Caffe Montenegro br. 131 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 131 / januar 2017 / Crna Gora / cijena 3eura

City Kvart, 81000 Podgorica tel: +382 (0)20 22-00-66 mob: +382 (0)67 44-77-66 e-mail: persempre@t-com.me web: www.persempre.me Radno vrijeme: Svim danima od 08:00h – 23:00h

Srećna Nova godina i Božić! Vaš Per Sempre

Coach House / Ulica Džordža Vašingtona 3/11 Podgorica / Tel: 020 674 210 / coachhousecg@gmail.com

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske eﬁkasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

IVNIK

d.o.o.

Ekskluzivni uvoznik i distributer proizvoda engleskog proizvođača

Orijenska bb, Podgorica mob: +382 69 027 410; +382 69 212 143; +382 69 212 205 web: www.ivnik.me e-mail: ivnikcg@gmail.com

NAJMOĆNIJI METALNI SUŠAČI ZA RUKE

suše ruke od 12-14sek

PLASTIČNI SUŠAČ ZA RUKE 2100W suši ruke za 24sek

��

PROFESIONALNI OSVJEŽIVAČI PROSTORA

SANITARNA KANTA 15L

sadržaj

14 54

12 Sasvim lično: Sreća je ko jabuka – podijeliš je i ima za dvoje 14 „Wild Beauty Award 2016”: Najbolji turistički novinar urednica Caffe Montenegra 18 34. put izabrani najbolji u turizmu i ugostiteljstvu u Podgorici: Caffe Montenegro najbolji turistički medij 20 Uloga menadžmenta u moivaciji zaposlenih: Kako motivisati zaposlene 24 Cogimar Carstvo dobrog ukusa 30

Praznični duh širom Evrope: Trgovi iz bajke

Mjesta koja meni znače: Ratimir Martinović, pijanista Kad bih birao opet bih se u Kotoru rodio

46 Praznična gastro geografija: Arome Božićnih trpeza

30 Naslovna strana: cogimar

12 Caffe Montenegro

54 Pekare Harmonija u Podgorici:

Najfinija peciva i divne slavske pogače

58 Slađana Šoć – naša omiljena kuvarica iz emisije “Ukusi jutra”: U kulinarstvu je važno uvijek biti drugačiji

68 66 Ribnica commerce predstavlja:

SelfCookingCenter®

68 Zaleđe Boke Kotorske: Naša sela - lijepa a napuštena 78 Ranulph Fiennes – avanturista koji ne odustaje: Najstariji istraživač na svijetu 82 Ivnik predstavlja: Sigurna zaštita od insekata

108

84 Remid Vis: Uvijek u savršenom pokretu 88 Putopis: New York: Urbana džungla 98 Hotel La Sivoliere: Zimska čarolija u Francuskoj 108 Veličanstveni plodovi bora: Pinjoli Mala moćna zrna 115 CM klub

IMPRESUM ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Media Home KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

DIREKTOR Media Home: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Krstinja Zečević, Ana Đurković, Prof. Ana Jakić, Miodrag Kostić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

- Sasvim l i č n o -

piše: sanja golubović, urednica

Sreća je ko jabuka

podijeliš je

i ima za dvoje Savremena stvarnost je u potrazi za podsticajima za sreću. Kako i zašto je postalo problem ljudima da nađu razlog da budu srećni i da ih tome moraju učiti lajfkouči, da se mora radi toga ići na predavanja, seanse, „treninge“, radionice, čitati knjige u kojima nas uče da se volimo ne bi li nas drugi voljeli i mi njih i bili srećniji svi... ne znam. Zašto se u prošlim vjekovima nije raspravljalo tako o sreći, jesu li bili srećniji ili pametniji naši preci, ne znam. Filozofiralo se i lamentiralo nad mnogo čim, mnogi su mislioci dali njihove definicije sreće ali učenje da se postigne osjećaj sreće mi nije poznat. Jesmo li se opteretili nametnutim visokim zahtjevima po svakom pitanju i takmičimo se sa samim sobom pa u toj borbi sa sobom niko ne može pobijediti i biti zadovoljan, ne znam. Primjećujem da i postignuto čak i neočekivano više od željenog nije dovoljno ljudima da se osjećaju srećno. Kad kažem srećno, znam da je

14 Caffe Montenegro

relativan pojam, mislim ustvari dobro. U ovom kontekstu pada mi na pamet ona pjesma „kad se neko nečem dobrom nada..“ - dobro ga i strefi. Slogan za Red bull kaže „daje ti krila“. Trebalo je izmisliti i pića koja nam trebaju dati krila, a nekad se govorilo da sreća čovjeku daje krila. Sreća je sad Red bull. „Dobar dan, dajte mi dvije limenke sreće“. Eto tako. Coca - Cola ima slogan „Podijeli radost“. Super slogan, koji izuzetno pametno igra na ono što smo zaboravili a bez čega ne možemo. Sa srećom nas namamljuju. Odlično poznavanje opšteg stanja sadašnjeg čovjeka. Igra se na kartu sreće, koju nikako da osjetimo. Super su i oni emotikoni i stikeri, samo u stiker market uzmeš i staviš značić za „I feel happy“ - nikako da napišeš „srećan sam“... Lakše je tako, nekako ni ne osjećaš ništa samo nalijepiš, i da jesi i nijesi svejedno, srećan si za onog ko to gleda, iako možda s druge strane i plačeš od muke, tuge ili čega već, nedostajanja sreće.

Kao da je sramotno reći da si dobro, da je dobro, da ti je dobro, da se osjećaš SREĆNO. Ili se bojimo da neće trajati, ili ao šta nas snađe, pa prećutkujemo od straha ili blama da ne budemo patetični, jer, ah, pa šta je to toliko Veliko da bi bili srećni. Nema velikih ni malih razloga za sreću ima samo razloga - svaki dan kod svakog zdravog čovjeka, sa zdravom porodicom i prijateljima, prije svega. To je sreća, da ne nabrajam dalje, nabrojit se ne može, jer svak ima svoje razloge. Danas je masovno odbačeno i neprihvaćeno ponašanje srećnih ljudi, pa se možda i zbog toga kriju, da ne bi imali neprijatnosti ili djelovali čudno, pa i sumnjivo. Kriju sreću u 4 zida svoje duše. I ne smiju je podijeliti, da ne bi bili uvrijeđeni ili povrijeđeni. Ako je pokažu rizikuju da ih masa nesrećnih zbog tuđe sreće linčuje zluradim komentarima. Ima, pak i onih koji sreću foliraju, to je lako prepoznati ali greote im je reći. Radi se o onima koji istinski ne znaju šta ih usrećuje i toliko su nesrećni bez

Kakva bi sreća bila da narednih dana imamo i otkrijemo svi više razloga u sebi za dobar osjećaj da ga širimo kao zarazu, pa đe se primi primi a đe odbije ni ne treba da ostaje. Da dijeljenjem množimo. Ne da to bude pretpraznično raspoloženje euforično i trenutno izazvano dekorom ulica i izloga i rasprodaja... već da mi sijamo i isijavamo dobro raspoloženje, jer eto, makar zdravi smo i tu smo. I da se sjetimo onih koji nijesu.

razloga da ih je sramota tog svog stanja ničim izazvanog osim samim sobom, da moraju lagati o sreći. Tužno je. Uglavnom krijemo emocije da nas ne bi „provalili“, krijemo da nam se ne bi s njima poigrali, krijemo da nam ne bi podvalili sreći... Meni, da i ja malo filozofiram, čitav život je neka igra na sreću. Svaki dan. Ne kocka, nego igra na sreću. Svaki dan od kad otvorim oči dešava se neka sreća. Za početak, da smo tog jutra svi osvanuli živi i zdravi. Mislim da, kad bi se ljudi bavili svojom koliko se bave tuđom srećom bili bi mnogo srećniji. Bojimo se i stidimo sreće, krijemo je ko zbog ponosa Crnogorci siromaštvo ili muškarci nesrećnu ljubav. Jedino što znam da je najvećim dijelom naš izbor ne uzimajući u obzir vanredne životne momente, da li ćemo i hoćemo li biti i koliko srećni. Uopšte ne zavisi od drugih ljudi, sve se svodi na to šta očekujemo od sebe jesmo li fer prema sebi,

dozvoljavamo sebi biti srećnim ili se bavimo time šta očekuju drugi od nas i poređenjem koje ubija svako sjeme sreće. A toliko ćemo narednih dana sretnjivati jedni drugima i pominjati sreću svaku... i izgovarati to napamet onako... ne kažem da to i ne želimo jedni drugima ali postalo je nekako isprazno. Onako, reda radi se izgovara. Kao i mnoge riječi koje su nekad imale smisao i težinu i kad se izgovore značile su, poput „srećo“ ili „ljubavi“. Sad se tako istopolno obraćamo jedni drugima. Drugarice kažu jedna drugoj „moja srećice“, „ljubavi“... Ne znam. Znam da ne znam sakriti emocije, i nešto baš ne bih da ih krijem, čini mi se kao da tad varam sebe. Kakva bi sreća bila da narednih dana imamo i otkrijemo svi više razloga u sebi za dobar osjećaj da ga širimo kao zarazu, pa đe se primi primi a đe odbije ni ne treba da ostaje. Da dijeljenjem množimo. Ne da to bude pretpraznično raspoloženje euforično i trenutno izazvano dekorom ulica i izloga i rasprodaja...

već da mi sijamo i isijavamo dobro raspoloženje, jer eto, makar zdravi smo i tu smo. I da se sjetimo onih koji nijesu. Ali ne sa strahom od tog da se možda ne nađemo na njihovom mjestu, već da i njima damo radosti koliko imamo i možemo, ne samo materijalnih stvari, već ljubavi i pažnje toga napretek imamo, i da im damo krila, a oni će znati đe će odletjeti. To je bar lako, jer, kažu da je lakše druge usrećiti nego biti srećan. Pustimo i da nas sreća drugih osvoji. Jer, sreća nije broj pa kad je podijeliš da biva manja, sreća je ko jabuka – podijeliš je, i ima za dvoje...

Održana j u b i la rna 1 2 . d od j e la god išn j ih nag rada „ W i l d B ea u t y Awa r d 2 01 6 ”

Najbolji turistički novinar urednica Caffe Montenegra 16 Caffe Montenegro

U organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore 16. decembra održana je 12. dodjela godišnjih nagrada za doprinos kvalitetu, afirmaciji i promociji turističke ponude Crne Gore „Wild Beauty Award 2016“ u svečanoj sali restorana „Imanje Knjaz“ u Podgorici. Prestižno nacionalno priznanje koje se dodjeljuje pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore za najboljeg novinara u oblasti turizma pripalo je Sanji Golubović urednici našeg časopisa Caffe Montenegra. Dodijeljeno je ukupno 7 priznanja.

Dodjeli „Wild Beauty Award 2016” prestižnog nacionalnog priznanja prisustvovali su Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, pod čijim pokroviteljstvom se već 12 godina dodjeljuje ovo priznanje, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, Direktorica Nacionalne Turističke organizacije Crne Gore i brojne zvanice iz sektora turizma, kulturnog i javnog života. Ovogodišnja cjelokupna organizacija i sam izbor za Wild Beauty Award je

umnogome su u svakom segmentu nadmašili prethodnih 11. Ovom prilikom dodijeljeno je ukupno sedam nagrada i tri priznanja za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude u 2016. godini. Priznanja su dobili urednica časopisa ,,Caffe Montenegro” Sanja Golubović – najbolji novinar u oblasti turizma, plaža i restoran ,,Pješačac” na Skadarskom jezeru i Turistička organizacija Bara. Nagrada za najbolji

lokalitet pripala je ,,Rimskim mozaicima” u Risnu, za najbolju turističku manifestaciju ,,Tivatske ljetnje fešte”, za najbolju atrakciju ,,Aqua Park” u Budvi, za najbolju plažu ,,Bajova kula” u Kotoru, najbolje etno selo je ,,Nevidio” iz Šavnika, najbolji restoran ,,Durmitorsko sijelo” sa Žabljaka, a najbolji hotel ,,Hilton”. Uručene su skulpture i plakete “Lovćen“ (autora docenta Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Nenada Šoškića i docenta za grafički dizajn na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju Ane Matić).

Dobitnici godišnjih nagrada „Wild Beauty Award 2016”

Stalna komisija za dodjelu WBA nagrada je na osnovu prijedloga lokalnih turističkih organizacija i zainteresovane javnosti, izvršila obilazak svih nominovanih kandidata i sačinila izvještaj na osnovu kojeg je žiri za dodjelu WBA nagrada donio konačnu odluku. Žiri je radio u sastavu: Željka Radak Kukavičić, direktorica Nacionalne turističke organizacije, predsjednik i članovi: Prof. dr Đurđica Perović, dekan Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Kotor, Dejan Davidović, vlasnik restorana “Ribarsko selo”, Aleksandar Stanković, glavni kuvar hotela “Splendid conference & spa”, Emil Kukalj, NTO CG, Rade Ljumović, glavni urednik Luxury Collection Montenegro, Bojana Popović, sportski direktor ŽRK Budućnost, Žana Bracović, MORT i Dr Srđan Bulatović, profesor SMŠ “Vasa Pavić” Podgorici.

Priznanja su dobili urednica časopisa ,,Caffe Montenegro” Sanja Golubović – najbolji novinar u oblasti turizma, plaža i restoran ,,Pješačac” na Skadarskom jezeru i Turistička organizacija Bara. Nagrada za najbolji lokalitet pripala je ,,Rimskim mozaicima” u Risnu, za najbolju turističku manifestaciju ,,Tivatske ljetnje fešte”, za najbolju atrakciju ,,Aqua Park” u Budvi, za najbolju plažu ,,Bajova kula” u Kotoru, najbolje etno selo je ,,Nevidio” iz Šavnika, najbolji restoran ,,Durmitorsko sijelo” sa Žabljaka, a najbolji hotel ,,Hilton”.

Dodjela prestižnog nacionalnog priznanja WBA ustanovljena je 2005. godine u pravcu podsticanja i afirmacije sektora turizma, unapređenja kvaliteta, promocije i konkurencije, kreiranja i prepoznavanja turističkih vrijednosti, a slijedeći strateško opredjeljenje za stvaranje održivog i prepoznatljivog turističkog proizvoda

Crne Gore, čija je osnovna premisa kvalitet na svim nivoima turističke ponude. Na dodjeli WBA nagrada premijerno je prikazan novi promotivni spot Nacionalne turističke organizacije pod sloganom „Crna Gora uvijek drugačija“ - Nesumnjivo je ovo naša najbolja turistička godina i to je potkrijepljeno brojnim pokazateljima. Iz godine u godinu imamo sve bolju turističku ponudu i sve bolji efekat. Čestitam svima koji su dobili nagradu. Oni su najbolji primjer da se u turizmu može biti uspješan - kazao je u svom obraćanju Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović rekao je da je ova godina bila bolja od svih prethodnih. - Ali, nećemo se uljuljkati u postignuto, već ćemo nastojati da to unaprijedimo istakao je Radulović.

Filip vujanović Predjednik Crne Gore

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić naglasila je da iz godine u godinu kvalitet ponude je na višem nivou. - Imajući u vidu najavljena ulaganja za 2017. godinu kada su u pitanju hotelska i ukupna infrastruktura, očekujemo da budu nastavljeni pozitivni trendovi. Za goste će se izboriti oni koji budu imali najatraktivniju, najautentičniju

Nagrada za najboljeg novinara u oblasti turizma

Pavle radulović Ministar održivog razvoja i turizma

“Sanja Golubović, glavna je urednica časopisa Caffe Montenegro koji izlazi već 12 i po godina kao specijalizovani časopis za ugostiteljstvo i turizam, kao prvi i jedini takve vrste kod nas. Kontinuitetom, kvalitetom tekstova i dizajna, respektabilnim odnosom prema klijentima i profesionalnošću, Caffe Montenegro je stekao kredibilitet i povjerenje čitalaca, šire javnosti i mnogobrojnih poslovnih partnera, kako u Crnoj Gori, tako u cijelom regionu. Naravno Sanja Golubović je “glavni krivac” za sve to!” – stoji u obrazloženju Nacionalne turističke organizacije Crne Gore nagrade za najboljeg novinara u oblasti turizma. Željka radak kukavičić direktorica Nacionalne turističke organizacije

18 Caffe Montenegro

Najbolji u turizmu Crne Gore za jednim stolom turističku ponudu. Mi, večeras ovdje, svako na svoj način, svako u svom domenu promovišemo Crnu Goru - kazala je Radak-Kukavičić. Ona je dodala da je ove godine Crnu Goru posjetilo više od 1.800.000 turista, koji su ostvarili više od 11.200.000 noćenja. Prihodi od turizma u kontinuitetu rastu. NTO je učestvovala na 28 turističkih berzi, prezentovali su ponudu u Japanu, Kini, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i

Južnoj Koreji, saradnja sa turoperatorima je nastavljena, pa je tako Holandija prvi put u svoje kataloge stavila turističku ponudu naših hotela. Crna Gora, podsjetila je direktorica NTO, na sajmu u Moskvi dobila je prestižno priznanje kao destinacija sa najljepšim plažama. - Tokom cijele godine do nas su dolazili veoma impresivni članci koji su bili inspirisani Crnom Gorom. Više od 100 atraktivnih reportaža u kojima je Crna Gora preporučena kao destinacija koju treba

posjetiti. Neki od njih su ,,Lonely, planet”, ,,National Geographic”, ,,Sun”, ,,Guardian” i druge. To što je ekipa ,,Top Gear”-a snimala u Crnoj Gori, što je renomirani ,,Jaguar” svoj novi model automobila testirao u Crnoj Gori jeste svojevrsna promocija destinacije, ali istovremeno i potvrda njene atraktivnosti, veoma kvalitetne ponude i bolje informisanosti o njoj - zaključila je Radak-Kukavičić. Prikazan je novi promotivni video NTO ,,Crna Gora uvijek drugačija”.

U muzičkom dijelu nastupili su Aleksandra Vojvodić-Jovović, plesni par iz studija ,,Balo”, 12-godišnja Mia Malović, gitaristi Srđan Bulatović i Darko Nikčević, Andrijana Božović i Vanja Radovanović sa bendom. Voditelji su bili glumci Žana Gardašević Bulatović i Momčilo Otašević.

34. put izabrani najbolji u turizmu i ugostiteljstvu u Podgorici

Caffe Montenegro

najbolji turistički medij

Predstavnici Turističke organizacije Podgorica i Glavnog grada po 34. put su izabrali najbolje na manifestaciji „Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu”. Naš časopis za ugostiteljstvo i turizam “CAFFE MONTENEGRO”dobio je nagradu za najbolji turistički medij.

Turistička organizacija Podgorice, više od tri decenije, nagrađuje pojedince i kolektive koji su svojim radom doprinjeli obogaćivanju turističke ponude Glavnog grada, te podstiče i ostale da unapređuju, kako svoje poslovanje, tako i lične, profesionalne vještine. Ovogodišnja, 34. dodjela priznanja najboljima u turizmu i ugostiteljstvu Glavnog grada Podgorica, upriličena je u nagrađenom restoranu „Elit“, u Capital Plazi. Otvarajući manifestaciju zamjenik gradonačelnika Podgorice, Časlav Vešović, istakao je da glavni grad kao administrativni, privredni, kulturni i finansijski centar države ima sve preduslove da pruži bogatiji i kvalitetniji turistički proizvod i samim tim da veći doprinos ukupnom turističkom proizvodu Crne Gore. U kategoriji „Najbolje kompanije i institucije“ priznanja su dobili: kompanija „Čelebić“, hotel „Ziya“ (kategorije 5 zvjezdica), mali hotel „Philia“ (kategorije 4

20 Caffe Montenegro

U obrazloženju Komisije Turističke organizacije Podgorica za nagradu za najbolji turistički medij u godišnjoj akciji „Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu” za 2016. godinu koja je dodijeljena Caffe Montenegru časopisu za ugostiteljstvo i turizam, rečeno je da je naš časopis doprinio sveukupnoj promociji Crne Gore, ali i Glavnog grada, prateći 12 i po godina svaku manifestaciju, novi objekat, afirmišući prirodne i turističke potencijale Podgorice sa tekstovima koji imaju osoben i privlačan stil, koji donose uvijek “pitke” i nove priče sa autentičnim dizajnom. Iz TOPG su istali da im je ponos što je sjedište našeg časopisa upravo u Podgorici i da od početka u Caffe Montenegru vide pouzdanog medijskog partnera u promociji Glavnog grada.

zvjezdice), restoran „Elit – Lounge bar“, kafe bar „Culture club Štrudla“, picerija „Lanterna“, turistička agencija „Grand“, turističko-izletničko mjesto „Imanje Knjaz“, turistička manifestacija „Vikend u Titogradu“ i najbolji turistički medij je časopis „Caffe Montenegro“. Kada je riječ o najboljim pojedincima, priznanja su uručena: menadžeru Rajku Raduloviću, kuvarici Slađani Šoć, konobaru Cvetku Bjelobrkoviću, recepcionerki Milici Mihailović, slastičarki Ivani Jovović,

novinaru Miomiru Marošu, te komunalnim radnicima Draganu Vojinoviću i Gašiju Bajramu. Direktorka TO Podgorice, Tatjana Popović, čestitala je svim dobitnicima priznanja i ujedno izrazila zadovoljstvo zbog postojanja kompanija i kolektiva, koji svojim angažovanjem čine turističku ponudu sadržajnijom, te na taj način doprinose da se Podgorica razvija kao kvalitetna turistička destinacija. „Posebnu zahvalnost dugujemo

pojedincima, koji su učinili da svaki gost i turista ponese lijepe utiske iz našeg grada, a mi ćemo se i dalje truditi da to prepoznamo i nagradimo. Vjerujemo da će sljedeća godina biti još uspješnija, kada je riječ o razvoju turizma u Glavnom gradu, a tome će, sigurna sam, umnogome doprinjeti skoro otvaranje novih hotelskih i ugostiljskih objekata, te postojanje svjetskih hotelskih brendova u Podgorici, koji već daju zavidne rezultate u svom poslovanju“, zaključila je Popović.

