Caffe Montenegro br. 151 by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Open it like a pro

Sip it with love

Enjoy it all day

Based on the well-known traditional hospitality of LuĹĄtica area, Finestra wine bar & shop will put you through a unique wine experience in LuĹĄtica bay, that will stay carved in your memory as a never ending sense.

Wine bar & shop @finestrawinebar

@finestrawine

WWW.FINESTRA.CO.ME

Vodovodni i kanalizacioni materijali

Ne popušta

−30% do 30.09.

Pokreće život www.cerovo.com / 030 550 500

Ovaj trend je već duže vrijeme aktuelan: sve više i više bistroa i restorana spremaju hranu sa idejom o održivom razvoju. Održive kuhinje koriste lokalne proizvode kako bi izbjegle troškove transporta hrane koja je na velikoj udaljenosti od samog objekta i koristi svaki komad sirovine „od glave do repa” kako bi smanjile otpad. Međutim, mnogi kuvari zaboravljaju i dalje da je posjedovanje prave kuhinjske opreme važan dio održivog razvoja.

„Kada dođemo u kuhinju”, kaže Aleksandar Vimer, izvršni potpredsednik EMEA i generalni direktor RATIONAL International AG, „stalno smo iznenađeni koliko vlasnika restorana malo misli na energiju”. Vimer i njegove kolege stalno viđaju situacije gdje se šnicle pripremaju pod stalnim nadzorom iskusnog kuvara, velike količine povrća zauzimaju cijelu peć i nema mjesta za plehove u pećnici. Ne prođe mnogo vremena kada se zauzmu svi alati i oprema u kuhinji, a oni svi zajedno troše mnogo energije. „U mnogim slučajevima bi kombinovana peć na paru bila idealno rješenje”, Vimer nastavlja, „a da ne pominjem investiciju koja isplaćuje sama sebe samo

u nekoliko mjeseci”. Kao primjer navodi restoran koji dnevno pripremi 200 jela: jedan SelfCookingCenter 101 bi brzo uštedio energiju do 800 eura mjesečno. SelfCookingCenter povećava efikasnost u kuhinji tako što omogućava kuvarima da spreme nekoliko obroka odjednom bez ikakvog nadgledanja. Inače, sam aparat je energetski efikasan, što potvrđuju i nagrade Energy Star i Lean & Grean Management. Kalkulator energetske efikasnosti na sajtu rational-online.com ima dodatne informacije o dodatnim uštedama SelfCookingCenter konvektomata za različite industrije korišćenja sirovina, efikasnosti prostora i radnih sati.

Pozivamo Vas da prisustvujete kuvarskom događaju i upoznate se sa mogućnostima parnokonvekcijskog uređaja RATIONAL SelfCooking Center®. Uvjerite se koliko je efikasan SelfCookingCenter® - uživo, bez obaveza i vrlo blizu. Događaj će se održati u trening centru našeg showroom-a na adresi Zelenika bb, 81000 Podgorica, u dva termina: * utorak 11. septembar 2018. godine u 11h * srijeda 12. septembar 2018. godine u 11h Prezentaciju će održati gospodin Tomislav Anđelić, regionalni menadžer prodaje Rationala. Tokom prezentacije ćete imati mogućnost i da probate jela koja se spreme u našem konvektomatu i uvjerite se u mogućnosti koje SelfCooking Center® nudi. Kuvajte sa našim majstorima kuhinje i doživite kako RATIONAL, kompanija koja je inspirisala svijet kuvanja, poboljšava svakodnevnicu u kuhinji. Vaše prisustvo sa naznakom kog dana ćete prisustvovati možete prijaviti do 10. septembra 2018. godine putem broja telefona 068/308-608 ili putem mejla: marketing@ribnicacommerce.com.

Zelenika bb, 81000 Podgorica 020/669-318, 669-316, 068/308-608 ribnica@ribnicacommerce.com www.ribnicacommerce.com

倀刀伀䘀䔀匀䤀伀一䄀䰀一䄀䠀䔀䴀䤀䨀䄀 ᠠᤠ吀䤀䔀䘀䘀䔀ᤠᤠ 娀䄀 ఁ䤀态‫؁‬䔀一䨀䔀䤀伀䐀刀紁䄀嘀䄀一䨀䔀匀嘀䤀䠀倀伀嘀刀态䤀一䄀唀䬀唀䠀䤀一䨀䤀

䠀䤀䜀䤀䔀一䔀䄀一䐀倀䄀䌀䬀䤀一䜀匀伀䰀唀吀䤀伀一

倀䜀倀䄀䬀猀栀漀眀爀漀漀洀䐀漀渀樀愀䜀漀爀椀挀愀Ⰰ 䈀攀爀猀欀椀瀀甀琀Ⰰ 倀漀搀最漀爀椀挀愀ꀀ 琀攀氀攀昀漀渀㨀㘀㠀㠀㠀㈀㄀㄀⼀攀ⴀ洀愀椀氀㨀椀渀昀漀䀀瀀最ⴀ瀀愀欀⸀挀漀洀

HIGIENE AND PACKING SOLUTION

PROFESIONALNI DETERDŽENTI ZA PRANJE I SJAJ VAŠEG POSUĐA, za sve tipove mašina

VRHUNSKI KVALITET I MAKSIMALNA EFIKASNOST

SERVIS I ODRŽAVANJE

DETERDŽENT ZA MAŠINSKO PRANJE POSUĐA

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com

SADRŽAJ

50 24

14 Sasvim lično: Il’ si cvrčak il’ si mrav... 16 Karisma Hotels & Resorts: Crna Gora kao nikad prije 22 Caffe Montenegro preporučuje 24 Spektakularno otvaranje Luštice Bay 32 A Club Restaurant u Budvi: Nepristajanje na kompromis i prosjek 38 Caffe Montenegro preporučuje

Naslovna strana: A CLUB RESTAURANT

„Kremlin Award & Thomas Henry Cup“: Briljantna barmenska predstava

Uvijek smo za…: Može meza?

Stranac u Crnoj Gori: Roman Golovachev Moj lijepi život u Crnoj Gori

Vidikovac “Meandri Ćehotine” Fenomen prirodne ornamentike

58 64

Ukusi našeg neba: Keramika - radionica Đalac - Virpazar Svaki komad unikat

Lake fest 2018 U ritmu dobre energije

Intervju: Radica Zeković, UNDP Uspon festivalskog turizma

80 Ulične životinje Pet (un)friendly 88 Neobična mjesta Destinacije koje mijenjaju život 94 Najljepši akvarijumi svijeta :: Prvorazredna turistička atrakcija 102 Putopis: Varšava Spontana radost 114 CM klub

94 ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

102

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / DIZAJN I TEHNIČKA PRIPREMA: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / ILUSTRACIJE: Freepik / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / Željka Kasalica / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

IL’ SI

CVRČAK

IL’ SI

MRAV...

Nedavno je u etno selu „Montenegro“ u Breznima održano takmičenje u ljenčarenju. Naime, ko izdrži da leži najduže bez toaleta, (hrana i piće su bili dostupni), pobjeđuje i dobija 800 eura, pola u novcu, pola u robnim nagradama. Da, i telefoni su bili dostupni. Ma „samo“ da jedeš, telefoniraš, gledaš po internetu, šališ se sa ostalim učesnicima, i što naš narod kaže „lezi ljebu da te jedem“... Ođe je ovo ljebU u izreci, a nije do mog padeža. Ova duhovita manifestacija etno sela Montenegro, koja aludira na to da smo davno okarakterisani kao neradni narod i da nam ispravke nema pa makar svaki stanovnik radio i po tri posla, prihvaćena je u javnosti kao simpatičan svojevrstan reality show. Što i jeste, na neki način, jer se učesnici dobrovoljno podvrgavaju uslovima u kojima će živjeti taj neki period, koliko im otprilike mokraćni kanali izdrže jer je to glavni problem neizdrža, to jest odustajanja takmičara. Bilo mi je zanimljivo posmatrati s vremena na vrijeme takmičenje, ustvari ležanje. Ne bih ulazila u pojedinačne razloge prijavljivanja takmičara za ovaj poduhvat, ali činjenica je ipak da je novac u osnovi svakog razloga. Manjak istog i višak vremena. Pa je logično kad si u toj situaciji

16 CAFFE MONTENEGRO

da izabereš da ti se ležanje isplati. Ali, nije čovjek zmija da hoda ležeći. Osim problema sa pritiskom i bolom u mokraćnoj bešici, ni na šta se drugo takmičari nijesu žalili kad sam ih pitala „jel’ teško?“. Neki nijesu htjeli da se žale ni na šta zbog konkurencije, pa su govorili da mogu tako nedjelju dana – psihološka igra sa konkurentima. Na kraju su se dogovorili njih četvoro što su posljednji ostali da leže na tom bojištu, od 30-ak koliko ih je bilo na početku, da podijele nagradu na 4 ravna dijela. Niko više nije vjerovao da može, iako su pričali da mogu, pa je prijedlog da se ustanu nakon 49 sati ležanja svima dobrodošao. Ovo takmičenje osim duhovite i zabavne ima i drugu stranu: to je sjajan marketinški potez organizatora. Medijska pažnja za to takmičenje je izuzetno velika u cijelom regionu. Pošalice na račun toga da nagrada ostaje u pravim rukama, kod Crnogoraca, jer bilo je takmičara i iz drugih zemalja, do raznih većinom pozitivnih duhovitih komentara su svakako dobar marketing. Pa je ležanje u tom smislu odlična reklama za etno selo „Montenegro“. I dok se u etno selu radi od zraka do mraka, i dok stvarno u stvarnim selima niko ne može

Iako smo okarakterisani kao zemlja lijenih ljudi, ja znam da nije tako, (kao što nije tačno da smo agresivni, a to i ovo takmičenje i naša „ljenost“ sa kojom se čak sprdamo opovrgavaju), no ipak ispadosmo onaj cvrčak iz basne o cvrčku i mravu, i etiketa osta zavazda. A nije da smo cvrčali ljetos, mnogi su trčali i u znoju se kupali. Ali kako dokazati da si mrav iako izgledaš kao cvrčak? ležati ljeti, jer gorštacima je to luksuz koji ne mogu sebi priuštiti, to etno selo je postalo poznato između ostalog i po tom takmičenju. I takmičenje po selu. Kako god, ležanje može da se isplati. Ali na kratko. Ne uzimajući u obzir bolešću prikovane za krevet ljude, zdravi ljudi bi se od ležanja razboljeli. Pa i na ovom

takmičenju zaboljela je bešika svakog ko je trpio preko granica izdržljivosti. Ima li smisla? Pa čim ima učesnika, ima. Za etno selo itekako, ideja je zaživjela i već 6 godina se takmičenje održava. Mnogi gosti sela dolaze baš u vrijeme takmičenja, da posmatraju učesnike, proćaskaju s njima, bodre ih, a na društvenim mrežama se navija i imaju se favoriti. Znam da je ovo jedino ležanje koje se isplati, i da „nema ‘ljeba bez motike“ što bi vrijedni ljudi sa sela rekli. Bez rada para nema. A i organizacija ovog takmičenja je rad. I još nešto, meni se čini da je ono ležanje nakon desetak sati krvnički rad... uprkos smijehu pojedinih takmičara, i pokušaju da se što više vremena prespava... Ali ipak neki ljudi nijesu rođeni za ovo takmičenje. Ja ne bih mogla ni sat izdržati na jednom mjestu a kamoli u ležećem položaju kad mi nije vrijeme za spavanje, a još sa zabranom da se pokrenem. A opet, možda treba imati talenta za ležanje. Nije lako kad traje... Ali takmičenje... ovo takmičenje je fenomenalan događaj, sa toliko sociološkog, psihološkog i svakog drugog podteksta da organizatoru treba čestitati na sjajnoj ideji, a i organizaciji bogami. Iako smo okarakterisani kao zemlja

lijenih ljudi, ja znam da nije tako, (kao što nije tačno da smo agresivni, a to i ovo takmičenje i naša „ljenost“ sa kojom se čak sprdamo opovrgavaju), no ipak ispadosmo onaj cvrčak iz basne o cvrčku i mravu, i etiketa osta zavazda. A nije da smo cvrčali ljetos, mnogi su trčali i u znoju se kupali. Ali kako dokazati da si mrav iako izgledaš kao cvrčak? Davno bješe vrijeme od kad su Ezop i Lafontaine napisali basnu „Cvrčak i mrav“ sa pametnom poukom ali od tad se mnogo toga promijenilo. Mi smo ipak bili mravi iz te basne, i spremili septembarski Caffe Montenegro. Srećan nam svima septembar, i cvrčcima i mravima, prvacima, ljudima koji vrijedno rade i trude se da produže ljetnju sezonu i onima koji nijesu ni odmarali ljetos, možda sad odmor da uzmu ako nas obasja sunce miholjskoga ljeta a cvrčci budu i dalje cvrčali „na čvoru crne smrče“...

Crna Gora KAO NIKADA PRIJE

Crna Gora i Kotorski zaliv su dobili najluksuzniji hotel. Gosti iz svih djelova svijeta sada mogu da uživaju u prelijepim vilama sa pogledom na more, na jedinoj pješčanoj plaži u čitavom zalivu, gurmanskoj kuhinji, smještaju, usluzi i bogatim sadržajima

18 CAFFE MONTENEGRO

arisma Hotels Adriatic Montenegro dio je grupacije Karisma Hotels & Resorts, jedne od vodećih svjetskih kompanija u oblasti hotelskog menadžmenta, koja posjeduje i upravlja hotelima u Latinskoj Americi, na Karibima i u Evropi. Karisma s ponosom predstavlja svoj novi hotel Allure Palazzi Kotor Bay by Karisma koji čini ovaj portfolio još bogatijim. Nedavno otvoren hotel sa pet zvjezdica, čija se arhitektura i dizajn izdvajaju prefinjenim dodirom luksuza, primio je svoje prve goste, u živopisnom planinskom predjelu Dobrote, i omogućio uživanje na jedinoj pješčanoj plaži Kotorskog zaliva. Porodice, parove i grupe će svaki segment ostaviti bez daha, od sunčanja na jedinoj pješčanoj plaži Kotorskog zaliva do vožnje brodom tokom vrelih ljetnjih dana. Resort se može pohvaliti najoptimalnijim smještajnim kapacitetima u regionu, uključujući 86 premium soba, 10 vila sa pristupom na privatnu plažu i 3 luksuzna apartmana koja oduzimaju dah, od kojih svaki posjeduje

balkon ili terasu. Allure Palazzi Kotor Bay by Karisma pruža potpuni ugođaj svojim gostima, pa tako odabranim paletama boja dočarava toplu atmosferu Kotorskog zaliva. Smještajni objekti raspolažu prostranim spa centrom, prvoklasnom teretanom, i dva otvorena bazena. „Izuzetno smo zadovoljni što smo dočekali goste u najnovijem kompleksu, u

jednom od najljepših djelova crnogorskog primorja sa privatnim pristupom na jedinu pješčanu plažu u Kotorskom zalivu. Allure Palazzi Kotor Bay by Karisma odiše luksuzom što nam omogućava da zadovoljimo zahtjeve čak i najprefinjenijih gostiju, odišući autentičnošću jadranskog odredišta za odmor.“ - rekao je Armando Chomat, izvršni

potpredsjednik Premier Worldwide Marketinga, eksluzivnog predstavnika Karisma Hotels & Resorts. Deset ekskluzivnih trosobnih vila sa pogledom na more sa tri spavaće sobe predstavljaju krajnji vid luksuza, koji spaja crnogorsku kulturu i italijansku sofisticiranost. Uz prelijepe poglede na zaliv, zvonik Perasta i zidove Starog grada, vile sa pogledom na more čine mirno utočište za goste. Kompleks pruža posebne pogodnosti, uključujući privatnu plažu i dok za brodove, prostrane vile koje nude kapacitete za šest odraslih osoba i troje djece, sa king size kreve-

20 CAFFE MONTENEGRO

tom za dvije osobe u svakoj sobi i izdvojenu baštu pogodnu za večeru pod vedrim nebom. U restoranu su na raspolaganju pažljivo kreirani gastronomski meniji, pod uticajem španske i italijanske kuhinje, zajedno sa koktel barom pored bazena, lounge barom, „Virtu beach lounge“ na plaži. Kulinarska ponuda Allure Palazzi Kotor Bay pruža najsvježije domaće sastojke u kombinaciji sa vrhunskim odabirom vina i selekcijom najfinijih pića. Allure Palazzi Kotor Bay by Karisma pruža nezaboravno iskustvo domaćim i inostranim gostima.

Pored svoje gurmanske ponude, idealnog lokaliteta i visokog nivoa personalizovane usluge, Allure Palazzi Kotor Bay by Karisma nudi niz zabavnih aktivnosti uključujući uživanje u prefinjenim ukusima i pogledu na zaliv Tukan a la carte restorana, u Virtu lounge baru na plaži, opuštajuće tretmane u luksuznom SPA centru, vožnju brodom po čarobnom zalivu sa privatnog pristaništa za jahte i jedrilice. Osim toga, na samo 15 minuta hoda do poznatog starog grada Kotora, gosti mogu posjetiti ostatke rimske kulture i spektakularne uvale koje izdvajaju Crnu Goru na turističkoj mapi, kako Evrope, tako i svijeta. Smješten u idiličnom Kotorskom zalivu, hotel „Allure Palazzi Kotor Bay by Karisma“ pruža gostima pristup užurbanim ulicama kotorskog Starog grada, Porto Montenegra, legendarnog Perasta i Risna, Gospi od Škrpjela, kao i blizinu Herceg Novog. Hotel se, takođe, nalazi na samo 15 minuta vožnje od Aerodroma Tivat.

Ako je ideal vašeg odmora najduža pješčana plaža Jadrana, onda je Holiday Village Montenegro savršen izbor za porodice sa djecom, jer ovaj all-inclusive koncept pruža kako starijima, a posebno najmlađima i tinejdžerima uživanje u raznolikim aktivnostima i odmoru za pamćenje.

Ulcinjsku rivijeru je takođe moguće iskusiti boravkom u The Long Beach Hotel Montenegro Ulcinj koji se nalazi na plaži i pruža najbolji izbor za odmor ispunjen raznim aktivnostima.

22 CAFFE MONTENEGRO

Wind Rose Resort 4* se nalazi u Dobrim Vodama nadomak Bara – živopisnom zalivu sa najčistijim morem, okružen

zimzelenom šumom i divnim planinama. Šetalište uz samu obalu mora povezuje ovaj ljupki rezort sa Barom – čiji Stari grad, restorani i ušuškani krajolici pružaju beskrajan osjećaj simfonije za sva čula. Wind Rose Resort 4* je savršen izbor za porodični odmor. Stvorili smo ambijent za ugodan odmor u komfornim sobama koje imaju dovoljno prostora za uživanje i opuštanje, kao i nezaboravan pogled.

O Karisma Hotels & Resorts Karisma Hotels & Resorts, nagrađivana menadžment kompanija koja poseduje i upravlja hotelima u Latinskoj Americi, na Karibima i u Evropi, u svom impresivnom portfoliju uključuje El Dorado Resorts by Karisma, Azul Beach Resorts by Karisma, Generations Resorts by Karisma, Karisma Villas, Allure Hotels by Karisma, Hidden Beach Resorts by Karisma, Nickelodeon Hotels & Resorts, Sensatori Resorts, Sensimar Resorts i Karisma Adriatic. Odlikovani su vrhunskim

priznanjima uključujući Conde Nast Traveller’s “Top 100 Hotels in the World”, Conde Nast Traveler’s “Top 30 Hotels in Cancun”, TripAdvisor® Traveler’s Choice “Best Hotels for Romance”, and AAA’s “Five Diamond Award” and “Four Diamond Award.” Karisma je dobila priznanja širom svijeta za svoj kreativan pristup upravljanju ugostiteljstvom i proizvodnim inovacijama. Za rezervacije i kompletan portfolio Karisma hotela posjetite: www.karismahotels.com

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

neobični detalji

Ugostitelji i hotelijeri uvijek iznalaze načine da se gosti osjećaju dobro i da odnesu lijepe uspomene. Kroz personalizovane predmete u sobama ili neobične, često šarmantne i smiješne, ali nerijetko i bizarne i neočekivane detalje oni se nadaju dobrom rejtingu. Tako neki u kade stavljaju neobične patkice za kupanje, drugi vodič kroz ljudska prava umjesto Biblije, neki olovke i gumice na natpisom “Ovo sam ukrao iz” sa logom svog hotela. Jedno je definitivno, kod gostiju izaziva smijeh i dobro raspoloženje što na koncu uvijek vodi do dobrih komentara i preporuka. Ipak, dobra mjera i univerzalan smisao za humor su ključni.

popelini

Kad dizajnerka luksuznog nakita odluči da se vrati staroj ljubavi, poslastičarstvu, onda cijeli svijet uživa u slatkim ukusima popelinija. Ispod šarenog i hrskavog gornjeg sloja, krije se lako, vazdušasto tijesto. Kremasti nadjevi različitih ukusa obrgrljeni su korpicom od braon šećera i putera a kada se tome doda različito kandirano ili svježe voće, komadići čokolade ili koštunjavih plodova, dobije se prava mala gastro eksplozija. Popelini osvajaju svijet sigurnim korakom. Kod nas još uvijek nismo naišli na njih ali se nadamo lijepim vijestima uskoro!

Nove forme stare pice

Teško da i najokoreliji fitnes čistunci mogu odoljeti mirisu svježe ispečene pice. Ukusno tijesto i kombinacije nadjeva osvojili su svijet pa je danas pica najpopularnija i najomiljenija hrana. Iako su Italijani ponosni na svoj izum, danas, ona sve više pripada cijelom svijetu. Da pice nikad nije dosta govori i novi trend poigravanja sa recepturom, tačnije formom pice. Trend koji mami prolaznike zove se “pizza cupcake” i izvrstna je opcija za one koji ne žele da ih grize savjest zbog količine unesenih kalorija. Tijesto ispunjava modlicu standardnog mafina a nadjev je još ukusniji i kompaktniji što ih čini neodoljivim!

Žačini prirodno

Ukoliko volite da kuvate a nikako niste zadovoljni sastavom i raznovrsnošću standardne ponude začina u marketima, onda će vam se dopasti biznis ideja mladog bračnog para iz Podgorice. Počeli su praveći prirodne začine za sopstvenu kuhinju a svi koji su probali bili su oduševljeni bogatstvom ukusa, stoha su se odlučili pokrenuti mali biznis. Začini su od sastojaka vrhunskog kvaliteta i poznatog porijekla, isključivo na biljnoj bazi a jedini konzervansi su so iz Jadranskog mora i maslinovo ulje poznate ulcinjske uljare Kolari. Zavisno od vrste začina koriste se: crni, bijeli, pori luk, čeri paradajz, paprika, paškanat, mrkva, celer, ruzmarin, bosiljak, origano i lovorov list. Prirodne začine moguće je poručiti putem facebook stranice.

