Caffe Montenegro br. 134 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

2 Caffe Montenegro

· teniski tereni · wellness&spa · spoljašnji bazen sa toplom vodom · finska sauna · tursko kupatilo · đakuzi za 6 osoba · mini teretana · soba za relaksaciju · fizioterapeutska relax masaža · kafe u staklu sa kaminom ·

Tel/Viber: +382 69 012 222 / Nalazimo se u mjestu Bandići, 9 km od Podgorice / tkchallenge.com

NOVI MINI COUNTRYMAN. VIŠE MJESTA ZA AVANTURU. Čekamo Vas u MINI salonu Voli Motorsa, dođite i upoznajte najnovijeg člana MINI Countryman sage.

Voli Motors, Bulevar Josipa Broza 27, Podgorica. Phone: +382 20 65 28 80

Hilton Podgorica Crna Gora - nekadašnji Hotel Crna Gora predstavlja prepoznatljivo zdanje grada. Smješten u srcu Podgorice, ovaj potpuno renovirani hotel je na par koraka od vlade, ministarstava, ambasada, banaka, sportskih sala

i parkova. Pored 180 komfornih soba i apartmana, gosti hotela mogu uživati u restoranu i barovima, uključujući spektakularni bar na krovu, kao i divan konferencijski prostor i najveći spa u gradu.

Hilton Podgorica Crna Gora Bul. Svetog Petra Cetinjskog 2, 81000 Podgorica Tel: +382 20 443 443 Fax: +382 20 634 294 info@hiltonpodgorica.me www.podgoricacrnagora.hilton.com

• Sky Bar obuhvata bar sa prekrasnom terasom i spektakularnim pogledom na grad. • Restoran Crna Gora - hotelski restoran nudi a la carte i menije na bazi švedskog stola, sa međunarodnim i domaćim specijalitetima. U restoranu možete uživati u branču kao i specijalitetima suši kuhinje. • Terasa Fontana je idealno mjesto za lokalno stanovništvo kao i goste hotela, sa pogledom na fontanu. • Bar i Cigar Club nude bogat izbor međunarodnih cigara, uz udobnost namještaja i široke ponude pića. Gosti koji borave u Executive sobama i apartmanima mogu uživati intimnosti Executive lounge-a sa mnogobrojnim povoljnostima za goste. Lounge ima i terasu sa pogledom na park.

Za sastanke i druge događaje, uključujući vjenčanja, hotel nudi jedan od najvećih prostora u Podgorici koji sadrži četiri sale za sastanke i konferencije sa prirodnim osvjetljenjem kao i Kristalnu dvoranu, koja se prostire na 425 kvadratnih metara. U sklopu hotela se nalazi i jedan najvećih spa centara u gradu sa finskom saunom, bio saunom i parnim kupatilom. Duklja Spa se prostire na 1,300 metara kvadratnih, dizajniran je u skladu sa najnovijim fitnes trendovima, i sadrži unutrašnji bazen, tuševe koji nude vizuelni, zvučni, temperaturni i aromatični ugođaj kao i VIP sobe za masažu. Hilton Podgorica Crna Gora učestvuje u Hilton HHonors® nagradnom programu lojalnosti za goste. Program je otvoren za sve goste. Članovi Hilton HHonors koji rezervišu boravak direktno kroz Hilton mrežu dobijaju određene povoljnosti, uključujući i ekskluzivni popust za članove, besplatni Wi -Fi I Hilton HHonors bodove.

Pratite VaĹĄu proljeÄ&#x2021;nu intuiciju. Mercedes - Benz kompaktna vozila.

sadržaj

74 26

10 Sasvim lično: Svrati kod mene u kafanu 14 Turistička ponuda Crne Gore predstavljena na najvećim evropski berzama turizma: Iz Berlina i Moskve stižu dobre vijesti 18 Sigurnost u turizmu Sigurnost gosta je preduslov lojalnosti 24 United consulting team: Kako unaprijediti ugostiteljsko – hotelsko poslovanje Zima na planini do kraja marta 26 “Monte Vino 2017” Barik izdanje crnogorskog salona vina 34 Biznis intervju: Nemša Nelka Omerhodžić, potpredsjednica Opštine Bijelo Polje, preduzetnica (Merkator International) Ona je žena 21. vijeka 32 Trendovi u ugostiteljstvu: sopstvene bašte Sve što u restoranu “raste”

58 Naslovna strana: Pivara ad Trebjesa

38 Crnom Gorom: Kanjon Mrtvice Izazov i želja

106

48 48 Mjesta koja meni znače: Jelena Ena Burić, Direktor marketinga i prodaje Hilton Podgorica Ljubav je moja snaga 58 Intervju: Goran Martinović, konsijerž hotela “Splendid” u Bečićima Tvoj (hotelski) čovjek za sve 68 Trendovi u ugostiteljstvu: Sa njive na sto Najzdravije, najukusnije i najcjenjenije 74 Novo mjesto: Culture bar Bukowski u Podgorici Muzej poetskog ukusa i razigranih ideja 82 DR TRADE predlaže za lijepe dane Udoban boravak na otvorenom

88 Posjetite, zabilježite Dvorac kralja Nikole u Nikšiću 96 Vaskrs Radost u domu 106 Aromatična biljka: Komorač ili divlja mirođija Pikantno a zdravo 112 Free Spirit Eco Spheres, Kanada Hotel na drvetu u obliku lješnika

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

112

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Krstinja Zečević, Ana Đurković, Prof. Ana Jakić, Rade Samčević, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

Svrati kod mene u kafanu Crna Gora je turistička zemlja. To podrazumijeva da je i kafanska, na neki način. U tom, punom kafanskom smislu jesmo turistička velesila. Svaki naš grad ima više kafana nego što je dana u godini. Podgorica je najveća pa ih ima najviše. Mislim da je najinspirativniji posao Crnogorcima biti gazda kafane. Znaš kako je dobar osjećaj kad kažeš nekome bajo moj: „Svrati kod mene...“ a on taman misli kući da svrati ali čuje ono „u kafanu“. Tvoju kafanu. Tvoju lično. Čini mi se kao da većina Crnogoraca sanja o svojoj kafani. Tako neke priče i počinju, „a otvorio sam to, onako za sebe i svoje prijatelje“. Pa kad stignu obaveze i kad se uistinu vidi šta znači „držati kafanu“... tek se kafana upozna „s druge strane šanka“. Ali makar može poslije reći „kad sam ja drž’o svoju kafanu...“ Svaki čovjek ima svoju kafanu. Ili makar neku što je svojata. Ne mora da je vlasnik kafane, nego prosto voli neku ka’ svoju. Ili ide kod nekog svog prijatelja koji ima svoju kafanu. I da ponovimo gradivo: kafana je institucija, pozorište, škola. Mene iskreno uvijek raduje neka nova kafana. Kad kažem kafana pod tim

podrazumijevam sve ugostiteljske objekte, caffe barove, lounge barove, restorane i druga zvanja današnjih kafana. Raduje me iz više razloga. Svaka kafana je nova priča. Svaki ulaz skoro svake zgrade kod nas ima svoju kafanu. Neđe su kafane i uz kuću prizidane. Ne znam koliko kafana može da stane u prizemlju neke zgrade. Ali mi se u Crnoj Gori još ne „penjemo“ s kafanama na spratove, kao što imamo primjer nekih poznatih kafana, ako se izuzmu Sky bar Hiltona, i par hotelskih caffe barova, kao onaj na primjer u hotelu Palmon Bay... Mi volimo da nam je i kafana blizu. Sve da nam je blizu. To je navika nas iz malene Crne Gore. To naš je luksuz i privilegija, i ljepota njena. Blizina svega. I najbliža kafana je tik do ulaza u zgradu. I to je u redu. Svoj kvart svoja kafana. Znam da će odmah stanovnici Podgorice čim kažem kvart i kafane pomisliti na City kvart i njegove kafane. Ali City kvart je maltene od juče. Ima kafana po Bloku 5 koliko hoćeš. Na primjer. Po Zabjelu, đe god ‘oćeš. Samo zavisi đe stanuješ. A kad smo kod City kvarta, svaka mu čast! Rekorder je po broju kafana po

metru kvadratnom. Čujem ljude kad ih neko pita đe izlaze da odgovaraju u „City kvart“. Ni ne govore ime kafane. Možda bi bilo super, da svaki dan idemo u neku novu kafanu. Da se malo odviknemo od navike istih kafana, pa zađemo u neki drugi dio grada (ne mislim na zalaženje u fensi lokale i one koji su hit i in i novootvoreni su pa je fora biti tamo i čekirati se). Kao kad smo u inostranstvu, kafanu biramo (ako ne idemo po nečijoj preporuci ili internet savjetu) po nahođenju. I to je lijepo kad otkrivamo mjesto preko kafane. Zato bih ja da mi iskoristimo naše lijepe kafane u turističke svrhe. Tipa ponuda Podgorice – izlet: obilazak kafana. Toliko sjajnih enterijera, raspjevanih dizajnerskih maestralnih formi i izvedbi, a bogami i skupih poduhvata i namještaja imamo u našim kafanama. Često mi ljudi sa strane kažu da su oduševljeni enterijerima naših lokala. Koliko ulaganja čovječe! I dolazimo do „ali“... Ali, kafanu ne čine, a jesu važni enterijer i ambijent, već ljudi koji u njoj rade. Konobari prije svega, u restoranima podrazumijeva se i kuvari. To jest njihov rad. Nekulturan konobar i loš kuvar srušiće svaki ama i najbolji

Dakle, prijatelji sadašnji i budući ugostitelji kad hoćete da otvorite kafanu, prva stavka nek vam budu zaposleni. Ne štedite na ljudima. Stolica se može vazda zamijeniti. arhitektonski i enterijerski rad... Zato dragi ugostitelji, kad uložite tolike pare u projekat, enterijer i inventar uložite i u ljude. Platite obuku konobara i kuvara, zadržite ih dobrom platom i uslovima, napravite Ugovor da se ne smjenjuju lica konobara u kafani k’o putnici na autobuskoj stanici. Od onih koji rade kao konobari „iz nužde“ ili „samo trenutno dok ne iskoči nešto novo“ i korisno im je da „zarade koliko-toliko“ kako se već „pravdaju“ nikad nećete imati kadar. Zapošljavajte one koji žele i hoće da budu konobari, pomozite im da se ispraksiraju, zaposlite đecu iz srednjih ugostiteljskih škola, kao na primjer u Podgorici što je „Sergije Stanić“, i nema greške. Imam prilike da vidim kako sadašnji neki vlasnici, bivši učenici te škole zapošljavaju sadašnje učenike u svojim lokalima. E to je super priča. A kuvari? Pa kad već tolike zaista velike novce dajete kuvarima sa strane nek’ makar obuče neko naše dijete, da makar znanje ostane nakon „gostovanja poznatog kuvara“ a ne da mijenjate jelovnik jer kad kuvar ode, ode i jelovnik s njim. Ja ću da pravim plan kako obići sve kafane u gradu. Da napravimo mapu

– „Crna Gora zemlja najljepših kafana“. Bez šale. Pa pogledajte Beograd, nećemo splavove ne možemo mi to jer eto naše rijeke nijesu za to. Ali moramo imati dobre restorane, dobre kafane kao što Beograd ima turističku atrakciju Skadarliju đe se dolazi zbog kafana. Reći ćete „s tradicijom“. Jeste. Ali i mi možemo drugačije, stvarati sad tradiciju, misliti na budućnost, za promjenu. Jer realno, nama trebaju samo kafane, planina, more i poljoprivrednici. Zato smanjiti upis na ekonomiju, pravo i slično, dati đeci „podsticajne mjere“ mislim na neke stipendije, edukovati ih i objasniti im kolika je plata vrhunskim kuvarima, baristima, šankerima, koktel majstorima, somelijerima, konobarima... i predstaviti im čari tih profesija i činjenicu da ne mogu biti bez posla ako su dobri u tim strukama. I da, mogli bi smo u Poljoprivrednoj školi otvoriti neki smjer u za uzgajivače, poljoprivrednike, možda ga nazvati da bude privlačnije „menadžer u poljoprivrednom gazdinstvu“. Mada bi trebalo početi od početka sa novim generacijama, od vrtića, i izvoditi djecu u bašte da se igraju sa motičicama „iz prave“, vide bašte, kako se

sije sjeme, kako paradajz raste... Možda im se svidi, i požele time da se bave, možda ne moraju baš svi da kad porastu otvaraju kafane. Ili mogu sa ovim što otvore kafane da sarađuju, oni proizvode ovi drugi u kafani prodaju, rade naši ljudi, naše prodajemo, a lokalno je uvijek na cijeni, to jest najcjenjenije. Eto bogme ovo ispade k’o predizborna kampanja i prijedlozi, samo što od mene nema obećanja, ne pitam se ja. Ovo je ono kad bih se ja pitala... e pa ne pitaš se Sanja. Možeš samo da se upitaš. No moje je da „rečem“. To mi je posao. Dakle, prijatelji sadašnji i budući ugostitelji kad hoćete da otvorite kafanu, prva stavka nek vam budu zaposleni. Ne štedite na ljudima. Stolica se može vazda zamijeniti.

T u r is ti čka p o n ud a Cr ne Gore predstav ljena na naj veći m evrop sk im berz a ma t uriz ma

Iz Berlina i Moskve

stižu dobre vijesti Mart je bio mjesec aktivnih sajamskih aktivnosti Nacionalne turističke organizacije i drugih privrednih subjekata iz sfere turizma Crne Gore. Između ostalih, najznačajniji sajmovi na kojima se Crna Gora predstavila su turističke berze u Berlinu i u Moskvi. Sa oba tržišta stigle su nam povoljne vijesti...

“ITB 2017” u Berlinu:

Interesovanje njemačkih turista za Crnu Goru i dalje raste Na najposjećenijoj turističkoj berzi u Evropi, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, JP Nacionalni parkovi Crne Gore, kompa-

nijom Montenegro Airlines, lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, predstavila je turističku ponudu destinacije. Drugog dana sajma, organizovana je pres konferencija pod nazivom „Crna Gora – uvijek drugačija“. Konferenciji je prisustvovalo oko 30 novinara iz Njemačke, Švajcarske i Austrije. Tom prilikom, direktorica Nacionalne

16 Caffe Montenegro

dodjela nagrade

Prema podacima turističkih agencija, interesovanje njemačkih turista za Crnu Goru i dalje raste. Turoperatori TUI Njemačka, ITS, FTI i Thomas Cook bilježe rast i do 40%. Za razliku turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić je u svom uvodnom izlaganju, pored ostalog istakla da je Crna Gora uvođenjem novih avio linija, koje realizuju kompanije Ryanair i Wizz Air, unaprijedila dostupnost, čime se otvara mogućnost da još više turista iz Njemačke posjeti i otkrije Crnu Goru. Takođe, direktorica NTO CG predstavila je investicioni ambijent u zemlji, sa fokusom na povoljnosti u dijelu razvoja hotelskih kapaciteta. U ime avio kompanije “Ryanair“ obratio se direktor prodaje i marketinga za Njemačku, Markus Leopold, koji je informisao pristune o destinacijama sa kojima ova kompanija povezuje Crnu Goru. Na pres konferenciji predstavljena je turistička ponuda Crne Gore, sa posebnim akcentom na aktivni odmor i kulturne vrijednosti. Tokom turističke berze direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore održala je niz sastanaka. Pored ostalih, održan je i sastanak sa predstavnikom vladajuće partije u Njemačkoj Jurgenom Klimke-om. Sastanku je prisustovao ministar evropskih integracija Aleksandar Andrija Pejović i ambasador Crne Gore u Berlinu Ranko Vujačić, a razgovarano je o mogućnostima saradnje dvije zemlje. Takođe, direktorica NTO CG imala

je niz sastanaka sa predstavnicima turoperatora, između ostalih razgovarano je i sa predstavnicima TUI - Velika Britanija i Skandinavija. Na sastanku je razgovarano o zajedničkim marketing aktivnostima na ovim tržištima.Tokom ITB sajma, u okviru međunarodnog takmičenja „The Golden City Gate 2017“, promotivnom spotu Crna Gora uvijek drugačija dodijeljena je druga nagrada u kategoriji za destinacije. Prema zvaničnim statističkim podacima Crnu Goru je tokom 2016. godine posjetilo 50.577 turista iz Njemačke, što je porast od 2,62% u odnosu na isti period prošle godine. Na štandu NTO CG svoju ponudu predstavljaju lokalne turističke organizacije Bara, Budve, Herceg Novog, Kotora, Podgorice, Tivta i Ulcinja, hotelske kompanije HG „Budvanska Rivijera“, HG „Montenegro Stars“, „Beppler & Jacobson Montenegro“, hoteli „The Queen of Montenegro“, „CentreVille Hotel & Experiences“, „Regent Porto Montenegro“, kao i „Lipska pećina“, JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“ i nacionalni avioprevoznik „Montenegro Airlines“. Njemačko tržište je jedno od najvećih emitivnih tržišta sa preko 60 miliona turista godišnje. ITB sajam turizma najveća je turistička berza u Evropi. Više od pedeset godina ispunjava

svjetske standarde u poslovanju, sa izlagačima gradi partnerske odnose a kvalitetnom ponudom i raznovrsnim dešavanjima svake godine privlači sve veći broj posjetilaca. Međunarodni karakter ove manifestacije potvrđuje više od 10.000 inostranih izlagača iz 187 zemalja.

MITT 2017. u Moskvi:

Crna Gora se, i ove godine, predstavlja sa svojom turističkom ponudom na najvećem sajmu turizma u Rusiji i jednom od najznačajnijih turističkih sajmova na svijetu MITT 2017. (Moscow International Travel &Tourism Exhibition), koji se održao od 14-16. marta u Moskvi. S obzirom na to da ovaj sajam okuplja profesionalce iz oblasti turizma i putovanja, predstavlja odličnu platformu

za promovisanje turističke ponude naše zemlje na tržištu Rusije. Crnogorsku delegaciju predvodi direktorica NTO CG Željka Radak Kukavičić, koja je imala niz sastanaka sa predstavnicima ruskih turoperatora, investitora i agencija. Pored ostalih, na crnogorskom štandu održani su sastanci sa velikim ruskim turoperatorima TUI Travel, ANEX Tour, Tez Tour, CORAL Tour, kojima je prisustvovao i

Crna Gora je ostala omiljena destinacija turistima iz Rusije

od predhodnih godina iskazano je veliko interesovanje za otvaranje klub hotela TUI grupacije od sljedeće godine u Crnoj Gori.Takođe, nastavlja se saradnja sa turoperatorima „Misir Reisen“ i „Macsun“ koji dovode organizovane grupe turista u periodu pred i postsezone.

ambasador Crne Gore u Ruskoj federaciji Igor Jovović. Na sastancima u Moskvi je istaknuto da je značajna prednost Crne Gore u odnosu na druge destinacije, to što ruskim turistima nije potrebna viza za boravak do tri mjeseca, zatim dobra avio povezanost i korišćenje eura kao valute. Nacionalni avio-prevoznik Montene-

gro Airlines će tokom ljetnjeg reda letjenja imati povećan broj letova iz Moskve u odnosu na zimski period, sa najvećim brojem letova ka Tivtu. Iz Moskve ka Podgorici će se letjeti jednom sedmično, dok će se ka Tivtu letjeti i do četiri puta dnevno u periodu jun-septembar. Prema najavama nacionalne avio- kompanije, ove sezone, očekuje se rast broja prevezenih putnika iz Moskve. Ruske kompanije Aeroflot, Siberia, Globus, Nord Star, Rusija, Ural, Jamal, Red Wings, Azur Air, Metro Jet, UT Air, Royal Flight, u saradnji sa turističkom agencijom Fly Monte¬negro, ostvaruju redovne i čarter letove tokom čitave godine. Novina je da će od ove godine na letovima ka Crnoj Gori biti i dvije nove avio kompanije IFLY i Nordavia. Prema najavama ruskih turoperatora ove sezone očekuje se povećanje avionskog saobraćaja iz Moskve za 30 %, kao i St. Petersburga, Samare, Ekaterinburga i drugih gradova. Za razliku od prethodnih godina, ove godine, izražen je rast individualnog bukinga kada je u pitanju Crna Gora. Na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore svoju ponudu predstavljaju lokalne turističke organizacije

18 Caffe Montenegro

Bara, Budve, Ulcinja, Kotora, Podgorice i Tivta, nacionalni avioprevoznik “Montenegro Airlines”, hotelske kompanije HG “Montenegro Stars”, HG “Budvanska rivijera”, “Beppler & Jacobson”, hotel “Maestral”, Institut “Simo Milošević”, “Dukley Gardens”, “Aqua Park Budva”, preduzeće “14. septembar” , kao i turoperator

“R-tours” i turistička agencija “Fly Montenegro”. Kada je u pitanju rusko tržište, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore će promotivne aktivnosti nastaviti predstavljanjem ponude na sajmu u St. Petersburgu koji se održava početkom aprila mjeseca. Sa preko 1600 izlagača iz oko 180 zemalja, više od 28,000 posjetilaca od kojih su 75% turistički agenti i turoperatori iz Rusije, MITT je ključno mjesto za turističke kompanije i

Da je Crna Gora ostala omiljena destinacija turistima iz Rusije govore i podaci da je tokom 2016. godine Crnu Goru posjetilo oko 317 000 turista iz Rusije,

koji su ostvarili 2,8 miliona noćenja, što je za 4 % više u odnosu na prethodnu godinu. Prosječno su se zadržavali 9,7 dana, a u ukupnoj strukturi inostranih noćenja zauzeli su 27,30 %.

destinacije koje žele da se predstave i sklope nove ugovore sa agencijama i turoperatorima na ovom značajnom emitivnom tržištu.

