Caffe Montenegro br. 130 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 130 / decembar 2016 / Crna Gora / cijena 3eura

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske eﬁkasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

Food Service Equipment a real long term value Group

[ new emotions in your kitchen ]

Generalni uvoznik za Crnu Goru: GASTRO GROUP d.o.o. Rovačka br. 27 Podgorica • Crna Gora tel.:

00 382 (0) 20 664 828

mob.:

00 382 (0) 69 871 841 00 382 (0) 69 555 113

web:

www.gastrogroup.me

sadržaj

16 28

14 Sasvim lično: Tito bi za Novu bio u Crnoj Gori 16 Crna Gora ove zime: Nova zima novi doživljaj 22 Portret Jagermaister: Jedinstven ukus - odomaćen širom svijeta 28 Poslastičarnica Čarolija u Podgorici: Čokoladna čar na dar 40 Konoba „Ribar„ u Kostanjici Mediteranska strast na tanjiru 44

Savremeni principi hotelskog menadžmenta u rukovođenju osobljem: Zaposleni su ogledalo strateškog menadžmenta

48 Intervju: Nikola Merdović - Astistent Food & Beverage Manager u Aman Sveti Stefan Posao voliš ali i ulažeš cijelog sebe 56 Movember party: Narandžasta zabava sa humanim apelom

Naslovna strana: Jägermeister

40 14 Caffe Montenegro

76 58 Padella predstavlja:

Aristokratska ljepota porcelana

60 Mjesta koja meni znače: Maja Krstajić - Radoman, rukovodilac PR/Marketing sektora Čelebić kompanije:

Durmitor me najbolje opisuje

68 My brilliance kafe u Podgorici:

Raskošna igra oblika okupljenih na svjetlosti

76 Veliki i mali Žurim: Čuvari Moračkih planina

82 Hotel Ion, Nesjavellir, Island: Doživite nordijsku magiju 90 Kasandra de Pekol - Expedition 196: Djevojka koja živi svoj san 96 Balzamiko sirće - otac svih vrsta sirćeta: Sirće za sva vremena 104 CM klub

IMPRESUM ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Media Home KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

DIREKTOR Media Home: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Krstinja Zečević, Ana Đurković, Prof. Ana Jakić, Miodrag Kostić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

- Sasvim l i č n o -

piše: sanja golubović, urednica

Tito

-bi za Novu godinu-

bio u Crnoj Gori Ovo je vrijeme kad nas već pitaju đe ćemo za Novu, i vrijeme kad sve pršti od tekstova o Novoj godini i tekstova o dočecima i provodima – kakvim no spektakularnim. Znam dosta mrzitelja Nove godine, znam i one koji joj se svake godine raduju kao đeca, nanovo čekajući je i očekujući od nje... one što ne priznaju takvo mjerenje protoka vremena, a i one kojima je Nova godina svaki dan, one kojima je Nova godina kad oni ‘oće... i one kojima je baš svejedno. Valjda je to ono za pesimiste i optimiste, čaša do pola prazna ili do pola puna, zavisi od kojih ste, mislim da imaju i treći vazda čaša puna, i četvrti vazda prazna. Po ko zna koji put pišem o Novoj godini, svake Nove godine od kad sam slova naučila u školi za domaći je bilo prije Nove šta ću poželjeti za Novu, a poslije Nove kako sam provela Novogodišnje praznike. A onda sam počela pisati za javnost, i eto. Opet Nova godina. Nego, lik i djelo Josipa Broza Tita dovijeka će biti tema na prostorima bivše Jugoslavije, ali i svijeta. Meni je palo na pamet kako je on vrli hedonista provodio 16 Caffe Montenegro

Nove godine, kako je imao taj gospodski stil komuniste, druga gospodina. I pretražujući o tome đe je Tito bivao za Novu naišla sam na podatak da je Novu godinu dočekao u Crnoj Gori i to jednom, na Miločeru 1973. godine. Tito je Novu godinu najčešće dočekivao u Rezidenciji u Užičkoj 15 u Beogradu, a pored Beograda, jednom u Novom Sadu i jednom u Karađorđevu, potom u Sloveniji i Hrvatskoj, po jednom u Sarajevu i na Miločeru. Omiljeno mjesto za slavlje bili su mu Brioni đe je 7 puta dočekao novo ljeto... Kako je Tito slavio Nove godine? Prema podacima koji se mogu naći protokol Predsjednika Republike je radio na organizaciji, a u situacijama kada su dočeke organizovale republičke i pokrajinske vlade, prijedloge su davali republički i pokrajinski protokoli. Tito je naravno, bio upoznat sa detaljima planova i priprema i davao je svoje sugestije. Pa ne bi bio Tito da nije on to sve nadzirao. Očekivano i podrazumijevano bile su to pažljivo osmišljene proslave sa listama gostiju, sa specijalnim menijima,

rasporedima sjeđenja... kao što doliči doživotnom Predsjedniku. Goste su zabavljali njemu omiljeni pjevači, a meni tad prije 40 godina nije bio ni malčice manje dekadentan od današnjih specijaliteta. Na primjer: za doček 1977. godine u hotelu „Park“ u Novom Sadu na meniju je bila Vojvođanska zakuska kao predjelo (domaća dimljena šunka, slovački kulen, somborski sir), supa od morske ribe sa domaćim rezancima i knedlama od džigerice, kuvani smuđ u sosu holandez, ćureće, praseće i teleće pečenje sa flekicama, podvarkom i pečenim krompirom kao prilogom, miješana salata i kao desert bačka štrudla sa bundevom, višnjama, orasima i jabukama. Pila su se domaća vina rizling Sremski Karlovci i burgundac crni Kutjevo, a kao dižestiv Maraskino, Cointreau i Grand-Marnier. A na dočeku 1978. godine u hotelu „Neptun“ na Brionima Titu i njegovim gostima je na meniju bilo predjelo pod nazivom Brionska uvertira, zatim bogati konsome i morski cvijet, glavno jelo je bilo svečani potpuri sa novogodišnjim prasetom koje

Zna se da je Tito imao omiljene pjevače i pjevačice, e sad kad razmišljam o tome da je on na primjer danas živ... mislim da bi čekao Novu godinu u Crnoj Gori. Jer većina zvijezda sa prostora bivše Jugoslavije nastupa u Crnoj Gori. A odsjeo bi, vjerujem u Aman Sveti Stefan, pa onda prošetao Budvom da pozdravi masu, ka’ što je činio. je pratila salata i na kraju desert „Moj san“ i mandarine sa Vange. Delikatesi. Pila su se domaća vina Istarska malvazija, bijeli Burgundac Kutjevo, Blatina Mostar i dalmatinski Postup. Odličan izbor Maršale, usudila bih se reći. Zna se da je Tito imao omiljene pjevače i pjevačice, e sad kad razmišljam o tome da je on na primjer danas živ... mislim da bi čekao Novu godinu u Crnoj Gori. Jer većina zvijezda sa prostora bivše Jugoslavije nastupa u Crnoj Gori. Odsjeo bi vjerujem u Aman Sveti Stefan, a i mi bi imali itekakav meni. Imao bi ga ko sastaviti. Ne bi prošlo bez njeguške pršute, kolašinskog sira kao hladno predjelo i vranca Plantaža, a za glavno jelo bilo bi tu i ribe, jastoga i svega. Zavisi za koju bi se kuhinju Tito opredijelio. Možda bi ga molekularna kuhinja privukla, volio je on biti u trendu. Imali bi mi sjajan meni. Ali nema Tita. Nešto se mislim možda svi ti pjevači ne bi mogli pjevati u Crnoj Gori recimo ako bi Tito tražio da kod njega pjevaju za doček Nove godine neđe đe je on, a nije u Crnoj Gori. Njemu se nije

odbijalo. Ni smjelo. Pošto je tokom proslave novogodišnih praznika posjećivao i masovne javne događaje, šetao gradskim ulicama vjerujem da bi sa Svetog Stefana došao do Budve na novogodišnji koncert i pozdravio masu. No, Tito ipak ne može čekati Novu godinu u Crnoj Gori, ali mi u Crnoj Gori možemo sebi priuštiti Titovski doček Nove. Ne treba nam protokol. Imamo najbolje organizovane dočeke Nove godine u regionu. Naši zemljaci nekad, Titovi sunarodnici, a sad naši susjedi Hrvati u Jutarnjem listu su se prije neki dan osvrnuli na organizaciju novogodišnjih proslava u regionu i u tekstu pod naslovom „ZA ULAZAK U NOVU GODINU NIMALO NE ŠTEDE: Crna Gora daje milijun eura za dolazak Hrvata“, đe između ostalog navode: „Što se Budve tiče, ni tu se ne štedi. Uz Joksimovića na crnogorskom primorju od nama poznatijih pjevača nastupaju još i Sergej Ćetković, Haris Džinović, Hari Mata Hari, Parni valjak, Neno Belan, Danijela Martinović, Petar Grašo... Naravno, neki od njih nastupit će 30. prosinca 2016., neki dan, odnosno noć

kasnije, a neki 1. siječnja 2017. godine.“ Druže Tito mi smo vidiš za bratstvo i jedinstvo. Ne znam da li je Tito mogao pretpostaviti da će ipak najveća fešta biti kod nas, ali na ovoj našoj fešti da nije pokojni bi bio i on, u to nekako ne sumnjam. Što se mene tiče već za prvi slobodan vikend smisliću za sebe i prijatelje jedan Titovski meni i uživati na meni lijepom mjestu i sa meni dragim ljudima... jer „želim da za mene svako jutro bude Nova godina. Želim se svaki dan baviti sobom, i svaki se dan preporoditi. Bez posebnog dana za odmor. Svoje pauze biram sam, kada osjetim opijenost intenzitetom života i poželim uroniti u animalnost kako bih iz nje izvukao novu snagu“ (Antonio Gramsci – kolumna „Sotto la Mole“, januar, 1916. godine u torinskom izdanju lista Avanti). A Nova godina nek me čeka.

- C rna G or a ov e zim e -

Nova zima

novi doživljaj U novu zimsku sezonu 2016/17 Crna Gora ulazi sa optimističkim očekivanjima zasnovanim na spremnosti planinskih turističkih centara, novim značajnim hotelima visoke kategorije, novootvorenim ekskluzivnim malim hotelima, bogatim prazničnim programima duž crnogorskog primorja i već značajnim potvrđenim bukingom. Snažno povezivanje turističkih potencijala sjevera i juga, planine i mora, istaknuta raznolikost pejzaža i klimatskih prilika, kvalitet i autentičan sadržaj turističko-ugostiteljske ponude daju mogućnost Crnoj Gori da oformi kompleksnu zimsku turističku ponudu, i na moru i na planini koja odgovara najrazličitijim senzibilitetima savremenih turista svih dobi.

Tekst: Sanja golubović

18 Caffe Montenegro

fotografije: arhiva caffe montenegra

ZIMA NA PLANINI:

Sva skijališta u funkciji, cijene usluga ostale pristupačne

Crnogorski ski centri Žabljak, Kolašin i Vučje formirali su cijene usluga koje su i ove godine pristupačne. U dijelu smještaja i u privatnoj i hotelskoj sferi cijene su raznovrsne i prihvatljive u zavisnosti od vrste i kategorije smještaja. Na Žabljaku je cijena privatnog smještaja 10 eura po osobi tokom zimske sezone osim za novogodišnje praznike kada će se kretati od 15-20 eura. Cijene polupansiona u žabljačkim hotelima kreću se od 23 eura (3 *) do 45 eura (4 *). Smještaj u Kolašinu u privatnom sektoru biće od 10-25 eura po osobi, a u hotelima cijene noćenja zavisno od kategorije su od 13 do 61 euro. Cijene u hotelskom smještaju: u hotelima u Kolašinu smještaj (polupansion po osobi) se može naći po cijeni od 13 eura u hotelima sa 2 *, 23 eura u hotelima sa 3 * i 61 euro u hotelu sa 4+****. Noćenje sa doručkom u ski centru Vučje zavisno od tipa sobe košta od 20-35 eura po osobi. Što se tiče cijena ski pasa, na primjer, jednodnevni ski pas za odrasle je 20 eura u

Kolašinu (Kolašin 1450), 15 eura na Žabljaku, 10 eura u ski centru Vučje, 6 eura na Turjaku. Dnevno iznajmljivanje opreme kreće se od 7 eura na Turjaku, 7-10 eura na Žabljaku, 10 eura na Vučju, 13 eura u Kolašinu. Višednevni ski pas, kao i za grupne posjete cijene imaju povoljnost značajnog popusta na osnovnu cijenu. Sve žičare i staze na svim crnogorskim skijalištima ove sezone biće u funkciji. Na skijalištima će se organizovati dnevni partiji, promocije, zabavni i animatorski programi.

Stižu francuzi Turisti iz Francuske po prvi put ove godine dolaziće na skijanje u Kolašin putem agencijskog bukinga u vidu sedmodnevnih aranžmana u hotelu Bianca Resort and Spa u Kolašinu. Gosti iz Francuske će dolaziti Montenegro Airlines letom iz Pariza.

doček nove godine u pivi Etno selo Montenegro u Breznima u Pivi, organizuje idiličan doček Nove godine i proslavu praznika u seoskom ambijentu kamenih koliba, uz kamin, ognjište, akustičnu muziku i autentičnu domaću hranu nacionalne kuhinje sjevera Crne Gore. Montenegro Airlines – niže cijene avio karata u sezoni Kompanija Montenegro Airlines uvela je niz pogodnosti za putovanja iz Podgorice ili Tivta u vidu povratnih karata po nižim cijenama na relacijama za mnogobrojne evropske gradove u periodu od 7. novembra 2016. godine do 25. marta 2017. godine, izuzimajući period od 20. decembra 2016. godine do 10. januara 2017. godine.

