medicinskog turizma

Medicinski turizam u Crnoj Gori, u odnosu na neke od vodećih svjetskih destinacija, tek se razvija, no posljednjih su godina uloženi značajni napori Ministarstva turizma i turističkih učesnika zainteresovanih za proširenje poslovanja u toj sferi. Jedan sjajan primjer projekta, možemo reći vizionarskog, su Terme Ostrog. Ovaj grandiozan projekat obećava turističko čudo u mjestu Bogetići, nadomak Manastira Ostrog, pored magistrale koja vodi k njemu...

38 Caffe Montenegro

Multifunkcionalni kompleks na unikatnoj lokaciji, po mnogo čemu atrakciji, projektovan je u skladu sa moći prirode prostora sa pogledom na „brdovite pučine“.

Terme Ostrog nalaziće se na lokaciji površine od 76 000 m2 i obuhvataće: - Smještajne kapacitete (hotele/ apartmane, sobe, depadanse, vile)

- Multifunkcionalni Centar (kongresne višenamjenske sale, komercijalne sadržaje, izložbene prostore)

- Centar za rehabilitaciju i relaksaciju (Spa, Welness, rekreativni prostori, centri sporta i zabave)

40 Caffe Montenegro

„Topla voda koju smo našli u ovom prostoru je i osnovni izvor energije kompleksa.„

- Elitni turisti -

Luksuz

savremnog doba Bogati turisti danas ne prihvataju da je luksuz samo hotel sa toliko i toliko zvjezdica wellness i spa programa..., nit najsavršenija usluga, ni obala... Oni se penju po teško dostupnim planinama, idu na kraj svijeta da vide neko čudo, saživljavaju se sa seoskim stanovništvom daleke kulture, beru masline i bilje..., i oslobođeni svake normativne stege očekivanog autfita i ponašanja oponašaju i pokušavaju da žive život čiste idile. To je luksuz koji se traži i za koji se plaća i zbog kog se lako pređe s kraja na kraj svijeta. Tekst: Sanja golubović

Potraga za neobičnim destinacijama

Potraga za neobičnim destinacijama, za posebnim doživljajem je ustvari potreba turista koji žele da priušte sebi luksuz novog doba, život u prirodi i u skladu s njom i običajima dalekih kultura i naroda. Ono što traže je autentičnost, nešto do tad neviđeno, mir i prisnost s prirodom i vrlo važno - najzdraviju moguću hranu. Iz bučnog i svijeta ubrzanog tempa žele se preseliti u neki jednostavniji no njima nemogući život, i makar na kratko uživati

44 Caffe Montenegro

u njemu. U svijetu postoje mnoge agencije koje nude luksuznu, personalizovanu uslugu u domenu želja i htjenja bogatih gostiju. Kako je Crna Gora sve interesantnija elitnim gostima kod nas je potreba za takvim uslugama sve veća.

Naš dobar primjer: Symphony Luxury Holiday iz Tivta Agencija Symphony Luxury Holiday iz Tivta je na vrijeme prepoznala potrebe kvalitetne usluge u kontekstu

savremenog luksuznog turizma kod nas. Agencija je otvorena 2014. godine, kao jedina te vrste kod nas. Zasnovana je na pređašnjim iskustvima vlasnika i zaposlenih u radu sa strancima iz sfere šoubiznisa, a kao potreba novonastalih uslova u Crnoj Gori nakon velikih investicionih poduhvata. U to vrijeme u Crnoj Gori nije bilo servisa kao sto su Concierge, Chauffeur, Villa &Yacht rent... pa su u agenciji, kako nam priča njen vlasnik Nebojša Čupić, u početku nerijetko morali i da improvizuju kako bi

Nebojša Čupić, vlasnik agencije Symphony Luxury Holiday

VIP gostima pružili maksimalnu uslugu i odgovorili uspješno na sve njihove zahtjeve. On navodi da je želio da svoj dugogodišnji rad i iskustvo u ugostiteljstvu po inostranstvu, prenese i unese u svoj posao u Crnoj Gori znajući koliko naša zemlja ima potencijala i koliko može da pruži upravo u tom dijelu elitnog turizma.

Nebojša je uz oca, inače poznatog crnogorskog ugostitelja Raša Čupića od malih nogu učio strane jezicike i odnos i komunikaciju u turizmu. „Otac je zaslužan za to što sam rano zavolio putovanja i proputovao dosta zemalja od Libije, Rusije zemalja Zapadne Evrope, gdje sam upoznao dosta prijatnih ljudi i naučio puno o stranim kulturama, kulinarstvu, usavršio jezike. Mnogi moji gosti su često i prije susreta sa mnom dolazili u Crnu Goru ali nijesu je doživjeli onakvom kakva ona zaista jeste. Većina agencija kod nas pruža klasične aranžmane, slične, tipa ekskurzija i izleta. Crna Gora nije Diznilend atrakcija već je treba doživjeti na pravi način i osjetiti u dubini duše njenu neopisivu ljepotu i bogatstvo tradicije i kulture“ – kaže Čupić. Čime se zapravo bavi Vaša agencija? Bavimo se cjelokupnom organizacijom odmora VIP gostiju u Crnoj Gori za koji je zadužen naš Concierge servis koji nudi 12 usko odabranih vila koje su u našem Villa rent menadžmentu već par godina. Obezbjeđujemo i usluge batlera, kuvara, spremačica i ostalog neophodnog osoblja potrebnog za ugodan boravak u vili. Ti gosti uglavnom se odlučuju za odmor u trajanju od 14 – 30 dana. Često dolazi

po nekoliko porodica kojima je neophodno organizovati raznolik program od aktivnosti u prirodi, preko kulturnih dešavanja, posjeta raznim ljepotama Crne Gore, odabir i rezervacije restorana do mnogih drugih zahtjeva kao što su Yaht charter, iznajmljivanje helikoptera, paraglajding i ostalo. Istakao bih i naš Chauffeur servis koji im je na usluzi, a koji u svom voznom parku posjeduje vozila First & Bussiness klase sa iskusnim vozačima koji govore više jezika i koji su u potpunosti posvećeni gostima od njihovog dolaska do ispraćaja na aerodrom. Taj servis je jako važan u našem poslu jer je gostima tokom boravaka u Crnoj Gori neophodan, bezbjedan, siguran, komforan prevoz. Iz kojih zemalja imate najviše gostiju? - Imamo goste najvećim dijelom iz Rusije i Velike Britanije, ali smo ove godine imali i solidan broj gostiju iz SAD i UE . Koliko ljudi radi u agenciji? - Naša agencija radi preko čitave godine i zapošljava 6 radnika. U sezoni angažujemo dodatne saradnike prema potrebama i obimu posla.

„I'll be back“ „U ovom poslu morate biti posvećeni gostu 101% jer on je kod nas lično u gostima i očekuje najbolje sa vaše strane, ne smije postojati prostora za greške a najmanje za razočarenje sa njegove strane. Da bi ste profesionalno isporučivali usluge, odgovarali na zahtjeve gostiju i bili dobar dirigent i domaćin u svojoj kompaniji nije dovoljno iskustvo, znanje jezika i praksa već morate da osjećate volite i da želite da čujete čarobnu riječ svakog gosta koji vam je povjerio povjerenje i koji će vam na odlasku od srca reći „I'll be back“.

Današnji elitni turisti žele da osjete ukus kvalitetne domaće hrane, autentičnost konobe, mediteranske kuće i klime, čistoću mora u uvali, da dožive lokalne običaje i dožive kroz interakciju s domaćim ljudima.

46 Caffe Montenegro

Gdje sve vodite goste i šta im priređujete? Vodimo ih i pokazujemo im Bokokotorski zaliv, Stari grad Kotor, Perast i tom prilikom osim ljepota u kojima uživaju saznavaju od naših vodiča kulturno-istorijske činjenice o tim mjestima. Vodimo ih i na Grahovsku visoravan gdje rado posjećujemo domaćinstvo porodice Bulajić koja nas uvijek dočeka sa svojim organskim proizvodima i bogatim stolom dobrodošlice. Ne zaobilazimo ni sjeverni dio Crne Gore gdje posjećujemo katun na Sinjajevini gdje je nepromijenjen način života posljednjih 90 godina što ostavlja nezaboravan utisak na goste. Pored svih mnogobrojnih lokacija bogatih prirodnim, istorijskim, kulturno-spomeničkim blagom, istakao bih naročitu atrakciju poluostrvo Lušticu. Poluostrvo u zelenilu

i maslinjacima, sa sjajnim pogledom i nevjerovatnim prirodnim blagodetima ostavlja poseban utisak na goste, naročito naš boravak s njima u Klinci Village kod Kaluđerovića, gdje imaju sjajnu dobrodošlicu i priliku da u autentičnom ruralnom ambijentu probaju domaće luštičke proizvode. Često sa našim kuvarom Nešom u Klincima priređujemo “One day Cooking class“ koji se sastoji od posjete lokalnoj pijaci gdje goste upoznajemo sa domaćim proizvodima i učimo ih na koji način se spremaju da bi bili i ostali ukusni i posebni kao što jesu, uz to naravno ide i degustacija domaćeg vina Vranac porodice Petrović. Ne bih izostavio ni to da naše goste smještamo i u hotelima Aman Resort Sveti Stefan, Regent i Splendid gdje mogu uživati u vrhunskom komforu i

besprijekornoj usluzi. Da bi upotpunili njihov ugođaj tokom boravka u pomenutim hotelima priređujemo im romantične večere na plaži sa personalnim kuvarom, vožnje brodom po Bokokotorskom zalivu, organizujemo Fine dinning u restoranima Conte, Stari Mlini, De Gustibus i Forte Rose. Vaš posao je uvezan sa ostalim djelatnicima u turizmu. Sa kim sve sarađujete? Da biste uspješno isporučivali profesionalan i tačan servis morate da imate odgovorne i provjerene saradnike tako da naša agencija na žalost nema puno saradnika u ovom poslu jer oko nas je dosta improvizacije, a ona je lako prepoznatljiva kad morate dati kvalitet, tako da smo bili prinuđeni sami uzeti na

