Caffe Montenegro (156.) by Casopisi Prostor i Caffe Montenegro

Broj 156 / februar 2019 / Crna Gora / cijena 3eura

Cetinjski put bb, Donja Gorica â&#x20AC;&#x201C; Podgorica Tel. +382 69 206 602 eurotrade@t-com.me www.lagalleria.me

䰀唀一䄀吀䔀堀 ఁ䄀刀态䄀䘀䤀䤀倀伀匀吀䔀䰀䨀䤀一䔀一愀愁椀 ഁ愀爀愁愀ǻ 椀瀀漀猀琀攀氀樀椀渀攀猀甀瀀漀猀琀漀樀愀渀攀一愀愁椀戀椀樀攀氀攀戀漀樀攀Ⰰ 渀攀戀氀椀樀攀搀攀Ⰰ 椀稀爀愀ᄁ攀渀椀猀甀琀欀愀渀ⴀ 樀攀洀猀愀瀀爀椀爀漀搀渀椀洀戀漀樀愀洀愀琀爀愀樀渀漀猀甀渀攀ⴀ 瀀爀漀洀樀攀渀氀樀椀瘀攀Ⰰ 渀攀縁甀琀攀Ⰰ 渀攀瀀漀瀀爀椀洀愀樀甀猀椀瘀欀愀猀琀甀戀漀樀甀椀稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀瀀爀瘀漀戀椀琀愀渀椀稀最氀攀搀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀䨀䄀匀吀唀䌀䤀䤀䨀伀刀䜀䄀一䤀一愀愁椀樀漀爀最愀渀椀猀甀瀀甀渀樀攀渀椀猀椀氀椀欀漀渀猀欀椀洀瀀甀渀ⴀ 樀攀渀樀攀洀Ⰰ 瀀漀猀琀愀瘀氀樀攀渀椀渀椀椀洀愀㔀㜀椀猀愀瘀爀愁攀渀漀猀欀爀漀樀攀渀椀漀搀㄀ ─ 瀀愀洀甀欀愀瀀爀甀縁椀‫܁‬攀最漀猀猀ⴀ 洀愀瘀愀愁攀最栀漀琀攀氀愀甀搀漀戀愀渀椀琀漀瀀愀漀猀愀渀⸀ 唀欀漀氀椀欀漀椀稀愀戀攀爀攀琀攀樀漀爀最愀渀渀愀 ഁ椀樀漀樀猀攀椀稀爀愀搀椀渀椀樀攀愁琀攀搀樀攀氀漀洀漀縁攀琀攀猀洀愀渀樀椀椀琀爀漀愁欀漀瘀攀攀渀攀爀最椀樀攀稀愀稀愀最爀椀樀愀瘀愀渀樀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀 ‫؁‬䔀䈀䄀䐀倀䤀䬀䔀伀猀椀洀瘀椀猀漀欀漀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀攀 ‫܁‬攀戀愀搀椀渀甀搀椀洀漀瘀爀氀漀瘀愀縁渀攀甀栀漀琀攀氀椀樀攀爀猀琀瘀甀瀀椀欀攀Ⰰ 欀漀樀攀猀甀㄀ ─ 瀀愀洀甀ഁ渀攀琀欀愀渀椀渀攀Ⰰ 戀椀樀攀氀攀戀漀樀攀欀漀樀愀甀瀀椀樀愀稀渀漀樀樀攀氀愀Ⰰ 猀愀琀欀愀渀攀漀搀欀瘀愀氀椀琀攀琀渀漀最瀀愀洀甀ഁ渀漀最欀漀渀挀愀椀甀戀漀樀愀洀愀瀀爀瘀攀欀氀愀猀攀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀倀䔀态䬀䤀刀䤀椀䈀䄀䐀䔀䴀䄀一吀䤀䰀䤀䬀漀氀攀欀挀椀樀愀渀愀愁椀栀瀀攀愁欀椀爀愀漀戀甀栀瘀愀琀愀攀欀猀琀爀愀洀攀欀愀渀攀Ⰰ 甀氀琀爀愀甀瀀椀樀愀樀甀‫܁‬攀瀀攀愁欀椀爀攀欀漀樀椀漀搀愀樀甀甀甀猀愀欀氀甀欀猀甀稀愀椀愀琀洀漀猀昀攀爀甀猀瀀愀挀攀渀琀爀愀⸀ 倀攀愁欀椀爀椀椀洀愀樀瘀攀氀椀欀攀洀漀‫܁‬椀甀瀀椀樀愀渀樀愀椀搀甀最漀稀愀搀爀縁愀瘀愀樀甀猀瘀漀樀甀戀漀樀甀Ⰰ 洀攀欀漀‫܁‬甀椀漀戀氀椀欀Ⰰ 甀欀漀氀椀欀漀猀攀瀀爀椀搀爀縁愀瘀愀琀攀甀瀀甀琀猀琀愀瘀愀稀愀瀀爀愀渀樀攀椀猀甀愁攀渀樀攀⸀ 嘀椀猀漀欀攀猀琀愀渀搀愀爀搀攀欀瘀愀氀ⴀ 椀琀攀琀愀瀀漀猀樀攀搀甀樀甀椀渀愀愁椀甀搀漀戀渀椀戀愀搀攀洀愀渀ⴀ ⴀ氀椀漀搀欀漀樀椀栀椀洀愀洀漀甀瀀漀渀甀搀椀瘀攀氀椀欀椀椀爀愀稀渀漀瘀爀猀琀愀渀椀稀戀漀爀⸀ 䰀唀一䄀吀䔀堀䠀伀吀䔀䰀匀䬀䔀倀䄀倀唀ఁ䔀唀渀愀愁攀洀愀猀漀爀爀洀愀渀甀椀洀愀洀漀漀搀欀氀愀猀椀ഁ渀椀栀 ⴀ 攀欀漀渀漀洀椀ഁ渀椀栀瀀愀瀀甀ഁ愀Ⰰ 瀀氀愀琀渀攀渀椀栀搀漀氀甀砀欀愀琀攀最漀爀椀樀攀⸀ 匀瘀攀椀栀欀愀爀愀欀琀攀爀椀愁攀瘀椀猀漀欀猀琀愀渀搀愀爀搀欀瘀愀氀椀琀攀琀愀椀甀搀漀戀渀漀猀猀⸀

䰀唀一䄀吀䔀堀䘀愀戀爀椀欀愀匀甀甀瘀愀渀戀戀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀倀漀氀樀攀吀爀縁渀椀挀攀渀琀愀爀䘀漀爀甀洀㈀⸀ 猀瀀爀愀琀Ⰰ 䈀椀樀攀氀漀倀漀氀樀攀 ⠀猀栀漀眀爀漀漀洀⤀ 伀㘀㤀㤀㜀㔀㔀㄀㠀⼀㘀㤀㠀㐀㔀㜀㠀㤀椀渀昀漀䀀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀⼀眀眀眀⸀氀甀渀愀琀攀砀⸀洀攀

SADRŽAJ

84 66

Naslovna strana: BERBA Naslovna fotografija: STEFAN TOMOVIĆ

12 Sasvim lično: A šta je vas grijalo ove zime 14

Caffe Montenegro preporučuje

Crnogorski ski centri u sezoni 2018/19: Zima je bila sa puno snijega...