- Sigurnost u turizmu -

Sigurnost

gosta preduslov

lojalnosti

direktor Agencije HT za konsalting i menadžment iz Beograda web: www.ht.in.rs

Lojalnost se ne stiče lako Satisfakcija je privremeno i relativno pasivno stanje osobe koje je potrebno prevesti u trajnu lojalnost. Kreiranje i isporučivanje dodatne vrijednosti vodi ka satisfakciji potrošača kao neophodan, ali ne i dovoljan uslov njihove lojalnosti. Osnovno pitanje je koji aspekti satisfakcije (isporučene vrijednosti) dovode do lojalnosti i koliko lojalnost zavisi od konkretnog aspekta satisfakcije. Potrebno je da privatni i javni sektor usklade sve aktivnosti i kroz njih postupaju preventivno i korektivno, na sljedeći način: - Turistička mjesta i turistički objekti moraju imati odgovarajuću zaštitu

20 Caffe Montenegro

Lojalnost potrošača je krajnji cilj koji teži da ostvari svako marketing orijentisano preduzeće. Pored specifičnih markentiških sredstava koji mogu koristiti za jačanje povezanosti sa potrošačima i povećanje njihovog zadovoljstva, značajan aspekt predstavlja razvoj strategije sigurnosti turizma, uključujići prevenciju rizika i problema, kojima mogu biti izloženi turisti.

- Osoblje zaposleno u turističkim objektima mora biti obučeno za suočavanje sa različitim problemskim i kriznim situacijama, kako bi turistima pružili sve potrebne informacije i odgovarajuću pomoć. - Potrebno je prihvatiti standarde za sigurnost i zaštitu turističkih mjesta i objekata u cilju zaštite potrošača u turizmu i sprovoditi te standarde u pogledu: sigurnosti hrane, higijensko-sanitarnih zahtjeva, prevencije požara, zaštite okoline, prevencije ilegalnih radnji, nasilja i dr. - Inovirati komunikacioni proces sa potrošačima. Osnovni standard kvaliteta turističke usluge je zadovoljan turista, a obezbjeđivanjem satisfakcije potrošača obezbjeđuje se stabilnost prodaje i

profita u dužem roku.

Opšti pristup sigurnosti u turizmu Jedna od osnovnih odgovornosti hotelskog menadžera jeste pitanje opšte bezbjednosti. Kad se govori o ovim obavezama, mora se istaći da se ona odnosi na bezbjednost imovine i lica, kroz sve tri interesne grupe, vlasnika, gosta i zaposlenih. Bezbjednost je oblast djelovanja na principima predviđanja potencijalnih opasnosti, a potom i implementacije smanjanja rizika ugrožavanja bezbjednosti kroz sve nivoe rada jednog hotela. Svjesnost opasnosti koje vrebaju, determinisaće hotelskog menadžera i sam objekat u cjelini kao uspješnog. Imajući to u vidu, moramo

“Svaki Hilton je Amerika u malom” Slogan “svaki Hilton je Amerika u malom” proistekao je upravo iz navedenih potreba, ali su u posljednje vrijeme prisutnije tendencije da se pronađu optimalna rješenja za njihovo zadovoljenje, a da se ne naruše ključne specifičnosti lokalne kulture. U takvom konceptu, od velike je važnosti komunikacija i ponašanje osoblja na recepciji prema gostima: počevši od poznavanja stranih jezika, do spremnosti da se izađe u susret željama gostiju što značajno utiče na smanjenje strahova od nepoznatog okruženja.

znati da PROBLEMI sigurnosti u turizmu određeni su uslovima u kojima se turistička djelatnost odvija, svojstvima svih učesnika u turističkoj djelatnosti, njihovim međusobnim odnosima, kao i djelovanjem pojedinaca i organizacija protiv zloupotrebe turista u namjeri pribavljanja protivpravne koristi eksploatacijom uslova u kojim se odvija turistička djelatnost. Svi problemi koji nastaju smanjuju stanje sigurnosti ispod nivoa koji se može smatrati razumno prihvatljivim.

Najčešći sigurnosni problemi u turizmu Najčešći sigurnosni problemi sa kojima se susreće turizam su: - sudari, havarije, uznemiravanje, kvarovi, kašnjenja, povrede, bolesti, zatrovanost, zaraženost, narkomanija, požar, pljačka, zemljotres, tehnološka nesreća, ekološka nesreća, nestanak vode i struje, ugriz zmije i pauka, krvarenje, gubitak svijesti, prelomi, sunčanica, toplotni udar, smrzavanje, krađa, strujni udar, prevare, nestanak turiste, ubistvo turiste kao i otmica.

Svi ovi problemi nastaju zbog: a) Ulaska u novu situaciju u kojoj ne postoji sistem sigurnosti uobičajen u svakodnevnom životu, kao i nemogućnost primjerene reakcije na novo nepoznato stanje sigurnosti u određenom vremenu – nepoznavanje jezika, običaja, hrane i sl. b) Prelaza iz redovnog stanja u stanje «turista» (turisti je svojstveno opuštanje od svakodnevne rutine, odmor, rekreacija, razonoda, istraživanje nepoznatog ili opasnog i sl.), što spušta lični nivo sposobnosti predviđanja potencijalnih rizika, prepoznavanje opasnosti i samozaštite. c) Kulturoloških razlika koje izazivaju krive interpretacije ponašanja i dobrih namjera osoba u novoj sredini. d) Želje i shvatanja pojedinaca kako biti turist znači pravo i na nedolično ponašanje (navijači - huligani, a i turisti) i ulazak u zonu istraživanja opasnosti (ulazak u rezervate tigrova, lavova bez pratnje vodiča…). e) Poimanja kako je turista lak plijen za pljačku, te da uvijek postoje kriminogeni pojedinci i organizacije koje planiraju svoju

Prilikom odluka za kupovinu turističkog aranžmana ispitanici na prvo mjesto stavljaju bezbjednost destinacije, potom bezbjednost samog putovanja, a tek onda slijede atraktivnost lokaliteta, cijena i ostali detalji. Shodno tome, turoperatori su promijenili prioritete u kriterijumima za sačinjavanje ponude.

Ukoliko hotelijer nije u mogućnosti da klijentu sa potvrđenom rezervacijom obezbijedi smještaj, u obavezi je da mu obezbijedi smještaj u drugom hotelu iste ili više kategorije, što je ujedno i najbolje rješenje, ili da mu nadoknadi štetu. 21

kriminalnu djelatnost nad turistima, a naročito «pogodnosti» koje pruža turizam u oblicima trgovine drogama i trgovine ljudima. f) Neprofesionalnog ponašanja pojedinca u turističkoj industriji, koji turistima uskraćuju elementarna potrošačka prava. g) Povećanja rizika nastanka i tragičnih posljedica prirodnih i tehnoloških nesreća i katastrofa kao posljedica velikog broja ljudi na malom prostoru, bez odgovarajućih znanja o postupcima zaštite u slučaju opasnosti.

Zaštita koju gosti očekuju Očekivanja potrošača turističkih usluga predstavljaju vjerovanja o usluzi i njenoj isporuci koje služi kao standard ili referentna vrijednost na osnovu koje se procjenjuje isporučena vrijednost. Kako potrošači oblikuju svoja očekivanja? Njihova očekivanja su uslovljena iskustvima iz prošlih kupovina, savjetima prijatelja, informacijama i obećanjima preduzeća i konkurencije. Ako preduzeće stvori velika očekivanja, vrlo je vjerovatno da će potrošač ostati razočaran. Na primjer, prije nekoliko godina Holiday Inn je plasirao kampanju pod nazivom “No surprises” (“Bez iznenađenja”), ali su se gosti suočavali sa mnogim problemima, pa je kampanja bila prekinuta. Specifičnost turističke djelatnosti podrazumijeva različita očekivanja kod potrošača, odnosno zadovoljenje različitih potreba. Očekivanja se mijenjaju, tj. evoluiraju pod uticajem internih i eksternih faktora. Rijetkost je da istraživanja na istu temu, ali u različitim zemljama, iskažu identične ključne rezultate. Upravo to se dešava posljednjih godina u turizmu: bez obzira na standard i lične afinitete, prilikom odluka za kupovinu turističkog aranžmana ispitanici na prvo mjesto stavljaju bezbjednost destinacije, potom bezbjednost samog putovanja, a tek onda slijede atraktivnost lokaliteta, cijena i ostali detalji. Shodno tome, turoperatori su promijenili prioritete u kriterijumima za sačinjavanje ponude: Prvo se na terenu ispituju bezbjednost određenih lokacija i ugostiteljskih

22 Caffe Montenegro

Ako se gost povrijedi zbog lošeg osvjetljenja, vlažnog poda, i sl. odgovornost za to snosi hotelijer, ali on neće snositi odgovornost ako je do povrede došlo zbog neprimjerenog ponašanja gosta.

Sigunost vozila gostiju Što se tiče vozila, nije dovoljno samo da se nalazi na parkingu ili u garaži hotela, već je potrebno napraviti poseban dogovor o čuvanju vozila koji podrazumijeva ostavljanje ključa hotelijeru i naknadu za čuvanje. Postavlja se pitanje da li gost hotela može sam da pretpostavi da njegovo vozilo zapravo nije sigurno ako se nalazi na hotelskom parkingu ako ga o tome niko ne informiše?

objekata, a zatim ostali parametri u odnosu na zadate standarde. Fizička i materijalna bezbjednost gosta uvijek je bila jedan od ključnih kriterijuma kvaliteta turističke ponude, ali je u posljednje vrijeme postala turističko “biti ili ne biti”. Ono o čemu se u domaćim hotelima malo razmišlja je uloga psihološkog faktora u cjelokupnoj bezbjednosnoj slici koju turista stiče. Savremena

Fizička i materijalna bezbednost gosta uvijek je bila jedan od ključnih kriterijuma kvaliteta turističke ponude, ali je u posljednje vrijeme postala turističko «biti ili ne biti istraživanja potvrđuju da se pojedinac najsigurnije osjeća u sopstvenom domu, potom u svom gradu i zemlji, a da do “velikog reza dolazi čim se pređe nacionalna granica, koji je veći što je kultura zemlje u koju se putuje različitija od domaće”. To je i osnovni razlog popularnosti putovanja u grupama, a činjenica da u tuđoj zemlji većina turista gubi svoju ustaljenu društvenu ulogu i status kod mnogih prouzrokuje osjećaj “raskorijenjenosti” i pojačane strahove. Zato turistički vodič i hotel u kome su turisti smješteni predstavljaju “stubove oslonca”, glavno utočište i zamjenu za dom. Na Zapadu su već odavno razrađene

strategije kako da hotelska soba “rekonstruiše intimnu atmosferu kuće”. U tom kontekstu, prisustvo TV-a, muzičkih uređaja i mogućnosti korišćenja kompjutera u sobi nisu samo stvar komfora, već predmeti koji upečatljivo simbolizuju domaću svakodnevnicu gosta. Osnovni standard kvaliteta turističke usluge je zadovoljan turista, a obezbjeđivanjem satisfakcije potrošača se obezbjeđuje stabilnost prodaje i profita u dužem roku. Odrednice kvaliteta ustanovljavaju minimalan nivo zaštite potrošača ispod kojeg se kvalitet ne može postići. Kad se propusti zadovoljavanje takvih smjernica, tj. ispunjavanje određenih standarda, značajno pada i kvalitet turističkog doživljaja: • Sigurnost - turistički proizvod ne smije predstavljati opasnost po život, ne smije ugrožavati život ili bilo koje vitalne interese i integritet korisnika (čak i kada govorimo o avanturističkom turizmu). • Higijena - smještajni kapaciteti moraju biti i sigurni i čisti i ne možemo se pretvarati da su takvi zahtjevi važniji višoj ekonomskoj klasi. Prehrambeni standardi (uglavnom ustanovljeni

zakonom) moraju se poštovati i biti uobičajeni za svako ugostiteljstvo, od onog uličnog do luksuznih restorana ili pak vazduhoplovnog keteringa. • Pristupačnost - ova odrednica podrazumijeva da moraju biti uklonjene fizičke, komunikacijske i uslužne prepreke, bez diskriminacije, koje bi mogle spriječiti dostupnost turističkim proizvodima bili kojoj kategoriji posjetilaca, bez obzira na njihove prirodne ili stečene različitosti, uključujući i ljude sa posebnim potrebama. • Nedvosmislenost ponude - ključni element koji treba zadovoljiti u odnosu na očekivanja i zaštitu potrošača. Podrazumijeva efikasnu komunikaciju, istinite informacije o karakteristikama i sadržaju proizvoda, te njegovoj ukupnoj cijeni. To uključuje stanje i sve ono što cijena pokriva, ali napominje i ono što nije u ponudi. • Autentičnost - u komercijalnom svijetu autentičnost je odrednica najpodložnija subjektivnom gledanju i najteže ju je postići. Ona u sebi nosi i marketinšku i konkurentsku dimenziju. Autentičnost je obilježje kulture

Osnovni standard kvaliteta turističke usluge je zadovoljan turista, a obezbjeđivanjem satisfakcije potrošača obezbjeđuje se stabilnost prodaje i profita u dužem roku. 23

i jedan od njenih rezultata je prepoznatljivost proizvoda kojim se on izdvaja od svih drugih sličnih proizvoda. Autentičnost proizvoda mora zadovoljiti korisnikova očekivanja i ona se gubi i prestaje u trenutku kad proizvod izgubi vezu sa svojim kulturnim i prirodnim nasljeđem (u tom pogledu, pravi etno restoran nikad ne može biti do kraja autentičan na mjestu udaljenom od zemlje porijekla). To ne znači da takav restoran neće biti atrakcija i da neće biti cijenjen sa gledišta kvaliteta proizvoda, marketinga, distribucije, prodaje i usluge koju nudi. Orijentacija na potrošače obezbjeđuje preduzeću konkretne prednosti koje rezultiraju povećanjem profitabilnosti i rastom prihoda.

Zaštita turista u hotelima Osnovna prava potrošača odnose se na zdravlje i bezbjednost u objektima za smještaj, a definisana su i prava i obaveze klijenata vezana za rezervaciju, boravak u hotelu i eventulan otkaz rezervacije. To možemo vidjeti kroz definisanje rezervacija i načina na koje se ona može obaviti:

Jedna od osnovnih odgovornosti hotelskog menadžera jeste pitanje opšte bezbjednosti

iste ili više kategorije, što je ujedno i najbolje rješenje, ili da mu nadoknadi štetu. Obaveza klijenta je da se pojavi

zbog neprimjerenog ponašanja gosta. Što se tiče predmeta i ličnih stvari gostiju, hotelijer se ne može ograditi

u hotelu, a ukoliko to ne ispuni, najčešća je praksa da se naplati prva noć, odnosno cijena jednog noćenja, tako da se time izbjegne i šteta za hotelijera za slučaj da »zaboravni« turista ne otkaže na vrijeme rezervaciju.

odgovornosti koju on ima za slučaj oštećenja ili nestanka. Hotelijer snosi »objektivnu« odgovornost (kad nije bitno utvrditi snosi li krivicu) za stvari koje nijesu predate na čuvanje i ona je ograničena (odšteta ne može biti veća od vrijednosti sto puta od cijene noćenja). Neograničena odgovornost je za stvari koje su predate na čuvanje i iz tog razloga hotelijer može da odbije da prihvati na čuvanje predmete veće vrijednosti.

a) »negarantovana« rezervacija - telefonom se usmeno dogovore uslovi, klijent ostavi ime i prezime (i broj telefona) i u tom slučaju postoji obaveza hotelijera da ispuni dogovoreno, dok se potrošač u bilo kom trenutku može predomisliti (poželjno bi bilo da o tome obavijesti i hotelijera). Poželjno bi bilo potvrditi rezervaciju faksom kako bi ostao pisani trag potvrđene rezervacije gdje se preciziraju svi uslovi. b) »garantovana« rezervacija – sve je češća praksa da se prilikom rezervacije garantuje, blokira ili uplati određena suma novca kao kapara, ili ostavi broj kreditne kartice kao garancija. U tom slučaju i potrošač se obavezuje da će koristiti uslugu smještaja a hotelijer da će mu tu uslugu pružiti. Ukoliko hotelijer nije u mogućnosti da klijentu sa potvrđenom rezervacijom obezbijedi smještaj, u obavezi je da mu obezbijedi smještaj u drugom hotelu

24 Caffe Montenegro

Za vrijeme boravka u hotelu, hotelijer je dužan da vodi računa o bezbjednosti i zdravlju gostiju. Ako se gost npr. povrijedi zbog lošeg osvjetljenja, vlažnog poda, i sl. odgovornost za to snosi hotelijer, ali on neće snositi odgovornost ako je do povrede došlo

Stiže neophodna pomoć Grupa izuzetnih pojedinaca i poznatih profesionalaca u svom poslu, predstavnika strukovnih udruženja iz sfere ugostiteljstva i hotelijerstva formirala je udruženje United consulting team. Okupila

united consulting team: Kako unaprijediti crnogorsko ugostiteljsko – hotelsko poslovanje

ih je dugogodišnja ideja da se stvori tim ljudi koji bi bio od velike pomoći ugostiteljima i hotelijerima u obuci osoblja i podizanja nivoa usluge na veći nivo. Kritike i žalbe da je osoblje u našem ugostiteljstvu i turizmu em deficitarno, em neprofesionalno su stalna boljka tih izuzetno bitnih grana crnogorske privrede.

Sa osnivačke Skupštine Udruženja

Naviknuti na stalnu priču o tome kako nam je osoblje u ugostiteljstvu i hotelijerstvu i dalje standardno izuzetno neobučeno, neprofesionalno i na to da uoči ljetnje turističke sezone nastaje haotična potraga za tim radnim profilima iz zemalja u okruženju nikako da se mrdnemo sa mrtve tačke. Dobrih primjera ima, ali najčešće se radi o ugostiteljskim objektima koji imaju višegodišnje postojanje i hotelskim brendovima koji su uložili u obuku zaposlenih (no i tu imamo negativne izuzetke). Sve to je između ostalog okupilo United consulting team u udruženje koje će prvenstveno djelovati kao pomoć ugostiteljima i hotelijerima u svakom segmentu njihovog poslovanja. Rezultat dugogodišnjeg iskustva i prijateljstva svih 30 članova koji rade u udruženju bila je Osnivačka skupština

26 Caffe Montenegro

na kojoj se okupio uži tim Udruženja u hotelu „Hilton“ i potvrdio već utvrđeni način djelovanja i zakonitosti u okviru obuke i primjene znanja članova.

i srednjim školama – JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje “ Sergije Stanić“), Sanja Golubović glavna i odgovorna urednica Caffe Montenegra, Milonja Blagojević (vlasnik eko sela „Montenegro“ u Breznima), Vladimir Ajković (projekt menadžer na izgradnji hotela “Riva” 4**** u Petrovcu), Predrag Kralj (vlasnik štamparije Promotive), Nikola Merdović (Asistent Food & Beverage Manager u Aman Sveti Stefan, potpredsjednik Udruženja barmena Crne Gore), Dejan Aleksić (profesor za predmete gastronomija, osnove pekarstva, poslastičarstva kao i prof. praktične nastave kulinarstva u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi u Baru), Tanja Ivanović (magistar ekonomskih nauka – specijalnost Zdravi proizvodi i zdravi stilovi življenja – autorka projekta BioDar kutci koji se

Sve obuke koje Udruženje nudi su vezane za ugostiteljstvo, turizam, marketing i psihologiju komunikacije. Uži tim United consulting teama čine Milan Bukarica (legenda crnogorskog i svjetskog kulinarstva, Šef kuhinje, profesor gastronomije na fakultetima

implementiraju kroz Aroma i Conto markete), Dejan Radonjić (somelijer i član Udruženja somelijera Crne Gore i Vinske akademije Crne Gore), Vukota Kažić ( konobar i crnogorski barista koji je nedavno donio prvu medalju za našu zemlju sa međunarodnog takmičenja barista u Sarajevu i to zlatnu), Svetlana Vujačić (specijalista za sirovu ishranu). Svi članovi Udruženja su poznati i priznati u svojim profesijama i mnogi su osvajači raznih prestižnih priznanja, osvajači nagrada na takmičenjima u svojoj struci i predstavnici kompanija, preduzeća i ustanova u kojima rade. Već godinama je većina radila i obuke – konsalting u svojim oblastima, a Udruženje je upravo sublimiralo, to jest, udružilo snagu svih njih u kompletnu ponudu pomoći ugostiteljima i hotelijerima. Sve obuke koje Udruženje nudi su vezane za ugostiteljstvo, turizam, marketing i psihologiju komunikacije. Tu spadaju konsalting prili-

jelovnika, karta pića, vinske karte, normativa, odabir gastro programa, profesionalno fotografisanje enterijera, jela i pića... Proces obuke hotelskog i restoranskog osoblja podrazumjeva čitav niz aktivnosti koji počinje od utvrđivanja poslovnih procesa, preko planiranja

težiti ka pronalaženju načina za stalno usavršavanje radnika. Ovo je posebno važno zbog stalnih promjena i inovacija koje nam danas tržište donosi. Nije važno da li imate malu ili veliku firmu, obuka je važna i za porodične firme i za velike lance” – poručuju iz United consulting teama,

kom renoviranja i otvaranja hotela i restorana, razvoj i nadogradnja usluga – podizanje kvalieta na viši nivo, preporuke prilikom opremanja i odabira inventara, prijedlozi i izrada uniformi,

treninga i obuka i njihovog sprovođenja, pa sve do evaluacije samih treninga. “Svaka firma koja posluje na polju hotelijerstva i restoraterstva, mora

i dodaju da su oni prijatelji i partneri ugostiteljima i hotelijerima, i da se nadaju da će i sa njihove strane imati isti stav po pitanju rada Udruženja i što bolju saradnju.