- ULOGA MENADŽMENTA U MOTIVACIJI ZAPOSLENIH -

Kako motivisati Zaposlene direktor Agencije HT za konsalting i menadžment iz Beograda web: www.ht.in.rs

DEFINISANJE POJMA MOTIVACIJE U radu na motivaciji zaposlenih polazi se od samog definisanja pojma motivacije i sagledavanja uloge savremenog menadžmenta u motivisanju zaposlenih. Polazi se od teorija sadržaja i teorija procesa, odnosno od tri dimenzije sadržaja motivisanja (pravac, intenzitet, postojanost). Potom se upoređuju teorije sadržaja potreba (Maslow, Alderfer, McCleland, Hertzberg).

UVOD U MOTIVACIJU Motivi pokreću ljudsku aktivnost, usmjeravaju je u određenom pravcu i održavaju sve dotle dok se cilj ne ispuni. Motivacija se najčešće definiše kao proces pobuđivanja svojih aktivnosti i aktivnosti drugih u cilju dostizanja ličnih ciljeva odnosno i ciljeva sistema. Smatra se da je

22 Caffe Montenegro

Za menadžment preduzeća je od izuzetne važnosti da poznaje profil motivacije svojih zaposlenih. Produktivnost rada zavisi direktno od stepena motivisanosti zaposlenih. Da bi ostvarili maksimalan stepen motivacije zaposlenih, menadžeri moraju poznavati potrebe i motive ljudi kojima rukovode i znati kako da obezbijede njihovo zadovoljenje. Satisfakcija zaposlenih je jedini način na koji se stabilno može obezbijediti visok nivo produktivnosti kao i kreativnosti zaposlenih. motivacija rezultat sljedećih hijerarhijskih potreba: potreba za samoaktuelizacijom, potrebe za samopoštovanjem, društvene potrebe, sigurnosne potrebe i fiziološke potrebe.

ŠTA JE TO ŠTO POKREĆE LJUDSKU AKTIVNOST Osim otkrivanja sadržaja potreba koje pokreću aktivnost ljudi, menadžere i istraživače uvijek je vrlo zanimalo i pitanje procesa motivacije i kako se pokreće ljudska aktivnost. Izlaganja su organizovana kao prezentacije ključnih doprinosa teoriji motivacije odnosno dvjema grupama teorija motivacije: teoriji sadržaja i teoriji procesa motivacije. Uspješnost primjene menadžment koncepta ogleda se u skladnom funkcionisanju organizacije. Međutim, veliki broj problema u organizaciji nastaje kao posljedica kulturnog haosa. Kulturni haos

se ogleda u opštoj opuštenosti, nedosljednom poslovnom ponašanju, neuvažavanju osnovnih principa poslovne etike. On se nepovoljno odražava na efektivnost i efikasnost organizacije, dovodi do angažovanja dodatnih potencijala, dužeg radnog ciklusa, prekovremenog rada, što u krajnoj liniji dovodi u pitanje krajnji uspjeh organizacije. Uspostavljanje poslovne kulture u organizaciji počiva na teoriji kulturnog sklada, čija je suština u tome da odgovarajuća kultura bude prisutna na odgovarajućem mjestu, sa odgovarajućim ciljem.

DEFINISANJE SUŠTINE MOTIVACIJE Motivacija je jedna od najvažnijih tema u menadžmentu. Razlog tome je vrlo jednostavan: preduzeća ostvaruju ciljeve tako što zaposleni i menadžeri u njima ostvaruju svoje radne učinke. Ostvarivanje

učinka svakog preduzeća je rezultat tri ključna faktora, sposobnosti zaposlenih da ostvare učinak, šanse zaposlenih da ostvare učinak i volje ili motivacije zaposlenih da ostvare učinak. Za menadžment preduzeća je od izuzetne važnosti da poznaje profil motivacije svojih zaposlenih. Produktivnost rada zavisi direktno od stepena motivisanosti zaposlenih. Da bi ostvarili maksimalan stepen motivacije zaposlenih, menadžeri moraju poznavati potrebe i motive ljudi kojima rukovode i znati kako da obezbjede njihovo zadovoljenje. Satisfakcija zaposlenih je jedini način na koji se stabilno može obezbijediti visok nivo produktivnosti kao i kreativnosti zaposlenih.

TEORIJE SADRŽAJA MOTIVACIJE Teorije sadržaja motivacije nastoje da otkriju koje su to grupe potreba ili motiva koje ljudi nastoje da ostvare u organizacijama. Imaju veoma velik praktičan značaj, jer ako bismo uspjeli da otkrijemo potrebe koje stimulišu ljude na aktivnost, mogli bismo na pravi način da ih motivišemo na ulaganje dodatnih napora. Do sada se u literaturi izdvojilo nekoliko teorija: Maslovljeva hijerarhija potreba, Alfredov ERG model, McCllelandova teorija potreba i Hertzbergova teorija dva faktora. Među ovim teorijama najvažnije su: teorija postavljanja ciljeva, teorija jednakosti i teorija očekivanja.

TEORIJA POSTAVLJANJA CILJEVA

KAKO MOTIVISATI LJUDE

Ta teorija objašnjava da u procesu pokretanja ljudske aktivnosti najznačajniju ulogu imaju ciljevi. Osnovna ideja te teorije jeste da postavljanje cilja predstavlja mehanizam motivacije jer se time pojedinac stavlja u poziciju da upoređuje svoje sposobnosti sa onima koje su mu potrebne za ostvarenje cilja. Postavljen cilj mnogo više motiviše ljude nego kada im se kaže: „Radite najbolje što umijete!“ Taj zahtjev je vrlo neodređen pošto ljudi često ne znaju šta je i koliko je to „najbolje što umiju“. Kad imaju jasan cilj koji treba ostvariti, oni tačno znaju koliko je napora potrebno uložiti u njegovo ostvarivanje. Teorija je provjeravana i u praksi i ispostavilo se da u mnogim slučajevima postavljanje cilja pred pojedinca ili grupu zaista podiže nivo njihove motivisanosti za rad.

Kako motivisati ljude, često je pitanje u svakodnevnom životu. Teorijske postavke o djelovanju niza spoljnih i unutrašnjih faktora na promjene u motivaciji autori su pretvorili u čitav niz praktičnih savjeta. Brojni teoretičari navode niz savjeta trenerima kako da svojim postupcima povećaju intrinzičnu motivaciju ili da izbjegnu smanjivanje intrinznične motivacije. Šest, najvažnijih, modifikovanih savjeta glasilo bi:

SAMOPOUZDANJE ZAPOSLENOG Samopouzdanje zaposlenog da može ostvariti cilj povećava njegovu motivaciju a time i vjerovatnoću da će cilj zaista i ostvariti. Ostvarivanjem cilja se opravdava i samim tim povećava samopouzdanje zaposlenog. Prema teoriji jednakosti ili pravičnosti na motivaciju zaposlenih ne utiče samo odnos napora koje oni ulažu i nagrade

1. da bi se povećala intrinzična motivacija potrebno je osigurati dovoljnu količinu uspješnih iskustava, 2. korisno je dozvoliti članovima tima prihvatanje veće lične odgovornosti za odluke (vođenje dijela zadataka, dijela projekta, odlučivanje), 3. na intrinzičnu motivaciju pozitivno djeluje pohvala (isticanje važnosti uloge svakog pojedinca za postizanje zajedničkog cilja), nasuprot kritici, 4. intrinzična motivacija povezana je i s umijećem postavljanja realističnih ciljeva (ciljevi dostupni uz ulaganje određene količine napora - vidljivi i dostupni ciljevi, veliki projekat podijeljen u male međuciljeve), 5. njegovati intrinzičnu

potrebu za istraživanjem, koju posjeduju sva ljudska bića (postavljanje novih zadataka, izmjena uloga u timu i sl.),

Vaši zaposleni su ogledalo vašeg rada

6. stvaranje stalnog iza-

zova sposobnostima pojedinca i grupe, te prilagođenost zahtijeva svim mogućnostima pojedinca.

Radite najbolje što umijete... a kako je to? Postavljen cilj mnogo više motiviše ljude nego kada im se kaže: „Radite najbolje što umijete!“. Ovaj zahtjev je vrlo neodređen pošto ljudi vrlo često ne znaju šta je i koliko je to „najbolje što umiju“.

Kulturni haos Veliki broj problema u organizaciji nastaje kao posljedica kulturnog haosa. Kulturni haos se ogleda u opštoj opuštenosti, nedosljednom poslovnom ponašanju, neuvažavanju osnovnih principa poslovne etike.

koje dobijaju, već i poređenje sopstvenih napora i nagrada sa naporima i nagradama drugih u organizaciji ili van nje. Ta teorija kaže da su ljudi motivisani kroz poređenje sa drugim ljudima sa kojima rade.

TEORIJA JEDNAKOSTI Prema teoriji jednakosti, ljudi će uvijek nastojati da izbjegnu stanje ravnoteže, odnosno stanje potplaćenosti i preplaćenosti. Suočeni sa stanjem potplaćenosti i preplaćenosti, zaposleni mogu da: promijene svoje inpute, promijene svoje autpute, promijene percepciju sopstvenih inputa i autputa, promijene percepciju inputa i autputa referentne osobe, promijene referentnu osobu sa kojom se porede, i promijene posao i preduzeće u kome rade. Za menadžere je, dakle, očigledno da na motivaciju zaposlenih ne utiče stvarna nagrada, već percepcija pravičnosti te nagrade koja opet proizilazi iz njihovih jednakosti sa nagradama drugih osoba. Takođe, jasno je da davanjem previsokih nagrada nećete povećati njihovu motivaciju budući da će oni

vrlo vjerovatno uskoro racionalizovati te nagrade tako što će početi da precjenjuju svoj napor ili potcjenjuju same nagrade.

OČEKIVANJA Teorija očekivanja se bazira na pretpostavci da je najveći dio ponašanja zaposlenih u organizacijama plod njihovog slobodnog izbora. Autor te teorije proces motivacije posmatra kao kognitivni proces u kome pojedinac racionalno i slobodno odlučuje da li će i koje ponašanje da preduzme i to u zavisnosti njegovih procjena efekata tih ponašanja.

PLATA... Naš zaključak bi bio da je dokazano da PLATA nije glavni motivator, odnosno da je veoma kratkoročni motivator. Mnogi drugi faktori utiču na motivaciju zaposlenih i ako se osvrnemo na hotelska preduzeća to treba da su prije svega dobro radno okruženje, uslovi rada, ostali zaposleni, mogućnost napredovanja, edukacije, permanentnog usavršavanja, napredovanja i nagrađivanja. Ne zaboravite da

je potrebno da se naši zaposleni dobro osjećaju i kao u slučaju gdje smo govorili o potrebama gostiju, radimo na tome da našim zaposlenima takođe zadovoljimo osnovne psihološke potrebe, odnosno da osjete da ih volimo, da ih uvažavamo, da se osjećaju slobodnim i da imaju zabavu. Trudite se da kroz razgovore sa njima, neformalnim ili formalnim putem, gdje na formalne razgovore se misli prije svega kroz pisanu komunikaciju, informacije koje im dostavljate, sastanke, periodične ocjene rada zaposlenih i druge vidove opštenja sa njima, saznate o njihovim motivima, stepenu motivacije, željama, potrebama i znanjima. Trudite se da stvarate prirodni autoritet kod svojih zaposlenih. A to se postiže primjenom svega što smo do sada naveli. Neka vaši zaposleni budu oličenje vašeg uspjeha. Zapamtite, vaši zaposleni su ogledalo vašeg rada. Ukoliko nijeste sa njima zadovoljni, radite na sebi još više. Kad ste zadovoljni svojim zaposlenima, vaši gosti će biti zadovoljni sa vama u cjelini. A kad su zaposleni zadovoljni, kada su i gosti zadovoljni imate sve preduslove da i vaš finansijski rezultat bude zadovoljavajući.

Trudite se da stvarate prirodni autoritet kod svojih zaposlenih 24 Caffe Montenegro

SOG

MOBILE BANKING

MOGUĆNOST PREGLEDA RAČUNA, KREDITA I ŠTEDNJI NA JEDNOM MJESTU | OBAVLJANJE SVIH TRANSAKCIJA PREMA SVIM RAČUNIMA U DOMAĆEM PLATNOM PROMETU | JEDNOSTAVNOST UPOTREBE | 0% PROVIZIJA ZA PRENOS SREDSTAVA FIZIČKIM ILI PRAVNIM LICIMA NA RAČUNE U NAŠOJ BANCI | INFORMACIJE O DNEVNIM PROMJENAMA NA RAČUNU | KONVERZIJA VALUTA ŠTA JE POTREBNO ZA KORIŠĆENJE MOBILNOG BANKARSTVA? iOS ILI ANDROID TELEFON SA INTERNET KONEKCIJOM | OTVOREN RAČUN U SOCIETE GENERALE BANCI MONTENEGRO | BROJ VAŠEG MOBILNOG TELEFONA U BAZI PODATAKA SOCIETE GENERALE BANKE MONTENEGRO

Carstvo dobrog ukusa U malom primorskom mjestu Ljuta, smješteno je carstvo morskih plodova, najfinijih vina i začina. Uređeno po svim evropskim standardima, podsjeća na galeriju ili pak muzej koji čuva duh Mediterana. Ovaj jedinstveni enterijer, kreacija je čuvenog tandema Guskić&Jokić, koji je uspio da maštovito spoji tehnologiju savremene ribarnice sa ručno izrađenim vitrinama i bogatim detaljima enterijera.

26 Caffe Montenegro

Svakodnevna saradnja sa najekskluzivnijim restoranima i hotelima u zemlji i inostranstvu dokaz je o kvalitetu koji Cogimar Exclusive nudi a koji je sada dostupan i pojedinaÄ?nim ljubiteljima mediteranske kuhinje.

28 Caffe Montenegro

30 Caffe Montenegro

New! new! new! Cogimar je obogatio dodatno svoju ponudu pa sad u objektu imaju široku ponudu najekskluzivnijeg mesa i mesnih prerađevina. Što se mesa tiče, prvo mjesto zauzima cuberoll Wagyu original Japanese, zatim, Black Angus Američki (cuberoll, filet, t-bone steak, burger-tartar), Black Angus Australia (tomahawk, cuberoll, filet), jagnjeće meso englesko (francuska obrada), meso od pruskog govečeta (filet ,lompata, butter-burger) kao i meso Piemontese. U ponudi su proizvodi od guske i patke: guščija jetra (Foie grass), pačje grudi, karabatak, guščija salama, mast, kao i paštete: T errina a molla, Al calvados, mini torcione. Od suhomesnatih proizvoda od divljači u ponudi imamo: dimljeni but od mangulice, salamu od vepra, jelena, mangulice, mortadelu od mangulice. U ponudi su i pršuta i ostali proizvodi od mesa. Ističemo: Pršut Bellota Capa Negra, Iberico Capa Negra, Patadok, San Daniele, di Sauris, Parma, kulen Iberico Capa Negra, jagnjeći pršut, karpaćo od marinirane govedine, goveđu pečenicu Bresaolu, Napoli salamu, Milano salamu, pikantne i slatke kobasice. Posjetite nas i pronađite svoj delikates!

- Praznični duh širom Evrope -

Trgovi Širom Evrope božićni duh osjeća se već sa početkom decembra, trgove ispunjavaju veseli zvuci praznične muzike i mirisi koštanja i kuvanog vina. Neki gradovi pretvorili su praznično slavlje u događaj koji morate iskusiti makar jednom u životu a proslavu na svojim trgovima u turistički brend zbog kojih su poznati u Evropi i svijetu Tekst: Ana đurković

32 Caffe Montenegro

Mjesec kada se polako svode računi, zaokružuju bilansi, svakako nije ni lak ni prijatan ali nekako uvijek decembar donese radost i optimizam u svačiji dom. Htjeli to da priznamo ili ne, tople svjetiljke, šareni omoti za poklone, miris kuvanog vina ili pečenih koštanja, ono je što veseli i grije srce tokom decembra. Širom Evrope, stanovnici gradova sa radošću čekaju trenutak da okrenu posljednju stranicu kalendara i počnu sa pripremama za veliku i radosnu završnicu godine. I isto je svaki put, gomila toplih lampica, šarenih svjetiljki, okruglih šljokica, balona, traka, vezica… Pa onda, irvasi, Deda Mraz, veseli štandovi, visoke jelke, crvene kape, klizaljke, miris cimeta i slatkog vina… Sve su to veliki prijatelji praznika bez kojih radost i optimizam ne bi tako lako stizali do nas u decembru.

Evropa u znaku Božića

Božić je postao slavlje koje ne poznaje ograničenja i pripadnost, on pripada svima koji žele njegov topli duh. Slave ga jednako Englezi i Kinezi a gradovi širom svijeta utrkuju se koji će da napravi ljepšu i topliju atmosferu za svoje goste i stanovnike. Neki od najljepših evropskih gradova u vrijeme praznika već godinama su Zagreb, Strazbur, Kolmar, Mančester, Drezden, Brisel, Beč, Glazgov, Helsinki, Prag, Štokholm. Iako je svaka prijestonica ili veći grad danas destinacija u vrijeme božićnih praznika, neki gradovi otišli su mnogo dalje i decembarske radosti pretvorili u brend i spektakl koji treba doživjeti.

Božić slave jednako Englezi i Kinezi a gradovi širom svijeta utrkuju se koji će da napravi ljepšu i topliju atmosferu za svoje goste i stanovnike

cijeli grad Božićna priča Jedan takav grad nalazi se u našem susjedstvu. Iako je Zagreb sam po sebi stara evropska ljepotica, njegovi stanovnici potrudili su se da u decembru ona blista posebnim sjajem. Advent u Zagrebu, događaj koji počinje 26. novembra i traje do 8. januara, već dvije godine za redom proglašavan je za najbolji i najljepši božićni događaj u Evropi. I zaista, sam grad Zagreb i svi učesnici i organizatori napravili su posebnu i potpuno drugačiju atmosferu u svom gradu. Uspjeh Adventa u Zagrebu pored brojnih priznanja i pozitivnih komentara, mjeri se i konkretno sa preko 120 hiljada turista koji su noćili u Zagrebu u decembru ili preko 15 miliona eura prometa. Slogan “doživite čaroliju” potpuno istinito dočarava atmosferu Zagreba u decembru. Božićna zvona, slatkiši, miris cimeta i klinčića, specijaliteta iz svih krajeva Hrvatske, vesele muzike, zvuk klizaljki dok zasijecaju led i hladnoća koja nosi nježne pahulje, samo su jedan dio zagrebačkog dekora. Za ostalo su se pobrinuli stanovnici i brojni izlagači

i učesnici pa je tako cijeli grad pozornica različitim događajima, od koncerata, predstava, projekcija filmova, radionica suvenira, edukativnih radionica, potom štandova sa suvenirima, darovima, specijalitetima i otvorenih šankova koji su perfektni i za dobar provod. Praktično svaki dio grada uređen je drugačije i ima sopstveni program i ponudu, pa tako posjetioci obilazeći predgrađa zapravo imaju osjećaj da obilaze potpuno druge gradove. Preko 40 različitih događaja na različitim mjestima, sa bezbroj sadržaja i ponuda čine kalendar kratkim za sve što bi trebalo vidjeti i doživjeti u decembru a hladno vrijeme nije izgovor da ostanete kod kuće u Zagrebu jer ćete pravu toplinu zapravo naći na ulicima grada.

