Caffe Montenegro 149 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 149 / jul 2018 / Crna Gora / cijena 3eura

Searching for a perfect oasis?

From

1.500 EUR

+382 67 00 22 33

www.sohocity.bar

Soho City-unikatnost koja obećava, lokacija koja čini dostupnim, pogled koji osvaja...

edinstveni pionirski poduhvat, sa najpoželjnijom lokacijom u Baru, i kao takav predstavljaće najatraktivniju tvorevinu na crnogorskom primorju.

Sadržaj kompleksa obuhvata dvije zgrade, izraženo drugačijeg, moderno dizajniranog izgleda koji broji ukupno 224 stambene jedinice, površine od 33-245 m2, pristupačnih klijentima različitih profila koji mogu uživati sopstveno kreirani dom u okrilju našeg Soho City-ja. Suteren je rezervisan za garažna mjesta, pored kojih se može koristiti i otvoreno parking mjesto u skladu sa preferencama klijenta. Sadržaj takođe podrazumijeva i veliki otvoreni park bogat florom, prirodnu oazu koja neće samo imati estetsku ulogu, već će služiti kako osobama mladog, aktivnog duha svojim dječijim igralištem, biciklističkom stazom, zonom za pješake i za kućne ljubimce, tako i osobama koje trebaju mirni kutak u prirodi sa prelijepim pogledom na veliku fontanu koja će predstavljati srce samog parka. Na samom ulazu obije zgradi prvi susret biće sa ljubaznim osobljem sa recepcije kome se možete obratiti u bilo kom trenutku za pružanje usluge koja vam je potrebna. Dočekaće Vas u prostranom i prozračnom lobi-centri u kome možete osjetiti domaćinski duh, a sa druge strane i strogu profesionalnost već pri prvom koraku koji napravite ulaskom u zgradu. Služba obezbjeđenja će se postarati za Vaš miran san i sigurnost. Soho City ponuda ističe se različitim tipovima apartmana, kojih ima ukupno 17, svrstanih u 4 kategorije-garsonjere, jednosobni, dvosobni i lux trosobni stanovi, prilagodljivi

kako većim porodicama, bračnim drugovima, nezavisnoj osobi sklonoj privatnosti, tako i poslovnim ljudima, kao i ljudima koji sebi mogu priustiti luksuz bez ograničenja. Na usluzi klijenteli ovog novog gradskog urbanog doma biće i restorani, elitni butici, saloni ljepote, fitness centri dostupni u poslovnim prostorima u prizemlju oba Objekta. Na krovu obije zgrade nalaziće se otvorena terasa sa bazenima, prostorom za odmor i ljetnjim kuhinjama koje će biti dostupne kupcima lux apartmana na poslednjem spratu. Radovi su u toku. Kraj grube gradnje očekuje se u oktobru 2018. godine, dok je završetak izgradnje cjelokupnog projekta planiran za oktobar 2019.godine. U skladu sa strukturom i dizajnom zgrade koji mnogo obećava a istovremeno i zahtjeva, Soho City priprema najsavremenija i najinovativnija dostignuća u domenu smart tehnologije, najveći stepen kvaliteta podnog višeslojnog parketa i italijanske keramike, najkvalitetniju toplotnu i zvučnu izolaciju, prepoznatljivi multi-split sistem koga odlikuje visoka energetska efikasnost. Ukoliko odlučite da kupite stan u prvoj fazi izgradnje, možete očekivati atraktivne cijene. Takođe, pri kupovini stana direktno od investotora kompleksa SOHO CITY, kupac je oslobodjen poreza na promet u iznosu od 3%.

Harmonija svakog kupatila ra Pre miu m b

SANITARNA OPREMA

20%

POPUSTA DO KRAJA JULA

by C EROVO

Pokreće život

www.cerovo.com / 030 550 500

126 GODINA PRAVIM O KA FU ZA VAS

hausbrandt.com

LAMEX COMMERCE D.O.O. Vuksan LekiÄ&#x2021;i, Tuzi bb, 81000 Podgorica, Crna Gora +382 67 66 56 64

THE CHEDI LUŠTICA BAY Imagine a holiday home designed with sophistication; luxuriously crafted and equipped to deliver the legendary Chedi experience. As part of The Chedi Luštica Bay hotel complex, The Chedi Residences are an astute choice, combining both holiday home and investment opportunity.

EXPLORE IN STYLE INDULGE IN STYLE REJUVENATE IN STYLE ROMANCE IN STYLE TEE-OFF IN STYLE

OPENING JULY 2018

For more details and reservations, visit LusticaBay.com

THE CHEDI LUŠTICA BAY MONTENEGRO TIVAT 85323 RADOVICI T +382 (77) 200 100 F +382 (77) 200 105 info@lusticabay.com

www.lusticabay.com

sadržaj

34 24

14 Sasvim lično: Varljivo ljeto 2018 – odmaraj ne smaraj 18 Cogimar: Mediteranska plata najfinijih ukusa 22 Caffe Montenegro preporučuje 24 Domaćinstvo Đedovina, Grahovo: Koraci za budućnost 34

Promjene na meniju: Ljeto je servirano

42 Caffe Montenegro preporučuje 44

Naslovna strana: CogiMar

Higo Restaurant & Lounge u Ulcinju: Svjetski gastro šmek u borovoj šumi

88 54 Šarmantni dizajn bašti lokala

Ljetnje pozornice

64 Porto Montenegro:: Zabava koja obara rekorde 72 Top turistički trend: Putovanje zbog proslave

Bitno je vrijeme ali i mjesto

80 Stranac u Crnoj Gori: Dr Thomas Wöhrstein, turistički ekspert :

Sačuvajte blago netaknute prirode

88 Iskoristi dan: Nacionalni park Prokletije

Netaknuta divljina

98 Pruga Nikšić - Podgorica: Sedamdeset godina postojanja 106 Putopis: Istanbul: U Stambolu na Bosforu 116 CM klub

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

54 IMPRESUM

106

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / Ilustracije: Freepik / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

Varljivo ljeto 2018

odmaraj ne smaraj O

dmaranje ide uz praznike i uz godišnje odmore koji traju otprilike - valjda, dvije sedmice. Po šablonu i zakonu. Tu su i vikendi. Kome su neradni. Ljetnji praznici kod nas ne kreću na žalost, kad bi trebala početi i ljetnja turistička sezona, ali mi odavde i „mještani“ iz drugih država koji imaju kuće i stanove u Crnoj Gori već 1. maja kao visibabe se zabijelimo na plavoj obali. I kupamo se da nikom ne smetamo... O kako je more tad bistro i čisto! Zato kažemo da se najljepše kupati u maju i septembru. A i ne volimo gužvu brate... Ali moramo i mi ljeti na more. Lako je nama stvarno i srećnici smo - kako nam znaju reći ljudi koji kući nemaju more. Možemo na more kad god hoćemo. A uvijek sam imala razumijevanja za one koji godinu dana čekaju te dvije sedmice odmora da pođu na more. I zašto ga čini mi se, vole više od nas i koliko manje borave u plažnim barovima a više na peškiru i u vodi od nas. Mada to samo tako izgleda jer oni ističu tu ljubav, a mi je podrazumijevamo. Na sve dobro se lako navići pa smo mi naviknuti da možemo skoknuti iz Podgorice, Nikšića... do mora poslije posla i iskoristiti dug ljetnji dan. Razumijem naše porodice koje idu na ljetovanje sa malom đecom, ali su mi preko 7 dana ljetovanja na našoj obali makar nas iz centralnog dijela Crne Gore stvarno čudna, pa da svaki dan

16 Caffe Montenegro

mijenjamo lokaciju. Ali ipak ljeto je jedno. Na svakom mjestu drugačije. Na moru ponajljepše. Mada planina mu podjednako parira. Ni tu nijesmo uskraćeni. Klasični odmor, na primjer od dvije sedmice – 14 dana je ukupno ni 350 sati. Kako to brzo proleti. Mada i ljeto vazda brzo prođe i čini nam se brže nego i jedno godišnje doba iako sva traju isti broj mjeseci. Zamišljam da sam na moru 14 dana i da do narednih 14 dana za godinu dana neću doći na more. Teško bi mi se bilo na to navići.

...jer je Đole prvi put ušao u more pod punom “ratnom opremom”, namazan zaštitnim kreč faktorom... Zato, dragi moji Crnogorci budimo dobri domaćini, najbolji, strpljivi na drumovima prema ovim vozačima što dolaze iz daleka sa punim autima ljudstva, djece... i po desetine sati se voze do mora i nazad poslije. Valjda im je ipak povratak lakši kad se nauživaju i ako ne dožive ništa neprijatno. Budimo empatični kad čujemo na plaži po milioniti put “Đoleeeeeee uzmi mišiće”... pa kad rodbina aplaudira jer je Đole prvi put ušao u more pod punom “ratnom

opremom”, namazan zaštitnim kreč faktorom, obučen u plastiku od glave: ona propusna maska za ronjenje - gušenje, pa na rukama “mišići” oko struka šlauf - do pete: na nogama one sandale... Porodica slavi, vrišti, aplaudira. A mi se smijemo. Pa nemojmo. Đole je ušao prvi put u more i on ga se boji i mama, tata, baka, deka i starija seka... se boje da se Đole ne prepane od mora... I svi fotkaju istorijski momenat. A Đole će voljeti more i te fotografije tog trenutka, možda će im se smijati, ali će ih voljeti... A mi možemo da se ne smijemo iako nijesmo imali toliku opremu, publiku i senzacionalan nastup kad smo prvi put umočili prst u more i osjetili taj prvi dodir sa cijelom planetom. Budimo dobri, kad mame traže u restoranima da im se ugrije mlijeko za bebe, pa neka je gužva i sezona itd., ugrijmo ga odmah, jer mlijeko treba biti toplo i baš to koje je mama ponijela bebi... ili zašto mu daje kašu koju je donijela u restoranu - pa ne može beba jesti pečenje i ribu... Zašto vam to pobogu smeta? Treba li samo odrasli da idu na more i jedu samo ribu, rakove i školjke. Naravno, voleljela bid da tih i takvih turista ima kod nas najviše, tih što jedu samo nabolju (čitaj najskuplju) ribu, rakove i školjke i piju najbolja vina... hotela za takve turiste i puno ribljih vrhunskih restorana i da obala miriše na more i so i ribu... Ali more je za svakoga. I

neka u njemu uživa kako ko može. Eto samo da ne ugrožava mir drugoga i uzurpira ničiji odmor. Zato treba da imamo što više porodičnih hotela i restorana. Toga nam je sad manjak. Otvorila su se evo u mjesec dana dva i uskoro će treći pa i četvrti vrhunski hotel, i uz postojeće dobre restorane još taman dva – tri nova... pa imaju đe gosti “veće platežne moći” da uživaju. Stvoreni su uslovi za njih bolji nego ikad. I sve da lete ako im se prohtije s mora do planine helikopterima... Naravno nikad dosta tih opcija, ali budimo fini prema svima podjednako i ne branimo da se u restoranu popije “samo sok”. Možda je gost samo žedan, a nije da nema para za jelo, pa i da nema, ne zavirujte ljudima u novčanik... možda je jeo već neđe drugo, sjutra će doći kod vas. Ali neće doći kad mu kaže konobar “šta si rekao Coca Cola samo? Ovo je restoran ođe se jede...”

Ponižavajuće je. Nikad ne znaš ko je pred tobom i ne sudi po sopstvenim mjerilima i opažajima ničiju socijalnu pripadnost. A i nemaš pravo, svačiji euro ima istu vrijednost. Jer, ako ih sreća posluži, pa im od dvije sedmice odmora jednu ne pada kiša. Jer, im nakon mora ostaje na kratko “morska boja kože”, uspomene i pretežno 50 neđelja ozbiljnih, brižnih, napornih ili samo dosadno sličnih... Ako padne kiša ili ljeto krene vrelo u startu pa nas zavara kao ovo 2018-o, pa je čas ljeto, čas proljeće, čas jesen, pa i zime ima kad dune i grad zavarda... malo će nam od ljeta biti svima. Nikad neću zaboraviti kad sam kratak period bila i sama hotelijer, kad mi dođu na 12 dana grupe iz Slovačke i Češke nakon dugog puta umornih lica koja se transformišu u srećne ljude istog momenta kad ugledaju more. Ali više pamtim

razočarenje i pogubljenje kada danima pada kiša a oni ne znaju šta sa sobom... Obiđu sve i ne znaju šta bi sa sobom, a vrijeme odmora prebrzo ističe... Zato odmaraj i ne smaraj. Pušti druge da odmaraju kako umiju i znaju i mogu. Ako žele ljeto na našem moru i dođu izdaleka zbog njega ne budimo čangrizavci. Radimo, odmarajmo i ne smarajmo. Daj taj osmijeh dobrodošlice! Za sve! Jer, more je vazda naše, ljeto je svačije, samo što nama ođe ipak duže traje nego onima koji dođu iz hladnih krajeva. Ne dirajmo tih desetak dana nečijeg sna. Budimo najbolji mogući domaćini jer će nas u suprotnom ljeto mangupski prevariti.

caffe preporučuje

Neugledno ali ukusno

aKrvgave, izvitoperene i nezgrapne šarg cvešne siću i, tavc kras repe, mali, uvijeni sad kle - samo su neki od opisa koji se do lnog idea ept konc u pali ukla nisu ko nika su povrća. Rafovi u supermarketu puni ine, velič iste a, irnic nam h fabrički savršeni ubrcija situa ta se as Dan a. boje, oblik sni zano mijenja pa su kupci postali svje šeno savr nije činjenica da u prirodi ništa ne pa tako i voće i povrće koje kupuju to vije, zdra ezno obav ne Iako biti. bi trebalo o povrće i voće neuglednog izgleda čest n reće opte nije je pokazatelj uzgoja koji va. hemijskim sredstvima za tretman usje

Parisienne u Podgorici

Od nedavno je Podgorica dobila novo mjesto za odlične zalogaje i kvalitetnu kafu. „La Parisienne Boulangerie & Patisserie“ nova je pekara na tri lokacije u gradu koja u svako doba nudi idealno koncipiran meni slanih i slatkih peciva, obroka, kao i fenomenalne deserte. Bilo da ste u prolazu i želite napuniti baterije na tren ili ipak imate vremena, La Parisienne nudi mnogo. Mogu se pohvaliti perfektnom kafom, pecivima, hljebom ali i posebnom picom od autentičnog italijanskog brašna koju prave majstori koji su prošli obuku u Italiji.

pripremila: ana đurković

U službi gosta

Sve više poznatih hotela sve češće koristi nove tehnologije za pružanje što bolje usluge gostima. WiFi neograničenog i brzog protoka postao je standard a sada je na redu istraživanje vještačke inteligencije u svrhu jednostavnog i besprijekornog tretmana svakog gosta. Jedan od dobrih primjera je aplikacija Hilton Honors koja omogućava gostima da poruče room servis, rezervišu neki od spa tretmana ili organizuju transport do ili od aerodroma i to direktno sa svog mobilnog telefona, bez potrebe za komuniciranjem sa recepcionerima. Tako posjeta velikom lancu hotela postaje potpuno personalizovana i udobnija.

deserti od rozea

Trenutni hit širom osunčane hemisfere su deserti od rozea. Tip suvog, laganog i svježeg vina sa delikatnim notama voća, idealno se uklapa sa slatkim i osvježavajućim ljetnjim desertima. Ipak, koliko god da je koncept divan, istovremeno je i delikatan i prilično komplikovan za izvesti jer kako roze nema toliko naglašen ukus potrebno ga je znalački uklopiti kako se ukus ne bi izgubio. Bijeli čokoladni ganaš, voćne paste, sorbe, sladoledi, neki su od najboljih sastojaka sa kojima se vino roze može upariti a eksperimenti poput gumenih bombona sa rozeom nisu ništa manje zanimljivi. 24 Caffe Montenegro

- Ukusi našeg neba Etno domaćinstvo Đedovina, Grahovo

Koraci

u budućnost Na prostranom i lijepom Grahovu danas živi i radi porodica čiji pogledi na život i rad vraćaju nadu u zdravu i održivu budućnost cijele zemlje. Upoznajte Bulajiće, Anitu i Đorđa i njihovu Đedovinu na kojoj iz dana u dan grade sebi i svima koji ih posjete bolji svijet

tekst: ana đurković Fotografije: Vladimir Vučinić

26 Caffe Montenegro

Tipična crnogorska kuća od slaganog kamena koja im pripada, stara je preko 250 godina i gleda na prostranstvo ispred

Anita, mali Andrija i Đorđe Bulajić

aku oluju koja je prethodne noći bijesnila po Crnoj Gori, prihvatila sam kao dobar znak i narednog jutra krenula na put prema dijelu Crne Gore koji je, kako će se poslije ispostaviti, potpuno neopravdano zapostavljen. Grahovo, prostrana visorovan na međi surovog krša Stare Crne Gore i plavetnila mora zaglavljenog u klancu stijena iznad Boke, oduvijek je odisalo čudnim spojem neistražene tajne i prefinjene prirode, tipične za većinu skrovitih mjesta u našoj zemlji. Krajnje odredište na samom početku ili samom kraju Grahova, zavisno odakle gledate, obilježeno je malom tablom sa natpisom “Đedovina”. A onda, svega petsto metara dalje, putem koji vodi uz lijepe kuće sa jedne i obrađena polja sa druge strane, stigla sam u mali svijet za sebe, direktno u dom Bulajića, na njihovu đedovinu. Neodoljivo sočna trava ispred imanja ove porodice bila je u tonu sa kristalno plavim post-olujnim nebom i sivilom krša duž oboda polja. Dvije kuće, jedna stara, tipična crnogorska seoska kuća i druga nešto novijeg datuma, gotovo neprimjetno su se stopile u tu idiličnu sliku. Dočekao me maleni Andrija, jedan od sinova domaćina Anite i Đorđa, učtivo pokazavši mjesto za parking i put ka kući. Iz njegovog osmijeha lako se čitalo srećno djetinjstvo i vaspitanje koje je danas postalo rijetkost među djecom njegovog uzrasta. Njegova braća Petar i Pavle nisu mogli doći na Grahovo tog dana pa ih je Andrija zamijenio u dnevnim obavezama i gostoprimnosti.