24 CAFFE MONTENEGRO

26 CAFFE MONTENEGRO

Spektakularno OTVARANJE LUŠTICE BAY Od nove savremene marine do hotela The Chedi sa pet zvjezdica, u Luštici Bay ima puno razloga za slavlje

FOTOGRAFIJE: LUŠTICA BAY, PREDRAG VUČKOVIĆ

novom rezortu Luštica Bay priređen je nezaboravni događaj 17. avgusta – Veliko otvaranje, istorijska prekretnica, audio-vizuelni spektakl i veče velike proslave. Ukupno 1600 gostiju i stanovnika proslavilo je zvanično otvaranje Luštice Bay, kao potpuno operativne destinacije i novog grada na obali Jadrana sa savremenom marinom i prvim hotelom – The Chedi Luštica Bay. Događaj je priređen na promenadi ispred hotela sa velikom multimedijalnom binom koja je bila postavljena na vodi sa koje je spektakularni svjetlosni šou obasjavao ostatak naselja i muzičkim i scenskim nastupima izvođača iz zemlje i okruženja. I na bini i promenadi, gosti su bili u prilici da prisustvuju performansu različitih umjetničkih pravaca, od muzičkog defilea, folklornog ansambla, plesača sa vatrom, gorskih vila i limenih ljudi. Popularni disco bend iz osamdesetih bio je glavna zvijezda veceri, dok je Operosina “Elektro opera” bila zadužena za otvaranje muzičkog programa, kombinujući operske klasike sa elektronskim zvukom. DJ Nick Bridges je preuzeo muzički program u ranim jutarnjim satima uz publiku koja je uživala i

28 CAFFE MONTENEGRO

plesala u nezaboravnoj ljetnjoj noći. Spektakularni laserski šou je obasjavao marinu različitim bojama i oblicima i završen je spektakularnim vatrometom koji je bio idealan prikaz nevjerovatne energije večeri. Od održive infrastrukture, očuvanja životne sredine i podizanja svijesti o važnosti učešća u aktivnostima lokalne zajednice,

Na velikom otvaranju, simboličnim spajanjem na postolju tri posljednja kamena iz izgradnje, „kamenja početka”, od strane gospodina Samiha Savirisa predsjednika borda direktora i vlasnika kompanije Oraskom Development Holding, predsjednika Vlade gospodina Duška Markovica i gospodina Johana Birtlanda, predsjednika borda direktora belgijske Besiks grupe.

Presijecanje vrpce kojim je otvoreno marina naselje i marina (gore) Daren Gibson u toku obraćanja prisutnima (dolje)

I na bini i promenadi, gosti su bili u prilici da prisustvuju performansu različitih umjetničkih pravaca Luštica Bay je pravi i vodeći primjer kako turizam treba da se razvija u jednoj zemlji. The Chedi Luštica Bay hotel je jedinstveni primjer ponude Luštice Bay, i jedan je od najluksuznijih hotela u Boki Kotorskoj. Marina naselje i marina su takodje zvanično otvoreni presijecanjem vrpce od strane gospodina Haleda Bišare, izvršnog direktora kompanije Oraskom Development Holding, gospodina Milutina Simovića, zamjenika premijera za ekonomsku politiku i finansije i Ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja I gospodina Siniše Kusovca, gradonačelnika Tivta. U svom govoru, premijer Marković je

čestitao na ostvarenju vizije Luštice Development i Orascom Development Holding, naglašavajući važnost prepoznavanja ovog izuzetnog postignuća za Crnu Goru: „Kruna ovog rada je proslava otvaranja hotela “The Chedi” zajedno sa dijelom ove marine koja će dalje pozicionirati našu zemlju na mapi elitnog nautičkog turizma na Mediteranu“. Obraćajuci se prisutnima, Daren Gibson, izvršni direktor kompanije Luštica Development je naglasio da je Luštica već spremna za nove izazove: „Bez obzira na to da li je to jedan od šest preostalih planiranih hotela, naš golf teren sa 18 rupa,

bolnica, škola, prva faza najavljenog centralnog trgovačkog i administrativnog centra grada, budite sigurni da, dok smo večeras ovde , već se pišu nova poglavlja u priči Luštica Bay.“ Posebna zahvalnica upućena je svim učesnicima projekta, uključujući i stanovnike i zaposlene u Luštici. Luštica je do sada otvorila 171 novo radno mjesto, od cega 77% za građane Crne Gore. „Odajem priznanje cjelokupnom timu Luštice Bay koji je uporno i neumorno radio da zajednicki dođemo do ove prekretnice u razvoju projekta. Rezultati napora svih pomenutih su nas doveli do hotela sa pet zvjezdica, vrhunskog kvaliteta, kao i do najsavremenijih objekata koje marina može ponuditi, a oba su značajna u kontekstu razvoja turizma i pomorskog sektora u Crnoj Gori, u smislu kvaliteta i ekonomskog razvoja, kao i otvaranja novih radnih mjesta u Crnoj Gori. Mi smo svjesni i veoma ponosni na našu ulogu u doprinosu poboljšanja ovih sektora crnogorske ekonomije.“ Zaposleni, stanovnici i gosti nastavili su uživati u večeri do ranih sati u fantastičnoj atmosferi događaja. Čarobno veče ne samo da je predstavljalo zabavu za pamćenje, nego su i svi prisutni uživali u jedinstvenom duhu projekta Luštica Bay, onakvom kakav zaista jeste: projekat vrijedan slavlja i pažnje, projekat velikih planova, i mjesto, koje kada jednom vidite, sigurno ćete mu se uvijek rado vraćati.

30 CAFFE MONTENEGRO

Događaj je proslavljao dva najvažnija postignuća Luštice Bay do sada. Najveći crnogorski projekat, vrijedan 1.1 milijardu eura predstavlja zajednički poduhvat Orascom Development Holdinga i Vlade Crne Gore, i obuhvatiće 7 hotela, 2 marine, golf teren sa 18 rupa, gradsko sjedište, 2000 apartmana, vile, kuće i širok spektar rekreativne i kulturne ponude.

EUROLUCE d.o.o.

The Capital Plaza 81000 Podgorica, Crna Gora

EUROLUCE d.o.o. je firma koja se bavi prodajom i ugradnjom dekorativne i arhitektonske rasvjete najpoznatijih italijanskih i svjetskih kompanija iz oblasti osvetljenja i rasvjete. Posjedujemo 2 izložbena salona rasvjete sa ukupnom površinom od 2.700 m2. U prvom novootvorenom modernom salonu rasvjete LUCE ITALIA površine 100 m2, koji se nalazi u najekskluzivnijem poslovnom centru THE CAPITAL PLAZA u Podgorici, imamo izložene

Tel. +382 69 033 055

proizvode od 4 najpoznatija svjetska brenda iz oblasti rasvjete: FLOS, ARTEMIDE, FOSCARINI i LUCE PLAN. U drugom ekskluzivnom salonu namještaja i rasvjete La Galleria površine 2.600 m2, koji se nalazi u ulici Cetinjski put bb, Donja Gorica - Podgorica, imamo izložene proizvode od sledećih najpoznatijih svjetskih brendova iz oblasti rasvjete: FLOS, ARTEMIDE, FOSCARINI, LUCE PLAN, OLUCE, CONTARDI, MASIERO, DE MAJO, MARSET, NEMO, KUNDALINI,

www.luceitalia.me

AXO LIGHT, STUDIO ITALIA DESIGN, FABBIAN, SYLCOM, SPAZIO LUCE i dr. Cilj naše firme jeste da ostvarimo blisku saradnju sa svakim klijentom od ideje do realizacije. Osvjetljenje i dobro osvjetljen prostor shvatamo kao nešto što pozitivno utiče na kvalitet života, revitalizuje životni i poslovni ambijent i stvara osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva. Posjetite naše salone i uvjerite se u najbolji izbor i kvalitet ponude.

- A CLUB RESTAURANT U BUDVI -

Nepristajanje na KOMPROMIS i PROSJEK Mirisi vraćaju sjećanja, a ukusi doživljaj radosti lijepih trenutaka. A Club Restaurant, nastao pod krovom Admirala - prvog privatnog hotela u Crnoj Gori sagrađenog 1996. godine u obliku tvrđave, zbog toga i postoji. Preuzmajući mističnost i auru, sačuvavši bogata iskustva i tradiciju, A Club Restaurant je postao idealno mjesto okupljanja predstavljajući svojim gostima upečatljivo viđenje ugostiteljstva. Sada, u novootvorenom ruhu, posjetiocima daje savršen povod da ga obiđu i da se uvjere u hedonistički koncept moderno uređenog prostora i originalne kuhinje koja odiše tradicionalnom gostoljubivošću osoblja

FOTOGRAFIJE: SLAVEN VILUS

34 CAFFE MONTENEGRO

A Club Restaurant je otvorio novo poglavlje, zadržavajući stare navike, koje su ga činile i čine unikatnim tumačem budvanske ugostiteljske ponude

Jedinstvena OAZA mira U A Clubu pozicioniranom u samom žarištu Budve, nadomak Slovenske plaže, a opet izolovanom od turističke vreve, pod okriljem brižljivo njegovane bašte i hlada koji nude bršljani, magnolije i palme, politički čelnici, poslovni ljudi od imena i imetka, umjetnici i boemi, kao i intelektualci, pronašli su

svoju jedinstvenu oazu mira. Savršen je i za trendi ljude koji pažljivo biraju mjesta na koja izlaze i imaju prilično visoke kriterijume i zahtjeve u svakom pogledu. U diskretnoj atmosferi, sakriveni od znatiželjnih pogleda, sada uživaju u prijatnom ambijentu smišljajući buduće političke poteze, ugovarajući

biznis poduhvate, ili, jednostavno, prepuštajući se dokolici i hedonizmu trenutka. Ukoliko restoran posjetite noću imaćete jedinstvenu priliku da uživate u atmosferi romantičnog osvjetljenja, koje pruža senzualane i intimne trenutke savršene za mirne i duge razgovore.

HEDONIZAM na tanjiru A Club Restaurant uvijek na prvo mjesto stavlja zadovoljstvo svojih gostiju pružajući im profesionalnu i prijatnu uslugu. Sva jela su svježa, tradicionalno pripremljena, ali i servirana na moderan način. Prirodno opuštajući i elegantni ambijent, koji insistira na detaljima, omogućava gostima da svim čulima uživaju u kuhinji koja spaja kontinentalnu punoću ukusa i mediteranski šarm, baziranu na izvornosti, provjerenom kvalitetu i autentičnosti. Hrana obiluje aromatičnim mirisima, prefinjenim i istančanim ukusima, karakterističnim za naše podneblje.

U ponudi restorana su i brojni specijaliteti, od kojih kuvari posebno izdvajaju jagnjetinu, mariniranu 24 sata, ali u zavisnosti od vašeg ukusa, osoblje restorana spremno je da vam predloži različita jela koja će u potpunosti odgovoriti zadatku – perfektno gastronomsko iskustvo!

Šef kuhinje Petar Bošković, koji je zadužen za odabir jela u našem jelovniku, priprema goveđi karpaćo

Rolnice od bifteka u sosu od bundeve (gore) Ćevap u kajmaku na pikantnom kolaču od krompira (lijevo) Suvo stareni ramstek sa mladim krompirom (desno)

36 CAFFE MONTENEGRO

Cheese cake (lijevo) / Krempita (desno) / Zdrav obrok Kinoa sa dimljenim lososom (dolje)

Sva jela su svjeĹža, tradicionalno pripremljena, ali i servirana na moderan naÄ?in

Uživajte u čarima VINSKE SOBE Profesionalno i ljubazno osoblje na usluzi vam je i pri izboru savršenog vina koje će upotpuniti cijeli ugođaj. Kao rijetko gdje u Crnoj Gori, ovdje možete izabrati vino po svom ukusu iz posebno uređene vinske sobe, koja broji preko 200 etiketa. Bilo da se odlučite za skupocjena i prefinjena francuska i italijanska,

38 CAFFE MONTENEGRO

dinamična i laka španska vina, egzotične južnoameričke proizvođače ili poklonite povjerenje vinarima iz regiona uživaćete u izboru. Ipak, vašem nepcu toplo preporučujemo vina Plantaža, među njima i dugo čuvane enološke tajne podruma Šipčanik, koje ne možete naći u slobodnoj prodaji.

U kombinaciji sa jelima iz bogate gastronomske ponude garantujemo savršen sklad ukusa koji vas sigurno neće ostaviti ravnodušnim. To potvrđuje i veliki broj gostiju koji rado posjećuju i stalno mu se vraćaju, čime ovaj prefinjeni restoran pretenduje da postane jedno od kultnih mjesta u gradu. Nepristajanje na kompromis i prosjek ostalo je prepoznatljiv štih A Cluba. Sa obnovljenom energijom, utemeljen u tradiciji, ali i spreman da se mijenja prilagođavajući

se vašim afinitetima, otvorio je novo poglavlje, zadržavajući stare navike, koje su ga činile i čine unikatnim tumačem budvanske ugostiteljske ponude. A Club Restaurant je prepoznat i kao mjesto dobrih dešavanja u gradu, ali i kao odličan domaćin u šta ćete se i lično uvijeriti ukoliko posjetite ovaj restoran koji će Vam zasigurno omogućiti nezaboravan, miran, relaksirajući i intiman boravak.

A Club Restaurant Jadranski put bb 85310 Budva

A Club Restaurant - SINCE 1996 BUDVA

Telefon za rezervacije: + 382 68 11 11 22 e-mail: info@club.me www.A-club.me

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

#caffe preporučuje

VR tehnologije u hotelima sačuvajmo borovnice

Crnogorske planine kriju bogatstva divljih borovnica prepunih života i zdravlja a većina ih je lako dostupna svima koji se prošetaju planinama na sjeveru. Ova činjenica nažalost dovodi na planine mnoštvo onih kojima je glavni motiv brza zarada i najjednostavniji način dolaženja do ljubičastog blaga a metodi za to su surovi i za biljku u većini slučajeva pogubni. Tradicionalni način prikupljanja borovnica branjem, polako nestaje upravo zbog ovakvih nesavjesnih građana a sa njim i naše prorodno bogatstvo. Apelujemo na sve berače da bace ozloglašene “češljeve” i prepuste se uživanju i miru koje donosi ručno branje borovnica. Nagrada za dobro djelo i trud stizaće svake naredne sezone sa novim rodom zdravih i očuvanih stabala borovnice.

matcha nedoumice

Ako vas je uhvatila groznica napitaka sa dodatkom vrste zelenog čaja, popularne matche, ipak bi trebalo da imate predznanje prije nego li se opustite uz neki od napitaka sa prepunih rafova. Iako su brojna upozorenja da izaziva glavobolju, stomačne tegobe i mučninu, ipak su nus pojave rijetke i to u slučajevima neadekvatne upotrebe praška matcha čaja. Ovaj prah ima mnogo benefita po zdravlje ali nemojte brzo nasjesti na reklame. Najbolja opcija je da koristite zeleni prah i od njega, prateći uputstvo pripremate napitak jer svi obrađeni i pakovani napici na bazi matche nemaju ni pribžno vrijednosti koliko sirovi.

40 CAFFE MONTENEGRO

Napredne tehnologije imaju sve veći upliv u sve segmente naših života a turizam i ugostiteljstvo grane su koje usvajaju sve novitete koje nose novi uređaji i sistemi. Jedan od posljednjih trendova high-end hotela i destinacija na svijetu je korištenje VR (virtualna realnost) tehnologije za obezbjeđivanje doživljaja sadržaja i usluga koje nude prije donošenja odluke i rezervacije boravka. 360-pogled sobe i prostorija, istraživanje prostora kroz šetnju rizortom, pogled na određene sadržaje i usluge, te doživljaj jedinstvene atmosfere, ono su što će uskoro postatati standardni način putovanja.

Jedinstvena Mola

Vinarija Mola uvijek iznenađuje novim ukusima i aromama kvalitetnih vina. Tako uz dobro poznata i voljena postojeća vina, ove godine na sto stavlja još jedno, prilično posebno vino. U pitanju je “Unique”, šardone iz berbe iz 2016. godine koji je nakon specifičnog tretmana i odležavanja položen na dno Skadarskog jezera gdje je na miru sazrijevao oko osam mjeseci. Rezultat je prilično delikatno i neobično vino, tačnije 220 flaša, koje za sada možete probati samo u Crush-u u Porto Montenegru.

42 CAFFE MONTENEGRO

- „KREMLIN AWARD & THOMAS HENRY CUP“ -

Briljantna BARMENSKA PREDSTAVA

Na bazenu Porto Montenegro Yacht Club-a u Tivtu, 25. avgusta u organizaciji Porto Montenegro Yacht Club -Tivat, G3 Spirits Podgorica, Rustorg Montenegro Bar i prijatelja kupa Monin Montenegro održano je takimičenje barmena – „Kremlin Award & Thomas Henry Cup“. Među odličnim takmičarima posebno se istakao i pobijedio Veselin Čabarkapa iz HTP „Budvanska rivijera“ FOTOGRAFIJE: SERGEJ ZABIJAKO

Takmičari, grupna fotografija

Prvi „Kremlin Award & Thomas Henry Cup“ okupio je 16 takmičara i takmičarki iz Crne Gore i regiona, koji su priredili isto toliko originalnih recepata kojim su pokazali svoje talente, barmenske vještine i inovativnost kao odgovor na temu koja je ovom prilikom bila disciplina – miksologija. Kremlin Award vodka koju zastupa kompanija Rustorg Montenegro iz Bara i Thomas Henry premium sokovi čiji je ekskluzivni distributer G3 Spirits iz Podgorice činili su osnovu svih koktela

44 CAFFE MONTENEGRO

predstavljenih od strane takmičara, dok je ostatak sastojaka bio ostavljen takmičarskoj inovativnosti i znanju. Publici i žiriju, predstavili su se barmeni: Dino Musić, Nebojša Lazarević, Nikola Joseski, Igor Abramović, Krsto Vukanić, Radul Dubljević, Marko Koćalo, Mladen Perović, Marko Ljuljdjurović, Nikola Polenek, Dimitrije Pejović, Veselin Čabarkapa, Violeta Milovanović, Svetlana Petrović, Marko Dragić, Irena Martinović. Najviše glasova i titulu najboljeg na „Kremlin Award & Thomas Henry

ŽIRI u toku degustacije (lijevo) TAKMIČARI koji su osvojili nagradu (dolje)

Cup“ osvojio je Veselin Čabarkapa iz HTP „Budvanska rivijera“. Specijalna nagrada za najbolji tehnički rad pripala je Ireni Martinović - Hotel „Splendid“ Bečići. Treće mjesto je osvojio Marko Dragić - Hotel „The Chedi Luštica Bay“ Tivat. Drugo mjesto pripalo je Svetlani Petrović - Snack bar „Bokun“ Kotor. Članovi žirija bili su: Gabrijela Glavočić (direktorica Turističke organizacije Tivat), Predrag Leković (direktor za odnose sa Vladom u kompaniji Adriatic Marinas - Porto Montenegro) i Nikola Merdović - predsjednik žirija (potpredsjednik Udruženja barmena Crne Gore).

Pobjednik, Veselin Čabarkapa u toku prezentacije koktela

Uloge tehničkih sudija na ovom takmičenju, imali su: Miloš Paljević (barmaster - Hotel „The Chedi Luštica Bay“) i Dejan Kandić (bar manager u Porto Montenegro Yacht Club-u). Organizacijom ovog takmičenja, napravljen je još jedan korak u promociji miksologije u Crnoj Gori. Učesnici su pokazali izuzetan talenat i zavidan nivo vještine i inovativnosti u kombinovanju ukusa. Kroz Kremlin Award & Thomas Henry Cup, nastavljena je tradicionalna i dugoročna saradnja brend zastupnika i distributera - organizatora tog događaja, i crnogorskih barmena.

„Plan nam je da ovo takmičenje postane tradicionalno. Porto Montenegro Yaht Club Pool smo izabrali zbog savršenog i jedinstvenog prostora za održavanje jedne ovakve manifestacije a takođe i zbog sjajne ekipe koja vodi ovo ekskluzivno mjesto. Cilj ovog događaja je prije svega promotivnog karaktera, da na ovaj način našoj javnosti predstavimo brendove koje zastupamo.“ Dalibor Dado Marković, Rustorg Montenegro

„Thomas Henry je brend koji je u Crnoj Gori, pravo iz Berlina, predstavio liniju premium bezalkoholnih pića kroz ukuse koji omogućavaju široku primjenu kako u direktnom uživanju, tako i u kombinovanju sa drugim pićima. Kao premium proizvod, Thomas Henry od osnivanja kroz svoje postojanje podstiče i razvoj kulture miksologije i inovacija, slaveći nasljeđe i odajući zahvalnost poznatom apotekaru, pioniru proizvodnje karbonizovanih pića, a čije ime ovaj njemački proizvod nosi. Ovom prilikom želimo da se zahvalimo svim takmičarima na učešću i prezentovanim receptima. Takođe, veliku zahvalnost dugujemo i Porto Montenegro Yachting Clubu, kompaniji Rustorg i Udruženju barmena Crne Gore na izuzetnoj saradnji, sa željom da događaji ove vrste prerastu u uobičajenu praksu.“ Ognjen Gvozdenović, G3 Spirits

O K SM E J I UV

ZA…

e ž o M

e m

? za

a mljam e z nogim anjih m u iječ ju m – ta r o, selekci u prije a z e j zna M va ist e servira nezaobila a č a is e ozn a koj nas j iću. Evo j a d g o o p .K zal g jela ili pratnja meza u o n v a u... gl djelo cionalnih i, Balkan e r p di nij kao ra tra taliji, Špa e j m i pr oj, I cusk n a r F A: EDIL VIĆEVIĆ PRIR JO A T MAR

46 CAFFE MONTENEGRO

Šta je meza? Meza je pomalo izgubljeni ritual koji podrazumijeva uživanje u sitnim zalogajima raznovrsne hrane, ali i druženje oko istog stola sa dragim osobama. To je uživanje u hrani i razgovoru, koje je bilo prisutno u svim kuhinjama nekadašnjeg Persijskog i Otomanskog carstva. Na jelovniku će se naći, zavisno od zemlje u kojoj se nalazite, mnoštvo slanih i slatkih jela kao i nezaobilazna pršuta, sir i komadi povrća i voća. Ispred vas će se naći i mali tanjir – filozofija meza nalaže da jedete sve pomalo i polako. Hrana je tu ionako kao pokretač razgovora.

Uz slano-slatke delicije domaćini poslužuju i alkoholna pića. U Grčkoj će se točiti uzo, a na Balkanu će vas domaćin ponuditi nezaobilaznom rakijom ili vinom. Kako su turizam i hrana postali nerazdvojivi, od velike važnosti je gastronomska ponuda koja je autentična i tipična za određeni region. Svaki grad, regija i zemlja imaju istorijske, kulturne i druge specifičnosti i tradicije, čiji restorani, osim ako nijesu podložni modernizaciji, mogu biti najbolja refleksija i imidž nacije i regiona u kojem su živjeli i još uvijek žive. Inostrani gosti prije svega

traže jedinstveno i autentično iskustvo i umjesto brze hrane koju mogu jesti bilo gdje u svijetu, treba im ponuditi mezu – domaći mikro gastronomski pečat. Predjelo ili meza je uobičajen obrok u mediteranskoj kuhinji, u zemljama oko Sredozemnog mora, preko Balkana i dalje do Bliskog istoka i služi se toplo i hladno, sa mesom, ribom ili samo povrćem. Meze u svim zemljama imaju neke zajedničke stvari – pite sa različitim punjenjima, ukisjeljeno ili grilovano povrće, u kombinaciji sa tijestom tipičnim za određenu zemlju.