Planinska ekskluziva: adrenalinske ture Osim skijanja, sankanja, bordovanja, dnevnog i noćnog hodanja na krpljama, snoukajta, na našim planinama gosti mogu da uživaju u specijalnim ponudama kolašinske agencije Explorer i njihovim aranžmanima: zimskim varijantama jahanja konja, raftinga, džip safarija, uspona na prirodnim i vještačkim stijenama, vožnji na motornim sankama po Durmitoru, Sinjajevini, Bjelasici, Komovima... i mnogim drugim ekstremnijim oblicima aktivnosti na planini.

20 Caffe Montenegro

ZIMA NA MORU: Najbolji praznični provod u regionu Stari primorski trgovi koji pamte vjekove, u novije vrijeme pamte i spektakularne dočeke Nove godine… Iz godine u godinu broj ljudi koji svoje novogodišnje želje zaželi na našoj obali je sve veći i veći. Organizovani višednevni zabavni programi i koncerti poznatih izvođača iz regiona na trgovima primorskih gradova, vesela atmosfera na ulicama, u lokalima, restoranima, hotelima... postali su sinonim za najbolji praznični provod u regionu i ove godine dovešće hiljade gostiju na naše primorje. Sve je spremno: Budva, Tivat, Herceg Novi radili su dosta na promociji ovih događaja i svi imaju ove godine izuzetno kvalitetan, raznovrstan i dinamičan novogodišnji program i odlične najave posjeta.

BUDVA: trodnevni party all day all night

TIVAT : mediteranski bazar i vesela atmosfera

HERCEG NOVI: raspjevani praznici na trgu

BAR: sedam dana zabave

Budva koja nosi epitet regionalno najluđe zabave za „najluđu noć“, i ove godine ga opravdava programom ispod zidina Starog grada. Naveče 31. decembra program počinje nastupom crnogorske grupe „Perper“, nakon kojie ima koncert Željko Joksimović. Prvog januara preko dana će se održati tradicionalni svečani koncert „Mediteranskog revijskog orkestra“, a naveče će nastupiti grupa Highway Trio, Sergej Ćetković, grupa Parni valjak. Drugog januara će goste uveseljavati Vanja Radovanović, grupa Frajle, Neno Belan. I u budvanskim hotelima je tradicionalno organizovan bogat program za novogodišnje praznike. Smještaj u privatnom sektoru u Budvi za vrijeme novogodišnjih praznika kretaće se u sobama od 8-30 eura, a u apartmanima do 30 eura (po osobi).

U Tivtu će 31. decembra nastupati i u novu godinu goste uvesti DJ Perry, Nina Petković i grupe „Dan poslije“ i Prljavo kazalište. Prvog januara koncert u podne održaće Ana Rucner, a naveče će goste zabavljati DJ Perry, Vanja Radovanović, Haris Džinović. Udruženje privrednika u sklopu organizacije dočeka Nove godine u periodu od 27. decembra do 3. januara će na gradskoj rivi Pine postaviti prigodne montažne kućice u kojima će se služiti hrana i piće. Hotel Regent Porto Montenegro je spremio specijalni novogodišnji aranžman sa noćenjem i svečanim dočekom Nove godine. Smještaj u privatnom sektoru u vrijeme novogodišnjih praznika u Tivtu moći će se naći od 7-10 eura u sobama, a u apartmanima od 20-50 eura (po osobi).

Novljani i gosti tog grada već 30. januara imaju zagrijavanje za najluđu noć na Trgu Nikole Đurkovića gdje će nastupiti grupe Toć i Tropico band. Doček Nove godine 31. decembra organizovan je na trgu i za najmlađe Dječija nova godina (od 11-14h), a zabavljaće ih Šanta Panta i klovnovi. Program će biti nastavljen sa nastupom Perpetumobile benda, a potom Dženana Lončarevića. Predviđeno je i spuštanje Djeda Mraza niz Sat kulu tačno u ponoć. Prvog januara, na trgu će nastupiti St.Luis band i Lexington band. Cijena smještaja u privatnom sektoru u vrijeme novogodišnjih praznika u Herceg Novom kretaće se u sobama od 5-10 eura a u apartmanima od 20-50 eura (po osobi).

Turistička organizacija Bara priprema i ove godine sedmodnevno novogodišnje praznovanje čija će kulminacija biti koncert hrvatske pop ikone Severine Vučković. Dan kasnije na Trgu Vladimira i Kosare nastupiće Bajaga. Trg će biti prigodno okićen i ukrašen, sa brojnim štandovima na kojima će posjetioci moći da degustiraju i kupe barske specijalitete. TO Bar će u saradnji sa hotelima i turističkim agencijama pripremiti sedmodnevni, petodnevni i trodnevni aranžman koji će biti dostupan svima koji žele novogodišnje praznike da provedu u Baru. Pored Severine i Bajage, u novogodišnjem program nastupiće barski bendovi počev od Katapulta, Akademije i Padrino benda pa do etno grupe Zora. Koncerte će imati i Darko Martinović, Pljevaljski tamburaši i najjpoznatija crnogorska rep gupa Who See.

Podgorica: Podgorica će 2017. godinu dočekati uz zvuke svojih muzičkih zvijezda – Nenada Kneževića Kneza i Zorana Kalezića. Prije novogodišnjeg koncerta biće organizovan dječiji novogodišnji koncert i zabavni program. Za 1.januar planiran je koncert grupe Miligram i crnogorskih muzičara. Od 19. decembra do 31. decembra biće organizovan Novogodišnji bazar na trgu Nezavisnosti.

Novi hoteli: Sheraton Kolašin, luksuzni mali hoteli U zimu Crna Gora ulazi sa novim hotelima, velikim brend imenima i malim sjajnim hotelima. Nova sezona donosi poboljšan kvalitet ponude i usluga u svim segmentima turizma. Starwood Hotels i Resorts Worldwide otvaraju dva hotela u Kolašinu i to Sheraton (16. decembra) i The Westin Kolašin Resort. Otvaranje dva brend hotela u Kolašinu izuzetno doprinose jačanju pozicioniranja Crne Gore kao visokokvalitetne turističke destinacije. Takav nivo hotela povlači za sobom i goste čiji su odabir destinacije na kojima se ti hoteli nalaze. Novootvoreni mali hoteli sa visokim nivoom usluge, kao i obogaćena ponuda sa dodatnim wellness i spa sadržajima nekih od postojećih hotela, značajno su doprinijeli sadržaju ponude smještaja za ovu sezonu kako u primorskom tako i u planinskom dijelu Crne Gore.

SAMO SNIJEGA DA BUDE Zimu Crna Gora čeka spremno, sjever čeka i snijeg, jer ipak od njega zavisi interesovanje za ski centre. Najvažnije da se u zimu ulazi spremno za snijeg. Spremno za turiste. Od ove zime se ipak očekuje i na sjeveru mnogo više od prošle, prvenstveno radi ponude i spremnosti svih kapaciteta, kako smještajnih tako i ski infrastrukture.

Informacije o ponudi i događajima u aktuelnim centrima zimskog turizma u Crnoj Gori mogu se naći na:

www.montenegro.travel

22 Caffe Montenegro

- Portret Jägermeister -

Jedinstveni ukus

odomaćen širom svijeta Nijedan biljni liker nije toliko međunarodno poznat i voljen kao njemački broj 1. Po podacima „Impact International“, Jägermeister se nalazi na osmom mjestu najprodavanijih međunarodnih alkoholnih brendova. Ovaj uspjeh duguje kombinaciji inovativnih marketing koncepata i besprekorno pažljivoj proizvodnji.

Jägermeister svojim jedinstvenim ukusom – u kojem je najbolje uživati kad je ledeno hladan – poprima sve veću međunarodnu popularnost. Najveći njemački alkoholni brend je dostupan u 108 zemalja širom svijeta. Skoro 80 procenata ukupne prodaje sa ostvaruje u inostranstvu, sa ukupnom prodajom od oko 87.1 miliona boca od 0.7 litara. To postavlja Jägermeister na osmo mjesto na konačnoj listi top 100 alkoholnih brendova, koju pravi Impact International, što učvršćava poziciju najprodavanijeg brenda likera na svijetu.

24 Caffe Montenegro

Sa sadržajem alkohola u iznosu od 35%, proizvodi se od strane Mast-Jägermeister SE, tradicionalne porodične kompanije u Njemačkoj sa istorijom dugom 137 godina, koji su donijeli Jägermeister na njemačko tržište prije skoro 80 godina. Curt Mast je osmislio Jägermeister, koji se i dalje proizvodi po njegovom originalnom receptu u glavnom sjedištu u Wolfenbüttel-u.

Dobar ukus zahtijeva vrijeme

56 različitih prirodnih sastojaka obezbjeđuje neponovljivo iskustvo ukusa, koje je učinilo Jägermeister ovako poznatim. Bilje, cvjetovi, korjenje i voće sa svih strana ulazi u sastav njegovog misterioznog recepta. 383 provjere kvaliteta je izvršeno prije nego što se boce napune konačnim proizvodom. Rezultat je biljni liker, jedinstven i po kvalitetu i po ukusu. Recept za Jägermeister nije promijenjen još od njegovog izuma prije više od 80 godina. 56 različitog bilja, cvjetova, korjenja i voća se koristi za njegovu proizvodnju, uključujući, zvjezdasti anis, cimet, korjen đumbira i kombinacija tajnog bilja. Kako bi imali najkvalitetnije bilje, kompanija ne kupuje miksture različitih djelova bilja ili njihovih ekstrakata, već sirovi materijal u svom originalnom, neprocesiranom obliku. Kada biljke dođu do Jägermeister-a, već su sve testirane po pitanju mirisa i ukusa. Kao dodatak čulnim testovima, sav sirov materijal se analizira u laboratoriji fabrike, koja je opremljena sa najmodernijim uređajima i koja prevazilazi trenutne standarde. Za Jägermeister to znači mogućnost otkrivanja svih nečistoća u biljkama kao i endogenih karakteristika, poput procenta esencijalnih ulja. Što veći procenat, to je roba vrjednija.

Dobar ukus bez obzira na sve

Još od osnivanja Jägermeister je utemeljen na dva stuba: tradicija i inovacija. U odlučujućem procesu proizvodnje, kompanija ne žali vrijeme i drži se dokazanih procedura koje garantuju ukus i kvalitet likera. U isto vrijeme, implementira se i najmodernija tehnologija. Prije nego što svjetski poznate zelene boce bivaju napunjene Jägermeisterom, proizvod prolazi kroz 383 kontrole kvaliteta. Samo najčistiji, prirodni sastojci obezbjeđuju jedinstveno iskustvo ukusa koje čini Jägermeister tako poznatim. Nije ni čudo što imamo za rezultat to da se nalazi u top deset najprodavanijih međunarodnih alkoholnih brendova već godinama.

Ukus Jägermeister-a je blago začinjen i harmoničan, i zato ga ljudi vole piti čistog, u vidu shot-a ili na ledu. Ukus karakterišu tragovi citrusa, đumbira i zvjezdastog anisa, praćeni blago gorkom biljnom notom.

Od hrastovih buradi do autentičnog Jägermeister-a Oko 400 velikih hrastovih buradi čuva se u podrumu fabrike u Wolfenbüttel –u. U ovim buradima, osnovni materijal Jägermeister-a može da “diše” i sazrijeva u miru u toku perioda od oko jedne godine. Tokom ovog vremena, glavni destileri provjeravaju progres likera iznova, sve dok autentični ukus Jägermeister-a ne bude postignut. Prije nego što poznate zelene boce budu ispunjene, baza se mora obogatiti čistom vodom, alkoholom, karamelisanim i tečnim šećerom. Tek tada se dobija poznati i omiljeni Jägermeister.

Boca puna istorije

Jägermeister posjeduje više od jedinstvenog ukusa. Kada pomislite na Jägermeister, takođe pomislite na karakterističnu zelenu bocu, “lovačku pjesmu” na etiketi, logo sa glavom jelena i poslednje, ali ne i najmanje važno, nepogrješivo ime.

26 Caffe Montenegro

Karakteristična boca

Još od samog starta, Curt Mast je smatrao da je visoko kvalitetna i stabilna boca važna za njegov prefinjeni biljni liker. Da bi našao idealno rješenje, izumitelj Jägermeister-a je morao biti kreativan: sproveo je više različitih modela boca kroz test lomljivosti. Kod kuće, u kuhinji, Curt Mast je ispuštao boce na čvrsti drveni pod sa visine. Tako je pronašao najpouzdaniji model: karakterističnu, zelenu Jägermeister bocu.

Od lovca lovcima

Kao mnogo njegovih savremenika, Curt Mast je strastveno volio lov, pa je svoj izum posvetio lovcima. Kao rezultat, nije imao problema u pronalaženju imena za novi proizvod: ovaj polugorki liker nazvao je “Vrhunski lovac” – Jägermeister na njemačkom. Ovo je bio termin poznat u regionu Wolfenbüttel-a zahvaljujući svojoj vjekovnoj lovačkoj tradiciji. Za prednju etiketu, Curt Mast je izabrao “lovačku pjesmu” autora Oskara von Riesenthal-a (1830-1898), koji je takođe bio lovac. “Odbrana časti lovca je, da pazi i čuva igru, lovac lovi, kako i nalaže, Stvaralac u čast stvorenja”.

Legenda o jelenu Svetog Hubertusa

Nije bilo koji stari simbol bio zadovoljavajuć kao simbol brenda ovog biljnog likera. Naprotiv, izabran je legendarni jelen Svetog Hubertusa sa krstom koji sjaji iznad njegovih rogova. Vjekovima, ljudi su prepričavali sagu o lovcu Hubertusu. Prema legendi, Hubertus je bio divlji lovac bez osjećaja i odgovornosti prema drugim stvorenjima. Sve što je htio, bilo je da ubija. Čak i na Sveti dan, otišao je u šumu da lovi, potpuno bezobziran prema svetosti nedjelje. Ovaj splet okolnosti se odvijao dok mu, jednog Svetog dana, divni bijeli jelen nije prišao u mračnoj šumi. Raspeće je sjalo između njegovih rogova i Hubertus je prepoznao svemoguću ruku Boga. Od tog momenta, postao je misionar u službi Crkve. Saga o njemu se prenosila generacijama, da bi kasnije postao poznat kao Sveti Hubertus, zaštitnik lovaca. Od 1935, jelen je simbol brenda na etiketi Jägermeister, zajedno sa poznatim Jägermeister slovima.