Bobovska foto priča Priroda za divljenje – život za poštovanje

Intervju: Mikan Jauković, direktor prodaje Pivare Trebjesa DOO članice Molson Coors Brewing Company Pivo i uspjeh se dijele s prijateljima

Caffe Montenegro preporučuje

Prvi Podgorički praznični pazar Trgnuo se grad

Dragulji sjeveroistočne Italije

60 Država će uskoro ukinuti ili ograničiti upotrebu plastičnih kesa Od cegera do kese i nazad 64

Kotanyi biber Daje ukus svakom jelu

18 66

Crib & Beer Marienplatz hotel u Podgorici Sreću čine male stvari i veliko pivo

Kraft piva Manje je više

76 Montenegro pub – Podgorica Pivo s potpisom rokenrola 78 Kafoteka - Coffee home roastery u Podgorici Tamo đe u miru pijemo svoju kafu

84 Stranac u Crnoj Gori: Oleg Obukhov, turistički vodič Ovdje imam sve što mi za sreću treba 88 Trend hunter: Social eating Navrati na večeru 94 Putopis: Milano i Venecija U bojama oktobra, pesta i mocarele 104 Posjetite – zabilježite: Tragovi u snijegu 108 CM klub

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, Podgorica, tel/fax: 020/665-155; mob: 069 429 375 caffe.montenegro@gmail.com www.caffemontenegro.me

IMPRESUM

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević / GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / DIZAJN I TEHNIČKA PRIPREMA: Marta Jovićević, Ana Đurković ILUSTRACIJE: Freepik / FOTOGRAFIJA: Vladimir Vučinić, Nenad Mandić, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Sandra Vahtel, Vanja Kljajević, Marina Miketić Nikolić, Željka Kasalica, Mladen Golubović. Danijela Vukčević, Jelena Čupić / DIREKTORICA MARKETINGA: Maja Andesilić ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

A ŠTA JE VAS GRIJALO OVE ZIME

va zima je bila zima u pravom smislu riječi, bilo je i hladno i bilo je i snijega. Zimogroznima nije bilo milo što je zima stvarno zima. Đeca se snijegu raduju i ne misle i nije njihovo da misle kako da se utople ni vani ni u kući. Odrasli su se kao uvijek plašili računa za struju ili toga hoće li im isteći drva dok sunce ne zasija... Skijaši mu se raduju, ski centri i turizam mu požele dobrodošlicu, ali kako se zagrijati kad cvokoću zubi na ulici... Zima u gradovima ne pruža neku zabavu vani, i sve se svodi na zatvorene zagrijane prostore. Ustvari to zavisi od gradova, to jest zbivanja u njima. Ne uzimajući u obzir institucije kulture, a i uzimajući, kafane su te koje diktiraju zimski život u gradovima. Južniji krajevi Crne Gore nijesu navikli na zimske zime, a u Podgorici i nema mnogo takvih dana u godini, a ove godine ih je bilo više nego inače. Po malo se odmah osjetila ta nervoza podstaknuta depresivnom drugom polovinom januara. Jedan dan bez sunca je bio proklinjan kao da je smak svijeta došao. Grijao se kako se ko snašao. Kažu zagrljaj najviše grije, kad se tjelesne temperature spoje. No ne može se u zagrljaju sva zima provesti, mada bi to bilo divno. I oni koji ne vole i ne podnose zimu najradije bi je prespavali ali nijesu međedi, pa im ne može biti. Oblačili smo se toplije iako nam se to ođe

14 CAFFE MONTENEGRO

baš ne sviđa, pogotovo mnoštvu građanstva kome garderoba krije trud u teretani i izvajana tijela. Pa kad sam na cičoj zimi viđela neke momke na Podgoričkom prazničnom pazaru u kratkim rukavima, divila sam se toj hrabrosti i odbijanju da je zima u glavnom gradu. Niko ne ignoriše zimu kao mi u Podgorici. Dok se u hladnijim gradovima ljudi toplo oblače, šal, kapa i rukavice su normalno normalna stvar mi to imamo kad na planinu krenemo i eto za ođe kad baš moramo... Iskukali smo se da nam je onih +40 stepeni da bi kukali kad dođu da od žaropeka ne možemo živjeti a pogotovo raditi. To što je zima bila hladna kako joj i priliči, za nas u Podgorici je posljedica globalnog otopljavanja. Podrazumijeva se da zima malo bude kišna i da ljeto naprasno dođe. Bilo je i nekih sandala na podgoričkim ulicama i čizama sa otvorenim prstima, prosto volimo da mislimo da smo u Majamiju samo bez okeana. A ljudi navikli na zimu znaju kako se ugrijati. Evo na primjer Japanci inače poznati da za sve imaju rješenja, ponekad čudna ali većinom genijalna. Još u 14. vijeku su izmislili grijanje koje su modifikovali i danas ga koriste, a zove se kotatsu. Kotatsu je niski drveni sto ispod kojeg se nalazi grijač a okružen je prekrivačem. Tradicionalno se kotatsu nalazio na jednom mjestu u kući, ali sada, u moderno doba može

da se premješta. Oko ovog genijalnog komada namještaja cijela porodica može da se skupi, a to se inače i radi. Kotatsu svakako ne služi samo da obezbijedi toplotu. Njegova uloga je najsličnija onome što bismo nazvali porodičnim ognjištem, dakle, mjesto na kojem svi ukućani provode lijepe trenutke u toplom. Naravno, sam izgled se mijenjao tokom vjekova, ali namjena mu je ostala. Ja bih voljela da imam kotatsu. Samo ne znam da li bih mrdala ispod njega tih hladnih dana kada sam u gradu. Ima i kod nas naravno tih raznih fora za zagrijavanje u koje tradicionalno vjerujemo na ovim prostorima. Ali evo kažu da su predrasude. Odvajkada kod nas važi da se popije rakija da se zagrijemo... Kažu rakija grije i poboljšava cirkulaciju. A doktori tvrde da je gore ako se na hladnoći pije rakija, i uopšte alkohol. Kažu da tokom zime ljudi često konzumiraju alkohol da bi se ugrijali, ali da je efekat toga samo trenutni. Alkohol

uzrokuje širenje krvnih sudova, čime se snižava tjelesna temperatura. Znači rakija ne grije... Mada sam sumnjičava po tom pitanju. Iskustvo kaže jedno, nauka drugo. Nije da ne grije rakija – grije, možda ne jedna ali nekolike... Kad smo kod predrasuda kako se ugrijati zimi izgleda da sve što znamo nije tačno, niti da alkohol odlično zagrijeva, niti da smrznutu osobu što prije treba uvesti u toplu prostoriju i okupati vrelom vodom, niti da udisanje hladnog vazduha izaziva bol u grlu – tvrde naučnici. Ali ima jedna stvar u kojoj se slažu. Evo, kuvano vino zimi mnogi volimo. I vjerujemo da grije, i zaista grije zahvaljujući etanolu koji pojačava cirkulaciju. Pozitivno utiče na zdravlje - djeluje kao tečni antioksidans i štiti srce i krvne sudove, sprječava upalne procese u tijelu, a ima i pozitivan uticaj i na povišen krvni pritisak. Crno vino kuvano s aromatičnim začinima (karanfilčić, cimet, biber...) je i ukusno i ljekovito,

JANUAR JE PROŠAO, MNOGI KAŽU KONAČNO, BIO JE HLADAN I ČINI SE DUG KAO DA IMA 51 DAN, MAKAR ONIMA KOJI NIJESU BILI NA SKIJANJU ILI NA PRIMJER, NEĐE IZMEĐU OSTRVA HISPANJOLA I HAITIJA RECIMO U DOMINIKANI... bogato vitaminom C, što ga čini melemom za jačanje imuniteta. Kuvano vino pomaže i boljem varenju a njegov sastojak piceatanol iz vina redukuje masne naslage u tijelu, i potpuno je nekalorično - nema nikakvu hranljivu vrijednost. Uz sve navedeno, štiti zube jer neutrališe bakterije u našim ustima i tako čuva zubnu gleđ. I zamislite i ovo: čak pojačava libido i kod muškaraca i kod žena. Kuvano crveno vino stvarno zagrijava!!! Januar je prošao, mnogi kažu konačno, bio je hladan i čini se dug kao da ima 51 dan, makar onima koji nijesu bili na skijanju ili na primjer, neđe između ostrva Hispanjola i Haitija recimo u Dominikani... Stigao je februar. Misli su nam kao i

novopristigle kolekcije u radnjama proljećne. Plasiraju se novi trendovi na svakom polju, kažu da će ove godine hit destinacija biti Etiopija, Sossusvlei u namibijskoj pustiniji i indijski mistični region Ladah... tamo je uvijek toplo inače, pa razmislite da štedite pare za sljedeću zimu ako je ne volite i otputujete tamo... Do tada, drugari ako vam je hladno svaki dan s dragim osobama pijte kuvano crveno vino, ili nabavite kotatsu - japansko čudo.