Poluostrvo Luštica u zelenilu i maslinjacima, sa sjajnim pogledom i nevjerovatnim prirodnim blagodetima ostavlja poseban utisak na goste

Crna Gora ima komparativne prednosti kroz njenu gastronomiju, kulturni turizam, očuvanu netaknutu prirodu... u jedinstvenu ponudu koja će predstavljati cjelovitu strategiju za elitni turizam uz adekvatnu marketinšku promociju.

sebe neke servise koje nijesmo imali u planu raditi. Naglasio bih da smo na dobrom putu jer agencije poput Discover Montenegro iz Tivta i Explorer iz Kolašina sa kojima sarađujemo od prvog dana podigli su na visok nivo crnogorski turizam. Koji su najčešći zahtjevi Vaših gostiju? Svaki gost ima posebne zahtjeve, a najčešći su ipak obilazak standardno poznatih lokaliteta kao što su Manastir Ostrog, ostrvo Sveti Stefan, Bokokotorski zaliv i marina Porto Montenegro. Najčešći zahtjevi gostiju su za servisima vezanim za privatne letove, prevoz helikopterom, ekspeditivne transfere

i vodeni transport poput luksuznih glisera i jahti. Da li je bilo nekih nemogućih ili čudnih zahtjeva od strane gostiju? Nedavno smo imali posjetu jedne plemićke porodice iz Emirata koja je insistirala da im zbog njihovog statusa boravak bude u potpunoj tajnosti. Nije to lako bilo izvesti, a i njihova bezbjednost nam je bila povjerena uz asistenciju njihovog obezbjeđenja koje je bilo jako zahtjevno. Striktno se moralo paziti na izbor hrane, komunikaciju samo sa njihovim prevodiocem, itd. No, sve je prošlo u najboljem redu i svi su bili zadovoljni. Dopalo im se mnogo toga, a između ostalog i Stari grad Bar, tradicionalna barska hrana,

jaretina, bamije..., najviše su istakli ipak gostoljubivost našeg naroda zbog koje su se osjećali posebno opušteno i prijatno.

Bogata klijentela koja nam dolazi u goste prije Crne Gore je obišla sva mondenska mjesta u Evropi i šire, tako da su prezasićeni klasične raskoši i luksuza. Crna Gora im dođe kao „druga realnost“.

48 Caffe Montenegro

SOG

MOBILE BANKING

MOGUĆNOST PREGLEDA RAČUNA, KREDITA I ŠTEDNJI NA JEDNOM MJESTU | OBAVLJANJE SVIH TRANSAKCIJA PREMA SVIM RAČUNIMA U DOMAĆEM PLATNOM PROMETU | JEDNOSTAVNOST UPOTREBE | 0% PROVIZIJA ZA PRENOS SREDSTAVA FIZIČKIM ILI PRAVNIM LICIMA NA RAČUNE U NAŠOJ BANCI | INFORMACIJE O DNEVNIM PROMJENAMA NA RAČUNU | KONVERZIJA VALUTA ŠTA JE POTREBNO ZA KORIŠĆENJE MOBILNOG BANKARSTVA? iOS ILI ANDROID TELEFON SA INTERNET KONEKCIJOM | OTVOREN RAČUN U SOCIETE GENERALE BANCI MONTENEGRO | BROJ VAŠEG MOBILNOG TELEFONA U BAZI PODATAKA SOCIETE GENERALE BANKE MONTENEGRO

- Mjesta ko j a m e n i z nač e Jelena Pavićević, ekspert za strateške komunikacije

Najveće imanje su znanje i putovanje Jelena Pavićević je radila na mnogobrojnim odgovornim mjestima u ozbiljnim kompanijama, a danas je preduzetnica koja radi na razvoju „male kompanije koja se bavi strateškim kumunikacijama, na način koji pojedincima i kompanijama jača imidž, poboljšava poslovanje i povećava profit.“ Potpredsjednica je i Asocijacije menadžera Crne Gore. Britka oštroumnost sa pokrićem u znanju i iskustvu, na svakom polju na kom se isproba čine je sigurnom i pouzdanom osobom. Suvereno vlada svim onim što je zanima, što voli. Sve što radi, radi sa istim žarom, bio to PR za klijente ili kuvanje za porodicu, prijatelje, u sve unosi ljubav, strast, znanje, iskustvo, strpljenje, osjećaj za lijepo, za ljude. A to je je čini drugačijom. Tekst: Sanja golubović

50 Caffe Montenegro

fotografije: privatna arhiva

fotografija: Yelissa

C.M: Koja su mjesta na mapi tvog života zaokružena kao najbitnija i zašto? - Podgorica, moj rodni grad, grad u kojem živim i radim, grad u kojem su se, po očevoj liniji, rodile tri generacije prije mene i grad prema kojem sam prvenstveno dobronamjerna, ali istovremeno i pristrasna i surovo objektivna. Sarajevo, zbog 10 važnih godina odrastanja u tom gradu, uz ljubav i brigu majčinih roditelja, mjesto gdje sam naučila da prihvatam i volim različitost i mjesto gdje je postojao kult uživanja u ‘’sitnicama koje život znače’’. Beograd, grad u kojem žive moje sestra Bojana i sestrična Petra, mnogo mojih prijatelja i rodbine, grad u kojem sam jedno vrijeme radila i živjela, grad u koji često odlazim iz privatnih i poslovnih razloga i u kojem se osjećam kao kod kuće. C.M: Kad kažeš dom misliš na...? - Mislim samo na jedno mjesto, gdje su emocije važnije od svakodnevne egtistencijalne rutine, a to je roditeljski dom. C.M: Koje su ti prve asocijacijativne slike djetinjstva? - Sarajevo, baba i deda, ljubav i disciplina, učenje i igra, lijepe navike, red i pristojnost... Vrelo Bosne, Trebević, Pionirska dolina, Pozorište mladih, Olimpijada.... sankanje, ćevapi, sladoled u ‘’Egiptu’’.... praznici. C.M: Po kojim ukusima pamtiš djetinjstvo? - Pamtim djetinjstvo po neponovljivim ukusima kolača presukača, slatkog od šljiva, supe sa knedlama, pilava, pohovane piletine, kupusa sa suvim rebarcima, ribanca i kisjelih paprika,

„Za mene ništa više nije „obavezno“, jer sam spoznala da je život svakako kratak za sve ono što želimo da vidimo i doživimo i svako putovanje koje bih još doživjela, smatrala bih životnim benefitom“

52 Caffe Montenegro

Istra, rovinj Foto: Kaludio Katelan

Bila sam na pet kontinenata i kada god bih vidjela neku potpuno drugačiju zemlju, narod ili kulturu, shvatila bih da je svijet prelijep u svojoj raznolikosti i da ga više volimo što ga više obilazimo.

banjalučkog kolača i carske torte, koje niko nije pravio kao moja baba po majci. Ostale porodične recepture uspijevamo da pravimo na isti način kako su to radili i oni prije nas.

ili traže savjet. Kompetentnim nas čini prava mjera poznavanja teorije, prakse i vještina o određenoj stvari i kompetentnost zapravo, jedino možemo dokazati rezultatima.

C.M: Koji je uticaj najjači na formiranje uopšte ukusa u životu? - Nauka kaže da se neki ukusi formiraju još u majčinoj utrobi i tokom dojenja i da zavise od kvaliteta majčine ishrane i drugih navika. Nakon toga, uticaji najbližih članova porodice u najranijem djetinjstvu formiraju ukus djeteta, jer se u to vrijeme razvijaju sva čula i najintenzivnije apsorbuju utisci iz spoljnog svijeta. Međutim, formiranje ukusa može biti neprekidan proces u razvoju ličnosti i povećanju kvaliteta njenog života i bilo bi poželjno za svaku osobu da bude tako. Na formiranje našeg ukusa, tokom čitavog života, utiču i ambijenti u kojima živimo, radimo i boravimo, ljudi sa kojima se družimo, škole koje učimo, posao koji obavljamo, autoriteti koje prihvatamo, hrana koju jedemo, religije koje upoznajemo, afiniteti, putovanja, mediji i ostali faktori. Naravno, postoje ljudi koji su otporni na uticaje i njihovi ukusi se ne mijenjaju.

C.M: Da li je hedonizam i uživanje u svom poslu? - Ukoliko vam rad pričinjava zadovoljstvo, sam po sebi, bez obzira kakvu i koliku ćete korist imati od toga, svakako da je u pitanju hedonizam.