Neki evropski gradovi otišli su mnogo dalje i decembarske radosti pretvorili u brend i spektakl koji treba doživjeti

I naša Podgorica je na mapi prazničnih lokacija

34 Caffe Montenegro

Iako, da budem potpuno iskrena, Bozić u Podgorici ranijih godina je nešto što svi želimo da zaboravimo (prisjetimo se samo jelki od metalne žice i neuredno pobacanih ukrasa) čini se da se polako i to mijenja pa tako grad ove godine sija u drugačijem i veselijem maniru. Još uvijek ima dosta toga što se može naučiti od naših susjeda ili dalekih evropskih prijatelja, naročito kada se radi o kićenju grada i izgledu gradskih trgova, ipak raduje sve veći broj božićnih događaja. Tako ove godine atmosferu zagrijava okupljanje i slavlje povodom kićenja jelke i festivali kakvi su Praznična trpeza, Baby Santa, Novogodišnji bazar i mnogi drugi događaji. Podgorica polako ali sigurno postaje toplo mjesto okupljanja i zbližavanja ljudi uoči najvećih praznika.

miris kolača i slatkiša Za stanovnike Drezdena Božić je nezamisliv bez slatkih voćnih kolača pa je kompletno slavlje i atmosfera u gradu u znaku poznatog Stollen kolača. Za vrijeme praznika na centrlanom gradskom trgu nalazi se mnogo drvenih, bajkovitih kućica iz kojih se šire nevjerovatni mirisi toplih napitaka i slatkiša. Centralni događaj svakako je spremanje ogromnom stolen kolača i njegovo tradicionalno lomljenje i dijeljenje među prisutnima. Ova tradicija veoma je stara, datira još od 1434. godine a dan danas privlači mnoge posjetioce koji žele probati najbolji božićni voćni kolač na svijetu.

otvara svoje srce Već godinama za redom i susjed Beograd poznat je po lijepoj prazničnoj atmosferi. Ove godine grad je otvorio svoje praznično srce i popalio raskošne svjetiljke već 1. decembra. Trg otvorenog srca i ove godine odiše posebnom atmosferom potpomognut mirisima i ukusima iz drvenih kućica na Trgu Republike u kojima možete naći divne ukrase, igračke, ručno rađene poslastice i mnogo šta drugo. Vikendom je grad pozornica za najmlađe a što ljepše grije srce od osmijeha djece zabavljene

predstavama, mađioničarskim trikovima ili pjesmom. Posebno je lijepo i klizalište na Tašmajdanu na kojem se besplatno možete oprobati na ledu uz zvuke praznične muzike. Kulminacija i već tradicionalni događaj koji privlači najveći broj ljudi i najveću radost na ulice grada je Ulica otvorenog srca, događaj koji 1. januara Svetogorsku ulicu pretvara u vašar radosti i osmijeha. Prošle godine Beograd je nakon novogodišnjih praznika zvanično prihodovao 95 miliona eura, što je dovoljan stimulans da ove godine grad zasija još jače i bude još veseliji.

Bonsai FRESH MARKET&BAR

odakle je sve poteklo

Strazbur u Francuskoj ima najstariji gradski božićni bazar na svijetu. Već 446 godina za redom, grad okuplja vesele ljude na jednu od najljepše ukrašenih evropskih proslava Božića. Horsko pjevanje, tradicionalne božićne predstave, klizalište, kuvano vino u velikim šoljama potekli su upravo iz Strazbura, kao i pečeno koštanje, slatke perece i slatki kolačići.

OD 23.JANUARA U CITY KVARTU

36 Caffe Montenegro

- M j e s ta koj a m en i znače Ratimir Martinović, pijanista

Kad bih

birao

opet bih se

u kotoru

rodio

Ratimir Martinović, pijanista, profesor klavira na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu i direktor „Kotor Art - Don Brankovih dana muzike“ je harizmatična, i rekla bih kosmopolitski planetarno univerzalna ličnost. Da nije pijanist, čini se da bi svakako bio umjetnik, filozof, možda pisac. Duhovitost kao odlika visoke inteligencije provlači se kroz njegov stav o životu. Ozbiljnost njegovog umjetničkog umijeća je poznata širom cijele zemlje i melodije njegovih izvedbi slušane su i slušaju se i na najdaljim tačkama ovog našeg svijeta. On uživa u tišini, onoj podvodnoj dok roni, ili dok sluša istu na neki drugi način. Daje muziku i daje joj se, a tišini predaje. Izuzetno zanimljiv sagovornik na svaku temu. razgovarala: Sanja golubović

C.M: Da li neka mjesta na Vašoj mapi života možete zaokružiti crvenom olovkom kao najbitnija i zašto? - Mapa mog života, kako lijepo kažete, mojom srećom, vodi me cijelom planetom. Ima puno mjesta koja su na njoj zaokružena. Neka vezujem za važne događaje i ljude; neka su me uznemirila i promijenila svojom ljepotom i snagom prirodnih sila; neka ljudskom kreativnošću, maštom, genijalnošću autora; neka skladom čovjeka i prirode; neka mirom i tišinom.

fotografije: privatna arhiva

C.M: Kako su izgledale Vaše studentske godine… Kako se tad, i koliko putovalo Evropom? - Bio sam od onih srećnika koji godine sankcija i izolacije, tokom kojih su tekle i moje studentske godine, nisam ni osjetio. Putujem od najranijeg djetinjstva. Moja porodica kao da je od putnika satkana. Sa nepunih 15 godina sam živio sam, van rodnog Kotora. A za vrijeme studija, zbog koncerata, takmičenja, majstorskih kurseva, a sve tokom studija, stizao sam od Amerike do Japana, preko Njemačke

i Francuske. Otkrivao sam tada koliko je svijet velik a ja u njemu mali. Ali i obrnuto. Sankcije, vize, nemogućnost putovanja iz Crne Gore i Srbije… ništa me to nije spriječavalo da se otisnem tokom devedesetih u nepoznato.

C.M: Šta je po Vama prednost Crne Gore u odnosu na konkurenciju na turističkom tržištu? - Prirodna raskoš na malom prostoru. Rijetko gdje možete naći takvu raznovrsnost prirodnih ljepota, pa i istorijske, kulturne i mnoge druge razlike na

Vikend odmor. - Vikend-odmor…to mi nije blizak koncept. Svaki dolazak u Crnu Goru za mene je vikend. Bilo da sam u Boki ili negdje drugdje. Vikend u okruženju… Možda u ovo zimsko vrijeme neke terme u hrvatskom Zagorju ili u Sloveniji. Ljeti, možda Dalmacija.

38 Caffe Montenegro

tako malom komadu zemlje, kao što ih možete naći u Crnoj Gori. Sjećam se, jednom sam ugostio tadašnju direktorku Beogradske filharmonije, putovali smo od Podgorice do Kotora. U glavnom gradu bio je lijep pozno-jesenji dan. Kroz Prijestonicu smo jedva prošli od sniježnih nanosa. A u Prijestonici crnogorske kulture Kotoru dočekalo nas je divno proljećno popodne. Stotinjak kilometara i tri godišnja doba za manje od dva sata vožnje. Ili uzmete samo pogled iz aviona na naše primorje i njegovu zaleđinu, brdovitu, sivu i prijeteću. Taj kontrast jezerski mirne i pitome vode u Boki i razbacanih, gotovo zloslutnih planina nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Možete se grudvati u maju na Orjenu i spustiti do Novoga da se okupate. Popnete se na Lovćen i sve vam

to bude jasno. I bude vam tada jasno zašto je Njegoš htio baš tamo vječito počivati i zašto se genij tog cetinjskog pustinjaka “primio” baš na ovom krševitom parčetu planete.

C.M: Uživaju li Crnogorci dovoljno u ljepoti svoje zemlje, da li dovoljno da bi znali da tu ljepotu predstave strancu? - Naravno da ne uživaju. Ono što vam je dostupno najčešće vam nije interesantno. I to je ljudski prirodno. Ali to ne znači da nijesu ponosni tj. da neće ljepote svoje zemlje predstaviti strancu. Pa neka i nikad nijesu otišli do Gospe od Škrpjela, Tvrđave San Đovanija, Durmitora, Skadarskog jezera, Ade Bojane, Lovćena, Cetinja ili pod Ostrog, oni će o njima pričati

u superlativima. Ne nužno zato što to zaista i misle nego zato što time sebe ponosito na pijedastal stavljaju. Baš tamo gdje je svakom Crnogorcu i mjesto.

C.M: A kojih su to prvih “Top 5” zemalja koje preporučujete za početak obilaska svijeta mladim ljudima i zašto? - Italija. Nama blizu i nama bliska. Jedna od najljepših zemalja svijeta. Zemlja istorije, kulture i esencija lijepog. Kolijevka mnogih stvari koje danas podrazumijevamo, kolijevka skladnog i urbanog. Finska. Nama daleka i nama strana. Hladno lijepa, sa suncem koje ljeti nikad ne zalazi a zimi nikad ne izlazi. Zemlja neobično vrijednog, dragog svijeta u kom žene vode glavnu riječ. Zemlja ljudi koji su prošli golgote

“Top 5 lokacija” u Crnoj Gori . - Boka. Pa to onda podrazumijeva i Kotor i Gospu i Perast i Mamulu i Novi i sve drugo. Lovćen. Pa to onda znači i Cetinje. Skadarsko jezero i Rijeka Crnojevića. Durmitor. Što će reći Žabljak, Crno jezero i sama planina. Ada Bojana.

slične našima ali su iz njih izašli kao jedna od najprosperitetnijih nacija svijeta. Zemlja najzelenije boje na svijetu; zemlja ne toliko okružena koliko ispunjena vodom, sa svojih dvjesto hiljada jezera. Njemačka. Sređena zemlja. Zemlja reda, discipline i uzvišene estetike. Berlin, sve što valjda nije bio kao centar Trećeg Rajha danas jeste-multinacionalni, najvibratniji grad ujedinjene Evrope koji pulsira životom umjetnosti,

filozofije i nerazumljivog sklada nezamislivih kombinacija. SAD. Kalifornija. Velika, lijepa, bogata i raskošna zemlja. U Kaliforniji postoji

„Meni lično, KotorArt je vraćanje duga gradu u kom sam rođen i odrastao, upijajući sve što Kotor i Boka mogu ponuditi a da za to nisam pitan, ničim osim srećom nisam zaslužio“

Prije par dana sam bio na odmoru. Bio sam da ronim sedam dana u Crvenom moru. Najbolje mjesto pod cijelim svijetom

Uz skakavce možda najbolje ide sok od puža golaća. Šta volim da popijem uz hranu? Pa zavisi od hrane, ali uglavnom je to bijelo vino. Doduše uz skakavce vam ni to ne bi pomoglo. Vidite, nijesam pitao koje bi piće bilo adekvatno uz skakavce. Možda sok od puža golaća?Festivala... Vjerujem i nadam se da bi bio zadovoljan…

40 Caffe Montenegro

skoro sve što možete da zamislite. Kina. Cijela. Velika, lijepa bogata i raskošna zemlja. U Kini postoji sve što možete da zamislite. I još ponešto što ne možete.

C.M: Jeste li brojali, u koliko ste zemalja do sad boravili? Koja je najdalja tačka na kojoj ste bili? - Nijesam brojao. Sve je to jedna, moja planetica zemlja. Najdalja tačka na kojoj sam bio-najsjeverniji grad na svijetu-Ušuaija, Patagonija, krajnji sjever Argentine. Mjesto na kom se Atlantik i Pacifik spajaju. Gdje dišete punim plućima iako ste možda teški pušač. Mjesto do kog se stiže nakon 5 sati leta iz Buenos Airesa. Mjesto gdje su pingvini kućni ljubimci. I najvažnije od svega - mjesto gdje mi posle koncerta priđe čovjek i kaže na našem jeziku: dobro veče, ja živim ovdje i prezivam se Martinović.

C.M: Šta za Vas predstavlja svako novo putovanje? - Prije svega, najčešće koncertni poziv jer da nema muzike i koncerata za mene ne bi bilo ni putovanja. Nijesam siguran da bi i obrnuto bio isti slučaj. A onda i izazov i iznenađenje. Nema mjesec dana da sam se vratio iz Italije. Svirao sam u Napulju, tačnije gradiću pored - Caserta. Mali grad, sa svojih pedesetak hiljada stanovnika. Ništa posebno. Kad ono… Doslovno iza ćoška hotela, jedna od najljepših građevina koje sam ikada ugledao. I definitivno najljepša bašta u kojoj sam ikada bio. Versaj, za moj ukus, nije ravan Kraljevskoj ljetnoj palati od 1200 soba i 1700 prozora koju Napolitanci tako dobro kriju. Dakle, otkriće, iznenađenje, događaj. Odmah iz Napulja otišao sam za Madrid. U vozu kroz

O Don Branku Sbutegi... -Don Branko je bio potpuno jedinstvena ličnost ovih prostora. Čast mi je bilo poznavati ga posljednjih godina njegovog života. Podržao me je u namjeri da u Kotoru pokrenemo Festival i zahvaljujući njemu na mnoga vrata smo ulazili bez kucanja. Bio je tu na počecima, onda kada je najviše trebao. Iako, bilo bi lijepo znati kako i šta misli o razvoju Festivala... Vjerujem i nadam se da bi bio zadovoljan…

Španiju listam note. Stariji gospodin do mene u prepunom vozu me učtivo na američkom engleskom pita da li sam muzičar. Ne prepoznajem ga odmah. Nakon par minuta shvatam da sjedim pored Emanuel Axa, pijanističke legende iz Njujorka. Koja je vjerovatnoća da sjedite pored takve veličine, u prepunom vozu kroz Španiju?! Putovanja donose i stvaraju čuda. Samo treba zakoračiti u njih.

C.M: Postoji li neka zemlja ne uzimajući u obzir Crnu Goru, koja bi odgovarala Vašem senzibilitetu, ličnim potrebama u kojoj mislite da bi mogli (voljeli) da živite? - Pored Srbije u kojoj provodim najveći dio godine to su još Njemačka, Japan i Kalifornija.

C.M: Postoji li neka destinacija koju ste „zacrtali“ da ćete otići kad tad, a još ne uspijevate da pođete? - Zanzibar, za koji me vuče moj hobi ronjenja. Nadam se naredne godine. Iako, sačekaće me on, i ako neke druge godine odem na vrijeme.

C.M: Kako izgleda Vaš „jedan običan“ radni dan? Ustvari, ima li radnih i neradnih dana u Vašem stilu života? - Nema. Svi su moji dani radno-neradni. Ozbiljno.

C.M: Kakav je za Vas najljepši dnevni predah - pauza?

„Kotor i Boka su bili darovi i privilegije koje su me, kao i svakog drugog njegov matični pejzaž i grad, obilježili i odredili u nekom smislu. Kada bih mogao da biram, opet bih se rodio u njemu. I da, vjerovatno opet pravio neki KotorArt ili već nešto slično“ muzike. Zvuči monotono i ne morate mi vjerovati da nije.

C.M: Koja Vam je kuhinja omiljena, i gdje u Crnoj Gori najviše volite da jedete i zašto? - Japanska. To je najukusnija hrana na svijetu. U Crnoj Gori najviše volim da jedem kod moje mame. Zato što njena kuhinja jeste najbolja. Znam da će većina nas srećnika koji imaju mamu to isto reći.

C.M: Znate li Vi da kuvate?

- Sve su mi omiljene kada uživam u njima.

- Hm. To je jedna od stvari koje sam zaboravio da radim. Znate, ja sam u jednom trenutku postao vegetarijanac. I tada sam prestao da kuvam. Nijesam znao da spremam bezočnu hranu. Ali onda, poslije sedam godina, jednog sunčanog proljećnog dana u Kaliforniji, izazvan previše lijepom prijateljicom koja je više nego sočno krckala idealno pečena pileća krilca… samo sam pružio ruku prema njenom tanjiru i opet se vratio hrani koja je imala majku. Ali kuvanje iste sam zaboravio. Vegetarijanska trauma, valjda.

C.M: Imate li neki hobi, ili neku svoju naviku koja je ustvari kao hobi?

C.M: Koji su Vam kod nas omiljeni restorani i koju kuhinju najviše volite?

- Fizička aktivnost bilo koje vrste. Ili šolja dobre kafe. Ili neko voće. Ili trač partija. Ili maženje mojih mačaka. Ili slušanje muzike. Ah, previše je opcija za predah. Zato ih i ne pravim.

C.M: Šta Vas odmara? - Tišina.

C.M: Imate li svoju omiljenu plažu i planinu?

- Sviram klavir. Predajem klavir. Bavim se muzikom. Uređujem festival

- Ćatovića mlini. Ne zbog Maje, stvarno. Prelijep ambijent i vrhunska

hrana, vjerujem najbolja u Crnoj Gori. Nije reklama, nemam procenat! Kad moram da jedem po restoranima u Crnoj Gori, onda jedem ribu. A kada sam u inostranstvu onda probam specijalitete koje mi preporuče. I nekad, samo ponekad se i pokajem.

C.M: Šta je to najegzotičnije za naše poimanje hrane što ste probali u nekim zemljama gdje ste boravili? - Japanski skakavci. A mislio sam da su girice. Sa krilima? Mladost, ludost…

C.M: Kako izgleda Vaš večernji izlazak i gdje je to najčešće? - Ja nijesam bio od izlazaka ni u studentskim danima a kamoli sada, gazeći, ili bolje reći-na prstima se krećući kroz ovu petu deceniju života. Iako cijeli Balkan važi za mjesto dobrih noćnih provoda nijesam nikad postao redovni partijaš. Bilo mi je izgleda važnije da postanem redovni profesor. Opet, potpuno dosadno - složiću se. Zato preferiram druženja kod mene, u kući na obroncima Fruške gore. Tu

42 Caffe Montenegro

„Tokom studija stizao sam od Amerike do Japana, preko Njemačke i Francuske. Otkrivao sam tada koliko je svijet velik a ja u njemu mali“ često okupim ljude koje volim i bilo uveče a nekad i tokom cijelog dana, sa najrazličitijim “programima” (od sportskih, kulinarskih do društveno-zabavnih) provodimo vrijeme družeći se i stvarajući nove uspomene. Uvijek volim izlazak u prirodu, bilo da se radi o šumi, moru, planini, jezeru, rijeci… Jedino što me još ne motiviše dovoljno to su vojvođanske ravnice. Ali dobro, prije ili kasnije ću pokleknuti.

C.M: Koji je “put trebalo preći” da bi se postao fini hedonista,

uživalac i poznavalac, hrane, pića... ? Može li svak biti hedonista? - Put kojim se rjeđe ide? Njega, zapravo, svako prelazi, ali ne završe svi na istom “cilju”. Nijesam siguran da sam uživalac i poznavalac hrane i pića u tolikoj mjeri da bih mogao nekome drugome pametovati na tu temu. Iako volim da sam, i što sam pametan. Najviše od svega volim iskustva novih sredina. Ne putovanja, ona su naporna i monotona, makar ona avionska. Ali jednom kad pregurate to nužno zlo i stignete na željenu destinaciju, e onda počinje spektakl. Od ljudi, jezika, muzike, prirode, arhitekture, navika, hrane, pića… Hedonista ne može biti svako. Postoje intelektualni i duhovni, ne i finansijski preduslovi za to.

C.M: Kakav je razvojni put Kotor Art manifestacije, šta Vama lično znači taj festival? - Kotor Art je od jedne nezavisne inicijative prerastao u ugledni festival međunarodne reputacije, u festival od državnog značaja koji svake godine realizuje brojne programe najviših umjetničkih

„Nijesam brojao zemlje u kojima sam bio. Sve je to jedna, moja planetica zemlja“

dometa. Meni lično, Kotor Art je vraćanje duga gradu u kom sam rođen i odrastao, upijajući sve što Kotor i Boka mogu ponuditi a da za to nisam pitan, ničim osim srećom nisam zaslužio. Kotor i Boka su bili darovi i privilegije koje su me, kao i svakog drugog njegov matični pejzaž i grad, obilježili i odredili u nekom smislu. Kada bih mogao da biram, opet bih se rodio u njemu. I da, vjerovatno opet pravio neki Kotor Art ili već nešto slično.