CRNOGORSKI PJAT Često mezu Crnogorci nazivaju crnogorski “pjat”. Pjat je stara riječ za tanjir. Tanjir “pun Crne Gore”. Crnogorci su dobri i pažljivi domaćini. Kad očekuju gosta, u znak dobrodošlice, po starom običaju, širom otvaraju vrata. Gosta nude najboljom hranom i pićem koje imaju u kući, smještaju ga na najbolje mjesto za stolom i trude se da mu vrijeme koje provede u

Crnogorci često mezu nazivaju crnogorski “pjat”. Pjat je stara riječ za tanjir. Tanjir “pun Crne Gore” njihovom domu bude što prijatnije. Kuhinja Crne Gore se pokorava reljefu i uzima ono što priroda nudi. Gastronomija Crne Gore na najbolji način sabira darove Mediterana i blaga sjevernih planina. Za predjelo se služi meza, a u mezi se mogu naći (u zavisnosti od regiona): njeguška pršuta, kastradina, goveđi košet, sušeni šaran, durmitorski

kajmak, pljevaljski sir, njeguški sir, crmnički sir, kučki sir, barske masline. Na primorju se najčešće služe inćuni masline i vino. Na Skadarskom jezeru najviše se love krap i sitna ukljeva koja se, zbog ulova u velikim količinama, suši. Tako se ovdje meza sastoji najčešće od sušenih ukljeva, dimljenog krapa, njeguškog sira i maslina. Njeguška pršuta se oduvijek, stotinama godina unazad, iznosila pred svakog gosta koji dođe u bilo koji crnogorski dom, kao poseban znak gostoprimstva i poštovanja. Ovaj zaštićeni crnogorski proizvod se pravi od svinjskog mesa, a poseban ukus i aromu dobija zahvaljujući mješavini morskog i planinskog vazduha i drvima koja se lože za njihovo sušenje.

maslinovo ulje

masline

parmiđano ređano

mocarela grisini

suhomesnati proizvodi

ITALIJA

antipasto

Antipasto – što znači “prije jela” se u Italiji uobičajeno služi prije glavnog obroka. Sastoji se od suhomesnatih proizvoda, sireva, maslina i povrća. Uobičajeno je da se u lokalima predjelo bira od delikatesa koji su izloženi u vitrini i koji se sjeku na licu mjesta i slažu na tanjir. Još od 16. vijeka , Italijani su uživali u mezi na početku obroka. Uz bogate ukusne tradicionalne namirnice kao

bruskete

artičoke, sušeni paradajz i pečurke. Sve je ovo servirano na velikoj dasci uz bruskete, fokaću ili domaći hljeb. U zavisnosti od regije, varijacije mogu biti sa plodovima mora: lignje, dagnje, dimljeni losos, tunjevina i masline. U zavisnosti od regije antipasto može biti: Sjeverna Italija Ovdje je očigledan njemački uticaj, sa bogatim sirevima poput Gorgonzole.

fokaća što su sir, meso i italijansko ekstra djevičansko maslinovo ulje, antipasto budi čula, pripremajući ih za mnoga jela koja dolaze. Danas je ta omiljena tradicija prihvaćena od sladokusaca iz cijelog svijeta koji su inspirisani da kreiraju svoje sopstvene antipaste, sa autentičnim italijanskim sastojcima. Pršuta Parma, mortadela, milanska salama, mocarela, parmiđano ređano, zelene i crne maslinke, konzervirano povrće kao što su paprika,

48 CAFFE MONTENEGRO

A TA I DINJ ija O: PRŠU L E ombinac J k D E a R iv P š je r g o p a, a ne Neobičn

Što se tiče mesa, tu je obavezno prisutna mortadela i pršuta Parma. Centralna Italija Bogati sosevi i sirevi su obilježje centralne Italije, centrirani oko Toskane, Firence i Rima. Meni uključuje razne morske plodove uz uobičajenu selekciju mesa i sireva. Južna Italija Ovdje se spaja mediteransko i italijansko, bogate varijacije antipaste. Paradajz obogaćen začinskim biljkama, kremasti sirevi i svježi morski plodovi. Južna Italija donosi čitav niz novih proizvoda, kao što su artičoke i mocarela burata. Takođe, toplija klima daje neke od najboljih maslina u zemlji. Sicilija Sicilija ima sve. Kombinujući toplu klimu juga, kulinarski autoritet sa kopna i obalu koja snabdijeva sa svježim morskim plodovima – Sicilija ima jednu od najcjenjenijih kuhinja u svijetu, oslikanu u svom antipastu. Suvo grožđe, slatki bijeli luk i artičoke koriste se na vrhu uobičajenih mesnih proizvoda i sireva koji donose najkvalitetnija jela u cijeloj Italiji. Na kraju, glavna vodilja je: šta raste zajedno – ide zajedno. Svaka regija u Italiji ima svoju mikroklimu, bogatu zemlju i svoje tehnike kad je u pitanju proizvodnja hrane.

FRANCUSKA

Tapas (tapa na španskom znači poklopac) je španska užina ili zalogaji koji su važan dio španske culture

ŠPANIJA

tapasi

Tapas (tapa na španskom znači poklopac) je španska užina ili zalogaji koji su važan dio španske kulture. Postoje mnogi mitovi koji okružuju njihovo porijeklo. Jedna je da su slani zalogaji postavljani na čaše sa šerijem kako bi se spriječilo da muve ulijeću u piće. Sami zalogaji su zbog soli izazivali dodatnu žeđ, pa je ovo bio

Tapas (tapa na španskom znači poklopac) je španska užina ili zalogaji koji su važan dio španske culture

Francuzi to rade ovako: Brie, autohtoni punomasni meki sir u kombinaciji sa voćem! Sir je dobio ime po pokrajini Brie i jedan je od najpopularnijih sireva u Francuskoj. To ne čudi, jer je svoju popularnost gradio od 8. vijeka! Tajna brie sira je u aromatičnom ukusu, ali i svestranosti: izvrstan je kao dezertni sir, serviran samostalno ili sa voćem, zapečen u rerni ili na bagetu, prethodno premazanim maslacem sa malo bijelog luka… Veoma francuski, znači gurmanski! Brie itekako voli voće: kruške, jabuke, dinje, smokve, grožđe, bobičasto voće… Kao i kompote, med, džemove ili sušeni paradajz. Sir tako duge tradicije ostavio je svoj trag u prošlosti – voljeli su ga i Karlo Veliki, brojne slavne aristokrate,

a na čuvenom Bečkom kongresu 1815. evropski veleposlanici su uz redovne aktivnosti prekrajanja Evrope, pronašli i vremena da ga proglase kraljem među sirevima, odnosno kraljevskim sirem. Čak ga je i La Fontaine, čuveni pisac basni, spomenuo u priči o lisici i gavranu. Naime, sir koji je gavran imao u kljunu bio je brie. Navodno je i slavna Marija Antoaneta, supruga Luja XVI., prije nego što je završila na giljotini, izrazila želju da ga još jednom proba. A kakav bi to sir bio koji se ne bi slagao s vinom? Upravo je brie pravi „vinski“ sir, jer voli različite vinske note. Njegovu jedinstvenu aromu dodatno naglašava pjenušac i šampanjac kao i voćna bijela i svježa crna vina.

FILOZOFIJA MEZA NALAŽE DA JEDETE SVE POMALO I POLAKO. HRANA JE TU IONAKO KAO POKRETAČ RAZGOVORA

način da se podigne prodaja u barovima. Tapas se uglavnom jede u društvu, stojeći u velikom broju tapas lokala koji predstavljaju pravo gastronomsko bogatstvo Španije. Španci popunjavaju vrijeme između ručka i večere, obilascima (Tapeo) različitih tapas barova. Uglavnom se poslužuju zalogaji sa maslinama, ribom i morskim plodovima, suhomesnatim proizvodima, povrćem… Tapasi su mala, ali zato beskrajno maštovita i domišljata jela koja kombinuju nama ponekad nespojive ukuse, ali u jako skladnom finišu koji otkriva neke sasvim nove čulne senzacije. U tapas barovima pršuta se reže na licu mjesta

GRČKA Uzo i meza – najbolji partneri! Ono što Grci najbolje znaju, svakako je uživanje u dobroj hrani i dobrom piću. Meza je popularan ritual u Grčkoj koji uključuje uživanje u sitnim zalogajima različite hrane. Na klasičnoj grčkoj mezi naći će se različita jela od mesa, povrća i ribe poput zapečenih srdela u listovima vinove loze. Česti prizor su feta sir, masline, razno povrće kao i grčke pite. Uz mezu obavezno ide i grčko nacionalno piće sa ukusom anisa – uzo.

POSTOJI NEŠTO DUBOKO ZADOVOLJAVAJUĆE U UŽIVANJU U MALIM ZALOGAJIMA UZ Uzo i meza HLADNO PIĆE – najbolji TURSKA

partneri!

U Turskoj se najčešće služi bijeli sir, dinja, krem od ljutih paprika sa orasima, gusti jogurt sa začinskim biljem, salata od plavog patlidžana, sarma, lignje, ćufte sa bulgurom…

UZ SLANO-SLATKE DELICIJE DOMAĆINI POSLUŽUJU I ALKOHOLNA PIĆA. U GRČKOJ ĆE SE TOČITI UZO, A NA BALKANU ĆE VAS DOMAĆIN PONUDITI NEZAOBILAZNOM RAKIJOM ILI VINOM Meza je ritual koji podrazumijeva uživanje u sitnim zalogajima raznovrsne hrane, ali i druženje oko istog stola sa dragim osobama

Brie - čuveni francuski autohtoni punomasni meki sir u kombinaciji sa voćem

50 CAFFE MONTENEGRO

52 CAFFE MONTENEGRO

STRANAC U CRNOJ GORI: ROMAN GOLOVACHEV

MOJ LIJEPI ŽIVOT u Crnoj Gori

Roman Golovachev je Rus koji je sa suprugom Oljom iz Sibira došao u Crnu Goru 2011. godine, kada i ostaje ovdje da živi. Nijesu znali mnogo o našoj zemlji prije dolaska: jedan prijatelj im je preporučio toplu i lijepu zemlju Crnu Goru, oni su pogledali o njoj na internetu i krenuli ovamo Strastveni su svjetski putnici, a njihove emisije na sopstvenim You Tube kanalima sa najljepših mjesta naše zemlje svjedoče o poimanju ljepota Crne Gore i uživanju u ovdašnjem životu. RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ

C.M: Kada ste prvi put došli u Crnu Goru i kojim povodom? - U Crnu Goru smo prvi put sletjeli na aerodrom Podgorica u oktobru 2011. godine. Došli smo iz Irkutska, koji se nalazi oko 60 km od jezera Bajkal, inače glavnog grada Istočnog Sibira, u kom smo živjeli preko 30 godina. Do tad nikad nijesmo bili u Crnoj Gori, ni uopšte na Balkanu. Mogu reći da je naš prvi susret sa nečim balkanskim prije toga, i sa uopšte Balkanom bila simbolična situacija kada smo nakon vjenčanja, moja supruga Olja i ja pošli u Novosibirsk moji rodni grad, gdje su nas čekali naši roditelji koji su organizovali večeru u restoranu Balkan Gril. Možda je ime restorana bio neki znak da ćemo u budućnosti biti vezani za prostor Balkana.

C.M: U kom momentu ste odlučili da je ovo zemlja u kojoj želite da živite? - U Rusiji starije generacije znaju dosta o prostoru bivše Jugoslavije: Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji... a o Crnoj Gori mnogo manje. Početkom 2011. godine sam Crnu Goru našao na mapi svijeta. Upravo tad se u mom biznisu dešava promjena, tako da sam se našao u odličnoj situaciji: da mogu da živim bilo gdje,

FOTOGRAFIJE: LIČNA ARHIVA

a moj biznis će se nesmetano odvijati. To je bilo sjajno. Baš tad nam je jedan poznanik preporučio: “Idite u Crnu Goru: Tamo je mnogo lijepo i toplo.” Mi nijesmo znali ni tačno gdje je Crna Gora: otvorili smo mapu na internetu, gledali fotografije mora, palmi, maslinjaka... I odluka je donešena: Idemo u Crnu Goru i eto, ovdje smo već 7 godina.

C.M: Čime se bavite? - Moj biznis je građevinarstvo, konkretno - izgradnja novih zgrada i rekonstrukcija starih. Trenutno prodajem nove vile

Naša putovanja su radost Naša porodica je jako srećna kad putuje. Želimo da to iskustvo, radost putovanja i nove doživljaje, ali i savjete, čak i za neke veoma važne sitnice na putovanjima dijelimo sa cijelim svijetom i zato snimamo naša putešestvija i snimke postavljamo na YouTube kanal “ S nami po puti”.

pored Kotora. Inače, Kotor je za mene najljepši grad u Crnoj Gori. Vile koje prodajem imaju fantastičan pogled na Boku Kotorsku, i smatram da će budući vlasnici, tj. porodice u njima biti veoma srećni: ne postoji ljepši pogled na brodove i planine od tog sa te lokacije. Sad provodim mnogo više vremena sa porodicom, volim da učestvujem u odrastanju svoje kćerke, da smo što više zajedno nas troje. Imam 41 godinu i moguće je da sam spremniji i posvećeniji porodičnoj priči nego da sam mlađi roditelj jer bolje razumijem koliko mogu kroz roditeljstvo da naučim. Mislim da je to ustvari najbolji posao u mom životu.

C.M: Zašto je život lijep u Crnoj Gori? - Govoriću iz mog ugla i iz sopstvenog osjećaja. Na prvom mjestu stavljam bezbjednost koja je najvažnija kada imate dijete. Ovdje bezbrižno šetamo ulicama, uživamo i ne brinemo. Takođe, hrana. Evo, na primjer, ovog ljeta sam pojeo toliko domaćih trešnji i breskvi koliko nijesam za svoj cijeli život do sad. Vikendom, možemo da putujemo na svaku stranu, i svugdje će nam biti lijepo i na moru i na planini, ta predivna priroda, svuda istorijski spomenici... a razlike su ogromne.

Pogled na Stari grad Kotor

Samo izaberete šta želite. Brzo i lako se može i u susjedne zemlje, pa do Tirane ili Sarajeva, Dubrovnika... gdje su ljudi i kulture potpuno drugačije od ovdašnjih ili pak, uvijek možemo da pođemo do našeg Durmitora, pa poslije šetnje pored Crnog jezera jedemo priganice sa sirom i medom... Nije li to lijep život? Za nas jeste!

C.M: Da li je crnogorski narod pri-

zemalja? - Crna Gora je drugačija od ostalih zemalja jer ni u jednoj tako maloj zemlji nema tolike ogromne količine prirodnih bogatstava.

stupačan i ljubazan u odnosu na strance? - Crna Gora je magija ljubaznosti i ljubaznih ljudi. Neprijatne situacije su rijetke i nijesu važne pomena. Moja porodica je otvorena, uvijek raspoložena za nova poznanstva, druženja... Zna nas puno ljudi, svi su prema nama ljubazni, kako ovi sa kojima se družimo tako i ljudi u lokalima gdje često dolazimo. Volim kad mi kažu “prijatno” u Crnoj Gori. U Hrvatskoj i Srbiji kad kažem “prijatno” oni mi tamo ne odgovaraju kao u Crnoj Gori. Ali, svejedno ja nastavljam da govorim svugdje “prijatno”.

C.M: Kćerkica Vam je rođena na

C.M: Kakav je kvalitet života u

Cetinju, može li se reći da je ona Crnogorka po mjestu rođenja? - Da, naša kćerka, naša lutka Anastasija, rođena je na Cetinju iako smo tad živjeli u Budvi. Nakon njenog rođenja preselili smo se u Podgoricu zbog boljih mogućnosti za njeno odgajanje i odrastanje i uopšte funkcionisanje života sa bebom. Anastasija je Ruskinja po papirima, njen pasoš je pasoš Ruske Federacije ali mjesto rođenja je Cetinje, Montenegro. Ona voli ajvar, lisnati sir iz Kolašina i priganice sa medom. To znači da jedan dio njenog srca nosi genezu ovog podneblja.

Podgorici? - Mi volimo naš život u Podgorici i ne bismo da mijenjamo mjesto – lokaciju življenja u Crnoj Gori. U Crnoj Gori smo do sad živjeli na 4 lokacije, znamo kakav je život u ostalim gradovima, Podgorica nam najviše odgovara, ima sve neophodno za kvalitetan život modernog čovjeka. Posmatramo kako grad raste: dosta je novih zgrada. Ja sam ekonomista u građevinarstvu, i smatram, da baš kao što sam učio na fakultetu, građevinarsvo ima svoju budućnost i ekonomsku održivost. U Podgorici se grade

C.M: Šta odvaja Crnu Goru od drugih

54 CAFFE MONTENEGRO

novi stanovi, dječiji vrtići, prodavnice, teretane, poslovni prostori, restorani, kafići... I što više vidim kranova, objekata u izgradnji, znam da je to znak ekonomskog razvoja grada, da će biti i više stanovnika. Svaki dan u Podgorici zapazim novu tačku na kojoj se gradi, i to je meni dobar znak i to mi se sviđa.

C.M: Postoji li nešto ođe na šta nikako nijeste mogli da se naviknete i nikad se nećete navići? - Mi smo iz Sibira i nenaviknuti na vrućine, pogotovo ove julske i avgustovske. Ali, ovo ljeto je za nas bilo super sa povremenim kišama i vjetrom što nam je godilo. To je što se tiče klime, a što se tiče navika: nikad se neću navići na činjenicu da roditelji puše u prisustvu djece, a to gledam svakodnevno. I još nešto... zašto je vaš pršut tako slan? Ne mogu da se naviknem na ono na šta ste vi navikli i što volite – dosta soli u hrani.

C.M: Koliko interesovanja ljudi iz svijeta izazivaju vaše emisije iz Crne Gore? - Nikad nijesmo forsirali naš YouTube kanal “ S nami po puti”, niti platili reklamu za njega. Ali, korak po korak, naš kanal je sve gledaniji. Što se tiče snimaka vezanih za Crnu Goru, najpopularniji su naši video snimci sa Ostroga i iz

ROMANOV CRNOGORSKI ALBUM S lijeva na desno: Cijevna / Supruga sa kćerkicom na Lovćenu / Plantaže 13 jul / Most Millenium u Podgorici / Tivat, Porto Montenegro / Supruga sa kćerkicom u Tivtu / Malo drugačiji pogled na Virpazar / Burek / Palačinke / Sok / Roman sa kćerkicom

Herceg Novog. Ljudi se nakon gledanja zahvaljuju, a nama je naravno drago zbog toga što izazivamo osjećaje kod njih. Ali, iskreno, naše emisije iz Crne Gore najmanje gledaju Crnogorci, pa kad sam stavio i kopije linka na Fejsbuk stranicu nijesu se zainteresovali. Ovdje ćete ipak više lajkova dobiti, za, na primjer, fotografije tipa: “moje noge u pijesku”, “moje nove naočari”, “ja u majici i ja bez majice”... i slično. Mi stranci koji živimo ovdje, stvarno mnogo volimo vašu zemlju. O tome govore i moji spotovi sa mosta sa Tare, sa Biogradskog jezera, Durmitora, Velike plaže, Mauzoleja na Lovćenu... Ali, ipak je malo pregleda od građana Crne Gore. Moja supruga Olja je nutricionista, i na svom kanalu “Oljina kuhinja”, ona pokazuje, priča..., na primjer: kako pripremiti svoju hranu u hotelu, šta kupiti u supermarketu, kako smanjiti troškove za hranu na putovanju, kako za malo novca spremiti zdrave, ukusne vitaminske obroke.

C.M: Jeste li gurman, šta Vi posebno volite od naše hrane? - Porodično obožavamo dobru kuhinju, možda je i to jedan od razloga nastanka Oljinog kanala. Ona za 3-4 minuta može svakoga da nauči da napravi neki dobar kolač, salatu ili burek sa ćuretinom! Ja volim da spremam hranu porijeklom iz zemalja u kojima smo boravili. Pravim

Romanov pogled na Skadarsko jezero

56 CAFFE MONTENEGRO

suši, kineske rezance, italijanske paste, američke burgere... U Rusiji sam držao meksički restoran gdje smo pravili burito, enčiladose, empanadiose... pa imam ličnog iskustva sa tom kuhinjom. Od balkanske hrane bih izdvojio burek s mesom, ajvar koji nikad nijesam jeo ali sad ga obožavam, crnogorske sireve... Mnogo volim crnogorske priganice ali su kalorične pa ih zato rijetko jedem. Volim crnogorsko crveno (crno) vino Vranac i to ne onaj kome je cijena boce od 20-30 eura, već onaj od 2-3 eura. Obavezno ga stavim u frižider, da bude hladno kao led, tad mi je stvarno uživanje da ga pijem iako rijetko to činim.

C.M: Koji su Vam omiljeni restorani u Crnoj Gori? - Naravno, imam dosta svojih omiljenih restorana u Crnoj Gori i omiljene specijalitete u njima. U Podgorici na primjer: volim Staru kuću i krvavi biftek sa njihovog menija, Pečenjaru u Zeti i njihovu pljeskavicu, burger Hikory BBQ u Hard Rock Cafeu, pivo u Akademiji piva, kolač sa jagodama u Elitu, čokoladnu tortu u Giardinu na Rimskom trgu, pizzu u Venomu, kafu u Zrnu i Alchemistu, energiju u 21 MNE Urban Bistrou, ljepotu ambijenta na Imanju Knjaz, cijene u Bonelli Green Bazaaru...

C.M: Koliko ste zemalja proputovali? Koje su na Vas ostavile najjači utisak?

Naših TOP 5 lokacija u Crnoj Gori Kraljeva plaža Ima izuzetno dobru energiju u kojoj uživamo. Pa, nije slučajno Kralj tu pravio svoju rezidenciju. Mauzolej na Lovćenu Kad hodate onim stepenicama, dok su planine dolje ispod vas, a vjetar pirka non stop u tišini - to je nevjerovatan osjećaj! Durmitor i sve u njegovom okruženju Kad pogledate moju emisiju o Crnom jezeru biće vam jasno. Na četvrtom mjestu je Kotor. Za nas je to najljepši grad u Crnoj Gori. Ne znam kakav je za život u njemu ali za turizam je top! Stari Bar i Velika plaža Oba mjesta imaju tu posebnu energiju koju stalno pominjem. Na Veliku plažu volimo da idemo na jesen, kad odu turisti i ostane samo vjetar i mi. Takođe sam snimao emisije o oba mjesta. “Mongolija” između Šavnika i Žabljaka Snimao sam emisiju i o jednom nevjerovatnom mjestu između Šavnika i Žabljaka gdje nema ni jednog drveta, i koje me podsjetilo na Mongoliju gdje sam živio dvije godine. Baš na tom mjestu sam skoro bio sa porodicom i roditeljima, kao pustinja Gobi je. Ležali smo na travi 2 sata i uživali, u vjetru iz svih pravaca, mirisu trave, suncu... Ljepota!

Mauzolej na Lovćenu

- Nijesmo brojali zemlje u kojima smo bili, pa ne znam tačno koliki je taj broj. Znam da smo nakon 200 hotela u kojima smo odsjeli prestali brojiti... Mi volimo sav taj proces putovanja. Ne postoji zemlja u kojoj smo bili da nam nije bila interesantna. Svaka zemlja i svaki grad imaju svoju enegriju koju realno možete osjetiti. I kada steknete taj osjećaj – tad uživate u tom novom gradu, zemlji... Nedavno smo bili u Americi, za koju mogu reći da ima šta god poželite, i od prirode, hrane, svega... A nakon Amerike smo pošli, tu do Albanije - odlične destinacije za pojesti vrhunsku ribu i plodove mora. Obožavamo Bliski Istok, taj njihov kolorit, orijentalnu muziku, nevjerovatnu energiju... A kad hoćemo da “odemo na drugu planetu” kupujemo karte za Singapur.