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Sve više ljudi u svijetu okreće se veganskoj dijeti i načinu ishrane pa ne iznenađuje sve veći broj vegan-based proizvoda u supermarketima. Najizazovniji problem za vegane bio je da nađu adekvatnu zamjenu za jaja. Jedan od odgovora je i proizvod jednostavnog naziva “Just Egg” (samo jaje) koji je brzo postao hit u svijetu vegana, ali i svih onih koji ne konzumiraju jaja. Napravljen je od mung pasulja a jedinstvena tekstura lako se muti u omlete, palačinke i hljebove.

Pogled na mjesto u kupatilima predviđeno za čuvanje sredstava ža čišćenje i njegu otkriće vam velike količine vode koja je njihov glavni sastojak. Kako su posljednji proračuni rezervi vode u svijetu prilično depresivni, neophodno je racionalizovati upotrebu pa je jedan od inovativnih načina proizvodnja sapuna, šampona i sredstava za čišćenje u suvoj formi. Oni nemaju filere, konzervanse, emulsifajere pa samim tim nema ni potrebe za upotrebom plastičnih pumpica i prskalica što je dodatan benefit ovakvih sredstava. Kompanija DS3 Clean trenutno je pionir predstavnik ovog pokreta.

Kada je pakovana hrana u pitanju, poklopci su oduvijek služili jednostavnoj svrsi da što bolje zaštite namirnicu i sačuvaju joj svježinu. No danas se i obični poklopac našao pred izazovom jer se proizvođači sve više trude udovoljiti i privući nove kupce. I zaista, koliko puta ste poželjeli imati makar neku ideju o ukusu onoga što kupujete. Nova “Sniff Seal” tehnologija to i omogućuje, propuštajući dovoljnu količinu mirisa da prodre do nosa kupca a istovremeno čuvajući kvalitet proizvoda.

Nedavno je u strogom centru Podgorice, u Njegoševoj ulici, otvoren Mikser Bar - urbano mjesto sa dobrom muzikom i dobrom atmosferom u svako doba dana. Preko dana, jednostavan i sveden ambijent enterijera sa pogledom na specifične slike Romana Đuranovića, idealan je za kafu i razgovor. Noću se svijetlo gasi i lokal postaje dobro mjesto za noćni provod i đuskanje uz dobar muzički DJ izbor. 16 CAFFE MONTENEGRO

20 CAFFE MONTENEGRO

CRNOGORSKI SKI CENTRI U SEZONI 2018/19 Crnogorski ski centri su spremniji nego ikad dočekali sa radošću snijeg već početkom decembra, i prve žičare su odvezle na vrh staza skijaše već u decembru na Žabljaku, Kolašinu i Vučju, koji su i prvi startovali sa radom. Početkom januara otvorena su i skijališta “Hajla” u Rožajama i “Lokve” u Beranama. Sa svih skijališta stigao je najljepši mogući pozdrav zimi – pune staze ozarenih i rumenih lica... To je ta zimska razglednica koju trebamo.

ZIMA JE BILA SA PUNO SNIJEGA... TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTO: NTO CRNE GORE, TO ŽABLJAK, OBRAD PJEŠIVAC, UPRAVA SKI CENTRA SAVIN KUK, UPRAVA SKI CENTRA JAVOROVAČA, SKI CENTAR KOLAŠIN 1450, SKI CENTAR VUČJE, DŽENIS NURKOVIĆ, UPRAVA SKI CENTAR LOKVE

SKI CENTAR KOLAŠIN

AKO SE PO JUTRU DAN POZNAJE: biće ovo uspješna zimska gostiju iz regiona i šire, pa je ski sezona sezona u ski centrima Ove godine snijeg je u Crnoj Gori pao na vrijeme. Decembar je bio zimski mjesec sa sniježnim padavinama, širom Crne Gore, a što je kad je turizam u pitanju najvažnije – planine u našim ski centrima je prekrio visok sniježni prekrivač. Nije bilo “gledanja u nebo” i neizvjesnosti da li će biti snijega, jer kad njega nema, nema ni skijaša... ni ski sezone. Kao svake godine ski centri su jedva dočekali snijeg, ali i vi ljubitelji planine u zimskom periodu i sportskih aktivnosti za koje je snijeg preduslov. Već u decembru kada je krenuo i zvanični start ski sezone sa vikendima koje je organizovala Nacionalna turistička organizacija Crne Gore tzv. “ski openingom” skijališta su se napunila skijašima i pozitivnom atmosferom. Vikendi prije praznika i raspusta u ski centrima su bilježili gužvu, a škole skijanja su takođe ranije startovale. Praznici, vrijeme raspusta i odmora doveli su u naše ski centre značajan broj

22 CAFFE MONTENEGRO

zaista startovala na najljepši mogući način. U januaru su svih pet ski centara radili punom parom i svim svojim kapacitetima. U februaru, iako su raspusti završeni, radnim danima je dobra posjećenost, a vikendima ne jenjava gužva na skijalištima, i kako se čini ni neće dok je snijega na njima. Najposjećeniji su ski centri Kolašin 1450 i Savin kuk na Žabljaku, koji u danima vikenda ugoste više hiljada posjetilaca, koji uživaju u dobro pripremljenim stazama sa 70-90 cm snijega, i novitetima u ponudi poput staza za nordijsko skijanje i da napomenemo, cijene ski pasa su na prošlogodišnjem nivou. Novi ski centar na Bjelasici Kolašin 1600, privukao je pažnju posjetilaca, naročito najmlađih, s obzirom na to da su trenutno na raspolaganju restoran, bebi lift i skijašnica, a narednih dana očekuje se i da će biti puštena u rad šestosjedna žičara, a time i veći broj posjetilaca. S obzirom na to da je riječ o skijalištu koje se oprema po najsavremenijim

svjetskim standardima, u koje je samo u prvoj fazi uloženo oko 16 miiona eura, a ukupna vrijednost investicije je oko 22 miliona eura, sasvim je izvjesno će ova ponuda privući veći broj gostiju tokom cijele godine. Pored domaćih gostiju koji su tradicionalno među najbrojnijima u naše zimske turističke centre, sve veći broj gostiju dolazi iz regiona, prije svega Srbije, Dubrovačko-Neretvanske županije, Albanije ali i iz Rusije, Francuske, Slovenije, Njemačke, Austrije, Belgije, Kine i SAD, što je novina u odnosu na prethodnu godinu. Nadamo se da će zimska sezona potrajati do kraja marta, i da, već u aprilu, uđemo u ljetnju sezonu, za kada su najavljene prve grupe stranih gostiju na našem primorju. To bi zaista bio uspjeh kome se već dugo stremi – ukinuti sezonalnost u našem turizmu. Kako se sad čini, ova zimska sezona, na dobrom smo putu ka tom cilju.

ŽELJKA RADAK KUKAVIČIĆ, direktorica

Nacionalne turističke organizacije Crne Gore izražava zadovoljstvo startom zimske sezone u ski centrima i dijeli nadu sa turističkim poslenicima da će se pozitivan trend sa starta nastaviti i u narednim zimskim mjesecima.