Proces obuke hotelskog i restoranskog osoblja podrazumjeva čitav niz aktivnosti koji počinje od utvrđivanja poslovnih procesa, preko planiranja treninga i obuka i njihovog sprovođenja, pa sve do evaluacije samih treninga.

”M o n t e Vi n o 201 7 ”

Barik izdanje crnogorskog salona vina Sedmo izdanje najveće crnogorske vinske manifestacije Monte Vino, pokazalo je da simbolika broja 7 koje ukazuje na krunisanje i stvaranje, možda i nije sujeverje. Nacionalno udruženje somelijera Crne Gore entuzijastično i uporno godinama gradi vinski brend festival, suočavajući se s nizom prepreka kako to inače kod nas biva, pa makar imali opravdanost projekta u vidu dovoljne činjenice da je Crna Gora značajna vinska regija sa dugom tradicijom, zemlja dobrih vina od koje se očekuje da ima i tako dobar vinski sajam. No, možda je i Monte Vinu kao nekim vinima trebalo odležavanje, da bi bili bolji. A ove godine su bili najbolji. Ozbiljna sajamska priča, odlična organizacija, respektabilni izlagači, interesantni prateći programi, odlična posjećenost, sjajan ambijent. Bravo!

28 Caffe Montenegro

Salon vina “Monte Vino 2017” održan je 17. i 18. marta na staroj-novoj adresi, tamo đe je počeo, u današnjem Hiltonu, nekadašnjem hotelu “Crna Gora”. Kao da se i time zaokružila priča ovog salona. Za ovih sedam godina postojanja manifestacija je zaista napredovala iz godine u godinu. Znajući organizatore, njihov nesebični napor, vjeru i entuzijazam svih ovih godina, s razlogom se može čestitati ove godine na najboljem izdanju salona do sad. Naš časopis Caffe Montenegro je bio prisutan na svim dosadašnjim izdanjima salona, i svjedoci smo toga kako je ta manifestacija iz godine godinu bivala sve bolja. Na oko 400 kvadrata „Kristalne dvorane“ hotela Hilton na ovogodišnjem salonu predstavilo se 114 vinarija i 30 destilerija. Oko 550 različitih vina i oko 40 etiketa drugih alkoholnih pića bilo je izloženo i na raspolaganju posjetiocima za degustaciju. Nacionalno udruženje somelijera Crne Gore formirano je

Danijela Radeč Predsjednica Nacionalnog udruženja somelijera Crne Gore

krajem 2009. Izlagači koji su i ranije učestvovali na manifestaciji bili su jedinstveni u izjavama da je ovo najbolje izdanje Monte vina, a oni koji su prvi put izlagali takođe nijesu krili zadovoljstvo ističući odličnu organizaciju i pohvale na račun organizatora. Među posjetiocima manifestacije bilo je dosta ugostitelja, hotelijera, somelijera, ljudi kojima je posao direktno i indirektno vezan za vina, kao i mnogobrojni ljubitelji ovog posebnog pića. Stručne radionice i predavanja, posebne degustacije odvijale su se paralelno sa Salonom, i bilježile su veliko interesovanje. Prvi put je organizovano i stručno ocjenjivanje crnogorskih vina. U svakom segmentu Monte Vino je ove godine podigao standarde, kako sadržajno, tako i organizaciono. Organizatori su sebi postavili visok cilj, a nama visoka očekivanja. Pa, vidimo se na salonu Monte Vino 2018!

- Ovogodišnji salon vina “Monte Vino 2017” imao je samo jedan problem - tražilo se izlagačko mjesto više. To je pokazatelj da smo prošle godine dobro odradili posao. Sa najvećim brojem izlagača do sad, kao i novih izlagača pogotovo iz Italije, ali i iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske… i nizom novina koje smo uveli kao što je ocjenjivanje crnogorskih vina salon je izuzetno podigao nivo kvaliteta i svrstali smo se u red ozbiljnih vinskih manifestacija u regionu. Nama kao organizatorima je izuzetno važna činjenica da su izlagači zadovoljni jer su mnogi od njih već prvog dana salona sklopili dosta poslovnih ugovora, što je i njima i nama vrlo bitno. Iz godine u godinu na salonu se okuplja sve više ljudi koji mu se zaista raduju i iščekuju ga kako zbog mogućnosti degustacije dobrih vina i kupovine istih, tako i zbog druženja i razmjene iskustava, informacija o vinima… Zaista je atmosfera u Kristalnoj dvorani bila sjajna, uživanje, druženje i vino.

Luka Bešić - ispred Nacionalnog udruženja somelijera Crne Gore, organizatora Salona:

Zdravko Radošević Preduzeće Vitis doo

30 Caffe Montenegro

- Salon vina “Monte Vino 2017” je opravdao očekivanja i dokazao da je najznačajnija vinska manifestacija u Crnoj Gori. Kuriozitet događaja je da je na Salonu bilo prisutno i 12 italijanskih vinarija koje su se po prvi put predstavile našem tržištu te omogućili prisutnima da na seminaru “Italian wine expo” degustiraju probranih 15 vinskih etiketa iz nekoliko vinskih regija kroz koje ih je vodio Roberto Lepori. Takođe se, po prvi put, a ubuduće će to postati i stalna praksa Salona, organizovalo i ocjenjivanje vina koja su predstavili na samom salonu vinari iz Crne Gore, a to je u ovom momentu i ono najbolje što mogu da ponude crnogorske vinarije. Sam žiri je bio sačinjen od relevantnih vinskih stručnjaka iz regiona i uspjeli smo da dobijemo objektivnu sliku o kvalitetu naših vina, gdje su vina koja su dobila nagrade pokazala da se nalaze na nivou najvećih vinskih proizvođača iz regiona. - “Vitis” ima prema salonu vina Monte Vino prijateljski odnos i salon će imati uvijek našu podršku s obzirom da je organizatori zaslužuju jer se trude da iz godine u godinu naprave što bolju manifestaciju koja nas na neki način i prezentuje u regionu i šire. Na salonu se “Vitis” ove godine predstavio sa našim prepoznatljivim brendovima hrvatskih vina koje zastupamo već decenijama Krauthaker, Grgić, Plenković, Matuško, Intrada, Tercolo... ali i italijanskim vinima vinarije Polvanera i nekim novitetima koji slijede za nastupajuću sezonu. Zadovoljni smo svim uslovima na salonu. Pohvale za organizaciju kao i za lokaciju. Hotel Hilton je zaista reprezentativno mjesto za ovakav događaj i sa svim servisima je odgovarajući, pogotovo mislim na goste koji dolaze iz inostranstva i izlažu. Iz iskustva prisustva na mnogobrojnim svjetskim izložbama vina mogu da kažem da Monte Vino ide u smjeru koji je evropski standard.

Na oko 400 kvadrata „Kristalne dvorane“ hotela Hilton na ovogodišnjem salonu predstavilo se 114 vinarija i 30 destilerija.

Mitja Drobnič : Bivši ambasador u posjeti salonu vina kao Evropski vitez vina

Mitja Drobnič, bivši Šef delegacije i ambasador Evropske Unije u Crnoj Gori što mu je bila donedavno funkcija u Crnoj Gori posjetio je Podgoricu, to jest salon vina Monte Vino 2017. ali kao Evropski vitez vina!

izuzetno posjećen je bio štand sa Kimbo kafom

Nemanja Pejović Marketing asistent G3 Spirit

- Za 3-G spirits ovo je premijerni nastup na Salonu vina, na kom smo prisutni sa našim programom tzv. žestina, gdje smo akcenat stavili na američke, škotske i irske viskije, singl maltove, ali smo prezentovali i votke, džinove, rakije iz našeg prodajnog asortimana. Takođe smo posebno predstavili prosecco vina iz porodice Mionetto, kao i pjenušava vina Henkel grupacije i naravno čuveni tzv. “šampanjac Oskara” – Piper Heidsieck. Naše predstavljanje nije moglo proći bez KIMBO kafe, čuvenog italijanskog espresa sa tradicijom preko 150 godina. Posjetioci sajma su uživali u kafi koju je za njih na našem štandu spremao iskusni barista Rašo Dubljević. U okviru Salona radili smo prezentaciju pjenušavih vina, šampanjaca i viskija i zadovoljni smo interesovanjem za te prezentacije. Salon vina je ove godine zaista imao svoje najbolje izdanje u kom je pokazao visok nivo ozbiljnosti i organizacije, kao i značaj iste, i zadovoljstvo nam je što smo uzeli učešće na ovom događaju i imali priliku da na lijep i neposredan način prezentujemo našu ponudu.

IZABRANA SU NAJBOLJA CRNOGORSKA VINA Prvi put na Monte Vinu je organizovano “na slijepo” (blinded wine tasting) ocjenjivanje crnogorskih vina koja su se predstavila na samom salonu. U konkurenciji je bilo 25 vina, 19 crvenih i 6 bijelih. Ocjenjivanje su radili poznati vinski novinari i somelijeri iz regiona i Italije u sastavu Roberto Lepori, Siniša Lasan, Dušan Jelić, Marko Stojaković i Zvonko Herceg. Nagrađena vina su: Crvena vina u kategoriji iznad 15 eura:

1. Zenta vranac barrique 2010, Vučinić 2. Buća barrique 2012, Mašanović 3. Vranac 2013, Biotehnički fakultet Podgorica Crvena vina u kategoriji do 15 eura:

1. Zenta vranac 2012, Vučinić 2. Krin barrique 2012, Mašanović 3. Arhonto vranac 2015, Krgović Bijela vina

1. Savina Chardonnay 2016Castel Savina Ch 2016 2. Vinarija Mola 3. Zenta Chardonnay 2016, Vučinić

Oko 550 različitih vina i oko 40 etiketa drugih alkoholnih pića bilo je izloženo na raspolaganju posjetiocima da degustiraju. Apsolutni pobjednik takmičenja je vinarija Vučinić iz Podgorice.

Nagrade su pobjednicima uručili Predsjednica nacionalnog udruženja somelijera Crne Gore Danijela Radeč i italijanski vinski ekspert Roberto Lepori koji je i bio član žirija.

Pohvala za “Trag” Odlične pohvale i ocjene u neformalnom ocjenjivanju vina dobila su vina crnogorske vinarije Priča (Trag, Trag Selection i Trag Chardonnay). Trag je rađen od sorte vranac, dok je Trag Selection kupaža vranca (80%) i kaberne sovinjona. Tvorac vina je tehnolog i dugogodišnja somelijerka Danijela Radeč.

Dalibor Marković Izvršni direktor Rustorg Montenegro D.O.O. – Bar

- Nastupamo drugu godinu zaredom na ovom salonu. Primjetan je očigledan napredak salona u svakom smislu, a od početka sa organizatorima imamo zaista lijepu saradnju. Osim naših standardnih i poznatih proizvoda koje imamo u ponudi iz koje ističemo Bodren vina, sinonim za vrhunska slatka (predikatna) vina, na ovom salonu smo predstavili i naše novitete: vina vinarije Aleksić i holandski OFYR roštilj - inovativan i izuzetno interesantan za ugostitelje širom Evrope. Osim toga imali smo i specijalnu prezentaciju naše ekskluzive - ruske votke “Kremlin Award Grand Premium Vodka”.

vinarija kiš tradicionalno na salonu

Alvaro de Anna, vlasnik Agencije Pilota Green

koja je specijalizovana za vinske događaje i glavni kontakt saradnje između kompanija i vinara između Crne Gore i Italije, istakao je zadovoljstvo uvidom u to koliko se italijanska vina prodaju i cijene u Crnoj Gori. Upravo njegova misija i evidentno brojnij, nego ikad, prisutnost italijanskih vinarija na ovogodišnjem salonu Monte vino, imaju za cilj inteziviranje i još veće popularizovanje italijanskih vina u Crnoj Gori koja su inače planetarno poznata i priznata na globalnom svjetskom vinskom tržištu. Gospodin Alvaro je istakao i činjenicu da je prosecco, jedan od nacionalnih ponosa vinske Italije, a inače je i dominirao na italijanskim štandovima na Monte Vinu, ali su bile prisutne i prepoznatljive italijanske sorte kao što su nebiolo, negroamaro, primitivo… Alvaro de Anna je pohvalio crnogorska vina i organizaciju i kvalitet salona, ističući dobru saradnju sa

Alvaro de Anna

32 Caffe Montenegro

roberto bartolomeo lepori, čuveni italijanski novinar i somelijer u razgovoru sa alvarom de anna

organizatorima i zakazujući viđenje već dogodine na Monte Vinu 2018. Upravo na seminaru “Italian wine expo” organizovana je prezentacija i degustacija probranih 15 italijanskih vinskih etiketa prisutnih na ovogodišnjem salonu. Sedmo izdanje Internacionalnog salona vina ,,Monte vino 2017.“ otvorila je generalna direktorka za poljoprivredu i ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Danijela Stolica u Kristalnoj dvorani hotela ,,Hilton“ u Podgorici. - Imamo 530 proizvođača grožđa i vina, s ukupnom površinom vinograda od 2.760 hektara. Iz godine u godinu povećava se broj registrovanih vinarija. Danas ih je 67 koje proizvedu oko 17 miliona litara vina – kazala je Stolica, podsjetivši i da je znatno napredovao asortiman vina, te stoga u Crnoj Gori imamo više od 100 vrsta – rekla je Stolica na otvaranju Salona.

Danijela Stolica

Dragana Janjić Suvlasnica vinarije Aleksić iz Srbije

na seminaru “Italian wine expo” organizovana je prezentacija i degustacija probranih 15 italijanskih vinskih etiketa prisutnih na salonu

34 Caffe Montenegro

- Naša vinarija se nalazi u Vranju. Ono što nas je izdvojilo u moru proizvođača vina je način na koji smo pozicionirali naš brend i uspostavili neki vinski identitet kao prva i jedina ženska vinarija na Balkanu. Vlasnice vinarije smo ja i moje dvije sestre, saglasno tome naša vina imaju slogan “Vina ženskih ruku djelo”. Prvi put nastupamo na salonu vina Monte Vino, i ne mogu porediti sa prethodnim izdanjima ovu manifestaciju, ali generalni utisak je odlična organizacija i veliko zanimanje javnosti i poznavalaca vina za ovaj događaj. I mjesto održavanja je odlično, koliko sam shvatila ljudima je zgodno da dođu ovdje. Mi smo na crnogorskom tržištu od prošle godine, i mogu reći da smo zadovoljni prodajom naših vina u prethodnoj godini. Kakva će ova godina biti po prodaji, zavisi od vaše ljetnje sezone, ali i da bude upola dobra kao što nam je bila prošla bićemo zadovoljni. Naša najprodavanja vina u Crnoj Gori su “Žuti cvet” (tamjanika) i “Barbara” (rose).

g3 spirits

b i z n i s i n t ervj u - Nemš a Nelk a Omerhodž ić, pot predsjednica Opš t i n e B i jelo Pol j e, p redu zet nica (Merk at or Int ernat iona l) -

Ona je

žena 21. vijeka

Po svim parametrima savremenog doba Bjelopoljka Nemša Nelka Omerhodžić potpredsjednica Opštine Bijelo Polje, uspješna preduzetnica (Merkator International) je žena 21. vijeka. Upravo nagrada koja joj je dodijeljena nakon 25 godina preduzetničkog staža, od marketinške agencije AIRLI NIVO iz Beograda glasi tako “Naj žena 21. vijeka”. Preduzetnički duh, odlučnost i istrajnost su osobine koje su dobrodošle i na poziciji u Opštini, jer upravo se tu očekuju vanredne menadžerske sposobnosti koje Nemša posjeduje.

Te daleke 1991. godine kada Nemša Nelka Omerhodžić inicirala ideju o sopstvenom biznisu u svom rodnom gradu, može se reći da je bila biznis vizionar tog doba ne samo za Bijelo Polje nego za cijelu državu. Ona i njen suprug Redžo sa svojom familijom primjer porodičnog biznisa, potvrda da je uspjeh i kvalitetan standard života uz puno rada kao i svugdje na svijetu, moguć i na sjeveru Crne Gore, kome su ljepote uvijek bile priznate ali ne i mogućnosti perspektive za mlade ljude.

36 Caffe Montenegro

Sa suprugom

Sa dodjele nagrade za “Naj ženu 21. vijeka” u Beogradu

C.M: Da li se danas prisjećate početaka svog biznis poduhvata i podozrenja i nevjerice okoline koja ga je pratila tada? – Svakako da se sjećam. Tinjao je u meni neki izazov da napustim inače malu a poznatu firmu Knjigopromet, gdje je radio i moj muž Redžo. Oboje smo napustili i u prizemlju svoje kuće otvorili prodavnicu knjižarske robe. Željom da uspijem, punom podrškom muža i poznavanjem posla, uspješno sam odolijevala nevjerici i čak odvraćanju nekih, pa i bliskih, iskrenih prijatelja. C.M: Da li je i danas neophodna doza hrabrosti za žene preduzetnice da krenu u sopstveni biznis ili je to mnogo lakše danas u odnosu na vrijeme kad ste se Vi odlučili da izađete iz komforne zone sigurnog posla u nepredvidive vode privatnog biznisa? - Da, danas je daleko lakše. Umjesto da se čude što pokrećete sopstveni biznis, sad vam svi zavide. A uz to, što je izuzetno važno, danas imate za svoje preduzetništvo apsolutnu podršku društva.

“Naj žena 21. vijeka“ „To što se preduzetništvom zaista bavim odgovorno i savjesno od prvog dana do danas, ne znači da sam očekivala i ovako visoko priznanje. Čini mi to zadovoljstvo i predstavlja još jednu, tako značajnu i sa takvog nivoa potvrdu da sam dobro učinila što sam one 1991. godine ušla u ovaj posao i što sam svih ovih godina radila tako kako sam radila.“

C.M: Koliko je težak i naporan put razvoja biznisa koji traje četvrt vijeka? – U poređenju sa, kako Vi rekoste „komfornom zonom sigurnog posla“, gdje se čeka mjesečna plata, ovo je posao prepun obaveza. Međutim, ako se u sopstvenoj organizaciji

u uspješnom biznisu? - Izbor pravog programa, ono što volite, što znate da radite i svakako, što treba tržištu. Potom u radu puna predanost, puna odgovornost, puno poštovanje svih u lancu poslovanja. Niti jedna od tih karika ne smije popustiti.