C.M: Šta za Vašu porodicu predstavljaju putovanja? - Obožavamo putovanja. Ona nam daju nove emocije, ukuse, mirise, boje, iskustva, a sve je to nevjerovatno važno i korisno za nove ideje, želje i postavljanje i ostvarenje novih ciljeva. Supruga i

„Nijesmo brojali zemlje u kojima smo bili, pa ne znamo koliki je taj broj. Znam da smo nakon 200 hotela u kojima smo odsjeli prestali brojiti...“ ja posmatramo Anastasiju, kako i nju tako malenu mijenjaju putovanja, kako je nakon svakog izmijenjena u najboljem mogućem smislu.

C.M: Kako organizujete put sa malim djetetom? - Nedavno smo Anastasiji mijenjali pasoš jer više nema mjesta za pečate, a još nije napunila 4 godine. Prvi put na dugo putovanje smo je poveli kad je imala samo 8 mjeseci. Putovali smo za Makao preko Istanbula. Odavde je to sat i po leta do Istanbula, 7 sati čekanja do narednog leta, pa potom let od 10 sati

do Hong Konga, a onda tamo još 1 sat vožnje brzim brodom. Znam da ovo zvuči čudno, toliki put sa malim djetetom, ali kad se sve pažljivo isplanira, nema problema, a ona je zaista mirna i uživa i ne boji se ništa da proba da jede, ima već formiran svoj ukus i prioritete, obožava avione, automobile, vozove... Neke naše male tajne i savjete... pokazne primjere, koji mogu dosta pomoći da vam ovakvo putovanje prođe lakše dijelomo na našem kanalu... Na primjer, zašto i kako koristimo dječiju stolicu Jo Jo na putovanju, koja je lako sklopljiva i ima višestruku upotrebu.

60 CAFFE MONTENEGRO

VIDIKOVAC “MEANDRI ĆEHOTINE”

Fenomen PRIRODNE ornamentike

Onako kako to samo može priroda isklesati i na najčudotvorniji način odrediti put rijeci kojim ona mora ići, iscrtane su nestvarne vijuge toka rijeke Ćehotine u njenom toku kroz pljevaljski kraj. Taj kuriozitet samo prirodi znanih geometrijskih i fizičkih zakonitosti, nikad neće prevazići ljudski um, šta god smišljao. Tok Ćehotine formirao je prirodne meandre, ornamentiku kraja od koje zastaje dah. Da bi ta ljepota bila dostupna mnogim očima, NVO „Da zaživi selo“ u partnerstvu sa TO Pljevlja promovisali su i uredili vidikovac u Matarugama u zaseoku Gačevića dolina sa kojeg se pruža velelepni pogled na meandre rijeke Ćehotine...

FOTOGRAFIJA: ANDREJ KOSORIĆ

TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTOGRAFIJE: VASO KNEŽEVIĆ, ANDREJ KOSORIĆ

P10

NA SKRIVENO TE VODIM MJESTO Nije floskula kad se kaže da je Crna Gora još uvijek neistražena i divlja ljepota. Samo oni koji je nijesu istraživali mogu tvrditi da nije tako. A oni koji je stalno istražuju i hodaju znanim i neznanim stazama i bogazama, znaju da toliko toga je još sakriveno od ljudskog oka, nestvarnih prizora i pejzaža, uzduž i poprijeko cijele zemlje. Na njenom sjeveru najviše. Mnogi prirodni dragulji su smješteni na skrovitim mjestima znanim rijetkim ljudima, gorštacima i njihovim starijim rođacima, ili avanturistima planinarima vječitim istraživačima i istinskim

zaljubljenicima u prirodu. Mnogo toga kod nas čeka da ga znatiželjni avanturisti otkriju i istraže. Čak i za neke prirodne fenomene koji su nam nadomak oka, ostajemo uskraćeni jer nijesmo dovoljno informisani ili nije promovisano... Ostajemo uskraćeni za poglede i momente u kojima nestaje dah usljed ljepote koja se pred nama pruža, a za takvim prizorima putujemo po raznim meridijanima, za tim trenucima, a njih ima najviše tamo đe im se ne nadate. Jedan takav prizor je panorama ispresijecana tokom rijeke Ćehotine u Pljevljima koja se osim iz perspektive orla može sagledati sa divnog vidikovca

Pored skretanja sa magistralnog puta je postavljena info tabla, od koje se dalje može ići automobilom još 1 km makadamskim putem, a nakon toga još 100m pješaka

koji se nalazi na 20 km od grada, na putnom pravcu Pljevlja-Vrulja, u selu Mataruge. Uređen i sređen vidikovac “Meandri Ćehotine” sa kog pogled leti i šara vijugama – meandrima je tačka sa koje se sagledava sva moć prirode i arhitektura vasione. Tu u toj čudesnoj panorami jedan stoljetnji bor prkosi vremenu... i upotpunjuje nestvarnu sliku u oku. Kao naslikana i imaginarna postavka...

KAKO DOĆI DO VIDIKOVCA? Pored skretanja sa magistralnog puta je postavljena info tabla, od koje se

Mnogi prirodni dragulji su smješteni na skrovitim mjestima znanim rijetkim ljudima, gorštacima i njihovim starijim rođacima, ili avanturistima planinarima vječitim istraživačima i istinskim zaljubljenicima u prirodu

62 CAFFE MONTENEGRO

vac Uređen i sređen vidiko sa kog pogled “Meandri Ćehotine” meandrima leti i šara vijugama – gledava sva je tačka sa koje se sa ura vasione moć prirode i arhitekt

dalje može ići automobilom još 1 km makadamskim putem, a nakon toga još 100 m pješaka. Na samom vidikovcu je postavljen hladnik sa stolom i klupama, kao i zaštitna ograda u cilju bezbjednijeg boravka. Sa vidikovca se pruža pogled kao sa razglednica, koju upotpunjuje krivi stoljetni bor. Rijeka Ćehotina je dugačka 125 kilometara i protiče kroz Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, gdje se uliva u Drinu. To je planinska rijeka koja izvire kod mjesta Donji Kolašin, u blizini granice Srbije i

Crne Gore. Svojim tokom u Pljevljima pravi meandre. Meandri su inače geografski pojam za vijugavo korito rijeke - zavoji, vijuge (ili okuke) koje neka rijeka gradi pri toku nazvane po maloazijskoj rijeci Meandru, koja ima obično vijugav tok.

BRAVO PLJEVLJACI Projekat - vidikovac “Meandri Ćehotine” je podržan od strane Opštine Pljevlja na osnovu Konkursa za sufinansiranje

NVO, a kroz Javni rad preko ZZZCG uposlena su 3 lica sa evidencije Biroa rada u Pljevljima na period od 2 mjeseca koji su radili na uređenju vidikovca i obilježavanju pješačke staze. “Meandri Ćehotine” su projekat koji zaslužuje izuzetnu pohvalu jer je ukazao na ljepotu Pljevalja, grada kom se pripisuje zagađenje, i rijeke Ćehotine za koju je bila vezana ista problematika. Svaka čast Pljevljaci.

ĐE GOD NAĐEŠ ZGODNO MJESTO VIDIKOVAC IZGRADI Kad bi svaka opština u Crnoj Gori otkrila makar po jedan novi pogled na neotkrivenu ljepotu, sa po jednim vidikovcem ovog tipa na pravom mjestu, zamislite koliko bi se naši vidici otvorili i oči napunile ljepotom. I nas i turista koji dolaze ođe u potrazi za takvim doživljajima.

- UKUSI NAŠEG NEBA Keramika - radionica Đalac, virpazar

Svaki komad

unikat

PIŠE: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: VLADIMIR VUČINIĆ

66 CAFFE MONTENEGRO

Virpazar na Skadarskom jezeru oduvijek se izdvajao svojim šarmom i atmosferom ali i ponudi lokalnih proizvoda i suvenira. Tu, u malenoj varošici, krije se radionica Branke Đalac iz čije peći izlaze najljepši, ručno rađeni, uhvaćeni detalji prirode i autentičnosti naše zemlje

Smještena u kući porodice Đalac u Virpazaru, radionica je svijet sa posebnim šmekom prašine od gline, boja i alatki Mali centar Skadarskog jezera, varošica Virpazar, tog jutra vrvila je veselim licima. U pitanju nije bila nikakva proslava ili koncert, već kako ću kasnije otkriti, samo još jedan regularan dan ljetnje turističke sezone. Grupe turista šetkale su se mostom noseći rance i šešire, brodovi su dolazili i odlazili, čini se istovremeno a raspoloženi prodavci domaćih proizvoda imali su spreman po neki dobronamjeran komentar za svakog prolaznika. Virpazar je tog jutra istinski djelovao kao scena nekog nadrealnog italijanskog filma. No, razlog moje posjete nije bila varoš i njegova filmična atmosfera, ni turistička sezona. Nedavno sam na polici u svojoj sobi otkrila mali ukras, žabu na lokvanju, tipičnu scenu na Skadarskom jezeru. Izrađenja ručno, sa slojem lijepe glazure na obojenoj keramici, imala je utisnuto elegantno slovo Đ i natpis Montenegro. A onda, sasvim slučajno, tokom ćaskanja sa prijateljima čula sam ime Đalac i priču o ženi koja u Virpazaru izrađuje izvanredne ukrase od keramike. Istraživanje nije trajalo dugo i već sam dogovorila posjetu njenoj radionici.

Radionica lijepih stvari Zvanično nazvana „Keramika radionica Đalac“, ova mala radionica mjesto je gdje Branka Đalac istražuje, proba, ukrašava, peče i glazira raznovrsne ukrasne ali i upotrebne predmete. Smještena u porodičnoj kući familije Đalac u Virpazaru, ova radionica je svijet za sebe, sa posebnim šmekom prašine od gline, boja i alatki koje se svakodnevno koriste.

Vidno radostan zbog posjete, Brankin najmlađi sin, pokazao mi je put do radionice gdje je bio ostatak porodice. Branka i Željko Đalac imaju četvoro djece, najstarijeg Filipa, Dijanu, Ivana i malenog Lazara. „A imam i dvije unuke“, sa posebnim osmjehom dodaje Branka. U svakom uglu njihove kuće nalazi se po neki dokaz Brankinog umijeća, od činije na stolu, preko zastora za zidna

Branka Đalac inače rođena Vojvođanka, kaže da joj godi lagani ritam života na jezeru, njegova tišina i mir, naročito zimi kada nema toliko posjetilaca. Tada je ono što radi idealan način da provede dan stvarajući lijepe stvari koje će unijeti radost u nečiji prostor. Svoj biznis, radionicu keramike, pokrenula je prije jedenaest godina. U prvo vrijeme učeći radeći uz prijateljicu, Branka je iz dana u dan gradila svoj put, iznova usavršavajući tehnike, pokrete, metode pečenja i glaziranja, boje, oblike, tako razvivši prepoznatljiv stil po kojem se predmeti koje izrađuje izdvajaju od drugih.

U svojoj radionici Branka izrađuje predmete sa tipičnim motivima crnogorske flore i faune ali i detaljima autentične arhitekture ili atmosfere gradova na primorju

svijetla, držača za escajg, ukrasa sa utisnutim dječjim stopalima. Inače rođena Vojvođanka, Branka kaže da joj godi lagani ritam života na jezeru, njegova tišina i mir, naročito zimi kada nema toliko posjetilaca. Tada je ono što radi idealan način da se provede dan u stvaranju lijepih stvari koje će unijeti radost u nečiji prostor. Svoj biznis, radionicu keramike, pokrenula je prije jedanaest godina. U prvo vrijeme učeći i radeći uz prijateljicu, Branka

68 CAFFE MONTENEGRO

je iz dana u dan gradila svoj put, iznova usavršavajući tehnike, pokrete, metode pečenja i glaziranja, boje, oblike i razvijajući sopstveni, stil po kojem se predmeti koje izrađuje izdvajaju od drugih.

Od gline do glazure U svojoj radionici Branka izrađuje predmete, uglavnom suvenire, sa tipičnim motivima crnogorske flore i faune ali i detaljima autentične arhitekture ili atmosfere gradova na primorju. Tako su

dio Brankinog svijeta jezerski lokvanji i cvijeće, listovi smokve i loze, grozdovi, pelikani, žabe, mačke, ribe, stare kamene kuće, prozorska okna i vrata, čunovi. Iako su to uglavnom dekorativni detalji i predmeti, Branku najviše raduje kada napravi nešto što pored ljepote može biti i praktično, poput držača za čačkalice, salvete, činija za posluživanje hrane, zdjela i lampi. Početak svake njene figure je glina, sirova i podatna, odličan je materijal za

„Iako neke predmete proizvodim serijski, ipak svaki je priča za sebe i razlikuje se makar u jednom potezu i detalju. U tome je ljepota ručnog rada - svaki je dio mene, mog raspoloženja tog dana.“

ijeta su jezerski Dio Brankinog sv listovi smokve , lokvanji i cvijeće likani, žabe, pe vi, do i loze, groz kamene kuće, mačke, ribe, stare vrata, čunovi. prozorska okna i

oblikovanje jer prašta greške i dozvoljava najrazličitije oblike i detalje. Oblikovana glina, bilo da se radi iz kalupa ili je u pitanju neki unikatni predmet sa posebnom vrijednošću, potom se boji, peče, dorađuje i lijepo polira, da bi na kraju, prije pečenja, dobila sloj završne glazure koja daje posebnu ljepotu gotovim predmetima. Iako zvuči jednostavno, kao i u svim drugim poslovima, i ovdje postoji mnogo skrivenih finesa koje se uče kroz konstantan rad i usavršavanje, isprobavanje. Istrenirano uho te će detalje čuti u zvonkom zvuku keramike a oko vidjeti kroz fine nijanse glazure.

Sa dobrom mjerom Porudžbina ima puno i kada bi htjela, Branka bi mogla raditi bez prestanka, i ljeti i zimi, u svako doba. Ipak, za nju je suština u nečemu drugom, nečemu što se ogleda u malim serijama, probranim klijentima i više od svega u uživanju u procesu. „Iako imam predmete, poput pelikana recimo, koje proizvodim tako reći serijski, ipak svaki je priča za sebe, svaki se razlikuje u makar nekom potezu, detalju, liniji. U tome je ljepota ručnog rada - svaki predmet je dio mene, mog raspoloženja tog dana.“ Ni nakon jedanaest godina proizvodnje suvenira, Branku nije napustio isti onaj sjaj u očima koji imaju

70 CAFFE MONTENEGRO

početnici željni učenja i prakse. Svoje proizvode plasira na svega šest ili sedam mjesta u Crnoj Gori: od mačaka, riba i zakrivljenih kamenih kuća u Kotoru i Budvi, replika mosta na Đurđevića Tari i tipičnih šumskih motiva koje pravi za galerije na Sjeveru, stilizovanih krstova i obrednih predmeta za potrebe crkve, do njoj najbližih jezerskih motiva, žaba na lokvanju, čunova i ptica. Iako bi broj mogao biti znatno veći, Branka kaže da ne želi da kvalitet trpi ni u jednom segmentu: „Ovo je spor proces, traje i do nedjelju dana. Nekad je teško objasniti klijentima koji su navikli na instant rješenja da neke stvari jednostavno zahtjevaju svoje vrijeme.“

NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407 71

- LAKE FEST 2018 -

ritmu

DOBRE ENERGIJE UZ MUZIKU SJAJNOG M.O.R.T.-A ZAVRŠIO SE JOŠ JEDAN LAKE FEST. TRI NOĆI PROTKANE SJAJNOM MUZIKOM I NEZABORAVNOM ATMOSFEROM.

FOTOGRAFIJE: MARKO RISTIĆ

72 CAFFE MONTENEGRO

I ovogodišnji Lake fest opravdao je epitet najboljeg crnogorskog rok festivala. Iako bez inostrane zvijezde, ali sa zanimljivim i sadržajnim line-upom ovaj festival je još jednom pokazao da ima svoju vjernu publiku, ali da osvaja i novu. Hiljade ljudi slilo se na prostor kraj krupačkog jezera, uživajući u muzici i prelijepoj prirodi. Lijepo vrijeme, jezero, hlad topola, kamp kao i vrhunski izvođači poput Vlatka Stefanovskog, Goblina, Ritma Nereda, Van Gogha, Ortodox celts-a, Atomskog skloništa, Marčela i drugih privukli su posjetioce iz cijelog regiona, ali i turiste iz mnogih evropskih zemalja.

Hiljade ljudi slilo se na prostor kraj krupačkog jezera, uživajući u muzici i prelijepoj prirodi 74 CAFFE MONTENEGRO

Fantastična energija, horsko pjevanje, neizbježne ‘’šutke’’ obilježili su osmi po redu Lake fest

Fantastična energija, horsko pjevanje, neizbježne ‘’šutke’’ obilježili su osmi po redu Lake fest. Produkcija, bezbjednost, organizacija još jednom su bili na najvišem mogućem nivou i to je već postalo zaštitni znak festivala, a veliki broj djece koji posjećuje ovu manifestaciju govori o još jednom fenomenu Lake festa. Nedavno održani Lake fest ostaće upamćen i po tome da ga je zaobišla kiša, što je začudilo mnoge posjetioce, imajući u vidu da je kiša, svih ovih godina bila nezaobilazni dio festivala. Lijepo vrijeme omogućilo je da veliki broj ljudi, zajedno sa svojim prijateljima i porodicama kampuje na prostoru pored jezera i na taj način cijelu festivalsku priču učini

još zanimljivijom. Sva tri dana u kampu ste mogli probati odličan pasulj, kao i meso i razno povrće iz više kotlića raspoređenih na više mjesta u kampu. Uz dobru muziku, druženje i Nikšićko pivo i ove godine kamp je bio duša festivala. Treba pomenuti i moto kamp koji je bio veoma dobro posjećen. Osmi Lake fest je posjetiocima ponudio i više ekoloških programa, prije svih Eko check point u saradnji sa UNDP i Rock recycle u saradnji sa pivarom Trebjesa Nikšić. NVO Sinteza je kao dio podrške festivalu osmislila veoma zanimljiv umjetniči projekat pod nazivom ‘’Iz različitog ugla’’, čiji će programi trajati do maja sljedeće godine.

- INTERVJU Radica Zeković, UNDP

USPON

festivalskog TURIZMA

FOTOGRAFIJE: LIČNA ARHIVA, MARKO RISTIĆ

76 CAFFE MONTENEGRO

Imidž poželjne turističke destinacije za 21. vijek danas se gradi između ostalog i na festivalskom turizmu. U segmentu festivalskog turizma, Crna Gora se kvalitetno počela pozicionirati na evropskoj mapi važnih događaja. Prema procjenama, zbog muzike u našu zemlju prošle godine došlo je oko 150.000 gostiju iz cijelog svijeta. UNDP nastoji da doprinese podizanju ekološke svijesti u Crnoj Gori i kroz saradnju sa ljudima iz svijeta umjetnosti.

C.M: Naši festivali prate aktuelne trendove i postaju zeleni kroz saradnju sa UNDP. Kako ocjenjujete tu saradnju? - Cilj je doprinos održivom razvoju Crne Gore, očuvanje i unapređenje životne sredine. Jedna od stvari koje radimo u saradnji sa Ministarstvom održivog turizma i NTO, jeste da preko fenomena pop kulture nastojimo da velikom broju ljudi pošaljemo važne poruke o klimi i smanjenju zagađenja prirode. Organizacija zelenog događaja je područje s kojeg se relativno lako prelazi na put održivosti. Svi naši zeleni festivali svoj karbonski otisak smanjuju i tako što će od svake prodate karte organizatori uplatiti po 0,50 EUR u tzv. Zeleni fond, za podršku održivim projektima u Crnoj Gori. Smanjenje ekološkog uticaja odnosno karbonskog otiska događaja – veliki je fokus organizatora festivala. Festivali stvaraju velike količine otpada i proizvode emisije CO2, a u saradnji sa UNDP prilikom organizacije festivala

sprovode se ekološki održive mjere. Zeleni događaji su fokusirani na efikasno korišćenje energije i vode, smanjenje otpada, upotrebu ekološkog kartona umjesto plastike i promovisanje tema o zaštiti životne sredine. To je upravo ono što mi sada radimo sa Southern Soul festivalom, Lake festom, Sea Dance festivalom, Green Montenegro International Film festom, Džada film festom idr. C.M: Koji to festivali u Crnoj Gori i na koji način promovišu i realizuju ideju UNDP o pravilnom korišćenju prostora i očuvanju ambijenta u kojem se održavaju? Lake Fest - Najveći crnogorski rok festival LAKE FEST nedavno je održan u Nikšiću, na Krupačkom jezeru. Lake fest je od samog početka zasnovan na pravilnom korišćenju prostora i očuvanju prirodnog ambijenta u kojem se održava. Iako je po prirodi stvari, kada su muzički festivali na otvorenom u pitanju,

problematika otpada u fokusu, ekološki program Lake festa čine i drugi segmenti, kao što su edukacija posjetilaca o vrijednostima prostora koji se koristi i Krupačkog jezera koje je u neposrednoj blizini ili inicijativa za obnovu oštećenog kompleksa topola, koji ima dominantno zaštitni karakter. Organizatori festivala za izgradnju stage-ova i zaštitnih ograda, ulaza i pomoćnih objekata koristili su prirodne materijale koje nakon završetka festivala skladište i koriste ponovo naredne godine. Na samoj lokaciji festivala i na svim binama, klasične sijalice zamijenjene su LED diodama. Festival je okupio više od 20 hiljada ljubitelja dobre muzike, a nastupila je 21 grupa, među kojima su Van Gog, Orthodox Celts, Perper i Ritam nereda. Southern Soul Festival - Mnogi festivali u Crnoj Gori koriste prednosti kulturne baštine kao dijela scenografije kojom zadivljuje posjetioce kao Southern Soul Festival koji se održava

Lake fest je od samog početka zasnovan na pravilnom korišćenju prostora i očuvanju prirodnog ambijenta u kojem se održava na prekrasnoj ulcinjskoj Velikoj plaži. U okviru šestog izdanja SSF, krajem juna nastupilo je više od 50 izvođača, od čega devet bendova. Spomenimo Krisa Dejva &The Drumhedž, Idrisa Akamura & The Pyramids, Liroja Burdžesa. Stejdžovi za ovaj festival su izgrađeni od prirodnih materijala, a solarna i LED svjetla su norma. Ali najvažnija je

ĐULE VAN GOGH podržava ideju zelenih festivala

ekološka poruka. SSF ponudio je svojim poklonicima i bendovima odličan način smanjenja karbonskog otiska uzrokovanog njihovim putovanjem i boravkom. Organizovan je kolektivni prevoz svih ljubitelja festivala od aerodorma u Crnoj Gori i susjednim zemljama do same lokacije festivala. Takođe, pomoću jednostavnog web kalkulatora na adresi www. izracunajco2.me svi su prisutni mogli izračunati svoj karbonski otisak. SSf je butik festival za koji se karte kupuju nekoliko mjeseci unaprijed. Za smještaj izvođača i osoblja, prednost su imali apartmani i hoteli koji posjeduju ekološki sertifikat, odnosno koriste solarnu energiju za zagrijavanje vode, te se na taj način dodatno utiču na zaštitu životne sredine. Green Montenegro International Film Fest - UNDP podržava i festivale i filmove koji svojim pričama utiču na povećanje svijesti o potrebi zaštite životne sredine. Green Montenegro International Film Fest (GMIFF) je jedinstveni zeleni filmski festival koji je svake godine donosi nove priče iz cijelog svijeta o najvažnijim ekološkim pitanjima današnjice. Ovaj festival koristi snagu