- U ovu zimsku sezonu 2018/19 Crna Gora je ušla sa unaprijeđenom ponudom, raznovrsnim hotelskim smještajem i pristupačnim cijenama. Pored skijanja i vožnje snow borda, nove ponude na snijegu su i nordijsko skijanje, hodanje na krpljama, vožnja motornim sankama, pješačenje, planinarenje, uživanje u zimskim varijanama konja, rafting, džip safari ture i dr. Tokom zime u ski centrima i na primorju organizuju se i već prepoznate manifestacije, kulturno zabavni program uz bogatu gastronomsku ponudu što čini našu destinaciju dodatno privlačnom za goste iz regiona. Značajan pomak u ponudi sjevernog regiona, koji će obilježiti ovu sezonu je zvanično otvaranje novog ski rizorta Kolašin 1600. Imajući u vidu da nam vremenske prilike idu na ruku i da snijega ima dovoljno, skijališta bilježe odličnu posjećenost. U našim najvećim ski centrima na Žabljaku, Kolašinu i Vučju sezona je ove godine počela ranije nego što je to uobičajeno. Sredina decembra donijela je povoljne zimske uslove, prevashodno ono što je najvažnije – pao je snijeg na planinama, a turistički radnici na sjeveru dočekali

su ga spremno i ne kriju zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima sezone. Zvanično otvaranje sezone obilježeno je “ski opening” vikendima na Žabljaku i u Kolašinu u organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, uz zabavne programe i popuste koji su privukli veliki broj posjetilaca. Pozitivan trend posjećenosti nastavio se i tokom novogodišnjih praznika kada je zabilježena maksimalna popunjenost kapaciteta, dok se nerijetko tražilo i mjesto više zahvaljujući bogatim zabavnim programima i povoljnim aranžmanima širom Crne Gore. Vjerujem da će se u duhu sporta, zabave i potpunog ugođaja boravka na planini odvijati cijela, nadamo se što duža sezona, imajući u vidu da će tokom februara

organizovane grupe turista boraviti na našim planinama, među kojima je i jedan broj insentiv grupa iz Francuske, Belgije, Njemačke i Austrije – kazala je za Caffe Montenegro, Željka Radak Kukavičić, direktorica NTO CG stavljajući akcenat na značaj otvaranja skijališta “Hajla” u Rožajama i “Lokve” u Beranama koja je, takođe, posjetio veliki broj ljubitelja snijega. U cilju afirmacije zimske ponude NTO Crne Gore je pokrenula u saradnji sa Javnim servisom, tokom februara sa crnogorskih skijališta emitovanje uživo serijala zabavno informativnog karaktera, što je odlična ali i neophodna promocija zimskih centara, jer slika i riječ sa lica mjesta su najbolja preporuka i promocija.

SKI CENTAR HAJLA

ŽABLJAK

adrenalinski izazov doživljaja divlje prirode pod snijegom

Zimska turistička sezona na Žabljaku otpočela je polovinom decembra mjeseca ski openingom, kakav do sada nije praktikovan u gradu pod Durmitorom. Uz bogat kulturno-zabavni program i promociju nacionalne kuhinje, prvi turisti su započeli priču o sezoni za koju se u Turističkoj organizaciji Žabljak nadaju da će biti jedna od uspješnijih u posljednjih nekoliko godina. Vremenske prilike im u tome za sada idu na ruku i snijega na Žabljaku ima sasvim dovoljno, a najveće skijalište u tom gradu „Savin kuk“ je već u decembru mjesecu bilježilo rekordne posjete. Od početka ove sezone gosti na Žabljaku nisu imali zamjerki, snabdijevanje strujom i vodom je bilo uredno, a svi lokalni i prilazni putevi gradu su uredno održavani i očišćeni. Na Žabljaku je krajem januara boravilo oko 500 turista na

dnevnom nivou, od čega je dio smješten u hotelskom, a dio u jedinicama privatnog smještaja. Procentualna popunjenost kapaciteta za novogodišnje praznike je bila veća od 90%, a sada iznosi oko 50%, s tim što svakog vikenda bilježimo značajan porast popunjenosti kapaciteta. Gradsko skijalište „Javorovača“ i ski-

jalište „Savin kuk“ rade svakodnevno, a u ponudi imaju i noćno skijanje. Na preko 5km dobro pripremljenih staza ima preko 40cm utabanog snijega. U funkciji su takođe staze za hodanje na krpljama i langlauf (nordijsko

Na Savinom kuku je pet staza, od kojih - tri plave, jedna crvena i jedna crna, omogućavaju skijašima potpun užitak u čarima durmitorske zime.

ANĐELA ANĐELIĆ, stručni saradnik u TO Žabljak za Caffe Montenegro kaže da su ove zimske sezone Žabljak najviše posjećivali domaći turisti, a kada je riječ o inostranim gostima, Žabljak najviše posjećuju turisti iz Hrvatske, tačnije Dubrovčani, koji su tradicionalni gosti tog grada, zatim gosti iz Albanije, Srbije i Rusije.

24 CAFFE MONTENEGRO

skijanje), koje je postalo izuzetno popularno među posjetiocima Žabljaka. Na Savinom kuku je veoma atraktivan za posjetioce dodatni sadržaj - avanturistički park - kako za djecu, tako i za odrasle. Pet staza, od kojih - tri plave, jedna crvena i jedna crna, omogućavaju skijašima potpun užitak u čarima durmitorske zime. Na skijalištu “Javorovača” najaktuelniji su dječiji ski kampovi i škole u prirodi, koje uprava ovog Ski centra organizuje svake godine, nudeći najmlađim posjetiocima ovog ski centra školu skijanja sa višednevnim boravkom, uz pratnju instruktora i animatora, a kroz promociju zdravih stilova života i posjete novootvorenoj sportskoj dvorani. Turistička organizacija Žabljaka i ove godine, kao i prethodnih, za sve posjetioce i goste je organizovala besplatan prevoz (ski bus), svakog dana od centra grada do oba skijališta, sa polaskom u 10.00h i povratkom u 15.00h. Gosti željni adrenalina posebno su zainteresovani i za snow-mobile -( vožnju motornim sankama), kao i vožnju ratrakom, sa kojima osvajaju najskrivenije padine Durmitora.

Na skijalištu “Javorovača” najaktuelniji su dječiji ski kampovi i škole u prirodi, koje uprava ovog Ski centra organizuje svake godine, nudeći najmlađim posjetiocima ovog ski centra školu skijanja sa višednevnim boravkom

- Kada je riječ o starosnoj strukturi, ono što nas posebno raduje, a što svakako donosi živost i dobru atmosferu Žabjaku su sve brojnije posjete mladih ljudi, koji su posebno bili oduševljeni noćnim provodom tokom novogodišnjih praznika u svim dijelovima grada, a posebnu čar u najluđoj noći dali su ugostiteljski objekti na našim skijalištima i na obali Crnog jezera – kazala nam je Anđelić. U narednom periodu, do kraja zimske turističke sezone, TO Žabljak ima u planu da organizuje izložbu gastronomskih proizvoda i domaće radinosti na gradskom trgu, koja će takođe biti i prodajnog karaktera, te će poljoprivrednici i zanatlije sa područja te Opštine moći da plasiraju svoje proizvode, što dodatno promoviše Žabljak. U TO Žabljak imaju pozitivne projekcije i očekivanja nastavka sezone i nadaju se, da će se trend rasta broja turista koji posjećuju Žabljak, a istinski su ljubitelji netaknute prirode i zimskih čari, nastaviti i u narednom periodu.

SKI CENTAR KOLAŠIN 1450 – odlična sezona

DIJANA BULATOVIĆ

Ski-centar Kolašin 1450 se može već pohvaliti rekordnom posjećenošću od samog otvaranja skijaške sezone pa do danas. Tokom praznika, a i u danima nakon, na skijalištu „Kolašin 1450“ je boravio veliki broj posjetilaca, kako iz raznih krajeva Crne Gore tako i iz inostranstva. U prosjeku je boravilo i do 1500 gostiju na dnevnom nivou, koji su uživali u zimskim aktivnostima koje pruža naše skijalište. - Idealni uslovi za skijanje, dovoljna količina sniježnog pokrivača kao i

povoljne vremenske prilike, uticalo je da naše skijalište bude veoma posjećeno. I u narednom periodu očekujemo dobru posjećenost, naročito danima vikenda, kada će skijalište raditi u punom

kapacitetu. Takođe, tokom februara i marta ćemo imati organizovane grupe većeg broja gostiju iz Francuske – izjavila je za naš časopis Dijana Bulatović, direktorica Ski-centra Kolašin 1450.

Pored domaćih gostiju koji su tradicionalno među najbrojnijima u naše zimske turističke centre, sve veći broj gostiju dolazi iz regiona, prije svega Srbije, DubrovačkoNeretvanske županije, Albanije ali i iz Rusije, Francuske, Slovenije, Njemačke, Austrije, Belgije, Kine i SAD što je novina u odnosu na prethodnu godinu.