C.M: Kad smo sposobni ocjenjivati nešto, šta nas čini kompetentnim? - Sposobni smo ocjenjivati onda kada nas sposobniji od nas proglase sposobnim, tj. počnu da nas pitaju za mišljenje

C.M: Postoje li destinacije koje su tvoji zamišljeni budući putevi, destinacije na spisku pod „obavezno viđeti“? - Za mene ništa više nije ‘’obavezno’’, jer sam spoznala da je život svakako kratak za sve ono što želimo da vidimo i doživimo i svako putovanje koje bih još doživjela, smatrala bih životnim benefitom. C.M: Šta „donosiš“ sa svojih putovanja? Autentičnu hranu, autentični suvenir i poklon za sestričnu..... C.M: Gdje ti je i kad najduže zastao dah, pred kojom tvorevinom, građevinom... prizorom u svijetu? - Dah mi je zastajao više puta, prije svega zbog divljenja vizionarstvu i istrajnosti, pa tek onda zbog ljepote ili grandioznosti. Pomenuću nekoliko situacija, gdje su i neke okolnosti

„Pariz smatram najljepšim gradom na svijetu...

Trst, Marina Foto: Kaludio Katelan Trst Foto: Kaludio Katelan

„Uglavnom sam putovala u privatnoj režiji i u značajnoj mjeri vidjela unutrašnjost nekih zemalja, način života i običaje, što smatram najdragocjenijim iskustvom sa putovanja.“

doprinjele samom doživljaju: pogled na New York, prilikom jednočasovnog slijetanja na JFK aerodrom, u aprilsko predvečerje, penjanje na Kineski zid, u hladno januarsko popodne za vrijeme kineske Nove godine, na kojem smo brat i ja bili jedini turisti i moja ‘’solo’’ šetnja Parizom, penjanje stepenicama na Ajfelov toranj i pogled na grad, kojeg smatram najljepšim na svijetu. C.M: Osim Crne Gore, koja je to zemlja koja odgovara tvom senzibilitetu, zemlja u kojoj bi izabrala da živiš, i zašto? - Uvjerila sam se više puta da bih mogla da živim na raznim mjestima i da bih se uklopila i prihvatila drugačiji ambijent, ljude, navike i pravila. Isto tako, uvjerila sam se da nijedna zemlja nije idealna i da bih svakako uvijek bila fokusirana na ono što su njene prednosti. Dva puta sam poželjela da živim na drugom mjestu, u Njemačkoj koja

bi mi odgovarala zbog savršene urednosti, odgovornosti, discipline, lojalnosti i perfekcionizma i u Hong Kongu, zbog predivne kombinacije engleskog reda i azijske živosti. Međutim, sve više vrednujem život van velikih urbanih sredina, gdje osjećate mir i spokoj, gdje možete da okupite drage ljude, da budete u kontaktu sa prirodom, udišete čist vazduh i jedete zdravu hranu, a odakle vam je istovremeno, dostupno baš sve. C.M: Koliko Crnogorci poznaju Crnu Goru? Kako si ti najbolje upoznavala Crnu Goru? - Uvijek je postojao jedan mali procenat onih koji su zbog rodoljublja, ličnih afiniteta ili profesionalnih razloga poznavali svaki pedalj Crne Gore. Međutim, danas je sve veći broj građana Crne Gore koji su aktivni i koriste svoje slobodno vrijeme da, kroz različite aktivnosti, upoznaju svoju državu.

Planinarenje, pješačenje, biciklizam, ekstremni sportovi, poput splavarenja i paraglajdinga, postali su popularni. Ja sam Crnu Goru najbolje upoznavala kroz trenutna interesovanja i iznenadne povode. Nekada je to bila gastronomija, nekada istorija, nekada fotografija, nekada zabava, a nekada i moji gosti kojima sam željela da pokažem ‘’skriveno mjesto između planina i mora’’. Često sam imala sreću da mi i prijatelji pokažu mjesta na kojima nikada nisam bila. C.M: Radila si u hotelijerstvu, i to u tad najboljem hotelu u Crnoj Gori... Kako bi ocijenila našu današnju hotelsku ponudu? - Posebno volim taj svoj ‘’Montenegro stars’’, odnosno ‘’Splendid’’ period, kao i sve mogućnosti koje su mi se tada pružile, okolnosti koje su me inspirisale na rad i vrijedne ljude koje sam tamo upoznala. Tada sam shvatila

Harbour Grand Kowloon Hotel, Hong Kong

Sidney Darling Harbour Kineski Zid

Macau

Dubai Bujr Khalifa Li River, Guangxi, Kina

The ming tombs, peking

yasngshuo, Kina

Shan-gri la hotel, Hong kong

54 Caffe Montenegro

Zabranjeni grad, Peking

„Zahvalna sam porodici, a najviše svom bratu Peđi, što je smatrao da su putovanja, uz znanje, najveći kapital“

da je hotelijerstvo jedna od najljepših i najdinamičnijih grana privrede, a razvoj hotelijerstva jedna od najboljih stvari koja se dešava Crnoj Gori. Tada sam takođe, shvatila da je hotelijerstvo težak i složen biznis, sa velikim ulaganjima, sporim povratom kapitala i velikim brojem okolnosti od kojih zavisite, a na koje ne možete da utičete. Hoteli su istovremeno i preduslov razvoja i odraz razvijenosti. Hoteli generišu značajne privredne impute i autpute, od građevinskog segmenta i opremanja, u koji je uvijek uključen veliki broj izvođača, preko zapošljavanja, složenog procesa organizacije rada i kompleksne usluge, do definisanja standarda u poslovanju, uticija na razvoj saobraćaja, uključivanja domaćih proizvođača, marketinških i prodajnih efekata, arhitektonskih i dizajnerskih atraktivnosti i naravno, velikih prihoda za državnu kasu. Iako će cinici uvijek pominjati našu hotelsku ponudu ‘70-tih i ‘80-tih godina XX vijeka kao veoma značajnu, smatram da su tek u poslednjih 10 godina odškrinuta vrata kvalitetnom turizmu i da se ima jasna vizija razvoja. Izgradnjom i rekonstrukcijom nekih hotela, stvorili su se preduslovi za održavanje mnogih značajnih događaja tokom cijele godine, što je u velikoj mjeri skrenulo pažnju na Crnu Goru, uticalo na njenu prepoznatljivost i jačanje imidža. C.M: A kako ocjenjuješ ugostiteljsku ponudu, prvenstveno restoransku? - Ugostiteljstvo doživljava procvat i napokon se prepoznaje kao veliki biznis potencijal. Konačno i mnogi mladi ljudi vide sebe u poslovima vezanim za ugostiteljstvo, u kojima se vrijednim, časnim i kreativnim radom može itekako dobro zaraditi. Ugostitelji daju veliki doprinos razvoju malog i srednjeg biznisa i osim toga što razvijaju ugostiteljsku uslugu, podstiču i pokretanje mnogih proizvodnih djelatnosti. Ugostitelji su na ove prostore donijeli razna iskustva iz svijeta, a doprinijeli su i podizanju estetskih kriterijuma, nivoa opšte kulture, afirmaciji umjetnosti i dizajna enterijera, a često su i dobar primjer društveno-odgovornog poslovanja. Naši ugostitelji, kao neposredni i gostoljubivi, spona su sa gostima koji nam dolaze iz inostranstva i u stvari, rade dobar PR z a Crnu Goru.

U restoranskoj ponudi, u posljednjoj deceniji, napravljen je ogroman pomak, koji se prevashodno ogleda u tome što je restoranska ponuda, više ili manje, postala dostupna većini građana. Restoranska ponuda postala je raznovrsna, a na pojedinim mjestima i potpuno originalna. Ima naravno, puno prostora i za poboljšanje ugostiteljstva, posebno u dijelu kreativnosti i inovativnosti, edukacije kadra i marketinga i komunikacija. C.M: Šta bi ti izdvojila od naše crnogorske hrane što treba istaći, brendirati, koristiti, staviti u prvi plan kao posebnost, kao jedinstvenost ovog prostora? - U tom odabiru, izdvojila bih isključivo proizvode koji su autentični, tj. proi-