78 CAFFE MONTENEGRO

filma koja vas podstiče da preduzmete akciju za zaštitu životne sredine. Filmovi su prikazani na atraktivnom otvorenom prostoru, noću, pored Crnog jezera, ispod samog vrha Durmitora pred velikim brojem stranih turista, gostiju i mještana. Tokom četiri filmske večeri u takmičarskom programu prikazana su ostvarenja iz ekologije, ekologije duše i turizma. Pored akcije čišćenja obalnog pojasa Crnog jezera u NP Durmitor, GMIFF je takođe, uoči festivala realizovao akciju pošumljavanja u kojoj je učestvovalo preko 100 volontera iz Mađarske. Tom prilikom posađeno je simboličnih 1001 stablo u NP Durmitor, na području koje je prošle godine bilo zahvaćeno požarima. Džada Film Fest - Naša sposobnost inoviranja je beskrajna i uzbudljiva. Džada Film Fest, već četiri godine zaredom, svojim interesantnim konceptom urbane gradske zone pretvara u ,,oaze” kulture, omogućavajući građanima Podgorice da uživaju u gledanju filmova pod vedrim nebom - na gradskim ulicama, zatvarajući ih za saobraćaj. Publika je u junu ove godine, imala priliku da na velikom platnu

Zeleni događaji su fokusirani na efikasno korišćenje energije i vode, smanjenje otpada, upotrebu ekološkog kartona umjesto plastike i promovisanje tema o zaštiti životne sredine pogleda ostvarenja „Kad porastem biću kengur“, „Volver“, „Goodbye Lenin“, Dvije čađave dvocijevke“, „Turist“, „Ta divna splitska noć“. Četvrto izdanje festivala donijelo je i jednu programsku novinu. U čast najmlađih ljubitelja filmova u sklopu „Džada

EKO CHECK POINT na ovogodišnjem Lake Festu

Film Fest-a“, formiran je „Džada Junior“ program tokom kojeg su djeca pogledala prekrasnu ekranizaciju knjige „Mali princ“. Sea Dance festival - Peto jubilarno izdanje Sea Dance festivala će se održati od četvrtka, 30. avgusta do subote, 1. septembra na plaži u Buljarici, jednoj od najljepših u Crnoj Gori, dužine 2.500 m. Za ovogodišnje izdanje festivala najavljeni su Paul Kalkbrenner, Nina Kraviz, Alice Merton, Hladno pivo, Who See, Marko Louis, Sajsi MC, Krešo Bengalka i Vojko V! No Sleep Sea Dance binu predvodiće jedna od vodećih techno zvijezda nove generacije Dax J, te glavni akteri francuske techno scene Antigone, Francois X i Shlømo, dok će za savremeni house zvuk biti zaduženi kalifornijski mag Eagles & Butterflies i ruska zvijezda u strjelovitom usponu Sofia Rodina! C.M: Kako sve to funkcioniše na velikim festivalima u svijetu? Veliki festivali poput britanskog Glastonburyja ili danskog Roskildea, napravili su od svog imena brend u

zelenoj areni zahvaljujući pionirskim inicijativama vezanim za smanjenje uticaja na životnu sredinu. Ove godine Glastonberi pauzira jer se priprema za velike pomake na ovom polju a za sledeću godinu najvaljeno je da festival zabranjuje upotrebu plastičnih flaša u festivalskom kampu. Pored muzičkih festivala, muzičari i bendovi koji su vodeći na svjetskoj ekološkoj sceni su pored Coldplay-a i Ed Širan, Alanis Morissette, John Legend, Sheryl Crow, Linkin Park, a tu je i čuveni U2 koji je blisko surađivao s Greenpeaceom od 1990-ih, pomažući im u ekološkim kampanjama. C.M: Koliko moderne tehnologije utiču na promociju naše destinacije? Današnje društvo je povezano preko on-line zajednica ,sljedbenici i prijetelji’, na temelju zajedničkih afiniteta. Taj fenomen pop kulture Crna Gora koristi sve više. Destinacije danas privlače mlađe putnike na različite načine, a izdvajaju se posebno muzički festivali. Klikom ,like’ na zvaničnoj web stranci festivala, oni koji su prisustvovali recimo Sea Dance-u Crnoj Gori, šeruju fotografije i video

Organizacija zelenog događaja je područje s kojeg se relativno lako prelazi na put održivosti klipove i promovišu našu destinaciju svuda u svijetu. Moderne tehnologije danas su više nego ikada dio naših putovanja, od planiranja do sumiranja utisaka i čuvanja uspomena. Mnoge su destinacije postigle neke fantastične rezultate sa Pinterestom i Instagramom. Gdje su festivali, turizam očigledno cvjeta, i zato je to grana u koju se itekako isplati ulagati. Sve to pomaže i u dobroj promociji Crne Gore, jer svjetski mediji u superlativima pišu o našim festivalima, a mladi posjetioci koriste društvene mreže putem kojih promovišu našu destinaciju.

JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT

TRETMAN ULIČNIH PASA

TEKST: ANA ĐURKOVIĆ UZ NAROČITU ZAHVALNOST THOMASU WOHRSTEINU KAO I SVIMA KOJI SU POMOGLI PRI PISANJU TEKSTA

Čovjekovi najbolji prijatelji Koliko puta ste naišli na štence ili mačiće pored kontejnera, negdje na sred prometne ceste… Koliko često ste prošli pored mršavog džukca sa najtužnijim pogledom… Koliko često vidite da neko šutne psa ili ga gađa kamenom u prolazu… Koliko ljudi znate koji su, začitani u nove trendove sa „parenting“ blogova kupili psa, ali obavezno rasnog, i onda kada je porastao, kad više nije štene sa reklame za srećnu porodicu a djeca razvila svoj osjećaj za životinje, tog psa kao višak u najboljem slučaju zatvorili u ograđen boks… Koliko često vidite otrovane, zgažene i upucane mačke i pse na ulici… Koliko često prođete dalje i ostavite da se s tim nosi neko drugi? Stara mudrost kaže da ste dobri onoliko koliko je životinjama oko vas dobro. Nije potrebno naročito poznavanje istorije

82 CAFFE MONTENEGRO

Donosimo vam priču o problemima tretmana uličnih životinja koji predstavljaju veliki izazov za sve nas, kao građane i kao ljude. Ne postoji idealna država, uređenje i sistem koji rješava sve ali zato postoji lični osjećaj empatije, odgovornosti i borbe za uvjerenja. Zamolili smo naše prijatelje iz inostranstva koji žive u Crnoj Gori da ispričaju srećne priče o zajedničkom životu sa psima koje su udomili sa naših ulica i daju svoje viđenje problema

da bi ste znali da su životinje od zore čovječanstva bile neizostavni dio borbe za opstanak i napredak. Životinje koje je čovjek pripitomljavao nisu bile samo izvor hrane i krzna, one su bile radnici, partneri na putovanjima, čuvari, topli prijatelji. Ne moramo ići daleko, čak i u malenoj Crnoj Gori dobro se znalo da su zdrave životinje značile sigurnost i mir, one su bile poštovane i pažene a kada bi kojim nesretnim slučajem neka uginula, za porodicu bi to bila žalost. Psi su oduvijek smatrani životinjama sa posebnim mjestom u čovjekovom životu. Počeo ih je pripitomljavati koristeći ih kao pratioce u lovu prije 16,000 godina što je mnogo ranije nego što je usavršio agrokulturu. Psi su se dalje razvijali uz njega sve do onoga što su danas - vjerni pratioci. Domaći psi su zaboravili na svoje lovačke instinkte i oslanjaju se na dobru volju svog najstarijeg prijatelja. A kakav je život kada zavisite samo od nečije dobre volje?

Surova svakodnevica na ulici Samo nekoliko dana prije pisanja ovog teksta na kapiji moje kuće sklupčao se pas i bolno zavijao. Mislili smo da ga je udario auto, međutim ispostavilo se da je pas upucan. Nakon agonije zvanja službi, azila, veterinara i na kraju komunalne službe i rečenice „da je radno vrijeme do 14.00 i svi su pošli kući pa će neko doći da pogleda sjutra“, konačno, pas je nekako bio zbrinut, tretiran veterinarski i odveden na oporavak. Srećom, on je sada dobro ali sitni djelovi sačme i strah trajno će ostati u njegovom tijelu. Slični primjeri zlostavljanja, zanemarivanja, napuštanja, trovanja i ubijanja životinja postali su svakodnevica, naročito u velikim gradovima. Tu svakodnevicu najrađe brišemo sa zidova i profila, preskačemo na portalima jer je to nešto što nam ne treba u dnevnoj zbrci informacija i situacija kroz koje prolazimo.

Zlostavljanja, zanemarivanja, napuštanja, trovanja i ubijanja postali su svakodnevica, naročito u velikim gradovima

U medijima sam u prošlom mjesecu čitala brojne članke i istraživanja o problemu pasa lutalica, problemima opština, propalim inicijativama i odsustvu volje da se krene u rješavanje ovog problema. Kako bilo, gotovo nijedan od tih tekstova nije polazio od problema i nevolja koje imaju psi i mačke i surovom odnosu prema njima - više se odnose na probleme koje ljudi doživljavaju zbog uličnih životinja. Istovremeno, pripremajući se za ovaj tekst pravila sam spiskove kome sve da se obratim za statistike, podatke, razgovor sa nadležnim službama, NVO sektorom, volonterima i ljudima dobre volje; iščitavala propise, povezivala nadležnosti. Da li zbog ozloglašenih avgustovskih odmora ili jednostavno nedostatka adekvatne sistematizacije problema i ponuđenih rješenja, zaključak i sve informacije koje sam našla svode se na razmišljanje da je problem uličnih životinja ipak prebačen na neku drugu instancu - jednu

mnogo delikatniju i težu za pokreniti a to je osjećaj pojedinca i ona elementarna ljudskost koja je i gurala čovjeka do pozicije koju danas zauzima na planeti.

Sistemski problem Problem uličnih životinja u Crnoj Gori je veliki i poput začaranog kruga stoji u istom mjestu a oni koji i izađu iz njega, izlaze uglavnom kao žrtve građanskog nemara i nedostatka senzibiliteta institucija sistema. Na ulicama nikad nije bilo više lutalica koje jedni hrane i brinu o njima a drugi zlostavljaju na dnevnoj bazi. Kolektivni strah od životinja u potpunosti ih stavlja u nemilu situaciju, pa čak najmlađi često bivaju i najokrutniji prema njima i za to ne dobijaju nikakve sankcije od roditelja. Ionako mali broj azila, nijedan po standardnima koje nalažu propisi, prepuni su pasa koji u tim uslovima pate i obolijevaju. Građani često preuzimaju rješavanje problema

u svoje ruke, bilo monstruoznim trovanjem, bilo njihovim zbrinjavanjem i brigom koja ih često košta jako puno. Uz sve to, ni vlasnici pasa svojim navikama ne olakšavaju život uličnim psima često dopuštajući ponašanja koja podstiču agresivnost ili uvećanje broja lutalica u gradovima. Sistemska pomoć dolazi na mahove i neplanski, pa se stvarno rješenje problema ne nazire. Apeli brojnih društava, nevladinih organizacija, pojedinaca ali još važnije organizacija Evropske unije, pod čijom se lupom trenutno nalazi i ovaj problem, donekle podsjećaju na gorući problem koji šalje možda i najalarmantnije lošu sliku Crne Gore ostatku Evrope.

Pet unfriendly Ni psima koji imaju vlasnike život u Crnoj Gori nije lak. Veoma ograničeno dozvoljeno kretanje na površinama u

U Crnoj Gori na prste je moguće prebrojati hotele i restorane sa oznakom “pet friendly”

gradovima, nedostatak prostora za toliko neophodnu socijalizaciju u gradu i nepovjerenje sugrađana sa kojim su suočeni na svakom koraku, samo su dio njihovih problema. Ovakva atmosfera u startu odvraća potencijalne udomitelje od ideje dijeljenja života sa psom. Uz to, većina tržnih centara, prodavnica, restorana i barova zabranjuje ulazak psima pa su vlasnici suočeni sa još jednom barijerom. Budući da se Crna Gora deklariše kao turistička destinacija koja se bori da bude prepoznata po gostoprimnosti i toplini tako prizove što više turista, problem tretirana životinja postaje utoliko ozbiljniji. Globalno, broj ljudi koji ima ljubimce je sve veći, a brojka porodica koje putuju sa njima u stalnom porastu. U Crnoj Gori, na prste je moguće prebrojati hotele koji imaju oznaku “pet friendly”. Situacija u privatnom smještaju je nešto srećnija, ali u većini slučajeva zavisi od dobre volje vlasnika

84 CAFFE MONTENEGRO

i trenutnom potražnjom smještaja. Turisti koji dođe sa psom zaista nije lako da se kreće, odlazi u restorane, barove, donosi adhok odluke o smještaju i kretanju. Problem je najizraženiji tokom kupališne sezone jer do skoro nijedna uređena plaža nije dozvoljavala ulaz ljubimcima. Ove godine najavljeno je više “pet friendly” plaža ali, ni sama kao vlasnica psa, nisam uspjela da javno poznatim kanalima dođem do informacije koje su to plaže. Ovaj problem daleko je zamršeniji uzmemo li zemlje iz regiona kao poređenje. U Srbiji, Beograd je proglašen za jedan od naj “pet friendly” gradova Evrope. U Hrvatskoj nećete imati problem ako uključite “pet friendly” filter u pretrazi smještaja ili restorana. U Albaniji, opštine redovno kastriraju i označavaju ulične pse čime dugoročno kontrolišu i rješavaju problem njihovog broja. na ulici.

Ovo je jedan od izgleda standardne naljepnice koja označava PET FRIENDLY mjesta. Nadamo se da ćemo ove oznake sve češće viđati u ugostiteljskim objektima širom Crne Gore.

STRANCI U CRNOJ GORI KOJI SU USVOJILI NAŠE LUTALICE Oni koji dođu u Crnu Goru iz drugih zemalja vole našu prirodu i jedinstven spoj kultura i različitosti na tako malom prostoru, našu ljubaznost i gostoprimstvo. Za ovaj tekst zamolili smo neke od njih, ljubitelje i vlasnike ljubimaca, da prenesu svoje utiske života sa njima ovdje, ali i komentar i viđenje tretmana uličnih životinja.

Svi oni ovdje su boravili ili borave duže, dobro su upoznati sa ovom situacijom i ulažu jako puno ljubavi i napora da pomognu u rješavanju problema koji ostavlja loš utisak o nama kao društvu. Skupa se trude da pomažu ili su primili pse sa naših ulica kao članove svojih porodica i ponosni su na to. Ovo su njihove priče i poruke.

Barbara Rotovnik

Savjetnica za vladavinu prava i evropske integracije Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori

BARBARA I NJEN SUPRUG DIRK USVOJILI SU GRACIOZNU I PAMETNU MJEŠANKU LAKI

Neophodno je sistemsko rješenje Već duže vrijeme situacija sa uličnim psima u Crnoj Gori veoma je zabrinjavajuća naročito zbog činjenica da još uvijek ne postoji sistemsko i održivo rješenje koje bi tretiralo problem. Nepostojanje registra pasa i kontrole putem čipovanja obesmišljava implementaciju postojeg Zakona o dobrobiti životinja, naročito u dijelu koji se tiče odgovornog vlasništva. Bez postojanja ovog uslova nadležnim službama praktično je nemoguće sankcionisati neodgovorne vlasnike i kontrolisati broj pasa na ulicama a dosadašnje prakse dokazuju da se ovim potezom broj lutalica na ulicama značajno smanjuje. Ono što je još važnije je edukacija od rane dobi. Djeca u vrtićima i školama jako malo znaju o potrebama i prirodi pasa. Uz to, roditelji i dalje kupuju pse kao igračke svojoj djeci a ti psi nakon što porastu, počnu prolaziti kroz fazu griženja namještaja i lajanja, često završe na ulici. Jako malo ljudi gleda na njih kao na članove porodice koji će živjeti i do 20. godina, koji trebaju jesti kvalitetnu hranu, voditi zdrav život, koji će imati veterinarske račune i tražiti pažnju i socijalizaciju kako ne bi postali destruktivni. Ipak najstrašniji problem vezan za pse lutalice je konstantna okrutnost ljudi. Živimo u Bloku V i svjedocismo nekoliko slučajeva masovnog

trovanja pasa u blizini vrtića i škola. Kakav utisak mislite da scena umiranja životinja u najgorim mukama ostavlja na tako malu djecu a o mogućnosti da dijete proguta taj otvor da ne govorimo… Takve nedozvoljene radne ostaju nekažnjene iako su zakonom zabranjene. Građani širom Evrope pomno prate situaciju u Crnoj Gori a samo iz Slovenije stižu na hiljade eura donacija za ulične pse, za veterinarske tretmane i zbrinjavanje. Posljednji slučaj šteneta upucanog i bačenog niz liticu u Baru veoma je poznat i praćen u Sloveniji, dok njemačka udruženja za zaštitu životinja pomno prate taj sudski spor. Sve ovo ne šalje lijepu sliku o Crnoj Gori u Evropu a o ovome su izviješteni i članovi Evropskog Parlamenta. Problem pasa lutalica tiče se i zdravlja ljudi jer su bolesti poput lajšmanije prilično česte u Crnoj Gori,a nema ni adekvatne kontrole vakcijanije protiv bjesnila, veoma opasne bolesti. Crna Gora je kanditat za ulazak u EU i može zatražiti pomoć u rješavanju svih ovih problema a posljednji put kada je to učinila po pitanju pasa lutalica bilo je 2011. godine i to za planiranje pravljenja registra pasa. Sa druge strane, svjedocimo smo sve više odgovornih vlasnika i volontera koji uspijevaju lutalicama naći predivan dome. Uz to, polako raste i broj mjesta gdje možete otići sa psom. Kroz konstantan angažman uspjeli smo udomiti mnoge pse u Sloveniji a njihove vlasnike odmah je zadivio dobar karakter, inteligencija i ljepota. Često govorimo da su ti psi pravi predstavnici Crnogoraca, elegantni, lijepi i pametni. Naša Laki u inostranstvu često ubira brojne komplimente zbog svog izgleda.” Lijevo: Laki na krstarenju; Desno: Barbara i DIrk sa svojim psima 85

Margaret En Uehara

Prethodna američka ambasadorka u Crnoj Gori

MARGARET IMA PO JEDNOG USVOJENOG PSA I MAČKU A VODI BRIGU O JOŠ TRI PSA LUTALICE

Dajte im dom a oni će vama mnogo ljubavi i sreće „Kada sam prvi put vidjela Montija prije tri godine, odmah sam se zaljubila u njega. Bio je štene koje je jedna od mojih koleginica našla u blizini zgrade Ambasade. Toliko je bio sladak da ga ona nije mogla ostaviti na ulici i donijela ga je u Ambasadu. Bio je predivan i, kad sam ga vidjela, odlučila sam da ga odvedem u dvorište moje kuće na Marezi. Ideja je bila da bude dvorišni pas ali - proveo je samo jedan dan napolju. Ušao je u kuću već narednog dana i od tada je član porodice. Monti je sada velika maza, jako voli ljude, posebno djecu.

Usvojila sam i mače koje sam našla napušteno u komšiluku. Nazvala sam ga Njegoš i, ne biste vjerovali, njegovo omiljeno mjesto je da sjedi na vrhu frižidera. Kao da je na Lovćenu sa kojeg gleda dolje na okolinu. Njegoš je već putovao u SAD a Monti uskoro napušta svoju predivnu domovinu kako bi istražio i uživao u novim mjestima u Sjedinjenim Državama. Monti i Njegoša su obogatili moj život. Usvojeni psi i mačke jako su pametni i zahvalni za dom koji ste im obezbijedili. Oni vas vole i vraćaju vam tu zahvalnost s mnogo ljubavi, radosti i sreće. Crnogorski građani su ljubazni i velikodušni ljudi a moja poruka je da obratite pažnju na slatke male „sugrađane“. Okrenite se oko sebe i pogledajte ta mala, divna bića koja traže ljubav. Ko voli životinje, voli i ljude.”

Gore: Margaret i mali Monty; Dolje: Monty sa društvom i mačak Njegoš

Metju i Katarina Okif

Kancelarija vojnog atašea, Ambasada SAD Podgorica

METJU I KATARINA SA PSOM DŽASTINOM TRENUTNO ŽIVE U PODGORICI I POMAŽU DRUGIM PSIMA DA NAĐU SREĆAN ŽIVOT

Biti vlasnik psa iziskuje odgovornost i posvećen rad „Našeg psa Džastina usvojili smo iz skloništa u Vašingtonu. Da to nismo učinili bio bi uspavan, što je sudbina mnogih pasa širom svijeta. Njegov dolazak promijenio nam je život nabolje, zbog njega smo se počeli više baviti fizičkim aktivnostima i upoznali na stotine ljudi. Od kad smo u Crnoj Gori, Ket i ja, susrijećemo mnogo uličnih pasa koji su nježni i dobronamjerni a koji bi sa malo ljubavi, osnovne veterinarske brige i treninga postali perfektni članovi porodice. Ket i ja smo članovi tima koji brine o uličnom psu u Podgorici. Njegovo ime je Marfi. Kada smo ga našli bio je jako loše zbog nedostatka vode i hrane i imao je slomljenu nogu. Nakon posjete veterinaru i operacije, brzo se oporavio i sada se nadamo da ćemo naću udomitelja.

86 CAFFE MONTENEGRO

Gore: Marfi spava; Dolje: Džastin u crnogorskim planinama

Biti vlasnik psa iziskuje odgovornost i posvećen rad. Na prvom mjestu psu treba pružiti duge šetnje i aktivnosti tokom kojih je socijalizacija sa drugim psima krucijalna za razvoj dobre ličnosti psa. I na kraju, ukoliko ne planirate štence, psa je najbolje kastrirati ili sterilisali, time dodatno suzbijate agresiju i opasnost od povećavanja broja neželjenih pasa koji mogu završiti na ulici.”

Kris Pelcer

Koordinator društveno-kulturnih aktivnosti Ambasada SAD u Podgorici

KRIS TRENUTNO IMA DVA USVOJENA PSA IZ CRNE GORE, VUČKA I ZORU

Usvojeni pas uvijek ima najbolje raspoloženje „Mjesec dana prije nego što smo se supruga Keti i ja preselili u Crnu Goru, umro je naš 17-godišnji Oskar, pas lutalica iz Seula. Bili smo skrhani toliko da smo mislili da nikad više nećemo imati drugog psa. Kada smo stigli u Podgoricu, viđali smo pse na ulici ali bismo se uvijek zaustavili prije pomisli da nekog od njih usvojimo. Jednostavno, nismo bili spremni. Onda, jednog dana prošlog ljeta, supruga se sa kolegama sastala sa jednom delegacijom u hotelu Hilton. Kad je grupa ušla u hotel, primijetila je psa pored ulaznih vrata. Imao je slomljenu nogu i nije mogao da stoji. Jedna osoba iz grupe odmah je dogovorila da se pas odvede do veterinara a Keti se ponudila da ga njeguje „samo dok ne dobije stalni dom“.

Lijevo: Vučko i Zora; Desno: Vučko na planinarenju Kada je jednom ušao u našu kuću, Vučko je ubrzo našao stalno mjesto u našim srcima. Nekoliko mjeseci kasnije, kada mu je noga bila u potpunosti izliječena, usvojili smo još jednog psa lutalicu Zoru, koja je ubrzo postala Vučkov najbolji prijatelj. Vučko voli da hvata frizbi, planinari do Grla sokolovog, trči po Velikoj plaži i juri za teniskom loptom sa Zorom. „Usvojeni pas lutalica izgleda uvijek ima najbolje raspoloženje i želju za životom”, rekao je naš komšija. Preporučujem ljudima da usvoje lokalne pse - mnogo je onih koji traže dom. Ako niste u mogućnosti, druga opcija je da dobrovoljno pomažete uličnim životinjama i tako pomognete da se smanji broj mačaka i pasa lutalica.”