Ski-centar Kolašin 1450 se može već pohvaliti rekordnom posjećenošću od samog otvaranja skijaške sezone pa do danas

Pored skijanja i vožnje snow borda, nove ponude na snijegu u crnogorskim ski centrima su i nordijsko skijanje, hodanje na krpljama, vožnja motornim sankama, pješačenje, planinarenje, uživanje u zimskim varijanama konja, rafting, džip safari ture i dr.

SKI CENTAR VUČJE

– sniježne radosti i domaći ukusi

Zanimljivo je da je za testiranje novog BMW džipa izabran ove zime upravo predio Vučja kao posebno izazovan teren za terensko vozilo visoke klase

Na Vučju je sezona zvanično počela 20. decembra. Iako u ski centru nije bio organizovan doček Nove godine, mnoge porodice i parovi su izabrali ovo mjesto da provedu praznike u mirnoj, planinski idiličnoj atmosferi. Od Božića su već krenule škole skijanja za djecu po kojima je Vučje prepoznatljivo,

najave rezervacija govore da će se dobar trend posjete nastaviti i u februaru. Cijene na skijalištu su ostale na prošlogodišnjem nivou: iznajmljivanje ski opreme je 10, a sanki 5 eura. Zanimljivo je da je za testiranje novog BMW džipa izabran ove zime upravo predio Vučja kao posebno izazovan teren za terensko vozilo visoke klase. - Od ove godine imamo u ponudi ski centar i gastronomski dio “Domaći ukusi sa Vučja”. Napravili smo sušaru u kojoj mi proizvodimo domaće proizvode: kobasicu, pečenicu, pršute, kulen, zatop..., što gosti našeg hotela naprosto obožavaju – rekla nam je MARIJA LALOVIĆ PR SKI CENTRA VUČJE.

Na Vučju je sezona startovala 20. decembra a od pravoslavnog Božića su krenule škole skijanja djecu po kojima je Vučje prepoznatljivo 26 CAFFE MONTENEGRO

SKI CENTAR HAJLA – skijalište Turjak II zalet za budućnost zimskog turizma

Impozantan broj skijaša na stazi “Turjak II” na dan otvaranja skijališta pokazao je koliko je ovom kraju nedostajalo skijalište i start se čini zaista kao novi dobar početak zimskog turizma u Rožajama po kojem je nekada bilo prepoznatljivo i van granica Crne Gore.

U januaru je startovalo sa radom skijalište “Turjak II”. Impozantan broj skijaša na stazi na dan otvaranja skijališta pokazao je koliko je ovom kraju nedostajalo skijalište i start se čini zaista kao novi dobar početak zimskog turizma u Rožajama po kojem je nekada bilo prepoznatljivo i van granica Crne Gore. MENADŽER SKI CENTRA HAJLA,

preduzeća koje gazduje skijalištem, DŽENIS NURKOVIĆ je kazao da veliki

broj ljubitelja skijanja i zimskih sportova koji dolaze na Turjak šalje jasnu poruku da se Rožaje, polako ali sigurno, vraća na zimsku turističku mapu Crne Gore i da ponovno pokretanje skijališta Turjak predstavlja dobar temelj za buduće razvojne projekte u toj oblasti i da je to predznak da će Rožaje, u

najskorije vrijeme, povratiti reputaciju zimskog turističkog centra kakvu je imalo do unazad desetak godina. Na skijanje na Turjak dolaze gosti svih starosnih doba, a u toku ovogodišnjeg školskog raspusta u ski centru Hajla su organizovali školu skijanja za djecu i odrasle, kao i školu snowboarda. Kroz sve te obuke prošlo je preko 200 polaznika “Kod nas to budi nadu da će ova sredina ponovo imati poznate smučare kao što je Tarik Hadžić, učesnik OI u Sočiju” – kazao je Nurković. On je dodao da budući projekti koji se odnose na izgradnju skijališta na Štedimu i Hajli mogu da unaprijede cjelokupan turizam u Crnoj Gori kao i da budu važna razvojna šansa ove opštine.

SKI CENTAR LOKVE – zainteresovao i goste iz Zapadne Evrope

Ski centar Lokve raspolaže sa dvosjedom, koji se nalazi na glavnoj žičari. Kapacitet ove žičare je 1000 skijaša na sat i ona skijaše penje do 1560 metara nadmorske visine, gdje se nalaze još dva ski lifta.

28 CAFFE MONTENEGRO

Početak ove sezone je bolji nego što smo očekivali. Priredili smo i iznenađenje našim gostima tako što je prvi dan skijanja bio besplatan. Posjećenost skijališta je bila ogromna i veoma nam je drago što su i djeca mogla da uživaju u skijanju prije nego što je počela škola. Naši gosti su uglavnom iz regiona, a primijetili smo da u posljednje vrijeme ima dosta i skijaša iz Zapadne Evrope. Snijega ima dovoljno i uslovi za skijanje su idealni. Najavili su da će biti još padavina, tako da se mi nadamo da će ovo biti duga i uspješna sezona – kazala je za Caffe Montenegro NATAŠA GUBERINIĆ IZVRŠNI DIREKTOR SKI CENTRA LOKVE . Inače ski centar Lokve raspolaže sa dvosjedom, koji se nalazi na glavnoj žičari. Kapacitet ove žičare je 1000 skijaša na sat i ona skijaše penje do 1560 metara nadmorske visine, gdje se nalaze još dva ski lifta. Ski liftovi bebi i sidro se nalaze na vrhu žičare. Oni idu do 1630 metara nadmorske visine i kapacitet ovih ski liftova je 900 skijaša

na sat. Ukupna dužina svih staza kojim raspolaže ski centar Lokve je 5 kilometara. Radno vrijeme ski centra je svakim danom od 10 do 16 časova.

Cijena ski pasa je 10€ za odrasle, a 7€ za djecu i 6€ za seniore. U ponudi imamo i veoma povoljne višednevne karte, kao i porodične karte. Od ove sezone moguće je iznajmiti ski opremu u ski centru. Iznajmljivanje komplet opreme za odrasle je 10€, a za djecu je 8€.

30 CAFFE MONTENEGRO

BOB OV S K A F O T O P RIČ A

Priroda za

DIVLJENJE život za poštovanje

Bobovo, selo u Pljevljima, daleko od urbane džungle i betona, prostrto niz južne padine Ljubišnje pa sve do okomitog kanjona Tare, koliko poširoko toliko i podugačko, na visinama nasađeno kao da lebdi u vazduhu a da pritom stameno stoji i opstaje sve ove godine, sa svojim gorštacima grubih crta lica a fine gostoljubive naravi. Bobovsko prostranstvo nagoni na divljenje, a život Bobovaca u ovoj često surovoj sredini na poštovanje.

TEKST: VASO KNEŽEVIĆ FOTOGRAFIJE: VASO KNEŽEVIĆ RADOMIR TANJEVIĆ

Zima u Bobovu nije laka, a lijepih dana ima malo i u toku ljeta. Ali... Bobovcima je i sunce bliže, pa zato Bobovo i ne pusti još uvijek kao druga sela, iako dosta napuštenih kuća i staraca nagovještava ono što se može konstatovati i u ostalim ruralnim mjestima. Bobovo je to, nije pitomina uz Ćotinu nego vrlet iznat litica kanjona Drage i Tare, nadvišeno planinom Ljubišnjom. I pored svega se živi i dolazi u Bobovo, što potvrđuje graja djece i potomaka bobovskih, rasijanih svugdje po svijetu. Ipak se svraća i ne zaboravlja zavičaj. U Bobovu sve mami poglede, prostrana naborana polja, kanjonske vrleti, dugosežni pogledi sa vidikovaca, stara tradicionalna seoska arhitektura, ljudski napori da ostanu skladni sa prirodom, izvori i potočići pitki kako na izvoru tako i na uviru U Bobovu sve mami poglede, prostrana naborana polja, kanjonske vrleti, dugosežni pogledi sa vidikovaca, stara tradicionalna seoska arhitektura, ljudski napori da ostanu skladni sa prirodom, izvori i potočići pitki kako na izvoru tako i na uviru, kao i sve drugo što je dio ovog ambijenta. Neću slagati ako kažem da je ovo najživopisniji kraj Crne Gore za gledanje i uživanje, ali ću slagati ako bi i pomislio da je isto tako lako živjeti i opstati u tom prkosnom Bobovu. Iako postoje vicevi na račun Bobovaca, ja se ipak ne bih šalio ako bi rekao da su daleko od „civilizacije“ još uvijek, ali ne zbog njih samih, već zbog drugih koji bi trebalo da osjete sve ljepote i surovost prirode na jednom mjestu pa da učine napor da Bobovci budu bliže zbilji a ne šali. Put je problem, a samim tim ni blagodeti ovoga kraja teško mogu biti na raspolaganju znatiželjnim očima koja bi odmarala u pogledima skrivenih a raskošnih predjela. Puteva ima više