28 Caffe Montenegro

Nakon domaće rakije sa Grahova, onako kako to nalaže dobar običaj, počeli smo razgovor o Đedovini i svemu onome što je čini posebnim simbolom “novog talasa” agro-turističke ponude u Crnoj Gori.

Đedovina na Grahovu Đedovina se nalazi na Grahovu, podno brda koja je dijele od Stare Crne Gore, čuvenog Trešnjeva i dalje Kobiljeg Dola, odakle se doskora mogla čuti Cucka jeka. Ona zaista jeste đedovina Bulajića, a danas i njihov dom tokom toplijih mjeseci u kojima je nekada trebalo raditi oko sijena a sada u domaćinstvu otvorenih vrata za goste koji dođu. Tipična crnogorska kuća od slaganog kamena koja im pripada, stara je preko 250 godina i gleda na prostranstvo ispred. Nakon godina bučnog i užurbanog života u Beogradu, sa dolaskom djece, Anita i Đorđe, sve više su osjećali tjeskobu ritma od 9 do 5, izazova koji on stvara porodici i zdravom odrastanju. Maštajući o vodi sa svog Grahova koja mu je uvijek donosila mir i nadu, Đorđe je napustio svoj menadžerski posao u velikom gradu i vratio porodicu nazad korijenima. Odlučili su početi iznova, iz korijena promijeniti živote i sagraditi bolji dom sebi, na svome. Đorđe je rođeni Kotoranin a Anita Tivćanka, ali ipak, za oboje je pogled naviše, ka onom kršu iznad grada, uvijek značio mnogo više. Polako, metar po metar i struk po struk, prije šest godina njih dvoje počeli su se baviti uzgojem povrća na svojoj zemlji na Grahovu. Plodna zemlja, ili tačnije 4,5

hektara, riznica je kvalitetnog povrća, sa koje su polako, iz roda u rod, počeli ostvarivati svoj san o ljepšem životu, u skladu sa prirodom. Nagrada za dobru namjeru i marljiv rad stigla je već u prvoj godini, pa su Bulajići otvorili sebi vrata brojnih kuhinja restorana i kuća na Primorju. Brojni su njihovi klijenti, restorani i hoteli poznati po prvoklasnom kvalitetu. “Ako se pitate što je tajna primorske kuhinje odgovor je jednostavan

Andrija voli da pomaže roditeljima

- povrće sa Grahova.”, u šali kaže Đorđe. Poštovanje zemlje čije plodove ubiraju, postulati organskog i održivog načina proizvodnje, zdrav odnos prema zajednici i kraju i stav da ništa ne počinje i ne završava sa jednom generacijom, utkani su duboko u ono što Anita i Đorđe stvaraju i vidljivi na svakom pedlju njihovog imanja. Svake godine učili su nešto novo, otkrivali nove principe, uzgajajući nove vrste

povrća. Krompir, mrkva, cvekla, blitva, rukola, začinsko bilje, kukuruz, paradajz i krastavac, jagode, samo su dio kultura koje gaje, konstantno dodajući nove, premještajući stare i vodeći računa o položaju i okruženju svih ponaosob. Anita mi kroz smijeh govori da joj je jedno od najkomplikovanijih pitanja zapravo da nabroji što sve uzgajaju na imanju. Bulajići zemlju obrađuju sami. Do skora, bez ikakve mehanizacije, njih

Bunar od kame na Na imanju Bulajića nalazi se poseban bunar napravljen tradicionalnom metodom kojom je građen i Stari Grad Kotor. Drve ni stubovi položen i duboko u zemlju nose suvomeđu od fino tesanog ka mena sa točkom iz komada na površ ini. Bunar je dubok 7,5 metara a za njegovu izgradnju porodic a je izdvojila dva vola - cijelo boga tstvo u to vrijeme. Danas, ovaj buna r Bulajići koriste za postizanje idealn e temperature vin a koje poslužuju sv ojim gostima.

Anita sprema autentična jela od namirnica koje sami proizvode na imanju

Naša novinarka u domaćinstvu Bulajića

dvoje pažljivo su brinuli o svakom segmentu proizvodnje, od sjemena do ploda. U ljetnjim mjesecima, sinovi rado borave na selu i pomažu roditeljima u dnevnim poslovima no pomoć sa strane itekako im je dobrodošla. Ali po Đorđevim riječima nije je uvijek lako dobiti jer su ljudi koji bi radili za nadnicu u ovom kraju rijetki, pa im je jako teško pronaći pomoć. Danas kada imaju traktor donekle je lakše, ali ipak, postoji puno poslova kod kojih

30 Caffe Montenegro

su ruke nezamjenljive pa kod Bulajića uvijek ima mjesta za dodatnu pomoć. Proizvodi koje prodaju čist su dokaz da besprijekoran kvalitet uvijek ima kupce, pa za njih plasman plodova nikad nije bio problem, naprotiv, jednoglasno kažu da nemaju onoliko koliko bi mogli da prodaju. I upravo u tom poznavanju sopstvenih granica i odgovornost prema klijentima i poslu, leži još jedna vrijednost domaćinstva ove porodice, složićete se, dosta rijetka za današnje prilike.

Ideja klastera Đorđe je jedan od pionira razvoja agro-turizma kod nas i čovjek iza klastera agroturizam Nikšič, odnosno ideje da jedan kraj, kakvo je njegovo Grahovo, može udruženo ponuditi turistima kvalitetno i sadržajno, autentično iskustvo i proizvode a da pritom svaki činilac klastera uživa jednake benefite. Ovaj koncept najjednostavnije opisan kao agro-turizam, nevjerovatno je popularan u svijetu a naša zemlja,

„Ako izgubimo domaćinstva i našu porodičnu gostoprimnost, izgubićemo i Crnu Goru kao brend i proizvod.” njen trenutni stupanj razvoja, potencijal i osobenost, mogla bi postati knjiški primjer spajanja dobrog proizvoda i ponude sa ambijentom i tradicijom. Klaster koji je nastao uz podršku državnih institucija i Tehnopolisa iz Nikšića, udružio je nekoliko proizvođača sa šireg poteza Grahova: vinariju Dabović, farmu Miljanić i ono što proizvodi i nudi domaćinstvo Bulajić u okviru Đedovine. Svi članovi klastera razmjenjuju međusobno proizvode i plasiraju ih gostima, ma koji od tri domaćinstva da posjete, kao jedan brend, doprinoseći pritom sve većoj vidljivosti Grahova i cijelog kraja. I zaista, vrlo brzo klaster je uspio da privuče dosta gostiju i postane cijenjen širom zemlje. ”Moramo oživjeti ovaj kraj, naše porodične kuće, podstaći održivost i kvalitet. Jer ako izgubimo domaćinstva i našu porodičnu gostoprimnost, izgubićemo i Crnu Goru kao brend i proizvod.”, kaže Đorđe, prelazeći pogledom preko granične linije svog imanja.

Korak dalje, stepenik više Ipak, misao da mogu više nikad nije

32 Caffe Montenegro

napustila Anitu i Đorđa a od skoro su našli i pravi način da se uvjere da je to zaista tako. Osluškujući trendove i kretanja u zemlji i vani, odlučili su da prošire svoju djelatnost na ruralni turizam. Priroda Grahova to dozvoljava - blago zeleno prostranstvo na 700 metara nadmorske visine, čista voda jezera, klima koja je poput oaze u mjesecima kada čak ni more ne donosi rashlađenje, samo su dio bogatstva ovog kraja. Sa druge strane, kulturno-istorijske priče, legende i baština Grahova izuzetno je interesantna. Đorđe mi je ispričao nekoliko priča koje sam slušala sa oduševljenjem: priču o nekadašnjem životu kraja kada je Grahovo bilo varošica sa čak sedam kafana dok je Nikšić imao samo jednu, o raskršću važnih trgovačkih puteva kada su se ovdje razmjenjivala dobra, sklapali dogovori, kada je Grahovo bilo sjedište mnogih zanatlija. Naročito su vrijedne priče o bogatoj, tradicionalnoj ratničkoj istoriji mjesta, tajne koje krije Dakovića pećina, Džametovac ili za Crnu Goru najvažnija bitka na Grahovcu.

Turisti na Grahovu mogu provesti fantastičan dan, bilo da dolaze na kratko da probaju autentičnu crnogorsku hranu i pobjegnu od vreline zaliva, ili da se odluče da ovdje provedu neko vrijeme šetajući i otkrivajući Grahovo i njegove priče i legende, angažujući se u nekom od domaćinstava otvorenih vrata u kojima mogu osjetiti pravi crnogorski način života. Bulajići se nadaju da će na svom imanju uskoro uspjeti da sagrade nekoliko bungalova za turiste koji žele na kratko biti dio njihove porodice, uživati u miru i ljepoti kraja, pomagati im u svakodnevnim poslovima i spremanju hrane sa imanja. Svojim gostima mogu ponuditi mnogo toga, od doživljaja pravog crnogorskog sela, kuće koja je generacijama bila uporište porodice, do imanja koje može nagraditi najslađim plodovima začinjenim činjenicom da ste ih sami ubrali. No, u srži su otvorena vrata i iskrena ljubav prema porodici, zemlji i tradiciji, poštovanje onoga što nam je dato i što treba neko da naslijedi.

Legenda o Džametovc

lja bijaše i držahu Grahovsko polje. Zem “Početkom XVIII vijeka Turc kneza Bulajića, pa rku kće cu, Mili u se leda zag begovska. Jedan mladi beg se beg obrati: ca odbi ovakav zahtjev, ali joj zatraži da mu bude žena. Mili me sa voljom uzmeš, da pa e, teb za im učin da - Kaži mi ljepotice, šta sve preklinjao je. rljugu sa izvora a u njega dovedeš vodu Šev - Ako napraviš u Bari bunar Milica, vjerujući rati uzv ara pod gos ga svo grahovske rijeke, uzeću te za t kilometara. šes od više ljen r od mjesta uda da je neizvodljivo, jer je izvo vodu iz Ševrljuga ede dov i, Bar u ar bun ravi Beg se dade na posao. Nap sa knezom, ar sakupi se narod zajedno a na dan puštanja vode u bun je u ovoj jer u, zlat o su se vodi više neg pa otpoče veselje. Radovali mnogo a međ pak đe pro Ne a. kov vije j ivlja kraškoj “sušari” bio ovo dož slijevala voda i priđe da vidi bunar u koji se narod se umiješa lijepa Milica sve to učinio zbog nje, beg se uvjeri da je zaljubljeni bistrog izvora Ševrljuga. Kad pa raširi ruke i strmod, naro ni plje oku u m g oca, zati lijepa djevojka pogleda u svo bunar u kojem se toji pos tu as joj više nije bilo. I dan voda zove se glavo se baci u bunar. Spasa ova zi cistijerna. Mjesto gdje se nala utopila lijepa Milica i služi kao ve.” rado ke veli ove o gu, koji je izve ra Nikole Vujačića Džametovac, po Džemet-be Iz knjige “Bratstvo Vujačić” auto

„Održivost biznisa dolazi iz lične sreće i ispunjenosti a to je uvijek na prvom mjestu. Koliko je dobro mojoj porodici, biće dobro i našim gostima” Da san o agro-turizmu zaista jeste ostvariv već ih je uvjerio nenadni gost iz Belgije koji je boravio na imanju, u svom šatoru, ponudivši pomoć porodici u poslovima u zamjenu za obroke i boravak sa njima, sa sjajem u očima priča Đorđe. “Ako sačuvamo porodičnu sreću, vjerujem da ćemo uspjeti sve. Održivost biznisa dolazi iz lične sreće i ispunjenosti a to je uvijek na prvom mjestu. Koliko je dobro mojoj porodici, biće dobro i našim gostima”, skromno zaključuje on. Upravo u ovome sadržana je jednostavna suština koju danas olako zapostavljamo a bez koje nema budućnosti kojoj se svi nadamo.

- promjene na meniju -

LJjeETO

SERVIRANO

Jedno od pravila koje važi pogotovo za djelove svijeta koji imaju više godišnjih doba je da se meniji u restoranima češće mijenjaju, ne u cjelosti, već se neka jela eliminišu i zamijene novim, prilagođenim ishrani uslovljenoj klimom. Mi važimo za podneblje sa 4 godišnja doba, ali ne moraju restorani mijenjati meni baš 4 puta, ali 2 puta je minimum: ljetnja i zimska “garderoba”. Promjene treba da zadrže osobenost restorana i ono po čemu je prepoznatljiv. Tako da je kombinacija dozvoljena, ali da se sačuva autentičan stil.

tekst: sanja golubović fotografije: depositphotos, CentreVille Hotel & Experiences, Radoje Burzan (Byblos)

36 Caffe Montenegro

Nove, svježe stavke na jelovniku koje su prilagođene toplijem vremenu mogu da budu pravi mamac za nove goste – a i oni stalni posjetioci će biti zahvalni na ponuđenom osvježenju. Kada nastupi novo godišnje doba, poželjno je kreirati specijalnu ljetnu ponudu tako što se jelovniku dodaju kompletni novi meniji i uključuju namirnice poput svježeg začinskog bilja, voća i povrća. Ukusne salate često su zamjena za cijele obroke u ljetnim danima – ponuditi ih u zanimljivim kreacijama i varijantama.

Nije potrebno izbaciti standardne stavke, omiljena jela stalnih gostiju sa jelovnika, jer mnogi gosti će i ljeti potražiti svoje favorit jelo u restoranu. Ne vole svi promjene. Donosimo vam dva primjera – dva restorana koji su izmijenili i prilagodili svoje jelovnike ljetnjoj sezoni: meni iz CentreVille Hotel & Experiences-a i restorana Byblos – oba iz vrele Podgorice.

Ukus ljeta

u CentreVille Hotel & Experiences Izvršni šef kuhinje hotela CentreVille Hotel & Experiences Stefan Đukanović pripremio je nove kreacije za ljetnji meni hotela (i The Living Room-a). Inspiraciju za kreiranje novog menija Stefan Đukanović je pronašao u simbiozi crnogorske i egzotične kuhinje. Ljetnji meni “The Taste Of Summer“ sadrži kreativna jela sačinjena od „laganijih“ namirnica, prilagođenih aktuelnoj temperaturi, te čovjekovoj potrebi da živi u korelaciji sa prirodom koja ga okružuje. „Ljetnji meni ponudio je salatu sa avokadom, šeri paradajzom i laganim dresingom sa limunovim sokom i maslinovim uljem.

