Caffe 145 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

DIZAJN I FUNKCIONALNOST Sve je moguće u Zemlji čuda ENOFRIGO: magična stvarnost gdje mašta postaje svakodnevnica, gdje se ređa inovacija za inovacijom. Izvanredno! ENOFRIGO je u samom vrhu ho.re.ca sektora zahvaljujući svom dugogodišnjem iskustvu u kulinarstvu i pažnji koju kompanija poklanja održivom razvoju. Kompanija je specijalizovana za projektovanje i proizvodnju rashladnih, termičkih i neutralnih uređaja za ketering. Uvijek su tražili visokokvalitetna, inovativna tehnološka rješenja za svoje proizvode, jer je vizija kompanije da je korišćenjem „know-how” principa i pogledom u budućnost moguće ostvariti pristup novoj stvarnosti - čudesnoj tehnologiji, performansama i vrhunskom dizajnu. U asortimanu kompanije ENOFRIGO možete pronaći mnoge proizvode za ketering:

VITRINE ZA RESTORANE, HOTELE, PEKARE... VITRINE ZA VINA VITRINE ZA KOLAČE SELF SERVICE ŠVEDSKI STO UGRADNE ELEMENTE ...I JOŠ MNOGO TOGA...

il vero espresso italiano

segafredo extra strong

i.Am enolution je jedinstvena i revolucionarna vitrina za vino karakteristična po modernom dizajnu i velikoj toplotnoj inerciji. Za razliku od ostalih vitrina, ima odličnu izolaciju koja dramatično utiče na smanjenje operativnih troškova, čak 60% uštede energije! i.Am enolution je prva vitrina za vina koja odgovara posljednjim evropskim standardima.

freddo caffe

topla čokolada

SMART TEHNOLOGIJA UŠTEDA ENERGIJE BEŠUMNA

EKOLOŠKI ORIJENTISAN SISTEM

MODERAN DIZAJN

segafredo kapsule

RAZLIČITE VELIČINE I BOJE VITRINE DIGITALNA KONTROLA TEMPERATURE VIŠESTRUKO RASHLAĐIVANJE VITRINE AUTOMATSKO ZAKLJUČAVANJE MOGUĆNOST ORGANIZOVANJA UNUTRAŠNJOSTI VITRINE PREMA POTREBI Zelenika bb,81000 Podgorica, Montenegro kontakt tel:+382 20 669 318; fax:+382 20 669 316 е-mail:ribnica@ribnicacommerce.com www.ribnicacommerce.com

MART JE kad je MonteVino Ove godine na MonteVinu: • će se predstaviti vinarije iz 15 zemalja • imaćete priliku da se upoznate sa 565 vinskih etiketa • 35 najprestižnijih svjetskih destilerija će vam ponuditi da

Već osam godina sredina marta mjeseca je rezervisana za najveći i najznačajnji vinski događaj koji se organizuje u Crnoj Gori - „MonteVino“. Organizatori: „Nacionalno udruženje sommeliera Crne Gore“ i „Vinska akademija Crne Gore“’ i za ovu godinu su uspjeli da obezbijede učešće na Salonu najeminetnijih vinskih proizvođača iz cijelog svijeta.

Ovogodišnje "MonteVino" će pokazati koliko je ojačala vinska scena u našoj državi, a učešće će uzeti rekordan broj vinarija iz Crne Gore, koje svojim kvalitetom zaslužuju da se nađu na ovoj prestižnoj manifestaciji.

degustirate 121 etiketu svojih najboljih proizvoda

• biće organizovana i 4 reprezentativna Master Classa, te 4 vinske radionice, na kojima će se probati vina iz probranih berbi, uz vertikalne degustacije, koje će pratiti renomirani svjetski predavači.

• Ocjenjivaće se crnogorska vina a sam žiri će sačinjavati najeminentnije vinske sudije iz Evrope.

Rezervišite na vrijeme svoje mjesto i budite dio najveće vinske čarolije u Crnoj Gori, planirajte da 16. i 17. mart od 12-20h budete u hotelu "Hilton Podgorica Crna Gora". Dobrodošli!

Vezir Stambeno - poslovni objekat Vezir kao moderna građevina, obezbjeđuje udobnost i stanovanje po urbanističkim standardima novog doba. Položaj našeg objekta, sem prirodnog okruženja krasi i saobraćajna povezanost sa svim djelovima grada. Objekat je koncipiran kao stambeno - poslovni i u tom smislu ciljano je organizovan jednostavan pristup, kao i prostrani parking prostor objektu. Zahvaljujući poziciji na samoj obali Morače, a pored Vezirovog mosta i u neposrednoj blizini mosta Milenijum, pozicioniran na širokom bulevaru sa četiri kolovozne trake, objekat ima široki spektar mogućnosti poslovanja, življenja, kao i iznajmljivanja poslovnog i stambenog prostora. Svim segmentima, pa tako i simboličkim, potrudili smo se da objekat Vezir postane zaštitni znak grada Podgorice. Prateći ideju spone između mosta Milenijum nizvodno i Vezirovog mosta, u neposrednoj blizini stambeno - poslovnog objekta Vezir, naše arhitekte su učinili sve da se tradicija Vezirovog mosta, koja potiče iz XVI vijeka, reflektuje, kako u imenu našega objekta, koji simbolično govori o Veziru kao savjetniku tj., povjereniku carevine i modernom pristupu, gradnji i udobnosti, shodno sadašnjem vremenu a,

Investitor : V&B invest d.o.o.

Novi simbol podgorice

tradicionalno se oslanjajući na vrijednosti gradnje koja je tokom pet vjekova opstala. Tako, koristeći prirodne materijale, onoliko koliko nam je moderna gradnja dopustila, uklopili smo objekat Vezir u prirodno okruženje, poštujući sve mogućnosti koje nam je položaj kraj rijeke dopustio. Većina stanova, kao i poslovnih prostora, opredijeljena je ka rijeci, u čijem toku svi mogu uživati. Objekat posjeduje i sopstvenu garažu sa garažnim prostorom za sve stanove i poslovne prostore. A, parking ispred i iza objekta, donosi još prostora za četvorotočkaše. Poslednji spratovi objekta konstruisani su tako da korisnicima pružaju osim udobnosti i panoramski pogled, kako na rijeku tako i na brdo Gorica i ostatak grada. Elevatori su postavljeni u obje lamele objekta, tako da je pristup stambenom prostoru brz i jednostavan. Pozicija stambeno - poslovnog prostora Vezir je takva da je zapravo sagrađen van gradske vreve a, mostovima povezan sa centrom grada i svim bitnim saobraćajnicama. Prostranim bulevarom Serdara Jola Piletića, na kome se i nalazi objekat Vezir, izlazi na sve saobraćajnice ka i iz grada Podgorice.

Mob: +382 67 333 833

email: vbinvest@velimirovic.me

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske eﬁkasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

sadržaj

36 24

12 Sasvim lično: Đe se nebo i more igraju ili ljubave... 14 Priča o lozi, kamenu, suncu i ljudima: 55 godina crnogorskih Plantaža 16 Caffe Montenegro preporučuje 18

Ekspanzija i borba na globalnom vinkom tržištu: U vinu je istina ali i posao

Restoran Porto u Podgorici: Mediteranski đardin glavnog grada

32 Predstavljamo: Vinarija Dalvina (Strumica) Makedonija: Vina u kojima sunce vječno sija 36 Stranac u Crnoj Gori: Paul Wennekes – novinar:: Živim svoj srećni život u Crnoj Gori 44 Caffe Montenegro preporučuje 46 Građenje identiteta ugostiteljskog objekta:: Spremni za posao

Naslovna strana: Epoha plantaže

52 „Whisky Fair“ u hotelu CentreVille u The Capital Plazi: Puno viskija je jedva dovoljno 60 Syrups predstavlja: 1883 Maison Routin

64 Brendiranje destinacije kroz jedinstvena - lokalna iskustva: „Najživlji“ doživljaj

76 68 Mjesta koja meni znače: Kristina Škanata PR koordinatorka u Porto Montenegru: Najbolje životne priče su unutar korica pasoša 76 Sveti Stefan: Utočište za intimu 82 40. izdanje Međunarodnog beogradskog sajma turizma: Jubilej u znaku velikog uspjeha 84 Lijepa zima u našim brdima: Kad ima snijega ima i skijaša 88 Nacionalni park Josemiti: Četiri sezone čuda 98 Spektakularne online marketing kampanje na društvenim mrežama: Jedan tvit može da zavrti planetu

104 DR trade predstavlja: Vitra. 113 CM klub

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

Đe se nebo i more igraju ili ljubave... Magija je nemoguća promjena. Ono kad se abrakadabra desi čudo u tren i ti zanijemiš... Kad je nemoguće stvarno, a ti misliš da stvarno to nije moguće. Mislim na pozitivnu magiju, jer loši ishodi i prizori svakako nijesu magični koliko god bili iznenadni, neobični i nemogući a mogući. To se zove drugim imenom. Ti nezemaljski prizori na zemlji čine mi se kao prozori u drugi svijet, ili je to pogled na nas iz vasione... Čine nas srećnim a da ne tražimo razlog, i shvatamo dok se boje na nebu i moru bez imena i opisa mijenjaju brže od treptaja i udaha, neuhvatljive oku a kamoli slikarskoj kisti ili aparatu... da sreća nije daleko. Sreća je lijepo sunčano mjesto na koje kad stigneš više nemaš brige. Tako se ja osjećam na mnogim mjestima u svijetu, kod nas, na primjer, na Pržnu. Uvijek. Zimi idem ne samo zbog odlične

14 Caffe Montenegro

ribe, rakova i školji u omiljenoj konobi... no idem po te čudesne boje ako ih nema na nebu pod kojim obitavam svakodnevno. Da me oboje iznutra. Da me osvijetle spolja. Odem i gledam. Ne znam dišem li. Ne znam trepćem li. Može i da se ne diše, i ne trepće, a da si zdrav i živ. Može. Na tim mjestima sam uljez na slici koji posmatra nebo i more dok se igraju ili ljubave, ili ko će ga znati... Vide te samo se prave da nijesi tu. Uglavnom kontrolišu te. I ti si ti bez zadrške, bez foliranja. To je kao neka anestezija. Hipnoza. Jer si u stanju koje ne dozvoljava nikakvu misao, pogotovo ne lošu ili tužnu. Može priroda da drogira čovjeka. Može ja mislim da je to to. Ili je to parališuće strahopoštovanje od njene moći i ljepote koja nikad ista nikad prolazna a vazda beskonačno lijepa. I kako biti tako lijep, uvijek drugačiji, a vazda beskajno

Pržno: zalazak sunca

lijep i ne ličit ni na koga jer ni jedan suton na tom Pržnu nije isti. Pa i ljudi, koji tamo žive, o srećnici... najbolje znaju da je tako. Ta mjesta treba markirati za ljude koji pate od depresije, nervoze, tegoba, tuge... kao lječilišnu destinaciju - terapiju propisati, da samo tu sjede, postoje i ćute... i vrate se kući zdravi i srećni. Ta mjesta treba samo slikati, i samo te sutone na sve bilborde i reklame naše zemlje staviti. Ne treba nam slogan. Riječi kvare sliku. Samo iskrena slika. Iz Pržna, Perazića dola, Ade Bojane, neke uvale, ili sa podnožja pogled ka vrhu Durmitora, Prutaša... ili odozgo ka nebu jedinom iznad... Samo iskreni momenti prirode, bez filtera i dodataka... Taj jezik svi ljudi razumiju. Tad reaguje njihovo biće. Ne treba koktel da se ukoči i uskoči u fotke prizora ljepote, koktela ima đe oćeš magije nema. Ne kvarimo je.

Idem po te čudesne boje ako ih nema na nebu pod kojim obitavam svakodnevno. Da me oboje iznutra. Da me osvijetle spolja. Odem i gledam. Ne znam dišem li. Ne znam trepćem li. Može i da se ne diše, i ne trepće, a da si zdrav i živ. Može. Na tim mjestima sam uljez na slici koji posmatra nebo i more dok se igraju ili ljubave, ili ko će ga znati...

Kažu uzbuđenje pred ljepotom, ja ne bih to tako opisala, to je buđenje pred ljepotom. Šumi more, mijenjaju se boje, a ti sve mirniji, potpuniji, i ne misliš, a kamoli da progovoriš i narušiš šum mora i sve zagrdiš. I kako se smire istovremeno a pojačaju lijepi osjećaji. Ako ste na tom mjestu dvoje i posmatrate zajedno taj prizor bez namjere čvršće uhvatiš za ruku to drugo ili nenadno ga zagrliš... onako bez namjere i plana i pomisli. Prirodno, jer priroda baca tu magiju i ne možeš ništa, ona čini da činiš samo što osjećaš. Možda se udaljiš od tog do tebe, ako ne osjećaš... Ne bih preispitivala odluke u tim momentima. Jer se priroda ne preispituje. Magična jest, lažna nije. Možda bi mi, to je u ljudskoj prirodi, željeli da dodirnemo te boje na nebu, ali srećom nedodirljive su, i ne možeš ih mijenjati ni uticati na njih, ne

možeš ništa do da se prepustiš. Opustiš. Nema te masaže koja može tako da opusti i blagotvorno utiče... „masira“ te i iznutra. I eliminiše ometajuće misli, strahove i tegobe. Magična toplota dolazi iznutra. Eto, to je sreća. Tu, unutra. Tako ja pomislim i u hladno tmurno gradsko jutro kad se spremam da idem na posao, a ne bih iz tople postelje, ni ruku da podignem osim za šolju kafe... Bude mi toplo od prizora koje sam upila, jer tako ja kradem od prirode, ponesem je u sebi kad mi zatreba samo pustim slike... A dese se i čudesna i čudna jutra kao ovog februara kad u Podgorici pade snijeg đe skoro nikad ne pada... i grad je bijel. I bude lijepo bijelo jutro. Kratko. To su te izmjene priode. Magične, brze, nepredvidive. Moć. Lijep je naš grad obasjan suncem, naviknut na njega i mi srećni zbog tog

naviknuti na sunce skoro svaki dan kojim nas je nebo blagoslovilo na ovom našem komadu zemlje. Ne znam kako, ali i ljudi koji Sunce rijetko vide tamo u onim hladnim zemljama su srećni i to mnogo srećniji no mi srećnici što ovoliko Sunca imamo. Ništa nije uslov za sreću do nas samih. I u tmurno i mamurno ili Suncem obasjano jutro. Jutro je onakvo kakvo hoćeš da bude pa kad mu nestane boje ti izvuci one što si ukrao gledajući sutone i svitanja na čarobnim mjestima i eto je magija đe god da si.

PRIČA O LOZI, KAMENU, SUNCU I LJUDIMA 55 godina crnogorskih Plantaža Vino kao plod sunca, kamena i loze, kao rezultat posvećenosti rada i kao spomenik generacijama koje su sebe ugradile u uspjeh vinarije Plantaže, to vino danas svjedoči kako je izgledalo prethodnih pet i po decenija. Na bijelom kamenu Ćemovskog polja, pod vrelim mediteranskim suncem, na jedinstvenom teroaru kog su vjekovima oblikovali Skadarsko jezero, more, planine i jedinstvena klima, prije tačno 55 godina počela je priča o autentičnim vinskim draguljima koji u sebi nose svu raskoš bogatog nasljeđa i autentičnog podneblja.

Crnogorska vinova loza, otporna i žilava poput ljudi i snažna kao kamen na kom raste, uvijek je davala vina kakvih nigdje drugdje na svijetu nema: duboke boje, još dubljeg ukusa, zrelih mirisa i čvrstog karaktera. Baštineći svu raskoš takvog nasljeđa i brižljivo njegujući karakter autentičnih vina, Plantaže su izgradile prepoznatljiv vinski izraz koji se prepoznaje na samo u Crnoj Gori i regionu, već i širom svijeta. Crna Gora je kolijevka velikih mediteranskih sorti od kojih su neke dosegle planteranu slavu.

ROSE VAL Osvjezena paleta pjenušavih vina Plantaza Osjećajući svjetske tržišne tendencije i pomjeranje ukusa domaće publike koju karakterišu sve iztančanija nepca za egzotične vinske ukuse, Plantaže su predstavili novo pjenušavo vino Rose Val koje je kupaža sorti Cabernet sauvignon i Grenache, sa Ćemovskog polja. Ovaj pjenušavac je proizveden klasičnom (šampanjskom) metodom naknadne (sekundarne) fermentacije u boci. Osnovno vino za proizvodnju pjenušavog vina odležava u inox sudovima na finom talogu 9 mjeseci. Po završetku sekundarne fermentacije pjenušavo vino odležava na kvascu 4 godine, a nakon degužiranja još 3 mjeseca kako bi se vino harmonizovalo. Karakteristike ovog pjenušavog vina su da je svijetlo ružičaste boje sa bakarnim odsjajem. Na ukusu izrazito voćno, sa dominantnim aromama jagode i maline. Dobro izbalansirano svježe i kremasto, sa dugom završnicom, sočno i sa naglašenim sitnim i dugim perlanjem. 16 Caffe Montenegro

Kratošija, koju vinopije znaju i kao zinfandel ili primitivo, u osvajanje svijeta krenula je baš sa crnogorskih obala. Tu je i vranac, potomak kratošije, danas vjerovatno najpopularnija autohotna sorta Crne Gore, čija su vina osvojila cio Balkan. Sa svojim jedinstvenom karakterom i svježinom za njima ne zaostaje ni bijeli krstač, a slijedi još niz autohtonih sorti vinove loze... Plantaže svih ovih godina svoj identitet grade upravo na jedinstvenim vinima od autentičnih sorti, brižljivo ih čuvajući, njegujući i popularišući. Pored lokalnih, Plantaže su snagu svog teroara dokazale i sa najplemenitijim svjetskim sortama. Cabernet Sauvignon i Merlot sa Ćemovskog polja daju raskošna i velika vina, autentičnog izraza, sposobna za dugo odležavanje, koja stoje rame uz rame sa vinima iz najpoznatijih svjetskih regija. Ćemovsko polje, danas najveći vinograd u Evropi, na kome raste 11 miliona čokota, prije samo pola vijeka bio je gola kamena ravnica. Zato kada govorimo o Plantažama, govorimo o upornosti i stalnom napredavanju, koji su izrodili jedinstven i konstantan kvalitet. Uz podneblje, zemlju i klimu, tu su i generacije ljudi koji su svih ovih decenija rasli i razvijali se

zajedno sa vinarijom, ugrađujući sebe u priču Plantaža. Zato su te generacije neraskidivo vezane za Plantaže, i jednako važne za velika vina, jednako kao podneblje, loza i kameni teroar. Danas su Plantaže moderna vinarija, koja svoje vinograde prostire na preko 2000 hektara, a oko 60% tih zasada rezervisano je za vranac. Uz savremene podrume za proizvodnju, tu je i impresivni podrum Šipčanik, dug više od 360 metara i ukopan 30 metara pod zemljom, sa potpuno prirodnim, a idealnim uslovima za čuvanje vina. Tamo u drvenim sudovima i bocama odležava preko 2 miliona litara vina.

EPOHA U cast 55 godina Plantaza Ove godine Plantaže proslavljaju jubilej 55 godina postojanja, a u tu čast vinskoj publici je predstavljena nova etiketa «Epoha». Ova etiketa je dokaz da se u Plantažama uvijek trude da imaju vina koja će imati jedinstven i prepoznatljiv stil i u kojima će se godinama uživati u svim metropolama širom svijeta. Slogan novog crvenog vina ,,Epoha“ je ,,Trag u vremenu.“ Tu je ,,Epoha“ kao period zbog kojeg Plantaže rastu i razvijaju se na vinskoj sceni uspješno, diktirajući trendove na ovim prostorima, prateći i parirajući svjetskim brendovima. Vino Epoha proizvedeno je od sorti Cabernet Sauvignon i Merlot, u odnosu 65% (Cabernet) i 35% (Merlot). Grožđe je ubrano sa mikrolokaliteta Šipčanik, koji se najbolje pokazao za uzgoj ovih sorti. Berba 2012, iz koje je ovo vino, je bila zlatna berba kad se radi o kvalitetu sorti Cabernet i Merlot. Vino je odležavalo 4 godine u bačvi od francuskog hrasta, a jednu godinu u flaši. Rubin crvene boje, višeslojnog mirisa. Dominiraju džemaste arome crnog i plavog voća, protkane začinskim tonovima slatkog korjena uz nagovještaj crne čokolade i kafe. Na ukusu elegantno, kompleksno i puno, sa mekanim taninima, prijatnih kisjelina. Dominiraju tonovi zrelog voća, šljive i kupine, protkan prefinjenim tonovima čokolade i kafe i ima veliki potencijal za odležavanjem, pa se očekuje da starenjem u boci dobija dodatno na kvalitetu.

Svjetske nagrade za kvalitet vina Plantaža Dragulji u kruni uspješne priče crnogorskih Plantaža, danas su i značajne međunarodne nagrade, čiji je niz iz godine u godinu sve veći. Trofeji, zlata i srebra, sa ocenjivanja i takmičenja širom svijeta, od Londona, preko Sofije, do Šangaja, svjedoče o postojanju najvišeg kvaliteta vina Plantaža. Posebno će 2017-ta ostati u pamćenju po ostvarenim svjetskim priznanjima za kvalitet vina

Plantaža. U kompanijske vitrine, arhivirana su čak 32 svjetska odličja sa najpriznatijih svetskih ocjenjivanja kao sto su Decanter World Wine Awards, BIWC, AWC, Decanter Asia WWA, Mundus Vini... i mnoštvo ostvarenih velikih

STARI PODRUM

Zlatna berba Sa posebnim ponosom Plantaže ističu liniju vina -Stari podrum, koja je rađena na vrhunskom nivou u svakom smislu. Već u samom startu postojanja, ova linija je doživjela svjetsku slavu, a Crna Gora je po prvi put u svojoj istoriji dobila zlatnu medalju za vino na najprestižnijem ocjenjivanju na svijetu. Stari podrum – Cabernet Sauvignon 2012 krunisan je Zlatnom medaljom na vinskom prvenstvu svijeta koje u Londonu svake godine organizuje uticajni britanski magazin Decanter. Nova vina i priznanja i nagrade koje su uslijedile, na proizvode Plantaža bacaju jedan potpuno novi sjaj i skreću pažnju na Zemlju vina - Crnu Goru.

priznanja na regionalnim takmičenjima i ocjenjivanjima vina. Plantaže su napravile važne iskorake u premijum segmentu. Kao prvo posvećena je velika pažnja i napravljena nova strategiju kada su bijela vina u pitanju. Prisutnost negativnih mišljenja o njima i nepostojanje svjesti o njihovom potencijalu, značajno je doprinijelo popularizaciji uvoznih vina. Odgovor Plantaža je bio u plasmanu novih proizvoda od novih bijelih sorti, a kvalitet već postojećih je značajno poboljšan. Vrlo brzo su stigle zaslužene nagrade sa najprestižnijih ocjenjivanja vina u svijetu, kao što je na primjer Decanter Word Wine awards, na kojem su Pro Anima – Pinot Blanc i Chardonnay Bariqque osvojili značajna priznanja. Plantaže su sa ponosom predstavile publici novo bijelo vino Crnogorska Malvazija koja je veoma brzo izazvala pažnju kod ljubitelja vina i koje će u budućnosti biti, jedno od najpopularnijih crnogorskih bijelih vina. 17

caffe preporučuje

pripremila: ana đurković

#1 #2

Smoothie Bowls ?