Valorizacija izuzetnih turističkih potencijala kao što su Bjelasica i Đalovića pećina već je na pomolu, biće to van svake sumnje, turistički bum po kojem će se spominjati i Bijelo Polje i Crna Gora. bavite poslom koji volite i koji poznajete, nije vam teško. Naprotiv, posao vam dobro ide, usavršavate se, ulazite u jedan novi svijet izazova, prijatelja i poslovnih partnera. C.M: Koje strategije razvoja i koji principi su neophodni

C.M: Šta Vam je u toku razvoja preduzeća bilo najteže, koje su to bile barijere, a šta, to jest, ko je bio Vaša najveća podrška i podsticaj? – Svaki početak prate određene poteškoće, to je inače poznato. Valja upoznati dobavljače, upoznati tržište, ući u veliku porodicu

poslovnih partnera, steći njihovo povjerenje i povjerenje u njih, širiti i tu porodicu i sopstveni asortiman proizvoda i ponude… A što se podrške tiče - najveća podrška mi je bio suprug, kasnije i cjelokupna porodica koja i jeste dio ovog kolektiva.

Merkator International je preduzeće bez centa zaduženja, sa konstantnim povećanjem broja radnika, uredno izmirenim obavezama opštepoznatim zadovoljstvom klijenata ali i zaposlenih... po svim pokazateljima je najbolji primjer ozbiljnog poslovanja. Merkator International danas je među liderima - štamparijama u regionu.

Odlučnost je neophodna I ženama i muškarcima, za pokretanje biznisa potrebna je odlučnost. Dobar izbor i čvrsta odlučnost.

C.M: Da li smatrate da porodični biznis dodatno „obavezuje“ na takvo poslovanje i etiku jer je ispred imena preduzeća ime porodice, to jest prezime? Nosi li to veću odgovornost u poslovanju? – Svakako, da. Udvostručena odgovornost ili, početni založeni ugled nas dvoje, utrostručuje se, učetvorostručuje i tako dalje, ulaskom svakog novog člana porodice u ovaj posao. Sad Merkator više prepoznaju i po sinovima i po snahama, i oni su tu založili svoj poslovni i ljudski autoritet. C.M: Koliko je bitno da na pozicijama poput Vaše u Opštinama budu ljudi koji imaju preduzetnički, menadžerski duh? – Mislim da je veoma dobro kad se na odgovornim mjestima u lokalnoj upravi i u državi, nalaze poznavaoci oblasti koje pokrivaju. C.M: Sa pozicije potpresjednice Opštine Bijelo Polje, ali i nekog ko je posvetio svoj život i rad rodnom gradu, gdje smatrate da

38 Caffe Montenegro

su najveći potencijali tog grada i koji su izvjesni putevi razvoja Opštine, prvenstveno mislim na turističku valorizaciju? – A to je već veoma opširna priča. Mi u Bijelom Polju imamo strategiju razvoja, ta opština posjeduje respektabilne potencijale i u stručnom kadru i u prirodnim resursima. Realni su izgledi za snaženje poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje zdrave hrane što pomažemo i sa nivoa Opštine i sa nivoa

Crne Gore, zatim uvođenje domaćih i stranih investitora gdje posebno podržavamo projekte sa proizvodnim programima i zapošljavanjem novih radnika. Valorizacija izuzetnih turističkih potencijala kao što su Bjelasica i Đalovića pećina već je na pomolu, biće to van svake sumnje, turistički bum po kojem će se spominjati i Bijelo Polje i Crna Gora. C.M: Koliko se promijenilo danas to mišljenje i koliko mladi ljudi

Kolektiv Merkatora danas: A sve je počelo od skromne mašine stare 100 godina u porodičnoj kući, do današnjeg modernog grafičkog centra Merkator International sa 72 zaposlena radnika.

života“ iz svog grada i šta treba još kao podsticaj u tom pravcu raditi? – Mnogo toga se promijenilo za proteklih 25 godina. Drugačiji su uslovi preduzetništva, uslovi života, do beskraja su prošireni vidici mladih. Narasle su njihove ambicije, često i do nerealnih dimenzija. Ima ovdje mladih koji svoju budućnost traže i nalaze van naše opštine i mimo državnih granica, ali je sve više i onih što tu u rodnom kraju ostvaruju svoje ideje i svoje snove. Lokalna uprava sve konkretnije i neposrednije, sve izdašnije pomaže svima koji počinju sopstveni biznis, i svima koji žele da uđu u neki posao, kako bi što uspješnije startovali.

ostaju u Bijelom Polju i grade svoj život i biznis? Šta utiče na opredjeljenje da ne odlaze zbog „boljeg

C.M: S obzirom na mnogo obaveza i radnih angažmana kako se odmarate, šta Vas najljepše odmara? – Nakon obaveza tokom dana, najprijatniji mi je odmor u porodičnom okruženju.

C.M: Gdje predlažete nama koji nijesmo iz Bijelog Polja da obavezno pođemo i uživamo u ljepotama tog grada? Šta nikako ne propustiti prilikom boravka u tom gradu? – Posjetite Muzej, Gradsku biblioteku sa preko 60 hiljada bibliotečkih jedinica, pa crkvu Sv. Petra u gradu iz XII vijeka, Sv. Bogorodice u Voljavcu takođe iz XII vijeka, Sv Nikole u Nikoljcu iz XVI vijeka, Gradsku džamiju iz XVII vijeka… Ako vas vrijeme nanese ne propustite neki od brojnih internacionalnih festivala: Ratkovićeve večeri poezije, Festival dramskih amatera, Festival tamburaša, Folklornih ansambala… Za ljubitelje lova i ribolova, raftinga, bajkinga, paraglajdinga… izvanredni tereni. Osim toga, prelijepo izletničko mjesto Obrov tik iznad Bijelog Polja, a za one sa malo više vremena obavezno upoznavanje sa živopisnim ljepotama planine Bjelasice…

- Crn o m G or om: K a nj on Mrtvice -

40 Caffe Montenegro

Kanjon Mrtvice se nalazi u podnožju planine Maganik, udaljen samo 30 kilometara od Kolašina u pravcu Podgorice, u selu Međurječje. To je nebrušeni dijamant Crne Gore. Nosi ime koje mu ama baš nikako ne pristaje. Vanredna ljepota i snaga života prirode, njena beskonačna kreativnost koja iznenađuje čudima na ovom mjestu je dala sebi oduška... Bistra, brza i svuđe pitka voda, izvori i ponori, usjeci, i uzdasi, mjesto za ispunjenje želja podno Maganika, znakovi predaka koji pokazuju da se vazda za ljepotom tragalo, baš kao i mjestima na kojima se želje ispunjavaju... mnogo čuda skrivenih od pogleda u tom kanjonu ima. U proljeće je kažu u kanjonu Mrtvice najljepše. 41

Iako se nalazi nadomak Podgorice – Kanjon Mrtvica je lokacija koja ne bilježi ni danas veliku posjećenost, iako bi pod obavezno trebala biti vanredna atrakacija u našim turističkim vodičima i ponudama. Svoju divlju ljepotu kanjon je skrivao sve do osamdesetih godina prošlog vijeka kad je ta raskoš “razotkrivena”. No, ni danas nije dovoljno posjećen ovaj intrigantno lijep kanjon, ali “čete” planinara su sve češće viđene na ovom prostoru. Mrtvica je kanjon čiji život pulsira na svakom koraku. Kažu da joj je to ime dato zbog nevjerovatno hladne vode rijeke, (objašnjenje Pavla Rovinskog). Moguće je da je ime povezano i sa nedostupnošću i skrivenošću kanjona. Kako god bilo znamo, Mrtvica je živa, življa ne može biti... Moguće da je ime povezano i sa nedostupnošću kanjona u prošlosti. Danas je to tura na koju se sve češće ide, staze su markirane, posjete organizovane. Na izlasku iz kanjona Platije, 35km od Podgorice, u selu Međurječje je portal za planinarsku turu – izlet kroz Kanjon Mrtvice. Sa magistrale Podgorica – Kolašin treba obratiti pažnju na znak sa desne strane, koji pokazuje pravac za kanjon Mrtvice. Ide se niz mali asfaltni put nekih stotinak metara, do iznad čeličnog mosta, đe se mogu parkirati kola na poljani. Tu se nalazi tabla koja vam pokazuje da ste na dobrom putu. Mrtvica je snažna planinska rijeka duga oko 10 kilometara, stiješnjena liticama istoimenog kanjona dubokog oko 1250 metara što ga svrstava na drugo mjesto, odmah iza Tare. Sakrivena je između Moračkih planina, isprepletana mnoštvom pjenušavih bukova i izvora i njenu ljepotu je veoma teško opisati. Jednostavno, mora se doživjeti. Ovaj netaknuti kutak prirode privlači veliki broj planinara, a oni koji se zapute u susret zavodljivoj Mrtvici

42 Caffe Montenegro

Iako se nalazi nadomak Podgorice – Kanjon Mrtvica je lokacija koja ne bilježi do danas veliku posjećenost, iako bi pod obavezno trebala biti vanredna atrakcija u našim turističkim vodičima i ponudama.

moraju doći do Međuriječja i uputiti se markiranom stazom dugom oko 12 kilometara. Staza počinje na mjestu gdje se Mrtvica uliva u Moraču, a vodi do izvorišta

Mrtvica je snaĹžna planinska rijeka duga oko 10 kilometara, stijeĹĄnjena liticama istoimenog kanjona dubokog oko 1250 metara ĹĄto ga svrstava na drugo mjesto, odmah iza Tare.

Mrtvice - sela Velje Duboko. Nekoliko mostova nalazi se na ovoj ruti. Na prvom kilometru uzvodno je Zeleni vir. Na tom mjestu crnogorski knjaz Danilo Petrović je u znak sjećanja na majku Krstinju 1858. godine podigao kameni most. Staza odatle kroz nisko rastinje nastavlja uzbrdo do makadamskog puta, a nakon dva kilometra markacije ponovo vraćaju na usku planinarsku stazu koja prolazi pored Kapije želja. Kapija koju je priroda napravila dodiruje se sa Mrtvicom koja je u tom dijelu mirna i pravi nestvarnu sliku.

da će napraviti mjesto na kom od ljepote i straha zastaje dah. Na tom mjestu stojite u utrobi planine, između rijeke koja ispod vas vijuga kroz stijene i neba koje se jedva nazire. Od brojnih izvora Jama, Zvona, Rikavac koji se duž rijeke mogu sresti, posebno su atraktivni Bijeli nerini koji se u vidu pjenušavih slapova i mlazeva ulivaju u Mrtvicu. Pretpostavlja se da su ime Bijeli nerini dobili zbog huke i pjenušanja koje prave i ljeti i zimi prelamajući se niz kamene stijene.

Na početku Mrtvica je tiha i mirna, ali što se se duže zalazi u njen kanjon postaje sve bučnija, a na pola rječnog toga, priroda je za one, koji dođu do tu, napravila prelijepu plažu sakrivenu u šumi.

Voda je cijelim tokom potpuno čista i pitka, naizmjenično se smjenjuju modro i tamno-zelena boja, a na nekim mjestima u brzacima gdje pjenuša djeluje potpuno nestvarno.

Izuzetno su atraktivne Mrtvičke grede, put koji su pripadnici Vojske Jugoslavije sa stanovnicima Veljeg Dubokog 1973. godine napravili pod komandom generala Danila Jaukovića, probijajući vjekovima netaknute kamene stijene. Neimari možda tada nijesu ni slutili

Na početku Mrtvica je tiha i mirna, ali što se duže zalazi u njen kanjon postaje sve bučnija, a na pola rječnog toka, priroda je za one, koji dođu do tu, napravila prelijepu plažu sakrivenu u šumi. U kanjonu Sušice čudima na putu nikad kraja: u susret vam dolaze zaseoci Luke i Mrtvo Duboko,

Mističnu notu kanjonu Sušice daje Kapija želja, mjesto na kom po narodnom vjerovanju, vila sa Maganika ispunjava želje, ako nisu zamišljene na štetu drugog.

44 Caffe Montenegro

Nevjerovatna atrakcija su Mrtvičke grede, put koji su pripadnici Vojske Jugoslavije sa stanovnicima Veljeg Dubokog 1973. godine napravili pod komandom generala Danila Jaukovića, probijajući vjekovima netaknute kamene stijene.

Kroz kanjon se hoda lagano i oprezno, mnogo mjesta zahtijeva da se stane, udahne ljepota, fotografiĹĄe, osjeti huk nabujale vode, Ä?uje govor prirode...

U mjestu Zeleni vir crnogorski knjaz Danilo Petrović je u znak sjećanja na majku Krstinju 1858. godine podigao kameni most.

Most ka Mrtvom Dubokom

mnoštvo slapova, bukova, nabujalih pritoka. Kretanje se uglavnom izvodi 20 do 100 metara iznad rijeke putem ili stazom povremeno usječenom u stijenu,

46 Caffe Montenegro

polutunelom ili kroz šumu. Kroz kanjon se hoda lagano i oprezno, mnogo mjesta zahtijeva da se stane, udahne ljepota, fotografiše, osjeti huk nabujale vode, čuje govor prirode...

U proljeće u kanjonu se osjeća jak miris srijemuša-divljeg luka izuzetno ljekovite biljke koje tu ima u izobilju.

48 Caffe Montenegro

- M j e s ta koj a m e n i znače Jelena Ena Burić, Direktor marketinga i prodaje Hilton Podgorica Crna Gora

Ljubav je moja snaga

a se znanjem, radom, strpljenjem i inteligencijom „začinjenim“ empatijom i ženskom suptilnošću može biti na rukovodećoj poziciji, i imati uvijek osmijeh na licu, širiti i kad je najteže pozitivnu energiju oko sebe, primjer je Jelena Ena Burić, Direktor marketinga i prodaje Hilton Podgorica Crna Gora. Onaj ko je nije upoznao i vidi samo njeno profesionalno zvanje, mogao bi imati pogrešnu predstavu, da iza te profesije stoji stroga i nepristupačna osoba. Disciplina da, strogost u njenom pravom značenju nikako ne idu uz Enu. Fenomenalna energija, mladost ali i iskustvo stečeno na raznim pozicijama u hotelijerstvu počevši od sobarice do rukovodećih u menadžementu, neopterećenost egom, prijateljski stav u poslu, nesebičan pristup kolegama, strast prema hotelijerstvu, i uvijek osmijeh, ne servilan, nego urođen i prirodan. Dijete Podgorice, našeg školovanja izdanak, naš hotelijerski mladi i uspješni kadar. To je Ena. Ali ona je prije svega porodična žena, majka dva divna dječaka Vladimira i Blaža. Mnogo snage, vremena, posvećenosti i odgovornosti iziskuje njen posao u Hiltonu, za koji kaže da je uz poštovanje njenih prethodnih radnih mjesta ipak privilegija. Ali, nije samo škola i iskustvo stvorilo takvu Enu. Kaže da su joj samopouzdanje dali srećno djetinjstvo, ljubav i podrška supruga Balše, snaga majčinstva i radosna porodična oaza. Ali ističe da su je formirali i specifičnost podneblja gdje je rođena i da joj mnogo znače draga i vrijedna prijateljstva ali i novi ljudi koje upoznaje i koji je podržavaju. Hotelijerstvo smatra stilom života, i da se ne bavi tim poslom bavila bi se, kaže, baštovanstvom.

50 Caffe Montenegro

C.M: Kako je tekao Vaš obrazovni i profesionalni put? - Dijete Podgorice, osnovno i srednje obrazovanje stekla u Podgorici. Fakultet za turizam završila u Kotoru. Prvi posao mi je bio u NVO Green Home – prva ljubav zaštita životne sredine gdje sam naučila da sprovedem u praksi vještine menadžera i same organizacije. C.M: Gdje ste se prvo sreli sa hotelijerstvom, i kad je bio prelomni, tj. ključni momenat da se opredijelite za taj posao? - Tokom studija bio je i odsjek hotelijerstvo, ipak sam se odlučila za menadžment u turizmu. Za vrijeme pripravničkog staža počinjem da radim u hotelu sa ne previše entuzijazma, međutim... Ubrzo sam uvidjela da je hotelijerstvo način života. Kad jednom zakoračite u taj svijet, u njemu ostajete. Imala sam Kad kažeš „Hilton“ znaš šta da očekuješ - Hilton i jeste Hilton jer znate šta ćete dobiti u Podgorici ili bilo gdje u svijetu. Standardi koji se poštuju i implementiraju su ono što razlikuje Hilton od ostalih. Počev od kreveta (Hilton Serenity bed) pa do prepoznatljivog Hilton doručka na bazi švedskog stola.

sreću da se tokom pripravničkog upoznam (radim) u svim sektorima hotela – počev od domaćinstva, hrane i pića, recepcije, prodaje. C.M: Koji su kriterijumi ključni za dobro funkcionisanje hotela? - Planiranje, organizacija i disciplina.

Rano sam uvidjela da je hotelijerstvo način života. Kad jednom zakoračite u taj svijet, u njemu ostajete. C.M: Možete li povući paralelu između sadašnjeg posla u hotelu Hilton i prethodnih rukovodećih pozicija? - Uz dužno poštovanje prema

svemu, rad u Hiltonu je jedan potpuno novi, drugačiji izazov. Konstatno učenje, potpuno drugačiji pristup prema prodaji, dinamičnost. Hilton je univerzitet sam po sebi.

Glavni grad a i država su otvaranjem Hiltona dobili mogućnost da se nađu na mapi mnogih gostiju koji kroz ime Hilton prepoznaju – bezbjednost, kvalitet usluge i luksuz. 52 Caffe Montenegro

Tim hotela „Hilton“ u Podgorici

CV je važan ali ne odražava to ko smo mi ustvari - Privilegija je svakako raditi u sklopu Hilton brenda. Što se tiče CV-ja, lično volim da me život vodi spontano i bez planiranja. Tako da nikada nijesam ni slutila da ću raditi tu gdje sam danas, i svakako nijesam uzimala CV kao prelomnu stavku. CV jeste naša poslovna lična karta, ali isto tako CV ne pokazuje ni djelić onoga ko ste vi ustvari. Sa istim žarom sam radila i kao sobarica - Htjela bih da izrazim izuzetno zadovoljstvo sto sam dobila priliku da radim u sklopu Hilton porodice. Ipak, jedna stavka je jako bitna i sa zadovoljstvom je ističem, da kada radite i radite sa ljubavlju i sebe nesebično dajete, rezultati moraju doći. Moj prvi posao u hotelu je bila pozicija sobarice. Na tom mjestu sam predano radila isto kao i danas na ovoj poziciji.