Takođe, napravili smo pileće ražnjiće sa ananasom, prženim tikvicama i parmezanom, preko čega je terijaki i sos od ananasa. Interesantne su i naše nudle sa terijaki sosom i piletinom, povrćem i susamom. Za desert predlažem da probate pečeno voće sa sladoledom od vanile“, preporučuje Đukanović. Predstavljamo vam par jela sa ljetnjeg menija hotela CentreVille Hotel & Experiences i The Living Room-a: dovoljno da vam zagolicaju maštu i nepca da se upitate kakav je ukus, i šta još ima na tako zanimljivom meniju i dođete da se lično uvjerite i okusite ljeto u CentreVille Hotel & Experiences-u.

Taco

iceberg

Caprese

Carpaccio

Ch icken pineapple

38 Caffe Montenegro

Ljetnji meni “The Taste Of Summer“ sadrži kreativna jela sačinjena od „laganijih“ namirnica

Pileće T

ery a

le d u n

Ljeto

u Staroj Varoši Restoran Byblos u Podgorici

I podgorički restoran Byblos koji se nalazi u najstarijoj kući u Staroj Varoši, ljeto je dočekao sa novim – ljetnjim menijem. Vođeni misijom da Stara Varoš, taj divni dio grada, njegovo istorijsko nasljeđe sa posebnim duhom ne smije utihnuti u ljetnjem periodu, u Byblosu su pripremili kako bogat program tako i primamljiv meni i pristupačne cijene hrane i pića. Takođe su obezbijedili za goste i besplatan taksi prevoz uz rezervaciju mjesta u restoranu. Šef kuhinje Byblosa Dalibor Delibašić, iskusni kuvar, koji inače važi za majstora crnogorske kuhinje briljirao je na tom polju ali i u dijelu orijentalnih jela đe je takođe unio niz novina. Delibašić se za orijentalne specijalitete obučavao kod sertifikovanog Šefa Wassima Hijazija iz Libana. Sada vas u Byblosu očekuju nova jela sa roštilja, meze, obrok salate... Novi tim restorana je fokusiran na lokalno tržište. Ukusi starih orijentalnih vremena su predstavljeni u novim jelima.

Byblos salata

Obrok salata koja zapravo predstavlja zdraviju verziju popularne Cezar salate upotpunjenu laganim dresingom i orijentalnim začinima.

40 Caffe Montenegro

Ljetnji meni Byblosa je - osvježavajući, zdrav i lagan. U julu mjesecu Byblos će predstaviti najbolje crnogorske specijalitete koji će se takođe naći na meniju. Predstavljamo vam par jela - preporuka sa sadašnjeg menija.

Fatuš

salata Osvježavajuća obrok salata sačinjena od svježeg povrća, začinjena orijentalnim začinima. Hrskave pločice na vrhu daju joj poseban ukus. Idealna je za vegetarijance.

Fatteh Chicken

Autentična orijentalna piletina kombinovana sa rižom i povrćem. Zapečena u pećnici i prekrivena hrskavom korom.

u Byblosu su pripremili bogat program, primamljiv meni i prstupačne cijene

E L O

STA

OV A RO

ŠKI

SLA

Podsjeća na one stare ukuse podgoričkih čuvenih sladoleda: pravi ukus čokolade, vanile i lješnika. Za ljubitelje voćnih varijanti postoje i ukusi šumsko voće, limun...

42 Caffe Montenegro

caffe preporučuje

pripremila: ana đurković

Krofne kod Nonne

Za sve one koji vole da započnu dan “na tenane” odlična nova adresa je Moskovska 44 u Podgorici. Kafeterija i pekara „Nonna” idealno je malo mjesto za ispijanje dobro spremljene kafe uz čašu svježe cijeđenih sokova. Bilo da dolazite na doručak ili neki zalogaj energije u bilo koje doba dana, ovdje će vas čekati mnoštvo ukusnih peciva, sendviča i nekih veoma posebnih krofni. Krofne su gotovo sigurno svima omiljena poslastica a ove Nonine zaista su ozbiljna stvar: prepoznatljivi meki krugovi preliveni čokoladom, različitim kremovima i ukrašeni omiljenim slatkišima poput Rafaelo kuglica, Kinder čokoladica, bombona, posute koštunjavim plodovima i čim sve ne... Mjesta za grižu savjesti ovdje nema na nju ćete zaboraviti kada zagrizete krofnu!

Slojevita jela

Svijetom je zavladao novi trend kada je u pitanju serviranje jela, bilo da se radi o glavnom jelu ili desertu. Savršeno precizno ređanje hrane ili popularnije “scaling” vizuelno potpuno obara s nogu a istovremeno je dobar način za probanje različitih slojeva ukusa koji čine jelo ili desert. Svaki sloj je pažljivo, laserski precizno ređan tako da stvara određeni obrazac, bilo da prati liniju tanjira ili podražava određenu formu koja je sastavni dio koncepta jela.

Community-focused hoteli

Sve veći broj hotela odlučuje se za drugačiji pristup u odnosu na tradicionalno ugostiteljstvo. U pitanju je novi koncept kreiranja velikih zajedničkih prostora za boravak i druženje gostiju hotela po principu komuna. Ova nova vrsta hotela nosi naziv “community-focused” i posvećena je kreiranju jedinstvene atmosfere u otvorenim prostorijama. Urađen po principu savremenih hostela sa zajedničkim ili individualnim sobama za spavanje i zajedničkim dnevnim prostorijama, kuhinjom, trpezarijom, baštom, ovaj koncept zadovoljava rastuću grupu putnika koji traže autentične, koncept prostore za socijalizaciju, posebnu atmosferu zajednice i drugačija iskustva i doživljaje zemlje i lokacije. Primjer takvog koncepta možete doživjeti nadomak Starog Bara u hostelu „The Grove“.

44 Caffe Montenegro

Heirloom povrće

„Heirloom” je za paradajz isto što i „free-range” za jaja. Biljke i plodovi koji nose ovu oznaku potomci su netaknutih sorti koje se uzgajaju od starih, očuvanih sjemena. Paradajz je povrće koje je najpopularnije kada je u pitanju ovakav način uzgoja. Rječi zeleni, žuti, crveni, šareni, mali, veliki, nepravilnog oblika, krvgav - manje više opisuju izgled ovakvih plodova. Ipak, miris i ukus su ono što ih čini neodoljivim. Cijene znaju biti i trostruko veće od standardnih, ali uvjeravamo vas su vrijedni svakog centa!

46 Caffe Montenegro

- Higo Restaurant & Lounge u Ulcinju

Svjetski

gastro u borovoj šmek šumi Kad poznaješ i voliš svoj rodni grad tačno znaš šta bi mu dao na dar. Znala je to i čuvena kitesurfing ekipa sa Dolciniuma koja je otvorila Higo Restaurant & Lounge u Ulcinju. To je definitivno najbolji mogući poklon gradu, gastronomski biser koji je tek izašao iz svoje školjke da zasija na Suncu naše obale i to na najljepšoj mogućoj lokaciji, u čuvenoj Borovoj šumi nadomak čudesne Ženske plaže tekst: sanja golubović

fotografije: Gëzim Mavrić

Ulcinju je trebao ovakav restoran Naš najjužniji grad odavno čezne za restoranom koji će u sebi sublimirati sve ulcinjsko, mediteransko, jadransko, posebnosti raznovrsne i bogate ulcinjske gastro tradicije, sve blagodeti podneblja koje je priroda beskonačno nagradila. Uz sve to, neosporno je u ponudi grada nedostajao restoran koji će posjedovati i veći nivo savremenog luksuza - otmenu dozu elegancije, ekstravagantnog i otmenog sadržaja kako ambijentalno tako i na meniju. Konačno, Higo Restaurant & Lounge jeste sve nabrojano.

Borovi su osim njihove nadaleko poznate hladovine i ljepote same za sebe poslužili i kao osnov, data skica od strane prirode – za uklapanje modernog restorana

48 Caffe Montenegro

Restoran koji je sve što je Ulcinj Higo Restaurant & Lounge u Ulcinju je građen sa mnogo pažnje i promišljanja. Sa mnogo nadahnuća, inspiracije i poštovanja prema prirodnom okruženju i jedinstvenoj lokaciji u sred čuvene ulcinjske Borove šume. Ni jedan, ni najmlađi izdanak bora nije posječen prilikom gradnje restorana. Borovi su osim njihove nadaleko poznate hladovine i ljepote same za sebe poslužili i kao osnov, skica – za uklapanje

modernog restorana, a opet arhitektonski i enterijerski baziranog na prirodnim materijalima, drvetu i kamenu. Prilično zahtjevan poduhvat, ali izveden maestralno. Inače, Borova šuma je poznato utočište od ljetnjih vrućina u gradu i na obali i tu je uvijek prijatna hladovina i temperatura je uvijek znatno niža. Restoran posjeduje 80 mjesta i idealan je za svaku varijantu: jutarnju kafu, sitne zalogaje uz čašu vina, druženja uz ručkove i večere sa brojnim gangovima... druženje u opuštajućem meditativnom ambijentu.

Gastronomski delikatesi uz miris bora i mora Restoran je prirodna VIP loža u hladu borova, nad morem podno njega i koje se vidi iz restorana, s pogledom na talase što se pjene udarajući u stijene, mjesto đe se miješa miris mora i bora. Tu ćete uživati u delikatnim ukusima mediteranske ali i internacionalne kuhinje – u najboljem što se moglo koncipirati u bogatom jelovniku namijenjenom kako ljubiteljima morske kuhinje, tako i onim koji posebno vole mesne specijalitete. U hladu borova doživjećete gastonomsku

avanturu, i dok vaša čula uživaju u prijatnosi, udobnosti , pogledu i atmosferi . Finalno zasićenje čula stiže kroz hranu - ponuda na jelovniku ima zaista širok dijapazon kreacija i ukusa. Opet se potvrdilo da je odabir kuvara najvažnija restoranska karika: već uigran kuvarski tim kuhinje na čelu sa Šefom Aleksandrom je uspio: dali su ono što se traži i smatra savršenstvom - taj final touch: obradu koja čuva autohtoni ukus divlje svježe ribe i prvoklasnog mesa. Šef kuhinje Aleksandar iskusno je briljirao i pokazao umijeće i znanje ali i dodatnu inspiraciju lokacijom i luksuznim nivoom restorana. Tradicija Ulcinja da ne može nedostajati svježeg dnevnog ulova iz mora (divlje prvoklasne ribe, domaćih gambora, hobotnice...) i bogata ponuda domaćih proizvoda toga kraja, fantastičnog maslinovog ulja, kao i voća, povrća i začinskog bilja, namirnica i mesa iz okolnih sela dali su zadatak Šefu kuhinje da te ukuse sačuva a prezentira na moderan, nov i atraktivan i upečatljiv način koji će restoranu dati tu posebnost koju treba da ima.

Spoj iskonskog primorskog i savremenih kulinarskih trendova Spoj iskonskog primorskog i savremenih kulinarskih trendova je evidentan i pri samoj prezentaciji i dekoru hrane koji je poseban vizuelni doživljaj. Sačuvan je taj pravi ukus hrane, esencija za kojom tragamo - što je najvažnije, ostalo su i te kako važne finese. Ni jedno jelo nema ni jedan suvišan detalj niti sada toliko popularna pretjerivanja sa “scenografskim elementima” - prahovima ili čipsevima. Što je za mene tipično foliranje na tanjiru. Toga ođe nema. Oni koji razumiju more i ovo podneblje, koji znaju šta je dobra hrana, za hedoniste koji od hrane i mjesta traže uvijek “nešto više”, iskusne savremene gastronomade, na ovom mjestu će doživjeti savršenstvo ovog spoja. Nižu se gastronomske senzacije ribljeg menija, morskih delicija, nevjerovatnih kombinacija, ali i mesni delikatesi: stekovi, bifteci... Izražena je maksimalna slast hrane potpuno svježih namirnica znalački nadograđena začinjavanjem

Opet se potvrdilo da je odabir kuvara najvažnija restoranska karika: već uigran kuvarski tim kuhinje na čelu sa Šefom Aleksandrom je uspio: dali su ono što se traži i smatra savršenstvom - taj final touch: obradu koja čuva autohtoni ukus divlje svježe ribe i prvoklasnog mesa

50 Caffe Montenegro

Oni koji razumiju more i ovo podneblje, koji znaju šta je dobra hrana, za hedoniste koji od hrane i mjesta traže uvijek “nešto više”, iskusne savremene gastronomade, na ovom mjestu će doživjeti savršenstvo ovog spoja

u savršenoj ravnoteži. Plata “more na tanjiru” je bukvalno prezentacija svih morskih ukusa iz kuhinje u njihovim slasnim minijaturama, ako tome dodamo platu raznovrsnih prvoklasnih sireva uz čašu vina - zaista znamo da slavimo život na prvom mjestu. Teško je izdvojiti favorita sa menija, ali obavezno probajte i Higov tuna tatar. Vinska ponuda je usklađena sa ponudom na meniju: preko 80 etiketa iz najpopularnijih vinskih regija svijeta vrhunskih vina nalazi se na policama restorana i na vinskoj listi.

Zašto “Higo”? A ako se pitate šta znači “Higo” i zašto se tako zove restoran, odgovor je jednostavan ali ima iza sebe i svoju priču sa poentom. “Higo” na španskom znači smokva. Zašto ime smokva? Pa zato jer se na ulazu u restoran nalazi smokvino drvo kome se ne zna pouzdano koliko je staro, ali Ulcinjani kažu da možda ima skoro 100 ljeta... Može li išta biti simboličnije i vrijednije od ovog amblema restorana? Simbolika smokve se prožima i kroz dekoracije ali i sastojke hrane na meniju restorana.

Svjetski a samo naš original Poznavaoci gastronomije kažu da u restoranima koji imaju riblji meni, ako je odlična riblja supa, iako je to naizgled jednostavno bazično jelo, sve ostalo na meniju je sigurno dobro. Djeluje banalno, ali je tačno. I Higo Restaurant & Lounge to dokazuje. Sve od početka do kraja je savršeno, pa i pomenuta supa. Da ne zaboravimo, tu možete pojesti i kod nas rijetku uopšte, a kamoli dobru paelju. Paelja je u Higu savršena - španski specijalitet baš kakav treba da bude i i zaslužno je kao takva na meniju. Osim naziva Higo to je još jedna španska stvar ođe. No, Higo Restaurant & Lounge u Ulcinju je doista, iako u skladu sa svjetskim standardima i trendovima ipak samo naš ekskluzivitet, jer, teško je naći takvo mjesto na kakvom se on nalazi iđe u svijetu. Provjerite.

52 Caffe Montenegro

Šarmantni dizajn bašti lokala

ljetnje

priredila: marta jovićević

pozornice Svake nove sezone otvoreni prostori ugostiteljskih objekata u kojima svi vole da provode vrijeme, donose svoje stilove, trendove i popularne dizajnerske trikove. Evo šta je u trendu ove ljetnje sezone.

56 Caffe Montenegro

Restorani i barovi moraju biti originalni i autentični da bi bili uspješni – to je ono što se danas traži i pod dizajnom ugostiteljskog objekta podrazumijeva. Idealna prilika da se privuče što više gostiju je upravo ljetnja sezona uz osvježenje stavki u meniju i uređivanje otvorenog prostora hotela, restorana ili bara.

Zašto je važno da spremni dočekate sezonu? Ljetna sezona je sezona godišnjih odmora i školskih raspusta. Ljudi – gosti se mnogo više kreću van svojih domova, šetaju gradom i druže se sa porodicom i prijateljima. Šetajući i družeći se oni se često spontano odlučuju da popiju negdje kafu ili hladan cijeđen sok, a nije rijetkost da se spontano odluče da

pojedu nešto na brzaka ili sjednu na ručak odnosno večeru. Vlasnici restorana i kafića veselo „trljaju dlanove“ zahvaljujući sunčanim danima i punim terasama. Ali, da li su svi spremno dočekali ljetnju sezonu kad su u pitanju važni elementi uređenja vanjskog prostora ugostiteljskog objekta?

Donosimo vam savjete i ideje za eksterijerska uređenja ugostiteljskih objekata kao i na šta treba prvenstveno obratiti pažnju kako bi boravak gostiju bio što ugodniji i šta je to što je trenutni trend u svijetu ove ljetnje sezone.

klupe - Postavljanjem klupa cijelom dužinom i širinom bašte konačno je iskorišćen prostor koji je oduvijek bio neiskorišćen i dobijeno je nekoliko desetina udobnih mjesta za sjedenje a u isto vrijeme i ograda.