Taman ste se navikli na smoothie a jezik je čak prihvatio riječ smuti? Sada ste suočeni sa još jednim trendom - smoothie bowls. Ako vam nije jasno šta je sad to, dovoljno je da na instagramu ukucate ovaj haštag i pred vama će se stvoriti milioni odgovora. Osnova je gusta baza od jogurta, povrća ili drugih zdravih namirnica, avokada, ovsenih pahuljica itd. Baza smoothie bowls-a je poput sladoleda i pogodna za različite kombinacije topinga pa je zato ova insta-hrana i postala toliki hit upravo zbog kreativnih i vizuelno atraktivnih kombinacija.

Staro je novo

Trenutno je širom svijeta aktuelno sve što ste mislili da je vrijeme pregazilo. Staro je postalo novo, sa novom namjenom i novim šarmom. Trend su započeli Amerikanci, mahom u Los Anđelesu i to sa erom nostalgične, vintiž, melanholične muzike, kakvi su albumi Lane Del Rej a ubrzo je stigao do ugostiteljstva. Danas jednostavno niste aktuelni ako nemate nešto staro, bio to plakat, fotografija, tapeta, element, čaše ili šolje, čiviluk. Priznajemo, ovakav dizajn nosi šmek starih vremena i uvijek privlači pažnju.

18 Caffe Montenegro

Pokloni za gastro-štrebere

Ako imate prijatelja koji je gastroštreber ili jednostavno voli da eksperimentiše sa hranom onda je za vas pojam “molecular gastronomy gift set” ono što treba da ukucate u pretraživač. Konačno, sa ovakvim pakovanjima svi koji žele da se oprobaju sa ovom vrstom gastronomije, mogu to da urade u svojoj kući i bez mnogo objašnjavanja drugima. Dobar početni izbor je Molecule-R Cuisine set koji košta oko 50 eura.

Isabella Vacchi

U današnjem svijetu ove dvije riječi dovoljne su da objasne jedan prilično drugačiji i upečatljiv pristup predstavljanja hrane, namirnica, jelovnika, koncepta restorana. Izabela je mlada Italijanka iz Bolonje koja se bavi fotografisanjem enterijera, hrane, mode. Njen pristup je jedinstven, poigrava se sa dekonstrukcijom onoga što fotografiše a upravo taj manir je ono za čim lude današnji ugostitelji ali još više njihovi gosti. Zato ako kuburite sa idejom za prezentaciju svog jelovnika pogledajte sajt issabellavacchi.com i inspirišite se.

Ekspanzija i borba na globalnom vinskom tržištu

u vinu posao Evidentno je da svjetsko tržište vina prolazi kroz značajnije transformacije već neko vrijeme. Riječ “kriza” bi se čak mogla upotrijebiti - zavisno sa koje strane procjenjujete trenutnu situaciju. Sa tačke gledišta istorijskih svjetskih proizvođača vina - Francuska, Italija, Španija, ili iz perspektive novih svjetskih proizvođača, kao što su Australija, Čile, Novi Zeland i Sjedinjene Američke Države. U svijetu vina, ovo su dva glavna igrača koji se bore za svoj prostor na internacionalnom vinskom tržištu. priredila: marta jovićević

20 Caffe Montenegro

Kako je internacionalno vinsko tržište sve više i više preplavljeno vinima iz cijelog svijeta, očigledno je da nema prostora za svakog. Potrebno je prilagoditi se, konstantno ostajati u igri sa konkurencijom koja je u stalnom porastu. U vinskom biznisu, kao i u svakoj drugoj industriji, proizvođači moraju ponovo “reinventirati” sebe, ili se suočiti sa posljedicama potencijalnog gubitka tržišnog udjela. Decenijama unazad Francuska je bila lider u svijetu vina, sa duboko ukorijenjenom tradicijom ne samo u ispijanju vina, već i proizvodnji nekih od najfinijih vina na svijetu. Njena bogata istorijska podloga dala je uticaj da diktira kako bi trebalo vino napraviti i kako ga konzumirati. U Francuskoj, pravljenje vina je forma umjetnosti i francuska vina su bila standard prema kojima su se ostali proizvođači mjerili. Francuska i dalje ima 20% svjetske vinske proizvodnje, ali nema previše razloga za slavlje. Godinama se bori sa padom domaće potrošnje, ali i padom cifri izvoza. Suočava se sa teškom konkurencijom novih proizvođača vina iz Australije, Sjedinjenih Američkih Država i Čilea.

Francuska i Australija - različiti pristupi u biznis strategijama Sagledavajući izbliza dva sasvim različita proizvođačka regiona i način na koji ova dva regiona posluju, moguće je identifikovati dva različita tipa biznis strategija koju vode ovi proizvođači vina. Koncept osvajanja tržišta vina novih proizvođača gdje spada Australija, vodi se strategijom “Kako stvoriti neoborivo tržište i napraviti konkurenciju nebitnom”. Srž ovog koncepta jeste da dok konkurencija raste i tržište postaje prenatrpano kompanijama koje se bore sa starim proizvođačima (Francuska, Italija,

Španija). Teško je ostvariti profit u okruženju gdje nemate luksuz viševjekovne tradicije u proizvodnji vina. Umjesto bacanja sredstava i energije u borbi na prenatrpanom tržištu, Australija je kreirala svoje tržište, sasvim novo i slobodno tržište – i samim tim konkurenciju učinila nebitnom. Dva su načina da se ovo postigne. Potruditi se da se izađe sa potpuno novim proizvodom. Druga i češća opcija je: kreiranje novog tržišta na osnovu starog, tako što će se promijeniti granice postojeće industrije. Ova druga opcija se

Novo tržište za nove klijente: novo tržište prilagođava brendove i targetuje „mračne i misteriozne“ milenijalce

pokazala kao uspješna za nove igrače na tržištu, u ovom slučaju Australiju. I nijesu se trudili da ponovo “izmisle točak”. Ono što je Australija uradila je miks između dva načina kreiranja novih proizvođača vina. Uspjeli su da pridobiju nove konzumente, populaciju koja prvobitno nije bila ljubitelj vina. Treba pomenuti da se “pomijeranje granice“ postojeće industrije ne odnosi na geografska ograničenja zemalja, već na proširenu grupu konzumenata zainteresovanih za vino

Australijansko vino je okrenuto potrošaču, povoljnije je i lako je dostupno. To su vina koja su spremna za konzumaciju sad i odmah, umjesto da se čuvaju godinama kako bi dostigla svoju punu aromu. Namijenjena su potrošačima koji žele momentalnu satisfakciju i time su osvojili masovno tržište. zbog novih načina proizvodnje vina. Time je Australija stvorila sasvim novu vrstu tržišta za sebe. Dakle, privukli su nove konzumente vina sa novom vrstom proizvoda koji se razlikuje od proizvoda koji su se nudili u prošlosti, uglavnom proizvedeni od strane starih proizvođača iz Francuske. Australijanski proizvođači vina su odabrali put, potpuno različit od tradicionalnog, koji najveći dio evropskih proizvođača

22 Caffe Montenegro

Razlozi zbog kojih mlađe generacije konzumenata vina vole vino u limenci: - Djevojke ga mogu piti na slamčicu, nema tragova ruža na čaši - Mogu šetati ulicom i piti vino bez radoznalih pogleda prolaznika - Doza je pogodna za jednu osobu - Idealno je za plažu, piknike i sl. - Mladi su otvoreni za nove, drugačije proizvode

ima u ponudi. Australijanska vina se ne nadmeću u istoj kategoriji sa većinom francuskih i italijanskih vina. Australijansko vino je okrenuto potrošaču, povoljnije je i lako je dostupno. To su vina koja su spremna za konzumaciju sad i odmah, umjesto da se čuvaju godinama kako bi dostigla svoju punu aromu. Namijenjena su potrošačima koji žele momentalnu satisfakciju i time su osvojili masovno tržište. Masovno ulaganje u marketing donijelo im je liderstvo na tržištu izvoza. Ukratko, australijanski prozvođači vina uspjeli su da ponude zabavno, lagano za konzumaciju, i cjenovno prihvatljivo vino. Nešto što nudi alternativu potrošačima koji su prethodno bili okrenuti pivu i koktelima. Na kraju, australijanska vina se povećano prodaju zahvaljujući prvenstveno svojim proizvođačima koji su “reinventirali” svoj proizvod.

Australija je uspjela da pridobije nove konzumente, populaciju koja prvobitno nije bila ljubitelj vina.

Faktori evolucije u potražnji stranih vina u Kini Kineski kupac vina je prije svega zainteresovan za posjedovanje kvalitetnog vina u pokazivanju nivoa prestiža, statusa i poštovanja - a ovo su sve važne komponente kineske kulture.

Uprkos dugogodišnjoj tradiciji konzumiranja alkohola na bazi žitarica u Kini, u kombinaciji sa povećanjem zapadnog uticaja, obrazovanih mladih profesionalaca i vladinih kampanja o zdravim načinima života, došlo je do širenja potrošnje vina. Shodno tome, Kina se pojavila kao glavni igrač na globalnom vinskom tržištu i važno je destinacijsko tržište velikih zemalja izvoznica. Prosječni konzument vina u Kini ima tendenciju da bude visoko obrazovan, a još 2011. godine diplomiralo je gotovo 6 miliona mladih ljudi širom univerziteta i koledža. Konzumacija alkohola u Kini je duboko ukorijenjena u njihovoj tradiciji, uključujući ispijanje alkohola na društvenim banketima i poslovnim sastancima, kao i kupovinu alkohola kao poklon tokom praznika. Tradicionalno, ogromne

Kina se pojavila kao glavni igrač na globalnom vinskom tržištu i važno je destinaci jsko tržište velikih zemalja izvoznica.

Zanimljivo je i da, nasuprot zapadnom tržištu, Kinezi preferiraju crno vino. Približno 90% vina konzumiranog u Kini je crno. Prednost crnog vina je ukorijenjena u kineskoj kulturi gdje se crvena boja veže za radost i veselje. količine alkohola se konzumiraju tokom društvenih banketa i domaćini često služe kvalitetnu hranu i piće na ovim događajima kako bi pokazali poštovanje i velikodušnost prema gostu, kao i

pokazivanje svog bogatstva i društvenog statusa. Kineski kupac vina je prije svega zainteresovan za posjedovanje kvalitetnog vina u pokazivanju nivoa prestiža, statusa i poštovanja - a ovo su sve važne komponente kineske kulture. Shodno tome, kvalitetna vina, prvenstveno kvalitetna uvozna vina prve klase, postala su izbor visoko-platežnih potrošača. Zanimljivo je i da, nasuprot zapadnom tržištu, Kinezi preferiraju crno vino. Približno 90% vina konzumiranog u Kini je crno. Prednost crnog vina je ukorijenjena u kineskoj kulturi gdje se crvena boja veže za radost i veselje.

Vinski turizam

Promjene

Važan je ne samo zato što je vinaru važno prodati vino na pragu svo je vinarije, već i iz razloga što je vino proizvod koji se, više nego ijedan drugi, povezuje s određenim krajem. Vinski turi zam se odnosi na turizam čija je svrha degustacija, potrošnja ili kupovina vina. Dok su druge vrste turizma često pasivne u prirodi, vinski turizam uključu je posjetu vinarijama, degustaciju vina, šetnju po vinogradu ili čak aktivno uče stvovanje u berbi. Ovo uključuje posjete vinogradima, vinarijama, festival ima vina i izložbama koje se organizuju sa svrhom rekreacije. „Vinski put“ je sinonim za obil azak vinskih podruma uz degustaciju vina i uživanje u lokalnoj hrani. Predsta vlja poseban oblik prodaje vina, ugostit eljskih, turističkih i poljoprivrednih pro izvoda jednog vinarskog kraja. Njega čine prirodne ljepote, specifičnosti oko line kroz koju put vodi, kulturno-istori jske znamenitosti, tradicija i posebnost vinogradarskog područja.

Može se reći da je jedini zajednički faktor, kad je riječ o vinskoj industriji – promjena: promjena u količini ispijanja vina u različitim zemljama, promjena u spoznavanju vina, promjena kada i kako se u vinu uživa i promjena u ljudima koji ga konzumiraju. Osobe koje piju vino su sada mlađe generacije, što nije bio slučaj ranije. Sa porastom mlađih potrošača promijenila se percepcija vina od onoga što je nekad bila. Danas je vino više kao lifestyle piće; ovo je dobra stvar kod većine mlađih potrošača koji su se možda u prošlosti plašili elitističke stigme. Vino kao proizvod je izgubilo nešto od svog “prestiža”, na primjer, zbog sve veće ponude i zbog toga, u nekim kategorijama, pada cijena. Zbog svih gore navedenih faktora, sve veći broj potrošača osjeća potrebu i ugodnost u isprobavanju vina, što ima pozitivan efekat na cjelokupnu vinsku industriju.

Crna Gora na vinskom tržištu

Mi u Crnoj Gori imamo turizam, ali i vino koje je drugi izvozni proizvod, tako da je razvoj vinskog turizma sasvim logična stvar. Crna Gora ima potencijal da bude priznata kao zemlja vina, zemlja sa najkvalitetnijim sortama grožđa i vinima. S obzirom na to da je turizam jedna od najvažnijih grana privrede u Crnoj Gori, kao i da se svake godine broj turista povećava, neophodno je predstaviti naša vina, i pružati im vrhunsku uslugu. Od 2008. godine započet je projekat „Vinski Put Crne Gore“, gdje je po ugledu na neke druge zemlje i njihova iskustva započeto sa identifikacijom i promocijom crnogorskih vinskih područja i regija.

24 Caffe Montenegro

Proizvodnja grožđa i vina bazirana je na autohtonim sortama Crne Gore (Vranac, Kratošija, Krstač i Žižak). Najznačajnija crnogorska autohtona vinska sorta je Vranac, vodeća sorta za proizvodnju crvenih vina. Vino Vranac spada među 100 najboljih vina Evrope. Međutim, uprkos dugoj istoriji, bogatom sortimentu vinove loze i tradicije gajenja vinove loze i proizvodnje vina, vinski potencijal Crne Gore nije iskorišten na pravi način. Godišnja potrošnja vina po glavi stanovnika iznosi 13,2 l, što ukazuje na to da Crna Gora značajno zaostaje za vodećim

zemljama sa aspekta potrošnje vina po glavi stanovnika (Vatikan 66 l, Francuska 55 l, Portugal 44 l, Slovenija 43 l,...) Potrebno je podići svijest o vinskoj kulturi na veći nivo, pružiti vina vrhunskog

kvaliteta lokalnom stanovništvu i turistima, poboljšati ponudu crnogorskih vina u restoranima i ugostiteljskim objektima i obučiti svoje zaposlene da predstave i služe vino na kvalitetan način. Veoma je bitno da potrošači budu informisani o crnogorskim autohtonim sortama grožđa i vina kao i o njegovim

ponuda u domaćim restoranima i hotelima, što za sada nije slučaj. S obzirom da je priča o vinu i turizmu praktično ista, mi našim gostima moramo prvo ponuditi ono što mi proizvodimo. U Španiji, Francuskoj, Italiji, konobar uvijek prvo nudi domaća vina,

Podstaknutost globalizacijom i idiličnom slikom evropskog načina života, doprinijela je značajnom širenju konzumacije ovog pića

zdravstvenim prednostima. Transfer znanja u vinarstvu i vinogradarstvu kao i praćenje i unapređenje tržišta, povećaće poduktivnost i efikasnost proizvođača. Vinari i ugostitelji su svjesni da moraju biti u toku sa novim trendovima i unapređivati svoje znanje kako bi pružili što bolju uslugu svojim potrošačima. Konkretna podrška vinskom turizmu i domaćim vinarima bila bi njegova veća

a tek onda pruža vinsku kartu sa drugom ponudom. Posljednjih godina značajan doprinos podizanju svijesti o važnosti vinskih potencijala, kvalitetu domaćih vina i radom na promociji istih, i uopšte podizanju kulture ispijanja vina dalo je Nacionalno Udruženje somelijera Crne Gore i Akademija vina koje organizuju najveći vinski salon u Crnoj Gori - Montevino.

U Francuskoj, pravljenje vina je forma umjetnosti i francuska vina su bila standard prema kojima su se ostali proizvođači mjerili. Francuska i dalje ima 20% svjetske vinske proizvodnje, ali nema previše razloga za slavlje.

Naša vina - O našim vinima možemo govoriti kao o strateškom proizvodu crnogorske poljoprivrede i zajedničkom plodu nosećih grana crnogorske privrede. Vino je crnogorski najuspješniji poljoprivredni proizvod i stoga se treba potruditi da se crnogorskom vinogradarstvu obezbijedi što bolja perspektiva. Crna Gora ima sve preduslove da unaprijedi vinogradarski sektor. Crna Gora bi prije ulaska u Evropsku uniju trebalo da poveća zasade vinograda. U vinogradarstvu Crna Gora trenutno ima blizu 4.500 hektara ili nešto oko 17 miliona čokota vinove loze sa godišnjom proizvodnjom od oko 40 miliona kilograma grožđa. Od toga Plantaže imaju 2.310 ha zasada pod vinogradima, preko 10,5 miliona čokota vinove loze sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od 22-23 miliona kilograma grožđa. Raspoložive površine za podizanje novih zasada su znatno veće (7,600 ha), što znači da u ovoj djelatnosti ima prostora da se proizvodnja gotovo udvostruči.Potrebno je sve aktivnosti koje se realizuju usmjeriti ka razvoju i boljem pozicioniranju vinogradarsko vinarske proizvodnje, u cilju kvalitetnije proizvodnje grožđa, te raznovrsnije i bogatije ponude crnogorskih vina, uz promovisanje Crne Gore kao značajne vinske destinacije.

Restoran Porto u Podgorici

Mediteranski glavnog grada

26 Caffe Montenegro

tekst: ana đurković FOTO: DUŠAN antonović

Restoran Porto krije cijelu jednu primorsku pjacu u malom, jedan skriveni đardin, intimne kutke, mediteranske šume i komad neba zatočen među kamenim zidinama. Duh primorskog grada i načina života u malom potpuno je neočekivan i poseban koncept na gastro sceni glavnog grada 27

a prvi pogled, kamena fasada u ulici Stanka Dragojevića 40. u Podgorici ne odaje mnogo od svoje unutrašnjosti. Staklena vrata neumorno se zatvaraju i otvaraju, ljudi dolaze i odlaze, svijetlo se mijenja. U prolazu biste rekli da se radi samo o još jednom novom restoranu u glavnom gradu i to je sve. Međutim, oni dovoljno radoznali koji zavire unutra već poslije prvih par metara budu prilično iznenađeni. Iza jednostavnih, staklenih vrata krije se cijeli jedan svijet za sebe, mikrograd u gradu, nešto potpuno neočekivano. Restoran Porto u Podgorici mlađi je brat uglednog i poznatog istoimenog restorana u Budvi koji već dugi niz godina važi za jedan od najkvalitetnijih i konceptualno najprijatnijih budvanskih

28 Caffe Montenegro

restorana. Porodica Zec, u čijem su vlasništvu, velikim iskustvom i predanim odnosom prema poslu uspjela je da stvori restorane dobrog glasa, duge tradicije i prepoznatljivog šarma. Ovaj podgorički Porto od svog “starijeg brata s mora” naučio je jako puno i sa novom energijom i idejom stao rame uz rame sa tradicijom. Impresivnih 650 metara kvadratnih prostora restorana kriju cijelu jednu primorsku pjacu u malom, jedan skriveni đardin, intimne kutke, mediteranske šume - cijeli jedan mali grad. Restoran ima autentične prozore i terase, voltove i bašte, palme i masline, skrovita intimna mjesta i pogled na nebo. Sve to stalo je u jedan prostran i konforan prostor u kojem kao i u svakom gradu, svako može pronaći neko svoje omiljeno mjesto. Kamen, drvo, koža i zelenilo ono su što

Impresivnih 650 metara kvadratnih prostora restorana kriju cijeli jedan mali grad: autentične prozore i terase, voltove i bašte, palme i masline, skrovita intimna mjesta i pogled na nebo

Osjećaj da ste u staroj Budvi neće vas napustiti dok god ste tu, bez obzira u kojem dijelu se nađete. Ono što je posebna draž restorana je naglašena intima djelova osmišljenih tako da iako povezani djeluju poput potpuno različitih kvartova nekog grada dominira enterijerom, čineći ga toplim i bliskim klasičnom primorskom duhu. Vlasnik je istovremeno i čovjek koji je osmislio i utkao duh voljene Budve i Mediterana u svaki centimetar Porta. Pažljivo je planirao i radio komad po komad restorana duže od godinu dana, sve dok se 25. decembra prošle godine, sve kockice nisu savršeno poklopile i uklopile na otvaranju. Iako potpuno nov, Porto ipak odiše patinom iskustva i tradicije. Na ulazu, nakon osmijeha domaćina restorana, suočeni ste sa nečim potpuno neočekivanim i na prvi pogled zbunjujućim. Plafon od puzavica, zidovi od tradicionalno slaganog kamena, česma sa fontanom, stara stabla maslina sa jedne i stolice i escajg, klavir i vinoteka sa druge strane. Osjećaj teleportacije u staru Budvu neće vas

30 Caffe Montenegro

napustiti dok god ste tu, bez obzira u kojem dijelu se nađete. Ono što je posebna draž restorana je naglašena intima djelova osmišljenih tako da iako povezani djeluju poput potpuno različitih kvartova nekog grada. Prvi dio bio bi neki glavni gradski trg, stvoren za javljanja i poglede. Prođete li dalje naći ćete se u sred zidina nekog starog grada, u nečijem lijepo sređenom intimnom đardinu. Pogled na više krije isto što i uske ulice starih gradova na primorju, mali komad neba koji kao da je samo vaše vlasništvo. Drvored maslina, palmi, kamen obrastao bršljanom, cvrkut ptica i šum vode sada će vas već potpuno zavarati pa ćete zaboraviti da ste u centru Podgorice. Klasični mediteranski porodični sto za dvanaestoro ljudi udariće čežnju za dugim porodičnim ručkovima, gotovo jednako kao i toplina velikog

Masline i palme, kamen i puzavice, cvrkut ptica i ĹĄum vode harmoniÄ?no se prepliÄ&#x2021;u unutar enterijera restorana

kamenog kamina. Prostor Porta neće vas opterećivati detaljima, ne koketira i ne nudi mnoštvo distrakcija od osnovnog cilja dobrog restorana a to je prijatno provedeno vrijeme i dobra hrana. Naprotiv, svaki detalj budi upravo želju za što dužim sjeđenjem koje podrazumijeva bliske ljude, pravu hranu i dobro vino. A ako je neka stvar karakteristična za Porto onda je to besprijekorna hrana. Onaj u Budvi odavno važi za biser primorske gastronomije nudeći prvoklasnu ribu, gambore, školjke spremane na tipičan primorski način. Jednostavni ukusi morske hrane, maslinovog ulja, peršuna, bijelog luka, bazilika, paradajza i vina ne izostaju ni u Podgorici uz nekoliko klasičnih gostiju kontinentalnog ukusa. Vinska ponuda restorana je ozbiljan izazov - preko 150 etiketa sa svih meridijana stavlja na test nepca ljubitelja dobrog vina. Atmosferični Porto za kratko vrijeme postao je mjesto na glasu jednako zbog posebnog ambijenta i dobre kuhinje. Možda zbog spoja neprenaglašenih i jednostavnih detalja, kombinacije materijala koji gode onoj humanoj i prirodnoj, posve lijepoj mjeri i načinu, ovaj restoran pravi je biser ugostiteljskog lanca Podgorice i Crne Gore uopšte

32 Caffe Montenegro

Restoran je noću romantična oaza toplih boja i prefinjenih nota sa gitare i klavira Novaka i Harisa

Predstavljamo: Vinarija Dalvina (Strumica) Makedonija

Vina u kojima sunce vječno sija Vinariju Dalvina osnovao je 2006. godine gospodin Baltovski. Prva berba je obavljena 2008. godine. Vinogradi Dalvina su rasprostranjeni na strmim padinama nadomak Strumice, u jugoistočnoj Makedoniji koje miluje makedonsko sunce „koje vječno sja“ - blaženstvo za grožđe koje sazrijeva u kosini i idealnoj poziciji

34 Caffe Montenegro

Makedonska Vinarija Dalvina (smještena na strmim padinama nadomak Strumice) danas slovi za jednu od vodećih makedonskih vinarija, a izabrana je u TOP 3 vinarije svijeta (u kategoriji vinarija do 5 miliona litara prozvodnje)! Njihov Chardonnay Barrique je ušao 2015. godine na vinsku listu čuvenog Burj Al Arab Hotela u Abu Dhabiu! Compania De Vinos iz Morinja je već godinu dana ekskluzivni zastupnik Dalvina vina za Crnu Goru.