32 CAFFE MONTENEGRO

Bobovske vrtače

do Bobova nego li do samih Pljevalja, ali nedostaje konjskih snaga da bi takve puteve prevalili. Provaljeni i izlokani makadam, bez odvodnih kanala, teško je savladiv za mala auta, bilo kojim putem da se odlučite, a najljući uz Ljute strane.

Najveći utisak ostavlja kanjon Tare sa vidikovca Krstovi, nadomak sela Ograđenica. Odatle se pruža pogled na Durmitor kao na dlanu, pitomo selo Tepca i Radovan luku, i na viseći most koji premošćava divlju Taru a

NEĆU SLAGATI AKO KAŽEM DA JE OVO NAJŽIVOPISNIJI KRAJ CRNE GORE ZA GLEDANJE I UŽIVANJE, ALI ĆU SLAGATI AKO BI I POMISLIO DA JE ISTO TAKO LAKO ŽIVJETI I OPSTATI U TOM PRKOSNOM BOBOVU

Zima u Bobovu nije laka, a lijepih dana ima malo i u toku ljeta

spaja žabljačko selo Tepca i pljevaljsku Ograđenicu. Most je rekonstruisan ove godine od strane vrijednih Tepčana. Pored njegove uloge kao jedine fizičke veze dvije tarske obale, treba naglasiti njegovu atrakciju za turiste, koji su ne tako rijetko smjelo prelazili preko njega i dolazili do Bobova da

34 CAFFE MONTENEGRO

vide šta ima sa one druge strane Tare. Zaseok Ograđenica, ograđena kanjonima Drage i Tare, pitoma koliko i divlja, ali ipak sa blažom klimom nego li ostatak izdignutog Bobova. Iznad Ograđenice katun Kalušići odaje utisak jednog etno naselja, koje je od temelja do krova čitavo od drveta. Pravi DrvenGrad.

Selo Kolijevka i zaseok Mijatovići su najvisočije naseljeno mjesto na Balkanu (oko 1700 mnv), i kao takvo predstavlja sinonim za podređeni život ljudi prirodi, pružajući se podno južne strane planine Ljubišnje odakle se pruža pogled na bobovske vrleti, preko kanjona Drage do tarskog usjeka,

Bobovo je to, nije pitomina uz Ćotinu nego vrlet iznad litica kanjona Drage i Tare, nadvišeno planinom Ljubišnjom

Kanjon Drage, koji je zahvatio veliki požar prije dvije godine, ipak plijeni raskošnošću ali još uvijek neotkrivenom ljepotom sakrivenom u okomitim klancima koji se strmoglavo spuštaju do rijeke Drage

pa sve do Durmitora i Sinjajevine. Kanjon Drage, koji je zahvatio veliki požar prije dvije godine, ipak plijeni raskošnošću ali još uvijek neotkrivenom ljepotom sakrivenom u okomitim klancima koji se strmoglavo spuštaju do rijeke Drage. Zbog predhodno pomenutih požara kanjon je u velikoj mjeri zatrpan

sa izvaljenim stoljetnim borovima, pa zbog toga je neophodno izvršiti krčenje i nesmetan prolaz kroz kanjon. Ovim kanjonom se od Jelovog panja kroz

36 CAFFE MONTENEGRO

atraktivne klance može doći do rijeke Tare i poznatih Draških virova. Kanjon bi mogao da bude svojevrsna atrakcija pljevaljske turističke ponude, koji bi trebalo i mi sami prvo da spoznamo pa tek da valorišemo u turističke svrhe. Na početku ovog kanjona vremenu još uvijek odolijeva jedna stara vodenica potočara, koja bi isto mogla biti jedna od turističkih atrakcija ovoga kraja. Škole bobovske čile, bez đaka, samo opstaje još četvorogodišnja u Slatini sa par osnovaca i predratnim drvenim klupama, kao i veća osmogodišnja na Jelovom panju ispred koje se izdiže zanimljiv spomenik, koji liči na siluetu tetrijeba koji pjeva u ljubavnom zanosu, iako mještani kažu da ideja autora spomenika nije ni približno to što meni liči da jeste. Ljepota bobovskog kraja je sa velikim potencijalima, gostoprimljivim Bobovcima čiju kuću ne možete proći a da ne popijete bar jednu domaću ljutu, nezaobilazna za onoga ko neće doći samo jednom... ALI… put… put nikakav čak i za nivu.

Zanimljiv spomenik ispred četvorogodišnje škole u Slatini, koji liči na siluetu tetrijeba koji pjeva u ljubavnom zanosu, iako mještani kažu da ideja autora spomenika nije ni približno to što meni liči da jeste.

EUROLUCE d.o.o. The CAPITAL PLAZA center â&#x20AC;&#x201C; Podgorica Tel. +382 69 033 055 office@luceitalia.me www.luceitalia.me

40 CAFFE MONTENEGRO

- INTERVJU Mikan Jauković direktor prodaje Pivare Trebjesa DOO članice Molson Coors Brewing Company

PIVO i USPJEH

SE DIJELE S PRIJATELJIMA RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ

Jedna od najuspješnijih crnogorskih kompanija Pivara” Trebjesa” baštini tradiciju pivarstva dužu od 120 godina, a Nikšićko Pivo koje je svoju prvu međunarodnu nagradu za kvalitet dobilo daleke 1932. u Parizu, a posljednju prošle godine u Valensiji, čvrsto drži lidersku poziciju u Crnoj Gori i sve više se konzumira u zemljama regiona. Sa bogatim asortimanom koji čini oko 20 piva u preko 70 različitih pakovanja, Pivara “Trebjesa” je lider na domaćem tržištu piva, uz rast prodaje na inostranim tržištima. Uspjehe dijeli sa sugrađanima i građanima cijele Crne Gore na način što pokazuje brigu o potrebama lokalne zajednice, kroz svoje kampanje, kao i donatorsku i sponzorsku podršku mnogobrojnim akcijama i poduhvatima NVO sektora i drugih organizacija. Sve ovo Pivari “Trebjesa” daje epitet društveno odgovorne kompanije, koja, iako u stranom vlasništvu, i dalje ostavlja snažan lokalni pečat u zajednici. Na Pivarinu godinu za nama osvrnuli smo se kroz razgovor sa gospodinom Mikanom Jaukovićem, direktorom prodaje u Pivari “Trebjesa” DOO Molson Coors Brewing Company