Drvene ugaone klupe su trend već neko vrijeme 57

Preporuka ugostiteljima za ljetnu sezonu Ugodan boravak na otvorenom prostoru Kako bi u ljetnoj sezoni ugostiteljski objekat privukao što više gostiju u baštu ili terasu restorana ili bara, istu je potrebno urediti i pripremiti za velike gužve. Lijepo uređen vanjski prostor restorana ili bara odličan je način za privlačenje novih gostiju. Ako ugostiteljski objekat raspolaže otvorenim prostorom prilikom uređenja odnosno pripremanja istog treba obratiti pažnju na sljedeće stavke: Pametno i kreativno iskoristi sav raspoloživi otvoreni prostor restoranske bašte ili terase – napraviti plan odnosno neki nacrt koji će pojednostaviti stvar. Raspored stolova napraviti tako da bašta ne izgleda prazno, ali i

58 Caffe Montenegro

ideja za uživanje Ljuljaške - odlična u sofi ška se ušu no ljuljuškate u piću i razgovoru dok

paziti da ne bude ni pretrpana stolovima odnosno stolicama. Osigurati hladovinu! Prirodni hlad je najbolji hlad, ali većina vlasnika ga ne može

pružiti svojim gostima, jer ga nema. Zbog toga, potrebnu hladovinu u ljetnim danima svojim gostima osigurati: suncobranima, tendama i nadstrešnicama

Prirodni materijali inspirisani retro stilom NamjeĹĄtaj od tikovine, bambusa, drveta, koji Ä&#x2021;e vremenom razviti finu patinu.

od drveta ili drugih materijala. Možda razmisliti i o sadnji brzorastućeg drveća ako mogućnosti dozvoljavaju. Siguran kutak za djecu – ako ugostiteljski objekat raspolaže vanjskim prostorom sa kutkom za djecu, treba osigurati da isti bude siguran za igru. Porodični restorani su jako popularni, pa će siguran i maštovit vanjski prostor za igru privući mnoge roditelje sa djecom. Po

mogućnosti, obogatiti izbor dječijih rekvizita, kako bi malim gostima pružili što ljepši restoranski doživljaj.

Imitacija enterijera U trendu su proizvodi koji unose eleganciju enterijera u spoljni prostor kao što su garniture, sofe, otomani, jastuci i mebl kao iz dnevne sobe.

led suncobrani - u odsustvu prirodne hladovine, suncobran ili tenda je neophodna stvar. Sada na tržištu postoje i led suncobrani koji se napajaju preko kabla ili se solarno pune. Veoma su zgodni za osvjetljenje a i doprinose ugodnoj atmosferi.

60 Caffe Montenegro

Komarci, muve, mušice i ostale male leteće napasti većini gostiju predstavljaju veliki problem prilikom večere na otvorenom prostoru. Kako bi se gosti zaštitili od komaraca i ostalih insekata razmotriti načine zaštite od insekata

– biljke poput nevena, lavande, kadifice, i ruzmarina odlični su saveznici u borbi protiv komaraca. Vrlo lijepo – osim što su dekorativne ove biljke su i korisne. Uređene i natkrivene ljetnje bašte kafića i restorana prava su mjesta za ispijanje kafe ili pića i druženje sa prijateljima u proljeće, ljeto i ranu jesen. U eri tekstilne arhitekture, kada je

Važni su detalji 1# Lampice koje vise sa drveća ili tendi Dezen - bez obzira na stil baštenskog namještaja ili materijal, uzorak jednog jednostavnog dezena može pomoći da se zaokruži cjelina 3# Skulptura ili umjetničko djelo će akcentovati izgled i stil 4# Žica sa lampicama će doprinijeti atmosferi 5# Zid fasade prepun biljki i ukrasa 6# Baklje, svijeće i lampioni 2#

ponuda materijala kvalitetna i raznovrsna, brojne su mogućnosti da ljetnja bašta ugostiteljskog objekta izgleda atraktivno i jedinstveno. Tende i pergole, a u novije vreme i

jedra su postali najčešći oblici zaštite od sunca vjetra i kiše. Izrađeni su od PVC platna koje je otporno na vatru i UV zračenje. Postavljaju se najčešće na čeličnu konstrukciju. Od

Podni jastuci, nalik lazy bag-u, raznih veličina, oblika i boja su takođe u trendu. Najljepši su oni sa etno motivima. Ovaj element namještaja je jako prilagodljiv za sjedenje na različite načine, polu ležećem ili uspravnom položaju

Neprolazna elegancija pletenog namještaja Baš kao što je slučaj sa enterijerima, otvoreni prostori ugostiteljskih objekata u kojima svi vole da provode vrijeme dolaze sa svojim stilovima, trendovima i popularnim dizajnerskim trikovima svake nove sezone. Sa druge strane, neki komadi namještaja i dekoracije će uvijek biti popularni i uvijek će dobro izgledati u svakom

Sam miksuj i spoji I dalje su u trendu neograničene mogućnosti spajanja raznih stilova kao što je spoj glomaznih sofa i fotelja sa metalnim stolicama, drvenim stolom i pletenim tabureom

62 Caffe Montenegro

prostoru, jer je njihova privlačnost jednostavno neodoljiva. Pleteni baštenski namještaj je jedan od tih trendova. Sa brojnim varijacijama na ovu temu, uvijek daje dašak tropske atmosfere koju svi vole.

materijala koji se koristi za izradu tendi, pergola i jedara, moguće je stvoriti elegantne kreacije. Svi ovi oblici tekstilne arhitekture, osim što su odlična zaštita od vremenskih neprilika, doprinose estetici i funkcionalnosti ugostiteljskih objekata. Izrađuju se u raznim oblicima, što zavisi od potreba i želja klijenata. Tende, pergole i jedra ne samo da

modularni dušeci Postoje razne dizajnerske linije udobnih mjesta za sjedjenje ili ležanje za prostore koji to dozvoljavaju. Ovi dušeci posjeduju strukturu koja se savršeno uklapa sa standarnim drvenim paletama. Pored svega navedenog, kad se ovome dodaju sitniji detalji poput lampica, baklji, dekorativnih jastučića, svijeća i sl. bašta ugostiteljskog objekta će izgledati dovoljno primamljivo da privuče svakog prolaznika.

štite od sunca već, pametnim izborom materijala i oblika, mogu znatno da produže sezonu ugostiteljskih objekata. Zatvaranje ljetnje bašte i pretvaranje u zimsku predstavlja povećanje funkcionalnosti prostora i unapređenje izgleda objekta u cjelosti.

insekata zaštita od e, nevena, lavand – biljke poput su ni lič od arina kadifice, i ruzm i protiv komarb bo u i ic savezn – osim što su o raca. Vrlo lijep e biljke dekorativne ov su i korisne

- porto montenegro -

ZABAVA koja obara REKORDE 66 Caffe Montenegro

Porto Montenegro će i ovog ljeta biti stjecište savremene svjetske umjetnosti i lifestyle događaja, mjesto održavanja velikih pozorišnih predstava i koncerata, modnih performansa i instalacija.

Internacionalni Fashion Festival je zakazan za 27. i 28. jul, kada će Sinhro, kao istorijsko nautičko-industrijsko zdanje Porto Montenegra, postati kulisa za glamurozni runway svjetskih dizajnera kao što su Sheika Hend Faisal Al Qassemi, LaQuan Smith i Antonio Grimaldi. Izložba modnog kreatora Renata Balestre, koji će se predstaviti crnogorskoj javnosti sa preko 80 crteža, uključujući i njegove modele visoke mode koji su se koristili za

LUKA

68 Caffe Montenegro

stila

Opera Theaters, uniforme za Alitaliu i Senate Ceremonial biće postavljena u Zbirci pomorskog nasljeđa. Po prvi put u Crnoj Gori, u atraktivnom Marina parku Porto Montenegra zakazan je Kroke kao sportski događaj koji će obilježiti sezonu u nautičkom naselju – svi željno iščekuju 6. jul kada će oprobati spretnost u krokeu uz šampanjac s jagodama i pogled na marinu za superjahte. Istog datuma spektakularan nastup a capella hora Viva Vox, sa

38 članova ovog muzičkog tima osvojiće publiku u izvođenju evergreen-a, beatbox-a, dubster i elektronskog zvuka.

Dizajnerski butici i svjetski brendovi rangirali su Porto Montenegro kao lifestyle i fashion destinaciju gdje se mogu pronaći ultraluksuzni brendovi – njihova promenada je impresivna, od atraktivnih odjevnih komada i aksesoara do luksuznih big boy toys-a, poput satova, tehničkih uređaja i automobila: Acqua di Parma, Alexander McQueen, Amouage, Balenciaga, Balmain, Bang & Olufsen, BMW, Burberry, Cartier, Celine, Chloe, Chopard, Diane von Furstenberg, Dior, Dita, Dolce & Gabbana, Eres, Ermanno Scervino, Genny, Gucci, Heidi Klein,

Hublot, Jacob Cohen, Isabel Marant, Marni, MaxMara, Misahara, Moncler, Pasquale Bruni, Philipp Plein, Pollini, Roja, Rolex, Saint Laurent, Santoni, Stella McCartney, Thom Browne, Tom Ford, Valentino, Victoria Beckham i mnogi drugi. Ljubitelji muške mode već znaju da je ovog ljeta vrata u nautičkom naselju otvorio i butik Tenero Fashion – savršeno mjesto za kreiranje outfit-a za gospodu, od nautičke ležernosti do odjevnih komada za elegantno vjenčanje ili koktel.

Šesta edicija vinskog događaja SuperWine-a na bazenu Jahting kluba Porto Montenegra okupiće prestižne regionalne i evropske vinare 7. jula. Dan kasnije, zabava se nastavlja na Festivalu hrane u Marina parku – gastro delicije predstaviće nacionalni i internacionalni restorani Porto Montenegra i regije.

Jedan butik

čitav ROLEX svijet

Monobrend radnja časovnika Rolex smještena je u Regent Porto Montenegro hotelu - Oyster Perpetual kolekcija, simbol tradicije i inovacije, oslikava vrijednosti kompanije Rolex prestiž i tehnologiju, preciznost izrade i vanvremenski stil, inovativnost i tradiciju u izradi izuzetnih elegantnih „mjerača vremena“.

hedonizam

na tanjiru

70 Caffe Montenegro

Restoran Gallardo, prvi steakhouse u Crnoj Gori, nudi premijum šnicle i kotlete uparene sa pažljivo odabranim domaćim i međunarodnim vinima. Mediteranski gastro hedonizam na tanjiru kombinacija je izvrsne selekcije svježe ribe i školjki sa atraktivnom kartom domaćih i internacionalnih vina u Marne by Veuve Clicqout-u. Nakon gastro metropola Londona, Monte Karla, Dubaija i Moskve, konceptualni japanski restoran Sumosan ima svoju inovativnu lokaciju i u tivatskom nautičkom naselju – njihov

gastro identitet su suši i sašimi. Za perfektno gastro iskustvo iz Tokija i Bankoka odgovornost nosi Ukemochi noodle bar – tradicionalni rezanci pripremljeni sa atraktivnim sosevima i začinima egzotičnih destinacija odlične su porcije za brzi ručak i laganu večeru. Ritual ispijanja kafe u Porto Montenegru dobija novu dimenziju – najfinija kafa iz Brazila, Indije, Kolumbije i Kenije, s mnoštvo ukusa, služiće se ovog ljeta u Kafeteriji, koncept radnji koja dolazi iz Beograda.

jahting

usluga Dominator Ilumen, austrijsko-italijanski graditelj luksuznih megajahti sa predstavništvom u PM-u omogućava kupcima izuzetno visok nivo personalizacije i sklada sa posebnim željama poručioca, te svaki brod predstavlja unikatan proizvod. Strastveni jedriličari biraju ponudu, tradiciju staru preko pola stoljeća, vještih majstora, jedrilica Nautor’s Swan.

plivaj

i uživaj

Hot-spot koji se nadnosi nad morem je lokacija za ljubitelje plivanja i osvježavajućih koktela – pravi hedonizam za AQUAholike – 64m dug infinity bazen, sa fantastičnim pogledom na marinu i UNESCO-om zaštićeni akvatorijum Bokokotorskog zaliva. PMYC plaža, neposredno uz bazen, je savršena ljetnja oaza sa ležaljkama nautičkih boja, koja tokom zalaska sunca dobija obrise elegantnog bara i bioskopa na otvorenom, gdje se služe egzotični kokteli.

Ekskluzivni uvoznici i distributeri brenda SCAVOLINI za Crnu Goru

Salon ekskluzivnog Italijanskog namještaja La Galleria bavi se prodajom kućnog i ugostiteljskog namještaja vrhunskog kvaliteta, sa ciljem da svaki dio namještaja kupljenog kod nas, postane dio vašeg života i u narednim godinama. Kompletan salon površine 2.600m2 je urađen i postavljen kao koncept posebnih galerija unutar salona, za svakog proizvođača posebno, gdje kupac ima mogućnost da se upozna sa velikim izborom dizajniranih proizvoda sa izborom boja i vrsta materijala po sopstvenom izboru. U našem salonu, pored izloženih eksponata, naši kupci imaju mogućnost da putem kataloga odaberu i poruče najbolje rješenje za svoj

BALTIMORA BALTIMORA

Sofisticirani poziv i ljubav prema tradiciji u kuhinji koja vješto kombinuje šarm i prošlost s elegantnim savremenim rješenjima. Kuhinja Baltimora će vas jednostavno šarmirati prošlošću!

Dizajn: Vuesse with M. Pareschi

prostor. Kod nas možete poručiti kompletan namještaj za dnevne sobe, trpezarije, kuhinje, spavaće sobe, dječije sobe, kancelarijski namještaj, lustere, lampe, tepihe, madrace. Poseban segment je izdvojen u ponudi ugostiteljskog namještaja u kojem smo lideri u regionu. Kvalitet naše usluge prepoznali su mnogi poslovni partneri, arhitekte i maloprodajni kupci koji nam iz godine u godinu ukazuju svoje povjerenje. Naš tim ljudi želi svim klijentima pružiti maksimalno prodajno – tehničku uslugu u vidu prodaje, transporta i montaže, sa unošenjem namještaja u vaš dom.

DIESEL DIESEL Stil Diesela i know-how tima Scavolini, stvorio je novu konceptualnu kuhinju pod nazivom “Diesel Social Kitchen”. Kuhinja u svom potpuno novom konceptu postaje okruženje gdje se užitak kuvanja spaja s radošću druženja. Ideja je da Diesel kuhinja postaje glavno mjesto vašeg društvenog

MOOD MOOD

EUROTRADE d.o.o. Cetinjski Put bb. Donja Gorica 81000Podgorica, Crna Gora tel: + 382 69 206 602

Dizajn: Diesel života i time opravda svoj naziv… Prostor koji zauzima širi se na inteligentan i praktičan način, te u isti tren iznenađuje ne samo svojim privlačnim dizajnom već i sofisticiranim i kvalitetnim materijalima. Diesel kuhinja postaje savršeno mjesto socijalizacije i stila.

Dizajn: Silvano Barsacchi

Kuhinja Mood ima cijelo bogatstvo inovativnih rješenja koja uspješno odgovaraju novim ritmovima svakodnevnog života i želji za kreiranjem kuhinje po sopstvenom ukusu. Svojom jednostavnošću, savršenim sadržajem i funkcionalnošću, kuhinja Mood širi horizonte doma stvarajući prostor ”bez granica”. Proizvodi se s različitim načinima otvaranja (integrisane ručke s podpločom, integrisane s podpločom i u središnjem pojasu, te vidljive ručke), velikim izborom materijala i širokim spektrom boja. Projekat kuhinje Mood novim idejama i elegantnim rješenjem oduševljava različite ukuse. Ekskluzivna i profinjena kuhinja našeg vremena s italijanskim potpisom.

MOTUS MOTUS

Dizajn: Vittore Niolu

Projekat kombinuje funkcionalnost privatnog i društvenog. Sve elemente moguće je nezavisno kombinovati, ali i stvarati zanimljive kompozicije mijenjajući ih kroz vrijeme zbog prostornih i funkcionalnih potreba. Projekat razvija koncept kuhinje i dnevnog boravka uz maksimalnu kreativnu slobodu. Glavne karakteristike su otvaranje vrata bez ručkica, jedinstvena reinterpretacija staklenih vrata, nova geometrija oblika ladice, novi elementi za ostrva, i to sve uz sofisticiranu paletu boja i vrsta materijala..