Vinarija Dalvina je nesumnjivo jedna od najvažnijih novih vinarija u Makedoniji i posjeduje najsavremeniju opremu i tehnologiju

ugla za sunce. Zauzimaju površinu od 420ha. Dolina na čijim padinama su vinogradi ima mediteransku klimu, s nadmorskom visinom od 380 n/m sa mnoštvom sunčanih dana, malo kiše i relativno niskom vlagom koja rezultira zdravim grožđem koja je glavna osobenost ove regije. U vinogradima radi 250 radnika.

Cilj vinarije se uspješno ostvaruje: Dalvina visokokvalitetna vina jasno ističu posebnost jedinstvenog svojstva grožđa, tla i mikroklime područja odakle potiču. Sve je to pretočeno u svaku bocu ove vinarije - čista umjetnost!

Vinarija se nalazi samo jedan nivo ispod vinograda, tako da grožđe stiže u vinariju pravilom gravitacije - odozgo nadolje, to jest slobodnim padom a ne pumpanjem u tankovima odozdo na gore

Glavni enolog vinarije je čuveni stručnjak prof. dr Goran Milanov. U vinariji Dalvina su orijentisani na najsavremeniju opremu i tehnologiju pa je u vinariji instalirana najskuplja oprema čuvenog italijanskog proizvođača Defranceschi, a koriste najkvalitetniju francusku hrastovu burad Radoux Francia i burad američkog brenda Victoria Amerika. Dalvina vinarija je proslavljena vinarija kapaciteta 50.000 hl vina. Vinarija koristi tradicionalni proces destilacije za proizvodnju crvenih vina. Najnovija tehnologija se primjenjuje od dana branja grožđa, kao i tokom fermentacije, koja automatski kontroliše proces poboljšanja boje i „hvatanja“ aroma. Predstavnici vinarije Dalvina i Compania de Vinos iz Morinja su organizovali zanimljive degustacije Dalvina

Dalvina vina osvajaju svijet Dalvina vina se izvoze širom svijeta: u Njemačku, Švajcarsku, Bugarsku, Grčku, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Kanadu, Kinu, Indija, Australiju... a od prije godinu dana u Crnoj Gori im je ekskluzivni zastupnik crnogorska Compania de Vinos iz Morinja.

U vinariji Dalvina su orijentisani na najsavremeniju opremu i tehnologiju pa je u vinariji instalirana najskuplja oprema čuvenog italijanskog proizvođača Defranceschi, a koriste najkvalitetniju francusku hrastovu burad Radoux Francia i burad američkog brenda Victoria America.

mladih crvenih i bijelih vina uz prateći meni 23 i 24. februara u Hotelu Moskva u Budvi i restoranu Conte u Perastu gdje je priređen enološko gastrološki ugođaj najvećeg nivoa a gosti su imali priliku da osjete ukuse sjajnih Dalvina vina. Degustaciju je vodio enolog profesor doktor Goran Milanov.

Selekcija grožđa se radi prvo u vinogradima, gdje se pažljivo odabira svako zrno i selektuje u gajbe od 20kg, a potom u vinariji

Vinogradi Dalvina su rasprostranjeni na strmim padinama nadomak Strumice, u jugoistočnoj Makedoniji na površinu od 420ha

A sa Dalvina vinima imaćete priliku da se upoznate i na predstojećem 8. Salonu vina Montevino 8. u Hotelu Hilton u Podgorici gdje će vinarija nastupiti sa sopstvenim štandom. Ne propustite priliku da ih posjetite.

Osnovne informacije o Dalvina vinariji Vinogradi: 422 ha, crvene i bijele sorte grožđa koje se koriste za proizvodnju crvenih i bijelih vina. compania de vinos Ekskluzivni zastupnik Dalvina za crnu goru

36 Caffe Montenegro

Najpoznatija Dalvina crvena vina: Syrah 27 ha, Cab.Sauvignon 40 ha, Merlot 40 ha, Carmenére

10 ha, Vranac 100 ha, Cab.Frank 12 ha; Najpoznatija Dalvina bijela vina: Chardonnay 8 ha, Sauvignon Blanc 5 ha, Gewurztraminer 6 ha, Muscat Temjanika 12 ha, Rkaciteli 12 ha, Uni Blanc 10 ha, Muscat Hamburg 20 ha, 30 Župljanka ha, Smederevka 100 ha.

Unesite SVJETLOST I BOJE u svoje

prostore

NOVO U NAŠOJ PONUDI: NAJLJEPŠI IZBOR VJEŠTAČKOG CVIJEĆA, VAZNI I SAKSIJA ZA UNUTRAŠNJU I SPOLJNU SPO UPOTREBU

Delta City, Cetinjski put bb 81 000 Podgorica, Crna Gora +382 (0) 69 333 100 lamiacasa@elkotim.me

Stranac u Crnoj Gori: Paul Wennekes – novinar

živim svoj srećni

životu

Crnoj gori tekst: sanja golubović foto: Marianne van Twillert

Holanđanina Paula Wennekesa posao novinara izvještača i potraga za istinom vodili su u mnoge zemlje svijeta, najčešće lošim povodima... Posao ga je prvi put doveo i na Balkan i u Crnu Goru 70-ih godina. No, nakon prvobitnog utiska o našoj zemlji, sljedeći dolazak je bio privatni - potraga za ljepotom življenja. Uradio je to nakon traumatskog iskustva u posljednjoj godini rata na Kosovu i jedne tužne misije povodom velikog zemljotresa u Turskoj odakle je izvještavao. 2001. godine donio je odluku da ubuduće piše samo o lijepim stvarima i da objasni ljudima koliko je lijep ovaj svijet. Svoj mir nalazi kod nas i s nama u Crnoj Gori đe, kako kaže, živi punim životom! Njegova supruga Marianne van Twillert je Holanđanka koju je upoznao u Crnoj Gori. Ođe je našao ljubav života i počeo novi život koji obožava. Poznaje i zna da opiše ljepotu Crne Gore bolje od većine njenih građana, ali i da uživa u njoj ljepše od njih. Zato on svojim Holanđanima svoju Crnu Goru bolje opisuje i hvali od nas samih. Paulova životna priča je nama čista inspiracija, baš kao što je njemu život ođe.

38 Caffe Montenegro

C.M: Kako ste se upoznali sa Crnom Gorom? Kako je došlo do prvog susreta? - Crna Gora je na mene ostavila veliki utisak još sedamdesetih godina prošlog vijeka. Tada sam bio stacioniran u Beogradu kao korespondent za jednu veliku holandsku novinsku agenciju. Moj zadatak je počeo upoznavanjem svih krajeva tadašnje Jugoslavije i naravno, ubrzo sam stigao u Titograd i Budvu. To je bilo kao da sam stigao kući, kao topla kupka. Taj je osjećaj postao još jači kad sam „otkrio“ planine. Život u Crnoj Gori mi je nekako potpuno odgovarao: način na koji su se ljudi ponašali među sobom i prema meni, opuštena atmosfera, divlja priroda, bogatstvo flore i posebno zapanjujuća tišina.

C.M: Kako i u kom momentu ste riješili da je ovo zemlja u kojoj želite da živite? - Ustvari, već sam tada počeo da razmišljam o tome da ostanem tu i da započnem novi, drugi život. Sudbina je odlučila drugačije, ali u godinama poslije toga Crna Gora je uvijek zadržala posebno mjesto u mom srcu.

C.M: Koliko ste zemalja proputovali? - Nikad ih nijesam brojao, ali mislim preko 50. Čudno je što sam, dok sam živio u Holandiji (sâm sam podizao dvoje djece), uvijek sa melanholijom mislio na onaj period u Jugoslaviji, a posebno u Crnoj Gori. I sada, kad putujemo u inostranstvo, osjećam se slično. Čim ponovo sletimo na podgorički aerodrom gledamo se, a ja (skoro) uvijek kažem: „Hej, stigli smo kući“.

C.M: Đe u Crnoj Gori živite? - Mi živimo u Podgorici ali provodimo dosta vremena na našem placu pokraj rijeke Zete, gdje imamo malu kućicu. Na tom mjestu uživamo i odmaramo se u miru i ljepoti prirode i često baš tamo dobijam inspiraciju za priče i prezentacije o Crnoj Gori. U Rogamima smo u svom elementu. A zašto Podgorica? Pa, Mariana je već živjela tamo, imamo lijep stan blizu centra grada, pozorišta, terasa gdje volimo da pijemo kafu, a Marianina djeca i unučad žive u blizini. Pošteno rečeno, odlično se slažem s njima i volim što su blizu!

C.M: Vaša supruga je Holanđanka koja je prije 4 i po decenije odabrala ovu zemlju za dom. Šta imate holandsko u kući, bašti... bez čega ođe ne možete?

Bašta u Rogamima na početku sezone. Paul sadi paprike

- Ustvari, i nemamo mnogo holandskih stvari u kući, morao bih razmišljati o tome šta je baš tipično holandski kod nas. Pa da, često gledamo holandski televizijski program. Zašto? Ja još uvijek ne mogu da se naviknem kako sportski komentatori, npr. kod mojih omiljenih sportova biciklizma i klizanja na ledu, izgovaraju imena sportista kad moraju koristiti različite padeže. Stvarno mi je smiješno kad čujem: „Odlična akcija sa Baukom Molemom na čelu!“ (Bauke Mollema je čuveni holandski biciklista). U Holandiji jedemo „krokete“, haringu i kolač od jabuke sa mnogo šlaga. Kući nosimo svakakve holandske slatkiše za našu crnogorsku porodicu, pa i za nas. Ništa nam ustvari ne fali, oboje živimo i hranimo se na crnogorski način. Ruku na srce, mogu da izjavim da mi se mnogo dopada način na koji živimo i radimo u ovoj - to želim da kažem još jednom divnoj zemlji. A u bašti? U Rogamima imamo raštan, paprike, crmnički luk, krompir... samo su lale iz Holandije.

C.M: Jedna od mnogobrojnih asocijacija na Holandiju je biciklo. Nijeste ga se odrekli ni ođe. Koliko je moguće biciklo koristiti kao prevozno sredstvo kod nas? - Vožnja biciklom u Podgorici je još uvijek kockanje sa životom. Prosječan vozač automobila još ništa ne shvata. On vidi biciklistu kao uljeza i prijetnju za svoju svetu kravu: automobil. Moj moto bi bio: više biciklističkih staza i centar bez automobila. Automobil je transportno sredstvo koje bi trebalo koristiti što manje u gradu. Posebno kada su dani lijepi, ljudi bi prije svega trebali da koriste biciklo. Tako bi grad bio mirniji i

manje zagađen. Nove biciklističke staze u Podgorici su veliko poboljšanje, iako se ponekad smijem kad vidim kako su

TOP 5 najdražih lokacija u Crnoj Gori Durmitor: Panorame koje oduzimaju dah, jezera, vrhovi i najraznovrsniji krajolik naše zemlje. Obavezno za svakoga ko želi da posjeti Crnu Goru. Skadarsko jezero: Tako tiho, tako lijepo i impresivno. Divne močvare, ptice i okolne planine. Proveli smo mnogo, mnogo sati na jezeru sa Jelenom i Andrijom iz firme Skadar Boat Milica. Gledali smo svaki kutak 10 puta i ipak jedva čekamo da ponovo idemo. Zašto? Zato što je to raj! Kučka korita: Tišina, ljudi na katunu, kanjon Cijevne, a zimi i snijeg. Potpuno netaknuto. Čista priroda. Poseljani: skoro napušteno selo, još uvijek potpuno autentično. Šetnja do sela, kroz cvjetna polja i duž potoka. Lijepi, mahovinom pokriveni mostići. Često obilazimo ovaj kraj i vodimo svakog Holanđanina koji nas posjeti na izlet u Poseljane! Bjelasica: Visoravan, čobani, cvijeće, atmosfera. Zavolio sam Bjelasicu takođe zahvaljujući Musi i Sabini Ramović iz Rams Travel - Bijelo Polje. Oni su me naučili da koristim oba oka za posmatranje prirode. Uostalom, to su ljudi koje bi svaki turista trebao da upozna. Način, na koji oni uživaju u svojoj zemlji i drugima pokazuju sve ljepote, je nešto o čemu mogu samo da kažem: svaka čast!

Vožnja biciklima sa Marianom

Prutaš

Paulova knjiga o Crnoj Gori

Kamperom po Durmitoru

Prutaš - suviše lijepo da bih to opisao Na vrhu Prutaša sam osjetio najveći udar adrenalina. Godinama sam koristio tu planinu kao neki prepoznatljiv znak u svojim pričama i knjizi. Godinama sam stajao u podnožju tog brda i bio fasciniran njegovom prosto brutalnom ljepotom. Istorija od više hiljada godina skupljena u rebrima ovog brda. Oduvijek sam želio da ga savladam. Zajedno sa svojim sinom popeo sam se prije tri godine na vrh. Bilo je kako sam i očekivao, suviše lijepo da bih to opisao. A kad me ljudi pitaju zašto, mogu samo da kažem: Idi, popni se i doživi to!

krivudave zbog izbjegavanja kontejnera, drveća... Ljudi, koji su do sada promovisali biciklizam, već su postigli mnogo. Prije sedam godina nisam vidio skoro nijedno biciklo, a sada ih ima dosta. U Rogamima takođe vidimo mnogo biciklista koji voze svoju rekreativnu „pipersku turu“. Super!

C.M: Koliko imamo mogućnosti da razvijamo planinski turizam još više? - Teško je dati odgovor na to pitanje. S jedne strane, najviše bih volio da turisti zaobiđu planine, želio bih da ostanu onakve kakve su. Bez nekakvih savremenih objekata. Bez gužve. S druge strane, bilo bi lijepo da sve više ljudi uživa u ljepotama npr. Durmitora i Prokletija. Naravno, za to je potrebno mnogo novca,

40 Caffe Montenegro

a investitora nema dovoljno. Druga mogućnost da se obezbijedi novac za razvoj Sjevera je odvajanje iz prihoda od primorskog turizma, ali čini mi se da tamo baš nemaju volju da se bave razvojem unutrašnjosti. Planinski turizam malih razmjera bi bilo najbolje rješenje, ali da bi se to postiglo, potrebna je koordinacija, a to u Crnoj Gori još pomalo nedostaje. Svako se bori za svoje parče hljeba, iako bi postizanje zajedničkih dogovora bilo itekako neophodno.

C.M: Crnu Goru poznajete čak bolje nego dobar dio njenog stanovništva. Kako ste se Vi zbližili sa našom zemljom? - To je duga priča, ali nastojaću da je skratim. U 2008. godini putovao sam sa grupom novinara u Crnu Goru. To je

bilo uživanje! Bio sam prestao da radim kao ratni korespondent nakon traumatskog iskustva u posljednjoj godini rata na Kosovu i jedne tužne misije povodom velikog zemljotresa u Turskoj. U godini nakon toga bio sam potpuno izgubljen, više nisam mogao da pišem i nisam znao šta ću sa sobom. Konačno sam krajem 2001.godine donio odluku da ubuduće pišem samo o lijepim stvarima i da objasnim ljudima koliko je lijep ovaj svijet. Realizacija te ideje trajala je dosta godina, jer ljudi očigledno više uživaju u strahotama u novinama i na televiziji nego u lijepim stvarima. Ukratko, prilikom tog novinarskog putovanja odlučio sam da pišem knjigu o Crnoj Gori. Zbog toga sam svojim malim kamperom mjesecima proputovao sve krajeve ove zemlje da bih sve otkrio i opisao. Kako

Tvrđava Haj Nehaj

Bokokotorski zaliv

Stari grad u Budvi Skadarsko jezero

Pijaca u Kotoru

Manastir Ostrog

Osjećam se kao Crnogorac

Cijevna

Živimo kao Crnogorci, osjećam se ustvari više Crnogorcem nego Holanđaninom. Zašto? Ovdašnja kultura, priroda i ljudi više odgovaraju mom karakteru i mom načinu razmišljanja. Istina, rodio sam se u Holandiji, ali još kao mlad čovjek otišao sam i živio sam dvanaest godina u inostranstvu, a nakon povratka u svoju rodnu zemlju više nisam mogao da se naviknem. Da, srećan sam svojim životom u Crnoj Gori!

Na Bjelasici

Duklja Pogled sa Lovćena

Katun na Durmitoru

Durmitor

Kučka korita

Sinjajevina

„S jedne strane, najviše bih volio da turisti zaobiđu planine, želio bih da ostanu onakve kakve su. Bez nekakvih savremenih objekata. Bez gužve. S druge strane, bilo bi lijepo da sve više ljudi uživa u ljepotama npr. Durmitora i Prokletija“

Kučka korita

bih upotpunio sliku, istraživao sam istoriju, a naravno i politički razvoj Crne Gore.

C.M: Koji su glavni argumenti koje izlažete Holanđanima da bi došli kod nas? - Prije svega netaknuta priroda. Na drugom mjestu nevjerovatna tišina i mir koji tu vlada. Ali ima i mnogo drugih elemenata. Kada u Holandiji držim prezentaciju, na primjer na turističkom sajmu u Holandiji, to najčešće traje pola sata. Zahvaljujući Marianinim fotografijama mogu da pokažem sve prirodne ljepote. Pričam ljudima koliko dugo traje proljeće, najprije na primorju pa onda naviše prema visokim planinama. Mi smo mala zemlja, ali baš zbog toga se sve lako može obilaziti. Ujutru na skijanje u Kolašinu i popodne kafa na plaži u Baru. Na udaljenosti od deset minuta vožnje van Podgorice, nailaziš na krajeve kakvi su bili prije pedeset, pa i dvjesta godina. Prolazi čoban koji je željan ćaskanja. Ruševine stare tvrđave bude

42 Caffe Montenegro

tvoju maštu. Sa Kučkih planina gledaš Podgoricu kao na dlanu ili nastaviš put u Kučka korita, gdje možeš da udišeš svjež planinski vazduh. Vjeruj mi ili ne, nikad nijesam bio onoliko zdrav kao posljednjih sedam godina! Pokušavam da ubijedim ljude u sve mogućnosti kojih ovdje ima. Kitesurfing? Mountain biking ili hiking kroz usamljene predjele? Kupanje na Mogren plaži? Šetnja duž beskrajne plaže Ade Bojane? Hodanje na krpljama na Bjelasici? Skijanje na Žabljaku ili penjanje na jedan od planinskih vrhova Durmitora? Brodska vožnja na Skadarskom jezeru uz gledanje pelikana i kormorana? Vrlo dobro poznajem ovu zemlju, ali još nijesam vidio sve, pa kad god imamo vremena, idemo u istraživanje i stalno otkrijemo nove stvari!

C.M: Koliko uopšte Holanđani znaju o našoj zemlji? Koji su utisci onih koji su boravili kod nas, šta im se najviše dopadne? - Tu ipak moram da se nasmijem. Mnogi Holanđani čak i ne znaju gdje se Crna

Gora nalazi! Kada sam krenuo da se selim u Crnu Goru, jedna službenica holandske opštine gdje sam tada živio pitala me je da li je mnogo vruće tamo u Južnoj Americi! Kada Mariana i ja vidimo da neki ljudi ne znaju gdje je Crna Gora, odmah ih pozivamo da dođu. Oni koji dolaze su uglavnom oduševljeni i vraćaju se više puta. Holanđani posebno vole planine. Nije ni čudo, najvisočije brdo u Holandiji je 200 metara visoko. A gdje još možeš da nađeš planine na koje možeš da se penješ a da ne srijećeš mnogo drugih turista? Gdje još možeš da se osjećaš kao avanturist i istraživač? Zar nije divno stajati na vrhu Prutaša? Ili Bobotovog kuka? I kakva može biti beskrajna šetnja preko visoravni, bez ijednog drugog čovjeka, u proljeće, među planinskim cvijećem? Uostalom, želim još nešto da kažem. Smiješno je što mnogi Holanđani još uvijek misle da je Crna Gora zemlja divljaka koji ništa ne znaju i kojima je potrebna pomoć da bi preživjeli. Ljutim se zbog toga i jedan od razloga zašto pokušavam da dovedem ljude ovamo je

i to što želim da im pokažem da i ovdje sve znaju i umiju. Primjer? Nedavno sam se ovdje operisao i to u KBC-u. Htio sam da pokažem da imam puno povjerenje u ljekare i u bolnicu. Mogu samo da kažem da su moja iskustva bila veoma dobra.

onda rade? Izvoze sva kola, koja se tamo više ne smiju voziti, u zemlje gdje ljudi nemaju toliko novca. Oni se ponose svojim rezultatima ali zaboravljuju da je to samo premještanje problema!

C.M: A koje su zamjerke? Šta im je naj-

da ispunjava da bi zainteresovala holandskog gosta? - Mnogo više uređenih mjesta za kampere, kamp-prikolice i šatore. I to po mogućnosti malih razmjera. Naravno, možemo nastaviti da gradimo velike hotele, ali ljubitelji prirode dolaze radi prirodnih ljepota. Za njih, a tu mislim da ima više miliona ljudi, moramo da radimo na odgovoran način. Mali kampovi od 15-20 mjesta sa elementarnom infrastrukturom u vidu vode i struje. I naravno, čisti toaleti!