Novi izgled za Jägermeister

Novi dizajn boce kombinuje tradiciju i kvalitet brenda. MastJägermeister SE je pružio svom originalnom proizvodu, Jägermeister-u, osvježenje imidža sa novim dizajnom boce koja se već može naći u prodavnicama i ugostiteljskim objektima.

Nasljeđe brenda i kvalitet proizvoda

Ovo je peti put, tokom više od 80 godina duge istorije brenda, da boca dobija redizajn. Ključni simboli brenda ostaju nepromijenjeni, poput četvrtastog oblika boce, glave jelena i lovačkog slogana Otto von Riesenthal-a, koji su oduvijek bili uokvireni na etiketi.

Zelena boca

Nepromijenjena od 2002. godine , boca je sada blago izdužena: uglovi su oštriji a „ramena“ boce visočije postavljena. Ugravirana slova “Jägermeister” na stranama, sada su dublja, što implicira na istoriju umjeća pravljenja koje je uključeno u proizvodnju Jägermeister-a. Čep, ne samo da je duži od prethodnika, već i poboljšanog kvaliteta, nosi potpis izumitelja – Curt Mast-a, zajedno sa oznakom „Since 1878“, što se odnosi na godinu osnivanja kompanije.

Etiketa

Radi očuvanja karaktera brenda, etiketa odražava ikonski izgled boce, simbolišući odvažan, beskompromisni duh Jägermeister-a.

Radi očuvanja karaktera brenda, etiketa odražava ikonski izgled boce, simbolišući odvažan, beskompromisni duh Jägermeister-a. Jelen, kao ambasador brenda, naglašava ove aspekte, susreće posmatrača sa snažnim, izrazitim pogledom. Nacrtan je u prirodnijem i autentičnijem obliku: jači rogovi mu daju zreliji izgled od prethodnika. Zelena boja u pozadini predstavlja šumu, prirodno okruženje jelena, kao i lisnate grančice koje se i dalje mogu vidjeti ispred njegovih grudi. Ove prirodne karakteristike ogledaju se u 56 izvrsnih biljaka koje Jägermeister čine jedinstvenim. Etiketa upućuje na kvalitet, kako likera, tako i proizvodnog procesa: „cold macerated elixir” (eliksir dobijen hladnom maceracijom) sazrijevan u hrastovim buradima. Proizvodni proces je opširnije opisan na leđnoj etiketi, gdje su objašnjeni detalji maceracije i eliksira. Slova “Jägermeister” na prednjoj etiketi su takođe prerađena: sada predstavljaju jasniji, amblemski odraz brenda, ponosnog na svoje nasljeđe i kvalitet proizvoda. Njemačka riječ “Der Kräuterlikör” (biljni liker), naznačena u narandžastom na dnu etikete, dalje ojačava samopouzdanje.

Root 56 Cocktail 4cl Jagermeister 12cl

Thomas Henry Ginger Beer Ukrasiti svježim krastavcem i limetom

Jägermeister je danas prepoznat kao piće za svaku priliku. Njegov prepoznatljiv ukus može biti serviran kao čist, ledeno hladan (-18°C), na ledu ili kao dio raznovrsnih koktela, od originalnih Jägermeister do inovativnih recepata barmena širom svijeta.

Uvoznik Jagermeistera za Crnu Goru je kompanija G3 Spirits

28 Caffe Montenegro

30 Caffe Montenegro

32 Caffe Montenegro

34 Caffe Montenegro

SOG

MOBILE BANKING

MOGUĆNOST PREGLEDA RAČUNA, KREDITA I ŠTEDNJI NA JEDNOM MJESTU | OBAVLJANJE SVIH TRANSAKCIJA PREMA SVIM RAČUNIMA U DOMAĆEM PLATNOM PROMETU | JEDNOSTAVNOST UPOTREBE | 0% PROVIZIJA ZA PRENOS SREDSTAVA FIZIČKIM ILI PRAVNIM LICIMA NA RAČUNE U NAŠOJ BANCI | INFORMACIJE O DNEVNIM PROMJENAMA NA RAČUNU | KONVERZIJA VALUTA ŠTA JE POTREBNO ZA KORIŠĆENJE MOBILNOG BANKARSTVA? iOS ILI ANDROID TELEFON SA INTERNET KONEKCIJOM | OTVOREN RAČUN U SOCIETE GENERALE BANCI MONTENEGRO | BROJ VAŠEG MOBILNOG TELEFONA U BAZI PODATAKA SOCIETE GENERALE BANKE MONTENEGRO

- Konoba „Ribar“ u Kostanjici -

ŠMEK

Mediterana Kostanjica je šarmantno mirisno mjestašce, zagrljeno zelenilom na samoj obali zaliva, udaljeno par kilometara od Kotora, ispod puta, neprimjetno onim koji jure velike gradove i preferiraju za provod gužve i buku, a skrovita oaza za one ljude koji tragaju za posebnim mjestima sa identitetom života na obali. Baš tu se nalazi konoba „Ribar“ omiljeno mjesto dokazanih i iskusnih gastronoma i hedonista, onih za koje nema skrivenih gastro destinacija i ukusa koje neće otkriti i zbog kojih im neće biti teško da pređu kilometre razdaljine. Tekst: Sanja golubović foto: Nenad mandić

42 Caffe Montenegro

Konoba „Ribar“ – srećni ribar na obali

Konoba “Ribar” je restoran koji je na vrh liste najboljih crnogorskih restorana, brzo ali nepretenciozno, jednostavno, reklo bi se lako. Lako jer konoba je u potpunosti gastronomski amblem stare primorske kuhinje: na meniju su jednostavne, no autentične recepture i uvijek svježa riba, bez mudrovanja i filozofiranja sa namirnicama, to je hrana spremljena od najboljih sastojaka što more i priobalje daju koji u jelu sačuvaju svoju vrijednost. U tome je i vrijednost trpeze u Ribaru. Na ovom potezu u Boki, to jeste od Kotora preko Ljute do Kostanjice đe se konoba nalazi imamo itekako poznate i priznate restorane umnogome starije od Ribara. Mislim da je presudno bilo ono što i treba da bude najjači argument nekog restorana: vrhunska hrana i iskren i pošten pristup prema gostima. Bez velike filozofije, a opet s puno mašte, tako nedokučive mnogim ugostiteljima.

U Ribaru na trpezu donose (na tanjir) mediteransku strast te vizuelnu sočnost stila

Samo svježe i domaće

Jelovnik konobe Ribar je naglašeno baziran na morskim, organskim, sezonskim i lokalnim namirnicama. Ribari iz okoline donose tek ulovljenu ribu, ribare i domaćini, kuvar konobe, komšije... Na meniju konobe je samo domaća hrana, sve iz mora, orada, brancin, škarpina, lignje, gambori. Šta god sa menija naručite nečete pogriješiti, uz preduslov da ste ljubitelj ribe i morske kuhinje. Salata od hobotnice je odličan početak, a uz nju idu sjajne masline i fenomenalni sirevi: domaći ugodno slankasti kozji sir, sušeni ovčiji i kravlji sir iz ulja u kom

RustiÄ?ni stil objekta, kamen i drvo kao osnovni elementi ispoĹĄtovali su osnove mediteranskog graditeljstva

44 Caffe Montenegro

“odležava” najmanje tri mjeseca, pa još poneka slana sardela. Uz to se podrazumijeva neko dobro vino, a u konobi imate itekako veliki izbor. Nastavite sa crnim rižotom od sipe ili sa gamborima, pa guštajte školjke (pelegrini, mušlje...), gambore... Potom, predlažem ribu, brancin ili oradu - čista esencija mora. U Ribaru na trpezu donose (na tanjir) mediteransku strast te vizuelnu sočnost stila.

Konoba: Rustična i autentična

Konoba “Ribar” je primjer, precizna formula za to kakve bi naše konobe trebale biti, rustične i autentične i po gradnji i po hrani... Konoba je ono što treba biti takav objekat sa takvim predznakom ili po definiciji sa Wikipedie “Konoba (od lat. Canaba baraka ili koliba). Može biti ugostiteljski objekat izgrađen i zamišljen u ambijentu koji odgovara primorskom kraju. Stolovi, stolice i ostali inventar se izrađuje od kvalitetnog drveta, a u konobi se obično poslužuju specijaliteti primorske i dalmatinske kuhinje poput ribe, školjki, pršuta, domaćeg sira, a od pića se poslužuje domaća rakija i vino. ”Ribar više nego u potpunosti odgovara opisu i definiciji, s tim što ima svoj poseban pečat.Temelji konobe “Ribar” su u moru u kom se sam objekat ogleda. Konoba je građena 15 godina. Rustični stil objekta, kamen i drvo kao osnovni elementi ispoštovali su osnove mediteranskog graditeljstva. Akvarijum u unutrašnjosti daje poseban šarm i stalni osjećaj da ste na vodi, na moru...

Sa terase konobe pruža se neizrecivo lijep pogled, mami da ostaneš tu i satima gledaš more i galebove. U donjem dijelu konobe nalazi se zasebna kamena prostorija, sa vinskim policama i masivnim drvenim namještajem, ugodnom intimnom atmosferom... Prigušena svijetla u konobi, vatra u kaminu zimi, momenti su koji se uvijek žele nanovo ponoviti. Pjesme klapa, izvorne mediteranske note, dodatno “začinjavaju” doživljaj...Vani se nalazi česma, sa koritom koje je tu stiglo sa nekog dvora, a upečatljiva su fenomenalna betonska mala korita pored ulaznih vrata, urađena poput onih koji je primorska vlastela u davna vremena imala, a koja su služila da u njih sipaju vodu i hranu za mačke i pse lutalice...

Privatni muzej antikviteta

Detalji u unutrašnjosti konobe su priča za sebe – svojevrstan muzej antikviteta. Tu je brodska lampa iz 1954.godine, okačena na maštovito i vješto ukomponovanu u enterijer presu za masline donešenu iz starog napuštenog mlina. Tu ispod prese ne melju se masline , tu je bunar u sred restorana u kom se šetaju “gospoda” jastozi... Na kamenim policama i zidovima se nalazi i prvi napravljeni sekstant, ko zna iz koje godine – čisti raritet, drugi seksant iz 1954. godine donešen sa engleskog broda krasi policu u konobi. Monumentalnost konobe se ogleda u svakom detalju, briga i nastojanje da se sačuva duh prošlosti je vidna na svakom nivou.

Sekstant je instrument za mjerenje između Sunca ili neke zvijezde i tačke na horizontu. Prvenstveno se koristi u navigaciji za određivanje pozicije, ali može služiti i za mjerenje uglova između bilo koja dva objekta. Prvi sekstant s uglom od 120 napravio je John Bird 1757. godine

- Savremeni principi hotelskog menadžmenta u rukovođenju osobljem -

Zaposleni su ogledalo

strateškog menadžmenta Autor teksta: Radomir Samčević

direktor Agencije HT za konsalting i menadžment iz Beograda web: www.ht.in.rs

Riba smrdi od glave Često čujemo da menadžment treba da zadovolji potrebe zaposlenih, kako bi oni uspješno zadovoljili potrebe gosta. Mnogi hoteli imaju pravilo da sistem komunikacije i odnosa između zaposlenih postavljaju na način, kao što je postavljena

46 Caffe Montenegro

Ukoliko želite da budete uspješni u svom poslu, pored gostiju morate se aktivno baviti svojim zaposlenima. Jer samo ćete na taj način moći da se bavite finansijskim rezultatima, jer ste dva, veoma važna uslova zadovoljili i samim tim prešli na sljedeći nivo. Ali zapamtite, da biste se bavili gostima, prvo morate da se pozabavite zaposlenima komunikacija i odnos na relaciji zaposleni – gost. To smo vidjeli još i u teoriji misije i vizije koja mora da se poveže od vlasnika do zaposlenih. Zadovoljstvo zaposlenih se mjeri preko anketa, upitnika, godišnjih razgovora i slično. Visina plate nije faktor koji utiče na zadovoljstvo zaposlenih, ali utiče ukoliko postoje problemi

u vezi sa kašnjenjem ili neredovnih obećanih zarada. U teoriji menadžmenta se kaže da menadžer sprovodi proces rada uz pomoć drugih ljudi. A ti drugi ljudi su zaposleni, kolege i vlasnici. Podsjećam na osnovne principe menadžmenta po Peteru F. Druckeru, rodonačelniku savremenog menadžmenta gdje on kaže:

”Menadžment se bavi ljudskim bićima!” Njegov zadatak je da osposobi ljude da zajednički rade, da svoje snage učine djelotvornim, a svoje slabosti irelevantnim. Od menadžmenta sve zavisi. Zato se kaže, u onoj narodnoj izreci, riba smrdi od glave, kada nešto loše funkcioniše u preduzeću. Menadžment je u obavezi da nauči zaposlene kako i na koji način da rade. Znači da budu efikasni! To se postiže stalnim obukama, edukacijom i unapređenjem znanja zaposlenih. Pokretač ovih procesa uvijek je menadžment. Menadžment se bavi integrisanjem ljudi u zajednički poduhvat i on je sastavni dio kulture. Zaposleni su ogledalo strateškog menadžmenta. Mnogi hotelijeri griješe i nesvjesno sebe degradiraju, kada kažu: „Ma, vidio bi ti gdje bi smo bili da imamo bolje radnike, ovi naši nemaju pojma.”