PaĹžljivo birajte destinacije za svadbena putovanja jer se pamte cijelog Ĺživota

74 Caffe Montenegro

Top turistički trend:

- Putovanje zbog proslave -

Bitno je vrijeme ali i

MJESTO Vjenčanje, jubilarna žurka, porodično okupljanje, djevojačko ili momačko veče, korporativni događaj, rođendan, matura i još mnogo toga - bilo koja vrsta proslave može da bude razlog putovanja! priredila: marta jovićević

Kada je nešto vrijedno slavljenja, krenuti na neko posebno putovanje je siguran način koji garantuje lijepe i nezaboravne uspomene

Putovanja zbog proslava svih vrsta nastavljaju da budu veliki hit turističke ponude jer ljudi radije investiraju u jedinstvene doživljaje i nezaboravne uspomene, nego u materijalne stvari. Ta vrsta odmora je sve popularniji način proslavljanja važnih datuma kao što su rođendani, godišnjice, sjedinjenje porodice i vjenčanja. Turistički agenti i turoperatori više nego ikada dobijaju zahtjeve da organizuju ove vrste zabava na putovanjima.

Povezivanje sa porodicom na putovanju Višegeneracijska putovanja postala su zasebna turistička potražnja. Bilo da je u pitanju rentirana vila u Evropi za proslavu važnih datuma sa dragim osobama, ili kruzing na Ostrva Galapagos ili na ronjenje, porodična putovanja ostaju u sjećanju za cio život, učvršćuju porodične veze i igraju ključnu ulogu u obrazovanju u djetinjstvu.

Gospa od Škrpjela Jedna od najatraktivnijih lokacija za vjenčanje u Crnoj Gori

Putovanja za mladence:

Kuda na medeni mjesec Pažljivo birajte destinacije za svadbena putovanja jer se pamte cijelog života. Kompanije za krstarenje naročito vole mladence i obavezno ih nečim časte. Ne bi trebalo da se rizikuje sa izmišljanjem destinacija, već bi trebalo pažljivo odabrati mjesto na kojem će se započeti zajednički život. Prilikom odabira svadbenog putovanja ne treba ići linijom manjeg otpora i prihvatiti ono što je povoljno, već treba odabrati ono što je dobro. Većina hotela mladencima daje posebne pogodnosti, odnosno dobijaju više nego što su platili.

Santorini, Italija, Tajland, Kenija Nama najbliži raj za mladence je Santorini, koji je i idealno mjesto na kojem par može i crkveno da se vjenča, jer postoji 250 pravoslavnih crkava. Mnogi hoteli na ovom ostrvu uopšte nijesu predviđeni za djecu, što je preduslov za mir i romantiku. Svaka terasa na ovom vulkanskom ostrvu u gradićima Fira i Ija ima

76 Caffe Montenegro

Bilo da je u pitanju godišnjica, pa želite da pobjegnete negdje sa voljenom osobom, ili veliko okupljanje, postoji li bolji način da vaši prijatelji i porodica uživaju u kvalitetno provedenom vremenu zajedno, od onog da isplanirate putovanje?

prelijep pogled na zalazak sunca. Mali hoteli, vile, bazeni, radnje, kafići i restorani su savršeno bijeli, uređeni šik, a plaža s crnim pijeskom ima poseban šmek. Vino na Santoriniju je posebno, jer se loza zaliva isključivo jutarnjom rosom. Do Santorinija se može stići za 45 minuta brodom s Krita, ali i trajektom ili avionom iz Atine. Ko voli romantiku - mora otputovati u Firencu, jer je ovaj prelijepi renesansni grad sinonim za ljubav. Ukusnu hranu, mnogo umjetnosti i poljubac na mostu Vekio treba doživjeti iz dobrog hotela, pa ne treba štedjeti na smještaju. Mediteranska avantura se ne mora završiti u Firenci, jer su i Amalfi, obala kod Napulja, vječni grad Rim i Venecija takođe savršena odredišta za upravo vjenčani par. Najpopularnije odredište u Tajlandu je Koh Samui, jer ima prelijepe plaže. To je odlično mjesto za mlade željne aktivnog odmora, jer nacionalni park Angtong Marin nudi kajaking, ronjenje i ostalu vodenu zabavu. Tajland ne mora biti skup ukoliko se ne putuje u špicu sezone. Kenija nudi savršene, luksuzne lodžove (kućice) sa bazenima za upravo vjenčani par. Ovakvo putovanje se pamti vječno, a cijena, ukoliko je par fleksibilan u vremenu polaska, ne mora da bude veća od 1.000 evra.

Proslave su sve češće ra zlo g za pu tovanje jer ljudi radije investiraju u neza boravne trenutke i sjećanja nego u materijalne stvari

5 destinacija koje su savršene za nezaboravne uspomene za cijeli život:

Južna afrika Južna Afrika je sinonim za rečenicu „Svijet u jednoj zemlji“. Gdje se drugo može popiti vino svjetske klase, večerati u restoranu sa 5 zvjezdica, vidjeti „Velikih 5“ životinja na safariju i otići na ronjenje sa ajkulama (u kavezu naravno) i sve to spakovati u jednu, dvije ili tri nedelje puta? Drugi će uživati u spektakularnoj ljepoti prirode, netaknutih obala, planinskih vrhova, plodne zelene ravnice kao i u živopisnoj kulturi i istoriji. Idealna je destinacija za parove, porodice, prijatelje ili okupljanja. 77

Bali, Indonezija Bali savršeno spaja ljetnje putovanje sa kulturnim doživljajem. Kultura i priroda Balija su najveće bogatstvo ovog ostrva: hinduistički hramovi, tradicionalne nošnje, žene koje vodu i hranu nose u posudama na glavi, najegzotičnije voće koje raste tik uz prozor hotelske sobe, šume sa preko 100 vrsta drveća svih nijansi i boja, mirisne plantaže vanile i citrusa… Bali ima sve - od Spa centara do kampovanja, surfovanja.

Tahiti

Francuska polinezija

Tahiti je često birana destinacija za medene mjesece i vjenčanja. Za razliku od bilo koje druge ljetnje destinacije na svijetu, idilična ostrva Francuske Polinezije i dalje oduzimaju dah i broj 1 su po izboru svjetskih putnika za destinaciju za proslavljanje bilo koje prilike. Bungalovi na vodi, bezbrojni bazeni, kolibice na plaži i Spa centri svjetske klase - Tahiti obiluje sadržajem i zaista je ekskluzivna destinacija. Putovanje za Tahiti je više bijeg od stvarnosti i

odstupanje od svakodnevne rutine od bilo koje destinacije na ovoj listi. Gdje se drugo možete probuditi u jutarnjim časovima okruženi tirkiznom bojom mora dok vam doručak donosi polinežanska žena u kanuu? Ili imati piknik na jednom od privatnih ostrvca? Nema luksuznijeg odmarališta za ultimativno zadovoljstvo od „Le Taha’s Island Resort & Spa“ sa 45 bungalova na vodi, 10 vila na plaži i 2 kraljevske vile na plaži. Najgori dio u vezi sa Tahitijem jeste da nakon putovanja, shvatate da bez obzira koliko volite sunce, more, koktele na plaži i finu hranu… ništa se ne može uporediti sa Tahitijem.

Maroko Maroko ima po nešto za svakoga, nudi nezaboravan noćni provod koji se dugo pamti. Klubovi su prilično moderni i pružaju provod do ranih jutarnjih sati. 78 Caffe Montenegro

Gdje otputovati za djevojačko veče?

Amsterdam

Destinacija za grupno putovanje sa prijateljima Prag ima sve - istoriju, pejzaže, avanturu. Plus, povoljnija je od najpopularnijih Evropskih destinacija.

www.hotelstore.me T+385 1 38 18 139, M+385 99 38 18 139

hotel@saniteh.com

Noćni život u Amsterdamu za grupu djevojaka koje slave djevojačko veče i željne su dobre zabave može ponuditi dosta. To je grad koji može ispuniti i najluđe ideje za proslavu djevojačke večeri. Kafići i pabovi su zastupljeniji od noćnih klubova a oni su odlični za prijatnu i relaksirajuću atmosferu. Amsterdam je takođe jedno od najboljih mjesta za žurke u Evropi, ako ste fan elektronske muzike.

HIGIENE AND PACKING SOLUTION

Kompanija PG PAK se bavi distribucijom higijensko-papirne konfekcije, ambalaže za pakovanje I dostavu hrane i kompletnog potrošnog materijala. Asortiman PG PAK-a posjeduje sve higijenske sertifikate i zastupnici su renomiranih evropskih proizvođača. PG PAK vrši distribuciju svojih proizvoda na teritoriji svih gradova Crne Gore.

PG PAK showroom: Donja Gorica, Berski put, Podgorica / 068 880 - 211 / e-mail: info@pg-pak.com Distributer za sjever: Pakcentar doo, Bijelo Polje / 069 166 - 066 / 067 289 - 805

HIGIENE AND PACKING SOLUTION

Za svako serviranje hrane u vašim ugostiteljskim objektima salvete su neophodne. Ako želite da su elegantne i dobrog kvaliteta, PG PAK nudi salvete poznatog italijanskog brenda Infibra.

PG PAK showroom: Donja Gorica, Berski put, Podgorica / telefon: 068 880 211 / e-mail: info@pg-pak.com Distributer za sjever: Pakcentar doo, Bijelo Polje / 069 166 -066 / 067 289 805

Stranac u Crnoj Gori:

Dr Thomas Wöhrstein, turistički ekspert i stariji savjetnik u Javnom preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore

Sačuvajte

blago

netaknute

prirode 82 Caffe Montenegro

Dr Thomas Wöhrstein je 11 godina vezan za Crnu Goru, u početku sa mnogobrojnim posjetama a onda i stalnim životom ovdje za koji kaže da mu je prilično lijep. Tokom poslovnog života - preko 25 godina, radio je u preko 40 nacionalnih parkova u 8 različitih zemalja. Nakon Crne Gore odlazi u Kanadu, kaže da će nam se vraćati i pratiti šta se dešava kod nas. Ono što će svakako zadržati osim prijateljskih i poslovnih veza, je pas Beti koji mu je sam došao na prag stana upravo kad je Tomas došao u Crnu Goru. Udomio ga je i vodi ga (ako treba i nosi) sa sobom gdje god ide u slobodno vrijeme – Beti je njegov crnogorski “suvenir”.

razgovarala: sanja golubović fotografije: lična arhiva

C.M: Šta je konkretno Vaš posao? - Moj posao je uglavnom kreiranje ponude koja se uklapa u ideju zaštite životne sredine tako da budu prihvaćene i da se dopadnu jednako turistima i domaćem stanovništvu. Stvaramo proizvode spremne za internacionalno turističko tržište i kompletan marketing za njih.

C.M: Kako Vi vidite naše Nacionalne parkove kao potencijal za turizam? - Naših pet nacionalnih parkova u Crnoj Gori pravi su dar zemlji. Nijedna druga evropska zemlja ne može se porediti. Njihov potencijal je veliki ali treba da ih razvijemo i to na ispravan način.

C.M: Kako biste najkraće opisali sa po jednom - dvije rečenice svaki ponaosob nacionalni park Crne Gore? - Da počnemo od Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Poseban je zato što je to jedini nacionalni park u Crnoj Gori koji nije smješten u planinama. Veoma je dostupan, čak i onim turistima koji ne planiraju šetnju jer mogu vidjeti gotovo sve ljepote njegove predivne prirode i rezervat ptica iz turističkog brodića. NP Skadarsko jezero još uvijek ima toliko puno razvojnog potencijala ali je priroda tamo jako osjetljiva i biće veliki izazov da se uspostavi fini balans održivog turizma i netaknute prirode koja je još uvijek atraktivna stranim turistima i flore i faune zbog kojih ga posjećuju. Nacionalni park Lovćen je takođe poseban ali veoma drugačiji. Iako je prilično ispod međunarodnog standardnog limita po veličini, on je važna oblast za floru i faunu. Ovdje se susreću dvije različite klime zbog čega je oblast veoma interesantna. Osim toga, tu je i jako puno kulturne baštine. Ovo je veoma drugačije od većine nacionalnih parkova u svijetu u kojima je priroda u centru interesovanja. Upravo tu razliku trebalo bi iskoristiti što bolje. Za Durmitor je korišteno mnogo superlativa i svaki je tačan. Svakako je to naš najpopularniji nacionalni park, naročito

gledano internacionalno. Više od 80% posjetilaca su stranci. Ti gosti vole da planinare a kanjon Tare, pod zaštitom UNESCO-a je poznat po raftingu. Skoro obilježen panoramski put Durmitorski prsten biće još jedna velika atrakcija za ljude koji ne žele da planinare. Biogradska gora ima poseban šarm. Ona je gusta, netaknuta šuma u kojoj se osjećate kao na ostrvu. Predivno je provesti vikend tamo naročito tokom ljetnjih mjeseci kada je u Podgorici vrelo. Nacionalni park Prokletije još uvijek je prilično nepoznat čak i u Crnoj Gori, ali on ima veliki potencijal, a veoma je lako predvidjeti veliki broj posjetilaca. Pogled sa Prokletija zaista je očaravajući. Treba ih vidjeti u jesen, sve te boje. Treba postaviti još više putokaza i staza za sanke kroz park. Ovo je tipično tlo za planinare.

C.M: Kako ste se Vi navikavali na naš mentalitet i da li ste preuzeli neke naše domicilne tipične navike? - Nažalost, usvojio sam neke od ovdašnjih navika vezanih za vožnju. Neke koje bih trebao odmah zaboraviti kada odem odavde. Nikad ne izlazim iz kuće bez mobilnog telefona što je nešto na šta nikad nisam obraćao pažnju ranije. Najveći obrok dana sad jedem naveče a ne za ručak kao što to radimo u

Njemačkoj, a i volim da sjedim u kafanama i posmatram prolaznike.

C.M: Koje su najveće i osnovne razlike u načinu života u Vašoj domovini u odnosu na Crnu Goru? - U Njemačkoj će vas ljudi pozvati na večeru u svoj dom, ne u restoran. Kako moja porodica nije ovdje, više izlazim sa prijateljima ovdje nego što sam to činio u Njemačkoj, pogotovo u Kanadi. Ima puno razlika, recimo, Njemci vole svoju mirnu nedjelju. Nedjeljom nećete čuti nikakvu buku. Niko ne siječe travu, ne pali bučne mašine, nema glasne muzike. To je ovdje potpuno drugačije ali sam naučio da vidim pozitivnu stranu svega.

Privilegije života u Crnoj Gori Život u neuporedivo opuštenijem društvu koje zna da uživa u trenutku i koje ne brine mnogo o mogućim i teoretskim problemima koji se mogu javiti u budućnosti. Život u okolini koja još uvijek ima dobar oblik i naravno lijepo vrijeme tokom gotovo cijele godine.

Dolina Grebaje u Nacionalnom Parku Prokletije

Istraživanje

Mala Crna Gora

„Volim da šetam po Gorici sa svojim psom Beti, tako sam stekao i mnoga nova poznanstva“

C.M: Da li je crnogorski narod pristupačan i ljubazan u odnosu na strance? - Crnogorski narod je prilično ljubazan i pristupačan. Nijesam imao nikakvih problema sa tim. Svi pokušavaju da pomognu i daju podršku. Jezik jeste barijera ne toliko na poslu ali među ljudima iz privatnog života sa kojima komuniciram - pričam na engleskom. Očekujete da ljudi pričaju engleski, naročito mladi ljudi, ali to nije slučaj. Ali na kraju, malo crnogorskog, malo engleskog, malo ruku i nogu - na kraju uvijek dobijem informaciju koju želim. Trebalo bi da naučim malo više crnogorskog, to je sigurno.

C.M: Na šta nikako nijeste mogli da se naviknete i nikad se nećete navići? - Na neka od ponašanja u vožnji se nikada neću navići. Glasna muzika čak i u izuzetno skupim restoranima, toliko da je teško voditi razgovor za stolom. Ljudi koji drže mobilni telefon tokom poslovnog razgovora ili se čak javljaju na pozive. To su stvari koje se ne tolerišu u Njemačkoj ali i u većini drugih zemalja. Način na koji se odnosite prema psima.

84 Caffe Montenegro

Stranci koji to vide odnijeće kući neke ružne uspomene.