čudnije kod nas? - Najviše kritike ima na smeće i sanitarije u kampovima i restoranima. Kako je to moguće? Zato što prosječni Holanđani sve mjere zapadnim mjerilima. Pri tom zaboravljaju da je i njima bilo potrebno sto godina da od prljavog turskog WC-a dođu do sadašnjeg stanja higijene. Očekuju da u drugim zemljama sve ide deset puta brže. A to ne može. Crna Gora je mala i mlada zemlja i resursi su ograničeni. Naravno, komplikovana politička situacija tome ne doprinosi. Pa onda smeće. Stranci o tome mnogo pričaju. I to jeste problem, posebno plastika. Ali... zaboravljuju da je baš zapad najprije krenuo sa korišćenjem plastike. Da zapadni proizvođači još uvijek zarađuju ogromne pare na tome. Sad mi moramo da riješimo problem. Naravno, ja bih želio da se zabrani korišćenje plastičnih materijala, ali „kapital“ to neće prihvatiti. To se odnosi i na stara vozila. Na zapadu svi moraju da se prilagode novim propisima u pogledu zaštite životne sredine. Pa šta

C.M: Šta Crna Gora prvenstveno mora

C.M: Kojih TOP 5 stvari treba da doživimo - vidimo kad prvi put odemo u Holandiju recimo na 7 dana? - Priroda je svakako ljepša u Crnoj Gori, ali kad idete u Holandiju mogu da navedem nekoliko gradova koje svakako morate da posjetite. Koji? Evo ih: Den Haag (Hag), Delft, Haarlem, Rotterdam za modernu arhitekturu, pa još Leiden i Den Bosch. U tim gradovima možete uživati u starim zgradama, muzejima i kanalima. A Amsterdam? Svakako! To Holandija

apsolutno nije tipično holandski grad, ali je veličanstven!

C.M: Šta odvaja Crnu Goru od drugih zemalja i što bi to bio naš „kec u rukavu“ koji treba da iskoristimo u jakoj turističkoj konkurenciji? - Po mom mišljenju, „kec u rukavu“ je turizam malih razmjera u seoskim područjima. Ljudi koji dolaze u Crnu Goru da bi uživali u prirodi, žele da se osjećaju kao putnik istraživač ili „putnik u vremenu“. Mnogi osjećaju nostalgiju za davno prošlim vremenima, kada je sve još bilo jednostavno i vrijeme nije igralo nikakvu ulogu.

C.M: Kažu „jednom novinar - uvijek novinar“. Vi i dalje neumorno pišete – koje su Vaše teme? - Jeste, bio sam novinar i uvijek ću to ostati, iako sam odavno penzionisan. Pisanje je oduvijek bilo moj hobi. Blogovanje? Više i nemam vremena za to, jer u Holandiji ima više časopisa koji žele tekstove o Crnoj Gori, tako da imam dosta posla. Uostalom, moja supruga Mariana je mnogo bolja u tome. Ona na engleskom piše svoj blog montenegro-for.me i ima preko 130.000 posjetilaca godišnje. Potražnja za člancima u časopisima o Crnoj Gori još uvijek raste i to mi se više dopada, pa smo se odlučili Roterdam

Crna Gora – Holandija: nije baš kako mislite Mislim da je nemoguće uporediti te dvije zemlje. Kultura u Holandiji je potpuno drugačija. Kako gužvu i vrevu u Holandiji uporediti sa mirom u „našoj“ zemlji? Kako uporediti ovdašnju tišinu sa uvijek prisutnom bukom u Holandiji? Uporediti zemlju gdje su ljudi uvijek zauzeti i posvećeni svojoj karijeri sa zemljom gdje se živi po principu „Polako, polako“? A još nešto: nevjerovatno je da holandski eksperti dolaze ovamo da nas uče da korupcija nije dozvoljena i to dok su holandske novine svake nedjelje pune korupcionim skandalima. Ali dobro, nećemo upoređivati, već njegovati to što imamo!

Odmor u Rogamima pored Zete

„Vrlo dobro poznajem ovu zemlju, ali još nijesam vidio sve, pa kad god imamo vremena, idemo u istraživanje i stalno otkrivamo nove stvari!“

Ulcinjska Solana

da Mariana vodi blog a ja pišem. Osim toga, ona mi obezbjeđuje sav foto-materijal. Da li sam se zbog toga oženio njome? Ne, naravno, ona je ljubav mog života. Zamislite, kada sam je upoznao mislio sam da ona samo umije da prevodi! Kormoran

C.M: Kako ste se upoznali Mariana i Vi? - Bio sam završio knjigu o Crnoj Gori i naravno, knjiga je sadržala i spisak crnogorskih riječi. Moje znanje crnogorskog jezika bilo je tada ravno nuli, pa sam tražio prevodioca. Tako sam upoznao Marianu i tokom jednog od mojih mnogobrojnih putovanja po Crnoj Gori pozvao sam je na večeru. U mjesecima nakon toga putovali smo nekoliko puta avionom između naše dvije zemlje i nakon 5 mjeseci postalo je definitivno: preselio sam se u Crnu Goru. A sada smo već četiri godine u braku!

C.M: Supruga Vam je prevodilac, bloger... i savršeno zna naš jezik, kako vama ide crnogorski? - Kako kaže jedan naš unuk, Marko, pričam crnogorski „kao beba“. Da li je to odgovor na ovo pitanje? Ne? Pa, moja supruga je prevodilac, dakle... Okej, moje znanje crnogorskog jezika je dovoljno

44 Caffe Montenegro

za svakodnevne stvari, da pođem u samoposlugu, u garažu, da izbjegnem kaznu za brzu vožnju... A za ostale stvari imam najboljeg prevodioca u Crnoj Gori danonoćno pored sebe. To jeste odlično, ali sam se zbog toga dosta ulijenio. Ipak ... obećavam da ću se potruditi da dobro naučim crnogorski do svoje 80. godine. Iako je jezik mnogo težak sa svim tim padežima.

C.M: Da li je crnogorski narod pristupačan i ljubazan u odnosu na strance? - Postoji razlika između Crnogoraca na primorju i Crnogoraca u unutrašnjosti. Ove druge najviše volim, a to važi i za Holanđane koji dolaze u Crnu Goru. Otvorenost i ljubaznost kojom susrijeću strance, nevjerovatno gostoprimstvo, a posebno to posljednje, često ostavljaju

dubok utisak na Holanđane koji su po prirodi prilično škrti i štedljivi i rijetko pozivaju nekoga u svoju kuću! I mene su tako brzo i dobro prihvatili, baš u tim svakodnevnim stvarima. U samoposluzi uvijek malo popričam sa kasirkom. Uvijek kad na ulici nekoga nešto pitam dobijem ljubazan odgovor i često poziv na kafu ili piće. Nijesam imao nikakva negativna iskustva. Od početka su me prihvatili kao nekog ko tu „pripada“, a to je za mene bilo potpuno novo i divno iskustvo.

C.M: Postoji li nešto ođe na šta nikako nijeste mogli da se naviknete i nikad se nećete navići? - To su ustvari samo dvije stvari. Prije svega, ponašanje Crnogoraca što se tiče parkiranja. To je stvarno haotično. Jednostavno negdje ostavljaju svoja

kola, svejedno da li je to na pješačkom prelazu ili na mjestu gdje nikako nije dozvoljeno. Više ne znam koliko sam puta bio blokiran, pa onda moraš deset minuta da sviraš dok vozač ne dođe da pomjera vozilo. To mi oduzima mnogo vremena... ali znam, vrijeme je nešto čega ovdje ima dovoljno. Druga stvar su demonstracije. Saobraćaj u Podgorici je često u zastoju, jer se organizuju demonstracije u najprometnijoj saobraćajnici u gradu. A to ponekad traje danima, nedjeljama! Koliko to samo košta jednu zemlju koja bi trebala više da troši na promovisanju turizma! Nemojte zaboraviti da su Holandija i Belgija veliko tržište za Crnu Goru, a ova mala zemlja treba da štedi svaki novčić za svoj ekonomski razvoj. Ja bih još jednom naglasio: demonstracije na ovaj način ništa ne rješavaju. Pronađite alternative i zajedno tražite dobar put da izađete iz ovog ćorsokaka.

C.M: Kako vidite našu prošlost i koliko možemo u istorijsko kulturnom smislu i taj segment istaći u turističkoj ponudi? - Prošlost pripada sadašnjosti. Neraskidivo! Kako se to može istaći?

Poseljani

Skadarsko jezero kod Murića

U narednoj godini razmisliću o tome i vršiću neka istraživanja. Dakle, pitajte me to još jednom u 2019. godini. Siguran sam da i tu ima dobrih mogućnosti. Javiću se.

C.M: Šta je to đe Vi imate najviše primjedbi i đe možemo pasti na ispitu turističke javnosti? - Na kampove. Naravno, ima i nekoliko dobrih! I na nedostatak kampova malih razmjera u unutrašnjosti. Na putnu infrastrukturu. Istina, sva su mjesta pristupačna, ali primjećujem da se prave novi putevi kako bi se brže stiglo od tačke A do tačke B, dok se sekundarni, stari putevi potpuno zapostavljaju. A to su baš oni putevi kojima turisti žele da putuju radi ostvarivanja svog sna, „putovanja u vremenu“ ali udobno, u svojim kolima ili svom kamperu.

C.M: Kako opisujete našu obalu? - Osim Ade Bojane i Velike Plaže, gdje još vlada mir, ljeti je na morskoj obali velika gužva i vreva. Ali ima mnogo zabave za mlade. Odličan smještaj za bogatije među nama, a ako bi to moglo da se organizuje, primorje bi moglo da pruža važnu finansijsku pomoć za razvoj unutrašnjosti. Ali..., ko ima vremena da dođe u Crnu Goru u proljeće ili jesen, može stvarno da uživa u ljepotama primorja. Obavezno treba posjetiti Budvu u proljeće. Svuda nježno zelenilo.Terase na promenadi pružaju divan pogled na vodu i u Starom gradu još nema mnogo turista. Baš tada je najljepše šetati kroz tihe, stare ulice. To isto važi za Herceg Novi i naravno za Kotor.

C.M: Jeste li gurman, šta Vi posebno volite od naše hrane? Šta od hrane i pića preporučujete strancima da u Crnoj Gori obavezno probaju? - Šta volim? Pastrmke-potočarke na žaru. Raštan sa kobasicom. Punjene paprike i japrake po Marianinom receptu. Njeguški sir i ono što sam tek ovdje naučio da jedem i da cijenim: krap! To su jela koja svakome mogu da preporučim!

C.M: Imate li neke omiljene restorane u Crnoj Gori i gdje su i koji su to i šta volite sa njihovih menija? - Nakon svakog putovanja u inostranstvo, makar to bila kratka tura do Tirane, idemo sjutradan na biftek u restoranu „Pod pločom“ u Podgorici, na Nikšićkom putu. Tamo jedemo najljepši i najukusniji biftek u Evropi. Pa i ne idemo tako često u restorane, ali mogu da navedem nekoliko: „Pod Volat“ za svakog Holanđanina koji kod nas dolazi u posjetu. Prije svega zbog atmosfere. „Konoba“ u Bogetićima zbog lovačkog gulaša.“Kod Krsta“ u Budvi jer je vlasnik jako ljubazan i divno je ručati tamo na plaži. Mariana tamo uvijek jede mušule, a ja ražnjiće. I naravno „La Scala“ u Njegoševoj ulici za neko piće i salatu na terasi, dok gledamo prolaznike.

C.M: Kako vidite budućnost crnogorskog turizma, kako definisati taj jedinstven vid ugođaja koji naša zemlja nudi? - Turizam je za Crnu Goru rudnik zlata. Moramo da radimo brižljivo i planski i da veoma pažljivo razvijemo netaknute krajeve naše zemlje. Još jednom: turizam malih razmjera!

C.M: Kad neko kaže „Crna Gora“ koja Vam je prva asocijacija? Kako bi najkraće sloganom Vi opisali Crnu Goru? - Crna Gora je mir i tišina. Slogan? Crna Gora je velika u malom!

Paul radi prezentacije crnogorske turističke ponude na holandskom tržištu, piše mnogobrojne tekstove - priče o Crnoj Gori... Mariana je inače prevodilac, ima svoj blog montenegro-for.me, bavi se fotografijom, ilustruje Paulove priče, publikacije, knjige... Njihov rad je inspirisan Crnom Gorom i životom u njoj.

caffe preporučuje

trendovi

pripremila: ana đurković

Kamilje mlijeko

Kod Feta

Narandžasto vino

Ako ste mislili da je vezano za beduine i nomade, varate se. Koliko god da zvuči neobično, kamilje mlijeko postalo je apsolutni hit. Kroz vjekove ono je bilo istočnjačka alternativa kravljem mlijeku. Kamilje mlijeko ima mnogo više masti i proteina od kravljeg a daleko manje holesterola, prepuno je vitamina i minerala koji su blagotvorni za organizam. Ipak, ne očekujte da ćete ga u skorije vrijeme naći u supermarketu ili lako priuštiti - proizvodnja ovog mlijeka je pedeset puta skuplja od proizvodnje kravljeg mlijeka.

U Crnoj Gori svaki grad ima svoj omiljeni burek - to je nepisano pravilo koje je uvijek tačno. U Podgorici su najbolji bureci kod Feta i to svi znaju. Za Mahmutoviće, pravljenje bureka je porodični biznis koji ima priču i gradski šarm koji je sada podignut na veći nivo otvaranjem buregdžinice “kod Feta” u ulici Avda Međedovića 48 na Starom Aerodromu. U prepoznatljivom stilu, uz zvuke regea, boje i mirise dobrih zalogaja, sada se možete zavaliti “kod Feta” i prepustiti majstoru da za vas pripremi neku od ukusnih kombinacija bureka ali i mnogo čega drugog.

Iako u prvi mah svi pomisle da se radi o nekoj novoj vrsti vina od pomorandže, radi se o vrsti bijelog vina koja prijeti da potpuno izbaci roze iz igre. Tajna je u drugačijoj pripremi: bijelo grožđe se zgnječi i zajedno sa kožicom i sjemenkama stavlja u velike keramične sudove da fermentiše između četiri dana i cijele godine. Proces ne zahtijeva mnogo ili nimalo aditiva i zato je ovaj način pripreme vina vrlo prirodan a ukus drugačiji od običnih bijelih vina. Svakim danom sve je popularnije među ljubiteljima vina pa uskoro očekujemo da ćete moći da poručite čašu u svom omiljenom restoranu.

46 Caffe Montenegro

Čujemo (li) se?!

Problem buke u restoranima odavno je prisutan a sa sve bučnijim okolnim, svakodnevnim životom, postaje izraženiji. Iako je nemoguće (naročito kod nas) pretvoriti restoran u tiho utočište, sve je više tehnika i izuma kojima se postiže da nivo buke bude stavljen na tolerantan i čak prijatan. Lideri u ugostiteljskoj industriji najavljuju ovo kao zahtjev za 2018. a kao trenutno najpopularnija metoda, dijelom zbog dobrog izgleda i praktičnosti inkorporiranja u enterijer, su posebne tkanine kojima se oblažu zidovi, ali sada i stolice ili fotelje a koji upijaju suvišnu buku.

Građenje identiteta ugostiteljskog objekta

Spremni za

posao Svaki restoran-bar ima svoj identitet, ali oni koji uspijevaju u tome da ga izbrendiraju predstavljaju primjer esencijalne posvećenosti u njegovanju i razvoju, dok drugi jednostavno prepuštaju svom brendu da «živi svoj život». Za vas istražujemo nekoliko strategija u kreiranju novog brenda ugostiteljskog objekta. priredila: marta jovićević

48 Caffe Montenegro

U objektima ugostiteljskog tipa postoji nekoliko stvari koje su od suštinskog značaja za dugoročan uspjeh efikasnog poslovanja i razvoja brenda. Kada govorimo o brendiranju ugostiteljskog objekta, to je vizuelna komunikacija restorana-bara kroz razne elemente, od logoa, enterijera pa sve do menija i uniforme osoblja.

1. Staviti na papir plan i viziju načina poslovanja

Plan i vizija definiše ono što radite, ko ste i zašto to radite

Svaki novootvoreni restoran ili bar je prometan. Ipak, zadržati popunjena mjesta šest mjeseci, ili punih pet godina je izazov kojim ćete morati početi da se bavite čak i prije nego otvorite vrata svog objekta. Plan i vizija definiše ono što radite, ko ste i zašto to radite, stvarajući temelje za donošenje odluka koje na kraju rezultiraju u konzistentnu uslugu gosta.

- Pronađite neku zajedničku nit i budite kratki. Pri kreiranju ideja tražite riječi i emocije koje će se konstantno isticati i držite „veliku sliku“ na umu. Kada slušate sebe dok opisujete svoj ugostiteljski objekat drugim ljudima, koje se riječi i fraze stalno javljaju? Cilj je da svako od osoblja ima na umu ovo pri donošenju odluka, tako da vaš plan i misija moraju biti jednostavni i laki za razumijevanje. Vodite se onim „Manje je više“.

- Nađite nekoga ko će voditi proces. Ako nemate iskustva u vođenju poslova u brendiranju, angažovanje profesionalca koji ima iskustva u ovoj oblasti i upravljanjem procesa rada bio bi idealan. Ako odlučite da to radite vi ili neko iz objekta, imenujte jednog člana tima sa jakim organizacionim i liderskim sposobnostima koji može preuzeti odgovornost za održavanje tima fokusiranim na zadatak.

- Osoblje je najmoćniji dio vašeg brenda. Kako oni zastupaju brend u svom radu i koliko su upućeni u tematiku je ono kako će drugi vidjeti vaš restoran-bar i šta će očekivati od njega. Ako ne znate gdje i kako da započnete planiranje i misiju vašeg objekta, pogledajte primjere nekih vaših omiljenih brendova i kako su oni to uradili, ovo je sjajno za pronalaženje inspiracije.

2. Budite dosljedni - sve je važno Jednostavno rečeno: sve je važno. Vaš objekat je jak onoliko koliko se ogleda i u njegovom najmanjem detalju, a kako biste kreirali i održali jasnu i konciznu poruku brenda morate obuzeti što više detalja. Svaka odluka koju donosite mora biti vezana za ono što radite i ko ste. Neki od najistaknutijih dodirnih tačaka brenda su:

Ime i logotip. Naziv vašeg objekta i način kako je vizuelno prikazan bi trebalo da ide u korak sa iskustvom koje ste koncipirali. Elementi poput dužine imena, lakoće izgovaranja i odabira pisma(fonta), svi oni utiču na percepciju gosta koliko je formalan, opušten ili tradicionalan vaš restoran-bar. Budite odmjereni i svrsishodni pri donošenju odabira. Ime objekta uvijek treba da priča priču, i svi u timu treba da budu svjesni te priče pri efikasnoj komunikaciji u svakom trenutku.

Svaka odluka koju donosite mora biti vezana za ono što radite i ko ste Uniforme. Osoblje je vaš brend, i ono što oni oblače je vrlo vidljivo i uticajna reprezentacija imidža restorana ili bara. Za koncepte finih restorana, kupovina jeftinijih uniformi će uticati na odluku koju pokušavate poslati gostu.

Jelovnik. Osim o enterijeru i osoblju koje dočekuje goste, gost prvi utisak o objektu stiče i kroz jelovnik u restoranu. Jelovnik prodaje hranu i zbog toga njegov sadržaj i dizajn treba redovno provjeravati, analizirati, mijenjati i unapređivati.

Elementi poput dužine imena, lakoće izgovaranja i odabira pisma(fonta), utiču na percepciju gosta koliko je formalan, opušten ili tradicionalan vaš restoran-bar 50 Caffe Montenegro

Enterijer i dizajn postavke stolova. Sve što gost vidi u restoranu je indikacija brenda. Pribor za jelo, tanjiri, čaše, stoljnjaci i kvalitet namještaja bi trebao biti u skladu sa cijenama u jelovniku i konceptom brenda.

3. Stalna prisutnost Jednom kad se stekla jasna slika vizuelnog identiteta brenda, potrudite se da se čuje vaš glas. Vaša web stranica, zaposleni i prisustvo na društvenim mrežama pružaju najveću prednost u komunikaciji brenda.

Društveni mediji. Društvene mreže treba da prenose i dopunjavaju vašu poruku kao i web stranica i drugi brendirani materijali.

52 Caffe Montenegro

Web stranica. Često će vaša web stranica biti i prva impresija gosta o vašem ugostiteljskom objektu, tako da osjećaji koje izaziva vaša online prezentacija treba da se poklope sa onim kada se zakorači u vaš objekat. Nikada se neće steći doživotna mušterija samo od posjete sajtu, ali je sigurno možete izgubiti.

Interna komunikacija. Rekli smo već da nema boljeg upravitelja brendom od zaposlenih. Ako dobro shvataju suštinu brenda lakše će i prenositi dio te priče. Stvari kao što su način komunikacije mailom, jezikom kojim se koristi tim, odnos menadžera i zaposlenih je dodatni način jačanja brenda kroz komunikaciju.