Organizacija – posvećenost zajedničkim ciljevima Svaka organizacija zahtijeva određenu dozu posvećenosti zajedničkim opštim ciljevima i zajedničkim vrijednostima. Misija i svrha organizacije ili hotela, mora da bude dovoljno jasna i dovoljno snažna da omogući i zajedničku viziju. Prvi zadatak menadžmenta je da podrobno razmotri, postavi i tumači vrijednosti, opšte i konkretne ciljeve. Dijeliti informacije sa zaposlenima, o ciljevima, ostvarenim rezultatima od esencijalne je važnosti za uspjeh hotela. Svrha menadžmenta je da omogući da organizacija i svaki od njenih članova raste i razvija sa promjenom potreba i mogućnosti. Svaki hotel je institucija koja uči i podučava. Obuka i razvoj

moraju biti ugrađeni na svim nivoima i to kontinuirana obuka i neprestani razvoj. Jedan od glavnih motiva za zapošljavanje novih radnika, kao i satisfakcije onih koji su zaposleni, jeste i mogućnost edukacije i napredovanja. Uspješni hoteli su oni koji permanentno obučavaju svoje zaposlene. Hotelski lanci ovu praksu koriste jer su shvatili benefit takvog rada.

Da biste se bavili gostima, prvo morate da se pozabavite zaposlenima Hotelsku organizaciju čine ljudi koji imaju različite kvalifikacije i znanja, koji rade raznorazne poslove. Svi članovi hotela treba dobro da razmotre cilj koji žele da ostvare i da se postaraju da njihovi

Dobar menadžment ima sposobnost da proizvede dobre radnike, dok loš menadžment će dobre radnike proizvesti u loše

saradnici budu upoznati sa tim ciljem i da ga u potpunosti razumiju. Svi moraju da se postaraju da drugi shvate ciljeve i da saznaju šta se od njih očekuje. Obuke pomažu da se određena znanja dopune ili unaprijede. Menadžment mora biti svjestan činjenice da ni ostvareni promet, niti „krajnji rezultat” nijesu sami po sebi adekvatna mjera učinka menadžmenta i hotela. To će umnogome biti pozicija na tržištu, inovacije, produktivnost, ali i RAZVOJ LJUDI, KVALITET USLUGE, KVALITETNI KADROVI. Bez kvalitetnih zaposlenih nije moguće napraviti dugoročno dobre rezultate. Zaposleni su duša hotela. Čak je moguće i vrlo ostvarivo da sa lošijim hotelom, niže kategorije, skromnim sadržajima, ostvarite odlične rezultate. Da bi to postigli morate raditi na tome da imate odlične radnike. Ali ne zaboravite, da bi vaši radnici bili takvi, menadžment mora biti odličan takođe. Dobar menadžment ima sposobnost da proizvede dobre radnike, dok loš

menadžment će dobre radnike proizvesti u loše. Dakle, ukoliko želite da budete uspješni u svom poslu, pored gostiju morate se aktivno baviti svojim zaposlenima. Jer samo ćete na taj način moći

da se bavite finansijskim rezultatima, jer ste dva, veoma važna uslova zadovoljili i samim tim prešli na sljedeći nivo. Ali zapamtite, da bi ste se bavili gostima, prvo morate da se pozabavite zaposlenima.

Savremeni principi menadžmenta Robert H. Woods i Judy Z. King navode da su savremene promjene u menadžmentu i lideršipu dovele do novih principa upravljanja. Kažu da su ti principi sljedeći: Opšti interes – interesi organizacije su važniji od bilo kojeg pojedinca ili grupe u okviru organizacije.

Podjela rada – zaposleni treba da se specijalizuju za određena radna mjesta i konkretne radne zadatke.

Centralizacija – donosilac odluke

Kompenzacija – organizacija mora

treba da bude na najvišem nivou organizacije.

da ima fer odnos i po dogovoru kompenzuje svoje obaveze prema zaposlenima za njihov rad (plate i dnevnice).

Jedinstvo pravca – jedan plan

može imati više načina djelovanja, ali sa istim konačnim ciljem. Jedinstvo komandovanja –

zaposleni treba da primaju naređenja samo od jednog šefa. Raspon kontrole – broj zaposlenih

koji izvještava menadžera ili supervizora, treba biti ograničen. Hijerarhijski lanac – linija

autoriteta i formalne komunikacije treba da se kreće od top menadžmenta do najnižih nivoa organizacije. Autoritet srazmjeran odgovornosti – menadžer mora

imati određen stepen formalne odgovornosti i ovlašćenja koja su neophodna za obavljanje posla na toj poziciji.

Stabilnost osoblja – velike promjene menadžmenta i zaposlenih dovešće do neefikasnog poslovanja. Uklapanje – zaposleni trebaju biti postavljeni na ona radna mjesta za koja najviše odgovaraju. Disciplina – zaposleni moraju da

poštuju pravila koja je propisala njihova organizacija. Inicijativa zaposlenih –

zaposlenima treba dati ograničene slobode u razvijanju i primjeni plana rada. Zajednički duh – organizacija koja gradi timski duh, harmoniju i jedinstvo imaće samo koristi od toga.

Pored toga, isti autori navode da u savremenom menadžmentu, imamo i promjene koje se tiču osnovne uloge menadžmenta. Oni ih dijele na tri kategorije, međuljudsku, informacionu i u donošenju odluka.

48 Caffe Montenegro

Interpersonalna uloga protokolarna – obavlja ceremonijalne, simbolične i druge radnje kao formalni predstavnik organizacije ili odjeljenja liderska – trudi se da stvori produktivnu i profesionalnu atmosferu u okviru svog odjeljenja ili organizacije. povezanost – razvija mrežu i odnose sa ljudima koji imaju isto ili slično obrazovanje, interesovanja i ambicije van vertikalnog lanca upravljanja. Informaciona uloga monitoring – sakuplja sve informacije iz formalnih i neformalnih izvora unutar organizacije. pospješitelj – prenosi zaposlenima informacije do kojih oni nemaju pristup, a tiču se njihovog dijela posla. portparol – prenosi informacije putem govora, pisama, izvještaja ili bilješki za ljude van odjeljenja ili organizacije, a u njeno ime. Uloga donosioca odluka organizator posla - pokreće promjene u okviru odjeljenja ili organizacije rješava probleme – rješava sukobe između zaposlenih i druge probleme koji se javljaju na dnevnoj bazi. raspoređuje resurse – raspoređuje sredstva da bi se ostvarili organizacioni ciljevi i zadaci odjeljenja. pregovarač – brine o pravima zaposlenih, ugovara sa dobavljačima i postavlja ciljeve za pojedine zaposlene.

- Intervju Nikola Merdović, Asistent Food & Beverage Manager u Aman Sveti Stefan

razgovarala: Sanja golubović

fotografije: privatna arhiva

Posao voliš ali i ulažeš cijelog sebe Nikola Merdović je primjer kako kad se svoj posao voli i kad se u potpunosti opredijeliš za njega, možeš da postigneš uspjeh, ali samo uz preduslov da se beskrajno trudiš i ulažeš u znanje. Prošao je sve korake u karijeri ne preskočivši ni jedan, od kafića, klubova... do najboljih crnogorskih hotela, predvodnik je novog talasa barmena u Crnoj Gori poniklih iz Udruženja barmena Crne Gore, gdje je danas potpredsjednik i vodi obuke mladih barmena. Osvajač je mnogobrojnih nagrada na takmičenjima barmena širom svijeta, ali je i sudija na takmičenjima. Kaže da je na njega, u vrijeme opredjeljivanja za profesiju mnogo uticao, kao i na mnoge njegove kolege, i film „Cocktail“ sa Tom Kruzom u glavnoj ulozi, film koji je najbolje opisao barmenstvo kao posao pun zabave, provoda i lijepih žena. Mnogo lijepog nosi njegov posao sa sobom što druge profesije svakako nemaju, ali ima i teških dana, umora i napora. No, za uspjeh je i to preduslov.

50 Caffe Montenegro

C.M: Sada si na vrlo zahtjevnoj poziciji Asistent Food & Beverage Manager u Amanu Sveti Stefan. Opiši nam malo detaljnije tvoj sadašnji posao? - Već šest godina radim u Aman Svetom Stefanu i ovo je mjesto koje me je u potpunosti ispunilo što se tiče moje profesije. Kada sam ozbiljnije počinjao da se bavim ovim poslom moja velika želja i san je bio da radim na poznatom Svetom Stefanu. Na moju veliku sreću danas je taj moj san i ostvaren. Imao sam čast da upoznam i da učim od najboljih konobara i barmena koji su svojim znanjem i radom dali veliki doprinos da Sveti Stefan pored svoje ljepote postane jedan od najekskluzivnijih hotela na svijetu. Da biste radili na ovakvom mjestu prije svega morate se psihički pripremiti jer kao što mnogi naši gosti kažu osjećaju se kao na drugoj planeti, a da bi postigli taj osjećaj kod naših gostiju potrebno je dosta odricanja i truda. Prvo sam pokrivao pozicije glavnog barmena, Beverage managera a sada sam na poziciji Ass.F&B managera. Takođe sam krajem 2010. godine bio tri mjeseca u Aman Puriju koji je još prvi hotel u lancu našeg brenda. Pozicija koju sada

pokrivam je Ass. F&B manager, koja je veoma zahtjevna i od mene se očekuje da pružim najbolje od najboljih. Zadužen sam da zajedno sa F&B Managerom postavim standarde, treniram osoblje i organizujem kompletno funkcionisanje servisa hrane i pića u našim restoranima i barovima. Takođe smo zaduženi za organizaciju F&B sektora u velikom broju VIP dešavanja po čemu je Sveti Stefan i poznat. Naravno da nijesam zaboravio i moju prvu ljubav pa tako nerijetko sam u večernjim satima iza barskog pulta, kada našim gostima pravim neke od koktela sa naše karte, čiji sam i sam tvorac. C.M: Gdje si sve i na kojim pozicijama radio prije sadašnje? - Moji počeci su kao što sam i ranije naveo bili u Podgorici. Dok sam bio na poziciji pomoćnog šankera radio sam u noćnim klubovima vikendom, a radnim danima sam u cafe baru Inter City radio dvije godine i naučio osnove našeg posla. Moj prvi kontakt sa radom u hotelima je bio hotelu „Ambasador“ gdje sam proveo tri godine na poziciji barmena. Pošto sam vidio da što se tiče naše profesije samo mogu stagnirati ako ostanem u

Podgorici 2005. godine odlučio sam da se preselim u Budvu i završim kurs za barmene koji je organizovalo Udruženje Barmena Crne Gore. Nakon kursa morali smo odraditi praksu od šest mjeseci koja se obavljala u hotelu „Queen of Montenegro“, koju sam obavljao na poziciji glavnog barmena i gdje sam učio od jednog od najboljih ugostiteljskih radnika koji je bio na prostorima bivše Jugoslavije, našeg cijenjenog Mirka Ivkovića. Iskustvo i znanje stečeno uz Mirka bili su mi jasan putokaz da idem dalje u svojoj profesiji. Počeo sam da se takmičim i da osvajam veliki broj značajnih nagrada kako kod nas tako i u inostranstvu. Nakon toga dvije godine radim u hotelu „Splendid“ na poziciji glavnog barmena. Drago mi je da sam radio u ovom hotelu jer sam se po prvi put sreo sa velikim brojem pića i barske opreme koje do tada nisam imao prilike da vidim kod nas u Crnoj Gori. Imao sam sreću da sam u ovom hotelu za bar managera imao Moma Medana koji je dugo godina radio na kruzerima i koji je sve svoje znanje i iskustvo na zaista profesionalan način prenosio svima nama iz njegovog sektora. Nakon Splendida 2007. godine prelazim da radim u hotel

Moj prvi koktel: Bila je to samo đus vodka... Svoj prvi koktel, zvanično sam napravio u cafe baru Inter city za šta me veže i jedna anegdota. Lokal je petkom i subotom veče bio uvijek pun i aktuelno mjesto za izlazak. Jedne subote naveče gošća, koja inače živi u Americi, naručila mi je koktel Screwdriver. Rekao sam joj da na žalost nemamo ništa od koktela u ponudi. Gošća se samo nasmijala i rekla da poslušam njena iskustva i da ću napraviti taj koktel. I napravio sam taj koktel. U pitanju je bio koktel koji mi kod nas zovemo jednostavno đus vodka. Kad god bi nakon toga došla u lokal smijali bismo se toj situaciji.

Portoriko

Mjesto gdje je nastao čuveni koktel Pina Colada

„Avala“ gdje sam ostao sve do 2010. godine. U veoma lijepom sjećanju mi je ostao rad u tom hotelu jer sam po prvi put počeo da ozbiljnije pristupam i restoranskom radu to jest, konobarskom dijelu naše profesije a i da pokrivam menadžerske funkcije. U tom hotelu sam pokrivao poziciju bar managera a kasnije i Ass. F&B managera. Radio sam u našoj najpoznatijoj diskoteci Top Hill tri sezone, to je jedno posebno lijepo iskustvo za pamćenje. Nakon toga, 2008. godine sam član ekipe koja je otvarala hotel „Lipka“ i pokrivao sam poziciju F&B managera, a 2010. godine prelazim u „Aman Sveti Stefan“ gdje sam i danas.

- Naravno da veliku zahvalnost dugujem UBCG jer sam samim učlanjivanjem u ovo udruženje stekao privilegiju da mogu da se edukujem na njihovim kursevima i seminarima i naravno nastupim na takmičenjima u Crnoj Gori i svuda po svijetu. Osnivač udruženja je već pomenuti Mirko Ivković koji je svojim zalaganjem doprinio da nas u svjetskom Udruženju Barmena - IBA, posmatraju sa velikim respektom i uvažavanjem. Sadašnji predsjednik Rajko Mijač je tu od samog osnivanja, on je danas nama mlađima trenutno najveći pokretač i oslonac u daljem funkcionisanju Udruženja na čemu smo mu veoma zahvalni.