O hotelijerstvu kod nas „S jedne strane, značajni su domaći hoteli koji ne pripadaju nijednoj grupaciji, jer su razvili svoj originalni pristup u poslovanju. S druge strane, značajni su svjetski prepoznatljivi hotelski brendovi, kakvi su Aman, Regent, Hilton, a uskoro i One & Only i Sheraton, koji su najbolja preporuka i garancija da se radi o poželjnoj destinaciji. Potrebno nam je još velikih i luksuznih hotela, jer vrijeme pokazuje da što ih imamo više, poželjniji smo i bolji domaćini.“

zvode koji su u potpunosti dio našeg podneblja i da su, kao takvi, dobrog i jedinstvenog ukusa. To bi od proizvoda bili: crvena vina, lozova i neke voćne rakije, dimljeni krap, sušena ukljeva, konzervirana maslina i maslinovo ulje, sirevi, proizvodi od smokava, šumskih jagoda, borovnica i nara, med, neki suhomesnati proizvodi i svakako, raštan. C.M: A kad su prirodne ljepote u pitanju? - Crna Gora je prava prirodna ljepotica. Mi koji živimo tu, naviknuti smo na ambijent, raznolikost i boje i ne reagujemo, sve dok negdje drugdje ne

boravimo, pa se vratimo i shvatimo zašto se voli crnogorska priroda . Ja bih zapravo, svakome prema njegovim afinitetima i željama, izdvojila ponešto i nikako svima ne bih nudila sve. Turisti imaju najrazličitije afinitete i očekivanja, pa bi nekima naše planine bile najljepši dio Crne Gore, nekima jezera, nekima kanjoni Tare, Morače i Nevidia, nekome Sveti Stefan i Boka, a nekome plaže. Razlikuju se nautički turisti od onih koji vole ekstremne sportove, kao što se razlikuju etno-turisti od turista komfomista. Takođe, razlikuju se turisti od 20-30 godina od onih koji imaju preko 60, kao što se razlikuju skandinavski i kineski turisti. Ono što je najbolje u prirodnim ljepotama Crne Gore, što za svakoga ima ponešto. C.M: Može li svak doista biti hedonista i gastroljub? - Ne može. Da bi bili hedonista, zadovoljstvo vam samo po sebi mora biti cilj, a većina ljudi, iz više razloga, ili ne može ili ne umije da se prepusti zadovoljstvu. Da bi bili gastroljub, hrana mora da vam predstavlja jednu od najvećih strasti, a to ipak nije slučaj kod većine ljudi. Za hedonizam i gostronomiju treba puno preduslova, i ne treba da čudi što taj životni stil nije svojstven svima. C.M: Šta je za tebe dobra hrana? - Dobra hrana je ona hrana koja nas ne zavarava vještačkim dodacima, da bi prijala našim čulima, koja ima pouzdano, zdravo ili kontrolisano porijeklo, spremljena na adekvatan način i kombinovana po gastronomski prihvatljivim pravilima. Uz sve ovo, da bi bila dobra, važno je da hrana bude i ukusna i reprezentativno upakovana, odnosno servirana. C.M: Na osnovu čega praviš odabir restorana u koji odlaziš po prvi put? - Kad je u pitanju Crne Gora, uglavnom je to preporuka nekoga u čije kriterijume vjerujem, ali se često desi da me zaintrigira prezenentacija nekog restorana na društvenim mrežama ili u magazinima. C.M: Zašto se vraćaš nekom restoranu ? A zašto se ne vraćaš u neki ugostiteljski objekat „više nikad“? - Vraćam se restoranu u kojem se, uz dobru hranu, dobro i osjećam,

President Suite terrace, Hotel sprlendid Foto: Nenad petroviĆ

„Posebno volim taj svoj ‘’Montenegro stars’’, odnosno

‘’Splendid’’ period, kao i sve mogućnosti koje su mi se tada pružile, okolnosti koje su me inspirisale na rad i vrijedne ljude koje sam tamo upoznala“ zahvaljujući posvećenom i ljubaznom osoblju, detaljima same usluge i ambijenta. ‘’Više nikad’’ se ne vraćam u ugostiteljski objekat gdje reklama koju sam vidjela o njima ne odgovara realnosti, gdje odnos cijene i kvaliteta ide na moju štetu, gdje osoblje nije edukovano i ne razumije potrebe gosta i gdje detalji usluge ne odgovaraju mojoj estetici. C.M: Znam da voliš da kuvaš..., kad si se zainteresovala za kuvanje? - U mojoj porodici hrana je uvijek bila važna, i kao izvor zdravlja i zadovoljstva, ali i kao izraz odnosa prema životu. Kuvam od tinejdžerskih dana i nikada u kuvanju nisam vidjela obavezu, već potrebu koja me čini plemenitijom. Majka nas je uključivala i učila, a otac je svemu davao znalački i hedonistički pristup. Međutim, moja sestra Natalija je u tome najviše odmakla, jer je tvorac mnogih originalnih receptura, posebno kada su u pitanju slatkiši i vjerujem da će se njeni prozvodi uskoro pojaviti na tržištu.

56 Caffe Montenegro

C.M: Kako doživljavaš svaki obrok koji spremaš? - Spremanje obroka doživljavam kao realnu životnu aktivnost, čija je svrha održanje dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja, a svaki obrok koji spremim doživljavam kao vrstu zadovoljstva.

Al posto giusto, Porto montenegro

C.M: Šta je tvoje kuvanje u poređenju sa tvojom profesijom? - Kuvanje je profesija koja dobro komunicira i itekako se pozicionirala zahvaljujući marketingu. Kad sam ja u pitanju, rekla bih da za obje aktivnosti posjedujem ljubav, strast, znanje,

One, Porto montenegro

iskustvo, strpljenje, osjećaj za lijepo i ljude koji će to konzumirati. Razlika je u tome što posao kuvanja radim besplatno, a posao marketing i PR konsultanta naplaćujem. C.M: Da li je ukus hrane teško opisiv? - Jeste. Hrana ipak mora da se proba. C.M: Kako biraš namirnice, gdje trguješ, ideš li na pijacu? Imaš li neke svoje stalne dobavljače? - Ono što mi je uvijek važno pri izboru namirnica, jeste da kupim crnogorski proizvod, ukoliko mi odgovara kvalitetom, jer takvim stavom podržavam crnogorske proizvođače i crnogorsku ekonomiju. Namirnice biram po nekoliko kriterijuma, ali mi je za jedan broj namirnica isključivo važan kvalitet, dok su mi za druge namirnice važni i proizvođač i cijena i ambalaža. Obožavam atmosferu pijace i uvijek ću radije kupovati na pijaci kod svojih dobavljača, nego u supermarketu. C.M: Kad kuvaš za goste, kako praviš meni, na osnovu čega?

- Većini svojih gostiju poznajem navike i sklonosti u ishrani, kao i šta vole iz moje kuhinje, pa mi je to i polazni kriterijum za sastavljanje menija. Međutim, meni često sastavljam i na osnovu nekog novog jela koje sam savladala, na osnovu nekog vina koje sam planirala da otvorim, na osnovu nekih začina koje sam počela da koristim, na osnovu hrane koju sam donijela odnekud, ali najčešće prema namirnicama koje već imam u kući. C.M: Šta je, za poimanja nas sa ovih prostora, najegzotičnije što si probala od hrane? Da li se lako odlučuješ da probaš nepoznatu hranu? - U mojoj porodici je oduvijek postojalo pravilo za stolom, koje je glasilo:’’ prvo probaj, pa onda kaži da li ti se dopada’’,

„Domen jelenapavicevic.me koji sam skoro kupila je za blog na kojem ću se baviti temama iz domena marketinga i komunikacija, kao i nekih mojih interesovanja.“

jer je sve ostalo bilo neprihvatljivo i nepristojno. Lako se odlučujem da probam nepoznatu hranu, bez predrasuda i previše zapitkivanja. Jednostavno, samo probam. Najegzotičnije što sam probala je hladna čili supa sa svježom hobotnicom, kojom sam bila oduševljena. C.M: Kad biraš piće uz hranu, a i inače šta najčešće piješ i zašto to voliš? - U piću se može uživati koliko i u hrani, a za taj ugođaj ste morali imati dobre učitelje i biti dobar učenik. Tada je piće u službi vašeg zdravlja i uživanja. Piće biram uvijek kada natenane mogu da uživam u jelu. Najčešće pijem vina i veliki sam ljubitelj. C.M: Piješ li kafu i koju? Da li je kafa kod tebe ritual, solidarisanje društvena socijalizacija, ili potreba? - I o kafi sam dosta naučila od svog pokojnog oca, koji je realizovao tehnologiju Crnagorakop kafe. Pijem i volim sve vrste kafe. Za mene je kafa i potreba i ritual.

Kompanija «13. Jul Plantaže» zabilježila još jednu uspješnu berbu i povećanje prodaje

BERBA ZA PAMĆENJE Berba 2016-te godine, 54-ta u istoriji Kompanije «13. Jul Plantaže», bila je veoma uspješna. Plantaže su u ovogodišnjoj Berbi sa površine od 2.100 ha vinograda, pod vinskim sortama, ostvarile proizvodnju od preko 21 million kilograma grožđa, što je za 15 % veće od plana i za 30 % više u odnosu na 2015. godinu. Takođe je bila i veoma uspješna berba stonog grožđa, jer plan za ovu godinu iznosio je 2.1 milion kg, a proizvedeno je 2.5 miliona kg. Ova godina je karakteristična po sjajnim rezultatima i rastu prodaje proizvoda Plantaža. Ova vinska kuća je sada prisutna na tržištima u preko 35 zemalja svijeta i na gotovo svim tim tržištima bilježi rast prodaje.