C.M: Koliko traje i kako izgleda Vaš „običan“ radni dan? A koji su to i kakvi vanredni radni dani? - Iskreno, prije samog otvaranja hotela imali smo period od godinu dana u kojem se radilo na postavljanju politika, strategija hotela. U tom periodu radilo se baš dosta i preko 12 sati dnevno, sad je obim

posla i dalje priličan ali se radno vrijeme normalizovalo. C.M: Kako se snalazite u „vanrednim situacijama“ kojih u svakom hotelu ima? Šta Vam je i ko tad najviše od pomoći? - Vanrednih situacija ima svugdje, i svaka takva je novo iskustvo. Hilton ima mnogo mogućnosti i sjajnu

podršku, međutim tim i timski rad je ono sto je podrška u svakom trenutku. C.M: Koji savjet biste Vi danas dali nekome na početku karijere u hotelijerstvu, ili mladim studentima koji sanjaju Vašu poziciju jednog dana? - Za sve što radite morate da imate

Imala sam sreću da se tokom pripravničkog upoznam (radim) u svim sektorima hotela – počev od domaćinstva, hrane i pića, recepcije, prodaje. 53

volju i ljubav. Nemojte da se plašite i potrudite se da date sve od sebe u bilo kom poslu i rezultati će doći. C.M: Da li se sjećate kako ste zaradili prvi novac? - Prvu platu sam zaradila na prvom poslu, u NVO Green Home. C.M: Da li postoji osoba koju smatrate svojim uzorom u poslu? Pamtite li neki savjet koji ste dobili? - Uzor u poslu su mi mnogi, ali dosta toga volim da uradim na svoj način. Svakako, najbolji savjet koji sam dobila je i moj životni moto – „u svemu budi pravedan i istrajan“. C.M: Sa kojim segmentom značaja postojanja Hiltona u Crnoj Gori možda širi auditorijum nije

hotela dobili mogućnost da se nađu na mapi mnogih gostiju koji kroz ime Hilton prepoznaju – bezbjednost, kvalitet usluge i luksuz. Osim internih kanala, Hilton ima mrežu koja „pokriva“ cijeli svijet. Predstavljanjem samog hotela svijetu, predstavljena je i Crna Gora kao destinacija. C.M: Koliko zaposlenih ima u Hiltonu? Da li su to ljudi iz Crne Gore? - U hotelu trenutno imamo oko 130 zaposlenih, i da, to su uglavnom ljudi iz Crne Gore. Osim Generalnog direktora koji po standardu mora biti osoba sa iskustvom rada u Hiltonu i u ovom slučaju je stranac, ostali zasposleni su ljudi iz Crne Gore.

bezuslovna podrška porodice Ljubav je moj odgovor na dosta toga. Moj dan je izuzetno dinamičan, kada nijesam na poslu, onda sam maksimalno posvećena porodici. Dok sam na poslu, bezbrižna sam jer imam veliku i bezuslovnu podršku porodice.

upoznat? Šta znači takav brend u „savremenoj biografiji grada“? - Hilton je jedan od najvećih i najbrže rastućih ugostiteljskih kompanija u svijetu, sa više od 4.900 hotela koji obuhvataju preko 800.000 soba u 104 zemalje. U skoro 100 godina od osnivanja, definisano je ugostiteljstvo i uspostavljen portfolio 14 svjetskih brendova između kojih su Hilton Resorts, Hampton by, HiltonWaldorf Astoria i ostali. Glavni grad a i država su otvaranjem takvog

54 Caffe Montenegro

C.M: Kako je menadžment zadovoljan dosadašnjim postignutim rezultatima Hotela? I šta je ono što odvaja Hilton Podgorica Crna Gora od hotela Hilton u drugim zemljama? - Hotel je otvoren u septembru 2016., i nakon perioda pozicioniranja, sada počinju da se realizuju ciljevi implementirane strategije. Hilton Podgorica Crna Gora svakako odvaja to što je prvi u zemlji, sto ima svoje prednosti i nedostatke. Takođe, jedna od značajnih

stavki je i što hotel u svojim „genima“ nosi bogatu istoriju hotela Crna Gora koja se prožima u svakom dijelu. Počev od kolekcije slika naših istaknutih umjetnika koje su ostavljene kao nasljedstvo, do mnogobrojnih detalja prisutnih danas u hotelu. C.M: Šta još preporučujete osim uživanja na terasi hotela i u Sky Baru našim sugrađanima i gostima koji nijesu gosti hotela (mislim na smještaj)? U čemu sve mogu uživati

Svaki slobodan trenutak provodim sa porodicom i prijateljima, a najčešće u prirodi pored jezera ili mora. u Hiltonu? - Obzirom da radim u prodaji, trebalo bi mi mnogo prostora da sve nabrojim... Hotel ima toliko različitih i lijepih sadržaja, osim pomenutih neizostavan je Doclea SPA centar sa unutrašnjim bazenom, restoran koji nosi ime po starom hotelu sa predivnom baštom, legendarna terasa, tu su i konferencijske sale urađene po posljednjim standardima i svakako neizostavna Kristalna dvorana koja pruža mogućnost da se u gradu organizuju razni događaji počev od već

realizovanih - Teletona, do planiranih balova i slično.

životu? - Porodica i prijatelji!

C.M: Da li ste zahtjevan hotelski gost? Šta prvo primjećujete kad odsjedate u nekom hotelu? Poredite li uslugu i slično sa Vašim matičnim hotelom? - Ni najmanje. Obično se saživim sa osobljem u drugom hotelu i dosta često se svodi na prijateljske razgovore sa razmjenom iskustva. A primjećujem sve, do najsitnijih detalja - profesionalna deformacija. To je neizbježno, odmah se prihvataju bolja iskustva, nove ideje.

C.M: Šta je Vaša najveća poslovna satisfakcija za nesebično odricanje na poslu? - Timski rad i harmonija na poslu. Nakon toga zadovoljan gost, koji izlazi sa osmjehom.

C.M: Ima li slobodnih vikenda u Vašem poslu? Kad ih ima kako ih i gdje najčešće provodite? - Naravno, posao kao posao. Hotelijerstvo je specifično, i dosta često upravlja slobodnim vremenom. Svaki slobodan trenutak provodim sa porodicom i prijateljima, a najčešće u prirodi pored jezera ili mora. Obožavam i planinu ali zbog daljine, ne idem često koliko bih željela. C.M: Ko Vam je najveća podrška u

C.M: Hotelijerstvo je industrija u kojoj ne možete da radite ako je ne volite. Da li je to upravo ono što prevagne u kritičnim momentima premora...? - Svakako, to je najbitnija stavka. Hotelijerstvo je posao koji je pun neočekivanih situacija, posao koji prosto ne možete u cjelosti da isplanirate. U ovom poslu morate da se pronađete i da ga prihvatite kao način života.

C.M: Gdje volite da odmarate, imate li neku omiljenu destinaciju, izletište, plažu, planinu...? - Nekad se i plašim da podijelim svoja utočišta. Jezero, more i planina. Volim naravno i da putujem, ali što više vidim, više volim svoje.

C.M: Koje izlete najčešće preporučujete svojim gostima zavisno od vremena kojim raspolažu? - Ne bih izdvajala neki posebno, toliko toga ima da se vidi i pokaže. Ono što moram izdvojiti jeste oduševljenje gostiju koji prvi put dođu u Crnu Goru i njihovi utisci o prirodnim ljepotama.

C.M: Na šta ste najponosniji u životu? - Na svoju djecu, porodicu i što imam toliko dragih osoba u svom životu koje mogu da nazovem iskrenim prijateljima.

C.M: Na šta ste najponosniji u karijeri? - Bila bih neskromna kad bih rekla da to nije postignuto, međutim rado ističem činjenicu da u svakom trenutku mogu da pogledam i naiđem na prijateljski pogled svih ljudi sa kojima sam ikad radila. C.M: Čime biste se rado bavili da ne radite to što radite? - Poljoprivredom i baštovanstvom.

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407 57 87

- i n tervj u Goran Martinović,

konsijerž hotela “Splendid” u Bečićima

Tvoj (hotelski) čovjek za sve Vrijeme kad se od hotela očekivalo da pruži usluge samo svojih hotelskih sadržaja odavno je prošlo. Gost danas dolazi u hotel očekujući da on bude njegov domaćin u gradu, zemlji u kojoj boravi, najčešće prvi put. Gost od hotela očekuje da ga uputi kako na najbolji način da upozna zemlju, kulturu, gastronomiju, atrakcije..., i koliko god je to moguće u što kraćem roku. Ozbiljni hoteli zato imaju svoje ljude “za sve” - konsijerž službu. Konsijerž je čovjek koji mora imati visok nivo kulture komunikacije, ophođenja, poznavanje jezika ali i ponude i mogućnosti svoje zemlje i biti spreman da ponekad i nemoguće želje učini mogućim. Goran Martinović konsijerž hotela “Splendid” je i nosilac najvećeg međunarodnog obilježja u svojoj profesiji – tzv. Zlatnih ključeva. Pružiti odličnu i prijateljsku uslugu gostu je ono što će mu ostati u sjećanju cijelog života, a mnoge svjetske ličnosti su uživale u uslugama Splendidovog konsijerža i cijelog tima ljudi iz drugih službi hotela jer to je timski posao, umnogome zavisan i od spoljnih saradnika – rekao nam je Goran.

60 Caffe Montenegro

- Karijeru konsijerža sam počeo u hotelu Splendid i to od njegovog samog otvaranja, od 2006. godine. U to vrijeme hotel Splendid je bio prvi i jedini hotel u regionu koji je imao svog konsijerža . Tu sam već 11 godina. Prije toga radio sam u hotelijerstvu u Holan-

ličnosti najviše opredijelila za ovaj posao. Smisao za komunikaciju, posvećenost i moj iskren i odgovoran odnos prema profesiji su osnovni parametri koji su me tokom godina vodili i uz koje sam sticao svoje iskustvo. Neće biti tendenciozno ako kažem da “dobar konsijerž” mora biti kompletna ličnost to jest, mora imati izražen osjećaj za komunikaciju sa ljudima, da se odlikuje prefinjenim manirima, zna jezike, (engleski je obavezan), i naravno ono

diji, Grčkoj i Italiji gdje sam stekao veliko iskustvo radeći na raznim pozicijama u hotelu. Prva iskustva u radu u hotelijerstvu sam sticao u Grčkoj i to daleke 1993. godine u hotelu Palini Gregoriadis na Halkidikiju. To iskustvo ću pamtiti posebno iz razloga što je to bilo vrijeme raspada Jugoslavije i ratnih previranja na ovim prostorima, a to je i uzrokovalo moj odlazak iz zemlje.

Slobodno mogu reći da je sa svjetski poznatim zvjezdama najlakše i raditi pri tom mislim prvenstveno na glumce, pjevače i sportiste.

C.M: Kada ste i gdje počeli karijeru konsijerža i šta je uticalo na Vas da se opredijelite za taj posao?

C.M: Koje osobine mora da posjeduje dobar konsijerž, i da li kod nas postoji škola ili obuka za to zanimanje? - Čini mi se da me je priroda moje

62 Caffe Montenegro

što možda i određuje njegovo postojanje je dobro poznavanje svih vrsta servisa koje opslužuju gosta u toku njegovog boravka u hotelu i van njega.

C.M: Koji su najčešći zahtjevi VIP gostiju hotela “Splendid”? - Bez obzira koliko naizgled bili visoki zahtjevi gostiju, konsijerž je tu da na njih odgovori na sebi svojstven način. Kvalitet, brzina i tačnost su imperativi za svakog gosta. Najviše zahtjeva se, ipak, kod gostiju koji dolaze u Splendid bazira na posjetama nacionalnim parkovima, obilascima prirodnih ljepota kao i istorijskih i kulturnih znamenito-

sti Crne Gore, ali i na posjetama restorana, muzeja, muzičkih događaja... Tu smo da im obezbijedimo osim smještaja, i karte, prevoz i pun aranžman za svaki zahtjev.

o Fisichel Giancarl

mads mikk

elsen

angelina joly i brad pitt

“Naš hotel je posjetilo veliki broj stranih i domaćih javnih ličnosti. Pomenuću samo neke: The Rolling Stones, Madonna, The Prodigy, Simply Red, Jamiroquai, Julio Iglesias, Michael Fassbender, Armand Assante, Angelina Jolie i Brad Pitt, Kevin Spacey, Ralph Fiennes, Michelle Rodriguez i mnogi drugi.”

Dejan Bodiroga

Julio Iglesias

Armand As

sante dino rađa

kevin spacey

sa Tamarom Mellonn poznatom dizajnerkom, osnivačem i dizajnerom brenda Jimmy Choo

Michelle Rodriguez

Simbolika i značaj Goranovih “Zlatnih ključeva” Goran Martinović je od prošle godine nosilac prestižnog obilježja konsijerža širom svijeta – Zlatnih ključeva. Les Clefs d’Or na francuskom doslovno znači “zlatni ključevi”, a to je internacionalno udruženje konsijerža osnovano 1929. godine u Parizu, čiji se članovi vode motom “najbolju uslugu pružamo kroz prijateljstvo”. Danas je oko 4000 članova tog elitnog društva širom svijeta, a ponosni su na činjenicu da će pomoći gostu i ispuniti mu svaku želju - dok god je legalna, moralna i ljudski opravdana.

Oblilazak Crne Gore je čest zahtjev i zavisno od interesovanja i afiniteta gost može tražiti od nas da to uradi kopnenim, morskim ili vazdušnim putem. U svakom slučaju želja će mu biti ispunjena.

C.M: Da li ste obavezni na čuvanje tajni, to jest na diskreciju kada to gosti zahtijevaju? - Svaki gost u Splendidu uživa i provodi svoj odmor na najbolji način. Naša uloga u hotelu je upravo ta da se gost u njemu osjeća kao kod kuće i da neke tajne i ako postoje ostanu u njemu. Konsijerž podrazumjeva između ostalog zagarantovanu diskreciju i poštovanje privatnosti gostiju. Nezamislivo bi bilo da dijelim takve informacije u javnosti ili uopšte bilo gdje van hotela i tima ljudi uključenih u realizaciju zahtjeva. Diskrecija VIP i običnom gostu se podrazumijeva.

C.M: Da li je bilo nekih zahtjeva koje je uprkos dobroj volji nemoguće ispuniti i navedite nam neki primjer? - Naravno da ima situacija kada jednostavno ne možete ispuniti neke zahtjeve gostiju, iako nijesu nerealni, ali problem za realizaciju je nepostojanje određenih servisa kod nas. U tim slučajevima, pribjegavamo rezervnoj varijanti kad nudimo neke druge solucije, a i radimo na tome da se tako dobije vrijeme koje nam je ponekad

64 Caffe Montenegro

neophodno da i nemoguće učinimo moguće i organizujemo se. Evo i primjera: gost poželi da rentira neki automobil, recimo Ferari, Lamborghini, ili nešto slično. Da bi ispunio njegova očekivanja potrebno mi je više vremena (recimo dan više od datuma kad je njemu auto potrebno) jer to auto treba dopremiti iz Njemačke ili iz neke susjedne zemlje. U roku od 24 sata auto je tu i naravno gost je zadovoljan.

C.M: Koji su zahtjevi ino gostiju najčešći? Šta žele da vide i dožive u Crnoj Gori i na koji način? - Kao što sam ranije napomenuo ako govorimo o gostu koji je došao kao turista uglavnom se radi o obilasku obale nacionalnih parkova i kulturnih znamenitosti Crne Gore. Ne zaboravimo da imamo goste koji su tu poslom na jedan - dva dana i koji poslije završenog sastanka dođu kod mene sa molbom da bi htjeli nešto vidjeti i da imaju samo par sati na raspolaganju da bi na primjer, vidjeli cijelu našu obalu, ili makar njen veći dio. Znate kako već

stojimo sa saobraćajem u ljetnjem periodu tako da bi svaki odlazak autom do zaliva, Skadarskog jezera ili Ulcinja bila nemoguća misija u tako kratkom roku. Zato u takvim situacijama pribjegavam da ponudim obilazak čamcem, jahtom, gliserom ili pak helikopterom. Napominjem, da Splendid ima svoj helidrom .

C.M: Koliko jezika govorite? - Govorim dobro engleski i italijanski, a služim se i ruskim jezikom.

C.M: Da li sami organizujete ispunjavanje posebnih želja i zahtjeva gostiju ili imate tim koji radi na tome s Vama? - Da bi ovaj posao obavljali uspješno morate mu se posvetiti 100%. Svakom zahtjevu se mora prići maksimalno odgovorno i nastojati da gost bude zadovoljan jer u protivnom vaša uloga kao konsijerža u hotelu gubi smisao. U svemu tome mi pomažu bell captain i bell-boyevi. Njihova uloga u hotelskom servisu je da pomažu gostu oko parkiranja automobila, nošenje prtljaga

Mick Jaggerova nestašna pudla Za vrijeme boravka legendarne grupe Roling Stones u Crnoj Gori imali smo simpatičnu situaciju. Naime, uoči koncerta primio sam poziv od gospodina Browna (pseudonim pod kojim je boravio Mick Jagger u hotelu) da se pobrinemo za njegovog ljubimca (pudla) po imenu Ruby Tuesday (stari hit Rolling Stonesa). U pratnji jednog bell - boya poslije laganog obroka koji se sastojao od sušenih voćkica, slijedila je lagana šetnja pudle. Bilo je to lijepo rješenje da se zaokruži Rubyn boravak u hotelu. Mladi kolega (bell- boy) bez ranijeg iskustva u takvim situacijama pustio je Ruby sa povoca i ona je pokazala svu svoju nestašnu prirodu. U tren oka bila je potpuno mokra ispod prskalica na travnjacima oko bazena. Alarm za uzbunu se upalio, fenovi i peškiri stupili su na scenu, Ruby je dobila novu frizuru. Sve se dobro završilo. „Mr Brown“ je bio zadovoljan u protivnom ne znam kako bi sve prošlo da se Ruby razboljela.

i tome slično. Mi funkcionišemo kao tim i jedino tako je moguće realizovati svaki zahtjev gosta.

C.M: Koja je svjetski poznata ličnost za koju ste obavljali usluge bila najzahtjevnija i najnepristupačnija? A ko Vas je najviše fascinirao? - Slobodno mogu reći da je sa svjetski poznatim zvjezdama najlakše i raditi, pri tom mislim prvenstveno na glumce, pjevače i sportiste. Njihovi zahtjevi se pretežno svode (svi su oni prvi put u Crnoj Gori) na posjete dobrim restoranima ili određenim turističkim lokacijama uz najveću diskreciju. Na primjer Michae Fasbender je došao u Crnu Goru na motoru sa svojim ocem i tako obišao Skadarsko jezero i našu obalu. Angelina Jolie i Brad Pitt svoj dolazak u Crnu Goru su sveli na dvodnevni predah u hotelu između dva snimanja. Za njihovu posjetu me vežu posebne uspomene. Kratak razgovor sa njima i fotografija bilo je prijatno iskustvo.

C.M: Da li Crnogorci koriste Vaše usluge i koji su njihovi najčešći zahtjevi? Jesu li to neki romantični gestovi?

Šta u današnje vrijeme znači riječ concierge? Najbolji prevod za concierge bio bi lični asistent. S jednom pozivam lični asistent može vas riješiti zastoja, ušteđeti vrijeme i organizovati vaš život. Može organizovati sve, od jednostavnih do složenih usluga, sve dok su vaši zahtjevi u skladu sa zakonima etike i dobronamjerni. Usluge mogu biti izvedene po satu, dnevno, mjesečno ili samo za određeni događaj. Uz sve to, lični asistent pruža svoje usluge s dužnom pažnjom, između klijenta i njega vladu povjerenje i stroga zaštitu ličnih i drugih podataka klijenta.

- Naravno da i Crnogorci kao i svi gosti koriste naše usluge, ne u tolikoj mjeri kao strani gosti što je i razumljivo. Njihovi zahtjevi su nešto skromniji ali ne možemo govoriti da su manje inventivni.

C.M: Da li ste nekad dobili neki posebno visok bakšiš kao zahvalnost za uslugu koju ste uradili za gosta? - Kad je gost zadovoljan zna to i nagraditi. Bilo je mnogo takvih situacija. Ipak, najveća satisfakcija je kad uradite posao do kraja i na najbolji način. Pomenuću američkog ambasadora u Italiji koji je bio sa suprugom i ćerkom na odmoru i odsjedao u našem hotelu. Dan kada je napustio hotel sam saznao da se radi o ambasadoru. Tražio je moju adresu. Za desetak dana je stiglo njegovo pismo zahvalnosti i prigodan

poklon. To su sitnice koje mnogo znače i guraju vas naprijed . Ili još jedan primjer: gost je izrazio želju da svojoj dami čestita rođendan na malo čudan način. Ona je bila sa svojim prijateljicama na jahti u Bokokotorskom zalivu, a njen suprug je zamislio da njegove najljepše želje budu ispisane na traci koju bi vukao avion. Čestitka je bila duža pa smo sve to morali svesti na 15-tak slova, a traku je vukao dvokrilac koji je uzletio iz Nikšića. Zadovoljstvo je bilo obostrano. Mogu vam samo reći da se radi o izuzetno poznatoj ličnosti.

C.M: Da li je Crna Gora spremna da ispuni ekstra zahtjeve gostiju s obzirom da se ti zahtjevi nekad ne mogu samostalno realizovati već u partnerstvu sa drugim pružaocima usluga? - Veoma interesantno pitanje. Svaki

Francuzi su izmislili konsijerž profesiju Riječ “concierge” dolazi iz Francuske Comte des Cierges, što znači Stražar svijeća. U feudalno doba, Comte desCierges bio je odgovoran za rasvjetu sa svijećama, tako da je uvijek znao, gdje i kada se odvijaju događanja. Ubrzo nakon toga, on je postao osoba, odgovorna za organizaciju hrane (catering), kada su bili na specifičan dvor pozvani ugledni gosti. U srednjem vijeku, concierge je odgovoran za čuvanje ključeve u palatama ili zatvorima. U Parizu je zatvor nazvan Conciergerie, u čast čuvaru, koji je bio odgovoran za ključeve i praćenje zatvorenika u svoje stanice. U ranom 20.vijeku, kad je međunarodni turizam procvjetao nudeći putovanje vozovima i parobrodovima, švajcarski hotelijeri smislili su radno mjesto Dvorni Porter. Ti ljudi su bili odgovorni za dobrobit turista, od njihovog dolaska vozom, prevoza do hotela i za svakodnevne potrebe i zahtjeve gosta. Davne 1929. godine, tri ponuđača concierge usluga, sastali su se u Parizu da podijele svoja iskustva. Oni su otkrili da je dijeljenje iskustva i poslovno umrežavanje vrlo korisno za posao. Rezultat toga je postojanje concierge udruženja u različitim evropskim gradovima.

zahtjev od strane gosta podrazumijeva uključivanje više faktora u njegovu realizaciju. Ranijih godina je bilo mnogo teže realizovati specijalne zahtjeve iz razloga što naprosto nijesu postojali uslovi za to. Na primjer, ponuda najma jahti, luksuznih vozila, privatnih aviona... praktično nije ni postojala, pa smo se dovijali na razne načine obezbjeđujući ih iz okolnih zemalja. Danas je već drugačije. Postoje agencije koje nude dobar servis, transfere, rentiranje jahti, VIP automobile, pa čak i privatne jetove, imaju u ponudi extreme

66 Caffe Montenegro

ture, ribolov (big game) itd, tako da je mnogo lakše. Ipak, još uvijek imamo kao problem često nepoštovanje satnica, kašnjenja i slično. Nadam se da će se vremenom tačnost podrazumijevati jer je u našem poslu, kao i u svakom od velikog značaja vrijeme.