Birgit Moler

menadžerka projekata evropskih fondova; nekadašnji strana ekspertica u Ministarstvu finansija u Crnoj Gori

BIRGIT I LARS IMAJU ELI KOJA JE POSTALA NJIHOVE DIO FAMILIJE I ŽIVI U NJEMAČKOJ

Važno je učiti djecu da vole životinje „Našu Eli zapravo je pronašao Tomas. Šetajući kroz park, naišao je na čovjeka sa štenetom u ruci koji ga je pitao da li ga želi. Objasnio je da je njegov brat prodao svu mušku štenad ali da ženku niko nije htio da kupi pa je želio usmrtiti. Da bi to izbjegao imao je sat vremena da joj nađe novog vlasnika. Tomas je uzeo, pozvao nas i tačno sat kasnije postali smo “roditelji bebe” od svega šest nedjelja. Danas je toj bebi deset mjeseci i živi sa nama u Njemačkoj.

Nedavno smo našli još jednog psa koji je imao ozbiljnu povredu. Njemu je oko tri godine i zove se Piet. Izliječili smo ga i zbrinuli a od oktobra će dobiti novi, stalni dom u SAD. Ono što je krucijalno za rješavanje ovog problema je učenje mališana, od osnovne škole, da životinje nisu stvari već bića. Postoji tako puno primjera zemalja sa istim problemom u kojima se sa djecom radi puno, posjećuju se skloništa, pomaže životinjama. Tako uče mnogo o njima, što je od neprocjenljive važnosti. Uz to, važno je smanjiti broj životinja na ulicama a jedino rješenje je putem kontrolisane kastracije ili sterilizacije. Znam da to neke nevladine organizacije već rade ali problem je što ih nema dovoljno ili nisu dobro organizovane. Neophodno je da se zajedno nose sa problemom i rade više na marketingu kako bi ih što više ljudi podržalo.”

S lijeva: Birgit i Lars sa Eli; Eli kao beba; malo starija Eli; Krajnje desno: Birgit sa oporavljenim Pietom 87

dr Tomas Vorštajn

GIZ-Germany; ekspert za turizam i savjetnik u JP Nacionalni parkovi Crne Gore

TOMASA JE BETI PRONAŠLA U PODGORICI, OD TADA IDU ZAJEDNO NA AVANTURE PO SVIJETU

Važno je biti pet friendly „Mala Beti je zapravo pronašla mene. U maju 2011. došla je u moju kuću u Podgorici i odlučila da ostane. Da budem iskren, u prvo vrijeme nisam se mogao odlučiti da li da je zadržim jer sam znao da ću dosta putovati za Kanadu a to će dosta zakomplikovati stvari. Ali zapravo je stvarnost potpuno drugačija i hvala bogu što sam je zadržao. Ona je mješavina gotovo svake vrste psa na koju sam naišao na ulicama Podgorice, ima veoma dobru narav, izuzetno je društvena i voli djecu. Zbog nje sam upoznao tako puno ljudi u Podgorici koje nikad nisam imao priliku upoznati dok sam šetao sam. Jako puno putujemo i nikada nismo imali nijedan incident ili problem tokom dvije godine koliko smo putovali Sjevernom Amerikom gdje je svaki motel ili hotel “pet friendly”. Situacija se dosta promijenila sa povratkom u Crnu Goru. Već prvog vikenda, na Žabljaku nismo mogli pronaći nijedan smještaj. Ovo je bilo teško za prihvatiti s obzirom da smo putovali zajedno u 14 zemalja bez prepreka. Kao savjetnik za turizam, susrijećem se sa činjenicama koje me tjeraju na razmišljanje. Uzmimo na primjer samo Njemačku. Oko 8 miliona Njemaca putuje sa psima na odmor. Za njih Crna Gora nije izbor i zanimljivo, nijedna druga zemlja u Evropi nema tako nizak broj Njemačkih turista. Svakako za to je mnogo drugih razloga ali činjenica je da isključujemo 8 miliona ljudi koji bi mogli biti naši gosti. Recimo u Hrvatskoj 40% turista su Njemci koji tamo ne nailaze na probleme jer je preko 80% njihovih hotela sa oznakom pet friendly.”

Od vrha: Tomas i Beti na obali Njufaundlenda u Kanadi; Beti sa kockanja u Las Vegasu; Beti - predah od fudbala; Tomas i Beti na putovanju kamperom; Lijevo:Beti istražuje kosti kita u Labradoru u Kanadi 88 CAFFE MONTENEGRO

NEOBIČNA MJESTA

DESTINACIJE koje MIJENJAJU život Skrivene i većini nepoznate destinacije predstavljaju jedinstvenu priliku za savršen odmor. Ova zanimljiva odredišta nijesu samo specifična zbog prelijepog okruženja u kome se nalaze već i zbog neobičnosti zbog kojih ćete ih zavoljeti. Ukoliko želite malo drugačiji odmor te destinacije i atrakcije će vas inspirisati.

PRIREDILA: MARTA JOVIĆEVIĆ

90 CAFFE MONTENEGRO

Buđenje je prije zore, po mraku, jer je najljepši doživljaj dočekati izlazak sunca u balonu

KAPADOKIJA

LET BALONOM Let balonom u Kapadokiji jedan je od najboljih doživljaja u Turskoj. Bez obzira da li imate iskustva u letu sa balonom ili ne, sve je vrlo jednostavno. Buđenje je prije zore, po mraku, jer je najljepši doživljaj dočekati zoru u balonu. Tokom pune sezone više je dnevnih polazaka balona. To znači da dnevno bude u vazduhu više od dvije hiljade ljudi. Taj broj govori o sigurnosti. Kompanije, kojih ima mnogo, brinu o sigurnosti. Prije leta prođu se kratka uputstva o tome kako se ponašati za vrijeme leta i spuštanja.

KAPADOKIJA Oblast Kapadokija, jedinstvena u svijetu, predstavlja čudo prirode koje se nalazi u oblasti centralne Anadolije u Turskoj. Ova čudesna pokrajina nestvarne ljepote, šarenih balona, kamenih dimnjaka, pećina i podzemnih gradova, predstavlja čudesan spoj prirode i istorije.

HOTEL U KENIJI

DORUČAK SA ŽIRAFAMA

U blizini Najrobija, glavnog grada daleke Kenije, postoji hotel u kome gosti, pored odmora, mogu da dožive i nezaboravno iskustvo doručka sa žirafama. Hotel se zove Giraffe Manor, a on je u isto vrijeme i utočište zaštićene vrste Rotšildovih žirafa koje su jedine sa 5 rogova i potkoljenicama u bijeloj bolji, bez mrlja, po čemu su karakteristične. Sam hotel je kolonijalna vila iz 1932. godine, prekrivena biljkama penjačicama. Ovdje se žirafe uopšte ne plaše niti stide ljudi, naprotiv. Oko 7 časova kada se servira doručak, svi prozori u prostoriji se otvaraju, a kroz njih se migolje dugački vratovi znatiželjnih žirafa koje veselo pozdravljaju goste.

U hotelu Giraffe Manor žirafe se uopšte ne plaše niti stide ljudi Svako ko želi može da dobije i korpu zdrave hrane kojom će hraniti ove divne životinje. Goste hotela ohrabruju da hrane žirafe iz ruke ili čak, ukoliko nisu gadljivi, iz usta!

Pustinju Wadi Rum često zbog pejzaža zovu i “Dolinom Mjeseca”

3. PETRA GRAD U KAMENU Kraljevina na Bliskom Istoku, pustinjska zemlja bez nafte, zemlja u kojoj se nalazi najnevjerovatnije čudo antičkog svijeta, jedinstvena Petra, grad u kamenu. Veliki broj biblijskih mjesta nalazi se ovdje, među kojima su i gradovi poput Sodome i Gomore. Za početak neobične avanture po Jordanu, obilazi se Vadi Rum pustinja, skoro pa netaknuta od strane ljudske ruke. Uživanje u nestvarnim predjelima pješčane i kamene pustinje, pješačenje, jahanje kamile… Potpuno nevjerovatno mjesto poslužilo je i za snimanje filmova kao što su Crvena Planeta i Marsovac. Često je zbog pejzaža zovu i “Dolinom Mjeseca”. Osim što je zovu gradom u kamenu, poznata je i kao “Ružičasti grad” zahvaljujući boji pješčara u koji je uklesana. Danas je na listi Unesko kulturne baštine i privlači putnike iz svih djelova svijeta. Ovdje je snimljen i film o Indijani Džons. Veličanstvena Petra!

Osjećaj dolask a u neko novo mjesto, grad, selo, plan inu, more i ot krivanje tog svijeta je jedinstven i neopisiv. Od degu stiranja nekih novih ukusa, do otkr ivanja skrive nih kutaka grada, jedinstvenih plaža, upoznavanja sa stranim je zicima i kulturama, im aće nevjerovat an uticaj na svakog od vas

Spavanje pod zvijezdama dok divlje životinje tumaraju ispod stubišta kuće

REZERVAT LION SANDS

SPAVANJE NA OTVORENOM Nacionalni park Knugeri i njegov Lion Sand rezervat je zaista impresivan, kao i njihove 3 predivne kućice. Spavanje je (sigurno) pod zvijezdama dok divlje životinje tumaraju ispod stubišta kuće.

92 CAFFE MONTENEGRO

Kamena šuma zauzima površinu od čak pola miliona kilometara kvadratnih

KINA 5. SHILIN, KAMENA ŠUMA Shilin kamena šuma je ogromna površina prepuna stijena od krečnjaka koje izbijaju iz zemlje poput stalagmita. Nalazi se u regiji Shilin Yi, Yunnan provincija, Kina. Ta kamena šuma zauzima površinu od čak pola miliona kilometara kvadratnih i predstavlja jedan od najvećih i najspektakularnijih krajolika ove vrste na svijetu. Regija je dobila ime po neobičnim formacijama stijena koje voda oblikuje već 270 miliona godina, stijena od kojih su neke visoke i do 30 metara i koje zajedno podsjećaju na veliku šumu.

ISLAND

CRNA PLAŽA I POSJETA OLUPINI AVIONA

NA PUTOVANJIMA ĆETE SHVATITI DA JUČE I SJUTRA NIJESU BITNI, VAŽNO JE DANAS Ukoliko ste planirali da posjetite olupinu aviona koja se nalazi u Solheimasandur (pustinja Sólheim), pokušajte da odvojite nekoliko sati za taj poduhvat. Olupina aviona koji je 1973. godine ostao bez goriva i srušio se na sred pustinje, je otprilike 3-4 kilometara udaljena od glavnog puta. Olupina aviona koju obasjava polarna svjetlost, prizor je koji se ne viđa tako često, a ostavlja utisak kao da je zabilježen na nekoj drugoj planeti. Na svega par kilometara

udaljenosti glavnim putem dolazi se do najpoznatije plaže na Islandu. Selo Vik i crna plaža Reynisfjara su glavna atrakcija za turiste. Island je najveće vulkansko ostrvo na svijetu smješteno u sjevernom Atlantiku. Na putovanje „ostrvom vatre i leda“ se ne ide da bi se obilazili gradovi, iako glavni grad, Rejkjavik, zrači šarmom i ima veliki broj znamenitosti. Dominantna atrakcija Islanda su grandiozni predjeli, ekstremno surovi i raznoliki. Ogromni blatni izvori iz kojih

Olupina aviona koju obasjava polarna svjetlost ključa vruća zemlja, bazaltne planine, široka polja tek ohlađene lave, moćni glečeri i vijugave glečerske rijeke, gromoglasni vodopadi i gejziri su nešto što se može vidjeti samo tu.

2,500 dolara dnevno!

FIDŽI

SOPSTVENO OSTRVO Ukoliko imate novca i želite da iznajmite ostrvo za sebe i to je moguće, čak možete birati i veličinu ostrva na Fidžiju. Vaše privatno ostrvo sa prelijepim lagunama i plažama, zvuči divno zar ne? To zadovoljstvo ipak košta 2500 dolara dnevno.

“OSTRVO VANZEMALJACA”

Čak jedna trećina svih biljaka na Sokotri u Jemenu ne postoji nigdje drugdje na svijetu. Zbog toga nije čudo da najveće ostrvo Sokotru, koje čini 95% površine čitavog arhipelaga, koji je izolovan od kopna već 18 miliona godina, mnogi u šali nazivaju najvanzemaljskijim mjestom na planeti Zemlji. Jedno od najpoznatijih i najslikanijih biljnih vrsta Sokotre je čuveno drvo u obliku kišobrana – drvo zmajeve krvi. Grane mu se doslovno dodiruju, odozgo izgleda kao leteći tanjir, a odozdo je kao pečurka. Najpopularniji vid boravka predstavlja kampovanje, najčešće na plaži, do koje se stiže džipovima. Ali kupanje, ronjenje, šetnja po bijelom pijesku tamošnjih plaža, kampovanje pod zvijezdama, treninzi kroz gorska područja kroz neobične

94 CAFFE MONTENEGRO

SOKOTRA, JEMEN

aro t s e ć Drve miliona 20 dina go

niske šume su izazov za one željne avanture i interesantne prirode (ekoturizam). Najpovoljniji period za posjetu je od oktobra do aprila, prije početka monsuna. Sa ovog ostrva možete ponijeti samo divne uspomene i fotografije. Biljke, korale i školjke je zabranjeno iznositi i moraju se ostaviti u okruženju kojem pripadaju kako bi i u budućnosti ostalo kao “ostrvo blaženstva” što u prevodu njegovo ime i znači.

96 CAFFE MONTENEGRO

NAJLJEPŠI AKVARIJUMI SVIJETA

PRVORAZREDNA TURISTIČKA ATRAKCIJA Osim što služe za prezentaciju i očuvanje biodiverziteta vodenih ekosistema, edukativni su i pravi su mamac za turiste i nezaobilazan dio turističke ponude velikih gradova.

PRIREDILA: MARTA JOVIĆEVIĆ

Mora i okeani su mjesta beskrajnih čuda, a ono što je isto tako magično je i replika njihove ljepote na kopnu. Postoje nevjerovatni akvarijumi koji su dizajnirani da što bolje prikažu ljepote slanih i slatkih voda širom svijeta. Neki od njih su toliko impresivni da pariraju Majki prirodi u ljepoti i detaljima. Akvarijumi omogućavaju da na jedinstven način upoznamo čarobne životinjske i biljne vrste, kako lokalne, tako i iz drugih mora, rijeka, jezera i okeana, endemske i zaštićene morske organizme kao i razne izložbe podmorja. Od sićušnih morskih organizama do divova mora, akvarijum je idealno mjesto koje će očarati ali i edukovati i najmlađe i najstarije. Postojanje ovakve institucije je ogroman potencijal u turističkoj ponudi jedne zemlje.

najveći evropski akvarijum i najznačajniji na Mediteranu

Akvarijum u Valensiji nudi SPAVANJE SA AJKULAMA

L’OCEANOGRAFIC

AVANGARDNI DOM ZA ŽIVOTINJE Valensija (Španija)

Jedna od poznatijih atrakcija u Valensiji koja nije vezana za arhitekturu i umjetnost je definitivno akvarijum L’Oceanografic - najveći u Europi. Nalazi se unutar futurističko avangardnog kompleksa pod nazivom Grad umjetnosti i nauke. Dizajnirao ga je čuveni španski arhitekta Feliks Kandela i sastoji se od 9 elegantnih podvodnih kula u kojima se nalaze najznačajniji uzorci ekosistema iz cijelog svijeta. Svaka kula je dom jedne vrste voda – Mediterana, močvarnih livada, toplih tropskih mora, Arktika i Antarktika, Islanda, Crvenog mora. Zahvaljujući svojoj avangardnoj arhitekturi, vrijedan je divljenja, ne samo kad je u pitanju vodeni svijet već i zbog svojih maštovitih građevina. To je najveći kompleks tog tipa u Evropi, sa površinom od 110,000m2 i vodenom zapreminom od 42 miliona litara. U 9 podvodnih kula je naseljeno 45,000 životinja od 500 različitih vrsta, uključujući ribe, sisare, ptice, gmizavce i beskičmenjake – među njima su ajkule, pingvini, delfini, morski lavovi, morževi, beluga kitovi i još mnogo toga… Šetnja kroz podvodne hodnike sa pogledom na najraznovrsnije biljne i životinjske vrste koje su svuda okolo, upotpuniće boravak u ovom gradu koji ima mnogo toga da ponudi i najzahtjevnijim turistima. Od bazena sa ledenim

santama na kojima se nalaze pingvini, do ajkula i riba neobičnih oblika i boja, boravak u vodenim hodnicima ovog akvarijuma nešto je što se dugo pamti.

* Površina: 110,000m2 * Vodena zapremina: 42 miliona litara * 45,000 životinja od 500 različitih vrsta

JAVNI AKVARIJUMI - KONZERVACIJA, EDUKACIJA I ZABAVA 98 CAFFE MONTENEGRO

TURKUAZOO

POLA MILIONA POSJETILACA GODIŠNJE Istanbul (Turska)

Akvarijum Turkuazoo je jedna od najvećih turističkih atrakcija Istanbula. Godišnje kroz njega prođe preko 500,000 iz cijelog svijeta. Međutim, ovaj kompleks koji je smješten u mega šoping centru Forum Istanbul je više od turističke zanimljivosti. On predstavlja i značajan edukativni centar, kao i rehabilitacionu stanicu za povrijeđene morske životinje. Podijeljen je na nekoliko segmenata. U slatkovodnoj zoni nalaze se ribe iz plutajućih šuma Amazona, jezera Malavi u Africi, rijeka Orinoko i Mekong. Najzanimljivije su pirane, zatim mata mata kornjače i razne vrste somova impozantnih veličina. Na drugom nivou su akvarijumi koji dočaravaju morske dubine. Tu su glavne zvijezde raže kao i manje vrste ajkula kao što su bambus ajkula sa braon prugama i zebra ajkula. Na tom nivou je i živi svijet Crnog mora. Glavna atrakcija su velike jesetre. Slijede akvarijumi sa živim svijetom Mediterana (polja posedonije i duboke vode), zatim Karipsko more,

• • • •

Površina - 55,000 m2 Zapremina - 4 miliona litara vode Podvodni tunel dugačak 80 metara 10,000 životinja

živi svijet pećina i poseban akvarijum sa anemonama i klovn ribama. Ono što je najzanimljivije je glavni akvarijum čija je zapremina nešto preko 4 miliona litara. Maksimalna dubina je 5 metara, prosječna je oko 3.2 metra, a temperatura vode je otprilike 20 stepeni Celzijusa. U njemu se nalaze i najatraktivniji stanovnici: leopard ajkula, tigar ajkula, razne druge vrste koralnih ajkula kao i nekoliko vrsta raža. Tokom godine se organizuju razne aktivnosti i manifestacije za turiste, kao što su: ronjenje među ajkulama, noćenje u tunelu akvarijuma ili čudesan ples sirena.

OCEANARIUM

Na su pjzanim iran ljivi je e

ronjenje među ajkulama, noćenje u tunelu akvarijuma i čudesan ples sirena

25 SPECIJALNIH AKVARIJUMA Lisabon (Portugal)

Lisabonski Oceanarium izgrađen je tokom svjetske izložbe EXPO ‘98 u glavnom gradu Portugala i danas je nezaobilazna atrakcija portugalske prijestonice. Osim dimenzijama, odlikuje se i velikim brojem različitih vrsta, od riba, hobotnica, rakova, algi i raznih drugih uobičajenih stanovnika mora i okeana. Unutar Oceanarium-a nalaze se i morski psi, pingvini i druge vrste morskih ptica, morske vidre i razne amfibije i korali. Nastanjeno je 16.000 životinja od ukupno 450 vrsta.

Tematska staništa su predstavljena kroz dvadeset i pet specijalnih akvarijuma, sa vjernim replikama različitih okeanskih obala, od stjenovite obale sjevernog Atlantika, polarnih obala Antarktika do tropskih koralnih grebena Indijskog okeana. Glavna atrakcija je riba veliki bucanj, koja se može vidjeti u svega nekoliko akvarijuma u svijetu.

* Zapremina centralnog akvarijuma: 5 miliona litara vode * 16,000 morskih životinja od 450 različitih vrsta

Gigantska riba bucanj (sun fish) u Lisabonskom akvarijumu

AQUADOM

MILION LITARA MORSKE VODE Berlin (Njemačka)

AquaDom je sagrađen u lobiju hotela Radison u centru Berlina a u pitanju je akvarijum sa milion litara morske vode u kojem pliva 2.600 riba od 56 različitih vrsta. Akvarijum predstavlja izlaz iz Sea Life vodenog parka sa 37 različitih akvarijuma u kojima se mogu vidjeti razna bića iz podvodnog svijeta – od velikih kornjača do raža. U pitanju je najveći cilindrični akvarijum na svijetu napravljen od akrilnog stakla. Visok je 25 metara, prečnika 11 metara. Temeljen je na betonu debljine čak 9 metara. Spoljašnji akrilni cilindar proizveden je na licu mjesta od 4 dijela, dok je unutrašnji prsten sa liftom donesen u jednom komadu. Putovanje

2,600 riba od 56 različitih vrsta * Visina 25 metara, prečnik 11 metara liftom je nezaboravno iskustvo a često se mogu ugledati i ronioci. Oni su tu ne samo da čiste akvarijum, već i da hrane ribe. AquaDom je koštao čak 12 miliona eura a danas je jedna od turističkih atrakcija u Berlinu.

NI ILINDRIČ TU C I Ć E V E NAJ NA SVIJ M U J I R A AKV

LIFT U BERLINSKOM AKVARIJUMU Najimpresivniji dio atrakcije jeste mogućnost vožnje liftom kroz centralni dio akvarijuma odakle se perfektno mogu vidjeti svih 1,500 riba. Često se mogu vidjeti i ronioci. Oni su tu ne samo da čiste akvarijum, već i da hrane ribe. Svakog dana u 14:00 časova, poslužuje se 8 kilograma hrane stanovnicima Akvadoma.

GEORGIA AQUARIUM

NAJVEĆI BROJ ŽIVOTINJA Atlanta (SAD)

na 2,4 milaioca posjetil godišnje RAŽA MANTU Raritet u akvarijumu - zanimljiva životinja, raža mantu, koju su ribari slučajno uhvatili u mreže Južnoafričke obale

* 150,000 životinja od 500 različitih vrsta * Zapremina – 38,000 kubnih metara vode

100 CAFFE MONTENEGRO

Georgia Aquarium je sve do 2012. godine važio za najveći akvarijum na svijetu, kada ga je pretekao Marine life u Singapuru. Ipak, do danas je ostao kao akvarijum koji se ponosi sa najvećim brojem životinja koje u njemu borave: procjenjuje se da se u akvarijumu nalazi 150,000 morskih životinja od ukupno 500 različitih vrsta. Vodena zapremina je 38,000 kubika morske vode, uprkos činjenici da je Atlanta udaljena stotinama kilometara od najbližeg mora. Podijeljen je u pet posebnih galerija u kojima su prikazani različiti podvodni

svjetovi širom svijeta. Svaki akvarijum odgovara određenoj okolini, slično kao i kod većine akvarijuma. Ovaj akvarijum je jedino mjesto izvan Azije u kojem se mogu posmatrati kitovi-ajkule u zatvorenom, a čuvaju se u posebnom akvarijumu sa čak 24,000 kubnih metara vode. Akvarijum je u cjelini dizajniran upravo oko izložbe ovih kitova. Još jedna zanimljiva životinja koja je raritet ovog akvarijuma je velika raža mantu, koju su ribari slučajno uhvatili u mreže koje štite Južnoafričku obalu od morskih pasa tokom 2008. godine.