58 Caffe Montenegro

Porast prodaje i prihoda Prihodi od prodaje flaširanih proizvoda su veći za 1,1 mil.€ ili 8,5%. Zabilježen je rast prihoda od flaširanih proizvoda u Crnoj Gori za 9 mjeseci (bio je 14% veći u odnosu na isti period 2015.) Prema riječima Verice Maraš, izvršne direktorice kompanije, Crna Gora je veoma otvoreno tržište za vinske proizvode kako iz regiona tako i za one koji dolaze sa poznatih vinskih destinacija, što nije, nažalost, slučaj sa pojedinim zemljama u regionu koje žestoko čuvaju poziciju svojih vina u njihovim zemljama. «I pored takve situacije, čini nas ponosnim što u izuzetno izraženim konkurentskim odnosima na tržištu Crne Gore rastemo i ostvarujemo apsolutnu dominaciju nad konkurentskim vinima, pa smo tako u

ljetnjoj turističkoj sezoni u periodu jun, jul, avgust i septembar, koja je u Crnoj Gori bila veoma uspješna, ostvarili rast prodaje flaširanih proizvoda u odnosu na prošlogodišnju sezonu za čak 30 %.» - zaključila je Maraš. Povećan izvoz Ukupan rast izvoza Plantaža je dostigao 22%. Rast izvoza u zemlje ex Yu regiona je veći za 20%, a ostvaren je i stabilan rast izvoza u SAD i Kanadu, dok je uspostavaljen i trend kontinuiranog rasta izvoza u Rusiju. Izuzetan rezultat Plantaže su ove godine ostvarile na planu prodaje stonog grožđa, pa sa ponosom ističu da su u ovoj godini zabilježili izvanredan rezultat i jedan od najboljih u istoriji Kompanije. Naime,

premašili su 1.800.000 eura prihoda od prodaje stonog grožđa, što je rast od 20% u odnosu na 2015-tu godinu. Plantaže su već dugo godina drugi izvozni proizvod crnogorske ekonomije, a vino Plantaža je, tradicionalno, jedini poljoprivredni proizvod od kojeg država Crna Gora bilježi suficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom u iznosu od oko 15 miliona eura godišnje. U okviru sektora prodaje i marketinga Plantaža se uspješno razvija poseban projekat od nacionalnog značaja, nazvan “Vinski put”, koji je Crnu Goru pozicionirao i učvrstio na mapi izuzetnih vinskih turtističkih destinacija. O uspjehu projekta «Vinski put» govore podaci da je za prvih 9 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle, zabilježen rast posjeta za 25%.

Veselin Đurišić i Verica Maraš

Proslava velike Berbe 2016.: Šipčanik hram vina, mode i muzike U impozantnom ambijentu vinskog podruma Šipčanik, kompanija «13. Jul Plantaže», održala je proslavu još jedne, 54. po redu, uspješne berbe grožđa sa Ćemovskog Polja, najvećeg vinograda u jednom komadu u Evropi. Goste, njih preko 700, pozdravila je Verice Maraš, izvršna direktorica kompanije “13. Jul Plantaže» kazavši da i ovu godinu, svim ljubiteljima vina Plantaža savjetuje da zapamte jer su dobili sirovinu za velika i snažna vina, po kojima se prepoznaje naš već svjetski izgrađen vinski brend. «Koristim priliku da se posebno zahvalim svim zaposlenim u kompaniji, sezonskim radnicima iz Crne Gore i iz zemalja okruženja, njih 900, svim poslovnim partnerima koji su dali svoj doprinos još jednoj uspješnoj berbi u našoj kompaniji. Dižem ovu čašu «Šipčanika» u čast velike berbe 2016. i u slavu Crne Gore - zemlje velikih vina, sa željom da njene vinske riznice ostanu nepresušne!« - zaključila je Maraš. Veselin Đurišić, direktor prodaje i

60 Caffe Montenegro

marketinga Kompanije povodom ove manifestacije kaže da Plantaže zaista imaju povoda da slave jer su imale izuzetnu berbu i da su samim tim imale povoda da organizuju promociju jednog od najvećih crnogorskih brendova kakav je Kompanija «13. Jul Plantaže». «Napravili smo za prvih 9 mjeseci izuzetan rezultat na planu prodaje flaširanih proizvoda u izuzetno velikoj konkurenciji

kako u regionu tako i na mnogim svjetskim tržištima. To smo postigli brojnim uspješnim promotivnim aktivnostima na raznim tržištima, a među kojima je svakako najzahtjevnije zajedničko pojavljivanje dva crnogorska brenda kakvi su dokazani vinski brend Plantaže i modni hit brend u usponu kreatorka Sanja Bobar, u epicentru svjetske mode na Njujorškoj nedelji mode. Večeras je bila prilika da

naši gosti na proslavi degustiraju dva nova vina koja sa ponosom nose ime crnogorskog vinskog hrama Šipčanika, a čije ime sa punim pravom zaslužuju. Vidjeli smo da je vino kod svih naših gostiju ostavilo veoma jaku pozitivnu impresiju.» - zaključuje Đurišić. Plantaže su za goste pripremili premijernu degustaciju bijelog i crvenog vina «Šipčanik», inspirisanog ovim vinskim hramom čije ime nosi i u kojem je odležavalo u barik buradima. Gosti su imali

priliku i da uživaju u fantastičnoj modnoj reviji crnogorske kreatorke Sanje Bobar, koja je zajedno sa Plantažama imala uspješnu premijeru na Nedelji mode u New Yorku-SAD, kao i u izvanrednom muzičkom programu u kojem su učestvovali Nina Petković, Željko Vasić, Nina Lečić, a goste su pozdravili i glumac Mima Karadžić, čije filmove su podržale Plantaže, kao i direktor crnogorskog muzičkog festivala Sea dance Mihailo Tomanović, koji je prenio festivalsku atmosveru u ovaj predivni vinski hram.

“Diplomatija u Vinogradu” Tradicionalnom manifestacijom “Diplomatija u vinogradu” i ove godine je zaključena još jedna uspješna berba Kompanije “13. Jul Plantaže”. Završnoj svečanosti berbe su prisustvovali članovi diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, predstavnici Vlade Crne Gore, parlamentarnih političkih partija u Crnoj Gori, odbornici opštinskog parlamenta i predstavnici medija. Prisutne je pozdravila Verica Maraš, izvršna direktorica kompanije “13. Jul Plantaže, rekavši da sada već može da konstatuje da je berba 2016. ostvarena u izuzetnom obimu i kvalitetu, te da je za čak 29% bila veća od prošlogodišnje i da je istovremeno prebačen plan za ovu godinu. Manifestacija “Diplomatija u vinogradu” je imala i takmičarski karakter pa je ubravši najveću količinu grožđa pobjedu odnio Anar Adžamov, šef misije Azejberdžana u Crnoj Gori. Dodijeljena mu je nagrada Vino iz ekskluzivnog programa “Stari podrum - Zlatna berba 2011”. Drugo mjesto osvojio je Kristijan Poša, Ambasador Mađarske osvojivši nagradu vina iz programa PRO ANIMA, dok je treće mjesto osvojio Ambasador Bih Đorđe Latinović, osvojivši kao nagradu vino Vladika u promo kutiji.

Investicije i društvena odgovornost u posebnom fokusu Plantaža Plantaže su prepoznate kao Kompanija koja veliku pažnju poklanja politici investicija. U proteklih 9 godina realizovali su investicije u vrijednosti od 30 miliona eura. Kompanija je u ovom periodu u vinogradarsko - voćarsku proizvodnju uložila 13 miliona eura, podignuto je ukupno 600 hektara vinograda i voćnjaka sa kompletnim zalivnim sistemima, a u opremu i građevinske radove uloženo je preko 17 miliona eura. Sa druge strane kompanija «13. Jul Plantaže» je veoma posvećena razvoju korporativne kulture u kojoj posebnu pažnju i brigu usmjeravaju na potrebe svojih zaposlenih. Takođe su veoma posvećeni i prepoznati kao društveno odgovorna kompanija, koja nesebično svoje uspjehe dijeli sa crnogorskim društvom. Plantaže se, na ovom planu, ponose

projektom «Slavimo život zajedno», jer je novi život, za Plantaže, najveće bogatstvo. Plantaže poštuju novi život i nastoje da budu dio najsvetijih i najsrećnih trenutaka. U tom trenutku porodične sreće u kojem je pomoć najpotrebnija, Plantaže učestvuju kao prijatelj na kojeg se može osloniti crnogorska porodica, i na to su naročito ponosne. Plantaže, već 7 godina za redom, daruju svaku novorođenu bebu na teritoriji Crne Gore, u dane novogodišnjih praznika. Za ovih 7 godina ukupno je darovano 419 beba, i za to je izdvojeno 211.500€. Takođe je poznato da Plantaže podržavaju vrhunski sport kao što to rade sa košarkaškim klubom „Budućnost“, koji je pronio slavu crnogorskog sporta i košarke, koja je sa tim klubom došla na evropsku i svjetsku sportsku scenu. Podržani su i brojni projekti iz oblasti kulture i umjetnosti, poput hit serije „Budva na pjeni od mora“, mega hit filma „Mali Budo“, te novi crnogorski film „Biser Bojane“. Ovi filmovi su priče o crnogorskom

mentalitetu, crnogorskom podneblju, Crnoj Gori uopšte, ali su i filmovi koji su približili Crnu Goru i crnogorska vina širokoj publici.