C.M: S kim sve sarađujete u vašem poslu? - Individualnost i samostalnost u radu je itekako značajna ali i bez obzira na to vi ste jednostavno upućeni na druge.

Bez obzira na vašu kreativnost ne možete funkcionisati ako svi akteri u lancu pružanja dodatne usluge ne funkcionišu povezano. Morate biti upoznati sa svim lokalnim kulturnim i zabavnim dešavanjima kao i radom zdravstvenih ustanova, banaka, aerodroma i slično. Jednostavno, svaka informacija vam mora biti dostupna u najkraćem vremenu. Na svu sreću danas to ide mnogo brže jer se do mnogih informacija može doći putem interneta.

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne ma energetske eﬁkasnosti • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

68 Caffe Montenegro

~ Tre ndovi u u g o s t i tel j st v u: S a n j iv e na st o ~

Najzdravije,

najukusnije i najcjenjenije

70 Caffe Montenegro

Lokalne namirnice su najbolji izbor Posljednjih godina svjedoci smo mnoštva trendova i pokreta u ugostiteljstvu, od koncepta do serviranja, gotovo sve preživljava skoro pa sezonske promjene, kako bi restorani opstajali i uživali dobar glas na sve življoj ugostiteljskoj sceni. Jedan od takvih trendova bio je i posluživanje i spremanje jela od lokalnih, sezonskih namirnica. Ipak, ovaj trend zapravo i nije nešto što smo mi izmislili, on je vraćanje u prošlost, u doba prije Drugog svjetskog rata kada većina hrane nije i nije mogla putovati duže od stotinjak kilometara. U crnogorskim okvirima to bi značilo od nekog sela u Bjelopavlićima ili zaleđu Cetinja do urbanih centara i pazara. Danas to više nije trend, to je cijeli

pokret koji se vrtoglavom brzinom širi svjetskom scenom, savršeno prilagođen i uklopljen u način i vrstu ponude restorana. Prvobitno se koncept lokalne hrane najviše odnosio na nabavku svježeg sezonskog voća i povrća sa farmi koje su bile prilično udaljene od restorana. Međutim, danas se otišlo korak dalje, pa se ugostitelji odlučuju za kupovinu lokalno uzgojene govedine, piletine, ribe, pa čak i piva i vina. Zašto je ovaj trend prerastao u globalni pokret koji transformiše kako ljudi jedu nije teško pretpostaviti - namirnice su zdravije, ukusnije, svježije, a njihovo konzumiranje je doprinos održivosti i odgovornijem društvenom ponašanju. Pokret je dobio i svoje ime “Farm to Table” (u slobodnom prevodu – “Sa njive na sto”). Restoran na čijem se meniju nalazi ta oznaka garantuje svojim gostima da ono što jedu nije putovalo do stola više nego oni u životu.

Gosti kojima su ponuđena dva ista jela ali jedno sa makar jednim lokalno uzgojenim sastojkom, uvijek su birali lokalno bez obzira na cijenu

Nije lako ali se isplati Poštovanje principa “sa njive na sto” nije jednostavno za restoran, zahtijeva razvijenu i kontrolisanu mrežu i poštovanje rigoroznih zakonskih okvira, a prije svega veliku posvećenost i ljubav prema pružanju što bolje

usluge gostima. To nije koncept koji može svak i koj je jednostavno uvesti u svoju kuhinju. Međutim, osim one moralne, ljudske satisfakcije, jer time činite dobro lokalnoj zajednici, ekologiji i podržavate lokalne preduzetnike i proizvođače, jela u restoranu biće zdravija i ukusnija a samim tim gosti

zadovoljniji. Ako je cijena ono što vas plaši, zapravo taj koncept uopšte ne znači mnogo više cijene nego što biste platili kod velikih dobavljača jer kada su namirnice u sezoni i njihova cijena je znatno niža nego kad ih čekate da doputuju sa drugog kraja planete. Ono što je najvažnije, gostu neće biti

Gostu neće biti teško objasniti zašto treba da plati jelo nešto više novca ako recimo breskve u tartu nisu iz Ekvadora već recimo sa podgoričkih plantaža, jagode nisu iz Čilea već iz okoline Danilovgrada a jagnjetina sa žabljačkih pašnjaka umjesto iz Holandije

teško objasniti zašto treba da plati jelo nešto više novca ako recimo breskve u tartu nijesu iz Ekvadora već recimo sa podgoričkih plantaža, jagode nijesu iz Čilea već iz okoline Danilovgrada a jagnjetina sa žabljačkih pašnjaka umjesto iz Holandije i tako dalje.

10 razloga zbog kojih restorani treba da kupuju lokalno 1. 2. 3.

Lokalne namirnice su uvijek svježe

Lokalno ne znači

7. 8.

Lokalno čuva prirodu

Lokalno doprinosi

Posljednja istraživanja u SAD-u pokazala su da na ugostiteljskom tržištu duže opstaju i veće profite ostvaruju Lokalne namirnice su ukusnije restorani koji na svom meniju, pored standardne ponude uključuju i jela od lokalnih namirnica. Po istom istražiKupovinom lokalnog pospješujete vanju, imati restoran koji nudi isključivo jela od lokallokalnu ekonomiju nih namirnica manje je uspješno od kombinovane 4. Lokalno je odlična reklama ponude. Gosti kojima je ponuđena dva ista jela ali jedno sa makar jednim lokalno 5. Više kreativnosti Restoran uzgojenim sastojkom, uvijek su birali na meniju lokalno bez obzira na cijenu. u čijem se

samo povrće i voće

Lokalno nije skupo

kao što se čini očuvanju sela

10.

Lokalno znači

više izbora

72 Caffe Montenegro

meniju nalazi oznaka «Farm to Table» garantuje svojim gostima da ono što jedu nije putovalo do stola više nego oni u životu

Novo mjesto : C u ltur e ba r B u kow s k i u Pod gor i c i

Muzej poetskog ukusa i razigranih ideja Današnji restorani uglavnom su potpuno usvojili koncept lokalnog i sezonskog porijekla namirnica koje koriste za jela na meniju. Neki su otišli korak dalje od tog praveći sopstvene bašte i male farme na kojima u svakom trenutku kontrolišu svježinu i uzgoj povrća, voća ili začinskog bilja

74 Caffe Montenegro

U City kvartu u Podgorici uselio se još jedan novi ugostiteljski objekat - Culture bar Bukowski. Jedinstven lokal, donosi novu energiju gradu. Ovo je „destinacija“ romantičnih književnih duša, omladine koja voli da čita i da se druži. Stvaranje cjelokupnog stila lokala izgleda veoma inspirativno, s obzirom na to da se on sastoji iz dva povezana segmenta. Sa koje god strane da se sagleda prostor, drugi dio

je nepoznanica, a naznake se dobijaju samo kroz prozor između dva dijela. Pažnju privlači elegantan miks sadašnjosti i prošlosti, sa oznakama romantike koja je obojena otmenim nijansama i skupocjenim materijalima. Iako potpuno različiti ambijenti, neki elementi korišćeni su u oba dijela, kako bi se stvorio utisak jedinstvene priče u kojoj svaki kutak posjetiocima

daje neki unutrašnji mir. To znači ugodno boraviti na jednom mjestu, a imati dva doživljaja. Mladi dizajneri i diplomirane arhitekte Andrea Pajković, Tamara Marović i Miloš Bukilić potrudili su se, da na suptilan način pretoče lik i djelo američkog pjesnika, pripovjedača i romanopisca Čarla Bukovskog u prostor istoimenog kafea, tako

Svaki komad namjeĹĄtaja kupljen je u Francuskoj 76 Caffe Montenegro

Ovo je mjesto na kome je ugodno boraviti na jednom mjestu, a imati dva doživljaja što su haotičnost njegovog života prikazali kroz nedovršene zidove i asimetične teksture na podovima. Poseban pečat predstavljaju citati na zidovima i replike njegovih umjetničkih slika živopisnog kolorita, koje prostoru daju dinamiku. Korišćeni su prirodni materijali – drvo i plava opeka u kombinaciji sa neobrađenim betonom. Svaki komad namještaja kupljen je u Francuskoj. Većina stolova je rađena od ručno obrađivanog drveta, što ovaj enterijer čini unikatnim. Izobilje knjiga sa kožnim povezima i pažljivo odabarani detalji, stvorili su komfor koji odiše originalnošću. Ukrasni elementi, birani su oprezno kako bi se uskladili sa konceptom i ambijentima. Posebna estetika učinila je osjećaj gostima kao da se nalaze u nekom egzotičnom muzeju. Kao što je književnost umjetnika Bukovskog oslobođena metafora i razumljiva svima, tako je i kafe dobrodošao raznolikim ljudima, onima koji vole da budu viđeni i važni ali i onima koji žive u svom svijetu. Svak na ovom mjestu pronaći će svoj kutak i gledajući makar u zidove, čitajući stihove, život oplemeniće i poprimiće mirniji tok.

Korišćeni su prirodni materijali – drvo i plava opeka u kombinaciji sa neobrađenim betonom. 77

Prvi dio lokala liči na dnevni boravak, obojen toplim i prijatnim nijansama sa raznim umjetničkim antikvitetima. Fotelje nas vode kroz učiteljicu života - istoriju, dok različiti materijali na njima formirali su mikroambijente. Tu ste okruženi knjigama smještenim na simpatičnim policama. Dekorativni kamin simbolizuje tradicionalno porodično okupljanje, ušuškanost doma i kilometarske razgovore sa najmilijima. Culture bar Bukowski smjelo interpretira dinamiku urbanog života. U drugom dijelu lokala, osjeća se nota savremenosti u urbanosti, postignuta materijalizacijom i organizacijom

Mladi dizajneri i diplomirane arhitekte Andrea Pajković, Tamara Marović i Miloš Bukilić potrudili su se da na suptilan način pretoče lik i djelo američkog pjesnika, pripovjedača i romanopisca Čarla Bukovskog u prostor istoimenog kafea, tako što su haotičnost njegovog života prikazali kroz nedovršene zidove i asimetične teksture na podovima. prostora u vidu visokog sjedjenja i uživanja za šankom, što pogoduje večernjem druženju i izlasku u provod. Zid od zelenila, stvara utisak boravka u prirodnom ambijentu. Ovaj izuzetno primamljiv lokal, zamišljen je kao jedan klasično-moderni dizajn enterijera, sa kompozicijom detalja i namještaja koja odiše

Culture bar Bukowski smjelo interpretira dinamiku urbanog života.

78 Caffe Montenegro

eklekticizmom. Ovakva kombinacija ne dozvoljava nikakav vid monotonije, uvijek je zanimljiva u prostoru i svaki ponovni boravak u njemu otkriva neki novi detalj. Upravo takav sklad je ono što ovaj lokal odvaja od drugih. Otvor na centralnom dijelu, naglašen je tradicionalnom škurom i simbolizuje prozor u novi doživljaj. Dominantan element je pod koji predstavlja spoj imitacije drveta i savremenih heksagonalnih pločica, koje se podižu na šank i na taj način formiraju cjelinu. Epoksi pod koji imitira beton, klasičnom dizajnu daje notu savremenosti i urbanosti, dok ručno

obrađivana opeka na zidovima savremenog segmenta, daje notu rustičnosti. Otvor na centralnom dijelu naglašen je tradicionalnom škurom i simbolizuje prozor u novi doživljaj.

Pažnju privlači elegantan miks sadašnjosti i prošlosti, sa oznakama romantike koja je obojena otmenim nijansama i skupocjenim materijalima.

Dominantan element je pod koji predstavlja spoj imitacije drveta i savremenih heksagonalnih pločica koje se podižu na šank i na taj način formiraju cjelinu. 79

Otvor na centralnom dijelu naglaĹĄen je tradicionalnom ĹĄkurom i simbolizuje prozor u novi doĹživljaj. 80 Caffe Montenegro

Drvene grede na plafonu u enterijeru često se javljaju kroz istoriju, bilo da su tu iz kontruktivnih razloga, ili dekorativnih, što je slučaj i za skorije vrijeme.

zanimljivi detalji u enterijeru

Izobilje knjiga sa kožnim povezima i pažljivo odabarani detalji, stvorili su komfor koji odiše originalnošću.

Drvene grede na plafonu u enterijeru često se javljaju kroz istoriju, bilo da su tu iz kontruktivnih razloga, ili dekorativnih, što je slučaj i za skorije vrijeme. One su osnovni dizajnerski element materijalizacije svih plafona kafea, u cilju uvezivanja stilova i dobijanja zaokružene kompozicije prostora. Kažu da je svakog dana dobro pročitati po desetak stranica neke knjige i vaš život postaće bogatiji. Vi ćete postati snažniji, jači da svakom izazovu pogledate u lice ali da pritom donesete ispravnu odluku, ne odbacujući emocije jer one boje naš

svijet i vode nas za ruku. Pročitajte makar stranicu. Ali tog dana zaboravite tablet uređaje i telefone kod kuće. Pođite u Culture bar Bukowski. Oživite. Čitajte iz knjiga ili sa zidova u miru. Neka se u vama na trenutak probudi Bukovski sa riječima: ,,Ne možeš da pobijediš smrt, ali možeš pobijediti smrt u životu, ponekad. I što češće to činiš, biće više svijetla. Tvoj život je tvoj život. Znaj to dok ga imaš.” Možda ćete se pronaći u nekoj od njegovih životnih filozofija osjetićete da ste čudo.

82 Caffe Montenegro

~ DR TRADE pre d la ž e za l ij epe d a n e ~

Udoban boravak na

Svi smo jedva dočekali lijepo vrijeme. Želimo da proljeće što duže traje i da vrelo ljeto kasnije dođe samo da bi zima bila što dalja. Pripreme za ljetnju turističku sezonu su uveliko počele. Dr trade vam predstavlja namještaj koji će učiniti boravak na otvorenom udobnim, luksuznim, opuštajućim.

84 Caffe Montenegro

Priuštite sebi ispijanje jutarnje kafe na terasi ili bašti vašeg doma prije napornog radnog dana. Napravite sebi kutak gdje ćete maksimalno uživati u svojim malim ritualima.

TERASE I BAŠTE STAMBENOG PROSTORA

BAŠTE

KAFIĆA I RESTORANA

Ambijent bašte je jednako bitan kao i usluga, hrana i piće koje nudite. Neka gostima bude udobno, neka imaju lijepu vizuru. Oni će to vratiti na najbolji mogući način.

BAZENI I PLAŽNI BAROVI

Kada dođu vreli dani mnogima prija plivanje, a potom i opuštanje uz piće u plažnom baru ili dugo sunčanje i upijanje energije sunca. Udobnost u ovim aktivnostima je od presudnog značaja.

86 Caffe Montenegro

MANIFESTACIJE NA OTVORENOM

Nezaobilazan dio organizacije nekog događaja na otvorenom (vjenčanja, predstave, prezentacije knjige...) je zona gdje ljudi sjede, gdje se održavaju razni kokteli. Pažljivo odabrane stolice i stolovi za te tipove događaja stavljaju manifestaciju na viši nivo i čine da ukupna slika ostane zapamćena.

Adresa:

www.drtrade.me

Cetinjski put bb Donja Gorica, Podgorica

Tel: + 382 20 261 575

+ 382 20 260 574 Mob: + 382 69 031 071

Mail:

dr@t-com.me

96 Caffe Montenegro 88 Caffe Montenegro

97 89

- Po s j e t i te- za bil j e ž it e -

Dvorac

kralja Nikole u

Nikšiću

„Tri velika druma utaču se u moj grad. Onaj sa planina-durmitorski, kojim dolaze ugojena krda, miris katuna, vjetar i snjegovi, drum hercegovački, koji donosi žege, vino i Konavljanke i drum pješivački, kojim se prikradaju meke jugovine, šaputave kiše, jesen i ratovi“ ovako je o svom gradu pisao pjesnik Božidar Đoković, čovjek koji je ovaj grad mnogo volio. Kako reče ratovi i nevolje dolazile su svim drumovima i putevima, stazama i raznim puteljcima.

90 Caffe Montenegro

Ljetnjikovac kralja nikole prije 1910. godine

Kralj Nikola je volio Nikšić Kad je 1877. godine oslobođen Nikšić od Turaka kralj Nikola je na konju ušao u grad zajedno sa poznatim crnogorskim junacima toga doba. Posebno je cijenio ovaj grad i njegove hrabre ljude. Želio je da se oduži ljudima i gradu smatrajući da su zaslužili reprezentativne građevine kao što je Saborna crkva, dvorac, veliki parkovi, zabran Trebjesa. Nosio se mišlju da ga jednog dana uzme za svoju prijestonicu. To mu se nije ostvarilo jer je nebo iznad Crne Gore često bilo prekriveno tamnim oblacima i političke prilike često su se mijenjale. Po nalogu kralja Nikole urađen je prvi urbanistički plan grada, koji je činio modernu osnovu Nikšića. Uradio ga je 1883. godine arhitekta dr Josip Slade, porijeklom iz Zadra.

To je bio veoma hrabar poduhvat s obzirom na vrijeme i prilike u kojima su se tada nalazili Nikšić i Crna Gora. Po idejnoj koncepciji to je bila renesansno-barokna šema, čiji je kreator sam kralj Nikola. Po njegovoj zamisli inženjer Slade, realizuje dvorac, manastir, parkove, zatim kuće oko gradskog trga i još neke poznatije građevine. Ipak u odnosu na kompletan plan gradnje bilo je i nekih izmjena. Saborna crkva je podignuta na Petrovoj glavici, na prirodnom uzvišenju i predstavlja veličanstvenu građevinu. Nalazi se zapadno od brda Trebjesa koje je postalo zabran u to doba. Saborna crkva je posvećena Sv. Vasiliju Ostroškom, a podignuta je u čast poginulih crnogorskih i

Dvorac se nalazi blizu gradskog parka, u neposrednoj blizini hrama Sv. Vasilija Ostroškog, i može se reći u centru Nikšića hercegovačkih junaka. U ratovima od 1875 - 1880. godine ovo sakralno zdanje građeno je pet godina.

Kraljevski dvorac je bio u to vrijeme jedna od najljepših rezidencija koje je izgradila dinastija Petrović tokom njihove vladavine Crnom Gorom 91

Gradnja i nekadašnji izgled Dvorca Dvorac kralja Nikole podignut je u blizini Saborne crkve za potrebe crnogorskog dvora. To je vrlo lijep spomenik urbanizma sagrađen 1900. godine. Naravno projektant je dr Josip Slade čije su zasluge za razvoj Nikšića velike i značajne. Dvorac ima kvadratnu osnovu u sredini koje se oformljuje atrijum. Građen je u renesansnom stilu, a gradili su ga čuveni majstori iz Italije. Lice dvora je okrenuto prema zapadu i čine ga dva reda arkada po 11 stubova. Sa strana su dva krila dvora. Napravljen je kao dvospratna građevina od fino klesanog

Po idejnoj koncepciji Dvorac je renesansnobarokna šema, čiji je kreator sam kralj Nikola. Po njegovoj zamisli inženjer Slade je realizovao projekat i gradnju dvorca. kamena. Bočna krila su isturena kao ulazno stepenište. Ručni prozori sa svjetlarnicima izbočeno stoje u odnosu na fasadu. Iznad portala nalazi se reljef-grb Knjaževine Crne Gore. Kraljevski dvorac je bio u to vrijeme jedna od najljepših rezidencija koje je izgradila dinastija Petrović tokom njihove vladavine Crnom Gorom. Nalazi se blizu gradskog parka i može se reći u centru Nikšića i u neposrednoj blizini hrama Sv. Vasilija Ostroškog. Tako se kroz lijepi park stiže do dvorca koji spada u najvažnije nasleđe Nikšića i Crne Gore. Dvorcu Petrovića pripadala je i zgrada napravljena kao ambulanta za grad u dijelu parka. Ona je kasnije kao i lijepi dvorac dobijala razne uloge i služila

92 Caffe Montenegro

ljetnjikovac 1910. godina

Theodor Norgate, dvor knjaza Nikole, arhitektura (1910)

Rudolf Mosinger, 1910. godina

mnogim namjenama. Putujući jednim dijelom Nikšićkog kraja putovali smo kroz vrijeme, kroz mnoge civilizacije, kroz istoriju i došli do zaključka da se mnogo toga promijenilo. Prelijepi dvorac se odupire nedaćama no svakim danom sa sve manjom snagom. Mijenjao je mnoge gospodare, davao sve od 1962. godina sebe, a njemu nijesu davali ništa. Koristili su ga na razne načine i za razne namjene. pa gimnazija sve do 1957. godine, Jedno vrijeme poslije I svjetskog a 1951. godine u dvorcu je osnorata dvorac je bio osnovna škola, van zavičajni muzej.