Nikada se neće steći doživotna mušterija samo od posjete sajtu, ali je sigurno možete izgubiti

- „Whisky Fair“ u hotelu CentreVille u The Capital Plazi

Puno

viskija je jedva dovoljno

U hotelu CentreVille u The Capital Plazi 24. i 25. februara je održan prvi Sajam viskija u Crnoj Gori „Whisky Fair“. U The Living Roomu hotela CentreVille, u prijatnoj hedonističkoj i po malo western scenografiji, kakva priliči viski priči predstavljeno je više od 100 vrsta viskija iz Škotske, Irske, Sjedinjenih Država, Češke, Japana, Indije i Tajvana. Bio je to vikend uživanja u čarima viskija, viski kulture i viski tradiciji, sjajna posjeta, zadovoljni posjetioci, šaroliki i interesantni zabavni i edukativni programi. tekst: sanja golubović foto: rade jocović

54 Caffe Montenegro

rvi sajam viskija je zaista uspješno organizovan: pružio je sve što se očekivalo ali i premašio očekivanja jer se organizuje po prvi put. Odličan izbor različitih vrsta viskija, pristupačne cijene, brojni edukativni i zabavni programi, a uz intenzivnu kampanju organizatori su privukli veliki broj posjetilaca čije su reakcije bile izuzetno pozitivne. Zadovoljstvo sajmom su izrazili i predavači, konsultanti, distributeri... ali najveći utisak na nas je ostavila ogromna količina pozitivne energije u toku sajma. Pa i očekivano, viski je oduvijek simbol uživanja i dobrog raspoloženja. Sajamska prezentacija i degustacija viskija organizovana je u lounge baru The Living Room. Mnogobrojne javne ličnosti i profesionalci prisutni na sajmu pomogli su proces brendiranja i promocije. Posjetioci su uživali u omiljenim poznatim ali i nekim novim viskijima, pogotovo ovim sa neevropskog tla. A na salonu se moglo štošta i naučiti, o pravilnom služenju viskija, uparivanja sa hranom... VIP experiences radionica održana u predsjedničkom apartmanu CentreVilla zaista je bila svojevrstan omaž od strane profesionalaca ovom prestižnom piću. Predsjednik Udruženja “Bartenders 710” Vladimir Simić i osnivač “Bar Akademije” Nebojša Lazarević predstavili su prestižne viski brendove, kao što su Jack Daniels SINATRA, Johnnie Walker Blue Label, Glenmorangie Signet, Glendfiddich IPA ExperimentiKavalan, uz degustaciju za sve učesnike.

viski je oduvijek simbol dobrog raspoloženja i uživanja

Whiskey ili whisky? Krajnjem kupcu svejedno?! Možda i da. Uživaocu u viskiju baš i ne. Da li postoji razlika između whiskey-a i whisky-a u samom ukusu, mirisu, boji? Naravno da postoji. No, ta razlika nije definisana time da li sadrži slovo e ili ne. Naime, whiskey se koristi kod američkih i irskih brendova, dok se whisky koristi kod škotskih, kanadskih i japanskih brendova.

održani su turniri u black jack-u i pikadu, a svako veče u The Living Room-u bila je organizovana žurka Radionice su bile izuzetno zanimljive i pokazuju da priča o viskiju traje od davnina ali se stalno nastavlja. Borba brendova je neprestana. Naročitu pažnju privuklo je predavanje Nikole Merdovića potpredsjednika Udruženja barmena Crne Gore i Asistent Food & Beverage Manager u Aman Sveti Stefan. Osim sajamskog dijela, održani su turniri u black jack-u i pikadu, a svako veče u The Living Room-u bila je organizovana žurka. Dok se uživalo u ukusu najfinijeg viskija, svi zainteresovani su mogli i da uljepšaju svoje brade i frizure, za šta je bio zadužen tim Vlado Beauty bara. Organizacija DiscoverMontenegro tokom Sajma je promovisala helikopterske letove iznad Podgorice što je bila dodatna zanimljivost na sajmu.

Radionice na Salonu: Uparivanje hrane i viskija Američki viski Single malt Vip Experience Škotski viski Magičan svijet japanskih viskija

56 Caffe Montenegro

Poznate svjetske face kojima je viski bio zivotni stil Frank Sinatra

Mark Twain

Ava Gardner

Pjevač, glumac, showman, kockar, legenda Frank Sinatra obožavao je viski toliko da je sahranjen sa flašom kada je umro 1998. godine. Jedna kompanija je prošle godine izdala posebnu bocu u čast pokojnog pjevača. Poznate su njegove čuvene riječi: „Alkohol može da bude čovjekov najveći neprijatelj, ali Biblija kaže da volim svog neprijatelja“. Jack Daniel’s kompanija je zato odlučila da oda počast ovom velikom umjetniku i proizvela „ultra premium Jack Daniel’s“ visikija. Specijalno dizajnirane flaše su dobile naziv „Sinatra bottles“ a u njih se stavlja najkvalitetniji i najstariji viski koji iz ovih razloga ima prepoznatljivu izraženo tamnu boju.

Pisac Mark Twain bio je veliki ljuditelj viskija. Često je govorio da mu ovog pića nikada nije dosta uz rečenicu: „Puno bilo čega je loše, ali puno dobrog viskija je jedva dovoljno“.

Mnogi su govorili sjajna i elegantna kao flaša viskija. Ova poznata glumica koja je nominovana za Oskara imala je jedan zahtjev: „Želim da živim 150 godina ali na dan kada budem umrla želim da u jednoj ruci držim cigaretu, a u drugoj čašu viskija“. Nažalost, želja joj se nije ispunila jer je živjela samo 67 godina.

Ser Winston Churchill Bivši britanski premijer je smatrao da je viski ključ za bolji život, i kada je kod kuće i kada se bori za svoju zemlju. Slavno je rekao: „Kada sam bio mladi niži oficir u ratu u Južnoj Africi, voda nije bila za piće. Da bismo mogli lakše da je pijemo dodavali smo viski. Uz veliki trud naučio sam da je pijem i sviđala mi se“.

58 Caffe Montenegro

Milo RADONJIĆ PR & Marketing Manager hotela CentreVille “Whiskey, like a beautiful woman, demands appreciation. You gaze first, then it's time to drink.” -Haruki Murakami, Hard-Boiled Wonderland and the End of the World Viski mi je dolijao prije nekih desetak godina, u predivno dizajniranom pakovanju boje meda. Od tog neodoljivog iskustva nizali smo samo lijepe momente u najrazličitijim situacijama koje su bivale praćene, opet, najraličitijim osjetima. Viski je idealan saputnik, zato je i bilo zadovoljstvo biti dio kuće koja organizuje njegovu prvu,

Foto: marija stanković

Sajam viskija je inicirao Dragan Grnović, F&B Manager hotela CentreVille. Organizaciju Sajma podržala je Turistička organizacije Podgorica (TOP). „Kako je ova manifestacija internacionalnog karaktera, očekujemo da će privući veliki broj predstavnika medija, turističke privrede, te stručnjaka iz ove oblasti u Podgoricu, a samim tim doprinijeti dodatnoj promociji, što je veoma bitno za dalji turistički razvoj našeg grada. Turistička organizacija Podgorice sa zadovoljstvom je podržala inicijativu hotela CentreVille i uvijek ćemo se rado odazvati sličnim akcijama, jer kroz ovakve oblike saradnje institucija i predstavnika turističke privrede Glavnog grada, svi zajedno doprinosimo boljoj i kvalitetnijoj turističkoj ponudi Podgorice”, istakla je Tatjana Popović, direktorica Turističke organizacije Podgorice. Salon viskija iako prvi zaista je opravdao očekivanja i potrebe za takvim događajem kod nas o čemu svjedoči veliko interesovanje posjetilaca i profesionalaca iz HOREKA sektora, konstantna gužva u Living roomu ali i brojnost prisutnih na radionicama.

pravu promociju u Crnoj Gori. Prvi internacionalni sajam viskija okupio je brojne izlagače iz čitavog svijeta. Posjetioci su imali prilike probati omiljene tipične, i osvojiti nove omiljene atipične naslove ovog zadovoljstva. Od izvorne Škotske, preko Amerike, do Japana i Indije, svako podneblje predstavilo je svoje viskije i pokušalo ostaviti najbolji utisak. Pored sajamskog dijela, organizovali smo i ekspertske radionice za prave viski sladokusce. Radionice je posjetilo blizu 200, a sajam 500 gostiju, čime smo veoma zadovoljni.

PODGORICA Watch shop TIME Trg Republike bb tel: +382 (0) 20 232 149 mob: +382 (0) 67 221 441 fax: +382 (0) 20 232 326 e/mail: timeplus@t-com.me

BUDVA Watch shop TIME Delta City, Cetinjski put bb tel: +382 (0) 20 290 090 mob: +382 (0) 67 243 383

Watch shop OLD TIME Petra Prvog 23 (Stari grad) tel: +382 (0) 33 452 880 mob: +382 (0) 67 333 334

Hor ukusa Maison Routin Arome inspirisane su prirodnom ljepotom francuskih Alpa, kolijevci inspiracije sa svježim vazduhom, vodom i biljnim svijetom koga ima u izobilju. Zbog toga se ne treba čuditi što su 1883 sirupi prepoznati po autentičnosti, čistoći i jačini ukusa.

62 Caffe Montenegro

Zažmuri, pa se izgubi u svojim sjećanjima na djetinstvo, živopisnim ukusima, esencijama prirode i svemu onome što jedna kap sirupa na jeziku može da probudi. Inspiracija velikim kuvarima, poznatim vinima i parfemima 1883 donosi jak čulni osjećaj sa nepogrešivom čistoćom koja kaže - napravljeno u Francuskoj. 1883 ima nasljedje odvažnosti i u konstantnoj je potrazi sa savršenstvom. Preko 130 godina Maison Routin je posvećeni stvaralac aromatičnih sirupa, dijeleći svoju inspiraciju sa profesinalcima iz oblasti pića širom svijeta. Sve je počelo sa vizijom Filberta Routina nadarenog travara i njegovoj vještoj selekciji od 35 začina i biljaka sa francuskih Alpa. Tako je nastao Chambery vermut - njegov nevjerovatno jak ukus je ubrzo njegovom stvaraocu donio reputaciju profesionalnog, kreativnog vizionara. Pod svijetlom popularnosti ovi izuzetni sirupi su počeli da se pojavljuju u

visokom društvu. I tako Maison Routin ostavlja prve tragove u istoriji ukusa. Maison Rotine 2013 je proslavio 130 godina u istraživanju ukusa. Laboratorija 1883 je prva ustanova koja se bavi ispitivanjem čula. Ne manje od 20 „noseva i nepaca“ je potrebno da se klasifikuju i definišu kompleksni spektri osjećaja, i da se napravi odgovarajući „vokabular emocija“. Rezultat ovoga je 2000 preporuka koje sada prave zvaničnu arhivu aroma. To nazivaju hor ukusa 1883. Dekodiranje jezika ukusa je omogućilo specijalistima 1883 da stvore nove ukuse sličnom metodom kao što se koristi kod pravljenja parfema i finih šampanjaca. Laboratorija 1883 se posvetila naporima da napravi najintrigantnije ukuse od najednostavnijih sastojaka. Taj način izrade aroma je doveo do stvaranja precizno napravljenih aromatičnih profila koji inspirišu veliki broj originalnih recepata.

Asortiman 1883 Maison Routin brend u svom asortimanu ima vise razlicitih artikala koji imaju siroku primjenu u ugostiteljstvu.

Kremasti ukusi koji se koriste kao dodaci za kafe, tople čokolade i kuvana vina.

Voćni ukusi koji se koriste kao dodaci za limunade, fruty sode, alkoholne i bezalkoholne koktele, sladolede, kolače...

Voćni pirei koji služe kao dodaci za alkoholne i bezalkoholne koktele.

Sirupi za pravljenje ledenih čajeva.

Sosevi za mocca kafe.

recepti

Blueberry macchiato

Gigner cucumber tonic

Sastojci: 2cl 1883 mafin od borovnice sirupa 10cl mlijeka 7cl espresso kafe 4 sviježe borovnice

Sastojci: 1,5cl 1883 đumbir sirup 1,5cl 1883 krastavac sirup 12cl tonika 4 listića bosiljka

Priprema: U čašu prvo sipati sirup. Mlijeko ugrijati i sipati niz zid čaše, zatim sipati espresso preko kašikice. Na vrhu dodati pjenu od mlijeka i garnirati sa svježim borovnicama.

Priprema: Na dnu čaše staviti listiće bosiljka.Zatim dodati led i sirupe. Na kraju sipati tonik i garnirati sa komadom sviježeg đumbira i limuna.

Virgin spritz Sastojci: 1,5cl 1883 spritz sirup 0,5cl 1883 zova sirup 15cl tonika Priprema: Prvo sipati sirupe u čašu punu leda, a zatim dodati tonik. Garnirati sa listićima mente i četvrtinom limuna.

Iced tea peach Sastojci: 3cl 1883 iced tea breskva sirup 1cl sviježe cijeđenog limuna led 3dl vode Priprema: U čašu punu leda dodati sve sastojke i dobro promućkati u šejkeru. Garnirati sa komadom limuna.

Početkom aprila mjeseca organizovaće se Work shop koji će voditi nagrađivani barmen i brend menadžer 1883 Maison Routina. Svi klijenti i saradnici biće pozvani da se upoznaju sa novostima iz te oblasti.

Osim ukusa jagode ovo piće odlično ide i uz 1883 sirupe od manga, višnje, breskve, maline i borovnice. Strawberry mojito Sastojci: 3cl 1883 jagoda sirup 3cl rum 7cl soda voda led 1 limeta 2 kašikice smeđeg šećera 5-6 listića mente Distributer za Crnu Goru +382 (0) 68 008 337 e-mail: andrija.kilibarda@gmail.com @syrups_montenegro

64 Caffe Montenegro

Priprema: U čašu staviti limetu, mentu i šećer. Nežno ih ugnječiti da puste i pomješaju ukuse. Zatim dodati led, sirup i rum. Na kraju dodati soda vodu i garnirati sa listićima mente.

Za sva istančana čula, nezaboravna iskustva i za sve ljubitelje dobrog provoda! Organizuj svoju proslavu! Tel/Viber: +382 69 012 222 / Bandići, 9 km od Podgorice / tkchallenge.com/

- Brendiranje destinacije kroz jedinstvena - lokalna iskustva

Najživlji doživljaj Način na koji putujemo dramatično se promijenio u posljednjoj dekadi. Tačnije, početkom novog milenijuma zahvaljujući konstantnim usavršavanjem informacionih tehnologija, mogućnosti za turiste i privredu bitno su se proširile, otvarajući sasvim nov prostor za istraživanje, promociju i konzumaciju turističke ponude. Vrijeme odlaska na odmor po principu pansionske ponude hotela već dugo je van trenda. Turisti danas žele više od destinacije, žele da ostvare snažniju ličnu vezu sa mjestom u kome borave. tekst: Vanja Kljajević

66 Caffe Montenegro

Promjene zahtjeva savremenih turista Turisti danas žele da dožive novo iskustvo. U tom smislu, brendiranje destinacije igra važnu ulogu u pozicioniranju iste na listu destinacija koji tursita želi posjetiti, odnosno njenom izdvajanju u odnosu na konkurenciju. Iako se u literaturi i praksi, brend destinacije posmatra kao amalgam svih percepcija turista o jednoj zemlji ili gradu, neophodno je kreirati strategiju koja će usmjeravati sve dalje aktivnosti ka komunikaciji ključnih atributa odnosno jedinstvene ponude destinacije. Postoje oprečni stavovi vodećih autora iz oblasti marketinga kada govorimo o distinkiciji između brenda destinacije i marketinga destinacije. Po riječima Toma Bunkla, dugogodišnjeg marketing menadžera Škotske i direktora YellowRoad Consulting, brend destinacije je ono KO SMO, dok je marketing destinacije NAČIN NA KOJI KOMUNICIRAMO ko smo.

SMO, ...Brend destinacije je ono KO NAČIN NA dok je marketing destinacije o KOJI KOMUNICIRAMO ko sm Lokalna jedinstvena iskustva U centar brend strategije, dakle, treba staviti lokalna, jedinstvena iskustva. Osnivač i CEO kompanije Vayable, online portala koji povezuje turiste sa mrežom lokalnih građana širom svijeta, nudeći na taj način mogućnost da iskuse destinaciju poput lokalca, smatra da smo se u prethodnoj deceniji previše oslonili na tehnologiju usljed čega se rodila potreba za sve više humane interakcije. Međutim, postavlja se pitanje na koji

način hotelska industrija može da se bori sa ovim trendom sve veće personalizacije i lokalizacije iskustva, nasuprot masovnom turizmu koji je bio orijentisan ka unificiranoj ponudi hotelskih sadržaja? Usljed buma iskustvenog turizma, hoteli se sve više ponašaju kao portali zajednice (eng. community portals), upoznajući goste sa popularnim lokalnim iskustvima (Peak+Skift, The Rise of Experiential Travel, 2014).

Sve zavisi od vaše kreativnosti Kada govorimo o prirodi lokalnih iskustava, važno je napomenuti da ona nemaju ograničenja niti jasno definisane granice unutar kojih se kreću. Zapravo, od vas zavisi koliko ste kreativni u osmišljavanju jedinstvenog doživljaja za posjetioce! Istraživanje prirodnih ljepota, avanturističke ture, hiking, biking, panoramski obilasci, sve navedeno već duže vrijeme predstavlja iskustvenu ponudu većine destinacija. Takođe, otkrivanje gastronomske ponude, obilazak kulturno-istorijskih spomenika, predstavljaju iskustva koja turisti podrazumijevaju. Međutim, ne treba zaboraviti da se doživljaj najbolje iskusi i pamti u interakciji. Zato, možete ponuditi posjeticima da učestvuju u berbi grožđa, pravljenju vina, pripremi autentičnih lokalnih jela koje potom mogu pripremati po povratku kući prijateljima i porodici! Na taj način, oni dio kulture zaista ponesu sa sobom i imaju daleko bolje iskustvo destinacije. Dalje, za pasionirane ljubitelje fotografije, predložite organizaciju foto tura sa profesionalnim fotografom na najatraktivnijim lokalitetima. Živimo u eri društvenih medija, te je realno očekivati da će iste fotografije biti objavljene online sa vašim hashtag-om. To

doživljaj se najbolje iskusi i pamti u interakciji

68 Caffe Montenegro

je, svakako, besplatna promocija destinacije i bitan generator tzv. word-ofmouth marketinga!

U centar brend strategije treba staviti lokalna, jedinstvena iskustva

Živimo u eri društvenih medija, te je realno očekivati da će fotografije sa iskustvene ture biti objavljene online sa vašim hashtag-om

Promjena interesovanja turista Na listi deset ključnih trendova za 2018. godinu u industriji putovanja prema Interpid-u, popularni experience tj. iskustveni turizam nalazi se na sedmom mjestu. Dakle, neupitna je važnost iskustva u oblikovanju turističke ponude. Kako se navodi u Interpid-ovom izvještaju, prema nedavnoj studiji Adventure Travel Trade Association (ATTA), rizične aktivnosti se mijenjaju u korist istraživanja novih kultura, u samoj definiciji avanturističkog turizma. Čak je 45% manje interesovanje za pomenute adrenalinske aktivnosti, što industrija pomno prati. Interpid Travel bilježi porast od 20% u rezervacijama ove godine za Real Food Adventure ture, koje podrazumijevaju časove kuvanja, degustacije vina i posjete lokalnim marketima (Interpid Travel, 2018). Ne treba zaboraviti na važnost komunikacije u privlačenju posjetioca, kao i u generisanju što više sadržaja, sve u cilju osnaženja brenda destinacije. Platforme na kojima razmijenjujemo informacije, fotografije i video zapise, lična iskustva, savjete i preporuke koje

dijelimo na blogovima, sve navedeno su izuzetno važni kanali za komuniciranje sa potencijalnim turistima. Da bi došli do cilja, odnosno realizacije putovanja, turisti se primarno informišu o destinaciji i dostupnim iskustvima putem online kanala. Zato je neophodno prikazati šta sve destinacija ima da ponudi na atraktivan i vjerodostojan način, koji će kreirati realna očekivanja kod budućih posjetioca.

70 Caffe Montenegro foto: Zoran RadonjiÄ&#x2021;

- mj e s ta koj a m e n i znače Kristina Škanata, PR koordinatorka u Porto Montenegru

Najbolje životne priče suunutar korica pasoša Kristina Škanata PR koordinatorka u Porto Montenegru je rođena Tivćanka, sa finim manirima Bokeljke, elegantna, šarmantna, obrazovana, svjetska putnica - pripadnik mlađe generacije koja zahvaljujući prestižnoj kompaniji u kojoj radi, učestvuje i daje doprinos izgradnje imidža „grada budućnosti“ i mediteranskog centra, kakav Tivat danas zaista i jeste. Završila je Master na Fakultetu tehničkih nauka FTN u Novom Sadu, studijski program – Menadžment u medijima, smjer: PR i Marketing. Još kao student, i nakon studija tri godine radila je kao novinar što ističe kao posebno vrijedno iskustvo u poslu kojim se danas bavi. Njen poseban lifestyle i mnogobrojna putovanja na najegzotičnije, najudaljenije destinacije širom planete, pomalo opasne i daleke ukazuju na radoznao duh, a autentičan outfit i fantastične fotografije koje dočaravaju priču sa lica mjesta pokazuju kreativnost na svakom polju. Ovakav crnogorski kadar u svjetskim kompanijama zaista nam služi na ponos i pokazuje potencijale znanja i mladosti kod nas.

razgovarala: Sanja Golubović

C.M: Koji su izazovi u domenu PR-a, Vas kao predstavnika internacionalne kompanije u Boki Kotorskoj? - Stranice svjetskih medija godinama krase reportaže o Porto Montenegru i Boki Kotorskoj, impresije najuglednijih putnih novinara, od Conde Nast Traveller-a, RobbReport-a, Tattler-a, Boat International-a. Uvijek mi je zadovoljstvo da im iz perspektive PR-a Porto Montenegra, ali i lokalne djevojke, “Bokeljke po načinu života”, prenesem “ritam destinacije”, sve plavo-bijele storije, od pomorske biografije Iva Vizina, Jacinte Kunjić, bokeške Penelope i njene

fotografije: Zoran Radonjić i lična arhiva

ikone od kose, do legende o Tri sorele... I Boka i PR su moj način života - i uživam u njihovoj sinergiji. . C.M: Šta je sve u opisu Vašeg posla u Porto Montenegru? - Odnosi s javnošću su jedna uzbudljiva, intenzivna, i nikad “po šablonu” profesija - ona je fuzija komunikacionih vještina i kreativnosti, vizionarstva, uzročno-posljedičnih veza. Ponekad “spoj nespojivih situacija” koje zahtjevaju brzu i adekvatnu reakciju. Svakodnevica PR-a su saopštenja za medije, copyright, govori, kreativne medijske kampanje, foto i

video produkcija, intervjui, PR analize vrijednosti, press clipping izvještaji, društveno-odgovorni projekti i organizacija događaja koje osmišljavamo i realizujemo u sklopu nautičkog naselja i marine za superjahte Porto Montenegro. C.M: Pošto ste s primorja, posmatrali ste i živjeli promjenu koju je Tivtu donio Porto Montenegro. Kako biste opisali period prije i poslije Porto Montegra u Tivtu? - Godine razvoja Porto Montenegra su proces preobražaja Tivta gdje se maksimiziraju njegovi potencijali, tradicija,

nautičko nasljeđe i koje su pozicionirale Crnu Goru na svjetskoj turističkoj mapi. Sinergija grada i projekta je inovativna, motivišuća i kreira atmosferu „grada budućnosti“ i mediteranskog centra, kakav Tivat, zaista i jeste. Porto Montenegro je zasigurno lider i inovator u konceptu filantropije - do sada je uloženo preko 3 miliona eura u lokalnu zajednicu - ne samo zbog kvantiteta vrijednosti investiranja kroz donacije i sponzorstva brojnih kulturnih, sportskih, zdravstvenih i obrazovnih institucija, već i zbog afirmacije i podrške obrazovanju, kao najvećem kapitalu i potencijalu. Moju posebnu naklonost uživa projekat „Zajedno za zajednicu” gdje zaposleni na projektu Porto Montenegro dobijaju plaćen slobodan dan kako bi učestvovali u akcijama koje finansira naša kompanija. I ove godine uzećemo “alat u ruke” i renovirati školske učionice, sportske

terene, parkiće i igrališta, u saradnji sa Opštinom Tivat. C.M: Kako izgleda jedan vaš “običan” radni dan u Tivtu? - Rituali svakodnevice mi zaista pričinjavaju uživanje – vožnja biciklom do posla mi je omiljena (obavezno štikle u korpici za volanom), kafa i kroasan tokom listanja dnevne štampe na rivi. Obožavam vrevu košnice kancelarije - intenzivno i posvećeno radimo na svakoj marketing i PR aktivnosti. U tom kreativnom „haosu“ lajtmotiv su nam i brze doskočice vezane za filmske premijere, modne kolekcije i dobre knjige, ali i omiljene, od milošte zvane, šećerne injekcije, iz obližnje poslastičarnice. To je dobar temelj za brainstorming, timsku sinergiju, motivišuću komunikaciju, vizionarstvo, profesionalne i lične razvoje – koji jesu dio našeg sasvim „običnog“ radnog dana.