C.M: Šta Kotoru treba da realizuje kulturni turizam kakav mu dolikuje, da se ne oslanja najvećim dijelom kao prolazna luka na kruzer goste? - Evo, možda samo to - da svi koji su u njemu rođeni budu zahvalni i svjesni svega što su dobili a da “prstom nijesu maknuli”. Onda bi se sa mnogo više pažnje i ljubavi rješavali problemi, onda ne bi politika donosila odluke već struka i Građani. Danas se Kotor brani zidinama od divlje gradnje, kao što se branio od Turaka. Ali pitanje je: dokle će zidine izdržati? I one popuštaju, poslije toliko vjekova. Nijesam siguran da je ovaj intervju, vaš cijenjeni časopis i njegovi čitaoci, mjesto za previše mračne

teme, ali makar ovogodišnju moju misao o mom Gradu mogu podijeliti sa vama. A ona glasi: mi, Kotorani, nijesmo dostojni našeg Grada.

C.M: Đe smo Vas zatekli ovog decembra, čime ste trenutno okupirani? - Vratio sam se sa ronjenja. Ovo je jedini mjesec ove godine da ne putujem više nigdje, osim za Novu godinu. To je prava rijetkost. Dakle, na Fruškoj gori u kojoj gotovo svakodnevno uživam jer su dani izmišljeni, a u šumi koja je svega par minuta vožnje od mene - naizgled potpuna tišina. Ali naslućujete život koji čeka da se ponovo rasplamsa. Tišina slična onoj metrima ispod površine vode u kojoj sve vrvi od tog i takvog-tihog života. Tako da, evo, uživam u prirodi, srećan u muzici tišine koja ispunjava.

C.M: Da li je izvjestan neki Vaš koncert u Crnoj Gori u skorije vrijeme? - Nije, mada me nagovaraju na nešto tokom ljeta. Skoro sam u Beogradu svirao kompletan opus Vasilija Mokranjca, čiju sam fondaciju, sa njegovom porodicom pokrenuo u oktobru. U pitanju je

Dan i noć Dan završavam slutnjom noći. A jutro počinjem obećanjem dana.

muzički genije, jedan od najvećih koje su ovi prostori imali ali koji je bio tih, nenametljiv i uzdržan. I kao takav je izvršio samoubistvo u svojoj 61. godini. Naredne dvije godine sam posvećen promociji njegovih djela, i eto, moguće da će jedan od tih koncerata biti i u Crnoj Gori.

C.M: Mjereći vrijeme kalendarom..., kako sagledavate godinu iza sebe, koje su Vam prve misli na nju? - Još uvijek sam živ, u svakom smislu! Sve ostalo, više - manje. Uvijek sam tužan zbog odlaska nekih ljudi ali i sretan da sam ih poznavao i prilike da njihov život na neki način mogu svjedočiti. Život je da se živi, šta god ko od nas pod tim podrazumijevao. Tako da... Što se mene tiče, još jedna godina, puna života i dodatnih razloga da se nastavi dalje!

Food Service Equipment a real long term value Group

[ new emotions in your kitchen ]

Generalni uvoznik za Crnu Goru: GASTRO GROUP d.o.o. Rovačka br. 27 Podgorica • Crna Gora tel.:

00 382 (0) 20 664 828

mob.:

00 382 (0) 69 871 841 00 382 (0) 69 555 113

web:

www.gastrogroup.me

pra znična GASTRO GEOGRAFIJA

Najveći hrišćanski praznik odavno nije nešto što doživljavamo samo kao religioznu proslavu. Slave ga podjednako u Japanu, na Tajlandu, u Italiji i Grčkoj. Možda će neki od nas reći da su današnja božićna slavlja posljedica konzumerizma i vjerovatno neće mnogo pogriješiti međutim, to su dani kada se okupljamo sa prijateljima i porodicom, kada dijelimo, dajemo, smijemo se i uživamo u svečanim jelima i toplim napicima. To je vrijeme za preispirivanje, za gledanje unazad, praštanje, obnavljanje vjere i prihvatenje različitosti. Prije velikih tržnih centara i LED sijalica, Božić je bio praznik porodice i zato je ljudima koji nisu Hrišćani bilo lako prihvatiti duh Božića kao sopstveni. Božićna slavlja imaju neprolazan karakter. Svake godine, kupujete nove - stare ukrase, slušate istu muziku i jedete hranu istih aroma. Sve su ovo evoluirana nasljeđa paganskih proslava zimskih ravnodnevnica i rimskih slavlja odjevena u crveno - zlatno ruho modernog društva. Najljepši praznici nam stižu čini se u periodu kad nam je najpotrebnije, kada su dani najkraći i najhladniji, kada smo polako na izmaku snage poslije napornih jedanaest mjeseci tako da sebi možemo lako oprostiti malo više pečenja, još jedno parče kolača, po još koje vino. I dok se radujemo još jednoj sezoni sočnih pečenja, sarme, ruske salate, prebranca, u zapadnim zemljama arome praznika su nešto drugačije pa su tako trpeze pune pečenja ćurećeg ili junećeg, priloga od pečenog korijenskog povrća, krompira, šargarepe, repe, paškanata, celera, razne vrste namaza, umaka i preliva, kolače sa cimetom, anisom, đumbirom, klinčićima, zatim kuvanog vina, koštanja. Evo kako se proslavlja najradosniji praznik u nekim zemljama svijeta. Tekst Ana Đurković

48 Caffe Montenegro

Italijani nerijetko počinju gozbu supom ili rižotom koji obavezno uključuju morske plodove ili ribu naročito na Badnje veče. Gozbu nastavljaju mirisnom piletinom, pečenim povrćem i obavezno završavaju poslasticama koje sadrže kandirano voće i koštunjave plodove.

2 kg svježih mušlji u školjci 4 grančice svježeg peršuna 200g svježeg komorača, isječenog na tanke listove 1 glavica luka, tanko isječenog 4 čena bijelog luka, pasiranog 2 kašike maslinovog ulje 800ml bijelog vina prstohvat kajenske ili ljute aleve paprike 200ml milerama 4 prstohvata šafrana 1 kašičica soli Dobro operite mušlje otklanjajući sve nečistoće i končice. Obavezno bacite sve koje nisu čvrsto zatvorene. Isjeckajte stabljike peršuna, ostavljajući

50 Caffe Montenegro

listove sa strane. Isjeckane stabljike lagano propržite sa sječenim komoračem, lukom i bijelim lukom sa maslinovim uljem, oko 5 minuta. Dodajte mušlje i vino. Pojačajte vatru i pustite da proključa, zapim poklopite i kuvajte 2 minuta ili dok se mušlje ne otvore. One mušlje koje se ne otvore obavezno bacite. Utišajte vatru i pustite da se krčka još minut, dok ne ispari alkohol. Ocijedite mušlje iznad činije i procijeđenu tečnost pomiješajte sa ljutom paprikom i polovinom milerama. U avanu grubo izmrvite šafran i so i polovinu dodajte u supu. Sve dobro izmješajte. Ostatak soli i šafrana pomiješajte sa preostalim mileramom i poslužite sa strane. Vratite mušlje u začinjenu supu i pospite listovima peršuna. Ukoliko se buzara ohladi prije služenja je blago podgrijte.

Francuzi za Božić imaju tradicionalnu gozvu, izuzetno dugu večeru “reveillon” koja može trajati i cijelu noć a negdje se pretvara u veliku ludu žurku. Zamislite šta se sve može naći na trpezi za kojom se sjedi tokom cijele večeri.

1 1/2 kg junetine, rozbif 4 kašike senfa za zrncima slačice pola kašičice braon šećera so i mljeveni crni biber 2 kašike viskija 4 grančice majčine dušice, izdvojiti listiće Zagrijte pećnicu na 200 stepeni. U činiji pomišajte senf i šećer i začinite po ukusu. Komad mesa stavite u činiju za pečenje i premažite mješavinom senfa i šećera,

vodeći računa da dobro namažete stranu rozbifa sa masnoćom. U činiju za pečenje sipajte i viski. Stavite u rernu na 20 minuta na 200 stepeni a potom smanjite temperaturu na 190 stepeni. Pecite oko sat vremena za srednje pečeno ili sat i 15 minuta za dobro pečeno. Kada meso bude 15 minuta pred kraj pečenja izvadite ga iz rerne i pospite listićima majčine dušice. Ostavite meso da se odmara oko 15 minuta prije serviranja.

52 Caffe Montenegro

Iako ćete kod Njemaca najčešće uz krompire naći pečenu gusku, ćuretina je cijenjena alternativa. Za kraj, poslužiće vas marcipanom i kolačima sa voćem.

za marinadu 1 kašika bobica kleke 2 kašike crnog bibera u crnu 6-8 listova lovora 750g soli za ćurku 3,5 - 4,5 kg teška ćurka 1 litar kokošje supe 2-3 kašike maslinovog ulja za nadjev 450-500g kvalitetnih kobasica, izvaditi samo meso 1 mali luk, sitno isjeckan 30g prezle 2-3 kašike sjeckane žalfije so i mljeveni biber Da bi napravili marinadu, sipajte 2 litra vode u šerpu, dodajte bobice kleke, biber i lovor i pustite da uzavri. Dodajte so i miješajte dok se ne rastopi i potom skinite šerpu sa vatre. Dodajte u prokuvanu smjesu još 8 litara hladne vode i pustite da se u potpunosti ohladi. Ćurku stavite u sud koji je malo veći od nje i prelijte pripremljenom marinadom. Ćurka mora biti u potpunosti prektivena tečnošću. Ostavite da odstoji najmanje 12 sati a optimalno 24 sata. Zagrijte pećnicu na 190 stepeni. Ćurku dobro ocijedite i osušite. Da bi napravili nadjev pomiješajte sve sastojke: meso iz kobasica, luk, prezle, žalfija, so i biber. Napunite njome dio ćurke oko vrata. Preostali dio punjenja oblikujte u loptice. Jednu policu za pečenje stavite bliže dnu rerne, na njoj ćete peći ćurku, a drugu bliže vrhu za loptice nadjeva. Ćurku stavite u činiju za pečenje, zalijte supom i maslinovim uljem i prekrijte folijom i stavite na donju policu. Trebaće vam po 20 minuta za svaki kilogram ćurke plus dodatnih 90. Loptice nadjeva stavite na gornju policu i to 20 do 25 minuta. Ćurka je gotova kada je probodete većom čačkalicom a sokovi izađu bistri, ako su još uvijek roskasti onda se mora još peći. Kada je ćurka pečena, prekrijte je folijom i ostavite je oko 30 minuta da odstoji. Sokove od pečenje procijedite i ukoliko ima potrebe dodajte malo vode da budu tečni. Oni će biti ukusan preliv za meso.

Iz filmova i bajki znamo pečenu ćurku i božićni puding kao tradicionalna britanska božićna jela. Ipak, “ostrvo” je postalo šarena mješavina najljepših aroma cijelog svijeta.

100g suvih kajsija, grubo sjeckanih 150g suvog grožđa 200g urmi bez košpice, isjeckanih 50g kandiranih višnji 50g kandiranog đumbira 50g kandirane pomorandže 50g suvih mrvica bijelog hljeba rendana kora limuna i pomorandže 100ml ruma 75g putera, na sobnoj temperaturi 75g tamnog muskovado šećera 1 jaje 75g brašna 1/2 kesice praška za pecivo 1 kašičica mješavine božićnih začina 1 kašičica cimeta 100g badema, grubo usitnjenih U činiji potopite suvo voće, mrvice hljeba, koru limuna i pomorandže, rum i ostavite

preko noći. Sljedećeg dana umutite puter i šećer i kada smjesa postane pjenasta dodajte jaje dok se sve dobro ne sjedini. Nježno dodajte i umutite i svo voće i preostale začine. Puterom premažite malu okruglu činiju od 1litra za puding i u nju uspite umućenu smjesu. Prekrijte činiju duplim slojem folije ostvljajući mali otvor u sredini. Činiju stavite u pleh sa vodom tako da činija do pola bude u vodi. Stavite da se peče oko 3 sata. Ostavite da se pudinh ohladi oko 15 minuta i potom ga izvadite na žicu da se dalje hladi. Umotajte u plastičnu foliju i stavite u frižider. Puding može stajati ovako i po mjesec dana. Prije služenja možete puding podgrijati u mikrotalasnoj ili u rerni. dekorišite listićima božićnog drveta i šećerom u prahu.

54 Caffe Montenegro

Australija potpuno razbija koncept trpeze sa kojih se puše prepuni ovali. Jela se uglavnom serviraju hladna, sa osvježavajućim sosevima i prilozima sa svježim povrćem. Morski plodovi su primaran izbor a pavlova, jednostavan kolač od bjelanaca prelivena manje-više čime god poželite je neizostavna.

6 bjelanaca 350g šećera 1 kašičica sirća 1 kašičica kukuruznog brašna 50g šećera u prahu 600ml slatke pavlake 500g šumskog voća za slani karamel

125ml vode 330g šećera 300ml milerama kašičica krupne soli Zagrijte pećnicu na 150 stepeni. Veći pleh za pečenje obložite papirom za pečenje. Bjelanca umutite mikserom na jakoj brzini oko 3 minuta. Dodajte šećer, kašiku po kašiku puštajući da se svaka dobro sjedinji. Smanjite brzinu miksera i dodajte kukuruzno brašno, sirće i šećer u prahu. Čvrstu smjesu rasporedite po plehu za pečenje u ovalan oblik. Stavite smjesu u pećnicu i smanjite tempreraturu na 130 stepeni i pecite oko sat vremena. Nakon toga isključite pećnicu, ostavite vrata odškrinuta a u njoj gotovu pavlovu da se hladi sat ili dva. Nakon toga je prenesite na dasku za serviranje. Napravite karamel kombinujući vodu i šećer u manjoj šerpici na laganoj vatri. Miješajte konstantno dok se sav šećer ne otopi. Pojačajte temperaturu i kuvajte, bez miješanja sa povremenim kvašenjem stranica šerpe vlažnom četkicom, do 10 minuta dok ne dobijete karamel. Sklonite sa vatre i dodajte mileram. Vratite karamel na laganu vatru i dodajte so po ukusu. Pustite, uz miješanje, da se kuva još 1-2 minuta. Umutite slatku pavlaku i prelijte njome pavlavu. Potom grubo pospite šumskim voćem i slanim karamel sosem.

Norveška kuhinja naizgled jaka i neprimamljiva zapravo je primamljivo topla i puna iznenađenja.

1 šolja brendija ili nekog dobrog viskija 2 šolje crvenog vina 8 klinčića 3 sjemenske kardamoma, smrvljenih 1 štapić cimeta 1/2 šolje suvog grožđa 1/2 šolje badema 3/4 šolje šećera 2 kašičice muskovado šećera U velikoj šerpi pomiješajte brendi, vino, klinčiće, kardamom, štapić cimeta, suvo

grožđe, bademe i šećer i stavite na jaku vatru. Miješajte stalno kako bi se šećer u potpunosti rastopio. Neposredno prije nego li proključa pažljivo zapalite površinu tečnosti i kada se zapali prsnite muskovado šećer u plamen. Nakon 10 sekundi ugasite plamen poklapajući šerpu poklopcem. Prilikom serviranja prvo izvadite par badema i suvih grožđica u svaku malu šoljicu, najbolje staklenu, i potom kutlaču toplog napitka. I naravno ne planirajte da upravljate motornim vozilom.

- Pekare Harmonija u Podgorici -

Najfinija peciva

i divne slavske

POGAČE

Sigurno ste čuli za Harmoniju - mjesto pekarskih specijaliteta i domaće hrane. Sa moderno opremljenim ambijentom, ljubaznim osobljem i uvijek bogatom ponudom, to je posebno lijepa pekara koju Podgorica ima. Tu se uvijek možete počastiti sarajevskim burecima, pitama savijačama, picama, bavarskim sendvičima ali i onim provjereno ukusnim, starinskim kolačima. Hajde da zajedno zavirimo u taj svijet mekanih, svježih i zdravih zalogaja

56 Caffe Montenegro

Porodično umijeće ~ u duhu tradicije ~ Pekara Harmonija počela je sa radom 2015. godine, kada ju je osnovala porodica Pekić, sa dugogodišnjim radnim iskustvom, starim više od 30 godina. Nakon godinu dana, od nastanka prvog maloprodajnog objekta kod poslovnog centra ,,Palada”, otvoren je i drugi objekat u City kvartu. Pored uspješne maloprodaje, Pekići su veoma zadovoljni obimnim porudžbinama njihovih proizvoda za potrebe renomiranih kafića i restorana u okruženju. Porodična tradicija Pekića, sada je predočena u prepoznatljivost po svježim, ukusnim i zdravim proizvodima. Iako su nadmašili mnoga očekivanja, nastoje da uvijek obogaćuju svoj asortiman, a sve u cilju zadovoljenja raznih ukusa i podrške kupaca u unosu zdravih obroka.

Kombinacijom integralnog, heljdinog, kukuruznog, ovsenog i pšeničnog brašna, Harmonija proizvodi najzdravija peciva

Mirisna bavarska peciva ~ i Harmonija hljeb ~ Ukusan doručak uz šoljicu kafe, vaša je energija za čitav dan. Ako uz to poželite kolačić ili jednostavno hoćete da kupite hranu za posao, prepustite se Harmoniji. Kombinacijom integralnog, heljdinog, kukuruznog, ovsenog i pšeničnog brašna, ona nudi najzdravija peciva. Tu je nekoliko vrsta specifičnih hljebova među kojima su crni hljeb sa bogatim unosom sjemenki ali i najprodavaniji, Harmonija hljeb. Riječ je o pravom specijalitetu pekare i maloj riznici zdravlja koja se sastoji od integralnog brašna, pet vrsta žitarica, susama, lanenih, bundevinih sjemenki i brusnice. Omiljeni dio asortimana predstavljaju bavarska peciva, specifična po drugačijem i komplikovanijem procesu proizvodnje ali i sastavu u odnosu na klasične kifle, jer podrazumijevaju veći unos masti i mlijeka uz dodatak pavlake. Kad okusite ovo pecivo ili vruću pitu od krompira i šampinjona, za vas će svaki umor, stres ili galama prestati. Ako ste zaista gladni i želite nešto jače i hranjivo, onda se prepustite bogatim punjenjima od domaćeg pljevaljskog sira ili svježih višanja, koja samo Harmonijini mekani kroasani mogu da imaju.

Nek vam slava bude ~ lijepa i bogata~ Usljed obimne pripreme hrane za vaše slavlje, u nedostatku vremena, poručite domaći jelačić, poslastičarsku kocku, grčku baklavu, koh i raznovrsne sitne kolače. Pored standardnog menija na slavskoj trpezi, možete obradovati goste posnom pitom od kisjelog kupusa, koju takođe možete poručiti u Harmoniji. Tu možete kupiti slavsku pogaču sa natpisima, vjerskim obilježjima, grožđem, vijencima ili baš onakvu kakvu vi zamislite. Učinite svoj porodični ritual svečanim. Uživajte u ukusima sa naših prostora, začinima, prelivima, toplini domaćeg peciva i povjerite svoje želje Harmonija – majstorima. Oni su voljni da istražuju u ukusima i nikada Vas neće iznevjeriti.

PEKARE HARMONIJA 58 Caffe Montenegro

Maloprodajni objekat u Momišićima, Ulica Serdara Jola Piletića 1A Telefon za narudžbe: 069114455

Maloprodajni objekat u City kvartu Ulica Studentska ulica br. 16 Telefon za narudžbe: 069300798

60 Caffe Montenegro

- Sla đ a na Šoć naša omiljena kuvarica iz emisije “Ukusi jutra”

U kulinarstvu je važno

uvijek

biti drugačiji Svakog dana u jutarnjem programu RTCG u redovnom kulinarskom dodatku“Ukusi jutra”, Slađana Šoć, šefica kuhinje Hotela Hilton iz Podgorice ima svoju emisiju u kojoj sprema sjajna i praktična jela, uči nas novim ukusima, i daje neke sasvim nove kulinarske prijedloge za naš kućni meni. Ona obožava da istražuje, eksperimentiše i proba nove ukuse širom svijeta. U kulinarstvu, ali i podršci porodice, pronašla je motiv da za svaki dan u godini sama osmisli i pripremi više od 365 jela i s ljubavlju ih predstavi gledaocima među kojima je stekla i fanove svog kuvanja. razgovarala: Jelena Pejaković

Slađana je izuzetno organizovana i uspješna, i vrlo mlada. Iza njenog dostignuća - stoji petnaestogodišnje radno iskustvo u mnogim restoranima i hotelima kao što su Sveti Stefan, Podgorica i Hotel City. Ističe da je posebno obrazovanje stekla na Menadžmentu kulinarstva i ugostiteljstva u Miločeru. Krunom svog rada smatra sadašnje radno mjesto, jer je na čelu kuhinje Hiltona – hotela sa pet zvjezdica. Dobitnica je brojnih zlatnih medalja i pehara na domaćim i svjetskim takmičenjima, a prije neki dan dobila je i najnovije priznanje za najboljeg kuvara od strane Turističke organizacije Podgorice u njihovoj godišnjoj akciji “Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu u Podgorici”. Ipak, Slađana smatra da je za njene postignute uspjehe najzaslužnija njena jednogodišnja ćerkica Reina koja joj je najjači podsticaj u životu.

fotografije: Nenad Mandić

C.M: Otkuda Vaše interesovanje za kuvanje? - Moje interesovanje za kuvanje javlja se od šeste godine. Posmatrala sam majku kako sprema kroasane, što me je navelo da malo kasnije, uz njenu podršku, počnem spremati slatka peciva, krofne, pite i kolače. Na svim raskrsnicama života, vodila sam se ljubavlju prema kuvanju. Ali uslovi za pripremanje hrane veoma su važni za to da kulinarstvo bude na profesionalnom nivou. Danas imamo dobre hotele i restorane, a samim tim i uslovi za kuvanje su veoma povoljni. Prije petnaestak godina, nijesmo imali veliki izbor restorana i hotela. Oni nijesu imali savremene aparate, raznovrsno posuđe pa ni brojne namirnice. Sad su nam dostupni začini iz cijelog svijeta. Svakom kuvaru, zadovoljstvo je da radi u hotelu sa četiri ili pet zvjezdica, jer on pruža iskustvo sa sjajnim uslovima

za rad. Upravo takvi restorani, učinili su da je moje interesovanje za kulinarstvom iz dana u dan bivalo sve veće.