Današnje stanje Dvorca zove u pomoć

Danas je u Dvorcu sve u lošem stanju: i oluci i instalacije. Grijanje ne radi. Vlaga je opasna za slike i ostale eksponate, temperatura ne odgovara sadržaju prostorija. Lijepi Kraljev dvorac danas životari, traži pomoć, moli za novi život koji je zaista zaslužio. Dodjeljivano mu je više puta pomalo pomoći, više puta je rekonstruisan, ali sve je to bilo nedovoljno. Dvorac je rekonstruisan 1984. godine, pa je dobio po dvije galerije i biblioteke. No i ovo renoviranje ne odgovara ovim djelatnostima. Od 2005. godine direktor Centra za kulturu je Peko Nikčević. On je posebno ogorčen zbog nebrige za najljepši objekat koji su Petrovići poklonili Nikšiću, a koji je sad u lošem stanju. - U toku je izrada projekta za rekonstrukciju i konzervaciju

Dvorca kao i dvorskog dvorišta na površini od 12000 kvadrata .U Dvorcu će se nalaziti JU Muzeji i Galerije sa svim potrebnim sadržajima, a u dvorištu park botanička bašta, postavka skulptura, prostor za multimedijalne projekte i zid. U Dvorcu će biti izložena i postavka umjetničkih djela velike vrijednosti iz fundusa Muzeja i galerija

Nikšića – rekao nam je Nikčević. Problemi postoje od krova i njegove konstrukcije pa do prozora i vrata. Sve je u lošem stanju i oluci i instalacije. Grijanje ne radi. Vlaga je opasna za slike i ostale eksponate, temperatura ne odgovara sadržaju prostorija. Svjetlost je nedovoljna, zaštite od požara nema. Loši su uslovi za ogromno

Biblioteka dvorca sadrži oko 60.000 knjiga i stalno se dodaju nova izdanja, a da ima sredstava bilo bi ih i mnogo više 93

kulturno blago koje se nalazi po raznim neadekvatnim prostorijama. Nikčević kaže: „Imamo sjajnu zbirku slika i crteža. Tu su radovi Lubarde, Filipovića, Džamonje, Konjevića, Prijića, Šobajića. Imamo odličnu zbirku, ali uslovi u muzeju ne dozvoljavaju da te slike budu stalno izložene“. Da ne bi propadale slike su skupljene u upravnu zgradu. Muzej bi mogao imati još mnogo zbirki. Znamo da je Nikšić rudarski grad pa bi bila potrebna i zbirka minerala. A zar ovaj grad nije zaslužio botaničku zbirku? Dvorcu je potrebna kvalitetna rekonstrukcija da bi zadovoljila sve muzejske forme za šta je potrebna velika suma novca. Osim novca potrebna je ekipa stručnih arhitekti koji dobro znaju kao da svi sadržaji budu zadovoljeni. Nezamislivo je da dvorac nema ni vrt ni botaničku baštu, u vrtu bi se izlagale skulpture i drugi sadržaji. Po riječima Nikčevića i zgrada i okolina zahtijevaju rekonstrukciju. Biblioteka dvorca sadrži oko 60.000 knjiga i stalno se dodaju 2013. godina

Dvorcu je potrebna kvalitetna rekonstrukcija da bi zadovoljila sve muzejske forme za šta je potrebna velika suma novca. Osim novca potrebna je ekipa stručnih arhitekti koji dobro znaju kao da svi sadržaji budu zadovoljeni.

nova izdanja, a da ima više sredstava bilo bi ih i više knjiga. Pošto je dvorac danas u ulozi nacionalnog muzeja može se pohvaliti sa arheološkom zbirkom posebne vrijednosti, sa lokaliteta Crvene stijene iz perioda od 180.000-1000. g. p.n.e. Tu su smještene i zbirke arheološkog, etnografskog, istorijskog, kulturno-istorijskog karaktera, kolekcija radničkog pokreta, kolekcija iz narodno-oslobodilačkog rata. Posjeduje i etnološku zbirku. Kao što vidimo tu su smještene

94 Caffe Montenegro

zbirke iz praistorije pa do današnjih dana, uglavnom nedostupne, jer rekonstrukcijom dvorca treba

da se pozabavi država da ovo veliko kulturno blago Crne Gore ne propada pred našim očima.

The Forum is considered a top priority meeting and discussion point for the technical and scientific community of maintenance and asset management, promoting sustainable solutions and a healthy business environment. The Forum will bring together people from different countries, sectors, industries, business environments and cultures. Maintenance Forum 2017 will be held in Montenegro, in the hotel Splendid in Budva, from 24 - 26th May. Prof. dr Jezdimir Knežević, MIRCE Academy, Exeter, UK “Job of Maintenance Community is to Maximise Busines Performance” Prof. dr Jezdimir Knezevic is a world class researcher, educator and entrepreneur. Over 300 publications disseminated world-wide through books, papers, monographs and reports are attributed to his name. He has been elected as a Fellow, Member or Official of many leading Professional Societies and Institutions worldwide, and has been actively involved in editorial work with the world’s leading and prestigious referred journals and publishing houses. • ICT on Maintenance (e-Maintenance) • Quality management • Human resources, Training, Qualification, Certification • Safety, health and environmental protection

• HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Point) HACCP for the catering and the food service industry • Maintenance & Asset Management • Maintenance and production - technology, services, solutions and tools

• Registration for 6 representatives of the company • Branding dinner and introducing Your company through speech or presentation over dinner • 20-minute presentation of Your company at the Forum Opening Ceremony • Totem in the main hall • Exhibition Space size 10 • One page advertising for Your company in the Forum Proceedings

The publication of the paper in the Forum Proceedings Paper presentation on the Forum Presence to all working activities on the Forum Establishing direct contacts with Forum participants Company profile / Brochure / other advertising material in the Bag Company name and logo on the web page of the Forum with a link to a site of Your company • Company logo in the Sponsors section within the Forum Proceedings • • • • • •

Also available sponsorship packages: More information: www.maintenanceforum2017.com Should you need to discuss further your participation needs or possible clarifications, we welcome your communication: participation@maintenanceforum2017.com, Ms. Ljubica Knežević Organised by Institute iipp Montenegro www.iipp.rs

EFMMS

European Fond for Maintenance Management Systems

Technical Systems Maintenance Society

www.maintenanceforum2017.com

University of Belgrade Faculty of Mechanical Engineering 95

Potpisano crnogorskom tradicijom UKUSI KRAJA MOGA U IDEA PRODAVNICAMA Zamislite staru crnogorsku kuću i porodicu okupljenu oko bogate trpeze. Uz crnogorski pršut, slaninu i pečenicu, služi se pljevaljski sir. Podjednako ukusan, na stolu je marinirani krap, koji domaćin preporučuje uz crmničko bijelo ili crveno vino. Kućom se širi miris hljeba ispod sača, na kojem se topi domaći skorup. Djeca se raduju soku od drenjina, a i stariji članovi familije nestrpljivo čekaju domaće kolače. Domaćica se zadovoljno smješka, srećna što je njena posjeta najbližoj IDEA prodavnici okupila porodicu. Na trpezi su se našli proizvodi iz nove linije Ukusi kraja moga, koju je IDEA pokrenula u saradnji sa domaćim proizvođačima. U želji da podstakne domaću proizvodnju i pomogne razvoj crnogorske privrede, IDEA je izdvojila 24 visokokvalitetna zdrava proizvoda, bez vještačkih boja i aroma, spremljenih po tradicionalnoj recepturi od sirovina iz Crne Gore. U kampanji učestvuje 11 domaćih proizvođača sa sjevera, primorja i iz centralnog dijela Crne Gore. Među njima su: Franca, Martex, RM Komerc Pljevlja, Oliprom Bar, Food M, Vinarija Pajović, Uniprom, Mrvica d.o.o., Dragica Mirjačić Nikšić, Ahileas d.o.o Golubovci i Basari d.o.o. „Pored toga što potrošačima želimo da ponudimo dobar kvalitet, koji domaći proizvodi sigurno imaju, ovom kampanjom želimo i da podstaknemo domaću proizvodnju i tako pomognemo razvoj crnogorske privrede. Takođe, cilj kampanje je i njegovanje crnogorske tradicije, zbog čega je i slogan kampanje Potpisano crnogorskom tradicijom.“ saopšteno je iz IDEE povodom početka kampanje. U okviru kampanje „Ukusi kraja moga“, IDEA nudi domaću pršutu, pečenicu, kobasicu, goveđi sudžuk, juneći kulen, juneću čajnu, pljevaljski sir, marinirani krap, barsko maslinovo ulje, crmničko bijelo i crveno vino, hljeb ispod sača, domaće vanilice, tulumbe, baklave i jedinstveni sok od drenjina. Poseban akcenat stavljen je na tradicionalnu pripremu proizvoda, na osnovu recepata koji se generacijama prenose sa koljena na koljeno. U IDEI su posebno ponosni na kreativni dio kampanje. Željko Joksimović je napisao tekst i muziku za pjesmu kampanje, a snimljen je i spot koji na najbolji način opisuje našu zemlju, vrijednosti i ljepotu. Pjesmu izvode poznati crnogorski vokali klapa Alata, Nikola iz grupe Perper, Knez i Danijel Alibabić. Sa Lovćena i planina, krilima do mora Jadranskog, Sa sjevera i dolina, Moračom do blaga Skadarskog, Tu gdje majska sviće zora, gdje je svako svoj do svoga, Ukusi su kraja moga.

96 Caffe Montenegro

- vas k rs -

Radost u domu

Vaskrs ili Uskrs je najveći hrišćanski praznik, kojim se obilježava dan kada je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih. Vaskrs se praznuje tri dana i predstavlja tzv. „pokretni“ praznik, što znači da se njegov datum mijenja svake godine, ali uvijek mora da bude u nedjelju. Čak i u našoj zemlji se u većini domova Vaskrs slavi na drugačiji način, zbog čega ne čudi podatak da svaka nacija ima sopstvene običaje. Oni se, dakle, razlikuju od zemlje do zemlje – ponegdje su strogo vjerski, dok ima i mjesta na svijetu na kojima su tradicionalni postali običaji koji nijesu nikako povezani s religijom. Sigurno ono zajedničko za sve narode i narodnosti su farbana ili ukrašena jaja.

98 Caffe Montenegro

Farbana jaja pronađena su još u praistorijskim grobovima, a tradicija bojenja među iranskim narodima traje oko 2500 godina. Razlog za farbanje vjerovatno leži u činjenici da su se jaja simbolično ispisivala magijskim riječima ili motivima kako bi se pojačao značaj samog farbanja. S vremenom se to pretvorilo u zabavu za čitavu porodicu, koja se u najčešće prepušta djeci. U hrišćanstvu ukrašena jaja su simbol novog rođenja, Isusovog izlaska iz groba, odnosno

Vaskrsnuća. Zanimljivo je spomenuti da je jedan od najčešćih motiva na staroslavenskim pisanicama bila svastika, univerzalni simbol plodnosti, koja se s vremenom u potpunosti izgubila sa ukrašenih jaja. U mnogim zemljama se ukrašavaju uskršnja jaja koja se zatim daruju. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, a uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daruju i za one koji ga primaju.

Farbanje jaja u Crnoj Gori Postoji običaj da se prvo jaje boji crveno. To jaje se i čuva do sledećeg Vaskrsa i naziva se „čuvarkuća“, „čuvadar“, „stražar“, „krstaš“ i sl. U skladu sa nazivima, ovom jajetu se pripisuju magijske moći i smatra se da je veliko zlo po ukućane ukoliko ono pukne. Važnost crvene boje je posljedica njene povezanosti sa bojom (Hristove) krvi. Nakon crvenih, najčešća jednobojna jaja su žuta, braon, zelena i plava. Šarena, ukrašena jaja, su se uglavnom poklanjala jer je za njih potrebno više vještina i truda. Ornamenti koji se koriste za ukrašavanje jaja su prije svega cvjetovi, ali i lišće i plodovi. Posebna pažnja se posvećivala upravo biljkama koje se koriste u ishrani, poput pšenice koju je, prema narodnim predanjima i bog blagoslovio.

Nakon cvjetnih motiva, najzastupljenije su geometrijske šare. Uskršnja jaja se često ukrašavaju hrišćanskim motivima: na jajima se može naći Hristov lik, raspeće, vaskrsnuće, manastiri i crkve. Ipak, u cijelom svijetu je najrasprostranjeniji motiv krsta.

Pisanka („pysanka“) je ukrajinsko uskršnje jaje koje se ukrašava uz pomoć voska (tzv. batik metodom). Naziv ovih jaja potiče od riječi „pysati“ (pisati) jer se po jajima ne crta već piše voskom. Takva jaja se uglavnom poklanjaju članovima porodice i prijateljima. Davanje pysanke simbolično znači dati život, zbog čega jaje uvijek mora da ostane cijelo. Štaviše, svaki dizajn i boja na jajetu ima duboko, simboličko značenje. Tradicionalno, dizajn se slaže sa karakterom osobe kojoj je pysanka namijenjena. 99

Faberžeova jaja najglamuroznija jaja na svijetu Ruski zlatar Piter Karl Faberže je 1885. godine uzdigao ukrašavanje jaja na nove visine. On se dobrovoljno prijavio da kreira ukrasna jaja za cara Aleksandra III koje će on pokloniti svojoj ženi Mariji Fedorovnoj. Faberže je jaja držao u tajnosti, ali je na kraju oduševio kraljevsku porodicu jajima koja su izgledala obično, ali su sadržala u sebi mala iznenađenja napravljena od zlata, emajla i dragog kamenja.

Zašto Uskršnji zeka nosi jaja? Uskršnji zec takođe je simbol plodnosti. Iako se ne spominje u Bibliji s vremenom je postao jedan od zaštitnih znakova Vaskrsa. A ako se pitate zašto baš on nosi kokošija jaja, odgovor vjerovatno leži još u antici gdje je zec zbog svog brzog i čestog razmnožavanja bio sveta Afroditina životinja. Takođe, anglosaksonskim narodima zec je predstavljao zemaljsko otelotvorenje boginje plodnosti Estre. Iako nije imao veze s crkvom, bio je toliko utkan u narodne običaje da ga je s vremenom i ona prigrlila, pa se od 1690. godine spominje i u hrišćanskim spisima. S Vaskrsom su ga prvi počeli povezivati Njemci, stotinak godina prije toga. 100 Caffe Montenegro

Njemačka U okolini njemačkog grada Magdeburga, dječaci na Vaskrs bivaju lupkani po zadnjici kako bi se iz njih istjeralo loše ponašanje i nevaljalštvo. Ovaj običaj je ranije bio veoma zastupljen u Škotskoj, gdje postoji izreka ‘’Istučen kao Isus’’.

Zemlje Južne Amerike U mnogim gradovima ovog kontinenta, Vaskrs je prilika za karneval! Vjernici uživaju u muzici i konfetama i slave ovaj radosni praznik.

Austrija Posljednji četvrtak pred Vaskrs se u ovoj evropskoj zemlji naziva Zelenim četvrtkom, kada svi vjernici jedu zeleno povrće, a ovaj dan simbolišu jaja ofarbana u zelenu boju.

101

Finska i Švedska U ovim skandinavskim zemljama postoji jedan neobičan i za mališane, veoma zabavan običaj. Naime, djeca obučena kao vještice, skupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamjenu za ukrašene grane vrbe. Ova neobična tradicija predstavlja svojevrsnu kombinaciju običaja blagosiljanja kuća grančicama i skandidanvske vještičje tradicije.

Ova zemlja, u kojoj je hrišćanstvo veoma zastupljena religija, karakteristična je po izuzetno religioznom obilježavanju Vaskrsa. Naime, meksički vjernici u četvrtak pred ovaj praznik odlaze u sedam crkava i u svakoj od njih mole se za oprost grjehova. Na Veliki petak simbolično obilježavaju stradanje Isusovo, a subotom organizuju paljenje lutke od kartona koja simboliše Judu.

Meksiko

Čuvarkuća Kod pravoslavaca, prvo jaje, obično crvene boje, ostavlja se na posebnom mjestu u domu, gdje će čuvati kuću sve do sljedećeg Vaskrsa. Ono ima značenje krvi i životvorne moći, pa se zato i naziva „čuvarkuća“.

Sjedinjene Američke države U Sjedinjenim Američkim Državama uskršnji zeka donosi djeci čokolade, bombone i mančmelou. Američki predsjednik na Uskršnji ponedjeljak organizuje veliku potragu za jajima u vrtu Bijele kuće.

102 Caffe Montenegro

Simbolika boja jaja Jaja zelene boje simbol su mladosti i proljeća, žutog sunčevog sjaja, a narandžasta boja predstavlja snagu i istrajnost. Jaja zlatne boje simbolizuju božansku prirodu Isusa Hrista, a bijele – nevinost i bezgrešnost.

103

Muzej Pysanka Jedini muzej uskršnjih jaja u svijetu, muzej Pysanka u Ukrajini u kojem uskršnje jaje ima status

nacionalnog simbola. U obliku velikog uskršnjeg jajeta sagrađena je 2000. godine zgrada u Kolomiji, u Ukrajini u okviru jedinstvenog

muzeja Pysanka, što prevedeno sa ukrajinskog jezika znači Muzej uskršnjih jaja. Ovo je jedini muzej na svijetu posvećen uskršnjem jajetu i ona je postala osobena vizit karta grada Kolomije. Muzej Pysanka posjeduje kolekciju od preko 10 000 uskršnjih jaja skoro iz svih djelova svijeta. Postoji i zbirka starijih uskršnjih jaja, koja datiraju iz XIX i XX vijeka. U muzeju Pysanka je većina uskršnjih jaja koja se čuva iz Ukrajine, gdje je uskršnje jaje podignuto na nivo nacionalnog simbola. Ukrajinska uskršnja jaja postala su popularna širom svijeta zbog svoje izuzetne ljepote. Originalni dizajn, motivi i simboli predstavljau kreativan odjek drugih narodnih umjetničkih formi.

Jevreji Gdje god živjeli u svijetu, za Jevreje je Vaskrs izuzetno važan praznik koji se provodi u krugu porodice kada se vjernici podsjećaju egzodusa tokom svoje istorije. Za vrijeme praznika, oni konzumiraju hranu čiji je značaj simboličan: beskvasni hleb i jaja.

Grčka Vaskrs ne može da prođe bez crvenih jaja, uskršnje supe od jagnjećih iznutrica “magiritse”, slatkog kolača “curekija” i jela od jagnjećeg mesa “kokoreci”. Jagnjeća supa i jaja se jedu obično u nedjelju ujutru poslije ponoćne službe. U nedjelju ujutru običaj je i da se na ražnju peče jagnje, a ljudi tokom višečasovnog pečenja jedu meze i piju uzo. Pa ipak najznačajniji običaj je farbanje jaja u crvenu boju i postavljanje prvog ofarbanog jajeta pred ikonu u kući.

104 Caffe Montenegro

105

106 Caffe Montenegro

107

- Arom at i č na b i l j k a : Kom or ač il i d iv l j a m ir ođ ij a -

Pikantno a

zdravo Komorač je u našem narodu poznat i pod nazivom morač ili divlja mirođija, a prepoznaćete ga po hrskavom korijenastom dijelu, sitnim zelenim listićima, nalik mirođiji i veoma karakterističnoj aromi. Vrlo je važna ljekovita, aromatična, začinska, hranljiva i industrijska biljka.

Komorač – jestiv od korjena do vrha Ta aromatična i pomalo slatkasta biljka je karakteristična za područje Mediterana i tamo se najčešće koristi. Jestiva je cijela, od svjetlozelenog korijena, preko stabljike, sitnih listića pa sve do sjemenki, a vjekovima se koristi i u medicinske svrhe. Komorač je dvogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka i raste divlje i poludivlje. U prvoj godini izrastu listovi, a u drugoj godini i do 2 metra visoka stabljika s listovima i cvjetovima. Stabljika je okrugla, modro-zelene boje i u gornjem

dijelu razgranjena, a listovi su sastavljeni od mnoštva sitnih listića. Ako se sije u proljeće, procvjeta u prvoj godini života. Glavica, zbog koje se gaji, formira se iznad površine zemljišta. Bere se prije cvjetanja. Listovi su višestruko perasti, sastavljeni od vrlo tankih liski sličnih končićima. Cijela biljka je jako aromatična. Zbog toga se u ishrani koristi u malim količinama, kao začin. Koristi se u medicini, za spravljanje likera i sličnih alkoholnih pića.