C.M: Kako provodite slobodno vrijeme? - Moji dani su prilično isplanirani pa slobodno vrijeme uglavnom podrazumijeva vikende i praznike. Vikende obično provodim šetajući po našim parkovima. Nekad odem na primorje ali samo van sezone. Ležanje na suncu nije baš nešto što naročito volim. To mi je dosadno. Zbog toga volim Veliku plažu, tamo mogu da šetam ili makar posmatram kajtere. Dva puta godišnje idem na odmor. Božić provodim sa porodicom i prijateljima u Njemačkoj, a ljeti uvijek odlazim u Kanadu da uživam u svojoj kući koja je

na osami, bez komšija i usred kanadske divljine. Uvijek me tamo sačeka puno posla ali to je posao u kojem uživam. Ako nešto ne gradim ili popravljam u ili oko kuće, idem na turu svojim kanuom. Planinarenje nije toliko dobro u ovom dijelu Kanade jer je u pitanju prava divljina bez staza zbog čega je to jako teško.

C.M: Kako biste nam Vi markirali najdraže tačke u Crnoj Gori na ovoj maloj mapi naše zemlje? Kojih su to Vama najdražih TOP 5 lokacija u Crnoj Gori i zašto? - Volim planinu tako da ne iznenađuje da su četiri od pet omiljenih mjesta na sjeveru zemlje. To je mirna, tiha i predivna dolina

Netaknuta priroda, sačuvan kult porodice, religiozni sklad... Još uvijek imate mnogo netaknutih djelova prirode u svojoj zemlji. To vam daje prednosti u odnosu na zemlje koje to nemaju. Ali i odgovornost da ih očuvate za svoju djecu i njihovu djecu, jednako kao što su to učinili vaši preci. Takođe ponosite se time što vaše porodice još uvijek dobro funkcionišu i što su čvrsto tlo na koje se možete osloniti i graditi dalje i posljednja i ništa manje važna činjenica je etnički i religiozni sklad u kome živite.

Kanjon Nevidio

Moj crnogorski suvenir putuje sa mnom već 7 godina Mala Crna Gora

Nacionalni park Biogradska gora Info tabla na Skadarskom jezeru

Strancima kao razlog da dođu u Crnu Goru, osim kvaliteta prirode, navodim i to da je to veoma raznolika zemlja sa prijateljski nastrojenim stanovništvom i pristupačnim cijenama, u kojoj imate gotovo sve a da pritom ne morate izgubiti previše vremena na putevima. Moja najbolja koleginica Nela Lovćen zimi

Velika plaža

„Za sad nisam zadovoljan brojem njemačkih turista. Prije 40 godina dolazili su u mnogo većem broju. Čak 40% turista u to vrijeme bili su Njemci. Ovo godine ćemo biti zadovoljni ako postignemo 3%. Dobra vijest je da taj broj polako raste, polako ali sigurno“

86 Caffe Montenegro

U posjeti NP Švarcvald

Prva posjeta crnogorske radne grupe Nacionalnom parku Švarcvald 2007. god.

Kolege iz NP Švarcvald u posjeti Crnoj Gori

Na Skadarskom jezeru sa direktorom NP Švarcvald

Grebaje u Nacionalnom parku Prokletije. Pogled je fantastičan a staze za planinarenje odlične. To je divlji Durmitor i svi njegovi vrhovi i duboki kanjoni. To je vrsta otvorenog kraja koji mi godi, horizont je širok i mirno je i spokojno. Idealno mjesto za planinarenje ili hod na krpljama zimi. To je kanjon Mrtvice naročito u rano proljeće i kasnu jesen. Priroda oduzima dah a dok se penjem uz kanjon zamišljam kako su ljudi tu živjeli stotinama godina unazad. To je i NP Lovćen, naročito djelovi koji gledaju na more sa jedne, i planine sa druge strane. To je tako tipično za Crnu Goru a istovremeno i pogled koji ćete rijetko gdje vidjeti u drugim zemljama. Na kraju, tu je Ulcinj i njegova Velika plaža i Ada Bojana. Sviđa mi se taj prostor i pješčana plaža gdje volim da provedem noć u safari beach kampu na plaži i slušam talase cijele noći.

„Volim kada se nađem sa turističkim novinarima jer su to ljudi koji su vidjeli puno svijeta i znaju da naprave paralele.“ etničke i vjerske grupe. Ovo je lijep primjer iz kojeg i druge zemlje mogu da uče.

C.M: Jeste li gurman, šta Vi posebno volite od naše hrane? - Naravno, volim da jedem i volim crnogorsku hranu. Zimi tu je “teža” hrana sa velikim porcijama mesa i kačamakom, a ljeti više volim nešto lakše kao veliku salatu i ribu. Moje omiljeno pivo definitivno je Nikšićko a od vina ProCorde Plantaža.

C.M:Na šta se turisti najčešće žale? - Kritike se najčešće tiču smeća koje je svuda, divljih deponija, opasnih saobraćajnih navika, dugog čekanja na granicama i buke. Buka je uglavnom najveći problem evropskim turistima.

C.M: Šta Vas je do sad ipak najviše fasciniralo što ste vidjeli i doživjeli kod nas? - Teško je odlučiti se za jednu ili dvije stvari ali želio bih da pomenem kvalitet prirode u nekim djelovima zemlje i lijepi i mirni način života koji vode različite

C.M: Imate li neke omiljene restorane u Crnoj Gori i gdje su i koji su to i šta volite sa njihovih menija? - Restoran koji najčešće posjećujem u Podgorici je Pod Volat. Postoji više razloga za to. Prvo, sviđa mi se hrana i izvrsna usluga. A onda, najbliži je našim kancelarijama i dva puta mjesečno prisustvujem okruglim stolovima na njemačkom jeziku. Imaju odličnu Cezar salatu a dobar je i biftek. Sviđa mi se picerija Calabria i njihova Quattro Stagioni. Volim ribu iz restorana Ahh

Riba, a tu i tamo uživam u indijskoj hrani iz restorana Mantra. Zapravo volim raznovrsnost i trudim se da to maksimalno iskoristim.

C.M: Kada odete iz Crne Gore hoćete li nam se i zašto vraćati? Šta će Vam najviše nedostajati odavde? - Kada odem iz Crne Gore vratiću se u Kanadu. Iako ona nije tako blizu, sigurno ću se redovno vraćati da posjetim prijatelje i vidim kako se zemlja razvija. Biće interesantno pratiti razvoj tokom godina i vidjeti ko je učinio pravu stvar a ko pogriješio. Pored dobrih prijatelja svakako će mi nedostajati ljepota i raznolikost prirode.

Omiljeno mjesto u Kanadi tokom zime

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske eﬁkasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

126 GODINA PRAVIM O KAFU ZA VAS

hausbrandt.com

LAMEX COMMERCE D.O.O. Vuksan LekiÄ&#x2021;i, Tuzi bb, 81000 Podgorica, Crna Gora +382 67 66 56 64

- Iskoristi dan Nacionalni park Prokletije

netaknuta divljina

tekst: ana đurković foto: Vladimir Vučinić

Kada dođe vrijeme neumoljivih vrelina, jedini logičan bijeg je pogled u pravcu sjevera, tamo gdje se gomilaju silni oblaci i nebo je nešto tamnije boje. Odlučila sam se da posjetim dio Crne Gore koji najmanje poznajem. Par onlajn savjeta i telefonskih poziva i već sam bila na putu ka Andrijevici, Plavu, Gusinju i dalje do Nacionalnog parka Prokletije 90 Caffe Montenegro

Na putu…

Gužva na samom izlasku iz Podgorice u pravcu Kolašina pomalo je obeshrabrivala. Odlučila sam se za alternativu -stari put koji vodi sa Bioča, preko Bratonožića, Veruše, Mateševa, Trešnjevika, spušta se na Andrijevicu i dalje do Plava i Gusinja. Ovaj put iako ne naročito lak, svakom ko je voljan da uloži mali napor i odrekne se udobnosti magistralnog puta otkriće nezaboravnu avanturu kroz predivne i raznolike krajeve. Da bi se, od Podgorice, uključili na ovaj put treba da skrenete iz mjesta Bioče desno, preko mosta na Morači i dalje samo pratite put i table. Put je pretežno dobar, prilično je uzak i krivudav, na pojedinim mjestima neravan ali sve to brzo zanemarite opčinjeni ljepotama krajeva kroz koje prolazite. Predlažem nekoliko pauza: prvu na Veruši gdje ćete odmah osjetiti olakšanje od vrućine i drugu na Trešnjeviku, odakle još četiri kilometra novog puta vode do katuna Štavna podno Komova, koji je priča za sebe i po ljepoti i po onome što nudi. Moje konačno odredište bila je dolina

Grebaje, na sedam kilometara od Gusinja. Ovdje su se stvari već komplikovale jer pravci i smjernice nisu dovoljno jasno postavljene i nisu uvijek uočljive, ali ukoliko niste cjepidlaka, ovo vam neće predstavljati veliki problem. Uostalom, lokalno stanovništvo je ljubazno i gostoprimno i rado će vam pomoći da stignete do svog odredišta.

Put do Grebaje prep un je različitih i neočekiva nih prizora očuvane pr irode. Pogled na Taru, Veru šu, Komove, Plavsko jez ero i dalje ka centru Gr ebaje avantura je sama po sebi.

Dolina Grebaje

U Grebaju sam stigla u sumrak tako da nisam imala ideju o terenu i geografiji mjesta gdje se nalazim ali obrisi oštrih vrhova po mjesečini i svjež, mirisni, vazduh govorili su mi da će jutro biti posebno. Moj smještaj, pored planinarskog doma, bilo je etno selo Grebaja. To je relativno malo selo sa četiri višespratna bungalova i nekoliko apartmana, velikim restoranom sa impresivnim pogledom i prijatno sređenom prilaznom baštom. Domaćini u etno selu su prijatni i gostoprimni pa će vam avantura početi lijepim osjećanjem pripadnosti. Opijena prohladnim vazduhom, koji kao da vas mazi posle podgoričkih 35 stepeni, zaspala sam rano, sanjajući o jutru u ovoj lijepoj dolini. Bitno je odmah naglasiti da u Grebaji nema signala za mobilni telefon što u startu znači pravi odmor i potpuni bijeg od svakodnevnih obaveza. Probudila sam se u šest… Obično bih u Podgorici stavljala telefon više puta na „snooze“, mrcvarila se po krevetu, imala monolog na temu da li ustati i na kraju se, još uvijek uspavana, odgegala iz kreveta oko devet. Vazduh,

Šetnja Grebajom ujutru je poseban doživljaj. Usnula dolina, vrhovi okupani prvim suncem, tanka, rosna paučina i otvoreni behari cvijeća pravo su značenje luksuzA

Dolinu krase i ogromne stijene, zaostavština moćnih lednika koji su se ovuda kretali

92 Caffe Montenegro

Najatraktivniji vrho vi za uspon su Karanfi li Očnjak koji se nalaz e iznad doline Grebaje .

Surovi kontrast bajkovito lijepe doline i njenih divljih stražara visoko gore, izaziva strahopoštovanje priroda, jutarnja rosa i simfonija ptičjeg hora Grebaje pune energijom pa jedva čekate da ustanete i izađete vani, budete sami sa sobom i divljinom. Šetnja dva kilometra dugom Grebajom rano ujutru je poseban doživljaj. Usnula dolina, njeni zeleni vrhovi okupani prvim suncem, tanka rosna paučina i otvoreni behari cvijeća zapravo su ono što bi riječ luksuz trebalo da predstavlja. Zaglađena freškom travom, šarena od bezbrojnih planinskih cvjetova, sa neodoljivom vibracijom koju stvara bezbroj pčela i drugih insekata koji kreću na doručak, leži prostrana Grebaja. Ovu ljepoticu čuvaju snažni, oštri masivi, gromuradni i namrčeni vrhovi Prokletija. Surovi kontrast bajkovito lijepe doline i njenih divljih stražara visoko gore, izaziva strahopoštovanje i onaj osjećaj sićušnosti. Ovaj doživljaj baca u zaborav sve ono što vas tišti, sve probleme i brige i ispunjava vas mirnom jednostavnošću. Ovakva mjesta čine nas iskonskim ljudima, ogoljenim od

gradskih života i prepuštenim samo sebi i svojim istinskim željama i emocijama. Nakon šetnje činiće vam se da vam ništa više nije potrebno, nahranjeni zdravim okruženjem i opijeni vazduhom nećete osjetiti ni glad, ni žeđ, niti umor. Ukoliko ste u dobroj formi, poznajete osnove bezbjednog i razumnog kretanja po planinarskim stazama, onda će savladavanje vrhova Prokletija iznad Grebaje biti nezaboravna avantura. Iako postoje planinarske markacije staza valja biti oprezan jer ih nije uvijek lako naći. U pohod ne krećite sami ili u paru ukoliko niste u dobroj formi i bez prethodnog savjetovanja sa lokalnim stanovništvom i vodičima. U Prokletijama su nažalost nerijetki primjeri neopreznih i nepripremljenih ljubitelja prirode koji se završavaju i smrtnim slučajevima. Zato, dajte se zdravom razumu i budite oprezni a planina će vas za uzvrat nagraditi otvaranjem jedinstveno lijepih vrata i prozora u neku drugačiju dimenziju postojanja.

Oko Skakavice

Oko Skakavice i vodopad Grlje

Dalje od Grebaje ušuškana su još uvijek dovoljno nenaglašena blaga izvanredne vrijednosti i ljepote. Jedno od njih je Oko rijeke Skakavice, njen vodopad Grlja, nevjerovatan kanjon i dalji sliv koji nakon spajanja sa vodom sa Ali-Pašinih izvora čini Vruju koja teče dalje prema Gusinju. Do Oka Skakavice dolazi se asfaltnim i makadamskim putem koji nije lako pogoditi jer su oznake i smjernice veoma čudno i neadekvatno postavljene a sa druge strane, mještani, iako izuzetno prijateljski nastrojeni i željni da pomognu, nerijetko ne govore crnogorski ili engleski jezik pa se nije lako snaći i pogoditi pravi put do atrakcija. Ali ako ste u dobrom raspoloženju i to se može pretvoriti u avanturu jer svaki promašeni put vodi do sela ili kraja izvanredne ljepote sa starim kućama i pomalo zaboravljenim načinima življenja. Oko Skakavice je vrelo u blizini sela Vusanje, u još jednoj divnoj dolini Ropojana, koja se nalazi na 1000 metara nadmorske visine. To je okrugla, ljevkasta vrtača iz koje izbija najjače vrelo

94 Caffe Montenegro

u cijeloj oblasti Prokletija. Voda iz Oka je izuzetno hladna i pravo je osvježenje ukoliko ste žedni ili vam je vruće. Iako je ljeti Oko prilično smanjeno jer se voda povlači i miruje i ima jako malo prelivanja na površini, ovo vrelo je izuzetne ljepote. Njegova tirkizna dubina sa predivnim kolornim gradacijama sve do bijele boje kako se vrelo širi i visokim stijenama koje se izdižu iznad njega kao neki gordi stražari, ostaviće vas bez daha. U ljetnjim mjesecima voda je prilično niska na pojedinim mjestima pa je moguće spustiti se do korita Skakavice u dijelu njenog toka do vodopada Grlje (nekih 2,5km). Korito je izuzetno lijepo, čisto i netaknuto pa je doživljaj sjedjeti na ogromnim stijenama i posmatrati bistru Skakavicu kako žurno tjera dalje svoj put. Skakavica u svom daljem toku nailazi na visoke grede koje je pregrađuju i usmjeravaju dalje niz 30 metara dugačak vodopad Grlje. Kanjon kroz koji dalje teče je nepoznanica mnogima, izuzetno je zahtjevan i opasan a po riječima speleologa i rijetkih avanturista koji su ga istraživali, izvanredne ljepote koja, po atraktivnosti, parira kanjonu Nevidio.

Skakavica u svom daljem toku nailazi na visoke grede koje je pregrađuju i usmjeravaju dalje ni z 30 metara dugačak vodopad Grlje. Kanj on kroz koji dalje teče je nepoznanica mnogim a

Korito skakavice izuzetno je lijepo i čisto pa je doživljaj sjedjeti na ogromnim stijenama i posmatrati bistru vodu kako žurno tjera svoj put dalje

Ali-pašini izvori Cijeli kraj u podnožju Prokletija bogat je vodom ali možda najbogatiji i svakako najzanimljiviji izvori su Ali-pašini izvori u Gusinju. Na površini od oko 300m2 iz zemlje kulja bezbroj manjih izvora čineći atraktivne izvore. Samo mjesto veoma je važno za Gusinjane i dio je njihove istorijske tradicije okupljanja i proslava.