C.M: Kako je tekao Vaš poslovni put i dosadašnja karijera? Od kada ste na poziciji Direktora prodaje u Pivari Trebjesa DOO? - Kompaniji sam se pridružio krajem 2004. godine, tako da sam punih 14 godina u firmi. Počeo sam u sektoru finansija, gdje sam se bavio analizama prodaje i prihoda, zatim investicija i operativnih troškova, a posebno analizom performansi prodaje. Nakon četiri godine dobio sam ponudu da pređem u sektor Prodaje, na poziciju Menadžera prodaje za izvoz. Tokom narednih deset godina, pokrivao sam razne menadžerske pozicije u ovom sektoru, a od 2016. godine sam na poziciji direktora sektora Prodaje. C.M: Koja je prednost rada u kompaniji koja pripada svjetski poznatoj i uspješnoj korporaciji? - Te prednosti se ogledaju prvenstveno u mogućnostima za učenjem i usavršavanjem, a samim tim i u građenju karijere. Jednom svršenom studentu koji se upravo pridružio kompaniji stoji na raspolaganju veliko i upotrebljivo znanje, koje služi da se oživi naučeno na fakultetu ili da se približi sve ono što je tokom studija djelovalo apstraktno zbog nedostatka prakse. Imamo plan uvođenja u posao za svaku poziciju i dosta ulažemo u učenje i razvoj 41

zaposlenih, kako bi što prije postali produktivni članovi tima. Kasnije se radi na usavršavanju vještina (prodajnih, komunikacionih, liderskih, i dr.) koje vremenom postaju primarne poluge pomoću kojih postižete rezultate. Sve vrijeme imate pristup najboljim praksama iz različitih oblasti, priznatim od strane kompanije, koje vam mogu biti inspiracija da i vi sami kreirate neku novu praksu i za nju dobijete priznanje. Uz sve to dobijate priliku da obiđete zemlje u kojima kompanija posluje, upoznate kolege i tako proširite mrežu poslovnih saradnika. C.M: Koliko zaposlenih ima Pivara Trebjesa DOO? Koliko trenutno proizvoda na tržište izlazi iz Pivare? - Pivara “Trebjesa” ima oko 200 zaposlenih, a taj broj se povećava tokom visoke sezone. Moram istaći da je ovaj broj uslovljen najvećim dijelom zahvaljujući visokom stepenu tehničko-tehnološke opremljenosti procesa proizvodnje. U našoj pivari proizvodimo šest piva, koja čine porodicu Nikšićko Pivo. To su naš najpoznatiji i najprodavaniji proizvod Nikšićko Pivo, a zatim Nikšićko Gold, Nikšićko Tamno, Nefiltrirano i kao i piva sa voćnim ukusima Nikšićko Cool. Pored piva koje proizvodimo u Trebjesi, u ponudi imamo veliki broj piva čiji smo distributeri. Među njima su neka od najpoznatijih piva porijeklom iz Belgije, Češke, Njemačke, Velike Britanije, Holandije, Meksika i SAD. C.M: Pivara Trebjesa DOO je danas dio velike svjetske pivske porodice pod okriljem kanadsko-američke kompanije “Molson Coors Brewing Company”. Možete li nam reći ukratko reference “Molson Coors Brewing Company ? - Kompanija Molson Coors je, kao što ste rekli, jedna od najvećih svjetskih pivara i kako to često u ovom poslu biva, sa dugom porodičnom tradicijom koja datira još od 1774. godine. Sastoji se od četiri divizije: Miller Coors USA, Molson Coors Canada, Molson Coors International i Molson Coors Europe, kojoj mi pripadamo. Globalni volumen prodaje u 2017. je dosegao skoro 100 miliona hektolitara, neto prihod iznos od 11 milijardi dolara, dok je neto profit iznosio 1.4

42 CAFFE MONTENEGRO

milijarde dolara. Kompanija ima preko 17.200 zaposlenih na globalnom nivou. C.M: Na čemu se zasniva uspješna poslovna strategija Pivare Trebjesa DOO? - Uspješna poslovna strategija podrazumijeva da u kontinuitetu brinemo o tri stvari- na prvom mjestu to je vitalnost našeg brenda Nikšičko Pivo koje se izvodi u stvari iz percepcije koju naši potrošači imaju o njemu, zatim zadovoljstvo naših zaposlenih i zadovoljstvo naših kupaca i potrošača. Graditi pozitivne trendove na pomenutim poljima djelovanja i održavati ih u ravnoteži znači osigurati uspješan poslovni rezultat. Glavna ambicija kompanije kojoj pripadamo je da budemo

prvi izbor za kupca i potrošača. U Crnoj Gori je to i činjenica jer smo lider na tržištu, ali ovu ambiciju pominjem zbog toga što ona jasno govori o našim prioritetima i aktivnostima koje treba preduzeti kako bismo i ostali prvi izbor. C.M: Šta je to što je obilježilo poslovnu 2018. godinu za Pivaru Trebjesu DOO: novi proizvodi, nova tržišta, povećana proizvodnja - potrošnja…? - Iza nas je još jedna uspješna poslovna godina, a konačne rezultate ćemo sumirati u prvim mjesecima 2019. godine. Prethodnu godinu, obilježila je i jedinstvena kampanja “Mnogo je ljepota Crne Gore, a jedno je Nikšićko”, koja je imala veoma pozitivan odjek u javnosti, a kojom smo naš najpoznatiji

GDJE SU PROIZVODI PIVARE NAJPRODAVANIJI Ako izuzmemo tržište Crne Gore na kojem smo lideri, Nikšićko Pivo bilježi rast prodaje na tržištima Srbije, BiH, Albanije, Kosova, Hrvatske, Slovenije i Makedonije. Osim bivših jugoslovenskih republika, naše pivo se može naći i u Njemačkoj, Švedskoj, Francuskoj, Australiji, SAD i Poljskoj.

PIVARA “TREBJESA” IMA VEOMA ŠIROK I RESPEKTABILAN PIVSKI PORTFOLIO, KOJI ČINI OKO 20 PROIZVODA U PREKO 70 RAZLIČITIH PAKOVANJA

NIKŠIĆKO PIVO JE UKUPNO OSVOJILO PREKO 80 MEĐUNARNODNIH NAGRADA I PRIZNANJA ZA KVALITET brend, Nikšićko Pivo, stavili u službu promocije brojnih crnogorskih jedinstvenosti i ljepota. Godinu su obilježile i nagrade za kvalitet naših piva. Treba istaći da je Pivara “Trebjesa” i u 2018. godini podržala brojne sportske kolektive, muzičke i kulturne manifestacije, organizacije, zatim ulaganja u ekologiju, zdravstvo. Još jednom smo pokazali da smo partner koji pomaže kvalitetnijem životu ne samo u Nikšiću, već i u drugim crnogorskim gradovima. C.M: Koji je proizvod Pivare Trebjesa DOO najprodavaniji u ovoj godini kod nas, a koje na ino tržištu? - Na domaće, ali i na izvoznim tržištima Nikšićko Pivo u staklenoj povratnoj boci 0.5 litara je i dalje najprodavaniji proizvod. Zanimljivo je istaći da je čitav prostor ex-Yu država prepoznatljiv po dominantnom učešću staklene boce u prodaji, koje iznosi od i do 50% prodaje nekih pivara. To govori o dosta tradicionalnom pivarskom tržištu, s tim što se

Crna Gora u odnosu na region može pohvaliti sve većim učešćem prodaje piva u buradima, i vjerujemo da će se nastaviti trend rasta konzumenata koji najradije biraju točeno pivo. C.M: Šta govore analize tržišta da li i dalje piva Pivare Trebjesa DOO imaju lidersku poziciju u potrošnji u Crnoj Gori? Kako se kotirate u regionu? - Istraživanja relevantnih kompanija i institucija, poput Monstata i AC Nielsen, potvrđuju našu lidersku poziciju. U regionu bilježimo trend rasta prodaje, što se posebno odnosi na Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Albaniju. C.M: Kako se donose odluke na osnovu kojih analiza potreba tržišta o plasiranju novih proizvoda Pivare DOO Trebjesa? - Iza plasiranja novog proizvoda koji potrošači vide tek kad izađe na police marketa, obično stoji godinu dana pripreme. Kad je jedna kompanija fokusirana na kvalitet i inovacije kao što je Pivara “Trebjesa”, iza svakog novog proizvoda je strukturiran

pristup tom procesu u koji su uključeni skoro svi sektori kompanije. Konstantno osluškujemo puls tržišta putem marketing istraživanja koje sprovodimo sa renomiranim globalnim liderima iz tih oblasti. Pratimo na koji način potrošači percipiraju naše brendove i zašto, zatim istražujemo njihove navike prilikom kupovine i konzumacije. Ono što je evidentno je da se tržište polako mijenja i da neki globalni trendovi dolaze i u Crnu Goru. Širi ekonomski kontekst, nivo lične potrošnje, kao i veličina tržišta nerijetko su bili ograničavajući faktor za proizvodnju nekih specijalnih i skupih piva. U tom smislu,