C.M: Koliko se danas mladi opredjeljuju za profesiju barmena? - Sve više mladih ljudi shvata čari i benefite ovog posla i počinju da mu se posvećuju, kako opredjeljenjem tokom školovanja tako i obukama koje se organizuju kod nas i okruženju. Nekada su vladale predrasude na ovim prostorima da su samo ovaj posao radile osobe koje nisu mogle da nađu ništa drugo, danas je slika potpuno drugačija kada pričamo o profesionalnim barmenima.

C.M: A kako pomažete mladim barmenima? - Pored obuka koje radimo takođe sarađujemo i sa srednjim stručnim školama u Podgorici i Kolašinu. Veliku zahvalnost dugujemo profesorima koji predaju u ovim školama i koji su dozvolili da bez imalo predrasuda dozvole članovima našeg Udruženja da se uključe prilikom predavanja i obuka u njihovim školama. Našim savjetima smo uvijek tu da se mlade kolege mogu osloniti na pomoć za bilo koji problem koji im se može javiti prilikom obavljanja ovog posla. Naravno, najveću podršku mladi barmeni od nas imaju prilikom pronalaska posla našim

C.M: Koliko Udruženje barmena Crne Gore pomaže razvoj barmenske struke kod nas?

52 Caffe Montenegro

garancijama da su kvalitetno i uspješno završili obuku u sklopu našeg Udruženja. C.M: Koje su još prednosti tvoga posla, i beneficije koje možda nijesu primjetne nekom ko ne poznaje taj posao? - Među najvećim benefitima ovoga posla smatram to što vam ovaj posao može dosta pomoći da izgradite svoju ličnost, proširite vidike u svim sferama života,

Uticaj Mirka Ivkovića Slobodno mogu reći da je najveći uticaj na mene imao čika Mirko Ivković sa kojim ste i vi imali prilike da sarađujete. Nažalost on više nije među nama tako da mi nastavljamo njegovim putem razvoja naše profesije i edukacije mladih naraštaja. Mirko je nesebično prenosio svoje znanje i iskustvo na sve nas mlade barmene, sve nas je posmatrao kao svoju djecu koju treba da izvede na pravi put. Danas mi je drago što je uspio u svom cilju i još mi je draže da moje kolege slijede njegov put da isto takvim žarom prenose svoje znanje na mlađe naraštaje.

O Udruženju barmena Crne Gore Udruženje funkcioniše kao nevladina organizacija i svojim projektima pomažemo da mladim ljudima što više približimo i omogućimo da bolje upoznaju našu profesiju kako bi sjutra odlučili da je to ono čime žele da se bave u daljem životu. Svake godine udruženje organizuje niz velikih takmičenja na kojima nastupaju barmeni sa naših prostora a takodje organizujemo i medjunarodna takmičenja koja su slobodno možemo reći jedna od najvećih u Jugoistočnoj Evropi. Ove godine na međunarodnom takmičenju nastupilo je 25 barmena iz 11 zemalja Evrope, medju takmičarima je bila i trostruka svjetska šampionka.Prateći trendove udruženje je prošle godine osnovalo sekciju barista koja se pokazala kao veoma dobar potez jer danas imamo sve veće interesovanje mladih za ovaj dio barske struke.Odradili smo nekoliko kurseva širom Crne Gore, gdje smo vidjeli da ova sekcija ima zaista veliki potencijal u Crnoj Gori. Već smo prošle godine imali Barista cup sa učestvovanjem velikog broja takmičara kako iz Crne Gore tako i iz inostranstva. Udruženje svake godine odradi dvije obuke koje se rade po IBA standardima, takodje smo uključeni u veliki broj edukacija u sklopu raznih programa koji se organizuju u CG.

upoznavanje različitih kultura ljudi i njihovih običaja. Značajno mjesto u našem poslu zauzimaju i putovanja koja nam pružaju iskustva koja drugačije ne bi bili u mogućnosti da doživimo. Najveću satisfakciju doživljavamo kada nas ugoste kolege i prijatelji bilo gdje na svijetu iskreno i punog srca. C.M: Koje zemlje u kojima si bio zahvaljujući tvojoj profesiji su ti ostavile najjači utisak? - Zahvaljujući ovom poslu obišao sam veliki broj zemalja i svaka zemlja je na mene ostavila poseban utisak. Bio sam na skoro svim kontinentima, posjetio sam gotovo sve veće gradove Evrope, Porto Rico, Majami, Moskvu, Singapur, Peking, Tajland, Šri Lanku i Tokijo... Svaka zemlja je posebna po nečemu što je probudilo moj avanturistički duh i što je zadovoljilo moju znatiželju. Najsvježije i slobodno mogu reći najjače utiske

Japan

nosim iz Japana sa svjetskog prvenstva jer sam očaran kulturom i tradicijom ove zemlje. C.M: Đe je u svijetu najrazvijenije barmenstvo i ko nam to diktira trendove? - Najkvalitetniji i najprofesionalniji barmeni su tradicionalno iz Italije, ali je trenutno najrazvijenije barmenstvo u Sjevernoj i Južnoj Americi gdje se nalaze najbolji koktel barovi i slobodno možemo reći da nam oni i kreiraju nove trendove, mada Azija lagano preuzima primat od Amerike. C.M: Koji je najbolji razvojni put za nekog ko se opredijeli da se bavi poslom barmena kod nas. Kako da što više nauči, stekne iskustvo, napreduje? - Naravno da se najbolje opredjeliti još u srednjoj školi za bavljenje ovim poslom,

jer imate dovoljno vremena da se izgradite, naučite i pripremite za sve što vas čeka u ovom poslu. Danas u Crnoj Gori imate veliki broj obuka i predavanja koja su usko vezana sa našom profesijom tako da na njima možete dosta naučiti i napredovati. Preporučio bih mladim ljudima i da određeni vremenski period provedu i rade u inostranstvu, jer će na taj način vidjeti dosta novih stvari a i takođe dobro izučiti strane jezike koji su dosta važni u našem poslu. C.M: Kako ti „ostaješ u formi“ da si uvijek u toku sa stalnim promjenama u profesiji? - Dobro ste rekli, posao koji je dosta kreativan i u kojem se svakoga dana javljaju neki noviteti koje mi kao profesionalci moramo pratiti. Danas nam je na sreću omogućeno da korišćenjem interneta dosta dobro možemo pratiti informacije iz cijelog svijeta, tako da dosta svog

Peking

Anegdota uvijek ima: ne mogu, imam djevojku... Jedna od anegdota koja me je slatko nasmijala i koje se rado sjećam je kada je gošća na plažnom baru kod nas u Aman Sveti Stefan u večernjim satima naručila dečku koji je bio na praksi u hotelu koktel Sex on the Beach a on joj se postiđen pravdao kako ne može to da uradi jer ima djevojku u koju je zaljubljen. Pijedmonte

slobodnog vremena potrošim na pregledanju raznih sajtova koji su vezani za moju profesiju. Dosta vremena provedem i na socijalnim mrežama (najviše fb) gdje svi noviteti najbrže ugledaju svijetlost dana i najbrže se šire. Svake godine posjećujem veliki broj seminara, sajmova i takmičenja na kojim upoznajem kolege i razmjenjujem iskustva sa njima. C.M: Da li se podrazumijeva da dobar barmen mora biti i dobar barista? - Kako biste bili profesionalni barmen

Sveti stefan

54 Caffe Montenegro

morate dobro poznavati i spravljenje kafe i napitaka od nje, tako da morate biti i dobar barista. Baristi su barmeni čija je specijalnost usko vezana za kafu i spravljanje napitaka od nje, ovo je profesija koja je sve popularnija kako u svijetu tako i kod nas. C.M: Zašto se žene manje opredjeljuju za to zanimanje, kod nas, a čini se i u svijetu, ili griješim? - Nažalost mali broj žena se kod nas odlučuje da se bavi ovom profesijom ili ako počnu brzo prestaju i prelaze da rade

nešto drugo. Mislim da je problem u velikom broju radnih sati koje provedemo na nogama, radnom vremenu koje nikada nije fiksno i rad sa različitim tipovima ljudi. C.M: Sad si sudija na takmičenjima barmena, ali si se nedavno u Hrvatskoj nakon dosta godina opet takmičio? - Poslije velikog broja takmičenja kako kod nas tako i inostranstvu vodeći ljudi u UBCG su odlučili da mi daju šansu i ponudili su mi funkciju u udruženju.

Koktel „CAFFE MONTENEGRO“ Poznajemo se od kad postoji Caffe Montenegro, 13 godina ve, od početka tvoje karijere i prvih brojeva našeg časopisa, i u startu saradnje časopisa sa UBCG. E sad da te pitam, hoćeš li mi smisliti i napraviti koktel pod imenom Caffe Montenegro? Kakav će to biti koktel? - Naravno i biće mi velika čast, jer je kroz vaš časopis prikazana prava duša Crne Gore sa svim njenim ljepotama, koje sam pojedine iskreno po prvi put vidio u vašem časopisu. Biće to spoj sastojaka sa prostora Crne Gore koji će svojim lepršavim mirisom i ukusom probuditi u nama najljepša osjećanja. Želio bih da vam se zahvalim na svemu što ste do sada uradili za barsku profesiju i za naše Udruženje, jer od početka, već 13 godina pratite sva naša dešavanja i takmičenja i na taj način popularizujete nas i našu profesiju.

Sa obuke barmena

više nego zadovoljan jer je bio upoznat da se u Crnoj Gori ne može nabaviti taj viski. Naravno, znao je i da nagradi naš trud.

Sa takmičenja u makarskoj

Naravno da sam prihvatio jer ovom profesijom se bavim iz ljubavi i ovo je bila još jedna prilika da izgradim sebe kao barmena i pomognem razvoju struke. Nažalost morao sam prestati da se takmičim na našim takmičenjima jer sam bio u organizacionom odboru i posvetio sam se više suđenjima na istim. Sve više sam dobijao pozive da sudim na takmičenjima u okruženju jer sam se trudio da i u ovom dijelu budem maksimalno profesionalan i uspješan. Rezultat se pokazao da sam i u ovome bio uspješan jer sam imao čast da sudim na dva Svjetska prvenstva. Nedavno sam sticajem okolnosti opet bio takmičar u Makarskoj jer je takmičar iz CG bio spriječen da nastupi. Iskreno prilikom nastupa osjećao sam kao malo dijete jer je u meni to probudilo opet onaj osjećaj sreće i nalet adrenalina. Nastupio sam sa koktelima čiji sam autor receptura, aperitivnim koktelom - Tezej i Long drink koktelom - Finlandia Blues. Osvojio sam

nagradu za Najbolji stručni rad, što je za mene značajno jer dobiti takvu nagradu u Hrvatskoj za mene ima veliki značaj. C.M: Da li je bilo u tvojoj karijeri čudnih narudžbi kad su kokteli u pitanju? - Kao i u svakom poslu naravno da je bilo i čudnih zatjeva gostiju, ali sam se uvijek trudio da ispunim očekivanja i da na kraju gost ode zadovoljan. Pošto većinu gostiju koji dolaze u naš hotel predstavljaju ljudi koji obilaze sve Amane i zbog toga mi ih zovemo Amanjankies, prije njihovog dolaska mi dobijamo njihove profile šta vole da piju i jedu, šta ne vole, na šta su alegični... Desilo se da veoma važan gost koji nam dolazi za nekoliko dana voli da pije koktel Old Fashioned sa veoma skupim viskijem, koji se u tom trenutku u okruženju jedino mogao nabaviti u Sloveniji. Kompanija je organizovala našeg vozača koji je otišao za Ljubljanu i donio traženi viski. Gost je bio

C.M: Svaki posao ima i „drugu stranu medalje“. Šta je najteže na toj „drugoj strani medalje“ u tvom poslu? - Dobro pitanje, kako naš posao nema fiksno radno vrijeme već često ostajemo radno na nogama i više od 10 sati već se javljaju neki zdravstveni problemi, bolovi u nogama i problemi sa kičmom. Dok sam radio u noćnim klubovima najteže mi je padalo ostajanje do jutarnjih sati jer vam se tada život u potpunosti mijenja jer zamjenite dan za noć. Ali ništa ne može zamijeniti ljubav prema ovome poslu i onaj osjećaj ispunjenosti onim što radite. C.M: Koji je tvoj omiljeni koktel? Ili je to neko čisto alkoholno piće? - Možda ću vas razočarati odgovorom ali nisam veliki obožavatelj koktela, više volim da popijem kvalitetno vino. Moji omiljeni kokteli su klasik kokteli, koji su sve popularniji kako u svijetu tako i kod nas, izdvojio bih moja dva omiljena Negroni i Old Fashioned.

IVNIK

d.o.o.

Ekskluzivni uvoznik i distributer proizvoda engleskog proizvođača

Orijenska bb, Podgorica mob: +382 69 027 410; +382 69 212 143; +382 69 212 205 web: www.ivnik.me e-mail: ivnikcg@gmail.com

NAJMOĆNIJI METALNI SUŠAČI ZA RUKE

suše ruke od 12-14sek

PLASTIČNI SUŠAČ ZA RUKE 2100W suši ruke za 24sek

��

PROFESIONALNI OSVJEŽIVAČI PROSTORA

SANITARNA KANTA 15L

58 Caffe Montenegro

Padella predstavlja

Aristokratska LJEPOTA

porcelana

Porcelansko posuđe je vjekovima cijenjeno, predstavlja savršensto jednostavnosti i čistote i neodoljivog šarma i uklapa se u performanse aktuelnih trendova internacionalne kuhinje i njenih različitih potreba. Padella vam predstavlja dva svjetski priznata priozvođača kulinarskog porcelana: REVOL i STEELITE

60 Caffe Montenegro

...OBOJEN PORCELAN!

Dostupan je u više od 30 boja! Jedini proizvođač porcelana koji nudi toliko širok spektar boja! Takodje, stvorena je i rustična linija, reljefaste teksture koja izgledom vraća u davna vremena. Porcelan je pogodan za sve izvore toplote, uključujući indukciju i mikrotalasne pećnice.. REVOL porcelan je idealan za izgled modernog švedskog stola!