Ă&#x2030;pure restoran u Hong Hongu

Dekadentni dvorski dekor Tekst: Sanja goluboviÄ&#x2021;

64 Caffe Montenegro

Proglašen najskupljim gradom na svijetu za strance, epicentrom luksuza i raskoši novog doba, nazvan “Svjetskim gradom Azije”, sa pretenzijama da postane azijski Njujork, Hong Hong nudi više no što se i zamisliti može. No, klasika je klasika, ne može veliki grad biti potpun bez francuskog šika. Zato je naš izbor francuski restoran Épure u Hong Hongu, savršenstvo bez mane: od eneterijera do kuhinje.

Svaki predmet i dizajn u ovom restoranu imaju svoju funkciju, a zajedno kreiraju misteriozno i veoma romantiÄ?no okruĹženje.

66 Caffe Montenegro

Bogate teksture rijetkih materijala i prilagođen unikatni namještaj ukazuju na uzvišenost francuske baštine i doprinose opštem efektnom utisku restorana.

Dva internacionalno priznata šefa kuhinje Nikolas Butin i Metju Godar stvaraju impresivna francuska jela u svoj njihovoj (nad)moći.

Svaki pedalj restorana je autentično dizajnirana površina – od plafona od hrastovine, prilagođenog namještaja, staklenih i mahagoni satenskih detalja, do metalnih mreža, reflektivnih zidova i ručno oslikanih materija misterioznog i veoma romantičnog okruženja.

Ovo je mjesto koje kao da vam govori: “Mi smo francuski fini restoran, fino se ponašajte „s’il vous plait.”

68 Caffe Montenegro

Restoran ima i svoj vinski podrum sa oko 430 vrsta vina i oko 1.000 flaĹĄa. Vina su uglavnom francuska, a u kolekciji nalazi se i nekoliko veoma rijetkih i skupocjenih izdanja sa astronomskom cijenom.

Svjetski poznati dizajn studio Yabu Pushelberg najprepoznatljiviji po dizajniranju Chanel prodavnica, radnji Lane Crawford i hotela sa 5 zvjezdica, autor je dizajna ovog restorana.

KERAMIKA ZA SVE UKUSE!

www.cercamp.me mail:cercamp.me@gmail.com

tel. +382 20 221 560 +382 68 000 374

ONIX, FANAL, EMIGRES, ARANDA.

72 Caffe Montenegro

74 Caffe Montenegro

76 Caffe Montenegro

- Gradski ukusi - Bukurešt

GRAD RADOSTI Bukureštu nikako ne biste smijeli zamjeriti sivilo oronulih, masivnih fasada i arhitektonski haos na svakom koraku - sve su to simboli njenog preživljavanja i borbe, nesputane želje za napretkom i boljim vremenima. Zapravo, ta zbrka i recidivi komunizma ono su što je čini zanimljivom, živom i karakternom Tekst Ana Đurković

78 Caffe Montenegro

Želja za napretkom

Iako je grad usvojio moto “grad radosti” koji mu je stigao upravo iz samog naziva (bucurie od koje potiče naziv Bukurešt znači radost), prvi utisci većine posjetilaca nisu baš toliko radosni. Zapravo, na prvi pogled Bukurešt vam se može učiniti siv i prenatrpan, nekadašnji komunistički gigant oronulog lica, spreman za novi tretman. Ipak, u najmanju ruku, ovo nije fer reći za grad koji je izdržao nekoliko turskih pohara, preživio oba Svjetska rata, dva ogromna zemljotresa, a u skorije vrijeme uspio da odoli instiktima fanatičnog komunističkog diktatora. Tek tada, mijenja se slika ovog grada i ne možete se oteti utisku one urođene, prirodne, želje za životom, promjenama, napretku. Bukurešt, polako popravlja svoje nagrižene fasade, uči o demokratiji i vedrijem pogledu na stvari. Rumuni su danas više nasmijani i rado dočekuju svoje goste, dijeleći koliko god da imaju. Tendencija promjena na bolje posljednjih godina učinila je da grad bude sve popularniji i fascinantniji iz godine u godinu. Bukurešt je komercijalni i upravni centar Rumunije, grad u kome se nalazi najveći aerodrom, manje više nezaobilazna destinacija koji god da je razlog vaše posjete Rumuniji. A zaista, ako je

Zgrada Parlamenta drži rekord najteže zgrade na svijetu

80 Caffe Montenegro

razlog samo posjeta Bukureštu to je potpuno opravdano jer je danas to dinamičan grad, sa duhom ambicioznosti. Njegova arhitektura, socijalni i kulturološki kontrasti fasciniraju, jednako kao i potpuni arhitektonski haos. Poznato je da je dvadesetih godina Bukurešt bio poznatiji kao “Pariz na istoku” zahvaljujući prvenstveno art nuvo arhitekturi i veličanstvenim upravnim zgradama čije su arhitekte uglavnom bile francuskog porijekla. Vitke linije art nuvoa danas su grubo izmiješane sa grandioznošću masivnih komunističkih građevina. Najveći primjer toga je zgrada Parlamenta koju je sagradio Čaušeskov režim 1980. godine i koja je danas rekorder kao najteža zgrada na svijetu. Iako je to oduzelo mnogo od klasične ljepote i elegancije grada, zapravo je ta mješavina svega i svačega ono što je neobično jedinstveno i interesantno posjetiocima i zbog čega su turisti često viđeni na ulicama Bukurešta.

Stare četvrti, parkovi i muzeji

Posjeta Bukureštu zanimljiva je koliko i njegova istorija. Ako vam ne smetaju velike saobraćajne gužve onda nećete imati nikakvih zamjerki na obilaske grada koji nudi toliko toga. Nezaobilazni dragulj

Mali Pariz

Na početku 20. vijeka Bukurešt je bio poznatiji kao “mali Pariz” zbog impresivne art nuvo arhitekture. Nažalost, onda je uslijedila mračna istorijska etapa tokom koje su mnoge predivne zgrade srušene i zamijenjene robusnim, sivim strukturama komunističke ere. Tako je grad, naročito za vrijeme Čaušeska, izgubio svoj predznak “pariški”.

Lipscani četvrt Rijetki preživjeli spomenici secesionističke ere mogu se vidjeti duž svake ulice i možda su baš oni zaslužni za šarmantan i nekako živ utisak koji četvrt ostavlja na posjetioce

Bukurešta Lipscani, danas se smatra srcem grada. Nekada je ovaj dio bio političko i ekonomsko središte ali danas je njegova funkcija potpuno drugačija. Rijetki preživjeli spomenici secesionističke ere mogu se vidjeti duž svake ulice i možda su baš oni zaslužni za šarmantan i nekako živ utisak koji četvrt ostavlja na posjetioce. U ovoj veoma malog četvrti krije se onaj romantični, iskonski i boemski duh koji danas pokušavaju da sačuvaju mnogi gradovi Evrope. Prepuna je romantičnih pogleda, legendarnih kafea, mjesta za savršene fotografije, restorana sa najboljim što Rumunija ima da ponudi. Uz Lipscani, oduševiće vas zelene površine, ogromni parkovi kakvi su bašta Cismigiu i Herastau park. U tmurnim danima, koji su dosta česti iznad Bukurešta, parkovi su prave oaze mira, prepune boja i svjetlosnih

efekata tako da ćete zaboraviti i na kišu koja se sprema i na sive masivne fasade zgrada koje ga okružuju. Bukurešt se može pohvaliti i zanimljivim muzejima među kojima prednjače Village Museum i Peasant Museum. Oba su fascinantna i vode posjetioce kroz

istoriju i tradiciju zemlje. Village je jedan od najvećih vanjskih muzeja u Evropi. Iako će vam posjeta njemu zavisiti od vremenskih prilika, on je nezaobilazna destinacija za sve koji se žele upoznati sa tradicionalnom arhitekturom i načinom života običnih ljudi u Rumuniji.

Detalji iz Village i Peasant muzeja nezaobilazna destinacija za sve koji se žele upoznati sa tradicionalnom arhitekturom i načinom života običnih ljudi u Rumuniji

Arhitektura, socijalni i kulturološki kontrasti fasciniraju, jednako kao i potpuni arhitektonski haos grada

U njemu ćete moći da se upoznate sa starinskim načinom života i obavljanja svakodnevnih poslova. Muzej je naročito interesantno posjetiti ljeti jer se tada na njegovom ogromnom prostoru odvija mnogo radionica starih zanata. Sa druge strane, Village muzej nudi kolekciju narodnih nošnji, pletiva, keramike, ukrasnih predmeta, ručno napravljenih predmeta za svakodnevnu upotrebu i religioznu ikonografiju. Kombinovana posjeta ovim muzejima upoznaće vas sa kompletnom istorijom i tradicijom naroda u Rumuniji.

Više muzike za manje para

Iako je Rumunija u Evropskoj uniji od 2007. godine, još uvijek nije u Eurozoni što znači da ćete svoje eure morati da zamijenite za rumuske

leje. Trenutni odnos je nešto preko 4 leja za euro ali računajte da vam za nedeljni provod, sa pićem i zabavom neće trebati preko 100 eura. Rumunija je još uvijek relativno jeftina. Čak su i najpoznatija, turistička mjesta relativno jeftina za većinu Evropljana zbog čega ćete iz obližnjih pivnica i pabova često začuti veselu družinu kako pjeva

pjesme na različitim jezicima. Inače, izbor kafea, pabova, restorana je impresivan, među najboljim u Evropi, a gotovo svaki ima poseban koncept i ponudu. Dnevni kafei su posebna poslastica za one koji vole posjete novijim, kulturnim mjestima (čitaj hipsteri). Ima ih u nevjerovatnom broju, kafa je besprekorna, jednako kao i muzički izbor i atmosfera.