C.M: Svaki dan u godini u ,,Ukusima jutra”, za gledaoce spremate novo jelo. Šta sve iziskuje takav angažman? - Početak mi je bio najteži. Mislila sam da moj angažman neće trajati dugo, međutim, traje više od godinu dana. Ipak sam istrajala u svemu tome, a pokazatelj su mojih 365 različitih jela od mesa, ribe, potom tjestenine, rižota, peciva i kolači. Ona potiču sa cijele planete, spremaju se čak u Japanu i Australiji. Nacionalnu kuhinju koristila sam najmanje, što smatram svojom greškom koju planiram da ispravim kroz naredna emitovanja. Trudim se da pokažem pripremu jela, koja se mogu uklopiti u svačiji budžet. Sva moja jela brzo se

spremaju, što je za današnji način života jako bitno. Ti recepti mogu biti od izuzetne koristi ženama koje rade u periodu od 9 do 17 časova, jer one treba da znaju kako da brzo spreme jelo, a da se ne umore i ipak naprave zdrav i dobar obrok za sve svoje ukućane. Uložila sam puno truda za rubriku ,,Ukusi jutra”. Svoje emisije redovno pratim i tražim zamjerke sebi, kako bi mi sljedeće prezentacije pred kamerom bile bolje.

C.M: Gdje je ljepše kuvati, kod kuće ili na poslu? - To se ne može porediti. Kući se kuva sa posebnom emocijom i uživam kad spremam za goste, iako mnogo očekuju od mene. Na poslu takođe kuvam s ljubavlju ali imam tremu. Iako mnogo vremena provodim na poslu, za svoje ukućane pripremam kuvana jela. Ona se spremaju dan unaprijed što olakšava moju organizaciju. Dok sam u programu, kuvam a ujedno razmišljam kako će to moji gledaoci prihvatiti. Nije lako ponašati se prirodno na televiziji. Postoje ljudi koji taže milion mana, pa pitaju zašto sam našminkana, zašto ne nosim rukavice, kapu i uniformu dok kuvam. Tačno je da

Dok sam u programu, kuvam a ujedno razmišljam kako će to moji gledaoci prihvatiti

62 Caffe Montenegro

PIKANTNI SKAKAVCI SA ČILI ZAČINOM Sve svoje odmore koristim za put preko Okeana. Tako isprobavam raznovrsnu hranu i imam motiv za ličnu nadogradnju. Posjećujem mnoga domaćinstva i posmatram način na koji pripremaju njihovu tradicionalnu hranu. Interesantno je kada sam u Meksiku probala pržene skakavce sa čili začinom, koji podsjećaju na grisine koje možete kupiti u našim marketima. Sve što vidim upijam i probam primijrniti na svoj način. Volim svoj posao, uvijek ću se njime baviti a svo svoje znanje i iskustvo stečeno kod nas i u inostranstvu, sačuvaću od zaborava tako što ću izdati knjigu sa svojim najboljim receptima.

nakit, šminka i nalakirani nokiti u profesionalnom kulinarsvu nijesu dozvoljeni, ali smatram da na televiziji sve treba da izgleda lijepo i prijatno za gledaoce.

C.M: Kojim bi jelom iznenadili dragu osobu? - Moj suprug voli zdrave specijalitete. Zato bih mu napravila sirovi kolač Raw cake. On se sastoji od meda, indijskog oraha, urmi, badema, lješnika i bobičastog voća. To bih lijepo dekorisala.

C.M: Koje su vaše tajne namirnice za slana i slatka jela? - U kulinarstvu je važno uvijek biti drugačiji, a to se postiže korišćenjem začina. Volim da koristim kardamom,

Ljudi koji dosta putuju i često su u prilici da isprobavaju razne ukuse i jela, kompetentni su da ocjenjuju kuvare šafran a najviše vanilu koja je veoma skupa. Od vanile pravim šećer, unosim je u mlijeko i tako dobijem puding. Biber koristim i za slatka jela, a kada radim sa

čokoladom uvijek stavim pomalo soli.

C.M: Koje biste namirnice izbacili iz upotrebe? - Protivnik sam prženja u dubokoj masnoći. To podrazumijeva sva jela koja se spremaju u velikoj količini ulja. Umjesto klasične preporučujem korišćenje himalajske soli. Bitan je balans i ne treba pretjerivati ni u zdravoj ishrani.

C.M: Šta Vas inspiriše dok dekorišete hranu? - Dekoracija zahtijeva praćenje trendova ali i osjećaj za lijepo. Posmatrajući oko sebe, nadograđujem svoj stil i mnogo me toga inspiriše. Žena koja ima stila za dekoraciju, umije lijepo da se našminka

U kulinarstvu, ali i podršci porodice, pronašla sam motiv da za svaki dan u godini osmislim i pripremim novo jelo Postoji mišljenje da žene više kuvaju, a muškarci bolje. Šta Vi mislite o tome? - Mnogi kažu, ali ja to demantujem. Moj posao je veoma težak i odgovoran. Predvodnik sam 30 zaposlenih radnika. Nekad radim po dvadeset sati dnevno. To je veoma naporno za majku kao što sam ja. Mnoge žene odustaju od profesionalnog kulinarstva da bi se posvetile porodici, jer je te dvije stvari teško uskladiti. Ja srećom imam podršku od strane supruga, majke i sestre. Oni su moja najbolja zamjena kod kuće, jer posao kojim se bavim ne smije da trpi. Smatram da žene bolje kuvaju, jer imaju istančan ukus i jako su kreativne. U odnosu za muškarce, odgovornije su u svemu, pa i u kulinarstvu ako se time bave.

C.M: Treba li eksperimentisati ukusima?

i da se obuče. Dekoracija je stvar ukusa.

C.M: Šta smatrate svojim specijalitetom? - Volim da spremam ribu. Nemam specijalitet za koji smatram da je najbolji, jer ako neko jelo spremaam nekoliko puta, ono mi kasnije postaje manje zanimljivo. Kuvar mora biti originalan.

C.M: Gostima vašeg restorana pripremate razna jela. Šta im rado preporučujete? - Najprije razgovaram sa gostima o njihovim ukusima. Ljubiteljima sirove ribe predlažem suši, tartar od tune ili lososa i karpaćo.

64 Caffe Montenegro

Favoriti među skupim delikatesima: guščija jetra, pačija prsa - Na našim prostorima ljudi nemaju naviku da spremaju i jedu divljač. To je jako ukusna i kvalitetna hrana. Moj favorit su pačetina, guščija jetra i pašteta koja predstavlja jako skup delikates. Pačija prsa pripremaju se sedam sati na tihoj temperaturi. Takvo jelo prati sos na bazi voća.

- Moje iskustvo na radu pokazalo je, da ljudima sa naših prostora svjetska kuhinja nije strana. Zavoljeti neku hranu, stvar je navike. Što više probate neko jelo, to ćete ga više voljeti. Moj savjet je da ljudi treba da se oslobode i nikada ne propuste da probaju nešto što do tad nijesu. Ako ništa drugo, makar će se rado sjećati tog originalnog osjećaja, onog što su okusili prvi put. Ljudi koji dosta putuju i često su u prilici da isprobavaju razne ukuse i jela, kompetentni su da da ocjenjuju kuvare. Na poslu hranu pripremam po originalnoj recepturi, kako bi gost nakon jela imao utisak da je probao nešto orginalno, posebno, svjetsko. Kod kuće, svako jelo prilagođavam ukućanima, pa im umjesto sirove hrane spremam nešto na primjer, dimljeno. Slatki i slani ukusi moraju biti jako dobro ukomponovani. Čili paprike nikad ne smiju preovladavati u hrani, jer bi tako uništile slatkoću ili slanoću ukusa.

- R i b n i ca c o mm e r c e p r e d stav l j a -

SelfCookingCenter® Šestog decembra Ribnica commerce je u saradnji sa Rational-om organizovala prvi CookingLive. Ovaj CookingLive su izveli stručno osoblje kompanije Ribnica Commerce zajedno sa gospodinom Tomislavom Anđelićem, kuvarom a ujedno i agentom Rational-a za područje Balkana i gospodinom Tinom Bergholzom, direktorom prodaje za Istočnu Evropu. Inače, Ribnica Commerce nudi besplatne događaje CookingLive za sve koji su zainteresovani da probaju Racional-ov SelfCookingCenter®.

Šta je SelfCookingCenter®? Uklapa se u svaku profesionalnu kuhinju. Potvrđuju zadovoljni kupci. Ranije su kuvarima bili potrebni brojni specijalni uređaji, kao npr. Pećnice sa vrelim vazduhom, kiper uređaji, kotlovi, friteze, uređaji za kuvanje na pari, šerpe i tiganji, da bi uz mnogo napora pripremili dobro jelo. Danas je potreban samo jedan uređaj pomoću koga svaka kuhinja priprema kompletan jelovnik: novi SelfCookingCenter®. Na površini manjoj i od 1 m² možete da grilujete, pečete mesa i peciva, kuvate na pari, dinstate, blanširate ili poširate bez obzira na to da li želite da pripremite meso, ribu, jela sa jajima, peciva ili deserte, odnosno trideset ili više hiljada obroka. SelfCookingCenter® se sada proizvodi i u malom formatu: novi SelfCookingCenter® XS. Kombinacija toplote i pare u našem novom uređaju otvara vam

CookingLive je događaj na kom kuvar, zajedno sa gostima, priprema hranu i pokazuje šta je to što nudi jedan SelfCookingCenter...

68 Caffe Montenegro

nove mogućnosti u profesionalnoj pripremi vaših jela. Jela se termički obrađuju veoma lagano. Tako su mnogo zdravija i idealna za vitalnu ishranu. Novi SelfCookingCenter® pokriva 95 % svih uobičajenih primjena u kuhinji. On donosi rasterećenje koje osoblje u kuhinji želi: kuva brzo, jednostavno se koristi, isporučuje kvalitet jela koji ste zadali i pritom vam štedi novac, vrijeme i energiju. Umjesto vas izvršava sve zadatke koji se odnose na nadgledanje i kontrolu. Sam podešava temperaturu, vlažnost i trajanje termičke obrade. Nadgleda stepen termičke obrade i zapečenost, pa ste pošteđeni i stalnog okretanja kod kratkog pečenja. Sa više od 750.000 uređaja na tržištu, naši uređaji su postali standardni dio profesionalnih kuhinja širom svijeta. 93 % RATIONALovih klijenata širom svijeta nam potrvđuje da RATIONAL nudi najbolje moguće prednosti za klijente. (Studija TNS Infratest 2016). To je sigurno razlog da svi preporučuju RATIONAL.

Samo se rezultat računa SelfCookingCenter® sa 5 čula Novi SelfCookingCenter® je prvi sistem za termičku obradu hrane na svijetu koji pokazuje pravu inteligenciju i time uvodi revoluciju u pripremi jela. Zato što više ne morate da podešavate i stalno štelujete idealnu temperaturu, vlažnost ili brzinu strujanja vazduha. Vi samo određujete željeni rezultat. Bilo da na kraju želite da vaše jelo bude krvavo, roze ili dobro pečeno, svjetlije ili tamnije zapečeno, sa koricom ili bez nje. U saradnji sa kuvarima, nutricionistima, ljekarima i inženjerima donosimo najvažnija svojstva savremenog kuhinjskog uređaja postavljajući nove standarde: kapacitet pripreme, kvalitet jela, jednostavnost i efikasnost.

Standard kog nijedan naš kupac više ne želi da se odrekne > Osjeća aktuelne uslove u komori za termičku obradu i konzistentnost životnih namirnica > Prepoznaje veličinu, količinu jela, stanje proizvoda i izračunava stepen zapečenosti > Uči koje navike u kuvanju imate i praktikuje ih > Razmišlja i tokom kuvanja stalno iznova nalazi idealan put do vašeg željenog rezultata > Komunicira sa vama i pokazuje vam šta vaš RATIONAL upravo radi da bi izvršio zadate specifikacije

70 Caffe Montenegro

- Z al e đe Bok e Kot or sk e -

lijepa a napuštena Napuštena sela širom Crne Gore danas su samo mjesta na koja dolaze planinari na svojim rutama. Mjesta gdje se nekad odvijao život u njegovom punom obliku danas su samo svjedoci tog života. Sela bez ljudi su nijemi spomenici davnog života, a toliko su lijepa da je grijeh makar ih ne zaštiti kao kulturno istorijske spomenike. Smijemo li pomisliti da će se neko nekad tu vratiti da živi, ako je moglo prije tu da se živi zašto sad ne može... Ne može. fotografije: slaven vilus

Do Pestingrada

penjući se ili spuštajući Mnoga planinarska društva organizuju turu do Pestingrada i sela Mali i Veliki Zalazi u zaleđu Boke Kotorske. Može se krenuti iz Kotora, usponom, uskom zmijolikom pješaškom stazom, ili ako ćete da se spuštate ka Kotoru krećete od zaseoka Knjaž Do, koji je od prevoja Krstac, na putu Kotor-Njeguši, udaljen trista metara sjeverno. Na uspon možete krenuti od Tabačine, vijugavim serpentinama iza zidina Starog grada, koji se penje uz strme kotorske strane ka vidikovcu Praćište i dalje do prevoja Krstac. U svakom slučaju odlučili da se penjete iz Kotora ili

72 Caffe Montenegro

spuštate u Kotor naiće ćete na tom putu na divne prizore prirode, fantastične vidikovce sa kojih se vidi cijela Boka Kotorska, i tragove nekadašnjih sela i obilježja života prohujalih vremena. Na tom putu vidjećete sela Mali i Veliki Zalazi, Pestingrad – kamena stijena koja dominira spektakularnim pejzažom sa puta Ivanova Korita – Krstac, zadnje parče grebena Đerinskog vrha, koji se izdiže iznad Kotora. Pogled na Kotor sa ove visine, na dio Bokokotorskog zaliva je fascinantan. Staza ka Pestingradu oko Đerinskog vrha prolazi kroz listopadnu šumu.

Zalazi Zalazi su niz od četiri sela koja se nalaze na planinskom platou iznad Boke Kotorske. Najpoznatiji su Mali i Veliki Zalazi. Područje se nalazi u bafer zoni kulturno-istorijskog i prirodnog područja Kotora upisanog na UNESCO-vu listu svjetskog nasljeđa, i u blizini Nacionalnog parka Lovćen. Sela su sada napuštena i nisu zaštićena na nacionalnom nivou iako posjeduju vrijednosti i potencijal za valorizaciju. Već je prepoznat potencijal ovog područja posebno vezano za nove grane turizma, kao što su planinarenje, slobodno penjanje, ruralni i eko turizam.

74 Caffe Montenegro

Interesantna je obrada kamena vidljiva na kamenim kuÄ&#x2021;ama, mnogobrojnim guvnima i bistijernama kao i na nadgrobnim spomenicima na lokalnom groblju

Mali Zalazi Selo Mali Zalazi je napušteno selo iznad Boke kotorske, do kojeg se iz Dobrote može doći planinskom stazom koja je duga oko 4 kilometra. Među zapuštenim kamenim kućama, vide se mnogobrojna guvna, a tu je i obnovljena crkva Svetog Ivana. Interesantna je obrada kamena vidljiva na kamenim kućama, mnogobrojnim guvnima i bistijernama kao i na nadgrobnim

76 Caffe Montenegro

spomenicima na lokalnom groblju ispred Crkve Sv. Ivan. Pretpostavlja se da takav rad potiče od glavnog majstora koji se predstavljao i potpisivao kao Ivan Fjuman, dakle porijeklom iz Rijeke, a nema podataka kako se našao u Malim Zalazima. Lokalni majstori su njegova klesarska škola. Izuzetno interesantan i pravilan raspored kuća.

Ul. 27. marta G7, Podgorica +382 67 600 000 / +382 67 600 600 / +382 67 222 222 www.navarentacar.me / navarentacar@gmail.com

78 Caffe Montenegro

Ruska hit serija

„Kuhinja’’ (Кухня) na Prvoj TV radnim danima 18:25

Jesenja i zimska TV sezona na Prvoj TV donijela nam je premijerno emitovanje najgledanijeg ruskog sitkoma ‘’Kuhinja’’ koji je za kratko vrijeme osvojio gledaoce. Serija se fokusira na komične događaje koji se javljaju u izmišljenom francuskom restoranu, u Moskvi, pod nazivom "Claude Monet". Serija broji 120 polučasovnih nastavaka, u šest televizijskih sezona koje su u Rusiji emitovanje na kanalu STS od 22. oktobra 2012. do 31. marta 2016. godine. ‘’Seriju emitujemo od septembra na kanalu Prve TV Crna Gora svakog radnog dana u 18:25. Zbog velikog interesovanja, uveli smo i još jedan termin prikazivanja u 16h, a našim gledaocima smo obećali i dodatna emitovanja tokom 2017. godine. Trenutno smo u pregovorima za produženje licence. Ruski sitkom kao komercijalni TV format je bio veliki rizik za nas koji smo preuzeli, i postigli sjajne rezultate. Ova serija će živjeti dugo na našem tržištu, i već poslije par mjeseci emitovanja možemo reći da u kategoriji polučasovnih humorističkih serija ima potencijal da bude u rangu najgledanijih američkih sitkoma ikada ‘’Prijatelji’’ i ‘’Dva

i po muškarca za koje takođe naša TV ima dugogodišnja prava na emitovanje’’, kazao je Ivan Vukčević, dirketor marketing komunikacija i programa Prve TV Crna Gora. Snimanje je počelo jula 2012. i serija je postala jedna od najskupljih TV serija u Rusiji sa budžetom od preko 200.000 američkih dolara po epizodi (oko 8 miliona američkih dolara po sezoni). Radnja je smještena u Moskvi i uglavnom se fokusira na mladog i punog entuzijazma Maksima "Maksa" Lavrova, koji sanja da postane veliki kuvar u najskupljem restoranu u Moskvi - "Claude Monet", čiji je vlasnik Dmitrij Nagiev, poznati ruski glumac. On, kao i cjelokupno osoblje restorana "Claude Monet" često završavaju u šaljivim situacijama. Serija uključuje i druge likove poput Maksovog najboljeg prijatelja Konstantina, tu je i njegova ljubav Viktorija (kasnije i supruga) i njegov šef - glavni kuvar restorana, Viktor Barinov. Ova serija je bila veoma popularna u Rusiji a kanal STS postavila je na prvo mjesto u terminu "21:00-21:30h". Takođe posjeduje 8/10 rejting na IMDb.

Zanimljive činjenice:

Likovi: Maks Lavrov (Mark Bogatirev) glavni junak šoua. Vjeruje da je izvrstan kuvar i nada se da će izgraditi veliko ime u kulinarskom svijetu. U Moskvu dolazi iz unutrašnjosti i počinje da radi u popularnom restoranu. Tu i započinje vezu sa Vikom, jednom od direktorki restorana.

Viktor Barinov (Dmitri Nazarov) - šef restorana “Claude Monet”. Iako je majstor kuvarskog zanata, Viktor ima ružnu osobinu – grub je i neprijatan prema svima, pa i prema Maksu. Iza sebe ima tri braka, a na vidiku mu je nova veza sa Elenom Sokolovom, šeficom konkurentskog restorana. Viktorija Vika Lavrova (Elena Podkaminskaja) – umjetnička direktorka restorana. Vika će u prvoj sezoni serijala započeti vezu sa Maksom, a kasnije će je krunisati brakom. Imala je flert i sa Dmitrijem Nagievim.