Volim da upoznajem lokalce na destinaciji i proživljavam njihove tipične rituale svakodnevice

Ait benhaddou Maroko

72 Caffe Montenegro

C.M: Dosta putujete, može se reći da ste “putoholičarka” – šta Vam predstavljaju Vaša putovanja? - Zagovornik sam teorije da su najbolje životne priče „pečatirane“ unutar korica pasoša – kroz pustinju, prašumu i civilizacijska čuda. Nijesam turista, već putnik – volim da upoznajem lokalce na destinaciji i proživljavam njihove tipične rituale svakodnevice: provela sam pola dana u tajlandskoj seoskoj školi gdje su neka djeca prvi put vidjela fotoaparat, stanodavac Manuel iz Havane vodio me u fabriku

Pustinja Wadi Rum Jordan

Petra (Jordan) - skriveni grad u kamenu i drevna prijestonica Nabatejaca. Grad kraljevskih grobnica, riznica u peÄ&#x2021;inama i svetiliĹĄta

duvana i objasnio mi „cake“ kako da prepoznam razliku između prave kubanske cigare i lažnjaka, tokom boravka u Barseloni svakog dana sam išla na lokalnu pijacu i kupovala voće i cvijeće... Naravno, ne zaobiđem must to see lokacije – od građevina, muzeja, ali i kafana – kao podjednako bitnih institucija. C.M: Šta je za Vas svako novo putovanje? - Tu su sažete sve „geografske širine i dužine adrenalina“ najljepših, ponekad i najtežih životnih iskustava: momenat najveće hrabrosti i ludosti stati pored tigra na Tajlandu, iscrpno planinarenje na vrhu Torres Del Paine u Patagoniji (svi koji me poznaju, znaju da sam ja djevojka „štikli i asfalta“) gdje sam upoznala koliki inat i borbenost sama sebi mogu da nametnem kako bih se popela na vrh, a ne odustala na pola puta uprkos

Angkor Wat (Kambodža)

nemogućem vjetru i hladnoći. Usudila sam se da sa prijateljima odemo sa lokalcem do jedne od najopasnijih favela u Rio de Jeneiro-u, gdje uglavnom ni poštari Brazila ne dolaze, a okršaji narko klanova i bandi su se čuli na samo nekoliko metara vazdušne linije. Nekada je mjesec dana sa ruksakom na leđima u grupi od 24-oro ljudi pravi mali scenario „reality show“- a, gdje upoznajete druge i sebe kroz sasvim drugačije situacije, i nesvakidašnje okolnosti.

C.M: Kojih je to 3 top destinacija u svijetu koje su na Vas ostavile najjači utisak i zašto? - New York (SAD) – Uvijek ću se vraćati New Yorku! Taman toliko da se opet naviknem na džunglu asfalta, „have a nice day-eve“, žute taksije, Starbucks kafu koja takav ukus ima samo tamo (subjektivno), i brzi lifestyle; nebodere presvučene u stakla i nasmijane vratare u uniformama; gdje iz minuta u minut mijenjam kulise Prijatelja (Friends) El calafate glečer, nacionalni park Los Glaciares, Argentina

Rio de Žaneiro grad najvećih kontrasta

Tajland sa tigrom

Trinidad Kuba,

74 Caffe Montenegro

Torres del paine Patagonija, Čile

Venecija

Strastveni sam kolekcionar travel magazina i vodiča – ljubav prema istim prenio mi je otac, nekadašnji pomorac, koji ih je donosio godinama sa dalekih obala -a u kadrove filma Srećne slučajnosti (Serendipity), i odmah prepoznam kultni kadar Seks i grada (Sex&City); ti famozni shop-ovi i buvljaci u „umjetničkom” dijelu grada, Greenwich Village-u i Sohou poznatim po svojoj europeidnoj arhitekturi, malih kuća od cigle, po umjetnicima koji su tu živjeli i žive, po velikoj koncentraciji identiteta, subkultura, boja i dizajna. Angkor Wat (Kambodža). Drevni grad pun stone art-a, kompleksa čarobnih hramova izgrađenih u XII vijeku, ali dugo vjekova izgubljenom i zaraslog u gustu džunglu. Osim isprepletanih lijana po lavirintima zdanja, sudaraju se legende i umjetnički reljefi stare prijestonice Kmerskog carstva, po meni jednog od najfascinantnijih mjesta na planeti. Petra (Jordan) Skriveni grad u kamenu i drevna prijestonica Nabatejaca. Grad kraljevskih grobnica, riznica u pećinama i svetilišta. Prašina je tamo crvene boje, džinovske stijene u svim nijansama terakote. Priroda je prepolovila planinu i kreirala fascinantan kanjon u kojem je uklesan grad.

C.M: Šta donosite kao suvenir sa putovanja? - Strastveni sam kolekcionar travel magazina i vodiča – ljubav prema istim prenio mi je otac, nekadašnji pomorac, koji je iste donosio godinama sa dalekih obala, a taj fundus sada ja upotpunjujem. Imperativ je i kupiti dnevne novine na kiosku grada u koji sam doputovala, valjda je to moj omaž nekadašnjem novinarskom poslu. Ne kupujem magnete, privjeske, i ostale suvenire masovne turističke proizvodnje, fokus mog interesovanja je radije artistička forma lokalnog uličnog umjetnika. C.M: Nedavno ste došli sa jednog egzotičnog putovanja po Južnoj Americi – Brazil, Argentina, Čile... Podijelite nam utiske iz zemalja koje ste obišli. Šta Vas je na tom putu najviše dojmilo? - Bila je to avantura KRAJ SVIJETA – doživjeli smo National Geographic LIVE. Zbog sadržajnosti i dinamičnosti, navodiću samo flashback-ove, kako bih mjesec dana „spakovala“ u par redova:

samba ritam u koloritnoj četvrti Lappa, beach volleyball na Copacabani (nismo pokazali da smo bolji od Brazilaca) i čuvena favela u gradu najvećih kontrasta, Rio de Jeneiro-u; moć i snaga vode Iguacu vodopada; vrući tango i hladna argetinska vina u boemskoj četvrti La Boka u Buenos Airesu – ovo je najotmeniji grad ovog kontinenta, južnoamerički Pariz; penjanje do kratera čuvenog čileanskog aktivnog vulkana Villarica; fascinantan prizor i zvuk lednika Perito Moreno koji se lomi (nacionalni park los Glaciares, treći najveći “komad leda” na našoj planeti); stižemo u Patagoniju - tačnije u Puerto Madryn, gdje nas na obalama čekaju morski lavovi, foke, kitovi, pingvini – kakav zov divljine; dane provodimo u zvanično najljepšem nacionalnom parku na svijetu Torres del Paine – divlja vegetacija, planinski vrhovi koji štrče, plava i zelena jezera. Ako su mjerna jedinica ovog putovanja kilometri, statistika kaže sljedeće: avionom 26.500 km, autobusom 9.000 km, brodom 300 km - falilo nam je 4.200 km da bismo okružili planetu po ekvatoru.

foto: Zoran Radonjić

Iako se nikada nijesam bavila manekenstvom, ovog ljeta, na moje veliko zadovoljstvo, bila sam zaštitno lice fenomenalne kolekcije “Military Glam” crnogorske modne dizajnerke Sanje Matijević. C.M: Šta je najljepše i najegzotičnije od hrane koju ste probali u inostranstvu? - Sad mi je svjež ukus najboljih bifteka i argetinskih šnicli sa posljednjih putovanja, ali tokom svih mojih putešestvija bilo je tu eksperimenata na tanjiru – meso krokodila na Tajlandu, falafel – nacionalno jelo Izraela i ultimativna street food hrana, a probala sam i burger od kamile. Ljubitelj sam i marokanske kuhinje koja je svojevrstan gastro doživljaj, a omiljeni su mi kus-kus i „tajine“. Ljubitelj sam svih morskih delicija, tako da ću kao najegzotičnije navesti meso ajkule koje sam probala na američkom ostrvu Martha’s Vineyard, gdje sam boravila tokom studijskog programa Work and Travel. Gurman sam, ali najviše volim mediteransku kužinu i domaći pjat – njeguški pršut i sir, oradu pečenu u so koju moja mama najbolje sprema, salatu od hobotnice i crni rižoto. Od pića preferiram

76 Caffe Montenegro

koktel Mohito, a od bijelih vina, Marchesi Antinori Cervaro della Sala iz Umbrije u Italiji. C.M: Gdje volite navečer da izađete, kakva mjesta preferirate za zabavu? - Sve češće biram sa prijateljima atmosferu konobe, ljeti sam pristalica urbanih lounge-jazz opcija, te pretpostavljate da mi je omiljeni Casper u Budvi, vikendom bježim na Adu Bojanu. Ipak, najbolji mi je izlazak kad pogledam dobru pozorišnu predstavu na tivatskom festivalu mediteranskog teatra Purgatorije, pa nakon toga odem u kafanu. Znam, volim kontraste. C.M: Imate li omiljene restorane i koji su to? - Restoran One u Porto Montenegru je moj favorit, a sa njihovog jelovnika toplo preporučujem taljetele sa orasima, kruškom i gorgonzolom. Volim bokeški pjat u

konobi Bokeški gušti, a u mom omiljenom Perastu uvjek se vraćam restoranu Conte gdje uživam u lignjama punjenim sa pršutom i sirom. C.M: Izuzetnu pažnju privlači Vaš autentičan modni stil. Kako bi ga Vi definisali? - U modi volim “spoj nespojivog”, a svoj stil opisujem kao kombinaciju streetstyle-a i business ležernosti, sa malom dozom boho elemenata. Volim da vizualizujem modne kombinacije, koje moja lokalna šnajderka pretoči u unikatne suknje, kombinezone, blejzere. Omiljeni modni citat mi je: “Već odavno nije moderno biti moderan” – Yves Saint Laurent. Iako se nikada nijesam bavila manekenstvom, ovog ljeta, na moje veliko zadovoljstvo, bila sam zaštitno lice fenomenalne kolekcije “Military Glam” crnogorske modne dizajnerke Sanje Matijević. C.M: I na putovanjima uspijevate da imate odjevne kombinacije koje se savršeno uklapaju sa “scenografijom” lokaliteta. Kako to postižete? - Na putovanjima volim da “pobjegnem” od svakodnevnih outfita, pa miješam autentične modne stilove destinacije koje posjećujem, sa svojom garderobom.

grad hotel Sveti Stefan

za intimu 78 Caffe Montenegro

Grad hotel Sveti Stefan tvrđava je luksuza skrivena od pogleda i glasova slučajnih prolaznika. Nekada čuvar svakodnevnih dragocjenosti i životnih priča običnih mještana u neizvjesnim vremenima, danas je čuvar intime svih koji imaju privilegiju da borave na njemu tekst: ana đurković

Od tvrđave do grada “ Uplovljavajući u mirnije vode nadomak Jaza davne 1400 i ko zna koje, turske galije nisu ni slutile šta im nosi taj dan i koju će svrhu naći veliko blago koje su krili u trupu broda. Na njihovom nišanu bili su bogati i razvijeni gradovi primorja, naročito za to vrijeme čuveni gradovi u Boki. Međutim, Turci nisu imali pojma o tome da su se i sami nalazili na nišanu visprenih i odlučnih Paštrovića. Boreći se onako kako se bore ljudi koji nemaju mnogo da izgube, paštrovske čete uspjele su da odnesu pobjedu na turskom vojskom i otplove sa zaplijenjenim brodovima i ogromnim bogastvom na njima do dobro znane uvale i plaže, danas poznate kao Drobni Pijesak. Tursko blago na brodovima bilo je toliko veliko da su paštrovska plemena, njih dvanaest, imali dovoljno za svakog ponaosob ali i za gradnju jake tvrđave na obližnjem ostrvu. Upravo tako počela je istorija mjesta koje je danas jedna od najvećih atrakcija starog Jadrana. Dvanaest velikih porodica dobilo je

dvanaest jakih kuća na suvim kamenim hridima ostrva. Dobili su i svoju crkvu, nešto ranije izgrađenu crkvu Svetog Stefana, zaštitnika grada i Paštrovića. U početku je Sveti Stefan služio kao tvrđava, sklonište za nejač u nemirnim vremenima, skladište za vrijedne namirnice - ulje, vino, meso, žito. Ubrzo, novi grad postajao je sve posjećeniji, poznatiji kao sjedište paštrovske kneževine i “mjesto od pravde” zbog plemenskog suda “Benkade” koji je u njemu zasijedao punih 400 godina, sve do 1929. Ekonomska moć polako je rasla a na ostrvu je bilo sve više mjesta za kuće novih porodica, paštrovskih ribara i žitelja prilično plodnog kraja. Taj broj narastao je do 400 stanara u 100 kuća, i sa tri crkve. Sklad novosagrađenog, lijepo uređenog ribarskog mjesta i tih i jednostavan primorski život njegovih žitelja trajao je do početka 20. vijeka kada je grad praktično preko noći izgubio svoj sjaj. Sve više porodica napuštalo je Sveti Stefan, odlazeći u neke dublje vode, preko okeana ili naviše, iza onih planina u zaleđu. Malo po

Sklad novosagrađenog, lijepo uređenog ribarskog mjesta i tih i jednostavan primorski život njegovih žitelja trajao je do početka 20. vijeka kada je grad praktično preko noći izgubio svoj sjaj. Sve više porodica napuštalo je Sveti Stefan, odlazeći u neke dublje vode, preko okeana ili naviše, iza onih planina u zaleđu. Malo po malo, taj broj 1954. godine stigao je do svega dvadeset stalnih stanovnika.

malo, taj broj 1954. godine stigao je do svega dvadeset stalnih stanovnika. Šezdesetih godina prošlog vijeka, ljudi sa dalekosežnijim vizijama napravili su odlučan korak za spas i novi život, sada već starog Svetog Stefana. Preostali stanovnici tada su prešli u priobalje preko puta, ustupivši svoje trošne kuće i đardine umjetnicima, slikarima i arhitektama i sposobnoj komunističkoj vlasti na smjelu i zahtjevnu rekonstrukciju. Samo tri godine kasnije, 13. jula 1960. otvoren je novi Sveti Stefan, grad hotel, instant svjetska atrakcija. Onima koji su odrasli uz ostrvo ništa osim nasipa koji ga je spajao sa kopnom, nije izgledalo drugačije. Maestralno urađena rekonstrukcija podrazumijevala je u potpunosti nepromijenjen tradicionalni, autentični spoljašnji izgled i neviđen luksuz iznutra zbog čega je ostrvo brzo postalo popularno među mondenskim krugovima.

Igralište za elitu Nova era i novi život Svetog Stefana počeo je sa rečenicom: “Kao da sam se vratila u grad iz najljepše bajke svog djetinjstva.”, koju je izgovorila zanosna

80 Caffe Montenegro

Sofija Loren nakon odmora na Svecu. Ubrzo, luksuznim biserom Jadrana ređali su se biseri svjetske filmske, književne, sportske, političke, naučne elite: Orson Vels, Elizaber Tejlor, Merilin Monro, Kirk Daglas, Doris Dej, Džerladina Čaplin, Marija Šel, Monika Viti, Sidni Poatje, Ričard Vidmark, Silvester Stalone, Džeremi Ajrons, Andre Marlo, Albert Moravija, Jurij Gagarin, Klaudija Šifer… lista je duga i ne do kraja poznata. Sveti Stefan tako je brzo postao igralište elite, mjesto na kojem morate biti ako ste važni i cijenjeni. No, lagani život nije predugo potrajao. Sa prvim pucnjima Jugoslavije, stradali su ugled i poželjnost Svetog Stefana. Ubrzo, sve zvijezde potražile su nova igrališta a Svetac je prepušten na nemilost talasima koji su lupali o njega. Ovaj Sveti Stefan koji danas znamo, nakon duže pauze i još jedne rekonstrukcije, otvorio je svoja vrata gostima 2009. godine. Sadašnji vlasnik njegovih 50 smještajnih jedinica, soba, zasebnih kuća i apartmana, bazena i spa centra, makar u narednih 21 godinu, je poznati svjetski lanac luksuznih hotela “Aman”.

Sveti Stefan zavaljen je u sivi, neprobojni kameni plašt sa nakitom od zimzelenih biljaka i parfemom od komplikovanih kombinacija lovora, ruzmarina, mirte i mediteranskih trava koje odolijevaju svim burama

Nekadašnje skromno ribarsko selo, kroz burnu istoriju, nije izgubilo ništa od svog autentičnog izgleda i šmeka

Kuće direktno uz litice, koje prkose bijeloj pjeni talasa koji se odbijaju o stijene Sveca, izgledaju najdramatičnije

Neprolazni šmek Sveti Stefan suviše lijep i poseban, kroz vjekove postojanja nije dozvollio ničijoj savjesti da pomjeri ni jedan jedini njegov kamen i ne potkreše ni jednu jedinu granu na ostrvu. Nekadašnje skromno ribarsko selo, kroz burnu istoriju, gotovo da nije izgubilo ništa od svog autentičnog izgleda i šmeka. Zatvoren za poglede većine ljudi, Sveti Stefan čak i iz daleka, plijeni jednostavnošću i autentičnošću koja biva još naglašenija u trenutku kada prođete kapije grada i prošetate između kamenih fasada obraslih bršljanom. Taj, manje od jednog i po kilometra prečnik ostrva, krije gusto i brižljivo raspoređene kamene kuće nekadašnjih žitelja a današnjih džet set ptica selica. One koje se nalaze direktno uz litice, prkoseći bijeloj pjeni talasa koji se odbijaju o stijene

82 Caffe Montenegro

Sveca, izgledaju najdramatičnije. Tipične primorske, lijepo zidane, kamene kuće, stari terakota krovovi, drvene škure, uski popločani prolazi, skriveni zimzeleni i mirisni đardini i pomalo melanholične viste na nijanse mora ispod moćnih utvrda, nekako odolijevaju svim upravnicima i svim planovima za novi život ostrva. Unutrašnjošću ostrva vlada neopisivi mir a sam osjećaj izolovanosti tjera na traganje za detaljima i doživljajima na ostrvu koji su svojstveni samo vama, samo tom trenutku i okolnostima. Zimi, poput neke dive starog kova, sa dubokim pogledom na nepredvidivi olovni horizont, Sveti Stefan leži zavaljen u sivi, neprobojni kameni plašt sa nakitom od zimzelenih biljaka i parfemom od komplikovanih kombinacija lovora, ruzmarina, mirte i mediteranskih trava koje odolijevaju svim burama.

Poput Sofije Loren, svi koji imaju dovoljno sreće da provedu vrijeme na Svecu, prožive na njemu sopstvenu bajku. Ovo ostrvo mira i dosluha sa samim sobom, posebno upravo zbog te svoje skrovite i suptilne atmosfere, i danas je rijetka tvrđava i utočište za sve one koji od nečega bježe.

Neopisivi mir i osjeÄ&#x2021;aj izolovanosti tjera na traganje za detaljima i doĹživljajima na ostrvu koji su svojstveni samo vama i samo trenutku

Beogradski sajam PR

40. izdanje Međunarodnog beogradskog sajma turizma

Jubilej u znaku velikog uspjeha Jubilarno 40. izdanje Međunarodnog beogradskog sajma turizma ove godine opravdalo je epitet najuspješnijeg turističkog događaja za sve učesnike i posjetioce. Prvorazredni turistički događaj obilježili su izuzetno uspješno predstavljanje učesnika, nove destinacije, najsavremenije prezentacije i atrakcije kao i veliki broj zadovoljnih posjetilaca. Manifestacija je na sveobuhvatan način predstavila i sagledala sve aspekte turističke privrede organizujući u isto vrijeme i Sajam hotelsko-ugostiteljske opreme HORECA OPREMA, Sajam vina BeoWine i Sajam suvenira. Sajam vina ove godine održao se na proširenom izlagačkom prostoru u halama 3 i 3A, trajao je dan kraće, a obilježili su ga sasvim novi koncept i značajan broj novih učesnika i poslovnih posjetilaca. U šest hala Beogradskog sajma nastupilo je više od 1200 izlagača iz 55 zemalja svijeta, predstavljajući turističku ponudu, kulturu i običaje, vina i specijalitete kojim osvajaju turiste i goste. Potvrda značaja Sajma turizma za ekonomiju i srpsku privredu data je i prepoznata od strane države. Manifestaciju je otvorila predsjednica Vlade Republike

84 Caffe Montenegro

Srbije Ana Brnabić koja je tom prilikom poručila da je turizam jedna od najuspješnijih i najunosnijih privrednih grana u Srbiji i da će se ulaganja u turizam nastaviti. Na ceremoniji su se gostima obratili i Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije, Siniša Mali, gradonačelnik Beograda, kao i ministarka turizma

Grčke, zemlje partnera ovogodišnjeg Sajma turizma, Elena Kountoura. Uz aktivno učešće Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije i Vladinih nadležnih institucija, tokom sajma su tradicionalno postignuti sporazumi o saradnji i postignut značajan broj poslovnih dogovora i aranžmana. Sajam turizma ostao je centralni godišnji događaj gdje se kreiraju planovi, potpisuju sporazumi i najavljuju velike investicije. Turizam kao regionalna spona - svjetski je trend i tendencija koju je Sajam turizma i ove godine slijedio, a koji podrazumijeva da se turističke destinacije objedinjuju u jednu zajedničku turističku ponudu u cilju što efektnijeg osvajanja novih tržišta i povećanja turističkog prometa i broja turista. Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija i Privredna komora Srbije predstavili su plan u kome je turizam regionalna spona, a zemlje regiona udružuju se i ujedinjuju oko zajedničkog turističkog plasmana na svjetsko tržište. Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić tokom sajma najavio

U šest hala Beogradskog sajma nastupilo je više od 1200 izlagača iz 55 zemalja svijeta

je da će uskoro biti uvedena revolucionarna novina, elektronska evidencija turista koji dolaze u Srbiju. Grčka, zemlja partner ovogodišnjeg Sajma turizma, ostala je najtraženija destinacija za ljetovanja srpskih turista, a učešće na manifestaciji pokazalo se od izuzetne važnosti za informisanje turista o još neotkrivenim destinacijama u ovoj turističkoj zemlji i dalje unapređenje odnosa dveju zemalja. Izuzetno zapažen nastup na sajmu imala je Crna Gora u organizaciji NTO Crne Gore i TO Budva ali i kroz predstavljanje pojedinačne ponude. Prvi put ove godine na Sajmu turizma učestvovali su Južnoafrička Republika, Palestina i Maroko, a Ruska Federacija, koja je prošle godine premijerno nastupila, vratila se i ove godine na sajam ocijenivši srpsko tržište kao kvalitetno i profitabilno, a sajam kao lidersku manifestaciju na kojoj se uspješno predstavljaju čitavom regionu i ovom dijelu Evrope. Cjelokupna turistička ponuda Srbije predstavljena je u hali 4 Beogradskog sajma, sa akcentom na kulturno-istorijsko nasljeđe, aktivni odmor, prirodna bogatstva kao i gastronomsku ponudu. Turistička organizacija Srbije je, uz niz prezentacija turističke ponude, predstavila i nove brošure: „Aktivan odmor sa akcentom na ture pješačenja i biciklizma“ i „Rusko nasljeđe u Srbiji“ i spotove pod sloganom „Serbia - the place to be“.