Lišće komorača koristi se kao začin u salatama, sosovima i varivima, slično peršunu i celeru. Glavica se jede barena, začinjena sirćetom i uljem. Gaji se na plodnim zemljištima, slično peršunu. 108 Caffe Montenegro

Sjemenke komorača Sjemenke komorača su veoma aromatične i koriste se kao začin, a postale su zaštitni znak zemalja Mediterana i južne Evrope. Vjekovima unazad, sjemenke komorača se koriste kao medicinsko sredstvo, a poznato je da čaj napravljen od ovih sjemenki stimuliše lučenje žlijezda, posebno onih mlječnih i zato se preporučuje dojiljama za povećanje produkcije mlijeka. Sjemenke komorača takođe veoma dobro djeluju kod liječenja glavobolje, imaju umirujuće dejstvo, a djelotvorne su kod problema sa bronhijima kao i kod kašlja. Sjemenke komorača su se u davna vremena koristile kao osvježivač daha, a preporučuju se i kod neredovnih menstruacija.

Komorač daje pikantan ukus jelima, izvanredan je lijek za bolesti digestivnog trakta i disajnih puteva, ali i sjajno

sredstvo u borbi protiv celu

lita.

Dragocjen i zdrav začin Komorač je vrlo dragocjen zbog svojih antiseptičkih, antibiotskih i protivupalnih svojstava, a najčešće se koristi u slučaju poremećaja varenja i problema sa disanjem. Pospješuje probavu, nadutost i grčeve. Pozitivno djeluje u slučaju infekcije disajnih puteva, upale grla i promuklosti, a pošto pospješuje izlučivanje sluzi i iskašljavanje, ublažava napade kašlja i astme. Pomaže u suzbijanju infekcije mokraćnih puteva i ublažava reumatske tegobe. Korijen komorača vrlo je

Pažnja!

Sjemenke komorača bi trebalo izbjegavati u velikim količinama jer velika koncentracija neuro toksičnih komponenti iz ovih sjemenki može izazvati halucinacije i napade. Veće količine sjemenki komorača se ne preporučuju trudnicama.

krupan, pa se može upotrijebiti na isti način kao i celer. Pored ploda i korijena, koristi se i lišće i to kao začin i zeleno povrće. Upotreba komorača preporučljiva je naročito na našem podneblju, gdje su ljudi skloni teškoj i jakoj hrani, masnom mesu i prerađevinama. Kako biste lakše svarili hranu, dovoljno je da jelu koje ste kuvali pred kraj dodate kašiku komorača. Komorač se daje djeci koja imaju stomačne tegobe jer ublažava grčeve, a preporučuje se i dojiljama koje nemaju dovoljno mlijeka.

109

Priprema jela s komoračem Svi djelovi komorača, lukovica, stabljike i listovi, upotrebljavaju se u pripremi jela. Nožem odrežite stabljike i dno lukovice, a maknite i spoljašnje listove lukovice. Kratko isperite pod tekućom vodom, a zatim komorač narežite prema potrebi. Nožem lukovicu prepolovite i režite je po dužini ili na tanke kriške u obliku polumjeseca za salate. Svaku polovinu možete narezati i na kockice. Najbolje od komorača dobićete ukoliko ga poslužite svježeg. Jako su zanimljive kombinacije komorača s povrćem i voćem u raznim salatama: s avokadom i pomorandžama, artičokama i parmezanom, mandarinama i narom ili s pršutom i kruškama. Umjesto zelene salate u omiljeni sendvič stavite svježe narezani komorač ili ga prelijte s jogurtom s dodatkom svježe narezane nane.

• Pravi ljekoviti koktel možete pripremiti tako da svježi komorač začinite maslinovim uljem, pa ovu ukusnu i mirisnu salatu pojedete kao predjelo. • Za toplo predjelo ili mali obrok možete u francuskom stilu pripremiti omlet s komoračem, paradajzom i maslinama ili quiche s prelivom od poriluka i komorača s dodatkom parmezana i sjemenki maka. Oba jela poslužite uz zelenu salatu. • Od lukovice komorača možete pripremiti krem supu, a ostale pire ili krem supe od komorača možete pripremiti u kombinaciji s mrkvom, spanaćem, paradajzom ili patlidžanom. Stabljike komorača koristite za pripremu bistrih supa i kuvanih jela. • Ova namirnica izvrsno se slaže s dimljenim lososom i školjkama. Dinstani komorač možete pripremiti sa sipom u kombinaciji s dinstanim paprikama uz pečene odreske tune ili s kuvanom rižom, paprikama i pinjolima kao dio preliva za pastrmke.

Od komorača se u Makedoniji i Grčkoj rade tipična nacionalna žestoka alkoholna pića, a i u našim se krajevima često dodaje u travaricu.

Najbolje od komorača dobićete ukoliko

110 Caffe Montenegro

ga poslužite svježeg

Pileća krilca sa komoračem ( za 2 osobe)

Sastojci: 1 veći komorač 4 pileća krilca 1 crni luk 2-3 čena bijelog luka 2-3 kašike maslinovog ulja morska so, biber, mljeveni ruzmarin, tucana paprika PRIPREMA: U veću šerpu staviti luk isiječen na polumjesec, 2-3 cijela češnja bijelog luka. Poređati krilca tako da je koža okrenuta ka gore. Komorač dobro oprati, ukoliko je spoljni list oštećen, skinuti ga. Cijeli komorač isjeći na 4 djela i staviti preko krilaca. Sipati malo ulja i oko 1dcl vode. Po ukusu dodati so, biber, mljeveni ruzmarin. Staviti poklopac na pola. Uključiti ringlu na srednju jačinu i dinstati uz povremeno dodavanje vode po potrebi oko 30-tak minuta. Odgovarajući pleh premazati uljem, poređati izdinstana krilca, komorač i luk. Odozgo posuti sa malo tucane paprike i staviti u prethodno zagrijanu rernu, 220 stepeni, na 20-30 minuta da se sve zapeče. Poslužiti uz svježu salatu.

Stabljika je valjkasta, razgranata, visoka 1-2 metra, a listovi su igličasto-končasto dijeljeni kao kod mirođije. Cijela biljka je jakog, prijatnog mirisa i vrlo aromatičnog i slatkog ukusa. Zato morač ponekad nazivaju slatka mirođija. Lošije vrste poznaju se po ljutom i gorkom ukusu i manje prijatnom mirisu, pa njih treba odbaciti.

Rimljani uživali u komoraču - Rimljani su uživali jesti njegove listove, korijenje i sjemenke u salatama i hljebu. U srednjem vijeku koristili su ga za rastjerivanje insekata. Vjerovalo se da plaši vještice, pa su ga za Ivanjdan vješali na ulazna vrata. Često su ga stavljali u ključaonice da nikakvo zlo noću ne uđe u kuću. Srodne vrste komoraču su anis, celer i kim.

Umjesto zelene salate u omiljeni sendvič stavite svježe narezani komorač

ili ga prelijte s jogurtom ane nane ez ar n že je sv om k at s dod

Pasta sa komoračem Sastojci: 1 sredni komad komorača 100 gr mesnate slanine 3-4 čena bijelog luka 1kisjela pavlaka (100gr) so, po ukusu biber, po ukusu Priprema: Komoraču odstranite grane (imaju prejaku aromu). Rascijecite ga, izvadite srž i nasijecite ga na tanke kriške. Mesnatu slaninu nasijecite na kocke i propržite u tiganju bez dodavanja masnoće, kada slanina poprimi boju dodajte bijeli luk nasiječen na listiće i nakon nekoliko minuta dodajte 1dcl vode i nasiječen komorač. Sve posoliti, pobiberiti i dinstati dok komorač ne omekša skroz. Kada omekša dodati kiselu pavlaku, sve sjediniti miješanjem i poslužiti uz pastu po izboru.

111

The Capital Plaza / Ul. Sheik Zajeda 19/1, Podgorica / cell 067-023-223 / land 020-671-123 / vladobeautybar@gmail.com

- F r e e S p i ri t Eco S p h eres, ost rvo Va nk uv er, Ka na da -

114 Caffe Montenegro

Proljeće je vrijeme stvoreno za istraživanja i uživanja u prirodi. Avanturisti koriste svoje vrijeme da istraže svaki dio planete, a ako ih put nanese u ostrvo Vankuver u Kanadi ne moraju da razapinju svoje šatore već mogu prenoćiti u kućicama na drvetu. Free Spirit Eco Spheres hotel koji se sastoji od tri loptaste kućice na drvetu «Eva», «Erin» i «Melodi» je pravo mjesto za meditaciju i spoj sa prirodom.

115

Zanimljive kućice na drvetu u obliku lješnika nalaze se u šumama u blizini ostrva Vankuver, Britanskoj Kolumbiji u Kanadi. Unutrašnjost soba je skromna, ali osjećaj spavanja na drvetu u sred prirode mora biti nevjerovatan. Inspirisan prirodom oko sebe, Kanađanin Tome Chudleigh odlučio je da napravi predivne drvene Free Spirit Eko - sfere, koje mogu biti prizemljene ili čak podignute visoko na drveću. Dostupne su

za iznajmljivanje i nude neobičan novi način za doživljaj u prirodi. Dizajnirane da nejasno izgledaju kao ogromni lješnici od kedra i smrče utapaju se u prirodno okruženje, bez narušavanja ljepote okoline. Svaka kućica je ručno izrađena od fiberglasa i lokalnog drveta. Takođe loptaste kućice mogu i da se napajuju elekrtičnom energijom, kako bi gosti imali grijanje

Čak i najmanja, Eva, pruža jedinstven događaj svojim gostima. Njišite se u ritmu grana i lišća koje vas okružuju i pustite ,,mašti na volju”.

Kućice su dizajnirane da nejasno izgledaju kao ogromni lješnici od kedra i smrče utapaju se u prirodno okruženje, bez narušavanja ljepote okoline. 116 Caffe Montenegro

i struju. Mreža, nalik paukovoj, stvara podršku kućicama kako bi bile stabilne. Da bi došli do kućice prolazite preko spiralnih stepenica, koje se nalaze oko debla drveta.

Eva

Smještena na granama kedra i javora i ona je prva napravljena kućica. Posjeduje jedan single krevet. Jedna osoba može da spava i boravi potpuno udobno, dok je i podobna i za dvoje ljudi. Eva je staromodna i udobna sa malim električnim grijačem. Pored kreveta, ona takođe ima divan za sjedenje, ormane i slobodan prostor. Prečišćena voda i sve potrebno za izradu čaja i kafe su obezbjeđeni. Za pravi užitak Eva ima ugrađene zvučnike ukoliko gost želi da donese svoje multimedijalne uređaje.

Sauna, roštilj i kuhinja U okviru hotela nalaze se sauna i mala kuhinja, sa sudoperom, mikrotalasnom, mini frižiderom i asortimanom osnovnih potrepština za kuhinju. Pored ovoga, tu se nalazi i pokriveni dio, kao i mjesto za roštilj. Ove prostorije dijele svi gosti hotela.

Erin Erin kućica je malo više komfornija od Eve i u njoj se nalazi krevet sa francuskim ležajem. U njoj se nalazi dnevni boravak sa stolom i klupama za sjedenje. Zid naspram vrata je mjesto za kuhinju sa sudoperom i kredencima. U njoj se nalaze i mikrotalsna pećnica i frižider. Iznad kuhinje, u potkrovlju se nalazi još jedan ležaj. Cirkularni segmenti polica povezuju krevet sa ormanima sa svake strane vrata. Toalet je smješten u blizini kućice na zemlji.

Konvencionalno kupatilo Smješteno na 50 metara od kućice posjeduje centralno grijanje sa privatnim toaletom, lavaboom i tušem za kompletni užitak i udobnost. Svim gostima se preporučuje da donesu svoja higijenska sredstva.

Mreža, nalik paukovoj, stvara podršku kućicama kako bi bile stabilne.

117

Ostrvo Vankuver nudi očaravajuće avanture preko čitave godine. Hotel Free Spirit Trees leži između Nanaimo regije na jugu, Doline Comox na sjeveru i Pacific Rima na zapadu. Smješteni su između Qualicum plaže, što lokalci nazivaju “zemljom svetionika”

Melodi Melodi je poslednja kućica koja je napravljena. Njena spoljašnjost od fiberglasa odiše jarkom žutom bojom sa muralom koji je jako prijemčiv za oko. Mural od tonova i tonske ljestvice je napravljen u skladu sa nazivom kućiće. Da bi došli do Melodije, morate preći preko kratkog mosta, pa se popeti na nekoliko spiralnih stepenica, koje se nalaze oko drveta. Melodi ima istu zapreminu kao Erin, ali sa potpuno različitim enterijerom i unutrašnjim elementima. Njena unutrašnjost ima koncept velike dnevne prostorije. Ona ima 5 prozora, uključujući i prozor ka nebu. Opremljena je malom sudoperom, kompletom za jelo, čistom vodom, kao i čitavom opremom za pravljenje čaja i kafe. Klupe za ugodno sjedjenje nalaze se ispod velikih prozora, dok se dva stola povlače u unutrašnjost stvarajući prostor za radnu atmosferu. Krevet se spušta iz zadnjeg dijela i noću taj prostor postaje spavaća soba. Čitava kuća koristi električno grijanje, u kojoj se nalazi i termostat za mjerenje temperature.Ona je divna za noćenja i savršena za duže boravke. Može poslužiti kao radni studio za umjetnike, muzičare i pisce koji su u potrazi za kreativnim prostorom za rad.

Svaka kućica je ručno izrađena od fiberglasa i lokalnog drveta 118 Caffe Montenegro

Biljne mješavine u kućnoj pripremi za pročišćavanje debelog crijeva i bolji rad želuca

119

120 Caffe Montenegro

86 Caffe Montenegro

121

CM klub Hoteli Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi cm kluba HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075 HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788 HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601 MD, Bar +382 (0) 30 305124

BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021

Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344

Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039

Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500

Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204

Princess, Bar +382 (0) 30 300100

Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093

Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623

Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000

Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541

Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814

Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100

Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206

Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471

Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545

Šajo, Budva +382 (0) 33 460243

Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500

Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044

Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196

Franca, Bar +382 (0) 30 55 920

Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666

Splendid, Bečići

Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

122 Caffe Montenegro

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084 Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131 Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666 Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601 Ziya, Podgorica +382 (0) 20 230690 Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021 Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511 Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Ugostiteljski objekti

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222 Arte Dolce, cafe poslast., Podgorica Ali Baba, plažni bar, Kotor Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342 Caffe - caffe, Podgorica Royal, cafe bar i plaža, Bar Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051 Carpe Diem, cafe, Bar Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655 Casper, Budva Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859 Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501 Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 Cesare, café-bar, Kotor Club Emporio, Stari grad Budva Copacabana, Ulcinj Costa coffee, Budva i Podgorica Cuba, cafe bar, Petrovac

Amici, kafeterija, Nikšić

Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200

Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000

Čudna šuma, cafe bar, Žabljak

Ant, cafe bar, Bečići

Dali, rest., Podgorica +382 (0) 69 234567

Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416

De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Arena, cafe bar, Bečići

Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924

Astoria restorani

Dominus, cafe bar, Petrovac

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita, pizzeria, Kotor Bonsai fresh market&bar, Podgorica, +382 (0) 67 170681

Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge,

Budva +382 (0) 69 160000

Durante,

Ulcinj +382 (0) 30 373701 Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest,

članovi cm kluba

cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

plaža, Bečići

Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi

Planet, cafe bar, Bar

Lugano, Kotor

Plavnica +382 (0) 20 230944

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Pod murvom, restoran, Bečići

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Porto, Budva

Maša, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

Portobello, cafe - bar, Kotor

MB Ice club, Budva

Portun, restoran Nikšić

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Poslastičare Fontane, Nikšić

Milenijum, restoran, Rožaje

Premier, café - bar, Podgorica

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Pržionica kafe Pause, Berane

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Regina, Tivat

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Montenegro caffe pub, Podgorica

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Montenegro Pub, Nikšić

Ribarsko selo, Žanjice

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Mtv, picerija, Petrovac

Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Ritter, Cetinje

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Rocky beach, Utjeha, Bar

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Samba, restoran, Bar

Kalamper, restoran, Bar

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

San Marino, restoran, Budva

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija

Kapetanova konoba, Rafailovići

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Aleksandrija, Herceg Novi

Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223

Ocaso club, Budva

Santa Marija, Bečići

Kiss, Petrovac

P.C. Atrijum, Nikšić

Knjaževa bašta, restoran, Bar

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171

Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

Panini, Petrovac

Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Krušo, konoba, Herceg Novi

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Laguna, mliječni restoran, Berane

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Laguna, restoran, Podgorica

Piccoletto, fast food, Nikšić

Les Deux Magots cafe, Nikšić

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054

Pizana, rest., Budva +382 (0)69 150150

Forza, poslastičarnica, Kotor Fratello, diskoteka, Bar Gaeta, Cetinje Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054 Garden, cafe - pizzeria, Budva Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066 Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555 Grand, café - bar, Podgorica Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657 Hacijenda, latino bar, Budva Harašo, cafe bašta, Budva Hemingvej, cafe bar, Nikšić Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078 Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026 Ipad caffe 1 i 2, Podgorica +382 (0) 20 621850 Island, plažni bar, Kamenovo Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821 Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385 Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701 Jazz club, cafe - bar, Nikšić Jet ski, Kotor Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603 K-2, picerija Nikšić Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550 Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771 Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica Skala Santa, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 Solila, plažni komleks, Tivat Sport Club, Podgorica

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442 Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982 Tajson, cafe bar, Rožaje Tani, Nikšić Tapas bar Las Ramblas, Bar The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347 Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070 Trattoria Giardino, restoran, Podgorica Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686 Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495 Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290 Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777 Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić Velvet Cocktail klub, Podgorica Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237 Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277 Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968 Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003 Xaoc caffe, Podgorica XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601 Zeleni gaj, cafe bar, Budva Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789 wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Brendovi, proizvođači

Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Frikom

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Fructal, Ajdovščina Slovenija

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145

Street, cafe bar Nikšić

Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304

Sv. Toma, 123

članovi cm kluba

Podgorica +382 (0) 20 634 901

Ljuta-Kotor

Bar +382 (0) 30 315791

Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624

Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746

Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170

Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933

Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803

Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206

Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

Manuel caffe

Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024

Martex, Cetinje

G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje

Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866

Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600

Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Next, Fresh&Co.

Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660

Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

Pernod Ricard

Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350

Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Metropolis, Podgorica

Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Mirax group +382 (0) 67 211000

Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Mixer, Italy

Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

kimbo caffe, Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080 Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160 Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133 vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006 voda voda, Vlado Beuaty bar, Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

Distributeri, Zastupnici

Preduzeća

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Granulati, Bar +382 (0) 30 312601

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Guardian, Budva +382 (0) 33 456040

Alo taxi, Podgorica 19700

Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484

Amon, rent a car, Budva Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585 Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710 Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415 Luštica bay, www.lusticabay.com Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 M tel Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Bar kod, Podgorica

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030

Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250

Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403

CG Ex Mirage, Petrovac

Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223

K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834

K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431

Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500

Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625

Parah, Budva

Duwl D - Trade,

Cogimar,

Klub Champion,

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

124 Caffe Montenegro

ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam +382 (0) 33 410410

Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050

Perfect Group,

članovi cm kluba

Podgorica +382 (0) 20 205065

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000

London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892

Nino dizajn +382 (0) 67 519080

Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077

Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522

ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625

Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603

My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021

Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770

Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917

nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213

Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181

Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340

Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008

Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279

Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182

Dakom, Podgorica

Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

Udruženje turističkih agencija Crne Gore

DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442

Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072

Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650

Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010

Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011

Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831

Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136

Fadis, Bar +382 (0) 30 341703

Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185

Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841

Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344

Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222

Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064

Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508

Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330

Rapex, Bar +382 (0) 30 341244

Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152

Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814

Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405

Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367

Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412

Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301

VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000

Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402

Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600

Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115

Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709

Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227

Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140

Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863

Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552

Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097

Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150

Zlatara Onyx, Budva

Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315

Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135

Opremanje

La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100

Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Reklam, Herceg Novi Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450 Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776

Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447

Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819

M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745

Aragana, Bar +382 (0) 30 340055

Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128

Arti home centar, Bar

Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415

Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118

Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804 Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100 Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565 Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742 Stiropak +381 (0) 18 803335 Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670 Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256 Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091 Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700 Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 TMG, Veternik +381 (0) 21 823167 Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879 Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747 Volcano kladionice

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300 Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 667536 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO tivat +382 (0) 32 671324 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451 Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 125

126 Caffe Montenegro

127

128 Caffe Montenegro