A NAJVEĆ LOČA P AKRILNA U ET NA SVIJ

DUBAI MALL

AQUARIUM U TRŽNOM CENTRU Dubai, (UAE)

Dubai Mol je najveći tržni centar na svijetu, koji je dio 20 milijardi dolara vrijednog kompleksa Burdž Dubai. Centralni dio Dubai Mola zauzima akvarijum sa 10 miliona litara vode i najvećom akrilnom pločom na svijetu. Akvarijum je dom za preko 33,000

morskih životinja, među kojima je i oko 400 ajkula i raža. Zanimljivo je da je u februaru 2010. godine akvarijum počeo da propušta vodu zbog čega su posjetioci bili evakuisani, a tržni centar je privremeno bio zatvoren.

* Zapremina 10 miliona litara vode * 3,000 morskih životinja od čega 400 ajkula i raža

Dubai u o v t s u k is iti da se n i č u e ć u mol ao da k e t a ć e j s o scovery i D u e t i v ži ideu Channel v

101

* 100,000 morskih životinja * Zapremina - 45 miliona litara vode

S.E.A. AQUARIUM

49 RAZLIČITIH ZONA Singapur (Azija)

S.E.A. Aquarium, najveći na svijetu, sa više od 100.000 morskih životinja u 45 miliona litara vode otvoren je krajem novembra 2012. godine u Singapuru. U akvarijumu se nalazi 49 zona koje su replike različitih prirodnih uslova jugoistoka Azije. Marine Life Park u sklopu kojeg se nalazi

akvarijum ima i hidromagnetni tobogan koji nudi ludu vožnju, a tu je i 620 metara duga rijeka koja protiče kroz vještačku tropsku džunglu. Posjetioci mogu roniti sa ribama i hraniti raže, plivati sa ajkulama i delfinima itd.

m S.E.A. Aquarruiuje u Singapu rijum najveći akvatu na svije

DOBROBIT AKVARIJUMA - OČUVANJE BIODIVERZITETA KROZ TURIZAM 102 CAFFE MONTENEGRO

jovanadjordjefoto@gmail.com |

jovanadjordjephoto |

Photography by Jovana & Ä?orÄ&#x2018;e

+382 (0) 69 182 820 | +382 (0) 69 444 954

104 CAFFE MONTENEGRO

- P UT OP IS Varšava

Spontana

radost

VARŠAVA MI SE DOGODILA OVOG AVGUSTAU I TO PRILIČNO SPONTANO, ŠTO JE KLJUČNA KARAKTERISTIKA OVOG PUTOVANJA. TEKST: MILO RADONJIĆ FOTOGRAFIJE: LIČNA ARHIVA, DEPOSITPHOTOS

105

MILO RADONJIĆ naš dopisnik u Varšavi

JEDAN RAZGOVOR RJEŠAVA DILEMU Kako bih spontanost odabira destinacije što bolje dočarao, krenuću od telefonskog razgovora sa turističkim agentom: - Dobar dan, izvolite? - Dobar dan, za koji aranžman imate raspoloživost, dešava se u naredne dvije sedmice, i do sad niko od Crnogoraca isti nije bukirao? - (Muk od nekoliko sekundi…) Varšava? - Napravite rezervaciju za dvije osobe. Volim ljude koji rade u agenciji Buon Viaggio Travel. Umiju da razumiju potrebu klijenta, i da u odnosu na senzibilitet daju prijedloge i nama koji ponekad ne znamo što bismo sa sobom. Oni će znati. Zato im od početka vjerujem. Dakle – hvala.

Sasvim spontano (jer, jelte, namjerno ne može) sjela je na mali dozvoljeni kofer koji se poput kakve ledene sante na ravnoj površini izgubio iz vidokruga dopuštajući joj da dotakne tlo bukvalno, cijelim tijelom. Eto, na isti takav način smo i metaforički pali na tlo kad smo vidjeli Varšavu. Grad o kojem nijesmo promišljali, čije znamenitosti nijesmo guglali, čije ulice prije putovanja virtuelno nijesmo prolazili. Dopustili smo iznenađenjima sa se dešavaju.

DOPUSTITI IZNENAĐENJIMA DA SE DEŠAVAJU Ne znam da li i vi na isti način percipirate period koji će da uslijedi, međutim ja naznaku onoga što će da se dogodi stičem u odnosu na banalnost koja tome nečemu prethodi. S tim u vezi, naše slijetanje u Varšavu je obilježio pad moje saputnice Ivane čim je izašla iz aviona.

BEZ PREDRASUDA, MOLIM Prvi susret sa stanovnicima ovog grada prezentovan je kroz taksi poslenike. Sa predrasudom smo krenuli u spremno cjenkanje, izmišljanje studentskih priča o zaboravljenom indeksu koji će omogućiti više novca za kafanu, a manje za vožnju. No, neočekivana nonšalantnost taksiste koji je na savršenom engleskom

106 CAFFE MONTENEGRO

objasnio sve opcije i ponudio najpristupačniju - sve ono što smo predrasudili otjeralo je zajedno sa onim koferom što pade pod pritiskom. IBIS CENTRUM HOTEL Do Ibis Centrum hotela stigli smo za dvadesetak minuta. Savremeni, hipsterski lobi bar odisao je najrazličitijim kreacijama koje su mamile pažnju. Po zidovima grafiti, rasparen namještaj formira savršeno uigranu cjelinu, nasmijano osoblje veliča naše postojanje, zahvaljuje se što smo odabrali baš njih. Potenciraju kako imaju samo dvije zvjezdice, ne bi li opravdali potencijalnu grešku. Jedino što sam uočio je da bi mnoge sjajnije zvjezdice od njihove dvije imale šta da nauče, kada je tretiranje gosta u pitanju, čistoća, koncept, program. Koncepti su mi uvijek bili važni. Na koji način se nešto kroz nešto prožima. Bilo

POGLED NA GRAD sa Palate kulture i nauke

mi je zanimljivo na koji način se život prožima kroz Varšavu. Sasvim mirno, i neopterećeno. Različiti fizikusi borave na istim prostorima, ispunjavaju dnevne rutine a na njihovim licima ne možete primijetiti umorenost istovjetnim, klišeiziranost profesije, ne možete vidjeti nezadovoljstvo svakodnevice iz kojeg smo mi potencijalno došli. PALATA KULTURE I NAUKE Palata kulture i nauke, visoka 231 metar najvisočije je poljsko zdanje. Otvorena 21. jula 1955. nakon trogodišnjeg prcesa gradnje, dizajnirana je od strane prestižnog tima arhitekata predvoćenih ruskim znalcem ove umjetničke profesije Rudniew-im. Kažem – umjetničke profesije, jer zaista zagovaram da arhitektura prevashodno jeste umjetnost, a onda funkcija, građa i tako dalje do najprostije i najbanalnije ćelije. Upravo u palati kulture i nauke nekoliko stotina ljudi radi, obavlja svakodnevne funkcije, ima sastanke, međutim onaj aspekat koji je meni, kao i ostalim posjetiocima bio primaran, zapravo je estetska i istorijska vrijednost svega.

late Neobični stanlaarteisupabile mačke, koje su se

Prvi stanari pa podzemnom svih. Danas u tu uselile prije oj tački žive jv aka. Na na iš ač m 11 vi ži lu dije vrhu palate aju gnijezdo na sokolovi koji im a sada isto lili 1998. godine gdje su se dose lo ko va. Na ti drugi par so gnijezdo koris ice, smještene šn se nalaze ko tu ra sp om st še ljaka. O njima medonosnih bi među žbunjem za. elarskog save brinu ljudi iz pč

107

Plata je multifunkcionalni prostor koji je pored razlčitih institucija ponudio dom brojnim teatrima, bioskopima, koncertnim salama, izložbenim prostorima koji zauzimaju prostor od 10.000 kvadratnih metara, čime dolazimo do podatka da je upravo ova palata najveći izložbeni prostor u Poljskoj. Impozantno, ne? Toliko državnih imperativa na jednom mjestu. Na vrhu palate nalazi se terasa koja pruža spektakularan pogled na Varšavu. Na horizont raznolikosti, koji u svakoj zemlji gledam, i kreiram unificiranu sliku svijeta sa najvisočijih tačaka. MARRIOTT HOTEL – NEMA IZNENAĐENJA, NEMA GREŠKE Nedaleko od palate je Marriott hotel, na čijem se vrhu nalazi Panorama SkyBar. Ukoliko ste čitali moje dosadašnje putopise (ukoliko ove lične pisanije i impresije mogu tako nazvati), primijetili ste moju pasiju prema vrhovima zgrada, i ugostiteljskim objektima na njima. Panorama SkyBar je spektakl u malom. Savršen tretman, kakav na ovom mjestu očekujete. Divni, klasični kokteli. Standaridizovana Marriott ponuda. Sve kako očekujete. Nema iznenađenja, i nema greške. Naravno, za takav ugodjaj ćete i platiti kako očekujete. Ali mi volimo sebi da kažemo – jedan je život! (A ne znamo da li je. Jednostavno ne možemo znati, nijesmo kadri!) NOVI STARI GRAD U Varšavi sam naučio da je takozvani stari dio grada noviji od novog dijela. Ovaj paradoks natjerao me je da se opet, po stoti put zapitam o formama i

PANORAMA SKY BAR Marriot hotel (gore) BAR AND BOOKS (desno)

sadržinama. O načinima na koji proizvode pakujemo u što ljepše kutije, ne bismo li ih što bolje prodali. Upravo jedna takva kutija je i na samom ulazu u stari grad, i zove se Bar and Books. Bilo mi je žao što sam posljednje noći u Varšavi otkrio ovo mjesto. Mada, da sam ga otkrio ranije vjerovatno bih narednih nekoliko godina otplaćivao minus na kreditnoj kartici. (Jedan je život, ne?) BAR AND BOOKS – BAR USPOMENA Bar and Books je američka franšiza. Na svijetu ima samo pet objekata, od toga dva u Njujorku, dva u Pragu, i jedan (ali veoma vrijedan) u Varšavi. U pitanju je

gentleman cigarette and whisky bar, drven, pun, masivan, sa ogromnim šankom koji ne ostavlja izbor gdje ćete se smjestiti, jer vas inercija vuče njemu. Volite taj šank, volite taj bar, i sve vrste internacionalnih viskija, od američkih, preko evropskih do japanskih koje ima u ponudi. Volite njihova piva sa raznim primjesama koje ne možete da naslutite. Volite savršen promjer džina i tonika, i uživate u umjerenom dimu tompusa koji će vam prodati čak i ako nijeste pušač. Zato što su talentovani da prodaju. Međutim ne žalite, jer je ovaj bar uspomena koju ćete ponijeti zauvijek. A rate će se otplatiti nekako. OTVORENI KRAJEVI Završiću dijalogom, kao što sam počeo ovaj tekst: - Moramo li mi nazad sjutra?, pita Ivana. - Odavno ništa ne moramo, ali smo izabrali da idemo. Budimo dosljedni. - Ma ti hoćeš da se vratiš zato što produžavaš za Dubrovnik! - A, ima i tu istine…, odgovaram, zaspivamo, i sanjamo o narednim destinacijama.

108 CAFFE MONTENEGRO

110 CAFFE MONTENEGRO

- LAVANDA -

i t i v o k e j L miris LAVANDA JE UKRASNA I LJEKOVITA BILJKA. ZOVU JE I KRALJICOM MEDITERANA ZBOG SVOG LJEKOVITOG SVOJSTVA. NJENI MIRISNI PLAVO-LJUBIČASTI CVJETOVI PUNI SU ETERIČNOG ULJA KOJE IMA VIŠESTRUKU NAMJENU TEKST: KRSTINJA ZEČEVIĆ

OD DAVNINA BILJKA ZNANA Poznato je da se lavanda koristi više od 2000 godina. Stari Rimljani su se kupali u vodu od njenih cvjetova prilikom raznih svečanih događaja. I mnogi drugi narodi koristili su njena ljekovita svojstva još od najstarijih vremena. Lavanda je vrlo omiljena biljka i vrlo ekonomična. Zato se sve više uzgaja na plantažama. Vrlo je dobra ispaša za pčele.

FOTO: PEXELS, DEPOSITPHOTOS

Postoji i dosta hibrida i sve zavisi kakvo mjesto odgovara pojedinoj biljci, te se tako dolazi do prilagođavanja određenom prostoru. Najbolje uspijeva u regiji Mediterana đe naraste do 1,2m u visinu i stvori žbun oko 1m širine. Osim područja Mediterana rasprostranjena je do Afrike i jugoistočnih predjela Indije. Postoje čak i jednogodišnje vrste mada je lavanda poznata kao perena (trajnica). Danas je ona jako rasprostranjena kultura te možemo s pravom reći da se gaji po čitavom svijetu.

SA MEDITERANA SE ŠIRILA SVIJETOM

ĐE JE SVE IMA

Lavanda (lavandula angustifolia) je izuzetno značajna i korisna biljka ima široku primjenu u medicini, kozmetici, domaćinstvima. Postoji oko 39 vrsta. Sve su vrste veoma slične a isto tako i različite, te svaka ima neke svoje specifičnosti.

Uspijeva i do 1700m nadmorske visine, bar ona takozvana prava lavanda, dok ona širokolisna uspijeva do 700m a hibridna i do 1000m. Samonikle biljke su dugovječne i mogu živjeti preko 30 godina. Imaju vrlo jak drvenast korijen,

Čaj od lavande ima široku primjenu: četiri kašike suvih cvjetova prelije se sa 1l vruće vode. Treba da odstoji 5minuta, zatim se procijedi, doda se malo cimeta i pije tokom dana.

111

Cvjetove lavande mo탑ete dodati u salate, kao dodatak mesu kod pe훾enja ili jednostavno dodajte u pripremljeni d탑em-pekmez od marelica ili breskvi... a odli훾an je i sladoled od borovnica i lavande.

112 CAFFE MONTENEGRO

U Provansi u Francuskoj se nalaze mnogobrojne plantaže lavande kao i fabrike za proizvodnju eteričnih ulja, kupki, parfema, meda, čajeva i drugih proizvoda od lavande.

račvast i prodiru duboko u zemlju. Stablo je ili više stabala razgranato i skoro od samog početka se grana i širi u grm. Prava lavanda ima grane duge 20-40cm i cvjetove plave boje, listovi sivozelenkasti na naličju dlakavi. Inače cvjetovi lavande mogu biti svijetlo do tamnoljubičasti i iz njih se širi neodoljivi opojni miris. Hibridna lavanda dostiže visinu do 100cm. Njezine cvjetne stabljike su duge od 60-90cm. Sve su karakterističnog mirisa zbog eteričnih ulja sa kojima su bogate. Eterično ulje lavande se dobija cijeđenjem njenog cvijeta. Lavanda cvjeta od juna pa skoro sve do jeseni može se viđeti nova cvjetna drška sa cvijetom. To zavisi i od vremena jer ako je toplo ona će prije procvjetati i duže će cvjetati nego ako je hladnije vrijeme. Što se tiče suše odlično je podnosi zbog sastava i jakog korijena, sem u početnoj fazi gajenja kad joj je potrebno zalivanje mnogo češće. Inače, prava lavanda nije izbirljiva u pogledu zemljišta, uspijeva na svim terenima, čak i kamenjaru. Hibridna lavanda je nešto zahtjevnija, traži više njege ali zato će dati bolje rezultate, mada se prilagođava i običnim uslovima. Za plantažnu lavandu zemljište se mora preorati, pođubriti, očistiti od korova. Tako pripremljeno zemljište ne smije se tretirati hemijskim sredstvima jer mlade

biljke su vrlo osjetljive na njih. Lavanda se najčešće razmnožava sadnicama dobijenim iz sjemena mada se može razmnožavati reznicama ili vegetativno što je isključivo slučaj sa hibridnom lavandom. Kad se već na proljeće formiraju nove biljke, obavezno ih treba odsjeći na 10cm, da bi se formirao lijepo razgrant žbun. U drugoj godini biljke ponovo treba orezati na 15-18cm, a sledećih godina po potrebi zavisno da li neke grane kvare žbunast izgled. Kako biljke stare grmovi izgledaju grubo pa se zamjenjuju novim i tako redom. Ova biljka je vrlo otporna , te dobro podnosi i sušu i zimu, vrlo je lijepa i nenametljiva. Zato je srećemo i u kontinentalnim predjelima i skoro da je ima svaka kuća. Kad se rascvjeta privuče pčele pa nam cjelokupan prizor izgleda savršeno. Svi je možemo gajiti u bašti ili u saksiji jer se ona svud dobro snalazi u svakom slučaju uživaćemo u njenoj ljepoti, pa samo da služi kao ukrasna biljka zaslužuje naše poštovanje.

AROMATIČNA I MAGIČNA

LAVANDINO ETERIČNO ULJE SE KORISTI U AROMATERAPIJAMA, KAO SREDSTVO ZA SMIRENJE cvjetova. Lavandino eterično ulje se koristi u aromaterapijama, kao sredstvo za smirenje. Pomaže pri liječenju migrene, glavobolje, nesanice, depresije, napetosti, stresa. Kao sredstvo za smirenje i opuštanje koristi se čaj od cvjetova kao i kupka. Ova izuzetna biljka umiruje čitavi niz oboljenja. Pomaže kod nesanice, kod probavnih poremećaja, za njegu kože, kod cirkulacije, disajnih puteva, urinarnog trakta. Poznato je da se vrećice lavandinig cvijeta stavljaju ispod jastuka za mirniji i ljepši san. Koristi se i kao začin za hranu.

Širok je spektar djelovanja ove biljke. Najbolje je brati rano izjutra i to onda kad je otvoreno oko polovinu njenih

113

MAKE WASTE BEAUTIFUL.

10 godina garancije

Džordža Vašingtona 3/19; 81000 Podgorica || +382(0)20 228 135 || sofabed@t-com.me

www.hotelstore.me T+385 1 38 18 139, M+385 99 38 18 139

hotel@saniteh.com

䠀䤀䜀䤀䔀一䔀䄀一䐀倀䄀䌀䬀䤀一䜀匀伀䰀唀吀䤀伀一

CM klub

članovi CM kluba

HILTON PODGORICA, Podgorica, +382 (0) 20 443443

SAVOJO, Buljarica +382 (0)67 672044

HOLEGRO, Ulcinj +382 (0) 30 423483

SENTIDO TARA, Bečići +382 (0) 33 404196

HOSTEL CITY CENTER, Beograd +381 (0) 11 2644055

SOKOLINE, Ostrog, +382 (0) 69 011444

HOTEL RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622623

SPLENDID, Bečići

HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

SPLENDIDO, Prčanj +382 (0) 32 301700

AMAN, Sveti Stefan +382 (0) 67 203444

HTP BOKA, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

SVETI NIKOLA APARTMANI, Kotor +382 (0) 69 237288

AMBASADOR, Podgorica +382 (0) 20 272233

HTP KORALI, Bar + 382 (0) 30 313070

SVETI NIKOLA, Kotor +382 (0) 69 429109

AMFORA, Kotor +382 (0) 32 305852

HTP PRIMORJE, Tivat +382 (0) 32671277

THE LONG BEACH HOTEL MONTENEGRO, Ulcinj

APART HOTEL PREMIER, Podgorica +382 (0) 20 406520

IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN, Podgorica +382 63 234567

THE QUEEN OF MONTENEGRO, Bečići +382 (0) 33 662662

ARIA, Podgorica +382 (0) 20 872570

IMPERIAL, Bar +382 (0) 30 455288

TREBJESA, Nikšić +382 (0) 40 731144

ASTORIA MONTENEGRO,

INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ, Igalo +382 (0) 31 658111

TRE CANNE, Budva +382 (0) 69 019999

KALAMPER, Bar + 382 (0) 30 361281

UDRUŽENJE HOTELIJERA I RESTORATERA CRNE GORE

KALAMPER HOTEL & SPA, Bar + 382 (0) 68 333833

UDRUŽENJE MALIH HOTELA

CAFFE DEL MARE, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

VARDAR, Kotor +382 (0) 32 325084

CARPE DIEM, cafe, Bar

VUKOV MOST, Nikšić +382 (0) 40 257131

CASA MIA, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

XANADU, Zelenika +382 (0) 31 684666

CASPER, Budva

ZAMAK POBORE, Budva +382 (0) 33 464601

CASTELLA, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

ZIYA, Podgorica +382 (0) 67 229000

CASTELLO DI BOKA, Stoliv +382 (0) 32 306260

ZLATIBOR MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

CASTELLO, Bar +382 (0) 30 350501

ZLATNIK, Beograd +381 (0) 11 3167511

ĆATOVIĆA MLINI, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030

ŽABLJAK, Žabljak +382 (0) 77 400190

CESARE, café-bar, Kotor

WIND ROSE RESORT 4*, Bar

COPACABANA, Ulcinj

CUBA, cafe bar, Petrovac

HOTELI ADRIA, Budva, +382 (0) 33 680800 AKVAMARINE, Budva +382 (0) 69 599299 ALBATROS, Ulcinj +382 (0) 30 423263 ALLURE PALAZZI KOTOR BAY HOTEL BY KARISMA Kotor

AUREL, Podgorica +382 (0)78 113333 BELVI, Bečići +382 (0) 33 425100 BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA, Beograd +381 (0) 11 3514255 BEST WESTERN PREMIER HOTEL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 406520

KERBER, Podgorica +382 (0) 20 405405 KOSTAS, Podgorica +382 (0) 20 610100

BG CITY HOTEL, Beograd +381 (0) 11 6686805

LAGUNA HOTEL & RESTORAN, Podgorica +382 (0) 67 614777

BIANCA RESORT&SPA, Kolašin +382(0) 20 863000

LAZURE HOTEL &MARINA, Herceg Novi +382 (0) 69 360570

BOJATOURS, Podgorica +382 (0) 20 621153

MAJESTIC, Budva, +382 (0 )68 012940

BUDVANSKA RIVIJERA HG, Budva ,+382 (0) 33 451640

MARSHAL, Nikšić +382 (0) 67 065065

CASA DEL MARE, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

MB TURIST, Žabljak +382 (0) 52 361601

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCESE, Podgorica, +382 (0) 67 875202