* Sva jela se stvarno kuvaju na snimanju, ali to čine profesionalni kuvari.

Dmitri Nagiev – glumi sam sebe.

* Od ove popularne serije nastao je i spin-off pod nazivom "Hotel Eleon" (Отель Элеон) u kojem jednu od galavnih rola tumači glumac Miloš Biković.

On je popularan ruski glumac i vlasnik je restorana “Claude Monet”. Oženjen je Kristinom koja će ga ostaviti bez prebijene pare kada se budu razvodili.

* Rađene su brojne adaptacije ove priče, za sada su urađene gruzijska, grčka i estonska verzija. * Od pete sezone, radnja se više ne dešava u elitnom restoranu "Claude Monet", već u restoranu "Viktor". Uloge: Mark Boagatirev, Dmitri Nazarov, Jelena Podkaminskaja, Dmitri Nagiev

Konstantin, Kostja Anisimov (Viktor Horinak) – barmen u restoranu i Maksov najbolji prijatelj. Oženjen je Nastjom.

- Ranulph Fiennes – avanturista koji ne odustaje

istraživač na svijetu Kada bi tražili najhrabrijeg čovjeka na planeti, to bi svakako bio Sir Ranulph Fiennes. Stari Britanac ušao je u Ginisovu knjigu rekorda kao najveći svjetski istraživač. Njegove rekordne ekspedicije, koje ostavljaju bez daha uključuju putovanja čamcima, sankama, Land Roverom, skijama... Čovjek koji je obišao Zemlju po nultom meridijanu, a zatim po 180-om, bio na Južnom i Sjevernom polu i najstariji Britanac koji se popeo na Everest. priredila: sandra vahtel

Rođen 7. marta 1944, britanski vođa ekspedicija i nosilac je nekoliko priznanja izdržljivosti. Služio je u britanskoj vojsci 8 godina, uključujući period gušenja pobunjeničkih snaga dok je bio pri vojsci Sultana Omana. Kasnije je preuzeo brojne rekordne ekspedicije i bio je prvi (sa Čarls Bartonom) koji je površinski posjetio kako Sjeverni, tako i Južni pol tokom Transglobalne ekspedicije (19791982). Bio je prvi čovjek koji je u potpunosti prešao

80 Caffe Montenegro

Antarktik pješice. Nakon velike operacije srca 2003. godine, njegova verzija ponovnog povratka na noge bilo je učešće na maratonu, pa čak i kada su mu prsti na lijevoj ruci promrzli tokom ekspedicije na Antarktiku, on ih je odsjekao testerom za drvo. Ništa, čini se, ne može obeshrabriti ovog 72-godišnjeg čovjeka od čelika, čije su avanture podigle milione za dobrotvorne akcije i napravile ga najpoznatijom osobom u svijetu istraživanja.

Iako bi od ovog starog čovjeka očekivali da igra šah ili karte, to njega nikada neće zadovoljiti. Štaviše, on se nada da će sakupiti još 2.5 miliona funti za dobrotvornu organizaciju koja se bavi proučavanjem i otkrivanjem lijeka za rak. Do sada, Ranulph je sakupio nevjerovatnu sumu od oko 16 miliona funti.

“Postoji veliki broj razloga zašto ovo radim, neke čak i ne razumijem u potpunosti. Uvijek je tu unutrašnji nagon koji je nepobitan.”

82 Caffe Montenegro

O svojim ekspedicijama, dostignućima, iskustvima i strahovima, Ranulph piše u svojim knjigama koje su stekle nevjerovatnu popularnost širom svijeta.

Iako sa puno zdravstvenih problema ovaj čovjek ne odustaje, a za to „krivi snagu volje“. Dvijehiljadite godine namjeravao je da pređe sam i nezaštićen Sjeverni pol. Ekspedicija nije uspjela, jer je Ranulph pao kroz tanak led i bio je prinuđen da se izvuče golim rukama. Zadobio je teške promrzline na svih pet prstiju lijeve ruke što ga je natjeralo da napusti pustolovinu. Bez obzira na činjenicu da se oporavljao

od srčanog udara i operacije ugradnje dva bajpasa, samo nekoliko mjeseci kasnije Ran je pitao kolegu da 2003. godine izvrši još jedan podvig, a to je da pređe sedam maratona za sedam dana na sedam kontinenata Land Roverom za britansku fondaciju za srčane bolesti. Marta 2007. godine, uprkos morbidnom i skoro vječnom strahu od visine, uspješno se popeo na Sjeverni dio Igera i tom prilikom je sakupio 2,5 miliona funti za fondaciju Marie Cure,

da bi godinu dana kasnije morao da se odrekne želje da postane najstariji Britanac koji se popeo na Mont Everest. Poznat kao čovjek koji nikada ne odustaje, 2009. godine uspješno se popeo na vrh Mont Everesta i tako je postao prvi Britanac koji je postigao tako nešto. Prije tri godine, poveo je prvu ekspediciju na Artaktik tokom zime. Tim od šest ljudi bio je ostavljen na zamrznutom kontinentu u januaru i čekali su dok se ne pojavi jesenja ravnodnevnica na južnoj hemisferi prije nego što krenu preko leda. Tim je planirao da dođe do Sjevernog pola, predvođen Ranulphom, koji je vozio opremu. Nažalost, Ran je morao da odustane od ekspedicije 4 nedjelje prije starta, jer je zadobio promrzline i evakuisan je sa Antartktika. Ali jedan od njegovih najvećih izazova bilo je takmičenje na ultra maratonu „De Sables“ u Maroku. Tokom ovog izazova on je pretrčao 156 km za samo šest dana na neviđenoj temperaturi od +50 stepeni pustinje Sahare. U periodu od avgusta 2016. do maja 2017., namjera mu je da pokori planine Carstensz u Novoj Gvineji, Vinson na Anartktici, Aconcagua u Argentini i planinu Denali, najvisočiji vrh u Sjevernoj Americi i jednu od najtežih planina na svijetu. Čak i za mnogo mlađe planinare ovo je ogroman izazov, a kamoli za čovjeka u osmoj deceniji koji ima veliki broj zdravstvenih problema.

IVNIK predstavlja

Sigurna zaštita

od insekata Firma „Ivnik“ osnovana je 1998 godine sa sjedištem u Podgorici. Od 2010te godine „Ivnik“d.o.o je ekskluzivni uvoznik i distributer higijenske opreme i opreme za kontrolu insekata, renomiranog engleskog proizvođača P & L Systems. Za kratko vrijeme stvorili smo mrežu partnera na domaćem tržištu a od 2013te godine ekskluzivni smo distributeri i za tržište Srbije i Bosne i Hercegovine.

Firma „Ivnik“ je 18.02.2016 godine uvela standard kvaliteta ISO 9 000:2001 kao i HACCAP standard koji je sertifikovala i implementirala među prvima u Crnoj Gori još 2010te godine. Kvalitet proizvoda i povjerenje potrošača doveli su firmu „Ivnik“ u prestižnu ali i odgovornu poziciju lidera na domaćem tržištu. Od 2016-te godine ekskluzivni smo zastupnici italijanske kompanije Star Progetti i u ponudi imamo infracrvene grijalice za unutrašnju i spoljašnju primjenu. Cilj firme je da kao kompanija zadrži dinamičnost i da uči na svakom koraku, ulaže u istraživanja i razvoj, kao i da zadrži posvećenost ovakvom načinu rada koji joj obezbjeđuje lidersku poziciju. U našem programu zaštite od insekata imamo širok spektar uređaja za sve radne sredine, od pasivnih pa preko sredina

84 Caffe Montenegro

sa povećanom vlažnošću i zaprašenošću, do visoko rizičnih i eksplozivnih sredina. Sa ovakvim izborom uređaja pokrivamo kompletnu industriju hrane od proizvodnje/prerade do prodaje, takođe pokrivamo i HoReCa sektor i sve one branše kojima je potrebna efikasna zaštita od insekata. Svi uređaji posjeduju relevantne evropske sertifikate, UV cijevi u uređajima su isključivo od sertifikovanih proizvođača Sylvania i Philips. Zaokruživanjem prodajnog programa uređaja za zaštitu od insekata, potrošnog materijala (UV lampi, ljepljivih kartona i startera) i programa sterilizacije želimo da svojim kupcima obezbjedimo kompletnu podršku i komforno korišćenje naših uređaja u složenim uslovima poslovanja, naročito onima koji se pripremaju ili su već implementirali HACCP standard.

Iz naše ponude izdvajamo:

Exocutor 80 White

Flytrap Professional 80

Pokrivenost: do 240 m2 Garancija: 2 godine

Pokrivenost: do 240m2 Garancija: 2 godine

Aluminijumske površine za reflektovanje UV svjetlosti sa svih strana uređaja. Najefikasnije UV sijalice, stvorene da budu efikasnije i traju duže od standardnih. Lako i jednostavno postavljanje, viseća, zidna ili stona montaža.

Mogućnost izbora jednog od sedam načina montaže za maksimalnu efikasnost. Efikasne UV cijevi i svjetlosni izvor vidljiv u krugu od 360° . Dizajniran za korišćenje feromonom premazane ljepljive površine

Upotreba: Supermarketi, ugostiteljsi objekti, skladišta, industrija....

Upotreba: Suve sredine, kuhinje, mjesta gdje se obrađuje i pakuje hrana.

Practika 30 white

Halo 30

Pokrivenost: do 40 m Garancija: 2 godine

Pokrivenost: do 80 m2 Garancija: 2 godine

Privlači insekte sa dvije UV sijalice od 15 W i ljepljivim kartonom premazanim feromonom. Postavlja se isključivo na zid. Upotreba: Koristi se u kuhinjama i na mjestima gdje se priprema hrana.

Može biti postavljen stono,viseći ili zidno. Osnovne karakteristike ovog uređaja su posebno dizajnirana prednja strana koja se otvara na dolje, jednostavna zamjena ljepljive površine i efikasne 15W UV cijevi i uklopljivost u male prostore. Upotreba: Hoteli,restorani...

Aura Pokrivenost: do 40m2 Garancija: 2 godine Dizajnirana za korišćenje u javnim prostorijama,dekorativni uređaj diskretno

IVNIK d.o.o.

štiti prostore koji su veoma vidljivi korisnicima. Insekti privučeni UV svetlošću ostaju zalijepljeni za visoko efikasnu ljepljivu površinu,

što osigurava da ostanu nevidljivi za korisnike. Upotreba: Hoteli, restorani, kafići, poslastičarnice...

Orijenska bb, Podgorica mob: +382 69 027 410; +382 69 212 143; +382 69 212 205 web: www.ivnik.me / e-mail: ivnikcg@gmail.com

UVIJEK U SAVRŠENOM POKRETU - U b i znisu i živo tnim zadovolj stvima -

“Panta rhei”, izreka grčkog filozofa Heraklita, koja znači “Sve teče, sve se mijenja” najbolje opisuje vrijeme u kome danas živimo. To je vrijeme gdje je uvijek sve u konstantnom pokretu i promjeni, danas možda više nego ikada ranije. Iako živimo u doba modernih tehnologija postavlja se pitanje da li su nam u današnje vrijeme potrebni vješti ljudi koji nam mogu pomoći da održimo korak sa sadašnjim svijetom koji se svakodnevno mijenja i unapređuje?

86 Caffe Montenegro

Šta povezuje fabriku, malu pekaru, poslastičarsku radnju, mašine za izvođenje građevinskih radova, vlasnika motora, automobila, jahte, poljoprivrednih mašina? Dvije stvari: REDOVNO ODRŽAVANJE I SPECIJALISTI ZA MAŠINE. Bilo da ste menadžer proizvodnog pogona, hotela, vlasnik pekare, kolačarske radnje ili posjedujete arsenal teških građevinskih ili poljoprivrednih mašina doći ćete u situaciju da vam zatreba stručna pomoć, kada se desi kvar. Predlažemo da se obratite kompaniji REMID VIS – MAŠINSKI CENTAR koja svojim klijentima nudi napredne usluge održavanja i popravke, a čiji stučni tim uvijek daje kompletna rješenja najvišeg kvaliteta.

REMID VIS – Mašinski Centar je kompanija koja se već više od 15 godina bavi reparacijom i izradom novih rezervnih dijelova za sve vrste proizvodnih mehaničkih i hidrauličnih sistema u industriji, proizvodnim sistemima, auto - moto industriji i nautici.

Sirovine su stigle i smještene su u magacin. Marketinška kampanja je krenula u medijima. Dio proizvoda je već u radnjama i odlično se prodaje. Radnici rade u tri smjene. Sve je bilo u redu dok se iznenada nije pokvario pogon za punjenje soka u flašama. Proizvodnja je stala... Za fabrike i ostale proizvodne sisteme na raspolaganju su usluge održavanja proizvodnih linija u vidu godišnjih remonta ili po sistemu pružanja stručnih usluga održavanja i popravke sa dostupnošću 24/7. Na taj način vaš pogon je uvijek u pokretu jer nema zastoja u proizvodnji.

Lideri u u području proizvodnje rezervnih djelova u regionu Najbolja preporuka kvaliteta usluga REMID VIS tima su zadovoljni klijenti. • 13 JUL PLANTAŽE • ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CG • ŽELJEZNIČKI PREVOZ CG • LUKA BAR • PORT OF ADRIA • CHINA ROAD AND BRIDGE CO • GENEX • NOVI VOLVOX • MONTENEGROPETROL • RUDNIK UGLJA • ZETAGRADNJA • ČELEBIĆ • STRABAG- CRNAGORAPUT • CIJEVNA KOMERC • KROLING • ŠIŠKOVIĆ VISSO • MERMER • GRADNJA BIJELO POLJE • ALUMINIJSKI TRANSPORTNO • TERMOINŽENJERING • DAIDO METAL • AERODROMI CRNE GORE • HEMOMONT • KLINIČKI CENTAR CG • GALENIKA CRNA GORA • JUMEDIA MONT • NOVA POBJEDA • DAILY PRES • GARMIN • PIVARA TREBJESA • GORANOVIĆ MESNA INDUSTRIJA • MARTEX • CRNAGORACOOP • ŽUNJIĆ COMPANY • INPEK • PIRELLA • FABRIKA STOČNE HRANE FOOD INDUSTRY • ČISTOĆA • DEPONIJA • ELEKTRODISTRIBUCIJA • VODOVOD I KANALIZACIJA • IBEROSTAR BELLEVUE HOTEL HOTELS GROUP • MONTENEGROSTARS (SPLENDID) • ROKŠPED AUTO CENTAR • WIR METALOPRERADA • FAB LIVE • BIOTEL • VUČJE • TELEVEX I mnogi drugi...

Reparacija starih ili izrada novih rezervnih dijelova za automobile i motore je usluga koja je rješenje za ljubitelje starih, trofejnih automobila i motora. Svi koji imaju problema da nađu rezervni dio za svog “ljubimca” ili dio koji kod proizvođača puno košta, mogu naručiti mašinsku izradu novog dijela i tako ga ponovo staviti u pogon. Nalazite se na jahti. Vjetar je u kosi, sunce na licu, osjećate miris otvorenog mora dok plovite po pučini. Mirno more i

sigurna luka su dvije najbitnije stvari dok plovite morima, koje užitak boravka na jahti čine tako jedinstvenim. Sama plovidba zavisi svakako od vještine onoga koji plovilom upravlja, ali i od redovnog održavanja vaše “lađe”. Svako plovilo ima poseban “karakter” i “ćud”. Remont ili popravka mehanike svih vrsta plovila zahtjeva individualni pristup rješenju problema koji se pojavi kako bi plovidba morem bila prijatno iskustvo.

Prijatelj građevinaca

Gradi se stambeni kompleks. Više od trideset porodica dobija svoj krov nad glavom. Temelji su iskopani i postavljeni. Zgrada je sagrađena. Majstori užurbano rade na završnim unutrašnjim radovima. Useljenje je za 30 dana. Reduktor i zupčanici velike dizalice - krana koja podiže materijale do najviših spratova su stali.

Za besprekoran rad savremenih sofisticiranih mašina neopodno je kvalitetno i redovno održavanje. Servis i popravka mehaničkih i hidrauličnih sistema teških građevinskih mašina je uvijek izazov. Sa jedne strane, izrada novih djelova hidrauličnog sistema i elemenata transmisije (zupčanika) mora imati mikronsku preciznost, a sa druge strane sve se mora završiti u kratkom roku jer posao na građevini ili u rudniku ne može da čeka. Kvalitet servisa sa garancijom na izrađene dijelove ima za rezultat kontinuiran rad i dugovječnost mašina.

Inovacije, dosljednost i dostupnost REMID VIS – Mašinski Centar je uvijek u potrazi za inovacijama u cilju poboljšavanja usluge jer smatraju da prostora za unaprijeđenje uvijek ima. Predano prate najnovije svjetske trendove koje primjenjuju u rješavanju novih zadataka. Ukoliko nisu u mogućnosti da traženu uslugu izvrše u svojoj kompaniji imaju razvijenu mrežu saradnika i kompanija za čiji kvalitet usluga daju garanciju. Dosljedni su u sprovođenju poslovnog principa da nikada NEMA IMPROVIZACIJE NITI POLOVIČNIH RJEŠENJA

Možete ih kontaktirati u svakom trenutku. Informacije su uvijek dostupne u najkraćem mogućem roku i nikada nećete ostati bez odgovora. Provjerite. Kontakt: +382 67 501 400 / +382 (0)20 886 -173 / e-mail: info@remid-vis.com

88 Caffe Montenegro

Rano proljeće. Počinje sezona poljoprivrednih radova. Prvo se ore, zatim se sije, a na ljeto i jesen se beru plodovi rada. Nakon završene sezone poljoprivrednih radova potrebno je “odužiti” se, na neki način, poljoprivrednim mašinama koje su vrijedno radile tokom sezone i pripremiti ih za nove radne pobjede.

Popravka i izrada rezervnih dijelova za poljoprivredne mašine - kombajne, traktore, kosilice, sijalice…najbolje je uraditi preko zime kako bi na proljeće krenuli na njive u punoj brzini.

Najsavremenija oprema u kombinaciji sa stručnim timom, koji ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u oblasti mašinske obrade, proizvodnje i servisa mašinskih sklopova, su garancija da klijent uvijek dobija uslugu u kojoj nema mjesta improvizaciji, niti polovičnim rješenjima. Vrhunski kvalitet, preciznost i transparentost cijena su garancija da će vaš biznis u kombinaciji sa uslugama REMID VIS - Mašinskog Centra uvijek biti u pokretu, a rokovi uvijek ispoštovani.

REMID VIS – Mašinski Centar

rastavlja i sastavlja stvari, za njih nema tajni! U korak sa Evropskim standardima REMID VIS – MAŠINSKI CENTAR je prva crnogorska kompanija, iz oblasti pružanja usluga precizne mehanike, koja je uvela evropske standarde u svoje poslovanje: ISO 9001 – upravljanje procesom kvaliteta i usluga ISO 14001 – upravljanje procesom zaštite životne sredine ISO 18001 - upravljanje procesom zdravlja i zaštite na radu 89

Putopis Tekst prof. Ana JakiÄ&#x2021; Wilford

90 Caffe Montenegro

a l

u ž

g n

a eiz i k č i r t me vidje e i a a e ć i z ožet đevin deri. e v m rici gdje ne gra blako ono e j m t u A ragul resan ojeni o onađe je d a i gr onski d e inte nebr e da pr jujork pot”, ć e u N g v naj hitekt , mno , a to s o mož lice… elting koja o sam ve, ar enike jujork j svak ping u i.e. “m kugle e n e rk, rohtj spom ava N u kojo e, sho lnosti mljine o j Nju tske p rijske biljež ungla arkov ciona ele ze o o ij ž svje ge ist o što ana d zeje, p ura i na tost c i o n u b mn ako o ko ur jne m ih kult različ ive… a k u ž o it sva e svak bezbr različ prolaz brzo j a On poželi; an mix idite u i zaist l n što mena jorka v jorča u o fen lici Nju , jer Nj i na u dje jur n eg

Amerika

zemlja velika U Americi, za koju mnogi misle da je “obećana zemlja” bila sam do sad dva puta. Prvi put, prije nepune tri godine boravili smo skoro mjesec dana u državi Mejn koja ima jako bliske prijateljske odnose sa Crnom Gorom. S obzirom da se ta država graniči sa Kanadom mnogi stanovnici će sa ponosom reći da se osjećaju prije kao Kanađani nego Amerikanci. Možda s razlogom! Naša druga posjeta Americi uslijedila je godinu dana kasnije kada smo prisustvovali sajmu obrazovanja koji se svake godine održava u Majamiju gdje smo ostali desetak dana. No, prva posjeta Americi je definitivno ostala mnogo više u sjećanju tim prije što smo posjetili mnoga interesanta mjesta u Mejnu, družili se sa prijateljima koji su željeli da nama, Evropljanima, pokažu da Amerika ne zaostaje mnogo za “starom damom”. Kako god, Ameri imaju kompleks Evrope. Oni obožavaju da čuju britanski engleski, tako da su rado komunicirali sa nama, potpunim strancima, bilo u metrou, u prodavnici, na ulici.. Pošto nam Boston nije bio daleko odlučili smo da vidimo grad koji je jedan od najstarijih u američkoj istoriji, a takođe i grad za koga tvrde da je kolijevka njihove

92 Caffe Montenegro

istorije. Međutim, Njujork je grad koji je bio naš cilj koji smo “pod obavezno” željeli da posjetimo i gdje smo proveli pet dana. Nedovoljno za grad poput Njujorka, ali pošto smo toliko puno znali o gradu, pokušali smo, a čini mi se i uspjeli, da u najkraćem mogućem roku dosta upoznamo grad. Mi smo odsjeli na Manhatten-u, jednom od pet njujorških okruga i odatle krenuli u njegov obilazak.