Turistička organizacija Beograda promovisala je prijestonicu kao izuzetnu „city break“ destinaciju i Beograd kao grad kulture, sporta, dobre energije, šopinga i zabave, grad privlačan za investicije, kongrese, seminare... Atraktivna multimedijalna manifestacija posjetiocima je pružila jedinstvenu mogućnost da ostvare ekskluzivne sajamske pogodnosti i na vrijeme bukiraju ljetnje aranžmane. Beograd je tokom četiri sajamska dana bio turistički centar svijeta i grad kosmopolitskog duha, što je uz brojne prateće događaje, promocije, prezentacije i konferencije rezultiralo velikom pažnjom javnosti i predstavnika medija za Sajam turizma. Sajam turizma i prateće manifestacije ove godine obišlo je 70.247 posetilaca.

Časopis Caffe Montenegro na Sajmu turizma

Akreditovano je oko 1000 novinara iz dvadesetak zemalja. Beogradski Sajam se zahvaljuje časopisu Caffe Montenegro što je bio dio naše manifestacije i u domenu Vaše profesije dali značajan doprinos u izveštavanju javnosti koja njeguje specijalan odnos prema našoj manifestaciji kao nezamenljivom turističkom događaju.

- Lijepa zima u našim brdima -

Kad ima snijega Ima i skijaša Prema onome što smo mogli viđeti za vrijeme novogodišnjih praznika, raspusta i odmora, ali i nakon tog perioda skijališta u Crnoj Gori su bila puna. Hotelski i privatni smještaj u svim planinskim centrima bilježe porast broja gostiju, pa se zasigurno može reći da imamo jednu prilično dobru sezonu koja se nastavlja zahvaljujući glavnom faktoru – snijegu koga ima dovoljno. Važno je napomenuti da dobroj sezoni svakako doprinosi i bogatija ponuda u ski centrima: staze za nordijsko skijanje, dva nova avanturistička parka, zimski rafting, zimsko jahanje konja, vožnja motornim sankama... Posjetili smo Žabljak početkom februara i naišli na optimističnu sliku punih durmitorskih skijališta... tekst: sanja golubović

Zimska turistička sezona 2018. je počela dobrim brojkama. Prema podacima iz Nacionalne turističke organizacije, za prvih mjesec ipo, sjever je posjetilo 70 posto više turista nego što je to bilo prethodnih godina. Cijene su konkurentne u odnosu na ski centre u okruženju, a novi sadržaji u centrima ove godine su takođe doprinijeli povećanom broju turista.

86 Caffe Montenegro

fotografije: NTO CG

Prema podacima lokalne turističke organizacije Žabljak od kraja decembra do polovine februara je broj noćenja čak oko 60 posto veći nego što je to bilo prethodnih godna a da je čak preko 70 posto broj posjeta veći kada je u pitanju Kolašin. Ono što je interesantno je i promjena strukture gostiju na našim planinama zimi, pa tako Crna Gora očekuje,

do kraja ove zimske sezone, dolazak velikog broja gostiju iz Izraela, Velike Britanije, Francuske... Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa lokalnom turističkom organizacijom Žabljaka i turističkom privredom, za vikend, 10. i 11. februara upriličila je zabavni program povodom zimske sezone u ski-centrima

Željka Radak – Kukavičić direktorica NTO CG

Vanja Krgović direktorica TO Žabljak

Veselin Vukićević predsjednik opštine Žabljak

Savin kuk i Javorovača na Žabljaku. Tim povodom bio je organizovan besplatan autobuski prevoz iz Podgorice i Budve za sve zainteresovane. Svi gosti Žabljaka, pored rekreacije na snijegu i suncu, uživali su i u dvodnevnom muzičko-zabavnom programu u ski-centrima „Savin kuk“ i „Javorovača“. Lokalna turistička organizacija Žabljaka obezbijedila je ski autobus za posjetioce od centra Žabljaka do skijališta „Savin kuk“ i „Javorovača“. Tako je zaista dat podsticaj domaćim gostima da dođu i uživaju na skijalištima đe su događaje upotpunile i promotivne cijene pića na Savinom kuku i Javorovači, kao i besplatno noćno skijanje na ski-stazi „Javorovača“. Tog vikenda su, takođe u organizaciji NTO CG, turistički novinari iz Crne Gore imali priliku da se oprobaju u nekim atrakcijama na snijegu i da malo bolje upoznaju prije svega, ponudu Žabljaka. Snijega na Žabljaku ima toliko da će se zima i ljeto sresti bukvalno kao snijeg i sunce na Durmitoru kad je vedar zimski dan. Zimska sezona ide u dobrom pravcu i

ide dobrim tokom, pogotovo imajući u vidu činjenicu da imamo dovoljno sniježnog pokrivača što je glavni preduslov. Naravno bolja popunjenost je uvijek tokom vikenda, a tokom radnih dana je, slobodno se može reći, posjeta na nivou prošle godine, a u danima vikenda mnogo više. Takođe, ove godine prvi put Ski centar Javorovača organizovao je kamp za djecu iz Srbije, koji su od prošlog vikenda ovdje na Žabljaku. Vjerujemo da će u narednom periodu to biti praksa ne samo škola iz Srbije, nego da ćemo u našim ski centrima imati organizovane škole u prirodi i škole skijanja za djecu iz Crne Gore - kazala je direktorica NTO CG Željka Radak – Kukavičić i istakla kao bitnu činjenicu i to ako se uzme u obzir na primjer cijena ski pasa jednodnevnog od 8 eura da smo i cjenovno konkurentni tržištu okolnih zemalja. Turistički poslenici zadovoljni su postignutim, a direktorica Turističke organizacije Žabljak, Vanja Krgović ocijenila je da je ova sezona jedna od najboljih u proteklih deset godina. Već je premašeno šest hiljada noćenja, a

znatna je posjeta gostiju iz Turske i Njemačke, kazala nam je Krgović. Predsjednik opštine Žabljak Veselin Vukićević, takođe je zadovoljan tokom turističke sezone i ističe činjenicu da sve gradske službe odlično funkcionišu i da se nada da će vremenske prilike do kraja sezone ići na ruku skijašima, što svakako produžava sezonu. U saradnji sa ski centrom Vučje Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u okviru kampanje “Sunce, snijeg i more” za vikend, 17. i 18. februara takođe je upriličila zabavni program u tom ski centru. Tim povodom je organizovan besplatan autobuski prevoz iz Podgorice i Budve za sve zainteresovane. Skijalište je bilo rekordno puno tog vikenda a taj trend je nastavljen i dalje.

Snijega na Žabljaku ima toliko da će se zima i ljeto sresti bukvalno kao snijeg i sunce na Durmitoru kad je vedar zimski dan

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407

8.MART

ZAGREB I LJUBLJANA (08.03. - 11.03.2018.)

139€

BUKUREŠT (07.03. - 11.03.2018.)

139€ MILANO

VERONA-VENECIJA (07.03. - 11.03.2018.)

155€

SOLUNMETEORI (08.03.-11.03.2018.)

119€

OHRID

SARAJEVOMOSTAR (10.03. - 11.03.2018.)

55€

DUBROVNIK

20€

TIRANA-SKADAR

20€ VASKRS NA

KRFU

(05.04. - 09.04.2018)

165€

(08.03 - 11.03.2018.)

59€

TOURIST AGENCY

020 231 008 069/341 990 067 571 453

PLAĆANJE NA RATE U AGENCIJI ILI NA VIŠE RATA PREKO HIPOTEKARNE BANKE

Netaknuta blaga Nacionalni park Josemiti

NepomiÄ?no

visoÄ?anstvo 90 Caffe Montenegro

tekst: ana đurković

Panorame koje ostavljaju bez daha, granitne statue, nezaboravni vodopadi i fascinantna istorija - sve je ono što ćete otkriti u Josemitiju. Četiri godišnja doba su četiri sezone čuda pa je svaki dolazak u park potpuno novi doživljaj

Josemitska dolina Nacionalni park Josemiti smješten u oblasti Mariposa u Sjevernoj Kaliforniji jedan je od najljepših svjetskih dragulja prirode. Oblast Mariposa, na obroncima gorostasnog vijenca Sijera Nevade, uglavljena je izmeđe nevjerovatnih spomenika prirode i važne zaostvavštine dijela istorije koji se zove Zlatna groznica. Ova oblast neizostavan je dio svake ture po Kaliforniji, smještena na oko 320 kilometara od San Franciska i 480 kilometara od Los Anđelesa. Oblast Mariposa poznata je po svom živom i raznovrsnom istorijskom nasljeđu još iz perioda sredine 19. vijeka, 1850. godine kada je Kalifornija dobila status države. Maripozu koju su zvali i “majkom zemalja” najveća je oblast koja obuhvata gotovo petinu države. Nakon 1850. stvari su se znatno promijenile - otkriće zlata dovelo je na hiljade gologlavih hazardera sa neugasivom nadom za otkrićem sjaja u blatu. Iako je groznica trajala svega par desetina godina, to je bilo dovoljno za izgradnju puteva i željeznice čak i do najnepristupačnijih oblasti. Najljepši biser Maripose, nacionalni park Josemiti, mjesto je kojem svemoguće vrijeme ne može ništa. Mjesto na kojem ćete stojati između golemih stabala gigantskih sekvoja i osjećati vlagu kapljica vode koje padaju sa hiljade metara visokih granitnih stijena. Ovaj nacionalni park oduvijek je, jednako za pjesnike i planinare, bio mjesto magnetične ljepote - “oblast svjetlosti” ili “velika usamljena katedrala”, kako je još poznat.

92 Caffe Montenegro

Još davne, 1890. godine kada je osnovan, Josemiti je, iako prilično udaljen i nepristupačan, brzo postao turistička atrakacija pa su se male zajednice vrlo brzo počele formirati svuda oko glavnih tačaka a lokalna ekonomija bez problema se prebacila sa rudarstva na poljoprivredu i stočarstvo, hotelijerstvo, turizam. Danas, oko 4 miliona turista koliko ih godišnje vide Josemiti mogu istražiti očuvane spomenike te ere na svakom koraku. Ono što danas zovemo Josemiti izvajala je majka Priroda od sto miliona godina starog granita na potezu od nekih tri hiljade kilometara. Park ima na hiljade jezeraca, oko tri hiljade kilometara potoka, hiljadu i trista staza za planinarenje i 560 kilometara puteva. Pored spektakularnih dolina, rijeka u kojima se poput u ogledalu vidi odraz visokih granitnih vrhova Josemitija, zanimljive kulturno-istorijske baštine i netaknute vegatacije i životinjskih staništa, ima i golemo prostranstvo nekih najgorostasnijih šuma na svijetu - šuma gigantskih sekvoja, šume endemske vrste sekvoja “redwood”, i mnogih drugih ništa manje zadivljijućih raznovrsnih, starih šuma. Atrakcije parka su nebrojene: El Kapitan, Half Dome, vodopadi Horsetail Yosemite, BridalVeil, Vernal, rijeka Merced, Yosemite Valley, Mariposa Grove, Glacier Point… Samo su neka od spektakularnih mjesta i doživljaja parka. Nevjerovatno očuvana flora i fauna, ograničeno kretanje mimo staza, kontakt za životinjama, posebne zaštićene zone, odnos prema

staništima vrsta ono su što je za primjer većini nacionalnih parkova u svijetu. Park je otvoren tokom cijele godine i to kroz neki četiri glavna, velika ulaza. Oni koji su ga vidjeli ljeti, zavjetovali su se da će doći zimi i obratno, pa je Josemiti jedan od parkova u kojem godišnje doba ne znači mnogo - on je jednako spektakularan i drugačiji u svako od četiri doba. Klima parka je više nego povoljna. U prosjeku ima 267 sunčanih dana, sa blagim zimama i toplim ljetima. Zima u Josemitiju donosi drugačije poglede i doživljaje. Okovan snijegom, park je odlično skijalište ali i mjesto na kojem možete uživati u čarima snijega i mira koji donose sniježne panorame vozeći se sankama. Zimski turizam ovdje je uvijek vezan za porodičnu tradiciju ili toplo porodično okruženje. Buđenje proljeća nigdje nije tako intenzivno kao među poljskim cvijećem nježnih dolina Josemitija i crvenim krošnjama drevnih šuma. Sunce budi bujnu prirodu Josemitija još jednim spektakularnim događajem a to je buđenje vodopada Josemitija. Moćni huk i bijela pjena diže se visoko iznad doline u proljeće kada su vodopadi najjači u Josemitiju. Upravo proljeće je najprijatniji period da prošetate nekom od 1280 kilometara dugim stazama, provezete bicikl ili doživite rafting avanturu niz rijeku Mersed. Proljeće u Josemitiju zaista je nešto za što vrijedi živjeti. Odmah do proljeća stoji i ljetnja Josemiti avantura manje-više iste scenografije ali

Činjenice Gdje je Josemiti? - Josemiti se nalazi u oblast i Mariposa u sjevernoj Kalifor niji. KOliko je udaljen od velikih gradova? - NP Josemiti nalazi se 320 km istočno od San Franciska i 480 km od Los Anđelesa u Kaliforniji . Koji je na jbliži aerodr om? - Najbliži aerodrom je Fresno (FA sa kojeg vode linije javnog pre T) voza do parka. Da li je veliki Josemiti? - Ukupna površina je 308.074 hektara.

Moćni huk i bijela pjena diže se visoko iznad doline u proljeće kada su vodopadi najsnažniji

Spektakularni doživljaju u Josemitiju Vodopad Bridalveil Odmah po ulasku u Josemitsku dolinu većina posjetilaca zastaće zapanjena ljepotom 190 metara visokog vodopada. Postoje uređene staze koje vode podno vodopada za one željne da osjete snagu visine na sopstvenoj koži. Gigantske sekvoje Više od dvjesta jedinski gigantske sekvoje ono je što privlači posjetioce u Mariposa Grove. Između ostalog one su ono čemu park može zahvaliti zbog stepena zaštićenosti i očuvanja. Jeffrey Pine Ovo drvo stajalo je krivo i izvitopereno na stotine godine prije konačnog urušavanja 2003. godine. Bilo je inspiracija za neke od najljepših fotografija koje su napravili Ansel Adams i Karlton Vatkins. Ipak, sada možete planirati i potražiti neka druga stabla. Penjački izazovi Granit Josemitija nešto je što privlači svjetsku penjačku elitu pa pogled na gore često otkriva napete slike borbe sa prirodom. Moćni El Kapitan izdiže se iznad rijeke Merced. On je sveti gral svakog penjača. Vodopadi Horsetail Voda koja juri ka zemlji sa 305 metara visoke granitne visije spektakularan je doživljaj, najintenzivniji u proljeće. Najbolje se vidi sa El Kapitana.

pod svodom nevjerovatnog zvjezdanog krova. Dani su dovoljno dugi da posjetite sve što namjerite prije nego li se pogase sva svjetla u parku i na scenu stupi Mliječni put. Jesen opet Josemitiju donosi posebna draž sazrele i duboke prirode koja budi dublja iskustva. Dani su još uvijek prilično dugi a zlatni tonovi lišća nevjerovatan su kontrast sivim granitnim zidovima iznad doline Josemiti. Jesen je doba koje donosi najmanje posjetilaca pa ćete imati privilegiju da sebično uhvatite neke trenutke samo za sebe. Ono što je najuzvišenije iskustvo u Josemitiju je noć kada tamne zidine

94 Caffe Montenegro

Da li ste znali? 350 spratova iznad Josemitske doline El Capitan je najveća granitna monolitna stijena na svijetu.

planina i ogledalo doline daju poseban sjaj milionima sijalica na nebu. Iz uprave parka imaju posebne propise i instrukcije kao i posebno dizajnirana svjetla kako bi se izbjeglo svjetlosno zagađenje. Ulična rasvjeta je strogo kontrolisana, ograničena i prilagođena principima što manjeg i ograničenijeg svjetla i toga se pridržavaju jednako zaposleni i posjetioci. Pored svjetla, postoji set drugih pravila koje su uslov za neometan boravak u parku. Na primjer, gaženje van staza je strogo zabranjeno (što je i logično jer zamislite da 4 miliona posjetioca godišnje ide kuda hoće), sve vrste glasne muzike i drugih sadržaja, glasan smijeh i vika su zabranjeni zbog životinjskog

svijeta kojem je Josemiti prirodno i permanentno stanište, alternativa vožnji kola u parku postoji i besplatna je za sve posjetioci a u pitanju su električni šatl autobusi koji odvoze goste do svih atrakcija, upotreba motornih pogona je ograničena pa se kompletna logistika, redovno dnevno održavanje parka (kupljenje smeća, kontrola itd.) radi uz pomoć konja. Primjeri odgovornog i održivog načina vođenja parkom prisutni su na svakom koraku a svaka zloupotreba i kršenje pravila rigorozno kažnjiva zbog čega Josemiti uspjeva da zadrži svoj izgled i kvalitet uprkos naletima turista i ostalih ljubitelja prirode.

Savlađivanje granitne stijene Ostaci Jeffrey Pine-a

Poslednji zrak na Brideveil sa svjetlosnim efektom vidljivim samo u ferburaru

Da li s t Gigantske e znali? sekvoje ko parku žive je rastu u duže od 3 000 godin a.

MAPA oblasti i puteva do josemitija

Ulaz u NP Josemiti plaća se po automobilu i iznosi 30 dolara za sedam dana ili 60 dolara godišnje. Uz ulaznicu svaki posjetilac dobija besplatnu, obimnu i praktičnu mapu parka i atrakcija, kao i mogućnost besplatnog korištenja električnog šatl prevoza u parku. Zahvaljujući novcu od prodaje ulaznica park ima jedan od najsavršenijih planova zaštite prirode, od adaptiranog svjetla, posebnog tretmana otpada, kontrole kretanja i poštovanja pravila u parku.

96 Caffe Montenegro

www.yosemite.com

Spektakularne online marketing kampanje na društvenim mrežama

Jedan

tvit može da zavrti

planetu

priredila: marta jovićević

Ne može se poreći, društvene mreže su postale fundamentalni dio današnjeg svijeta.

100 Caffe Montenegro

Količina informacija koju kreiramo i primamo na dnevnoj bazi je ogromna. Da li se brendovi mogu istaći ispod sve ove digitalne buke? Ispostavilo se da mogu! Donosimo vam momente kada su neki od brilijantnih brendova u svijetu osvojili internet - kroz sjajne kampanje sa inspirativnom strategijom i taktikom.

TASTY VIDEO SNIMCI Ako koristite društvene mreže, sigurno ste naišli na Tasty, Buzzfeed-ov brend hrane - kratki video snimci koji izazivaju vodu na ustima. Najbolji dio? Snimci ne oduzimaju previše vremena za gledanje. Njihov top post ima skoro 200 miliona pregleda, 5,5 dijeljenja sadržaja, i 1,4 miliona lajkova. „Kad se nešto stvarno dobro pokaže u zemlji, mi učimo kako da to adaptiramo za ostale zemlje. I kad nešto stvarno dobro funkcioniše na jednoj platformi, mi učimo kako da ga adaptiramo na ostalim platformama,“ kaže Jonah Peretti,

suosnivač Buzzfeed-a. Zahvaljujući rapidnom rastu, Tasty je otpočeo eksperiment sa sadržajem koji duže traje i koji uključuje poznate ličnosti i nove talente, posebno na You Tube-u, i već je najbrže rastuća platforma sa 1,5 miliona pretplatnika i 175 miliona pregleda u zadnja tri mjeseca. Šta možemo naučiti od Tasty-a? Velike količine novca nijesu nužne za kreiranje kvalitetnog sadržaja. Potrebno je provoditi malo više vremena kako biste saznali najbolji način kako prezentacija brenda na različitim platformama može imati ogroman uticaj.

tasty - kratki video snimci koji izazivAju vodu na ustima Mesar za kojim je poludio svijet Ko još nije čuo za zgodnog turskog kuvara i mesara, famozno poznatog i kao #SaltBae? Nusret Gokče je bio internet senzacija u 2017. godini. Video

snimak njega i njegovog sexy usoljavanja mesa je postao viralan preko noći - originalni tvit je preko 18.000 puta retvitovan i 29.000 puta lajkovan.

101

Turski mesar je terminu „prstohvat soli“ dao potpuno novo značenje

Turski mediji navode da je Gokče vlasnik poslovnog carstva vrijednog oko milion dolara, sa više od 400 zaposlenih. A da zna šta radi govori i činjenica da se u njegovim restoranima često mogu vidjeti i svjetske zvijezde, od Rodžera Federera, preko fudbalera Arsenala Mesuta Ozila

do Bruna Marsa koji je retvitovao jednu njegovu fotku i tako pokrenuo „ludilo“. Svi mi možemo nešto naučiti od šefa Nusreta. Fokus na kreativnost a ne samo trošenje velikih količina novca, mogu donijeti benefite uspeha na društvenim mrežama.

Moguće da su kulinarske i mesarske vještine turskog šefa imale uticaja, ali najviše fanova je pridobio svojim objavama na društvenim mrežama

Netflix-ova serija Stranger Things povećala prodaju vafli “Šta je uopšte Eggo?” vjerovatno se pitate (osim ako nijeste strastveni fan serije Stranger Things, kao mi). Eggo su u osnovi zamrznute Kellogg-ove vafle - i postale su ikona mega popularne serije Stranger Things u kojoj je glavni lik opsjednut njima. Tvit je zaradio 8 000 retvitova i 19 000 lajkova. Onda je Kellogg prešao i na druge platforme društvenih

102 Caffe Montenegro

mreža kako bi održali trenutno „ludilo“. Popularnost ovih smrznutih vafli ide do tačke da trenutno postoji i Eggo-va igra sa kartama. Pokrećući kross marketing (forma marketing promocije gdje

koristite prepoznatljivi brend u cilju jačanja vašeg brenda) u kampanji na društvenim mrežama možete masovno povećati doseg i steći ogromnu količinu pokrivenosti brenda.

Kad neko radi s prepoznatljivim brendom, ono što bi trebao biti izazov je kako povezati sve kanale društvenih mreža međusobno i kako komunicirati sa svojim fanovima na svakom kanalu.