Istorijska pivnica Caru’cu: Ne propustite sarme od kupusa i mljeveno meso sa palentom

Jedno od mjesta koja morate posjetiti ako ste u Bukureštu je pivnica Caru’cu Bere sa oslikanim voltovima. To je najstarija i najpoznatija pivnica u gradu sa dugom tradicijom. Mjesto je turističko ali ipak teško da ćete moći ili da bi trebalo, da odolite šarmu njenih tradicionalno obučenih konobara, žive muzike i najpoznatijeg jela - rumunskog nacionalnog jela sarme od kupusa i mljevenog mesa sa palentom.

Najljepša knjižara na svijetu Carturesti Carusel nalazi se u srcu Lipscanija i može se reći da je najljepša knjižara na svijetu. Ogroman izbor izdanja, dodataka krasi zidove ogromnog, galerijskog prostora. A u podrumu se nalazi nešto posebno, kolekcija starih vinila i najskuplja kafa u Bukureštu.

82 Caffe Montenegro

SA NAMA DO VAŠEG CILJA

37,5

€ Stari aerodrom

86 Caffe Montenegro

Najdraže sjećanje za njega je kada je prvi put probao Jorkširski fadž svoje bake - taj sladak ukus učinio je da se u trenutku zaljubi u kuvanje i hranu uopšte.

88 Caffe Montenegro

Uvijek se trudi da lično upozna farmere i proizvođače, posjećuje bašte, vinograde, farme, uzgajališta i tako uvijek zna kakva je i odakle njegova hrana.

Pasta sa braon puterom, brokolijem i pinjolama

90 Caffe Montenegro

- Bundeva -

U boji zdravlja Iako se danas bundeva povezuje sa praznikom koji nije baš tako sladak nemojte propustiti da je jedete što češće ona je jedna od najzdravijih namirnica koje možete unijeti u organizam. Tekst Ana Đurković

92 Caffe Montenegro

Zahvalnost bundevi Mnogima će biti iznenađenje da je bundeva zapravo voće, ne povrće. Postoji bezbroj oblika i cijeli spektar boja bundeva osim onog omiljenog jarko narandžastog ali jedno im je svima zajedničko - bundeva nam stiže iz velike porodice cucubrit kojima pirpadaju još i tikvice, krastavci, lubenice i pipuni. Vjeruje se da su sve ponikle iz plodnog tla drevnih Amerika, ali su tad bile nepravilnih, neuglednih oblika, često krivih vratova, nijesu bile lako kvarljive pa su se mogle čuvati duži vremenski periodi. Stari Amerikanci su bundevu najčešće kidali na komade i pekli. U hladnim mjesecima ona je bila najčešća hrana koja ih je grijala u zimskim danima. Nalazi svjedoče o veoma čestoj i raznovrsnoj upotrebi: njeno slatko meso su često pekli, grilovali, kuvali ili sušili a sjemenske su koristili svakodnevno i na različite način, najčešće kao lijek za mnoge tegobe. Koristili su čak i cvjetove bundeve u čorbama a sušene bundeve mljeli u brašno koje su dalje koristili za pripremu drugih jela. Može se reći da su prvobitni stanovnici Amerika znali apsolutno sve o bundevama, sve načine upotrebe i dobrobiti a kada su Evropljani stigli sa Kolumbom, nije im preostalo ništa drugo bez da uče

Postoji bezbroj oblika bundeve, od izduženih, okruglih, kvrgavih, malih, velikih, kao i cijeli spektar boja osim omiljene i prepoznatljive jarko narandžaste nijanse od njih o ovom slatkom daru jeseni. Indijanci su dio svojih običaja vezanih za bundevu prenijeli na hodočasnike, i ta tradicija obožavanja bundeve i njenog statusa na taj način je i do danas očuvana u Americi naročito kroz Dan zahvalnosti (Thanksgiving) ali dijelom i kroz Jack-o-Lantern i Halloween koji je spoj keltske tradicije koju su donijeli Irci i Škoti i prilika i navika na novom kontinentu. Jedno je sigurno, bundeva i tradicije Indijanaca vezane za nju, spasili su mnogo života tim prvim hodočasnicima na američkom tlu često predstavljajući jedini izvor hrane. Kasnije su Evropljani prenijeli bundevu na cijeli svijet, kultivisali je i prilagodili različitim uslovima u sopstvenim zemljama. Tako je vremenom i nastala narandžasta bundeva kakvu danas znamo i rado jedemo u supama, pitama i pečenjima svakog oktobra i novembra.

Narandžasta boja zdravlja Pored ukusa, dovoljno slatkog za kolače i dovoljno neutralnog za pečenja, supe i čorbe, bundeva je i izuzetno zdrava namirnica. Njena narandžasta boja i sočno, jedro meso automatski znače puno vitamina i antioksidanasa. Dobra vijest je da možete pojesti prilično velike količine bundeve i da ne mislite o količini kalorija koje ste pri tom unijeli. Pri tom, osjećaćete se sito duži vremenski period jer je bundevino meso prepuno dragocjenih vlakana. Osnovno logično pravilo da su jarke boje obično veliki prijatelji zdravlju nije zaobišlo bundevu. U njenom slučaju jarka narandžasta boja izuzetno prija oku, bukvalno. Ona je pepuna vitamina A koji je jako važan za dobar vid, naročito u uslovima slabe osvijetljenosti i

Narandžasta boja i sočno, jedro meso bundeve znače puno vitamina i antioksidanasa koji su najbolji saveznici očuvanju dobrog zdravlja noću. Uz to, vitamin A znači i ljepšu kožu, bolje zube i jače kosti. Ulje iz bundevinih sjemenski izuzetno je korisno u borbi protiv visokog pritiska i sprječavaju hipertenzije. Uz to, ono je prepuno triptofana koji je važan organizmu i potpomaže proizvodnju serotonina za koji znamo da je supstanca koja donosi opuštanje i sreću. Više bundevinih sjemenki tako znači više sna i više osmjeha i bezbrižnosti.

Bundeva u kuhinji Posebna radost kada je bundeva u pitanju je mogućnost da je očuvate svježom veoma dugo. Naročito ako se postarate da je ne izložite direktnom suncu i mrazu. Kada kupujete cijelu bundevu vodite računa da bude tvrda, njena

94 Caffe Montenegro

narandžasta kora jarka i bez modrica i oštećenja a peteljka na vrhu što svježija. Kod odabira bundeve zapravo je nepisano pravilo a to je da ne biramo mi bundevu već ona nas. Ona koja će se nekome učiniti ružnom i nezrelom za drugoga će biti savršena i zapravo je veoma interesantno posmatrati ljude dok biraju najbolju bundevu za sebe. Cijela biljka bundeve praktično je jestiva - od cvijeta, preko mesa i sjemenski. Njeno meso najčešće se upotrebljava u pitama, kolačima, hljebovima, supama, čorbama, kao prilog pečenju.

Lijepa bundeva Još jedna omiljena strana bundeve širom svijeta je i njena izrazita dekorativnost. Ove narandžaste, zelene, žute ili šarene voćke mogu imati nebrojene i neslućene oblike, krivine i veličine pa je ona lako postala jedan od omiljenih detalja jesenjih dekoracija. Tako ih možemo vidjeti na stolovima u restoranima, na tremovima i u baštama kuća, na prozorima. U Americi je ova tradicija ukrašavanja bundevama dovedena do perfekcije kroz praznike kakvi su Helloween i Thanksgiving kada bundeva postaje zvijezda slavlja.

Helloween, jezivi praznik horora i straha, i nije baš toliko strašan uz narandžasto, izdubljeno lice bundeve sa svjetiljkom unutra. Sa druge strane, Thanksgiving podsjeća na zahvalnost, spokoj i spas koji je ova voćka donijela brojnim generacijama naseljenika novog kontinenta.

Supa od bundeve Potrebni sastojci: - pola velike bundeve - 1 veći crni luk, isjeckan - komad od oko 2,5cm svježeg đumbira (sitno isjeckan) - 2 češnja bijelog luka (sitno isjeckana) - pola ljute papričice, (sitno isjeckane) - 4-5 grančica majčine dušice - 400ml kokosovog mlijeka ili milerama - so

Priprema: Bundevu presijecite na pola a potom na komade. Ogulite je i uklonite sjemenke i isijecite na kockice. Te kocike stavite u lonac zajedno sa lukom, đumbirom, bijelim lukom i papričicom. Dodajte i listiće majčine dušice, nalijte oko 400ml vode i pustite da se kuva dok se meso bundeve potpuno ne raspadne. Ulijte kokosovo mlijeko ili mileram i posolite po ukusu. Sve dobro izmiješajte i pustite da se kuva jop 5-10 minuta na laganoj vatri.