Njujork

nekadašnji Novi Amsterdam Njujork, nekadašnji Novi Amsterdam, dobio je svoje oficijelno ime po Vojvodi od Jorka koji je držao kontrolu nad tom teritorijom u 17. vijeku. Nimalo ne čudi, ako znamo da su Englezi u to vrijeme igrali glavnu ulogu u krojenju mape svijeta. I Njujork kao i London je fenomenalan mix različitih kultura i nacionalnosti i.e. “melting pot”. U Njujorku je pak život mnogo brži, Njujorčani nemaju vremena za druženje, za kućne posjete, imaju najgore moguće taksiste i za razliku od Londona, gdje su taksi vozači apsolutno savršeni jer, da bi to postali moraju završiti pravi mali “fakultet znanja” nemojte se iznenaditi ako vas njujorški taksista odveze u potpuno suprotnom pravcu. Koristite metro jer je vrlo jeftin.

Njujorška podzemna željeznica nas je iznenadila. Nakon što se spustite možda dvadesetak ili nešto više stepenica u podzemlje, već ste na platformi, nakon vanjske temperature od oko 40 stepeni doživite pravi šok kad uđete u metro koji

je kao ogromni rashladni uređaj. Pošto je bio kraj avgusta kada smo bili u Njujorku, prvog dana našeg boravka odlučili smo da upoznamo Njujork na najbolji mogući način, a to je šetnjom kroz grad, kroz Cental Park, duž čuvene Pete Avenije gdje smo dva piva platili “kroz nos”, no hajdemo redom, da vas prošetamo kroz ona mjesta u Njujorku koja smo posjetili i za koje smo znali da su “must-see places”.

Manhattan

a na njemu Central Park Manhattan, a na njemu Central Park, koji je izgrađen kao pandan već tada fenomenalnim londonskim parkovima i koji po mnogo čemu podsjeća na Hyde Park u Londonu, ali je zato, po američkim standardima, dva puta i više, veći od njega. Petnaest godina je trebalo da se izgradi ovakav park, u kom se danas, među svim ostalim znamenitostima koji ga krase, nalazi nadaleko čuveni Metropolitan Museum kao i njujorški

U pravcu kazaljke na satu: Zalazak sunca u Njujorku, Kleopatrina igla, Bow bridge u Central parku, Pogled iz aviona na Manhattan

zoo. Ali vrijedilo je utrošiti toliko truda i rada ako se zna da oko 30 miliona ljudi posjeti Central Park godišnje do koga vode osamnaest ulaza sa različitih strana grada i veliki broj mostova unutar samog parka od kojih je najpoznatiji Bow Bridge ( Most u obliku luka). Uđite na kapiju Grand Army Plaza koja je veoma blizu Pete Avenije i poznatog njujorškog zoo parka. I dok šetate kroz Cental Park naići ćete na još jedan čuveni spomenik Cleopatra`s Needle podignut 1450 godine prije Hrista. U svijetu postoje tri ovakva obeliska; pogađate u Londonu, Parizu i u Njujorku, koje su Egipćani, trideset-tri vijeka kasnije dražesno poklonili ovim gradovima. Interesantno je napomenuti da su oni u Londonu i Njujorku blizanci.

Peta Avenija

za kupoholičare ali i za one koji vole muzeje Njujorška Peta Avenija (Fifth Avenue), duga preko 12 kilometara je zasigurno najpoznatija ulica u gradu. A pogađate zašto. Shopping! Tu se nalaze najprestižnije prodavnice i butici. Ja nijesam ušla ni u jednu od njih. Mi mnogo više volimo da udahnemo grad punim plućima, da osjetimo da smo tu i zaista bili. Međutim, ako pripadate grupi shopoholika kojoj mnogo znači kupiti nešto u Louis Vuitton prodavnici ili u Pradi, ili u Gucci-u onda ste definitivno na pravom mjestu. Pošto Peta Avenija, srećom, nije samo shopping

Zgrada poznate modne kuće Louis Vuitton u Petoj Aveniji

Metropolitan Muzej, (čuveni Met) jedan od najvećih muzeja na svijetu

mall, duž Centralnog parka ona je više rezidencijalni dio koji je nas mnogo vioše zainteresovao. U toku 19. i 20. vijeka mnogi bogati industrijalci su kupovali zemlju duž Pete Avenije sa pogledom na Central Park. Oni su gradili fenomenalne kuće, tj. velelepne vile od kojih su najveći broj konvertovane kasnije u muzeje koji se tu i danas nalaze. I zato se taj dio Avenije sa razlogom zove “Museum mile “. A od silnih muzeja koji su tu predlažemo da obavezno posjetite Guggenheim muzej moderne umjetnosti i svakako jedan od najvećih muzeja na svijetu Metropolitan Museum. I dalje, i sve na Petoj Aveniji su i Rockefeller Centre i Trump Tower i Empire State Building koje smo posjetili, ali o njima nešto kasnije. A šta reći o Metropolitan Muzeju. Pri ulasku u muzej pitali smo radoznalo koje bi paviljone morali posjetiti rekavši odakle dolazimo. “Teško da možete vidjeti ovdje nešto što već nijeste vidjeli u Londonu!” - glasio je odgovor gospodina sa kojim smo razgovarali. I zaista je tako. Međutim, Met Muzej je ogroman. Imali smo utisak da su tri glavna londonska muzeja sjedinjena u jednom. Naša prvobitna ideja je bila da u muzeju ostanemo dva sata, ali umjesto dva ostali smo četiri sata i mogli smo ostati još četiri da nas Njujork nije mamio da vidimo što više. A sljedeća stanica je bila posjeta čuvenoj zgradi u Njujorku, nekada najvećoj na svijetu, koja će kasnije postati simbol Njujorka.

Empire State Building

94 Caffe Montenegro

ikona Njujorka ili svuda pođi na naše naiđi Empire State Building, izgleda zaista moćno u moru oblakodera koji se nalaze u neposrednoj blizini, a koja je najvjerovatnije dobila ime tako što je, u vrijeme kada je sagrađena 1931.godine, bila sve ono što su Amerikanci željeli, moć, bogatstvo, carstvo.. No, slijedi priča i istovremeno savjet za sve vas koji ćete svakako htjeti da, kada ste u Njujorku, posjetite Empire State. Kad smo došli ispred te silne gradjevine bili smo iznenađeni da nam ulaznice za Empire State nude na ulici. Bilo kako bilo nas su “orange shirts” (koje smo tako prozvali zbog njihovih narandžastih uniformi) ubijedili da mi kupujemo karte ne samo do 86-og sprata na kome se nalazi osmatračnica već do samog vrha. Platili smo 86 USD za dvije ulaznice. Ljubazno su nas odveli do mjesta gdje smo, uz pomoć tehnologije (A4 experience) vidjeli u Njujorku sve što ćemo kasnije i sami doživjeti. Lift nas je odvezao do 86. sprata, a onda se čuo uzdah za uzdahom. I zaista, prizor je nesvakidašnji. Imate osjećaj da ste na krovu svijeta. Nakon što smo iz svih uglova posmatrali grad i napravili puno fotografija odlučili smo da se popnemo do 103. sprata. Ali, avaj! Ljubazni liftboy nam kaže da naše ulaznice ne pokrivaju penjanje na 103. sprat. Vrlo brzo shvatismo da su nas

“narandžasti” prevarili. Prevarili su prije nas i mnoge druge turiste koji nijesu marili da li će platiti dodatnu kartu ili pak odustati od razgledanja Njujorka sa 103. sprata. Mi se, pak, nijesmo dali nasamariti tako da smo odlučno zahtjevali da popričamo sa menadžerom i objasnimo situaciju. Menadžerka nam je pokušala objasniti da su narandžasti “navodno” sklopili ugovor da mogu prodavati ulaznice, a da “navodno” ni ona nije znala kako. Uočivši da smo Evropljani, imala

Empire State Building, skoro četrdeset godina je bila najviša zgrada na svijetu

Bruklinski most, jedna od najpoznatijih znamenitosti Njujorka

je simpatije prema nama samim tim što je i ona Evropljanka. “A odakle ste vi?” - glasilo je pitanje mog supruga. “Iz Crne Gore” - odgovorila je. Ostali smo zatečeni. Mi smo, zaprijetivši da ćemo ih sjutradan prijaviti Union Trade-u , na kraju istjerali pravdu i dobili novac nazad i naravno popeli se na 103. sprat. Takav mamac za naivne turiste nijesmo vidjeli ni u jednom većem evropskom gradu. Razočarani smo bili tim prije što je Empire State ikona Njujorka. Mi smo i dalje u kontaktu sa menadžerkom i svakako imamo mnoštvo drugih tema za razgovor.

mosta tako što je predvidio da će most sa svoja dva tornja u gotskom stilu postati istorijski spomenik. I bio je potpuno u pravu, iako nije doživio da vidi njegovu inauguraciju.

Times Square

dobio ime po New York Times-u To isto veče smo bili na Times Square-u. Po mnogo čemu podsjeća na Piccadilly u Londonu, ali je neuporedivo veći. Tu je centar okupljanja za doček Nove Godine. Tu su takođe mnoga brodvejska

pozorišta, bioskopi i ogromni elektronski bilbordi. Broadway, glavna arterija američke pozorišne industrije, umnogome podsjeća na West End u Londonu. A, ovo danas čuveno mjesto, nastalo je kada je New York Times sagradio svoje prostorije blizu Brodveja daleke 1904. godine tako da je skver ispred same zgrade logično nazvan Times Square, koji je danas magnet za turiste i pravo mjesto raznih dešavanja i ne bez razloga je jedno od najposjećenijih mjesta u svijetu. Tu možete ostati do pet sati ujutro i nikako vam neće biti dosadno. Tu je 2012.

Bruklinski most

kao istorijski spomenik Sljedećeg dana smo odlučili da prošetamo Bruklinskim mostom (Brooklyn Bridge) koji povezuje Manhattan sa Bruklinom, još jednim poznatim njujorškim okrugom, a koji je definitivno najgušće naseljen od svih pet, i to ne iznenađuje ako znamo činjenicu da je Bruklin bio zaseban grad, a njegovi stanovnici su svojevoljno, glasanjem, odlučili da postane jedan od okruga Njujorka, petnaestak godina nakon što je bruklinški most napravljen. Ovaj most je danas definitivno jedan od najpoznatijih “landmarks” ili znamenitosti Njujorka. I dok smo šetali mostom koji je skoro 2 km dugačak, morali smo zastati svako malo da bi slikali njujorški “skyline” koji je impresivan. Pješački dio je potpuno podignut tako da nesmetano možete stati, oslušnuti, uživati, gledati prolaznike koji stalno žure. Njegov tvorac, njemački immigrant, zamislio je konstrukciju

Times square, magnet za turiste kako običnim danima tako i za doček Nove Godine

Grand Central, najveća željeznička stanica na svijetu

kulturni centar i botaničke bašte i osim toga nije bilo nešto što je ostavilo veliki utisak na nas. Ostali smo tu da ručamo. I poslije svega zaista ponovo želim da posjetim “Big Apple”. Sljedećeg puta ćemo svakako poželjeti da vidimo neka ista mjesta koja smo već posjetili i svakako mnoga druga koja nijesmo uspjeli vidjeti za vrijeme našeg kratkog boravka tamo. Jedna botanička bašta na Staten Islandu

godine započet projekat koji će napraviti Times Square pješačkom zonom čemu se unaprijed raduju Njujorčani.

Grand Central Terminal

željeznička stanica koja je mnogo više od toga I dok ste u Njujorku nemojte propustiti da posjetite željezničku stanicu Grand Central Terminal. Začudićete se vjerovatno s obzirom da kod nas ne bi ni pomislili da željeznička stanica može biti mjesto koje vrijedi posjetiti. Ali ova u Njujorku nije obična stanica, već najveća na svijetu čiji dizajn prevazilazi sve okvire i čiji lukovi i stubovi oslikavaju i moralnu i psihičku moć. A unutrašnjost stanice je impresivna za šta su se pobrinuli francuski umjetnici koristeći dizajn gdje su srednjovjekovni rukopisi fenomenalno našli svoje mjesto. Čitav kompleks nije samo željeznička stanica, već je to grad u gradu.

Staten Island

i simbol slobode Statue of Liberty Kako bi ugođaj Njujorka bio pravi odlazak na Staten Island je bio kao pravi izbor. Do Staten Islanda se stiže feribotom za oko 25 minuta. Htjeli smo posjetiti okrug Njujorka u kome nije sve moć, bogatstvo i blještavilo. Htjeli smo vidjeti i drugu medalju grada. Tokom putovanja bili smo ponovo očarani njujorškim skyline-om. I dok nas je lagani povjetarac mazio prošli smo tik pored

96 Caffe Montenegro

Statue of Liberty i tada sam shvatila da ona zaista izgleda moćno, a tek, koliko je mnogo značila prvim imigrantima iz Evrope koji su otišli u “obećanu zemlju” i kojima je prvi susret sa tom zemljom bio upravo tu. Posjeta i ulazak na Statue of Liberty kosta 10$, ali je svakako vredno pogledati panoramu NY sa jedne takve visine. Na Staten Islandu smo posjetili

Statue of Liberty, (Kip Slobode) poklon SAD-u od naroda Francuske. Ikona slobode i ikona SAD-a.

* Stara škola meksiko tel/fax: +382 (0) 30 34 61 36 mob: +382 (0) 69 33 22 69 mail: angliancentar@t-com.me www.angliancentar.com

*** PO MJERI IZRAĐUJEMO

ZA VAS

100 Caffe Montenegro

- HOTEL LA SIVOLIERE COURCHEVEL 1850, FRANCUSKA

čarolija u Francuskoj priredila: sandra vahtel

Hotel „La Sivoliere“ se nalazi u neposrednoj blizini centra Courchevel 1850. Jednostavno mjesto smješteno u srcu najljepših padina francuskih Alpa, koji sa ponosom predstavlja francuski luksuz, umjetnost gostoprimstva i gastronomsku kuhinju. Spoj tradicionalnog i modernog, udobnosti i prefinjenosti, uz izbjegavanje spektakularnog efekta koji se nalazi u potpunoj harmoniji sa okolinom.

Od kolibe do hotela sa pet zvjezdica

U početku je to bila samo obična planinska koliba, koja se ubrzo pretvorila u hotel sa 3 pa na kraju 5 zvjezdica. Prvi vlasnik Žan Cattelin je bio jedan od pionira sada već poznatog i međunarodnog skijališta, kao jedan od prvih direktora u ovoj oblasti. Hotel „La Sivoliere” se nalazi u srcu šume, pored „Dou du Midi“ crvene staze i samo desetak minuta hoda od centra „Courchevel 1850“. Okružen privatnim brvnarama, gosti mogu uživati ili u mirnoći mjesta ili okusiti živost ski centra „Courchevel“. Potrebno je samo deset minuta hoda do centra ili dva minuta koristeći hotelski besplatan šatl. Hotel je skoro doživio pravi procvat tokom renoviranja i prelijepo je dekorisan u alpskom stilu sa modernim notama. Predstavlja prefinjen i savremen hotel kojem je usluga na prvom mjestu. „La Sivoliere“ je odlično povezan sa snježno bijelom okolinom, kombinujući tradicionalni

alpski i moderni dizajn. On predstavlja pravi savojski stil drveta i kamena, smješten između snježnih vrhova u srcu Courchevel 1850.

„La Sivoliere“ je cijenjen zbog svoje usluge tople dobrodošlice i kućne atmosfere. Iz dvadeset četiri sobe, jedanaest apartmana i dva duplexa prožima se

101

La Sivoliere posjeduje 2 predivna restorana smještenim na padinama Le 1850 and Le Dou du Midi. Oba restorana, u poslednjih šest godina vodi šef Bilal Amrani. Dizajnirani od strane Tristana Auera, udoban dekor prosto mami, sa velikim prozorima koji gledaju na snijegom pokrivenu šumu.

nevjerovatno i toplo svijetlo sa pogledom na selo, snježne padine ili na šumu. Drvo i kamen dominiraju u lobiju, stvarajući rustičnu atmosferu, što je ublaženo sofama u stilu „Art Nouveau“.

Gurmanski delikatesi u sniježnoj bjelini

Gurmanski restoran „1850“ nagrađen je sa 3 crvene Mišelinove viljuške. Šef kuhinje je mladi Bilal Amrani, porijeklom sa Karpata. Intiman i opušten, restoran dočekuje goste u domaćoj atmosferi kako bi uživali u jedinstvenoj kuhinji šefa

Amranija, dok se na zidovima oslikavaju plamenovi vatre iz kamina. Restoran predstavlja pravi produžetak okolne prirode, jer su zidovi obučeni u svjetlo brušeno borovo drvo. Crni lak i stolovi od prirodnog drveta, nude minimalistički i elegantan dekor kako bi se istakao personalizovani porculan „La Sivoliere“. Svježe ispečen hljeb, domaći džem i alpski med čine doručak primamljivim iskustvom. Za vrijeme odmora, kuvar sprema izuzetnu toplu čokoladu, palačinke i peciva, da bi užitak pored vatre bilo nezaboravno iskustvo. Ukoliko neko

želi nešto jače, može se utopliti kuvanim vinom ili koktelom u prijatnom baru.

Misli se na sve pa i na outfit gostiju

Hotel se nalazi na idealnom mjestu, u samom podnožju „Dou du Midi“ padine, posjeduje svoju ski prodavnicu, topli i udobni salon u kojem tim profesionalaca brine o opremi gostiju. Ekskluzivni ulaz/ izlaz mogu opremiti goste od glave do pete, uključujući ski pasove i mnogo toga još. Profesionalni šampioni u skijanju mogu da prate goste u svojim pohodima

Jedno od jela koje se nalazi na meniju topla čorba, bruskete i salata

102 Caffe Montenegro

Tristan Auer, arhitekta enterijera i dizajner saÄ?uvao je savojsko nasleÄ&#x2018;e, zadrzavajuÄ&#x2021;i staru drvenariju i stari karakter

Luksuzne sobe, apartmani i stan su prelijepo opremljeni i zaista su prava poslastica nakon napornog dana na planini

103

Courchevel se sastoji od četiri planinarska ski grada, svaki određen svojom nadmorskom visinom u metrima. Courchevel 1850 je najatraktivnija ski-meka u francuskim Alpima. U centru jednog od najvećih skijaških područja u svijetu, Courchevel sjedi na podnožju jednog rastućeg amfiteatra čiji duboke snježne padavine traju duže od onih u većini drugih centara, jer je više okrenut sjevernoj strani. Očekujte pouzdane uslove za snijeg, savršeno njegovane staze, vertikalne litice i dovoljno širok prostor za srednjeg skijaša. Skijanje na glečeru privlači stručnjake iz cijelog svijeta.

na „Savoyard“ planine. Zahvaljujući iskustvu koje imaju pomažu gostima da odaberu najbolji outfit, opremu i najbolji put da uživaju u skijanju u okolini tri doline. „La Sivoliere” ima direktan pristup padinama i lift staze do „Courchevela“, najvećeg svjetskog prostora za skijanje.

Courchevel – centar visokog ukusa

Courchevel je nazvan centrom visokog ukusa, visoke mode i prestiža, šik mjesto u kojem se nalaze višemilionske planinske kuće, koje sjede na netaknutim padinama borove šume. Skijaši i geografi ovaj dio znaju kao dio „Les Trois Vallees“, nazivajući ga ponekad skijaškim supermarketom Francuske. Odmaralište, sa 150 km dugih skijaških staza u „Courchevel 1850“ i 604 km dugih skijaških staza u „Trois Vallees“ zapošljava toliko radnika zimi kao i ljeti, od kojih mnogi ne rade ništa nego samo manikir i održavaju staze. Courchevel 1850 ima odlična odmarališta i hotele, tako da privlači super bogate goste. Putnicima srednjeg staleža, koji vole pristupačnije cijene preporučuje se da posjete „Chamonix“.