REVOL PORCELAN VISOKIH PERFORMANSI

REVOL je francuska porodična firma koja se izdvaja jedinstvenim iskustvom već 247 godina u proizvodnji kulinarskog porcelana. Zadovoljstvo nam je zastupati brend koji kuvaru daje posebno, kreativno i inovativno rješenje, na vama je samo da uživate!

O PORCELANU...

REVOL porcelan je dizajniran za zahtjevne uslove. Neporozan i vrlo otporan na mehanički i termički šok, te je uspješan i visoko kvalitetan kulinarski „alat“ u kuhinji.

STEELITE je vodeći svijetski proizvođač porcelana sa tradicijom dugom preko 100 godina.

Posebno se ističe po tehnici ručnog oslikavanja kojom zadovoljava i najprefinjenije ukuse klijenata. Porcelan podliježe testiranju u svim fazama proizvodnog procesa i kao rezultat visokokvalitetne procedure dobijamo GARANCIJU NA PROIZVODE.

Otporna boja i glazura / Otporan na termički šok / jednostavna mogućnost slaganja

Sinmon doo +382 (0)32 673 560 sinmondoo@gmail.com www.padella.me

62 Caffe Montenegro fotografija: jelica bujiÄ&#x2021;

- M j e s ta koj a m e n i z nače Maja Krstajić – Radoman,

rukovodilac PR-marketing sektora Čelebić kompanije

Durmitor

me najbolje opisuje Sa originalnošću i autentičnim stajlingom, odmjerenim ali jasnim stavom Maja Krstajić Radoman je upečatljiva ličnost javne scene, ali neko ko na toj sceni boravi taman koliko treba. U sebi nosi sve ono što je formiralo i od čega je nastala, genetiku prostora svog porijekla, ponosnog Durmitora, nikšićkog intelekta i britkosti, rodne Podgorice mjesta gdje je “savila svoje gnijezdo”..., vezanosti za porodicu, a opet sve to obavijeno u nježnost i ženstvenost. U svom domu sa suprugom i kćerkicom živi svoju sreću baš kako želi, ali ne zanemaruje posao ni u ranoj fazi majčinstva. I postiže sve.

razgovarala: Sanja golubović

C.M: Koja su mjesta na mapi tvog života zaokružena “crvenom olovkom” kao najbitnija? - Durmitor. Sa jedne strane Jezera, Pašina Voda i Žabljak, domovina Krstajića, sa druge strane Drobnjaci, odakle su moji Malovići, ujčevina... Durmitor me opisuje na toliko mnogo načina... U svakoj njegovoj ivici je obris moje ličnosti koja zna da bude ponekad i gorda i hladna kao najviši, dovijeka sniježni vrhovi, ali čista i pitka kao durmitorska jezera. Sa druge strane tu je Komarnica koju sam sa uzbuđenjem posmatrala cijelo djetinjstvo u Drobnjacima i mojim Dužima... Nikšić, grad u kojem živi skoro cijela moja familija. Tata koji sada tamo počiva. Najljepša sjećanja iz djetinjstva, nestrpljenje da uđem u topli babin dom, da zagrlim ujake i braću od ujaka. Mjesto gdje su na jednom mjestu bili moji Krstajići i Malovići. I konačno Podgorica... Moj rodni grad koji dan

fotografije: privatna arhiva

danas u meni budi oprečne emocije... volimo se i osporavamo... Ljubav nas navikava jedno na drugo... Život i porodica koju sam tu formirala... Tu su moji prijatelji, posao... majka i brat, moja snaga i utočište.

C.M: Kako sad izgleda jedan tvoj običan dan u Podgorici? - Andro (suprug) i ja se budimo rano uglavnom tako što ćerkica skoči na jedno od nas. Naravno da bi spavali još ali ona već tada počinje zavodljivu igru koja traje do ranog mraka i oboje smo odmah razoružani… Andro potpuno, ja se i trudim da zadržim autoritet. Spremamo joj prvi obrok i ispijamo kafu. Andro ubrzo odlazi na posao i onda je ćerkica samo moja i znam da je to naš trenutak i da tada mene voli najviše na svijetu. Onda nam dođe baka, moja majka Vera, najveće ushićenje za našu djevojčicu, a ja njen dolazak iskoristim da u par sati pozavršavam

neke poslovne obaveze. Ubrzo nakon porođaja sam počela da radim onoliko koliko je to moguće uz bebicu. Volim svoj posao i smatram sebe odgovornom osobom. Važni projekti su bili pred nama i osjećala sam potrebu da, pored majčinske uloge, ne zanemarim i poslovne obaveze i ne znam kako, ali uspjelo je… to odsustvo od kuće je kratko ali ipak trčim da opet vidim moju mezimicu. Onda nas dvije šetamo i družimo se, spremamo kašice i ručak, nekada plačemo, nekad se samo smijemo, nekad sve ide glatko a nekad peh za pehom ali guramo…dok tata ne dođe i onda smo skupa. To je najvažnije. Uveče Andro i ja čitamo, nerijetko analiziramo dan za nama i kujemo planove… I počesto visimo iznad bebinog krevetića.

C.M: Imaš li neko omiljeno mjesto u Podgorici u koje imate naviku da idete na kafe pauzu?

Sa suprugom Andrijom u Pragu (gore) Sa Mamom Verom (dolje lijevo)

u Regentu

Istanbul, dolmahbahče palata (dolje desno)

sa kumom Danijelom

- Suprug i ja volimo Kineski restoran u City kvartu. Nekako je topla atmosfera, nenametljiva, vole nas konobari i mi njih, poznaju našu curicu i pobrinu se da se sa svim bebećim skalamerijama osjećamo ugodno. Volim i novootvoreni Terminal u City Mall-u, tu sam svakodnevno, nekad poslovno ali najčešće sa porodicom. I svakako Astoria u Delta City-ju gdje svakog dana istresem dušu mom najboljem prijatelju barem na pola sata.

C.M: Koliko Crnogorci poznaju Crnu Goru? Kako si ti najbolje upoznavala Crnu Goru? - Vjerujemo da su na dobrom putu da je upoznaju ljudi koji vikendom idu na Montenegro Phototrekking ture. Zavidim im. Svaki kamen i travku koju osjete pod nogama dok se penju na planine i prelaze zahtjevne dionice. I udišu miris trave s proljeća ili osluškuju škripu zemlje otvrdle od hladnoće zimi. Dobar dio Crnogoraca, uključujući i mene ne poznaje dovoljno Crnu Goru. Primorje uopšte ne poznajem,

64 Caffe Montenegro

meni ono nikada nije ni bilo skroz dostupno. Kada zapitam sebe zašto nisam bila na nekoj plaži, ponti, uvali, ili uopše na nekom mjestu shvatam da je to uvijek bilo zauzeto ili skupo i nedostupno. Zato volim Sjever. Tamo je sve moje, naše, otvoreno, gostoljubivo. Blisko, ko hoće da vidi. Zato volim sela. Išla bih na svačije selo, obožavam to. Zanimaju me porodične kuće i priče koje idu uz njih. Uvijek svakoga i pitam odakle je porijeklom. Sad već uglavnom i znam. Ali pitam jer volim da

mene pitaju. Isto tako, nikada nijesam bila na 70% aktuelnih plaža i barova na primorju, nikada nijesam bila u Top Hillu, ne znam gdje je Oblatno i Ribarsko selo. Čudno…

C.M: Osim Crne Gore, koja je to zemlja koja odgovara tvom senzibilitetu, zemlja u kojoj bi izabrala da živiš, i zašto? - Od zemalja u kojima sam bila jedino Italija. U njoj bih mogla da živim i budem srećna, pod uslovom da je to

Asocijacije na djetinjstvo: Škripa nikšićkog snijega pod nogama... Radovanje na autobuskoj ili željezničkoj stanici jer krećemo za Nikšić. Škripa nikšićkog snijega pod nogama. Majka i ja kako idemo kod mojih Malovića i tata i Nešo koji idu kod Krstajića… Topli burek iz Onogošta koji đed Ljubo donosi svako jutro. Kafa koju pijem sa njim i babom Milkom, mada je to obična bijela kafa. Ali poenta je u šoljici. Ljetovanje u Drobnjacima. Opet baba Milka. Skorup, kisjelo mlijeko, domaća kobasica. Izlasci u Dom JNA sa tatom i majkom. Muzika svira, jedemo ćevape. Igramo između dvije vatre u Mitra Bakića gdje sam porasla i gdje i danas živi moja majka. Komšije, vrtić Đina Vrbica, škola Milorad Musa Burzan… I petice, sve petice.

manji grad, ne veći od Podgorice. Ne bih mogla da živim u milionskom gradu, ne podnosim saobraćajne gužve, ne želim da putujem do posla ili porodice. Prosto želim da se odvezem do tamo-začas. Ne smeta mi malograđanština manjeg grada koliko neuroza velikog. Kuma i ja smo jednom u Istanbulu u automobilu provele dva sata a samo smo prešle bosforski most… Jednom sam u Beogradu dogovorila kafu za 15 minuta a stigla sam za sat vremena… izgleda da je to meni mnogo važno.

Vjerujte mi na riječ, zaljubićete se u ova mjesta Goste iz inostranstva povela bih na Žabljak i uopšte u durmitorski kraj, na Plavsko jezero i Prokletije i na Biogradsko jezero. Vjerujem da bih to druženje zaokružila Cetinjem i Porto Montenegrom. Sva pobrojana mjesta su autentična, specifična i božanstvena na svoj način. Nagovorila bih ih jednostavnom rečenicom: Vjerujte mi na riječ, zaljubićete se u ova mjesta.

C.M: Voliš li da putuješ, iz koje zemlje nosiš posebne impresije? Šta „donosiš“ sa svojih putovanja? - Volim da putujem ali nijesam od onih koji moraju da putuju da bi se osjećali regenerisano, resetovano ili ispunjeno…Važno je putovati, upoznavati kulture i pokušati da osjetiš duh nacije, ono njihovo karakteristično, nama nepoznato…Ono što dobar dio ljudi koji putuje donese i meni prepriča je detaljan raspored rafova iz butika par poznatih svjetskih brendova. Nemalo njih mi objasni kako su povoljni outleti i za koliko možeš da kupiš firmiranu tašnu ili cipele. Sad uglavnom mogu i da uporede tržne centre od dalekog istoka do američkog zapada... od onih sam koji u Bolonji sjede na popločanom trgu sa studentima, ponekad plačem ako je nešto baš toliko lijepo i ostavlja utisak. U Parizu sam plakala, čini mi se i u Pragu.

C.M: Gdje ti je i kad najduže zastao dah, pred kojom tvorevinom, građevinom... prizorom u svijetu? - Luksemburški park u Parizu. Nisam tako nešto očekivala. Mislila sam hajde i ovo da obiđemo. Inače sam bila već sluđena od tolike ljepote, grandiozne arhitekture, toliko estetike na jednom mjestu. Već sam danima bila pod utiskom i nikako nijesam uspijevala da se umirim, utišam i sredim misli i utiske. I onda sam nekako nehajno ušla na neku od kapija, došla do centalne fontane, sjela i u sred Pariza osjetila apsolutni mir. Zaključala sam taj osjećaj i danas mogu da ga se sjetim kako mili tijelom. Pamtim to više nego kada sam izgubila dah pred bazilikom Svetog srca takođe u Parizu. Ili pred Katerdralom Svetog Vida u Pragu…

Momčilov grad Žabljak

C.M: Kakva mjesta biraš za odmor ljeti? A zimi? - Ljeti volim planinu i idem svake godine. Ne volim snijeg i ne snalazim se na skijalištima zimi. Stoga i ne idem… Nekako zima uvijek prođe u nekoj prelaznoj varijanti ili kraćem putovanju u neki evropski grad sa direktnom avionskom linijom…ni to ne mora uvijek. Nekako, volim Podgoricu zimi.

C.M: Jesi li gurman, koju kuhinju najviše voliš? Postoji li neka hrana, jelo kome ne možeš odoljeti i kom se uvijek obraduješ? - Volim da pojedem ali nisam gurman. Obožavam ribu i paste, povrće i salate. Volim da pojedem i sarmu ili bilo koje kuvano jelo.

C.M: Šta je, za poimanja nas sa ovih prostora, najegzotičnije što si probala od hrane? - Nijesam puno ekperimentisala, pogotovo ne dok sam bila sama. Sada me suprug nagovara i odlučimo se da u restoranu probamo nešto što nikada ne bi naručili i uglavnom se ne pokajemo. Otkrili smo sjajno indijsko vegeterijansko jelo u Mantri i par

„Volim Sjever. Tamo je sve moje, naše, otvoreno, gostoljubivo. Blisko, ko hoće da vidi“ neodoljivih kombinacija u Kineskom restoranu u City kvartu.

C.M: Da li se lako odlučuješ da probaš nepoznatu hranu? - Ne, uglavnom je potreban nagovor i dogovor da pored “izazova” naručimo i dodatno-sigurno jelo.

C.M: Na osnovu čega praviš odabir restorana u koji odlaziš po prvi put? - Na osnovu preporuke prijatelja. Ja nikad ne idem na novo mjesto prije mojih prijatelja. Ako oni to aminuju, onda odlazim. Oni uglavnom znaju da ja volim dobru i spontanu uslugu, prijatnu atmosferu, dovoljno prostora

„Važno je putovati, upoznavati kulture i pokušati da osjetiš duh nacije, ono njihovo karakteristično, nama nepoznato“

Prag Katedrala Svetog Vida

66 Caffe Montenegro

Kćerkica “planira” naše vrijeme Prije rođenja bebe bi vikendom otišli na primorje i častili sebe dobrom ribom, vidjeli se sa svim prijateljima, uveče bi organizovali odlazak u pozorište ili bioskop. Sada se trudimo da što više vremena provedemo vani sa ćerkicom da je navikavamo na društvo, na gužvu, porodicu i uglavnom uspijevamo da budemo okruženi dragim ljudima. Još uvijek se ne odvajamo i ne tražimo vrijeme samo za sebe. Uživali smo i u samoći i u vezi i braku i sada, kada je ona sa nama, bilo je krajnje vrijeme da sve diktira mali djevojčurak. Ipak, kafa na podgoričkom suncu i asfaltu se ne propušta vikendom.

kao da se poznajemo. Ne volim distancu u odnosu sa uslugom i volim kada od njih dobijem povratnu emociju. Volim kada zapamte šta volim, kada upoznaju moje navike i znaju kada i sa kim dolazim. Prija mi to sve, volim da svako mjesto pomalo doživljavam kao svoje.