Cizkejk od bundeve Sastojci za koru: - pakovanje tvrdih integralnih kolačića, zdrobljenih - šaka oraha - kašika šećera - 2 kašike putera

Sastojci za punjenje: - 250 g krem sira - 3/4 šolje šećera - vanilin šećer - 3 jaja - šolja bundeve - 1 kašičica cimeta - malo klinčića i oraščića

Priprema: Pripremite koru tako što ćete u činiji dobro sjediniti sitno izmrvljene kolačiće, usitnjene orahe, šećer i otopljeni puter. Dobro miješajte rukom dok ne dobijete smjesu dovoljno glatku da je utisnete, ravnomjerno praveći dno u okruglom plehu za pečenje. U velikoj činiji ulupajte krem sir dok ne postane gladak i dodajte šećer i vanilin šećer i lupajte da se dobro sjedini. Zatim izmiksajte jedno po jedno jaje. Dodajte rendanu bundevu i začine i nastavite da dobro miješate smjesu dok ne dobijete glatku i ravnomjernu smjesu. Smjesu pažljivo namažite na pripremljenu koru, vodeći računa da bude razvnomjerna. Pecite na temperaturi od oko 180 stepeni do sat vremena. Ivice treba da dobiju braon boju a centar da bude malo vodenkast (ne brinite, kada malo odstoji postaće tvrd). Prije služenja pustite da se u potpunosti ohladi.

ZA DOMAĆINSTVA KOJA IMAJU DUG PO OSNOVU UTROŠENE ELEKTRIČNE ENERGIJE, BEZ OBZIRA NA NJEGOVU VISINU Bez učešća 24 fiksne mjesečne rate od 20 eura Obustava obračuna zatezne kamate Uslov: plaćena tri posljednja računa.

Akcija počinje

i traje do

Više informacija besplatnim pozivom na broj 19100, na šalterima, web portalu www.epcg.com ili Facebook strani.

*za kategorije domaćinstva

CM klub Hoteli Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi cm kluba HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788 HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, Podgorica +382 20 281121 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601 MD, Bar +382 (0) 30 305124 Mimoza, Tivat +382 (0) 32 671305

BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021

Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344

Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039

Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500

Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204

Princess, Bar +382 (0) 30 300100

Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093

Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623

Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000

Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541

Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814

Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100

Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206

Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471

Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545

Šajo, Budva +382 (0) 33 460243

Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500

Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044

Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196

Franca, Bar +382 (0) 30 55 920

Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666

Splendid, Bečići

Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

98 Caffe Montenegro

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084 Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131 Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666 Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601 Ziya, Podgorica +382 (0) 20 230690 Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021 Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511 Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Ugostiteljski objekti

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222 Arte Dolce, cafe poslast., Podgorica Ali Baba, plažni bar, Kotor Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 Amici, kafeterija, Nikšić Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000 Ant, cafe bar, Bečići Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416 Arena, cafe bar, Bečići Astoria restorani Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita, pizzeria, Kotor Caffe - caffe, Podgorica

Royal, cafe bar i plaža, Bar Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051 Carpe Diem, cafe, Bar Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655 Casper, Budva Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859 Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501 Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 Cesare, café-bar, Kotor Club Emporio, Stari grad Budva Copacabana, Ulcinj Costa coffee, Budva i Podgorica Cuba, cafe bar, Petrovac Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 Čudna šuma, cafe bar, Žabljak Dali, rest., Podgorica +382 (0) 69 234567 De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 Dominus, cafe bar, Petrovac Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge,

Budva +382 (0) 69 160000

Durante,

Ulcinj +382 (0) 30 373701 Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza, poslastičarnica, Kotor Fratello, diskoteka, Bar

članovi cm kluba

Gaeta, Cetinje

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Garden, cafe - pizzeria, Budva

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Grand, café - bar, Podgorica

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

Maša, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

Hacijenda, latino bar, Budva

MB Ice club, Budva

Harašo, cafe bašta, Budva

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Hemingvej, cafe bar, Nikšić

Milenijum, restoran, Rožaje

Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Ipad caffe 1 i 2, Podgorica +382 (0) 20 621850

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Island, plažni bar, Kamenovo

Montenegro caffe pub, Podgorica

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Montenegro Pub, Nikšić

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

Mtv, picerija, Petrovac

Jazz club, cafe - bar, Nikšić

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Jet ski, Kotor

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

K-2, picerija Nikšić

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Kalamper, restoran, Bar

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

Kapetanova konoba, Rafailovići Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223 Kiss, Petrovac Knjaževa bašta, restoran, Bar Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 Krušo, konoba, Herceg Novi Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648 Laguna, mliječni restoran, Berane Laguna, restoran, Podgorica Les Deux Magots cafe, Nikšić Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054 Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi Lugano, Kotor

+382 (0) 20 230944

konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tajson, cafe bar, Rožaje

Pod murvom, restoran, Bečići

Tani, Nikšić

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Porto, Budva

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Portun, restoran Nikšić

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Poslastičare Fontane, Nikšić

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Premier, café - bar, Podgorica

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

Pržionica kafe Pause, Berane

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

Regina, Tivat

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

Ribarsko selo, Žanjice

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003

Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008

Xaoc caffe, Podgorica

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601

Ritter, Cetinje

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Rocky beach, Utjeha, Bar

wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Samba, restoran, Bar San Marino, restoran, Budva

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Ocaso club, Budva

Santa Marija, Bečići

P.C. Atrijum, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550

Panini, Petrovac

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Skala Santa, konoba, Kotor

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Solila, plažni komleks, Tivat

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

Sport Club, Podgorica

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Piccoletto, fast food, Nikšić

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

Pizana, rest., Budva +382 (0)69 150150

Street, cafe bar Nikšić

Planet, cafe bar, Bar

Sv. Toma, plaža, Bečići

Plavnica

Svera,

Brendovi, proizvođači

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija Aleksandrija, Herceg Novi

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171 Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet Frikom Fructal, Ajdovščina Slovenija Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145 Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304 kimbo caffe, Kamnik, 99

članovi cm kluba

Skoplje, Makedonija

Budva +382 (0) 33 454624

Kotor +382 (0) 67 544933

Knjaz Miloš Ledo

Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803

Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024

Manuel caffe

G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Martex, Cetinje

Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje

Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866

Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600

Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Next, Fresh&Co.

Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Pernod Ricard

Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

Preduzeća

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Granulati, Bar +382 (0) 30 312601

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Guardian, Budva +382 (0) 33 456040

Alo taxi, Podgorica 19700

Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200 Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080 Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160 Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133 vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

Amon, rent a car, Budva Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912

Distributeri, Zastupnici

Jadranski sajam +382 (0) 33 410410

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030

Bar kod, Podgorica

Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223

CG Ex Mirage, Petrovac

Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Cogimar, Ljuta-Kotor

Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901

Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746

Eccolo,

Company “Vigo”,

voda voda, Vlado Beuaty bar, Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

100 Caffe Montenegro

Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710 Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415 Luštica bay, www.lusticabay.com Maesto Line, Podgorica +382 (0) 20 662072 Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314 Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911 Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557 MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450 MERCATOR MEX, Podgorica +382 (0) 20 658 110 Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072 Metropolis, Podgorica MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540 Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436 Mirax group +382 (0) 67 211000 Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552 Mixer, Italy Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 M tel Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva

Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403

Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065

K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722

Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529

K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431

Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660

Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Reklam, Herceg Novi Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286

članovi cm kluba

Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

Beograd +381 (0)11 3347442

+382 (0) 20 406301

Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072

Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650

Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300

Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010

Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011

Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493

Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831

Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136

Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001

Fadis, Bar +382 (0) 30 341703

Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185

Opština Budva +382 (0) 33 451451

Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841

Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344

Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413

Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222

Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064

TO Bar, +382 (0) 30 311633

Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508

Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

TO Berane, +382 (0) 51 236 664

Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330

Rapex, Bar +382 (0) 30 341244

TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877

Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152

Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814

TO Budva +382 (0) 33 402814

Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405

Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367

TO Cetinje +382 (0) 41 230 250

Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107

Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301

TO danilovgrad +382 (0) 20 816015

Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412

Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402

Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804

TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820

VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000

Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115

Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100

TO kolašin +382 (0) 20 864254

Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

Spa medica, Podgorica+382 (0) 20 662198

TO kotor +382 (0) 32 322886

Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797

Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227

Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742

TO mojkovac +382 (0) 50 472428

YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709

Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863

Stiropak +381 (0) 18 803335

TO nikšić +382 (0) 40 213262

Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552

Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670

TO Pljevlja +382 (0) 52 300148

Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097

Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150

Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256

TO Podgorica +382 (0) 20 667536

Zlatara Onyx, Budva

Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315

Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091

TO rožaje +382 (0) 51 270158

Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135

Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700

TO tivat +382 (0) 32 671324

Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

TO Ulcinj +382 (0) 30 412333

TMG, Veternik +381 (0) 21 823167

Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240

Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879

TO žabljak +382 (0) 52 361802

Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450

Opremanje

La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776

Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447

Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819

M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745

Aragana, Bar +382 (0) 30 340055

Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128

Arti home centar, Bar

Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415

Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118

Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770 Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181 Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064 Dakom, Podgorica DD Welness Solutions,

Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Volcano kladionice Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451 Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000

Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Nino dizajn +382 (0) 67 519080

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522

Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874

My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021

Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603

nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213

Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917

Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182

Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340

Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int.,

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća,

101

Sportski centar â&#x20AC;&#x153;Milenijumâ&#x20AC;? / 10. Crnogorske brigade bb / Podgorica / +382 67 515 001 +382 69 515 001 info@aikidocentar.com / www.aikidocentar.com facebook.com / aikidocentar

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407