Plavski biseri Sljedećeg dana odlučila sam se da istražim Plav. Nedaleko od Gusinja, lijepa varoš sa oko 4000 stanovnika, najveća je opština ovog dijela Polimlja. U Plavu je sve nekako tiho i skladno. Bajkovite tradicionalne kuće i kule prosute po brdašcima, malo središte koje vrvi od života i visoke stare kule i džamije čine ga interesantnim i autentičnim. Plav ima tri dragulja: Kulu Redžepagića, Staru Džamiju i Plavsko jezero. Kula Redžepagića i Stara Džamija od izuzetne su kulturne, istorijske i arhitektonske važnosti i stavljene su pod zaštitu države. Kula, odbrambeno-stambeni objekat čuvene begovske familije Redžepagić, ponosno stoji iznad Plava, sada čuvajući grad od zaborava i pozivajući prolaznike i turiste k sebi. Unutrašnjost kule jednako oduševljava kao i njena spoljašnjost. Kroz tri sprata provešće vas nasmijani Šućo Redžepagić koji je rođen i živio u kuli. U kuli kao da je vrijeme stalo i još uvijek možete osjetiti mirise porodičnog života, toplinu ognjišta i vratiti se u vremena kada je život bio mnogo jednostavniji. O važnosti ove građevine iz 15. vijeka (vjeruje se i ranije) govori i činjenica da je njegova arhitektura primjer

96 Caffe Montenegro

za izučavanje na brojnim fakultetima. Čaršijska džamija je objekat jedinstvene ljepote i arhitekture. Njena predivna drvena fasada i unutrašnjost stoji još iz doba Osmanlija, kao prvi primjer njihove gradnje na prostoru Polimlja. Kada obiđete lijepi Plav i uvjerite se u jedinstvenu vrijednost starih načina gradnje i stilova života, potražite mir i odmor negdje na obali Plavskog jezera, sa bilo koje strane. U vrelim ljetnjim mjesecima možete se rashladiti i kupanjem ili veslanjem jezerom što je opet posebna čar i doživljaj. Iako sam svojim produženim vikendom vidjela minijaturni dio ovog dragulja Crne Gore, vozila sam se nazad, sa osjećanjem da sam vidjela sve. Poput starih projekcija porodičnih snimaka, pred očima su mi ukradeni kadrovi divljih ljepota koje svakodnevno ispunjavaju živote mještana. Sada je poneđeljak. Dok napolju trube sirene kola, zvone telefoni i svi negdje žure, u mojim mislima je mir jer sam vidjela prirodu u svom najsirovijem i najdivnijem izdanju, onu koja vas opomene da su vaše dnevne brige i problemi smiješno nevažni

Kula Redžepagića

Kad obiđete Plav i uvjerite se u vrijednost starih načina gradnje i stilova života, potražite mir negdje na obali Plavskog jezera

; Ä? `

S NAJVEÄ&#x2020;IM

zvanicnim

STANDARDIMA

Poznati, kultni budvanski restoran Mozart svoj Ä?uveni kvalitet oliÄ?en u viĹĄedecenijskom povjerenju gostiju iz cijelog svijeta, potvrÄ&#x2018;uje i posjedovanjem sertifikata koji garantuju provjeren kvalitet i visok standard u svakom segmentu sadrĹžaja. Mozart posjeduje standarde HACCP ISO 9001 i ISO 14001. Mozart je restoran na istorijskom mjestu, u porodiÄ?noj kuÄ&#x2021;i u Starom gradu Budva, ali i sam je pisao istoriju ugostiteljstva metropole turizma. To je mjesto sa dugom tradicijom Ä?uvene istoimene slastiÄ?are, a danas je to familijarni restoran koji je od 1994. godine u vlasniĹĄtvu porodice VuÄ?koviÄ&#x2021;. Na meniju restorana preovlaÄ&#x2018;uju mediteranska i domaÄ&#x2021;a jela, a riblja kuhinja je onakva kakva se oÄ?ekuje na samoj obali mora! Specijaliteti kuÄ&#x2021;e su: Mozart paĹĄta, budvanska paĹĄticada, biftek sa voÄ&#x2021;em, riblji fileâ&#x20AC;Ś a od ove godine u ponudi je i domaÄ&#x2021;a pita.

CaďŹ&#x20AC;e Restoran MOZART vam otvara vrata i nudi izvanrednu gurmansku ponudu jela i kolaÄ?a. Iznenadite svoje nepce i uplovite u carstvo ukusa i dobre usluge.

8 ÂŻ VAĹ A Ä&#x152;ULA SU a a NAĹ A BRIGA. UĹ˝IVAJTE!

100 Caffe Montenegro

- Pruga Nikšić - Podgorica -

70 godina postojanja

Gradili su je nesalomivi, sa mnogo volje i elana, a tek što su sa leđa skinuli teško breme Drugog svjetskog rata. Porušenu zemlju trebalo je obnoviti, izgraditi. U tu novu borbu išlo se sa pjesmom i žarom u srcu jer je sloboda, bez koje nema života, bila osvojena. Glad, oskudica, nemaština, ručna kolica bili su stalna pratnja hrabrim graditeljima. Gradili su svoju zemlju, spajali su dva crnogorska grada sa oko 40% teritorije Crne Gore. Gradili su tada prugu snova. Od tada je prošlo 70 godina. tekst: krstinja zečević fotografije: branka gardašević, Andrija Kasom

Građena sa ljubavlju U razvoju željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori pruga Nikšić – Podgorica ima izuzetan značaj. Ona spada u treći period u nastanku, izgradnji i eksploataciji crnogorske željeznice, koji traje kroz nekolike faze: od kraja Drugog svjetskog rata do referenduma o državnoj nezavisnosti Crne Gore, 21. maja 2006. godine. Ovaj posljednji datum nosi određenu simboliku kao i 13. jul jer je pruga na taj datum 1948. godine puštena u saobraćaj. Stanje saobraćaja u jednoj zemlji prati privredni napredak, a ključna prepreka napretka je loša saobraćajna infrastruktura. Slabost saobraćajnog transporta jeste loša povezanost u cjelini i nesklad između drumskog, željezničkog i pomorskog saobraćaja. Željeznički saobraćaj ima uslove da se brže razvija i da iskoristi prednosti u odnosu na ostale

saobraćajne grane. Zato i Evropska zajednica izdvaja u posljednje vrijeme znatna sredstva u cilju razvoja naše države i po tom pitanju. Glavni zadatak je rekonstrukcija pruga, kao što su Nikšić - Podgorica koja je već završena, zatim rekonstrukcija pruge Vrbnica - Bijelo Polje – Podgorica – Bar, pa od Bara do albanske granice. Evropska Unija je zainteresovana i za rekonstrukciju pruge Čapljina – Trebinje - Nikšić kao i za prugu Pljevlja - Bijelo Polje - Berane i granica sa Kosovom. Nadajmo se da će uz pomoć tih fondova ubrzo početi izgradnja pomenutih pruga jer bolja saobraćajna povezanost znatno utiče na standard stanovništva i sve privredne grane. Za središnji i sjeverozapadni dio Crne Gore nemjerljiv je značaj rekonstruisane pruge Nikšić- Podgorica.

Prvi vozovi njenim šinama prošli su prije skoro sedam decenija i otada je do danas prošla kroz razne faze svog života, vrlo uspješne i manje uspješne ali izborila se za opstanak. Te 1948. godine prugu je gradila omladina, sistemom omladinskih radnih akcija. Ali nju su gradili i svi ostali bez obzira na godine, jer su svi jedva čekali da se na taj način povežu ta dva grada. Radilo se u vrlo teškim uslovima često

nju su gradili svi, bez obzira na godine, jer su svi jedva čekali da se na taj način povežu ta dva grada 101

Rekonstrukcija nakon 40 godina Sve na ovom svijetu ima rok trajanja pa i ova saobraćajnica. Eksploatisana je preko 40 godina i bila je na izdisaju. Moralo se nešto preduzeti i to u novim i te kako teškim vremenima. Loše stanje se ogledalo u sporoj vožnji od oko 30km/h pa se putovalo više od dva sata od Nikšića do Podgorice. Donešena je odluka da se pruga rekonstruiše čitavom dužinom, praktično da se gradi nova pruga. A to znači da se prekine saobraćaj

Foto: Andrija Kasom

bez potrebnog alata. Ali imali su graditelji hrabro srce i dobre mišiće spremne za sve podvige. Korak po korak, napredovalo se nekad sporo, a nekad brže što je zavisilo od terena, uglavnom planinskog sastavljenog najviše od krečnjaka. I okolno stanovništvo je imalo svoj udio u izgradnji. Raščišćavao se teren, pripremala hrana, odjeća. I muško i žensko dalo je svoj doprinos. Tako dan za danom sve do 13. jula 1948. godine. Pruga je na taj dan puštena u saobraćaj. Bio je to veliki podvig i jedinstvo srca i čelika. Pruga je imala uski kolosjek. Normalni kolosjek je postavljen 1965. godine i od tada se, do skore rekonstrukcije, skoro ništa nije ulagalo u ovu prugu.

i počne sa remontom. Zaključeno je da priča ima javni interes za naš prostor. Obezbijeđen je novac iz evropskih fondova i fondova naše države u iznosu od 70 miliona eura. Rekonstrukcija je tekla prilično sporo a počela je u maju 2006. godine. Prije toga datuma skoro jednu deceniju vozovi nijesu saobraćali. Dužina pruge je 56,6 km otvorene pruge i 9,7km staničnih kolosjeka. Od Nikšića do Danilovgrada brdskim terenom pruga prolazi 34,5km.

Ravničarskim terenom prolazi 22,10 km pruge od Danilovgrada do Podgorice. Pruga ima 12 tunela dužine 3,44 km i 9 mostova, 8 betonskih a deveti čelični je Ostrog. Ispod pruge je ostavljeno 45 propusta, a svi pružni prelazi su adekvatno obezbijeđeni. Na putu kojim pruga prolazi nalaze se mnogobrojna mjesta od istorijskog značaja koja svjedoče o životu i prije dolaska Slovena na ovom području.

“Omladinska pruga Nikšić – Podgorica po mnogo čemu je jedinstvena. Ona je sama po sebi velika i rijetka priča, složena i nedopričana – priča o pruzi i njenim graditeljima, o surovoj prirodi i snazi mladosti, o vjeri u nemoguće i moći ljudskog duha i ruku.” (Branislav Kovačević)

102 Caffe Montenegro

U novije vrijeme vidi se mnogo više oranica što znači da se povećava proizvodnja hrane

103

Kroz Bjelopavlićku ravnicu krivuda modro plava Zeta, okolne šume i livade predstavljaju prirodno bogatstvo

Na nekoliko kilometara od Podgorice nalazi se Duklja, najveći centar iz doba Rimske dominacije na ovim područijima. Postoje realni planovi da se ovaj arheološki dragulj Crne Gore približi svijetu. Propusna moć nove pruge je mnogo veća. Dužni prelazi su urađeni sa najsavremenijom opremom, tako da je bezbjednost podignuta na najveći nivo. Upravljanje i regulisanje saobraćaja vrši se telekomandom, što znači na najsavremeniji način. Na ovom putu se osjeća komfor i sigurnost. Vozovi se u prosjeku kreću 65km/h tako da se put između Nikšića i Podgorice pređe za oko sat vremena. Efekti urađenog remonta su mogućnost boljeg i maštovitijeg putničkog saobraćaja kao i teretnog što normalno odgovara kompanijama koje koriste željezničke usluge. Svečano otvaranje, slobodno možemo reći nove pruge, bilo je 1. oktobra 2012. godine. Bio je to veliki događaj i odgovorni ljudi su govorili o značaju ove saobraćajnice. Kako rekoše srećni su zbog realizacije projekta. Ipak čuli su se glasovi da je ovo bila preskupa investicija, no uvijek treba gledati na dalje staze, te se ovakvi projekti moraju isplatiti. Posebno ako ova

104 Caffe Montenegro

pruga u budućnosti bude dio međunarodne putne infrastrukture koja će povezivati mnogo veće tržište. Novi vozovi, savremeni kao oni u Španiji i Italiji prolaze ovom prugom od 13. jula 2013. godine. Kupljeni su na Pirinejskom poluostrvu, najnovije su tehnologije i vrlo su udobni. Imaju 180 mjesta. Glavne stanice na ovoj pruzi su Nikšić, Danilovgrad i Podgorica. Posebno je lijepa stanica u Nikšiću koja je takođe rekonstruisana i uređena. Sagrađena je od klesanog kamena davne 1938. godine, kad je jedina željeznička pruga spajala ove krajeve sa Hercegovinom i Evropom. Put kojim ima šta da se vidi Na putu od Nikšića do Podgorice ima šta da se vidi. Iz grada se izlazi mostom preko Zete, pa se ulazi u tunel (dug 1230 metara) kroz Poviju. Izgradnja tunela je bila veliki poduhvat – “bitka” sa terenskom konfiguracijom prilikom gradnje pruge. Odmah se osjeća razlika u klimi, a to se vidi i po biljnom svijetu koji ranije počinje sa vegetacijom. Iz brdskog terena postepeno se prelazi u niži pa onda i sasvim ravni teren. Kroz Bjelopavlićku ravnicu krivuda modro plava Zeta, okolne šume

i livade predstavljaju prirodno bogatstvo. U novije vrijeme vidi se mnogo više oranica što znači da se povećava proizvodnja hrane. Pruga prolazi i kroz značajna istorijska mjesta koja nas podsjećaju da je na ovim područjima tekao život mnogo prije našeg dolaska. Provozajte se prugom Nikšić Podgorica, osjećaćete se lijepo, udobno, a oči će vam biti pune sreće gledajući te lijepe predjele i njihove znamenitosti.

108 Caffe Montenegro

- P u t op is Istanbul

U Stambolu na Bosforu Tekst: Milo Radonjić fotografije: Đorđe Đorđioski, Depositphotos

Možda je bila puka koincidencija to što je upravo Ilma Karahmet sa plejera intonativno savršeno, tačno njedrila riječi čuvene pjesme “U Stambolu na Bosforu”, a ja tad prolazio pored “Istanbul Royal” hotela. Premda nijesam bio zalegao nego su moja čula željno iščekivala nova iskustva grada. X-factor je odavno završen. Istanbul ih je pun. Na svakom ćošku najrazličitiji faktori. Neću izmišljati toplu vodu pokušavajući da nađem nove definicije. I Istanbulski faktori su takodje “X” faktori. 109

Kad i kako promijeniš mišljenje o gradu Kako u svakom gradu, tako i u Istanbulu, ljeto može biti manje ili više čarobno. Spletom spektakularno mučnih okolnosti, igrom najrazličitijih karmi, namjernim slučajnostima, predviđenim nepredvidivostima i burnim dogovorima, neko od proteklih Novih ljeta sam dočekao u Istanbulu. Gradu koji je stvoren za katarzičnu ljubav ili pak romansu, neosporivo tvrdim. Premda, tada sam izgovorio da ovo nije grad u kojem bih mogao da živim. Neću reći: “Sve se može kad se hoće”, kazaću da sam promijenio mišljenje. Ovo je grad u kojem bih mogao da živim.

AYA SOFYA(desno) Dolmabahçe Beşiktaş (dolje lijevo) Boğaziçi Üniversitesi (dolje)

110 Caffe Montenegro

Mišljenja se mijenjaju. Samim tim se i ljudi mijenjaju. Mijenjajući mišljenja – ljudi mijenjaju sebe. Ne znam postoji li idealan recept koji će tačno odrediti koliko je dana potrebno provesti u određenom gradu kako bi se stekao realan utisak o njemu. Ne vjerujem u turističke priručnike. Mrzim mape gradova. Zaobilazim centre dešavanja i atrakcije za mase. Volim da lutam. I tvrdim da iz lutanja proizilaze najbolji

pronalasci. Isto kao što tvrdim da se u kafanama sklapaju najdugovječnija prijateljstva. Prateći tok promjene misli, pokušaću da Istanbul dovedem u konekciju sa zabludom o podudarnosti idealne forme i kvalitetne sadržine. Proporcionalna jednakost nikako više neće stajati između te dvije riječi. Forma ne određuje sadržinu. Sadržina nema uvijek formu. Ponekad samo pluta i mijenja mjesto boravka.