C.M: Ko za tebe najbolje kuva? - Moja majka, a suprug je guru za paste i salate. Ona je iskusna u kuhinji, a on kreativan. Oboma im pomalo zavidim.

C.M: Koje ti je omiljeno piće? - Budući da ne pijem alkohol i ne vjerujem u sokiće, najviše pijem vodu.

C.M: Imaš li omiljene restorane i koji su to? - Nemam omiljene, svuda ima ponešto što volim, od ćevapa iz restorana Pod Volat, preko savršenog bifteka u hotelu Verde.

C.M: Da li kuvaš i šta voliš da spremaš? - Za mene se može reći da još uvijek učim da kuvam i to su jela koja su inače svakodnevno na trpezama u Crnoj Gori. Bolje reći, usavršavam te recepte i prilagođavam ih ukusu ukućana. Volim da spremam spanać u mlijeku, ćureće i teleće šnicle i kuvana jela. Sada mi je najvažnije da uspijem da nabavim organske namirnice i da znam da moji ukućani jedu zdravo i svježe spremljeno.

C.M: Da li je bavljenje novinarstvom još za vrijeme studija trasiralo put tvoje karijere?

Istanbul ispred Plave Džamije

i podnošljivu muziku. U posljednje vrijeme najčešće me razočara buka u nekom neopisivo lijepom ambijentu ili loša ventilacija. To su prosto godine, nekada to nijesam primjećivala.

C.M: Zašto se vraćaš nekom restoranu? A zašto se ne

vraćaš u neki ugostiteljski objekat „više nikad“? - Zbog usluge zavolim neko mjesto ili ne odem nikad više. Dobar dio života sam provela po restoranima i kafićima i zavoljela sam konobare. Mislim da i oni vole mene. Volim da ih posmatram, zapitkujem kako su i ponašam

- Bavljenje novinarstvom me profesionalno mnogo oblikovalo. Potaklo je tu moju urođenu radoznalost i strast za informacijom, izazovima, estetikom. Voljela sam posao voditelja mnogo, ali onda je nestalo te ljubavi. Onda sam je opet pronašla u PR-u i promotivnim aktivnostima. Volim da znam da je to što radim neka lijepo upakovana završnica za težak posao koji obavljaju moje kolege koje projektuju i izgrađuju naše objekte.

C.M: Da li i danas analiziraš tekstove i priloge u medijima iz perspektive novinara? - Svakako. Posebno volim da propratim one novinare, poput tebe, koji

Sreća kakvu sam željela Kad kažem “dom”, mislim bukvalno na dom u kojem živimo suprug i ja sa ćerkom. Naših 60 kvadrata gdje svaki detalj nosi njegov ili moj pečat, a sada ponajviše naše mezimice…To je dom koji sam željela, zamišljala i konačno ostvarila i svaki dan kada uđem u kuću i zatvorim vrata tu sam ono što zbilja jesam. Tu volim, ljutim se, smijem se glasno, kuvam ili učim da kuvam, nerviram se ili plačem, strepim ili se radujem… spavam bezbrižno ili provedem poneku besanu noć… Tu stvaramo uspomene za naše dijete i svaki taj običan dan se upisuje kao veliki uspjeh i sreća. U mom domu sam i naučila šta je sreća.

se ne plaše da budu lični, da podijele utisak, mišljenje, dilemu, sumnju i da konačno otkrivamo i njih kroz ono što pišu ili izgovaraju. Nauspješniji u ovoj branši u svijetu su baš oni koji su sebe maksimalno približili čitaocima ili gledaocima, uz sve rizike.

C.M: Kako biti u dobrim odnosima sa javnošću? - Prosto biti normalan. Mnogo cijenim vrijeme novinara koji me pozovu. Pa čak i vikendom kada meni ne odgovara nikako. Trudim se da im na sva pitanja odgovorim u najkraćem mogućem roku i da odvojim jednako vrijeme i za one koji hvale našu kompaniju, ali i za one koji nas kritikuju. Volim da osluškujem ljude, naše kupce, i tu sam za njih. Ako im treba moja pomoć kada je kupovina stana u pitanju-tu sam da pomognem iako se time konkretno ne bavim u kompaniji. Ako nekome treba usluga, a ja to mogu da uradim-zašto da ne… Sa otvaranja Verde kompleksa

C.M: Ima li teških momenata u tvom poslu, i koje su to situacije? - Ne bih ja to više nazvala teškim momentima, više napornim… Ima dana kada sve teče glatko i kada je posao prosto kao lijepa mentalna joga, a kolege su vam najbolji prijatelji…a opet ima i onih kada zakaže komunikacija, preumorni ste, ne nailazite na razumijevanje i podršku i osjećate se kao da ste sami na svijetu sa ogromnim bremenom na leđima. Svi mnogo radimo,

68 Caffe Montenegro

fotografija: vedran ilić

normalno je da tamo proživimo različite trenutke. Nekad je dovoljno prespavati, ustati, nasmijati se i doći opet na radno mjesto sa drugačijim stavom i emocijom prema problematičnoj situaciji.

C.M: A koji su najljepši profesionalni momenti, koja je to najjača satisfakcija?

- Zajednički… Oni koje podijelimo svi zajedno u kompaniji. Kao TV lice dobijala sam mnogo pohvala i sjećam se da je to na neki ružan način uticalo na moj ego. I tada sam odlučila da se distanciram od pohvala i da ih primam hladno jednako kao i kritike. Sada, u ovim godinama uživam u onim uspjesima koje mogu da podijelim sa kolegama.

SINMON doo +382 (0)32 673 560 / sinmondoo@gmail.com / www.padella.me

- My brilliance kafe u Podgorici -

Raskošna igra oblika

okupljenih na svjetlosti Tekst: Sanja golubović

70 Caffe Montenegro

foto: Anka gardaševic

Primjećujući da već odavno doživljavanje prostora nije samo privilegija darovitih pojedinaca već i elementarna biološka funkcija uživala sam u atmosferi koja me obasjala i enterijeru koji me čvrsto zagrlio

U City kvartu, dijelu Podgorice đe iz dana u dan “useljava” neki novi lokal koncentracija ugostiteljskih objekata he tolika da se zbog njih kvart može nazvati drugim imenom – caffe restoran zonom. Ponekad mi zaliči na one svjetske ogromne outlete sa bezbroj prodavnica, koje kad gledaš razlikuješ smo natpise radnji. Ipak, osim par mojih omiljenih mjesta i restorana koji je prvi tu otvoren, iznenadio me i zaustavio novootvoreni My brilliance kafe. Nov koncept, autentična priča, prostor koji te prijateljski zagrli i umiri, kao pri susretu dragih prijatelja. Emocija jeste jedina konstanta originalnosti, ako izostane, potpada se pod kvalifikaciju grupe, iliti pod masovnost.

My brilliance je jasan. Nije kopija i nema kopiju, za sad. Enterijer My brilliance kafea je osmislila crnogorska likovna umjetnica Milena Mijović Durutović koja nas sve češće, osim sa svojim slikama, obraduje i prostorima koje enterijerski oblikuje. Uvijek je to drugačije, uvijek je to iskorak, i uvijek su to teme koje tek počinju da žive na ovim našim prostorima. Njen rad karakteriše izuzetna posvećenost i tu energiju jednostavno moramo i da osjetimo. Jasno vidimo da vještina građenja uspješnog arhitektonskog uobličavanja počiva na umnoj i slobodnoj umjetničkoj interpretaciji zadate teme, i vješto artikulisanoj materijalizaciji.

Enterijer My brilliance kafea je osmislila crnogorska likovna umjetnica Milena Mijović Durutović 72 Caffe Montenegro

Enterijer odiĹĄe lakoÄ&#x2021;om kombinovanja formi, materijala, tekstura i boja

My Brilliance odiše lakoćom kombinovanja formi, materijala, tekstura i boja. Obiluje detaljima koji nam definišu funkciju i upućuju nas na namjenu prostora. Stolice, stolovi, enterijerski komadi i detalji su ustvari svaki za sebe jedinstveni, smišljeni i osmišljeni i stvoreni za samo tu, za samo to mjesto i tu namjenu. Uporedivo ili ne, inspirativno umjetničko stvaralaštvo je vidno i jasno je da se radi kao na slici... samo što je ovo “oslikan” prostor namijenjen upotrebnoj osim estetske, to jest umjetničke vrijednosti. Živi život živi u prostoru ovog kafea. I podstiče na radost

74 Caffe Montenegro

života i slavi ga svakim detaljem, baš kao što kažu da život ćine sitnice. U tom jest i filozofija života od atoma – sitnica, oni formiraju krajnju sliku i osjećaj. Unijeti život u mrtav prostor je umjetnost, ne stvarati zatvorene prostore, no unutar prostora stvarati otvorenost. To je urađeno kada se stvarao ovaj lokal. Tako me se doimao My Brilliance. Ili: “Spoljašnje je rezultat unutrašnjeg... kuća je organizam sličan svakom živom biću. Zgrada je kao mjehur od sapunice. Taj mjehur je savršen i harmoničan samo ako se dah dobro udahne.“ (Le Korbizije).

KERAMIKA ZA SVE UKUSE!

www.cercamp.me mail:cercamp.me@gmail.com

tel. +382 20 221 560 +382 68 000 374

ONIX, FANAL, EMIGRES, ARANDA.

- Ve l i k i i M a l i Ž u r im -

Cuvari

Moračkih planina Vrhovi Žurima međusobno su udaljeni nešto više od jednog kilometra. Ova dva vrha čine svojevrsnu prirodnu kapiju koja otvara prolaz iz pristupne krševite doline, do jedne drugačije, zelene i mnogo pitomije. Mali i Veliki Žurim sa dolinom između njih čine jedinstvenu prirodnu cjelinu. fotografije: slaven vilus

78 Caffe Montenegro

Moračke planine nalaze se u središnjem dijelu crnogorskih Brda. Ove planine protežu se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok, južno od doline rijeke Tušinje i izvorišnog gornjeg toka Morače (ovim pravcem ide put Šavnik - Boan - Mioska), zapadno od srednjeg toka Morače (ovuda prolazi magistralni put Podgorica - Kolašin), sjeverno od Morakova (Nikšićka župa) i toka rijeke Gračanice, i istočno od visoravni Krnova. Na krajnjem sjeverozapadu Moračkih planina nalaze se površ i greben planine Lole, na zapadnom dijelu površ Lukavica i planina Žurim (Veliki i Mali).

Mali Žurim Mali Žurim (1965m) svojim izgledom dominira na ovom dijelu Moračkih planina. Mali Žurim je posebna priča, izdvojena kupa koja se diže pravo iz zelenila pašnjaka i stražari nad njima. U zavisnosti sa koje strane ga posmatrate, ima potpuno drugačiji izgled. Sa puta, sa južne strane, vide se tri šiljka koji paralelno štrče na njegovom vrhu. Sa sjeveroistočne strane se vidi samo najviši vrh koji ima skoro pravilan kupast izgled. Prilazi mu se blagim grebenom koji prelazi u vrlo strm uspon. Na kraju vas dočekuje ne posebno visoka ali skoro vertikalna stijena.

Mali Žurim je posebna priča, izdvojena kupa koja se diže pravo iz zelenila pašnjaka i stražari nad njima

80 Caffe Montenegro

VELIKI Žurim Veliki Žurim (2036m) je u blizini Malog Žurima. Sa vrha se vidi nastavak grebena i dolina pored grebena koja izgleda veoma lijepo. Vrhovi Žurima međusobno su udaljeni nešto više od jednog kilometra. Ova dva vrha čine svojevrsnu prirodnu kapiju koja otvara prolaz iz pristupne krševite doline, do jedne drugačije, zelene i mnogo pitomije. Mali i Veliki Žurim sa dolinom između njih čine jedinstvenu prirodnu cjelinu. Ova dva prelijepa vrha su omiljeni foto-motivi svakog planinara koji naiđe ovamo.

Lukavica i kapetanovo jezero Lukavica, sa Velikim i Malim Žurimom spada u najljepše predjele Župe Nikšićke. Od Nikšića pa sve do Malog Žurima ima oko 30 kilometara, oko pola sata vožnje, dok od Malog Žurima do Kapetanovog jezera ima oko 8,5 kilometara, odnosno 2 do 2 ipo sata pješačenja. Zanimljiva i lagana planinarska tura. Do Kapetanovog jezera (1.678 m) iz pravca Nikšića stiže se autom preko rudnika “Zagrad”, Luka Bojovića, Bara Bojovića i Nikšinog kiljana. Cijela vožnja, djelimično asfaltiranim putem, traje oko sat i petnaest minuta. Iz pravca Kolašina, do Jezera se dolazi pješačkim stazama, koje kreću iz Veljeg Dubokog. Teritorijalno gledano, Jezero pripada opštini Kolašin, iako je bliže, a i pristupačnije, Nikšiću. Obilazak Velikog i Malog Žurima je jedna od najatraktivnijih tura za planinare ali i za sve izletnike. Tura nije previše zahtjevna a ljepote na koje nailazimo su neopisive.