Opuštajuća welness zona

Nakon napornog dana i skijanja, možete odmoriti umorno tijelo u fitnes centru, plivajući u bazenu ili opuštajući se u welness zoni. Welness zona obuhvata balneoterapiju, parno kupatilo, saunu, sobu za masažu i fitnes salu opremljenu tehnologijom za kardio-trening. Ukrašena Arabesko mermerom, prostor za relaksaciju uživa u prirodnom svjetlu koje se probija kroz velike prozore sa predvnim pogledom na doline. Gosti hotela imaju mogućnost da biraju između nekoliko vrsta masaža: klasična masaža, masaža nakon skijanja, osteopatski ili opuštajući tretman lica i mnogo druge.

104 Caffe Montenegro

Raj i za djecu

Ukoliko putujete sa djecom, ovo je pravo mjesto za vas. Boravak u hotelu mora da bude izuzetan za cijelu porodicu. Mini Siv Klub je divan servis za djecu, nudi personalizovanu dobrodošlicu, posebni sto za jelo i i fantastični prostor za igranje. Courchevel 1850 je ekskluziva, posebno orijentisano za porodična okupljanja fenomenalnim stazama za sve vještine. Rizort je veoma dobro povezan sa tri ski centra, na 600km dobro održavanih padina i čitavim nizom uzbudljivih mogućnosti, kao što su nordijsko skijanje i paraglajding. Djecu tretiraju kao male kraljeve u „La Sivoliere“. Sadržaji uključuju dječju sobu sa interaktivnim igrama (Plaistation, LCD TV, DVD plejer) i dječijim stolom za večeru. Takođe, La Sivoliere nudi i specijalnu službu za četvoronožne prijatelje sa polupansionom. Može se takođe rezervisati i dnevna šetnja kroz Courchevel i snježnje planine od strane obučenog osoblja. Po dolasku gostima su ponuđeni kolačići u obliku kostiju, hrana i činije za vodu, pa čak i povodac sa „La Sivoliere“ natpisom.

Servis za najboljeg prijatelja porodice

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407

HAIR DESIGN

Jesenja ponuda ŠIŠANJE / FARBANJE / FENIRANJE / TRETMAN

44 € ŠIŠANJE / FENIRANJE / TRETMAN

25 €

ŠIŠANJE / FARBANJE / PRAMENOVI / TRETMAN / FENIRANJE Kratka kosa

54 €

Srednja kosa

64 €

74 €

Duga kosa

Novembar & Decembar REZERVIŠITE NA VRIJEME: 067 300 667

SPECIJALNI NOVOGODIŠNJI PAKET VALIDAN OD 15 DECEMBRA DO 15 FEBRUARA

Refresh TRETMAN LICA MANIKIR FEN MAKE UP

45MIN 20MIN 30MIN 30MIN

SAMO

48 €

Retreat MASAŽA LEĐA VRATA I RAMENA TRETMAN LICA MANIKIR + SHELAC CND

30 MIN 45 MIN 45 MIN

Renew FARBANJE KERESTASE TRETMAN ŠIŠANJE FENIRANJE

45MIN 15 MIN 30 MIN 30 MIN

SAMO

48 € SAMO

44 €

The Capital Plazza Ul. Sheik Zajeda 19/1 81000 Podgorica Cell 067-023-223 land 020-671-123 vladobeaubar@gmail.com

SA NAMA DO VAŠEG CILJA

37,5

€ Stari aerodrom

- Veličanstveni plodovi bora: Pinjoli -

Jedno drvo može dati najviše 2 kg sjemenki. Pinjoli su svijetložute boje, kremasti su i sadrže visok nivo masnoće. U poređenju sa drugim orašastim plodovima pinjoli su naročito bogati bjelančevinama (23,7%), vitaminima i mineralima.

Mala

moćna Koristili su se u ishrani prije više hiljada godina, a vjeruje se da su ih Indijanci prvi otkrili. Danas su oni jedan od bitnijih sastojaka mediteranske kuhinje. Pinjoli daju poseban ukus jelima. Odlično idu uz kolače, pesto, razne salate, a možete ih dodati u smjesu prilikom pečenja hljeba. Mogu se konzumirati sirovi ili ih možete lagano popržiti na tiganju kako bi njihov ukus došao do izražaja. priredila: sandra vahtel

110 Caffe Montenegro

Za pinjole se znalo još prije 10.000 godina Pinjoli su plodovi bora roda Pinus čiji se krupniji primjerci upotrebljavaju kao hrana. Sakupljali su se u Sjevernoj Americi još prije 10.000 godina, dok ih u mediteranskom području, gdje najčešće uspjeva vrsta Pinus pinea, upotrebljavaju 2.000 godina. Pinjoli pripadaju grupi orašastih plodova koji se odlikuju prepoznatljivom aromom, visokim sadržajem ulja i visokovrijednim bjelančevinama. Od vitamina pinjoli su bogati vitaminima A, C, D, E, tijaminom, riboflavinom, nijacinom, a od minerala gvožđem, magnezijumom, fosforom, cinkom i selenom. U starom Rimu, od samljevenih pinjola, badema i sirćeta pripremala se jedna vrsta senfa. Pinjoli su se upotrebljavali kao začin u kobasicama, salatama, kolačima i drugim jelima. Budući da lako užegnu, čuvali su se u medu. Još iz antičkih vremena poznata su njihova afrodizijačka svojstva, a zapisi o tome sačuvani su u rimskoj knjizi o zdravlju Tacuinum Sanitatis in Medicina, kao i arapskoj knjizi Mirisni vrt. Izuzetno su ukusni i mogu da oplemene određeni specijalitet. Međutim, njihova cijena nije nimalo niska, tačnije za kilogram ovog zrnevlja neophodno je izdvojiti od 80 do 100 eura. Razlog tome jeste činjenica da je boru potrebno petnaestak godina da bi dostigao zrelost i imao puno

šišarki. Drveće bora čuveno je po svojoj dugovječnosti pa je ubiranje pinjola sa jednog stabla moguće i do sto godina! Berba se obavlja ručno, a šišarke se suše na suncu te se potom iz njih vade sjemenke - pinjoli. Pinjoli najbolje uspijevaju na blagoj mediteranskoj klimi. U zimskim područjima moraju se zaštititi da bi dali plodove. Idealna tla su im pjeskovita i kisjela. Što se tiče uzgoja u loncima, obično će se dosta razgranati, a nije uslov da će dati plodove. Stoga se uzgoj u loncima ne preporučuje, osim ako ćete ih imati za ukras zbog svog vrlo privlačnog

S obzirom na to da sjemenke pinjola sadrže velike količine masti, one lako užegnu i najbolje ih je kupovati samo onoliko koliko vam je potrebno. Pinjoli će sačuvati svoju prirodnu aromu i hranjive sastojke ako se čuvaju u čvrsto zatvorenoj posudi u frižideru ne više od nedelju dana, a u zamrzivaču u plastičnim kesicama do mjesec dana.

izgleda. Pinjoli su ukusna hrana pticama pa se prilikom uzgoja u vrtu preporučuje pripaziti na plodove. Borovi se ne orezuju, najbolje ih je pustiti da rastu prirodno. Razmnožavanje pinjola vrši se iz sjemena ili cijepljenjem.

Priprema jela s pinjolima Iako se pinjoli jedu sirovi, u zemljama poput Italije, Grčke i Turske, u kojima se poslastice uglavnom pripremaju od badema i oraha, pinjoli su ušli na mala vrata kao dodatak. U italijanskom pesto sosu pinjoli u kombinaciji s bosiljkom, bijelim lukom, maslinovim uljem daju potrebnu masnoću koja će povezati sve sastojke, kao i potrebnu blagost. Vrlo su ukusni u kombinaciji sa slatkim korjenastim povrćem ili čak u pireima od celera ili crvenog luka. U Francuskoj, pokrajini Provance, pinjoli se upotrebljavaju u pripremi preliva za salate od svježeg povrća u kombinaciji s maslinovim uljem. Najpoznatiji sos je svakako „pesto đenoveze“. Pesto je tradicionalni italijanski sos koji je jako zahvalno imati u kući. Jednostavno ga je napraviti, a možete da ga koristite na mnogo načina. Možete jednostavno njime da začinite tjesteninu, salatu ili sendvič. Ali isto tako možete da ga koristite kao marinadu za razna mesa ili ribu.

Pinjoli su sjem enke šišark e koje bor Pinus p očinje stvara poslije ti 10. god ine, a z zrno s a u potr ebne jo tri god š po ine. Zbo g toga su pinjoli skupi.

Istraživanje, koje je sprovedeno početkom 80-ih godina pokazalo je da oni koji najmanje dva puta sedmično konzumiraju po 60 grama ovih orašastih plodova snižavaju rizik od srčanog udara za 47 odsto.

111

Pasta sa pesto đenoveze sa pinjolima Za dvije osobe Sastojci:

20 g margarina 50 g listova bosiljka 1/2 šoljice ekstradevičanskog maslinovog ulja 8 kašičica svježe rendanog parmezana 10 g pinjola 2 čena bijelog luka suvi začin od povrća malo soli i bibera Priprema:

Sjediniti maslinovo ulje, parmezan, pinjole, so, biber i u tu masu dodati sitno isjeckane listove bosiljka i bijeli luk. Sipati hladnu vodu u lonac, malo je nauljiti i posoliti, a onda kuvati do ključanja. U nju sipati pastu, sve povremeno miješati, ali voditi računa da se ne prekuva. U praznoj šerpi zagrijati margarin, suvi začin od povrća, ubaciti skuvanu i procjeđenu pastu pa sve neprestano miješati. Skinuti s vatre, dodati sos od bosiljka i služiti posuto parmezanom.

Začinjena leblebija sa jogurtom i pinjolama Sastojci:

2 velike kašike djevičanskog maslinovog ulja 1 veliki crni luk, sitno isjeckan 1 čen bijelog luka, mljeveno 1/2 kašičice praha ljutih paprika 1/2 kafena kašika mljevenog kima 1/8 kafena kašika mljevene kurkume Prstohvat aleve paprike Jedna konzerva sušene leblebije 1 šolja supe od povrća ili voda 1 kašika svježeg soka od limuna So i svježe mljeveni crni biber 1/4 šolje pinjola 1 1/3 šolje jogurta 1 kašika isjeckane nane Priprema:

U dubljem tiganju srednje veličine zagrijati maslinovo ulje. Dodati crni i bijeli luk i pržiti na umjerenoj vatri oko 7 minuta dok luk ne omekša. Dodati kim, kurkumu i čili papriku. Miješati i kuvati 1 minut. Dodati leblebije i supu (vodu) i držati do ključanja. Poklopiti i krčkati na niskoj temperaturi 15 minuta. Sve to pomiješati sa limunovim sokom i kuvati na umjerenoj vatri oko 3 minuta, nepoklopljeno, dok se tečnost ne zgusne. Začiniti solju i biberom. U međuvremenu, u malom suvom tiganju, pržite pinjole na umjerenoj vatri dok ne dobiju zlatnu boju (oko 4 minuta). Izručite jogurt u male posude. Preko pospite leblebije, ukrasite nanom i pinjolama i poslužite.

112 Caffe Montenegro

Ukoliko želite da izgledate i da se osjećate mlađe, pinjoli bi mogli da vam pomognu da usporite proces starenja. Naš organizam je svakodnevno izložen slobodnim radikalima koji nastaju tokom različitih metaboličkih procesa u tijelu ili smo im izloženi usljed zagađenja okoline, radijacije ili štetnih navika kao što je pušenje. Visoka koncentracija antioksidansa u pinjolima štiti naše ćelije od oštećenja slobodnim radikalima. Isto tako, bakar, mineral koji je prisutan u pinjolima, pomaže da se uspori proces starenja. Takođe, pinjoli kao i drugi orašasti plodovi su efikasni u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i snižavanju LDL holesterola. Ali osim u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, pinjoli se koriste i kao ljekovito sredstvo protiv uznemirenosti, tuberkuloze, kod poremećaja rada bubrega, bešike i sistema za varenje.

CM klub Hoteli Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi cm kluba HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788 HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, Podgorica +382 20 281121 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601 MD, Bar +382 (0) 30 305124 Mimoza, Tivat +382 (0) 32 671305

BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021

Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344

Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039

Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500

Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204

Princess, Bar +382 (0) 30 300100

Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093

Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623

Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000

Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541

Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814

Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100

Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206

Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471

Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545

Šajo, Budva +382 (0) 33 460243

Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500

Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044

Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196

Franca, Bar +382 (0) 30 55 920

Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666

Splendid, Bečići

Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

114 Caffe Montenegro

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084 Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131 Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666 Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601 Ziya, Podgorica +382 (0) 20 230690 Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021 Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511 Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Ugostiteljski objekti

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222 Arte Dolce, cafe poslast., Podgorica Ali Baba, plažni bar, Kotor Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 Amici, kafeterija, Nikšić Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000 Ant, cafe bar, Bečići Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416 Arena, cafe bar, Bečići Astoria restorani Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita, pizzeria, Kotor Caffe - caffe, Podgorica

Royal, cafe bar i plaža, Bar Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051 Carpe Diem, cafe, Bar Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655 Casper, Budva Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859 Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501 Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 Cesare, café-bar, Kotor Club Emporio, Stari grad Budva Copacabana, Ulcinj Costa coffee, Budva i Podgorica Cuba, cafe bar, Petrovac Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 Čudna šuma, cafe bar, Žabljak Dali, rest., Podgorica +382 (0) 69 234567 De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 Dominus, cafe bar, Petrovac Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge,

Budva +382 (0) 69 160000

Durante,

Ulcinj +382 (0) 30 373701 Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza, poslastičarnica, Kotor Fratello, diskoteka, Bar

članovi cm kluba

Gaeta, Cetinje

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Garden, cafe - pizzeria, Budva

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Grand, café - bar, Podgorica

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

Maša, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

Hacijenda, latino bar, Budva

MB Ice club, Budva

Harašo, cafe bašta, Budva

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Hemingvej, cafe bar, Nikšić

Milenijum, restoran, Rožaje

Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Ipad caffe 1 i 2, Podgorica +382 (0) 20 621850

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Island, plažni bar, Kamenovo

Montenegro caffe pub, Podgorica

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Montenegro Pub, Nikšić

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

Mtv, picerija, Petrovac

Jazz club, cafe - bar, Nikšić

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Jet ski, Kotor

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

K-2, picerija Nikšić

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Kalamper, restoran, Bar

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

Kapetanova konoba, Rafailovići Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223 Kiss, Petrovac Knjaževa bašta, restoran, Bar Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 Krušo, konoba, Herceg Novi Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648 Laguna, mliječni restoran, Berane Laguna, restoran, Podgorica Les Deux Magots cafe, Nikšić Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054 Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi Lugano, Kotor

+382 (0) 20 230944

konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tajson, cafe bar, Rožaje

Pod murvom, restoran, Bečići

Tani, Nikšić

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Porto, Budva

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Portun, restoran Nikšić

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Poslastičare Fontane, Nikšić

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Premier, café - bar, Podgorica

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

Pržionica kafe Pause, Berane

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

Regina, Tivat

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

Ribarsko selo, Žanjice

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003

Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008

Xaoc caffe, Podgorica

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601

Ritter, Cetinje

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Rocky beach, Utjeha, Bar

wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Samba, restoran, Bar San Marino, restoran, Budva

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Ocaso club, Budva

Santa Marija, Bečići

P.C. Atrijum, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550

Panini, Petrovac

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Skala Santa, konoba, Kotor

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Solila, plažni komleks, Tivat

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

Sport Club, Podgorica

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Piccoletto, fast food, Nikšić

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

Pizana, rest., Budva +382 (0)69 150150

Street, cafe bar Nikšić

Planet, cafe bar, Bar

Sv. Toma, plaža, Bečići

Plavnica

Svera,

Brendovi, proizvođači

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija Aleksandrija, Herceg Novi

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171 Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet Frikom Fructal, Ajdovščina Slovenija Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145 Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304 kimbo caffe, Kamnik, 115

članovi cm kluba

Skoplje, Makedonija

Budva +382 (0) 33 454624

Nikšić +382 (0) 40 218746

Knjaz Miloš Ledo

Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803

Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206

Manuel caffe

Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024

Martex, Cetinje

G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje

Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866

Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600

Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Next, Fresh&Co.

Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Pernod Ricard

Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350

Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Preduzeća

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160 Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133 vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006 voda voda, Vlado Beuaty bar, Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Granulati, Bar +382 (0) 30 312601

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Guardian, Budva +382 (0) 33 456040

Alo taxi, Podgorica 19700

Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484

Amon, rent a car, Budva Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam +382 (0) 33 410410

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Bar kod, Podgorica

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250

CG Ex Mirage, Petrovac

Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500

Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901

Cogimar, Ljuta-Kotor

Eccolo,

Comp - comerc,

Distributeri, Zastupnici

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

116 Caffe Montenegro

Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545

Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111 Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710 Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415 Luštica bay, www.lusticabay.com Maesto Line, Podgorica +382 (0) 20 662072 Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314 Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911 Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557 MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450 MERCATOR MEX, Podgorica +382 (0) 20 658 110 Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072 Metropolis, Podgorica MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540 Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436 Mirax group +382 (0) 67 211000 Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552 Mixer, Italy Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 M tel Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva

Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403

Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065

K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722

Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529

K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431

Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660

Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280

Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Reklam, Herceg Novi Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280

članovi cm kluba

Podgorica

Herceg Novi +382 (0) 31 335999

DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072

Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650

Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300

Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010

Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011

Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493

Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831

Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136

Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001

Fadis, Bar +382 (0) 30 341703

Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185

Opština Budva +382 (0) 33 451451

Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841

Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344

Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413

Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222

Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064

TO Bar, +382 (0) 30 311633

Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508

Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

TO Berane, +382 (0) 51 236 664

Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330

Rapex, Bar +382 (0) 30 341244

TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877

Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152

Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814

TO Budva +382 (0) 33 402814

Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405

Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367

TO Cetinje +382 (0) 41 230 250

Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107

Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301

TO danilovgrad +382 (0) 20 816015

Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412

Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402

Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804

TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820

VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000

Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115

Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100

TO kolašin +382 (0) 20 864254

Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

Spa medica, Podgorica+382 (0) 20 662198

TO kotor +382 (0) 32 322886

Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797

Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227

Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742

TO mojkovac +382 (0) 50 472428

YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709

Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863

Stiropak +381 (0) 18 803335

TO nikšić +382 (0) 40 213262

Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552

Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670

TO Pljevlja +382 (0) 52 300148

Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097

Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150

Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256

TO Podgorica +382 (0) 20 667536

Zlatara Onyx, Budva

Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315

Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091

TO rožaje +382 (0) 51 270158

Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135

Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700

TO tivat +382 (0) 32 671324

Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

TO Ulcinj +382 (0) 30 412333

TMG, Veternik +381 (0) 21 823167

Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240

Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879

TO žabljak +382 (0) 52 361802

Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450

Opremanje

La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776

Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447

Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819

M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745

Aragana, Bar +382 (0) 30 340055

Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128

Arti home centar, Bar

Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415

Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118

Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770 Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181 Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064 Dakom,

Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Volcano kladionice Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451 Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000

Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Nino dizajn +382 (0) 67 519080

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522

Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874

My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021

Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603

nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213

Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917

Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182

Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340

Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279 Plava Devetka,

Turističke organizacije i organi uprave 117

Folije za objekte i kola

- Ryan FRiedlinghaus CeO, West Coast Customs

WWW.FOLIJE.ME

LLumar Crna Gora – Sunfilm d.o.o.

Trg Nikole kovačevića 4. 81000 Podgorica • 069/ 555-113 • sunfilm@t-com.me

HAPPY NEW YEAR

RE TA IL

MANY REASONS FOR A GREAT EXPERIENCE L E V EL 0: HARD ROCK CAFE • ALCHEMIST RESTAURANT • DHL • SPORT VISION PREMIUM STORE • FRATTELI FASHION STORE • ELIT RESTAURANT • WINE SHOP • ANTONY MORATO • POLO&GANT • WOMEN’S WORLD • COIN CASA • GIZIA FASHION STORE • TENERO FASHION STORE • ATLAS BANK • XYZ GOLD FASHION STORE • CENTERVILLE HOTEL & EXPERIENCES • OPTOTIM EYEWEAR SHOP • MAXIMA PHARMACY • UNIQA INSURANCE L E V EL -1: CHILDREN‘S PLAYGROUND • CAPITAL FITNESS CENTER • SMART GYM CHILDREN’S FITNESS CENTER • VLADO BEAUTY BAR • BANYA WELLNESS&SPA CENTER • BONELLA HEALTHY FOOD AND MARKET • MAZAYA RESTAURANT • TECHNOGYM SHOWROOM • POLAR CLEAN • POST OFFICE • BOOKSTORE