Kapali ČarŠija, Fatih

Grad koji je stvoren za katarzičnu ljubav ili pak romansu... Lijepa forma ne znači kvalitetnu sadržinu. Isprazna sadržina nije garantovala spektakularnu formu. Niko ne zna šta se krije ispod ukrasnog papira. A pokloni ispod jelke izgledaju savršeno. Na osnovu pet dana koje je turistička agencija planski udesila, nijesam stekao sliku Istanbula kakvu sam očekivao već - KALABALIK (na turskom ta riječ znači: prenatrpano, prevelika gužva, previše ljudi na jednom mjestu). Eto to je sve što sam mogao da zaključim o gradu čije sam ulice godinama kasnije svakog dana samoinicijativno bezbroj puta prolazio. Zato što su jedne od najljepših.

Çamlıca tepe, Uskudar

Ljubav na drugi pogled: Istanbul Royal Hotel Mjesto trenutne radnje je “Istanbul Royal Hotel“. Hotel se nalazi odmah pored bulevara Ataturk u Istanbulu, na 200 metara od Džamije Pertevnijal Sultanija i nudi restoran u kome se služe turski

specijaliteti i besplatan bežični internet u cijelom objektu. Tramvajska stanica Aksaray se nalazi na 100 metara od hotela. Do Karpali čaršije se od hotela pješice stiže za 10 minuta. Misli se kao ping-pong loptica prebacuju iz prošlosti u sadašnjost nevjerovatnom brzinom.

111

Karaköy na prvi pogled djeluje sivo, nedovršeno, istovremeno razbacano i skučeno. A ustvari je skriveno blago 112 Caffe Montenegro

Kadkikoy Çarşı

Kıliç Ali Paşa Sokak Karabatak, Karakoy

Milo radonjić, autor teksta u atmosferi istanbulske ulice

Hotelsko prelijepo zdanje okićeno sjajnim bezbrojem zvjezdica. I onih koje su zaslužene, i onih koje formom liče na one koje su zaslužene. Važno je napomenuti da standardi hotelskih zvjezdica u Turskoj ne važe sa ostatak Svijeta. Neden? Bilmiyorum (na turskom: Zašto? Ne znam.) Fasada hotela je uvijek jednako bijela, dvorski stubovi jednako stameno stoje, i staklena rotirajuća vrata su i dalje kristalno čista. Prepoznao sam od ranije i čikicu koji nove goste dočekuje baš ispred tih vrata. Prepoznao sam i

Karakoy Iskelesi

oduševljenja na licima gostiju koji ulaze u hotel, kao i razočaranost onih koji iz njega momentalno izlaze. Forma nas sve

da zavarati. Nije snobizam u pitanju, ljudi smo. Volimo da vidimo lijepo. Ovo je svijet vizuelnog, stalno to ponavljam. Prvo što nas privuče je ono što je oku prijemčivo. A “Royal Istanbul” sija baš kraljevski. Podsjeća na to da će nas nadjačati i nadživjeti. To je tužno, i to frustrira. Ali to je umjetnost, i njoj je takvo nešto dozvoljeno. Sahranivši prošlost, možemo zakoračiti u ostatak vječnosti koja nam je predodređena - “Tonight I’m gonna burry that horse in the ground.” Karaköy Dear Karaköy, When I first saw you, I said: “Oh, my…” Mjesto trenutne radnje je Karaköy. Misli su tu, gdje i treba da budu. Ovdje i sada, kako ih je Valter Benjamin učio. Uživaju u svim trenutnim i prisutnim aurama. A aura je koliko je i X faktora. Na svakom ćošku po neka. Karaköy - smješten između stanica Eminonu i Tophane, naizgled neprimjetan. Formom ne obećava. Nekako čudno raspoređen, ostavlja utisak neplanirane urbanizacije. Zaboravljeni dio centra univerzuma. Petlja preko koje se samo prelazilo kako bi se do željene destinacije stiglo. Na prvi pogled djeluje sivo, nedovršeno, istovremeno razbacano i

113

Zaboravljamo čula

Kıliç Ali Paşa Sokak Karabatak, Karakoy

skučeno. A ustvari – skriveno blago. Zaobišao sam popularnu obalsku stražu, skupocjene restorane koji prodaju zamrznutu ribu, i iste one ljude koji ponovo nerazgovjetno viču neko ime koje prodaju za bir lira, bir lira, bir lira… (turski: “jedna lira”). Prošao sam nekoliko nezgrapnih, i malo više sićušnih i tananih ulica, konstantno se pitajući vrtim li se u krug, i da li neko odozgo posmatra sve učesnike koji kroz ovaj lavirint prolaze. Pitao sam se hoću li

Kıliç Ali Paşa Sokak Karabatak, Karakoy

114 Caffe Montenegro

tu gdje im je na

ikad uvježbati putanju, ako ikad uspijem da izađem na kraj sa ovim mjestom. Pri pomisli na beskonačno kružno beznađe, nabasao sam na do sad najljepši istanbulski prizor. Već je bio sumrak, i sva potrebna svjetla su bila upaljena do one mjere da zadaju mliječnu atmosferu iz koje čekate da se nešto izrodi. Ulica je prilično uska, a opet dovoljno široka. Sa svake strane ispunjena zelenilom. Listovi su čak prekrili i nebo. Izigravali su prozračnu tavanicu išaranu lampionima svih boja. Zbog prigušene svjetlosti zjenice se šire i gutaju obojeni dio oka pokušavajući da upiju što više prizora koji se ispred njih otvara. Tu stojimo mi – ljudi. Sa ogromnim, raskolačenim očima. Svi gledamo u besprijekorni svod, pokušavajući da prebrojimo sve lampione. Oni koji vise na improvizovanoj tavanici se miješaju sa onima koji su u našim glavama. Jer, lampioni su uvijek u glavama. Svaki put se zabrojimo, pa se blesavo smijemo, pa krenemo ispočetka. Nikad nam ne dosadi. Uživamo u kafi, kolačima, pikantnoj hrani egzotičnih ukusa i nama nepoznatih ali ukusnih sastojaka... Gledamo savršeno stilizovane persone koje kao po pisti nose kreacije koje se

jljepše

fe najsavršeniKaraköy: pijemo ka e iz najrazlilaz jih ukusa, koje do Ostajemo ta. ije sv čitijih krajeva ovima nane. list sa i ad un vjerni lim pr ju ogledamo Katkad turskom ča se u profiteroo kroz prste. Gušim ima. Topimo lač ko e lama i tre leć vrstama se u lazanjama, svim nim isa pašte, i svim nedefin porijee čij a im pikantnim začin jer za to i, rit otk mo će klo nikad ne tovani. prosto nijesmo talen

ne ponavljaju. Ne pronalazimo uniformisane, do one kojima je trenutni posao da nam budu na usluzi. Prste gubimo provlačeći ih kroz duge, svilene vlasi. Čula zaboravljamo tu, jer im je tu najljepše. Na kraju, poželimo i oči da zakačimo za onu improvizovanu tavanicu, kako bi preko noći prebrojile sve lampione, bez onih koje smo ponijeli u glavi, da sijaju, umjesto očiju. Ali, kako bismo onda pronašli put koji nas iz ovog lavirinta vodi natrag? Kako bismo onda uspjeli da odgonetnemo sve ljepote koje se kriju iza još skrovitijih ulica? Oči uvijek nosimo sa sobom. I radujemo se ljetu u Istanbulu. Zato što je čarobno.

Elegija Syrah Syrah Rose vino koje se obično pravi metodom „saignee“ od 100% syrah varijateta. Ima sjajnu rubin crvenu nijansu i ukuse zrelih crvenih bobica, hibiskusa sa povremenim tragom olspajs bijelog bibera i zelenih maslina. Njegove intenzivne voćne arome su nevjerovatne. Uglavnom podsjećaju na maline i jagode. Ukus je srednje pun sa prijatnom harmonijom i voćno-slatkom zaokruženošću. Rose Syrah najbolje je poslužiti nešto toplije u odnosu na temperature frižidera regularnih vina.

www.dalvina.com.mk Ekskluzivni zastupnik Dalvina vinarije za Crnu Goru je COMPANIA DE VINOS

Gastro preporuka uz ovo vino:

Savršeno ide uz deserte poput čizkejka, kadaif od suvih urmi a izuzetan je sa pepperoni picom ili činijom čilija.

CM klub Hoteli Adria, Budva, + 382 (0) 33 680800 Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Aurel, Podgorica +382 (0)78 113333 Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520 BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805 Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000 Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153 Budvanska rivijera, hotelska grupa Budva ,+382 (0) 33 451640 Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702 CentreVille Hotel & Experiencese, Podgorica, +382 (0) 67 875202 Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100 Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414 Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021 Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039 Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204 Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093 Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000 Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814 Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206 Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545 Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500 Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442 Franca, Bar +382 (0) 30 55 920 Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067 Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666 Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008 Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443 Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483 Hostel City Center, 118 Caffe Montenegro

članovi cm kluba Beograd +381 (0) 11 2644055

Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Bonita, pizzeria, Kotor

Splendid, Bečići

Bonsai fresh market&bar, Podgorica, +382 (0) 67 170681

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Royal, cafe bar i plaža, Bar

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Carpe Diem, cafe, Bar

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

Casper, Budva

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859 Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Kalamper hotel & Spa Bar + 382 (0) 68 333833

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Laguna hotel & restoran, Podgorica +382 (0) 67 614777

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Lazure Hotel &Marina, Herceg Novi +382 (0) 69 360570

Ziya, Podgorica +382 (0) 67 229000

Majestic, Budva, +382 (0 )68 012940 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623 Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000 HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233 HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075 HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788 HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281

MD, Bar +382 (0) 30 305124

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Ugostiteljski objekti

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501 Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 Cesare, café-bar, Kotor Copacabana, Ulcinj Cuba, cafe bar, Petrovac Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 Čudna šuma, cafe bar, Žabljak De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 Dominus, cafe bar, Petrovac

Monte Cristo, Kotor, +382 (0) 32 322458

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222

Mir, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Budva +382 (0) 69 160000

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Ulcinj +382 (0) 30 373701

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Amici, kafeterija, Nikšić

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Arena, cafe bar, Bečići

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Astoria restorani

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130 Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344 Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500 Princess, Bar +382 (0) 30 300100 Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623 Regent Porto Montenegro Tivat 382 (67) 28 27 86 Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541 Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100 Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471 Šajo, Budva +382 (0) 33 460243 Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044 Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Balkan Grill Montenegro, Podgorica, +382 (0) 69688112 Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno

Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge, Durante,

Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza, poslastičarnica, Kotor Fratello,

članovi cm kluba

diskoteka, Bar

plaža i plažni restoran, Budva

Žanjice

Budva +382 (0) 33 453003

Gaeta, Cetinje

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Montenegro caffe pub, Podgorica

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

wasabi, Bar +382 (0) 30 311043

Giardino, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

Montenegro Pub, Nikšić

Ritter, Cetinje

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Rocky beach, Utjeha, Bar

Aleksandrija, Herceg Novi

Hacijenda, latino bar, Budva

Mtv, picerija, Petrovac

Samba, restoran, Bar

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

San Marino, restoran, Budva

Island, plažni bar, Kamenovo

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Santa Marija, Bečići

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

NK Pub, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503

Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Dalmacija vino, Hrvatska

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

P.C. Atrijum, Nikšić

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Dalvina winery, Makedonija

K-2, picerija Nikšić

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

Skala Santa, konoba, Kotor

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Panini, Petrovac

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Kalamper, restoran, Bar

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sport Club, Podgorica

Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585

Kapetanova konoba, Rafailovići

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Frikom

Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Fructal, Ajdovščina Slovenija

Kiss, Petrovac

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica

Knjaževa bašta, restoran, Bar

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145

Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Sv. Toma, plaža, Bečići

Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304

Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

kimbo caffe,

Krušo, konoba, Herceg Novi

Planet, cafe bar, Bar

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

Plavnica +382 (0) 20 230944

Tajson, cafe bar, Rožaje

L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tani, Nikšić

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Manuel caffe

La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648

Pod murvom, restoran, Bečići

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Laguna, mliječni restoran, Berane

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Laguna, restoran, Podgorica

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054

Porto, Budva

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi

Porto, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Portun, restoran Nikšić

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Poslastičare Fontana, Nikšić

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Premier, café - bar, Podgorica

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Presto pizzeria, Podgorica +382 (67) 630-631

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

MB Ice club, Budva

Regina, Tivat

Verige 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Milenijum, restoran, Rožaje

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Mogren I,

Ribarsko selo,

Vinoteka Enomanija,

Brendovi, proizvođači

Freixenet

Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo

Martex, Cetinje Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866 Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600 Next, Fresh&Co. Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000 Pernod Ricard Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350 Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111 Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188 119

članovi cm kluba

Podgorica 382 (67) 33 35 40

Podgorica +382 (0) 20 606450

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

Orbico doo, Cetinje +382 (0) 41 232164

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Original team, Kruševac +381 (0) 69 3011983

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Luštica bay, www.lusticabay.com

Pg Pak, Podgorica 382 (0) 68 880211

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

Škorpion d.o.o., Herceg Novi +382 (0) 31 335115

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

voda voda, Vlado Beuaty bar, vinarija velimirović Danilovgrad +382 (0) 69 077180

Vabcom, Podgorica, +382 (0) 67 024005

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Metropolis, Podgorica

Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Distributeri, Zastupnici

west piont, Podgorica, +382 (0) 344788

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

Mikel F –Diamond Center Podgorica

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Preduzeća

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

Mirax group +382 (0) 67 211000

Bar kod, Podgorica

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Grad na dlanu-mobilna aplikacija, Podgorica, +382 (0) 67 018026

Mixer, Italy

CG Ex Mirage, Petrovac

Alo taxi, Podgorica 19700

Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Granulati, Bar +382 (0) 30 312601

Compania de Vinos Montenegro, Morinj, + 382 (0) 69 507708

Amon, rent a car, Budva

Gruppo Palazzetti, Itally +39 0434 922922

dar kozmetika, Beograd +381 (64) 646148198

Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Guardian, Budva +382 (0) 33 456040

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009

Destilerija Zarić, Podgorica +382 67 175 175

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Imperijal shopping centar, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601 Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484

Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000 Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240 Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686 RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901 Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624 Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910 Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803 Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030 Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125 Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605 Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308 Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766 Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510 Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131 Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008 M-G Trade 120 Caffe Montenegro

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030 Beogradski sajam turizma, Beograd, +381 (0) 63 477430 Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250 Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223 Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834 Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500 Cogimar, Ljuta-Kotor Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746 Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933 Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206 Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024 cosmetics market Podgorica +382 69 301126 Crnogorski Telekom, Podgorica 1500 CS/Sales TNT Express,

Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam, +382 (0) 33 410410 Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403 K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 Monte vino ,Internacionalni salon vina Podgorica, +382 (0) 67 569034 M tel, Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660

članovi cm kluba

Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Privredna mreža Balkana, Beograd +382 (60) 30 45 600

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Reklam, Herceg Novi

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114

Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280

Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892

Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286

Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077

Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448

ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625

Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060

Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770

Smart gym-dječiji fitnes centar, Podgorica +382 (0) 63 843001

Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181

Smart vision d.o.o., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753

Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719

Dakom, Podgorica

Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123

DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

Soho city, Bar, +382 (0) 67 002233

Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072

Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696

Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010

Studio Synthesis, Podgorica + 382 (0) 20 228083

Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831

Syrups, Podgorica + 382 (0) 68 008337

Enza home, salon namještaja Podgorica, +382 (0) 69 339978

T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321

Fadis, Bar +382 (0) 30 341703

Tece, Zagreb +385 91 2 8323 12

Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841

Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222

Telenor, Podgorica 1188

Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508

Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450

Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330

Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107

Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152

Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412

Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405

VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000

Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 V & B Invest, Podgorica; +382 (0) 67 322111 Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118 Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280 Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402 Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863 Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150 Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135 La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100 Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745 Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128

Vršac +381 (0) 13 800137

Kotor +382( 0) 32 304068

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000

Memento Me Marketing & Communications, Podgorica, +382 (0) 69 383858

Nino dizajn +382 (0) 67 519080 Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874 Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603 Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917 Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442 Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650 Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011 Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136 Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185 Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344 Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064 Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596 Rapex, Bar +382 (0) 30 341244 Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 669318 Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367 Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301 Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804 Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100 Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565 Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742 Stiropak +381 (0) 18 803335 Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670 Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256 Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091 Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700 Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879 Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747 Volcano kladionice

Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415

Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451

Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123 Migo,

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522 My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021 nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008 Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182 Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300 Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 673679 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO tivat +382 (0) 32 671324 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

Turističke agencije

Forza Cattaro,

121

JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT

www.kicpodgorica.me kicbudotomovic@gmail com kicpress@gmail.com Tel: 020 664 235 Faks: 020 664 233 KICPodgorica kic_budotomovic