Obilazak Velikog i Malog Žurima je jedna od najatraktivnijih tura za planinare ali i za sve izletnike 82 Caffe Montenegro

- HOTEL ION, NESJAVELLIR, ISLAND -

Doživite

magiju

čistu nordijsku

priredila: sandra vahtel

Postoji bezbroj razloga zašto posjetiti Island, a jedan od njih je svakako magični hotel ION koji se nalazi na oko sat vremena od Rejkjavika, a smješten je na masivnom vulkanu i okružen je gejzerima. Njegova lokacija je pod zaštitom UNESCO-a, sa najvećim jezerom na Islandu

84 Caffe Montenegro

Lokacija hotela ION uz stazu “Zlatnog kruga” predstavlja savršenu osnovu za istraživanje bogatog nasleđa zemlje, flore i faune uz bezbroj mogućnosti za ekstremnu avanturu. Nalazi se u blizini Nacionalnog parka Tingevelir (pod zaštitom UNESCO-a) i pruža lak prilaz svim esencijalnim atrakcijama zemlje „vatre i leda“. Nakon povratka sa avanture, u hotelu je spremno sve za pravo osvježenje avanturističkog dana. Luksuzne sobe, ekskluzivni „Silfra“ restoran, nagrađivani bar „Polarne

svjetlosti“, čudesni spa sa lavom i prelijepi pejzaž koji se prostire preko horizonta. Gdje god da pogledate nailazite na mir i dobru uslugu tako da se možete napuniti pozitivnom energijom i snagom za nove avanture. U restoranu „Silfra“ i baru „Polarna svjetlost“ nude meni svježih lokalnih proizvoda serviranih sa mješavinom različitih vrsta likera, alkoholnih pića i piva iz islandskih mini pivara. Restoran „Silfra” otjelotvoruje lokalni ukus i duh Islanda, nudi sezonska i savremena

jela sa naglaskom na održive, svježe sastojke sa obližnjih farmi. U restoranu su ponosni što služe modernu nordijsku kuhinju, čistu, svježu i jednostavnu. A iznad svega, lajt motiv im je da predstave sve što je dio ovog dijela svijeta. Glavni kuvari u restoranu naglašavaju tzv „sporu hranu“ koja se jednostavno može opisati kao hrana koja se sastoji od najsvježijih dostupnih proizvoda koji se nalaze u blizini hotela. Ime restorana potiče od Silfra pukotine na rijeci Pingvelir. Pukotina je

Za one koji ne žele da budu samo u sobi i koriste hotelske usluge, postoji veliki broj turističkih aktivnosti, a samo neke od njih su vožnja „super“ džipovima, obilazak vulkana i pećine, jahanje konja, vožnja helikopterom, rafting, ronjenje...

Restoran otjelotvoruje lokalni ukus i duh Islanda, nudi sezonska i savremena jela sa naglaskom na održive, svježe sastojke sa obližnjih farmi

86 Caffe Montenegro

Namučićete se da pronađete hotel sa boljim pogledom na polarnu svjetlost

najpopularnije mjesto za ronjenje na Islandu iz dva razloga: prvi je taj što je to pukotina između američkog i evroazijskog kontinenta, a drugi razlog je predivna prozirnost koja se ne može vidjeti nigdje drugo.

Dizajn u skladu sa okruženjem

Predivni dizajn restorana i spektakularno okruženje savršeno se slažu sa hranom koja se servira u Silfri. Sve, od svježe

upecane artktičke ribe iz Pingvallavatna pa do jedinstvenog islandskog brulea će vam otvoriti oči ka islandskoj i nordijskoj kuhinji. „Silfra“ je, osim za goste hotela, otvorena za sve ljude koji prolaze i istražuju spektakularnu prirodu Islanda. Hotel je dizajniran od strane američkog studija Minarc. Ovaj studio je prilikom dizajniranja hotela za cilj imao kreiranje nevjerovatnog iskustva odmora, sa dramatičnim i magičnim elementima. Lokacija ovog hotela doprinijela je ostvarenju njihovog

cilja, s obzirom na to da se odatle pruža pogled na jezero Thingvallavatn i okolne planine. Ion hotel sagrađen je upotrebom postojeće konstrukcije i gotovih panela u kombinaciji sa održivim materijalima. Drvene grede i drugi prirodni materijali, poput gume, korišćeni su za kreiranje namještaja u hotelu. Dizajn je inače u potpunosti inspirisan istraživačem Ingolfurom Arnarsonom, koji je navodno osnovao Rejkjavik 874. godine. Dizajn

Liječenje islandskom prirodom Tretman počinje šoljom čaja od islandskih biljki i relaksacijom. Nakon čaja i opuštanja tijelo je očišćeno. Sljedeći korak je vreli tuš. Tijelo se prekriva vrućom maskom i umotava u ćebe. Nakon toga slijede lagane masaže lica i nogu, a potom tuš ispiranja. Kraj tretmana podrazumijeva masažu cijelog tijela. Tretman traje 90 min.

poštuje kreativne ideje i okolni pejzaž u pogledu na konstrukciju, panoramu i smještajne jedinice. Holistički pristup cijelom ovom projektu za rezultat je imao kreiranje moćne povezanosti između destinacije koju je kreirao čovjek i nevjerovatnih prirodnih magija Islanda. Boravak u ovom luksuznom hotelu je dodatno poboljšan povezanošću gejzera i glečera koji su definicija ovog prostora,

88 Caffe Montenegro

Zagrijani spa bazen je jedini ovakve vrste, dok za one koji nijesu toliko odvažni da budu napolju postoje unisex sauna i teretana koje se nalaze unutra

kao i nezaboravnim pogledom na razigrana Polarna svjetla.

Spa centar

Nakon tople saune ili osvježenja u 10 m dugačkom vanjskom bazenu osjećaćete se odlično u mirnoj sobi za opuštanje. Osjećaj mira, toplote, prirode i čistote će pojačati vašu energiju i stvoriti nezaboravno iskustvo. Tretmani u spa centru

koji je u sklopu ovog hotela uključuju toplu masku islandskog brenda Soley Organics, koja sadrži pepeo vulkana, koji ima poznata terapeutska svojstva. Takođe, tu je ponuda oksidacije tijela i pojačavanja kolagena. Kada je koža u potpunosti revitalizovana, možete uživati u otvorenom termalnom bazenu, u pogledu na predivno jezero Tingvelir i polarnu svjetlost.

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 +382 68 021 407

priredila: sandra vahtel

92 Caffe Montenegro

94 Caffe Montenegro

96 Caffe Montenegro

Tekst: sandra vahtel

98 Caffe Montenegro

100 Caffe Montenegro

101

102 Caffe Montenegro

CM klub Hoteli Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi cm kluba HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788 HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, Podgorica +382 20 281121 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601 MD, Bar +382 (0) 30 305124 Mimoza, Tivat +382 (0) 32 671305

BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021

Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344

Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039

Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500

Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204

Princess, Bar +382 (0) 30 300100

Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093

Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623

Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000

Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541

Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814

Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100

Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206

Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471

Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545

Šajo, Budva +382 (0) 33 460243

Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500

Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044

Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196

Franca, Bar +382 (0) 30 55 920

Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666

Splendid, Bečići

Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

106 Caffe Montenegro

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084 Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131 Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666 Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601 Ziya, Podgorica +382 (0) 20 230690 Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021 Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511 Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Ugostiteljski objekti

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222 Arte Dolce, cafe poslast., Podgorica Ali Baba, plažni bar, Kotor Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 Amici, kafeterija, Nikšić Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000 Ant, cafe bar, Bečići Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416 Arena, cafe bar, Bečići Astoria restorani Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita, pizzeria, Kotor Caffe - caffe, Podgorica

Royal, cafe bar i plaža, Bar Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051 Carpe Diem, cafe, Bar Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655 Casper, Budva Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859 Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501 Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 Cesare, café-bar, Kotor Club Emporio, Stari grad Budva Copacabana, Ulcinj Costa coffee, Budva i Podgorica Cuba, cafe bar, Petrovac Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 Čudna šuma, cafe bar, Žabljak Dali, rest., Podgorica +382 (0) 69 234567 De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 Dominus, cafe bar, Petrovac Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge,

Budva +382 (0) 69 160000

Durante,

Ulcinj +382 (0) 30 373701 Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza, poslastičarnica, Kotor Fratello, diskoteka, Bar

članovi cm kluba

Gaeta, Cetinje

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Garden, cafe - pizzeria, Budva

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Grand, café - bar, Podgorica

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

Maša, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

Hacijenda, latino bar, Budva

MB Ice club, Budva

Harašo, cafe bašta, Budva

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Hemingvej, cafe bar, Nikšić

Milenijum, restoran, Rožaje

Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Ipad caffe 1 i 2, Podgorica +382 (0) 20 621850

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Island, plažni bar, Kamenovo

Montenegro caffe pub, Podgorica

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Montenegro Pub, Nikšić

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

Mtv, picerija, Petrovac

Jazz club, cafe - bar, Nikšić

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Jet ski, Kotor

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

K-2, picerija Nikšić

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Kalamper, restoran, Bar

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

Kapetanova konoba, Rafailovići Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223 Kiss, Petrovac Knjaževa bašta, restoran, Bar Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 Krušo, konoba, Herceg Novi Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648 Laguna, mliječni restoran, Berane Laguna, restoran, Podgorica Les Deux Magots cafe, Nikšić Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054 Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi Lugano, Kotor

+382 (0) 20 230944

konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tajson, cafe bar, Rožaje

Pod murvom, restoran, Bečići

Tani, Nikšić

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Porto, Budva

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Portun, restoran Nikšić

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Poslastičare Fontane, Nikšić

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Premier, café - bar, Podgorica

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

Pržionica kafe Pause, Berane

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

Regina, Tivat

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

Ribarsko selo, Žanjice

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003

Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008

Xaoc caffe, Podgorica

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601

Ritter, Cetinje

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Rocky beach, Utjeha, Bar

wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Samba, restoran, Bar San Marino, restoran, Budva

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Ocaso club, Budva

Santa Marija, Bečići

P.C. Atrijum, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550

Panini, Petrovac

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Skala Santa, konoba, Kotor

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Solila, plažni komleks, Tivat

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

Sport Club, Podgorica

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Piccoletto, fast food, Nikšić

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

Pizana, rest., Budva +382 (0)69 150150

Street, cafe bar Nikšić

Planet, cafe bar, Bar

Sv. Toma, plaža, Bečići

Plavnica

Svera,

Brendovi, proizvođači

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija Aleksandrija, Herceg Novi

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171 Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet Frikom Fructal, Ajdovščina Slovenija Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145 Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304 kimbo caffe, Kamnik, 107

članovi cm kluba

Skoplje, Makedonija

Budva +382 (0) 33 454624

Nikšić +382 (0) 40 218746

Knjaz Miloš Ledo

Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803

Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206

Manuel caffe

Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024

Martex, Cetinje

G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje

Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866

Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600

Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Next, Fresh&Co.

Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Pernod Ricard

Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350

Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Preduzeća

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160 Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133 vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006 voda voda, Vlado Beuaty bar, Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Granulati, Bar +382 (0) 30 312601

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Guardian, Budva +382 (0) 33 456040

Alo taxi, Podgorica 19700

Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484

Amon, rent a car, Budva Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam +382 (0) 33 410410

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Bar kod, Podgorica

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250

CG Ex Mirage, Petrovac

Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500

Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901

Cogimar, Ljuta-Kotor

Eccolo,

Comp - comerc,

Distributeri, Zastupnici

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

108 Caffe Montenegro

Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545

Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111 Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710 Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415 Luštica bay, www.lusticabay.com Maesto Line, Podgorica +382 (0) 20 662072 Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314 Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911 Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557 MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450 MERCATOR MEX, Podgorica +382 (0) 20 658 110 Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072 Metropolis, Podgorica MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540 Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436 Mirax group +382 (0) 67 211000 Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552 Mixer, Italy Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 M tel Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva

Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403

Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065

K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722

Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529

K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431

Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660

Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280

Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Reklam, Herceg Novi Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280

članovi cm kluba

Podgorica

Herceg Novi +382 (0) 31 335999

DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072

Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650

Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300

Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010

Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011

Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493

Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831

Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136

Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001

Fadis, Bar +382 (0) 30 341703

Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185

Opština Budva +382 (0) 33 451451

Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841

Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344

Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413

Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222

Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064

TO Bar, +382 (0) 30 311633

Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508

Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

TO Berane, +382 (0) 51 236 664

Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330

Rapex, Bar +382 (0) 30 341244

TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877

Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152

Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814

TO Budva +382 (0) 33 402814

Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405

Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367

TO Cetinje +382 (0) 41 230 250

Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107

Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301

TO danilovgrad +382 (0) 20 816015

Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412

Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402

Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804

TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820

VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000

Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115

Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100

TO kolašin +382 (0) 20 864254

Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

Spa medica, Podgorica+382 (0) 20 662198

TO kotor +382 (0) 32 322886

Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797

Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227

Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742

TO mojkovac +382 (0) 50 472428

YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709

Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863

Stiropak +381 (0) 18 803335

TO nikšić +382 (0) 40 213262

Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552

Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670

TO Pljevlja +382 (0) 52 300148

Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097

Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150

Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256

TO Podgorica +382 (0) 20 667536

Zlatara Onyx, Budva

Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315

Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091

TO rožaje +382 (0) 51 270158

Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135

Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700

TO tivat +382 (0) 32 671324

Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

TO Ulcinj +382 (0) 30 412333

TMG, Veternik +381 (0) 21 823167

Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240

Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879

TO žabljak +382 (0) 52 361802

Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450

Opremanje

La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776

Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447

Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819

M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745

Aragana, Bar +382 (0) 30 340055

Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128

Arti home centar, Bar

Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415

Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118

Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770 Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181 Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064 Dakom,

Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Volcano kladionice Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451 Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000

Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Nino dizajn +382 (0) 67 519080

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522

Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874

My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021

Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603

nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213

Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917

Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182

Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340

Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279 Plava Devetka,

Turističke organizacije i organi uprave 109

Sportski centar â&#x20AC;&#x153;Milenijumâ&#x20AC;? / 10. Crnogorske brigade bb / Podgorica / +382 67 515 001 +382 69 515 001 info@aikidocentar.com / www.aikidocentar.com facebook.com / aikidocentar

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407