Tvit koji je ušao u istoriju Elen Dedženeres i dobije više retvitova od njenog čuvenog selfija sa Oskara. Iako nije dostigao cifru od 18 miliona, Wendy’s je tinejdžeru poklonio besplatne kupone za cijelu godinu. Od kako se tvit raširio planetom, lanac brze hrane Wendy’s je obećao da će donirati 100.000 dolara u dobrotvorne svrhe kada se rekord obori, što su i uradili. Naravno, tinejdžer je dobio svoju piletinu, mada se ne zna tačno kolika mu je dnevna doza. S obzirom na to koliko je publiciteta kompanija Wendy’s dobila, godišnja zaliha pilećih medaljona djeluje kao veoma povoljan dogovor. Međutim, ovo nije prvi put da se Wendy’s tvit nalog nalazi u centru pažnje društvenih mreža. Tviter nalog Wendy’s je postao popularan Tokom godine, Wendy’s je „trolovao“ tokom 2017. godine zahvaljujući upitu McDonald’s svojim odgovorima. jednog od njegovog fana. Ne biste očeki- Njihov portparol je rekao: „Vidimo vali da nalog kao što je Wendy’s ispunjava sebe kao šarmantne izazivače, tako da svačije želje ni u ludilu, ali je osoba koja možemo iskoristiti prilike da se povestoji iza naloga reagovao brzo. Naime, žemo sa fanovima na jedan veoma drutinejdžer je preko noći postao populagačiji način od naše konkurencije.“ Njihov ran na Tviteru, jer je od poznatog lanca jednostavan pristup pokazuje kako su brze hrane Wendy’s zatražio besplatne zaista bitni faktori kao što je autentičnost, pileće krokete. Odgovor je uslijedio: ako angažovanje i dosljednost prema muštedobije 18 miliona retvitova. Ovoj akciji rijama, i kako brend može iskoristiti ove su se priključile brojne poznate ličnosti, faktore uz pomoć društvenih mreža. ali i kompanije poput Googla, Amazona i Microsofta. Iako je 18 miliona retvitova vjerovatno preveliki zalogaj, Carter Wilkerson je uspio da prestigne rekord

a l a š ao k o l e č o p A sve je

...

COCA-COLA SRUŠILA DRUŠTVENE MREŽE SA KAMPANJOM “SHARE A COKE”

Samo u Australiji je prodato više od 250 miliona boca i limenki sa imenima, zemlji sa nešto manje od 23 miliona stanovnika

Vjerovatno najpoznatija i najuspješnija Coca-Cola online kampanja bila je “Share a Coke” (#podijelitecolu). Prvi put kreirana 2011. u Australiji, pokazala se kao veliki hit među Coca-Cola fanovima širom svijeta. Kampanja, interno poznata kao “Project Connect” je na osnovu svoje ambicije da ojača vezu brenda s australijskim mladim ljudima – i da podstakne zajedničke trenutke sreće u stvarnom i virtuelnom svijetu – postala poznata kao “Share a Coke.” Web stranica kampanje je takođe nudila opciju posjetiteljima da upišu imena i kreiraju “virtuelne” CocaCola boce koje su dalje mogli dijeliti na društvenim mrežama. Kreirano je više od šest miliona boca samo u SAD-u. I funkcionisalo je. To ljeto, Coca-Cola je prodala više od 250 miliona boca i limenki

sa imenima u Australiji, zemlji sa nešto manje od 23 miliona stanovnika. “Share a Coke” je dosegla više od 70 zemalja, od Velike Britanije, Turske i Kine do SAD-a – svi su stavili svoj lokalizovani kreativni spin na koncept, dok je jednostavan poziv Podijeli Colu s (nekim) ostao isti. “Share a Coke” kampanja je bila najuspješnija na Instagramu. Brend je održavao interakciju sa fanovima, i nastavio podsjećati ljude na bliskost i zabavu koja dolazi kada #shareacoke (#podijelitecolu). Tokom trajanja kampanje, stepen interakcije je prevazišao broj postova – to je najveći znak uspjeha. Hashtag kampanje ima blizu 600.000 slika, nevjerovatan uspjeh za kampanju jednog brenda.

103

Dr trade p r e d s ta v l j a

Vitra je švajcarska kompanija posvećena poboljšanju kvaliteta domova, kancelarija i javnog prostora kroz moć dizajna. Suština postojanja ovog brenda je stvaranje inovativnih proizvoda sa velikim dizajnerima. Vitrini proizvodi su proizvedeni u Švajcarskoj i promovisani širom svijeta od strane arhitekata, kompanija i privatnih korisnika kako bi izgradili inspirativni prostor za život, rad, kupovinu, kao i uređenje javnih površina.

106 Caffe Montenegro

Charles and Rey Eames je bračni par dizajnera iz Amerike koji je možda najviše zadužan za popularnost Vitra proizvoda. Namještaj koji su oni dizajnirali je i danas aktuelan i čini se da nikad neće izaći iz mode. Neki od njih su postali klasici u arhitekturi i enterijeru. „Zašto ne napravimo redizajn stare engleske klub fotelje?“ Ovom rečenicom inicirana je ideja za danas kultnu fotelju i tabure koju je ovaj par dizajnirao. Proces dizajniranja je trajao nekoliko godina. Cilj je bio dizajnirati i napraviti veliku proporcionalnu fotelju/ stolicu koja kombinuje vrhunsku udobnost sa najkvalitenijim materijalima i zanatskim radom. Kada je završena 1956. godine, odmah je postavila standard i postala klasik u modernom dizajnu.

Dr trade je autorizovani diler Vitra proizvoda za Crnu Goru. Unesite priznat dizajn u vaš prostor!

„Dati najviše od najboljeg što većem broju ljudi.“ Ovim riječima su Rey i Charles Eames opisali jedan od svojih glavnih ciljeva u dizajniranju namještaja. Najveći uspjeh su postogli kroz plastične stolice koje u raznim kombinacijama sa ili bez tapacira, sa drvenim ili metalnim nogama mogu biti prilagodive svim vrstama enterijera.

Ovaj par je dizajnirao i još drugih proizvoda koje radi Vitra danas (Alumium Chair, Lobby chair, La Chaise kao i razne police, stolove, dekorativne elemente i slično)

107

Kada govorimo o kancelarijskom namještaju koji proizvodi Vitra, tu su i uvijek prisutni priznati dizajneri kao što su Antonio Citterio, Alberto Meda, Konstantin Grcic, Mario i Claudio Bellini, Jean Prouvé i drugi. ID Trim L je stolica iza koje kao dizajner stoji Antonio Citterio. Sa mnogo opcija za prilagođavanje svakom korisniku, zajedno sa širokom paletom boja i materijala ova stolica omogućuje da svaki korisnik i kompanija nađu baš svoju ID stolicu.

Head line stolica cilja ranjive oblasti koje su ranije bile zanemarene – ramena, vrat i glava

Head line radna stolica ne samo da pruža optimalnu podršku u lumbalnoj zoni već cilja ranjive oblasti koje su ranije bile zanemarene – ramena, vrat i glava. Na ovaj način ispunjava ergonomske zahtjeve savremenog načina rada. U uspravnom položaju sjedjenja glava i kičma su prirodno uravnoteženi. Međutim, kada se korisnik skroz nasloni, većina konvencionalnih stolica ne pruža dovoljno podrške, što dovodi do naprezanja i napetosti u vratu i ramenima. Dizajneri

Adresa: Cetinjski put bb Donja Gorica, Podgorica

108 Caffe Montenegro

Mario i Claudio Bellini su riješili ovaj problem. U uspravnom položaju primarna podrška se daje lumbalnoj zoni. Kada se korisnik nasloni više unazad ramena potonu u toj zoni na naslonu, a gornji dio naslona se naginje naprijed kako bi pravilno držao glavu. Ovaj položaj efikasno sprječava napetost mišića u predjelu vrata i ramena a gledanje ka monitoru ostaje horizontalno jer se glava ne okreće ka plafonu.

Tel: +382 20 261 575; +382 20 260 574 Mob: +382 69 031 071

Mail: dr@t-com.me Web: www.drtrade.me

KIC

mart 2018. Promocija knjige

American Corner - 19:30

Dinamika pripovednog prostora autorke Aleksandre V. Jovanović Sala DODEST - 20h

četvrtak

Mladi talenti

Sala DODEST - 19h

1. 14.

Miloš Pavićević , gitara

Sedamnaestogodišnji gitarista je odličan učenik trećeg razreda srednje muzičke škole "Vasa Pavić" i uči gitaru u klasi Srđana Bulatovića.

srijeda

Multimedijalna sala - 20h

KIC - DODEST

PIJANISTA

Na festivalu takmičarskog karaktera, osim kratkih filmova iz cijele Evrope biće prikazana i ostvarenja mladih crnogorskih filmskih stvaralaca.

Tekst Alesandro Bariko / Režija Sejfo Seferović

NVO Mali atelje Arlekin Predstava

u izvođenju Sejfa Seferovića

četvrtak

O zanimljivostima sa dodjela najprestižnijeg američkog filmskog priznanja govore koautori emisije o filmu sa studentskog radija KRŠ, Damir Murseljević i Maksim Ojdanić Velika sala - 20h

NE ŽURI, STOJ! ČUVAJ GLAVU DRUŽE MOJ!

American Corner - 19h

90 godina Oskara

NVO Centar za multimedijalnu produkciju (CEZAM)

petak

Tekst Milo Masoničić Režija i uloge: Ivona Čović Jaćimović i Žana Gardašević Bulatović

Koncert klape

KIC

Folklorna sala - 20h

Crnogorsko oro Zainteresovani polaznici besplatno će od 7. do 31.marta srijedom i subotom od 20h savladati korake tradicionalne crnogorske igre.

KIC / 5 - 8. mart

srijeda

16.

Ambasada SAD, Glavni grad Podgorica, Ministarstvo sporta, Ministarstvo kulture i KIC

poneđeljak

Režija Alan J. Pakula / Uloge: Meril Strip, Kevin Klajn, Piter Meknikol

The French Lieutenant's Woman (1981) Režija Karel Rajs / Uloge: Meril Strip, Džeremi Ajrons, Hilton Makre

Plač u tami / A Cry in the Dark (1988) Režija Fred Skepisi / Uloge: Meril Strip, Sem Nil, Dejl Rivs

Moja Afrika / Out of Africa (1985) Režija Sidni Polak / Uloge: Meril Strip, Robert Redford, Klaus Marija Brandauer

utorak

srijeda

četvrtak

Velika sala - 20h

FLY DANCE

Fly “gospoda hip-hopa” donose nastup pun zabave, mladalačke energije, kreativne koreografije koja spaja ulični ples, džez, klasičnu muziku...

19.

18.

NIKOLA VRANJKOVIĆ & BEND poneđeljak

Poznati rok muzičar i bivši član kultnog satava Block out predstaviće novi album “Veronautika”.

Koncert povodom Dana Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić” Velika sala -18h

21.

neđelja

KIC

Velika sala - 20h

Žena francuskog poručnika

15.

Plesni spektakl grupe

MERIL STRIP

Sofijin izbor / Sophie's Choice (1982)

četvrtak

Klavirski kvintet “Stretto” u sastavu Milena Nikočević, klavir, Eleonora Nikolić i Milena Vuković, violine, Mirjana Jovanović, viola i Lazar Bubanja, violončelo izvešće kamernu muziku romantičarskog kompozitora Roberta Šumana.

Sala DODEST - 20h

Filmske dame

(5+)

SCHUMANN ONLY

petak

Četvrti kurs

Velika sala - 12h

KIC Kamerna muzika

Velika sala - 20h

KONTRA - Split

petak

15 - 17. mart

EUROVIDEO 2018.

Monodrama

Velika sala- 20h

utorak

20.

Institut Yunus Emre Podgorica i Kulturno - ekonomski centar Azerbejdžana u Crnoj Gori

Koncert muzike i narodnih igara turkijskih zemalja srijeda

Publika će uživati u melodijama i folklornim igrama umjetnika iz Ankare. Kulturni centar Novog Sada i KIC “Budo Tomović”

20 GODINA U JEDNOJ SEKUNDI autora Darka Dozeta

Izložbeni hol - 19h

Izložba fotografija Međunarodni Dan žena

Osnove Mindfulness -a Erika Krug , američka edukatorka

četvrtak

Velika sala- 18h

23.

Na repertoaru su djela kamerne muzike Melani Bonis, Fani Hensel Mendelson, Ejmi Bič i Klare Šuman u izvođenju gudačkog kvarteta “Vollmond” i “Doclea”, Žane Lekić, Marije Đuranović, Nataše Popović, Vujadina Krivokapića i Bojana Martinovića.

četvrtak

Velika sala - 19h

petak

Umjetnička škola za muziku i balet “Vasa Pavić”

BILETARNICA 9 - 20h

www.kicpodgorica.me

Prvi festival crnogorske narodne pjesme Učestvuje više od 20 mladih pjevača, uz orkestar Aleksandra Saše Magovčevića.

Velika sala- 20h

Vikendom dva sata prije programa

facebook: KICPodgorica

Velika sala- 20h

"Stare note - novi zvuci"

29. i 30.

Učestvuju učenici i profesori uz goste iznenađenja.

INFO - 020 664 237 e-mail: kicpress@gmail.com

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori

VEČE SEVDAHA

KIC POP HOR, SUBNOR i antifašisti Crne Gore, NU Kutak i KIC

V i VI Veče partizanskih pjesma

Koncert italijanske muzike

poneđeljak

petak

Velika sala - 20h

ROTARY: Making a difference

12.

Kompozitorke iz sjenke IV

23.

Promocija monografije

KIC

Velika sala - 20h

petak

Multimedijalna sala - 19:30

American Corner - 18h

instagram: kic_budotomovic

Bez dileme - ANTIFAŠIZAM KIC POP HOR - KIC premijere

KIC zadržava pravo izmjene programa

srijeda

28.

ČUDESNE PRIČE IZ ULCINJA Upravo ovdje leži stidljiv stožer ovog književnog djela Gazmenda Čitakua: veličina Ulcinja se ne mjeri brojem stanovnika ili prostranstvom, već njegovom dugovječnošću. Gotovo je nemoguće da dugo živiš a da ništa ne iskusiš, što Ulcinj učini u ovih 25 vjekova. Počevši od Kraljice Teute, Odiseja, Sabataja Cevija, Likacenija, Servantesa... završno sa Begom Babotijem, legende koje nam Čitaku, na književni način, jednim majstorstvom, donosi ovdje, što je i veličina ovog djela. Osim duboke dimenzije koju knjiga ima i kojom je dovoljno duboko prodrla u pojam prostor- vrijeme, ona ima i širinu i dužinu, znači horizontalu i vertikalu i ona na kraju ima previše važnosti, a ujedno i vrijednost dijela raste rastom broja čitalaca. Čitaku kao pisac, začudo, ne dolazi sa jednom zbirkom pjesama (kao što se često dešava), nego sa jednom zbirkom priča, sadržaja o kojima je skoro svaki mještanin slušao (čuo), Međutim, sada on ima i ovu mogućnost: da ih osjeti, čuje i vidi u umjetničkom ruhu.

Jaho Kolari

(dio iz recenzije)

KUPITE SVOJ PRIMJERAK

gazi@t-com.me

CM klub Hoteli Adria, Budva, + 382 (0) 33 680800 Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Aurel, Podgorica +382 (0)78 113333 Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520 BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805 Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000 Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153 Budvanska rivijera, hotelska grupa Budva ,+382 (0) 33 451640 Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702 CentreVille Hotel & Experiencese, Podgorica, +382 (0) 67 875202 Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100 Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414 Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021 Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039 Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204 Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093 Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000 Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814 Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206 Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545 Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500 Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442 Franca, Bar +382 (0) 30 55 920 Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067 Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666 Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008 Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443 Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483 Hostel City Center, 112 Caffe Montenegro

članovi cm kluba Beograd +381 (0) 11 2644055

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530

Splendid, Bečići

Blanche, restoran, Pržno

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Bonita, pizzeria, Kotor

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Bonsai fresh market&bar, Podgorica, +382 (0) 67 170681

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

Royal, cafe bar i plaža, Bar

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

Carpe Diem, cafe, Bar Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

Kalamper hotel & Spa Bar + 382 (0) 68 333833

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Laguna hotel & restoran, Podgorica +382 (0) 67 614777

Ziya, Podgorica +382 (0) 67 229000

Majestic, Budva, +382 (0 )68 012940 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623 Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000 HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233 HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075 HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788 HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111

MD, Bar +382 (0) 30 305124

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Ugostiteljski objekti

Casper, Budva Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859 Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501 Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 Cesare, café-bar, Kotor Club Emporio, Stari grad Budva Copacabana, Ulcinj Cuba, cafe bar, Petrovac Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200

Monte Cristo, Kotor, +382 (0) 32 322458

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222

Mir, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Amici, kafeterija, Nikšić

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Ant, cafe bar, Bečići

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416

Budva +382 (0) 69 160000

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

Arena, cafe bar, Bečići

Ulcinj +382 (0) 30 373701

Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344

Astoria restorani

Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500 Princess, Bar +382 (0) 30 300100 Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623 Regent Porto Montenegro Tivat 382 (67) 28 27 86 Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541 Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100 Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471 Šajo, Budva +382 (0) 33 460243 Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044 Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196 Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Balkan Grill Montenegro, Podgorica, +382 (0) 69688112 Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320

Čudna šuma, cafe bar, Žabljak De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 Dominus, cafe bar, Petrovac Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge, Durante,

Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana,

članovi cm kluba

hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153

Budva

Tivat

Kotor +382 (69) 65 65 75

Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Forza, poslastičarnica, Kotor

Milenijum, restoran, Rožaje

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Fratello, diskoteka, Bar

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Ribarsko selo, Žanjice

Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003

Gaeta, Cetinje

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Montenegro caffe pub, Podgorica

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

wasabi, Bar +382 (0) 30 311043

Giardino, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

Montenegro Pub, Nikšić

Ritter, Cetinje

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Rocky beach, Utjeha, Bar

Aleksandrija, Herceg Novi

Hacijenda, latino bar, Budva

Mtv, picerija, Petrovac

Samba, restoran, Bar

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

San Marino, restoran, Budva

Island, plažni bar, Kamenovo

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Santa Marija, Bečići

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

NK Pub, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

P.C. Atrijum, Nikšić

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

K-2, picerija Nikšić

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

Skala Santa, konoba, Kotor

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Panini, Petrovac

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Frikom

Kalamper, restoran, Bar

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sport Club, Podgorica

Fructal, Ajdovščina Slovenija

Kapetanova konoba, Rafailovići

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica

Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145

Kiss, Petrovac

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304

Knjaževa bašta, restoran, Bar

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

kimbo caffe,

Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Sv. Toma, plaža, Bečići

Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

Krušo, konoba, Herceg Novi

Planet, cafe bar, Bar

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

Plavnica +382 (0) 20 230944

Tajson, cafe bar, Rožaje

Manuel caffe

L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tani, Nikšić

La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tapas bar Las Ramblas, Bar

La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648

Pod murvom, restoran, Bečići

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Laguna, mliječni restoran, Berane

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Laguna, restoran, Podgorica

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054

Porto, Budva

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi

Porto, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Portun, restoran Nikšić

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Poslastičare Fontana, Nikšić

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Premier, café - bar, Podgorica

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Presto pizzeria, Podgorica +382 (67) 630-631

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

MB Ice club,

Regina,

Verige 65,

Brendovi, proizvođači

Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet

Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo

Martex, Cetinje Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866 Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600 Next, Fresh&Co. Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000 Pernod Ricard Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350 Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111 Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 113

članovi cm kluba

Bar +382 (0) 69 236008

Podgorica +382 (0) 68 878637

M-G Trade Podgorica 382 (67) 33 35 40

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Orbico doo, Cetinje +382 (0) 41 232164

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Pg Pak, Podgorica 382 (0) 68 880211

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Vabcom, Podgorica, +382 (0) 67 024005

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

voda voda, Vlado Beuaty bar, vinarija velimirović Danilovgrad +382 (0) 69 077180

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

Preduzeća

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Distributeri, Zastupnici

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Alo taxi, Podgorica 19700

Grad na dlanu-mobilna aplikacija, Podgorica, +382 (0) 67 018026

Bar kod, Podgorica

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Amon, rent a car, Budva

Granulati, Bar +382 (0) 30 312601

CG Ex Mirage, Petrovac

Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Gruppo Palazzetti, Itally +39 0434 922922

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

Guardian, Budva +382 (0) 33 456040

Dalvina winery, Makedonija

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030

Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627

Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188 Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000 Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240 Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686 RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133

dar kozmetika, Beograd +381 (64) 646148198 Di bar, Budva +382 (0) 33 454104 Destilerija Zarić, Podgorica +382 67 175 175 Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901 Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624 Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910 Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803 Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030 Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125 Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605 Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308 Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766 Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510 Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131 Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 Montefino Wine DOO, 114 Caffe Montenegro

Beogradski sajam turizma, Beograd, +381 (0) 63 477430

Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484

Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250

Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751

Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223

ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912

Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834

Jadranski sajam, +382 (0) 33 410410

Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500

Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545

Cogimar, Ljuta-Kotor

Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403

Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746

K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722

Compania de Vinos Montenegro, Morinj, + 382 (0) 69 507708

K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431

Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933

Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625

Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206

Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791

Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024

Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170

cosmetics market Podgorica +382 69 301126

Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Delta city,

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710 Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415 Luštica bay, www.lusticabay.com Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660 Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660 Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314 Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911 Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557 MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450 Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080 Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072 Metropolis, Podgorica MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540 Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436 Mirax group +382 (0) 67 211000 Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552 Mixer, Italy Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 Monte vino ,Internacionalni salon vina Podgorica, +382 (0) 67 569034 M tel, Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Privredna mreža Balkana, Beograd +382 (60) 30 45 600 Reklam,

članovi cm kluba

Herceg Novi

Podgorica +382 (0) 69 549892

Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica

Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077

Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280

ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625

Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286

Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770

Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448

Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181

Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060

Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115

Dakom, Podgorica

Smart gym-dječiji fitnes centar, Podgorica +382 (0) 63 843001

DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719

Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072

Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123

Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010

Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696

Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831

Studio Synthesis, Podgorica + 382 (0) 20 228083

Enza home, salon namještaja Podgorica, +382 (0) 69 339978

Syrups, Podgorica + 382 (0) 68 008337

Fadis, Bar +382 (0) 30 341703

T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321

Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841

Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222

Telenor, Podgorica 1188

Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508

Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450

Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330

Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107

Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152

Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412

Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405

VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000

Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 V & B Invest, Podgorica; +382 (0) 67 322111 Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118 Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280 Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782 AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157 BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266 cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara,

Nino dizajn +382 (0) 67 519080

Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874

Memento Me Marketing & Communications, Podgorica, +382 (0) 69 383858

Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603 Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917 Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340 Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442 Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650 Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011 Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136 Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185 Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344 Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064 Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596 Rapex, Bar +382 (0) 30 341244 Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814 Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367 Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301 Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804

Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402

Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100

Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115

Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742

Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227

Stiropak +381 (0) 18 803335

Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863

Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670

Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256

Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150

Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091

Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315

Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700

La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135

Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100

TMG, Veternik +381 (0) 21 823167

Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447

Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879

M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745

Velux, Beograd www.velux.rs

Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128

Vg group, Bar +382 (0) 30 341733

Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415

Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Volcano kladionice

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123 Migo, Vršac +381 (0) 13 800137 Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620 Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900 Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003 Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000

Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522 My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021 nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008 Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182 Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300 Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 673679 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO tivat +382 (0) 32 671324 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, 115

Najpovoljnije u Crnoj Gori

RijeĹĄite kataraktu za 1 dan!