MD, Bar +382 (0) 30 305124

CRYSTAL, Petrovac +382 (0) 33 422100

MONTE CRISTO, Kotor, +382 (0) 32 322458

BOŽIĆ, Inđija +381 (0) 21 6420414

MIR, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

BRILE, Kolašin +382 (0) 20 865021

MONTENGRO STARS HOTEL GROUP, Budva +382 (0) 33 773777

ČILE, Kolašin +382 (0) 20 865039

ONOGOŠT, Nikšić +382 (0) 40 243608

DANICA, Petrovac +382 (0) 33 46204

PALAS, Mojkovac +382 (0) 69 031385

DELFIN, Bijela +382 (0) 31 683093

PALAZZO RADOMIRI, Kotor +382 (0) 32 333172

DUKLEY GARDENS, Budva +382 (0) 69 170000

PALMON BAY, Igalo +382 (0) 31 332442

DURMITOR, Žabljak +382 (0) 52 360206

PERJANIK, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

EMINENT, Podgorica +382 (0) 20 664545

PODGORICA, Podgorica +382 (0) 20 402500

FORZA LUX, Kotor +382 (0) 33 333500

PRINCESS, Bar +382 (0) 30 300100

FRANCA, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622-623

FRANCA, Bar +382 (0) 30 55 920

REGENT PORTO MONTENEGRO, Tivat 382 (67) 28 27 86

FRANCA, Pljevlja +382 (0) 77 300067

RIVIJERA, Petrovac +382 (0) 33 422100

HAUS FREIBURG, Ulcinj +382 (0) 30 403008

ŠAJO, Budva +382 (0) 33 460243

116 CAFFE MONTENEGRO

UGOSTITELJSKI OBJEKTI 21 MNE URBAN BISTRO, Podgorica +382 (0) 69 888222 A CLUB RESTAURANT, Budva, + 382 (0) 68 111122 ALMARA BEACH CLUB, Oblatno, Tivat AL POSTO GIUSTO, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 AMFORA, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 AMICI, kafeterija, Nikšić ARENA, cafe bar, Bečići ASTORIA RESTORANI ATRIUM, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 BAHUS, rest. - vinoteka, Podgorica BAJOVA KULA, Kotor BAR BAY CLUB,

Bar +382 (0) 68 444485 BARAKUDA, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 BASTION, restoran, Kotor BB, restoran, Bar BLANCHE, restoran, Pržno BLUE RIVER TARA KOMPLEKS, Plužine, Šćepan Polje + 382 (0) 67 404303 BOCASA (BEACH & RESTAURANT), Kamenari, + 382 (0) 67 600973 BONELA GREEN BAZAR, Podgorica, +382 (0) 68 024646 BONITA, pizzeria, Kotor BONSAI FRESH MARKET&BAR, Podgorica, +382 (0) 67 170681 BYBLOS I SHISHA LOUNGE, Podgorica +382 (0) 67 311 342 ROYAL, cafe bar i plaža, Bar

ČAROLIJA, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 ČUDNA ŠUMA, cafe bar, Žabljak DE GUSTIBUS, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 DIAMOND, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 DOMINUS, cafe bar, Petrovac DONNA KOD NIKOLE, restoran, Budva DUKLEY BEACH LOUNGE, Budva +382 (0) 69 160000 DURANTE, Ulcinj +382 (0) 30 373701 DURMITOR, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 DURMITOR, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 ĐARDIN, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 ECO RESORT PLAVNICA, Golubovci +382 (0) 20 088044

EKO KATUN, Kolašin +382 (0) 20 860150

MAREZA, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

PREMIER, café - bar, Podgorica

VERIGE 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

ELLAS, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115

MARUŠKA KONOBA, Podgorica +382 (0) 67 259833

PRESTO PIZZERIA, Podgorica +382 (67) 630-631

VIDIKOVAC, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR, Podgorica +382 (0) 67 866222

MAYKA BY ETNO SELO MONTENEGRO, Podgorica + 382 (0) 69 486806

REGINA, Tivat

VILA ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

EMPORIO CLUB, Budva

MEDITERRANEO, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

VINOTEKA ENOMANIJA, Budva +382 (0) 33 453003

ETNO SELO MONTENEGRO, Brezna +382 (0) 67 209049

MOGREN I, plaža i plažni restoran, Budva

RESTORAN DOLCE VITA I PLAŽA STIJENE, Rafailovići

EVROPA, poslovni centar, Berane

MOMČILOV GRAD, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

FINESTRA WINE BAR & SHOP Luštica

MONTE CARLO, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

FOREST, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

MONTENEGRO CAFFE PUB, Podgorica

FORZA, poslastičarnica, Kotor

MONTEFISH, Tivat, +382 (0) 32 670250

GAETA, Cetinje

MOVIDA BEACH, Tivat, +382 (0) 63 222011

GALION, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MTV, picerija, Petrovac

GARDEN RESTORAN & PIZZERIA, Podgorica+382 (0) 67 265066

NACIONALE, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

GIARDINO, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

NAUTILUS, café - bar, restoran, Igalo

GIARDINO, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

NEVIDIO, Etno selo + 382 (0) 69 449539

GRISPOLIS, restoran, Tivat +382 (0) 69 357657

NIK GOLD PIVNICA, Budva +382 (0) 33 452815

HACIJENDA, latino bar, Budva

NK PUB, Nikšić

IBON, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

O SOLE MIO, restoran - pizzeria, Budva

IZVOR, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

P.C. ATRIJUM, Nikšić

JADRAN - KOD KRSTA, restoran, Budva

PALADIUM AUTOMAT CLUB, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION, Žabljak +382 (0) 69 014385

PANINI, Petrovac

JAVOROVAČA, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

PAPILON, cafe bar, Rafailovići

JEZERO, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

PARADISO, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

K-2, picerija Nikšić

PEOPLE’S BEACH BAR, Igalo +382 (0) 68 249239

KALAMPER, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

PER SEMPRE, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

KALAMPER, restoran, Bar

PIAZZA, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

KAPETANOVA KONOBA, Rafailovići

PICADO KLUB, Podgorica +382 (0) 20 622226

KARAMPANA, Kotor +382 (0) 69 045223

PINTA LOUNGE BAR, Podgorica +382 (0)20 510018

KNJAŽEVA BAŠTA, restoran, Bar

PLANET, cafe bar, Bar

KOLIBA, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO, Sutomore, +382 (0)67 348007

KONAK, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

POD MURVOM, restoran, Bečići

KRUŠO, konoba, Herceg Novi

POLO, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

KULA, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

PORT CLUB BOWLING, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

L’ ANGOLO, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

PORTO, Budva

LA ESQUINA, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

PORTO, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

LAGUNA, restoran, Podgorica

PORTOBELLO, cafe - bar, Kotor

LUPO DI MARE, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

PORTUN, restoran Nikšić

MAINA, restoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

POSLASTIČARE FONTANA, Nikšić

RIBAR, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 RIBARSKO SELO, Žanjice RIBNICA, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 RIČARDOVA GLAVA, restoran - plaža, Budva RISAN, rest., Risan +382 (0) 32 371805 RITTER, Cetinje

ZELENI GAJ, cafe bar, Budva CAFFE MOZART, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

BRENDOVI, PROIZVOĐAČI ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA, Oplenac, Srbija ALEKSANDRIJA, Herceg Novi AQUA VIVA

RIVERSIDE RESTORAN, Nikšić, +382 (0)67 9188323

ARTCAFE, Podgorica +382 (0) 67 665511

ROCKY BEACH, Utjeha, Bar

BAMBI

SAILOR, restoran, Žanjice + 382 (0) 69 267220

BAMBOOS, Podgorica +382 (0) 69 060171

SAMBA, restoran, Bar

BRUNOCAFFE, Podgorica +382 (0) 67 544688

SAN REMO, restoran picerija, Rožaje

CARLSBERG SRBIJA

SAVARDAK, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503 SICILIA, italij. pekara i pizzeria, Podgorica SKALA SANTA, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 SPORT CLUB, Podgorica SQUARE CAFFE, Podgorica +382 (0)68 512512 STARA VAROŠ, cafe bar, Žabljak STARI GRAD, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025 SVERA, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

BAMBI - VODA “DUBOKA”

CEDEVITA, Zagreb DALMACIJA VINO, Hrvatska DALVINA WINERY, Makedonija DON PAKY, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 EVIAN FARMAN SAPORI (ILLY CAFE), Kotor +382 (0) 32 323585 FREIXENET FRIKOM FRUCTAL, Ajdovščina Slovenija HAUSBRANDT, +382 20 875773 HOROZ ELECTRIC, Podgorica, +382 (0) 20 870145 KIMBO CAFFE,

TAG, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

KAMNIK, Skoplje, Makedonija

TAJSON, cafe bar, Rožaje

KNJAZ MILOŠ

TAPAS BAR LAS RAMBLAS, Bar THE OLD FISHERMANS CLUB, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

LEDO MATUŠKO, VINARIJA, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676 MANUEL CAFFE

TRAMONTANA, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

MARTEX, Cetinje

TRATTORIA GIARDINO, restoran, Podgorica

MAX CORP, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

TRI ŠEŠIRA, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

MESOPROMET, industrija mesa, Bijelo Polje

TROJA, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

MUSIĆPAK, Podgorica +382 (0) 69 072 866

TRPEZA, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

NAVA RENT A CAR, Podgorica +382 (0) 67 600600

TURIST, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

NEXT, FRESH&CO.

VELVET COCKTAIL KLUB, Podgorica VENOM, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

NIVEA PERNOD RICARD PIRELLA, Podgorica +382 (0) 20 883350

117

PIVARA TREBJESA D.0.0., Nikšić

JELA KOMERC, Rožaje +382 (0) 51 278605

PLANTAŽE, Podgorica +382 (0) 20 658111

JELA PLUS, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

PLENKOVIĆ, VINARIJA, Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709

LAMEX COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 247308

PODRAVKA D.O.O., Podgorica +382 (0) 20 872188

LIPOVAC VINARIJA, Cetinje +382 (0) 67 216766

PODOSTROŠKO VINO, Ostrog +382 (0) 67 898000

MAPRENAT, Tivat +382 (0) 32 684510

RB GLOBAL, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751

MONTE JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 665131

RONNEFELDT, +382 (0) 20 875773

MONTECCO INC, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

ROSA

MONTEFINO WINE DOO, Bar +382 (0) 69 236008

SIMČIČ, VINARIJA Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200 SLATKA TAJNA, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080 SONY ERICSSON SRNA, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160 SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O), Podgorica +382 (0) 20 625791 TUBORG ULJARA ABAZOVIĆ, Bar +382 (0) 30 361133 VERO MODA, Podgorica +382 (0) 68 001006 VODA VODA,

M-G TRADE, Podgorica 382 (67) 33 35 40 OFFICE CENTAR, Podgorica +382 (0) 20 626451 ORBICO DOO, Cetinje +382 (0) 41 232164 ORIGINAL TEAM, Kruševac +381 (0) 69 3011983 PG PAK, Podgorica 382 (0) 68 880211 PLUS D.O.O. , Podgorica +382 (0)20 875773 RUSTORG MONTENEGRO DOO, Bar +382 (0) 67 363585

VLADO BEUATY BAR,

SAO CAFE, Nikšić +382 (0) 67 270333

VINARIJA VELIMIROVIĆ Danilovgrad +382 (0) 69 077180

ŠKORPION D.O.O., Herceg Novi +382 (0) 31 335115

ZVONKO BOGDAN VINARIJA, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

TAŽEX, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

TIME JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 664864

DISTRIBUTERI, ZASTUPNICI ATLAS MARINE, +382 (0)69 753663 BALEVIĆ TRADE, Budva +382 (0) 33 452686 BAR KOD, Podgorica BARISTTA KAFA, Nikšić +382 (0) 68 261207 CG EX MIRAGE, Petrovac CITY MODA, Podgorica +382 (0) 20 451972 COMPANIA DE VINOS MONTENEGRO, Morinj, + 382 (0) 69 507708 DAR KOZMETIKA, Beograd +381 (64) 646148198 DI BAR, Budva +382 (0) 33 454104 DESTILERIJA ZARIĆ, Podgorica +382 67 175 175 DUWL D - TRADE, Podgorica +382 (0) 20 634 901 ECCOLO, Budva +382 (0) 33 454624 EFEL MOTORS, Podgorica +382 (0) 20 210910 ENIGMA COMPANY, Nikšić +382 (0) 68 830803 ES SYSTEM K BALKAN, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3SPIRITS, Podgorica, +382 (0) 20 291030 HORECA EXPO, Beograd +381 (0) 11 3447125

118 CAFFE MONTENEGRO

VABCOM, Podgorica, +382 (0) 67 024005 VITIS D.O.O, Podgorica +382 (0) 67 494583 VOLI MOTORS, Podgorica, +382 (0) 20 445065 WEST PIONT, Podgorica, +382 (0) 344788

-PREDUZEĆA A.D. MARINE, Bar +382 (0) 30 313906 ABN TRADE CRNA GORA +382 (0) 31 322205 AD CENTRO JADRAN, Bar +382 (0) 30 346341 ALO TAXI, Podgorica 19700 AMICA, Budva +382 (0) 67 447712

Bar +382 (0) 30 550500 COGIMAR, Ljuta-Kotor COMP - COMERC, Nikšić +382 (0) 40 218746 COMPANY “VIGO”, Kotor +382 (0) 67 544933 CONCORDIA COMMERCE, Ulcinj +382 (0) 30 411206 COSMETICS MARKET, Podgorica +382 69 301126 CRNOGORSKI TELEKOM, Podgorica 1500 CS/SALES TNT EXPRESS, Podgorica +382 (0) 20 606450 DELTA CITY, Podgorica +382 (0) 68 878637 DIRECT MARKET CONSULTING, Podgorica +382 (0) 69 066270 DISPLAY, Bar +382 (0) 30 316710 ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE, Podgorica 19100 ESTERA, Bar +382 (0) 30 340523 EXPONAT, Kotor +382 (0) 32 302584 FOTO BONI, Podgorica +382 (0) 20 667505 FOTO RIVA, Podgorica +382 (0) 20 667620 GARDAŠEVIĆ PREVOZ, Nikšić +382 (0) 40 214382 GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA, Nikšić, +382 (0) 77 400001 GRAFIČKI CENTAR MERCATOR, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 GRUPPO PALAZZETTI, Itally +39 0434 922922 GUARDIAN, Budva +382 (0) 33 456040 HABITAT, Podgorica +382 (0) 20 228009 IMPERIJAL SHOPPING CENTAR, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601 INTERESTA, Podgorica +382 (0) 20 227484 INTERSPORT Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 JADRANSKI SAJAM, +382 (0) 33 410410 KAMINI DRAGOVIĆ, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 KAPILOGOS, Budva +382 (0) 69 219 403 KARISMA HOTELS & RESORTS

LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO (MERCEDES-BENZ), Podgorica +382 (0) 67 660660 MAESTO LINE, Podgorica +382 (0) 67 660660 MALL OF MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 625314 MARINA SV. NIKOLA, Bar +382 (0) 30 313911 MARINA TORTE, Podgorica +382 (0) 69 021557 MERCATOR-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080 METROPOLIS, Podgorica MG TRADE, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540 MIKEL F –DIAMOND CENTER, Podgorica MONTEFISH, Tivat +382 (0) 32 675250 MONTE SWISS, Bar +382 (0) 69 531447 MONTENEGRO AIRLENS, Podgorica +382 (0) 20 664433 MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE, +382 (0) 20 622728 MONTE VINO, Internacionalni salon vina, Podgorica, +382 (0) 67 569034 M TEL, Kralja Nikole 27-a, Podgorica MUZIČKI CENTAR CRNE GORE, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX D.O.O., Podgorica +382 (0) 67 454545 OCTOPUS DOO, Bar +382 (0) 69 622243 OFTALENS, Podgorica +382 (0) 20 601905 OLIO PROM, Bar +382 (0) 30 342304 OPTIKA MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 OPUS 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 PADELLA, Tivat +382 (0) 32 673560 PACO MONTE, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 PAK CENTAR, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 PARAH, BUDVA PERFECT GROUP, Podgorica +382 (0) 20 205065 PINGVIN, Kotor +382 (0) 69 050529 PORTO MONTENEGRO, Tivat +382 (0) 32 674660 PRINC - MONT, Ulcinj +382 (0) 30 413202

AQUA SKI, Bečići +382 (0) 69 331585

K&M SISTEM, Nikšić +382 (0) 77 272 722

ARTE DOLCE, Budva +382 (0) 33 459259

K2, RAFTING KLUB, Nikšić +382 (0) 40 213431

BALLOON, Kotor +382 (0) 32 323030

KINGS, Podgorica +382 (0) 20 624625

BEOGRADSKI SAJAM TURIZMA, Beograd, +381 (0) 63 477430

LF SPA , Italija +39 0547 341257

BONESA, Bar +382 (0) 30 346250

Hrvatska +385 98 9278668

ROYAL STUDIO, Podgorica +382 (0) 20 240286

LUK-TRADE, Bar +382 (0) 30 316710

SI&SI, Kotor +382 (0) 32 322060

LUKOIL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 219415

SMART GYM-DJEČIJI FITNES CENTAR, Podgorica +382 (0) 63 843001

LUŠTICA BAY, www.lusticabay.com

SMART VISION D.O.O., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753

CAPITAL PLAZA, Podgorica +382 (0) 67 023223 CER STYLE, Podgorica, +382 (0) 68 834834 CEROVO,

PRIVREDNA MREŽA BALKANA, Beograd +382 (60) 30 45 600 RENAULT ALLIANCE, Cetinjski put bb, Podgorica ROKSPORT, Herceg Novi +382 (0) 31 350280

SMRČAK, Podgorica +382 (0) 20 280719 SOCIETE GENERALE MONTENEGRO, Podgorica, +382 (0) 67 252123 SOHO CITY, Bar, +382 (0) 67 002233 STUDIO SYNTHESIS, Podgorica + 382 (0) 20 228083 SYRUPS, Podgorica + 382 (0) 68 008337 TECE, Zagreb +385 91 2 8323 12 TECHOCOOLING, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

Podgorica +382 (0) 20 281010

Herceg Novi +382 (0) 31 342535

+382 (0) 20 864254

ENT - EXT, Podgorica, +382 (0) 20 260831

UNION DRVO, Beograd +381 (0)11 3281879

TO KOTOR, +382 (0) 32 322886

ENZA HOME, SALON NAMJEŠTAJA, Podgorica, +382 (0) 69 339978

VELUX, Beograd www.velux.rs

TO MOJKOVAC, +382 (0) 50 472428

FADIS, Bar +382 (0) 30 341703

VG GROUP, Bar +382 (0) 30 341733

TO NIKŠIĆ, +382 (0) 40 213262

GASTRO GROUP, Podgorica, +382 (0) 69 871841

VIBACOM, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

TO PLJEVLJA, +382 (0) 52 300148

GORENJE, Podgorica +382 (0) 20 251152

VOLCANO KLADIONICE

TO PODGORICA, +382 (0) 20 673679

HIGIJENA, Podgorica +382 (0) 20 272405

TELENOR, Podgorica 1188

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

TIM KOP, Podgorica +382 (0) 20 606450

ICECOM, Podgorica +382 (0) 20 290402

VAPOR, Podgorica +382 (0) 20 262107

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

VOLI TRADE, Podgorica +382 (0) 20 445000

KOVING-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

V & B INVEST, Podgorica; +382 (0) 67 322111

KRAFT, Podgorica +382 (0) 20 212150

WOMENS WORLD, Podgorica, +382 (0) 69 868797

LA GALLERIA, Podgorica + 382 (0) 69 206602

YC YUG, Bar +382 (0 )69 062709

LA DORICA, Bar; +382 (0) 30 314135

VENETA PLAMEN, Podgorica, +382 (0) 69 661140

LA MIA CASA, Podgorica +382 (0) 69 333100

ZLATARA BALTEZ, Bar +382 (0) 67 540552

LUMAR, Podgorica +382 (0) 20 218447

ZLATARA MIKEL F, Podgorica +382 (0) 20 230097

MI-RAI, Nikšić +382 (0) 40 256123

ZLATARA ONYX, Budva

MONTEX ELEKTRONIKA, Podgorica +382 (0) 20 255900

ZLATARA VERA, Niksic +382 (0) 67 890880

MONTORA SOFTWARE, Podgorica +382 (0) 20 620003

OBJEKTA, Tivat +382 (0) 67 600603

WINTERHALTER GASTRONOM, Budva, +382 (0) 69 238451

TURISTIČKE AGENCIJE FORZA CATTARO, Kotor +382( 0) 32 304068 ITAS TRAVEL AGENCY, Nikšić +382 (0) 40 242202

TO ROŽAJE, +382 (0) 51 270158 TO TIVAT, +382 (0) 32 671324 TO ULCINJ, +382 (0) 30 412333 UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI, Bar +382 (0) 30 313240 TO ŽABLJAK, +382 (0) 52 361802

LONDON BRIDGE NVO, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, MAGELAN, Novi Sad +381 (0) 21 420680 MEMENTO ME MARKETING & COMMUNICATIONS, Podgorica, +382 (0) 69 383858 MONTENEGRO HOLIDAYS, Budva +382 (0) 33 402522 MY TRAVEL, Nikšić +382 (0) 40 220021 NEVIDIO CANYONING, Nikšić +382 (0) 69 041213 PLANET TOURS, Podgorica +382 (0) 20 231008 TALASTURS, Bar +382 (0) 30 312182 UDRUŽENJE TURISTIČKIH AGENCIJA CRNE GORE

OPREMANJE

OMNIPROMET, Bar +382 (0) 30 314340

AL GALLERY, Podgorica +382 (0) 20 225776

PLAVA DEVETKA, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

ANTIQUES STANKOVIĆ, Kotor +382 (0) 69 071819

POLY DEC, Beograd +381 (0) 11 3540650

TURISTIČKE ORGANIZACIJE I ORGANI UPRAVE

ARTI HOME CENTAR, Bar

PROGRES AND CO., Nikšić +382 (0) 40 251011

ATENA BOHOR, Budva +382 (0) 33 456280

PROMADURA FLOORS, Bar +382 (0) 30 316136

AUDIO DREAM, Podgorica +382 (0)67 824782

PROMOTIVE, Podgorica +382 (0)20 886185

AV OPREMA, Kotor +382 (0) 68 042157

RAKOČEVIĆ RADINOST, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

BC INŽENJERING, Nikšić, +382 (0) 40 252266

RAPEX, Bar +382 (0) 30 341244

NACIONALANA TURISTIČKA ORGANIZACIJA, +382 (0) 77 100001

CERCAMP DOO, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

RIBNICA COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 669318

OPŠTINA BUDVA, +382 (0) 33 451451

ČIKOM, Podgorica +382 (0) 20 227114

ROCKY & PISTOLATO, Podgorica +382 (0) 20 642367

OPŠTINA ULCINJ, +382 (0) 30 412413

ĆILIMARA, Podgorica +382 (0) 69 549892

SANITEKO D.O.O., Podgorica; +382 (0) 20 643301

TO BAR, +382 (0) 30 311633

ČISTO, Podgorica +382 (0) 67 660077

SHOLLEX, Podgorica +382 (0) 20 206100

TO BERANE, +382 (0) 51 236 664

CUBICO, Podgorica +382 (0) 20 228181

SPA MEDICA, Podgorica+382 (0) 67 835 565

TO BIJELO POLJE, +382 (0) 69 326877

CUNGU & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

STORKS, Podgorica +382 (0) 20 891670

TO BUDVA, +382 (0) 33 402814

DAKOM, Podgorica

SURFMONT, Kotor +382 (0) 32 322256

TO CETINJE, +382 (0) 41 230 250

DD WELNESS SOLUTIONS, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

TEHNOBAR, Podgorica +382 (0) 20 262091

TO DANILOVGRAD, +382 (0) 20 816015

DR TRADE, Podgorica +382 (0) 20 261072

TELEMONT, Podgorica +382 (0) 20 511700

TO HERCEG NOVI, +382 (0) 31 350820

EKOPLANT,

TERMIKO,

TO KOLAŠIN,

I SREDNJIH PREDUZEĆA, +382 (0) 20 406301 ATLAS TOURS DOO, Podgorica +382 (0) 69 014 259 BARSKA PLOVIDBA AD, Bar +382 (0) 30 311300 DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CG, +382 (0) 20 224493

119

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske eﬁkasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me