Trebjesa DOO datira još od njenog nastanka od 1896. godine. Kako se sačuvala tradicija uz inovativnosti i trendovske zahtjeve tržišta koje ima sve više varijacija na pivsku temu? - Tradicija se sačuvala kroz prepoznatljiv ukus i kvalitet. Kad imate jedan brend koji pokriva cijelo domaće tržište, koji je bio jedan od najcjenjenijih pivskih brendova u regionu i u vremenu SFRJ i prisutan je duže od 120 godina na ovom prostoru, onda je odgovor jasan – kvalitet kao imperativ.

kako ste rekli varijacije – moraju nužno biti u skladu sa standardima kvaliteta i opravdati tradiciju koju ponosno nosimo. C.M: Kompanija takođe mnogo polaže na edukaciju. Koje aktivnosti ste sprovodili na tom polju? - Ono što je trenutno predmet naše pažnje jeste edukacija osoblja koje se bavi točenjem i služenje piva, odnosno barmena i konobara. Kroz pivsku akademiju učimo ih kako da pravilno toče pivo iz aparata i šta je sve neophodno

NAJPRODAVANIJI PROIZVOD PIVARE “TREBJESA” I U OVOJ GODINI, KAKO NA DOMAĆEM TAKO I NA IZVOZNOM TRŽIŠTU JE NIKŠIĆKO PIVO U POVRATNOJ BOCI 0.5L i mi pratimo trendove i trudimo se da potrošačima ponudimo široku mogućnost izbora – kroz naša piva, ali i neka od najpoznatijih uvoznih piva. Cilj je na kraju uvijek isti - oduševiti potrošača. C.M: I regionalno i globalno tržište svjetskih proizvođača piva je izuzetno brojno i konkurentno. Na koje sve načine Pivara Trebjesa DOO drži korak sa svjetskim trendovima u proizvodnji piva i na osnovu čega je ozbiljan „ igrač“ na tom polju? - Proizvodnja piva je jedna od najstarijih tekovina civilizacije što ide u prilog vašoj konstataciji. Imperativ svake pivare, pa tako i naš, jeste konstantno unapređivanje poslovnog modela, ulaganje u kvalitet i inovacije. Pivara “Trebjesa” je i u region prepoznata upravo po inovacijama, a kao jedna od uspješnijih poslednjih je svakako lansiranje Nikšićkog Nefiltriranog, u godini jubileja, kada smo slavili 120 godina pivarstva u Nikšiću. C.M: Autentičan, savršeno balansiran čuveni ukus Nikšićkog piva iz Pivare

44 CAFFE MONTENEGRO

JEDNA PROIZVODNA ŠARŽA SE ISPRATI NA 200 KONTROLNIH TAČAKA, ŠTO DOVOLJNO O GOVORI O NAŠOJ POSVEĆENOSTI KVALITETU U tom cilju, posjedujemo HACCP certifikat od 2007. godine, dok timovi tehnologa u internoj laboratoriji, uz panel degustatora, kontrolišu svaku šaržu. Jedna proizvodna šarža se isprati na 200 kontrolnih tačaka, što dovoljno govori o našoj posvećenosti kvalitetu. Trendovske zahtjeve tržišta diktiraju potrebe potrošača – pa tako u našoj raskošnoj paleti proizvoda imamo piva sa voćnim ukusima Nikšićko Cool, za ljubitelje tamnih piva tu je Nikšićko Tamno, za one koji traže drugačiji ugođaj - Nikšićko Gold, a za one koji vole pivo još punijeg ukusa – Nefiltrirano. I sve ove

da vaša omiljena krigla Nikšićkog Piva bude natočena baš onako kako treba. Ove godine smo krenuli i sa konceptom “Pivo s apetitom”, koji daje sjajne smjernice o načinu na koji se pivo uparuje sa hranom i koristi kao sastojak za pripremanje jela. Na ovoj platformi ćemo raditi aktivnije u budućem periodu. C.M: Zapažena su Pivarina nastojanja razvoja ekološke svijesti i podizanju nivoa dobrih navika kod građana i aktivnosti na tom polju preko sopstvenih kampanja i sponzorstvom projekata iz NVO sektora. Na koje sve načine to radite?

- Jedan od najvažnijih projekata u poslednjem periodu je svakako izgradnja pogona za tretman otpadnih voda, čime smo najbolje pokazali našu posvećenost očuvanju sredine u kojoj živimo i radimo. Od drugih projekata, istakao bih da već sedam godina realizujemo konkurs za finansiranje najboljeg ekološkog projekta nevladinih organizacija. Kroz taj konkurs i saradnju sa NVO, Pivara je u rješavanje ekoloških izazova uložila 70 hiljada eura. Tu je i naša edukativna kampanja Rock and Recycle, koju rea-

osvojilo preko 80 međunarnodnih nagrada i priznanja za kvalitet.

lizujemo na muzičkim festivalima gdje smo sponzori. Tako uvezujemo različite oblasti partnerstava i zajedno promovišemo brigu o očuvanju životne sredine.

požele jedni drugima sve najbolje uz Nikšićko Pivo. Od Pivare uvijek mogu očekivati prepoznatljivi kvalitet. Osim toga, tradicionalno svake godine priređujemo nagradnu igru za svoje vjerne potrošače, pa će tako biti i u narednom periodu.

C.M: Kvalitet proizvoda nikšićke Pivare je često nagrađivan. Koje nagrade možete izdvojiti kao najznačajnije u posljednjem periodu? - Nikšićko Pivo je prvu međunarodnu nagradu za kvalitet dobilo daleke 1932. u Parizu, a posljednju 2018. godine, u Valensiji, na renomiranoj selekciji kvaliteta- Monde Selection. Nikšićko Pivo je do danas ukupno

C.M: Šta bi ste ispred kompanije u kojoj radite poručili vjernim potrošačima - šta da očekuju od Pivare Trebjesa DOO i njenih planova za budućnost? Promjene su uslov napretka, a šta je ono što se nikad u Pivari neće promijeniti? - Poželio bih im prije svega mnogo zdravlja i radosti u 2019. godini i da sa dragim ljudima nazdrave i

Ono što se nikad neće promjeniti u Pivari je naša strast za Nikšićkim Pivom i ponos sa kojim radimo za kompaniju sa najdužom tradicijom u našoj zemlji, koja je uz to jedna od najuspješnijih u privatnom sektoru u domenu robe široke potrošnje.

MISIJA DRUŠTVENO ODGOVORNOG PONAŠANJA Misiju društveno odgovornog privrednog subjekta realizujemo kroz krovne kampanje: “Kad pijem ne vozim” - kampanja za promociju odgovornog konzumiranja alkohola, “Rock and Recycle” ekološka kampanja u kojoj se bavimo sakupljanjem i tretmanom otpada na muzičkim festivalima na kojim smo sponzori, te promocijom reciklaže. U dijelu humanitarne podrške lokalnoj zajednici konstantnu podršku pružamo Crvenom krstu Nikšić, kroz novčane donacije ili neki drugi vid podrške socijalno ugroženim porodicama. Naši zaposleni tradicionalno odvajaju novac za novogodišnje paketiće za djecu bez adekvatnog roditeljskog staranja iz Nikšića. Ulažemo i u zdravstvo, pa smo u 2018. godini uručili donacije za sedam domova zdravlja (Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Bar, Ulcinj, Žabljak i Nikšić), vrijedne preko 20.000 eura. U cilju lakšeg kretanja osoba sa invaliditetom, prije nekoloko godina smo zgradu Opštine Nikšić opremili smo liftom, vrijednim oko 10 hiljada eura, koji im omogućava pristup prostorijama u ovoj zgradi. U komercijalnom dijelu pokrovitelji smo svih većih značajnih muzičkih događaja širom Crne Gore i velikog broja manjih, koji su dio Nikšićko Rocks platforme.

ONO ŠTO SE NIKADA NEĆE PROMIJENITI U PIVARI JE NAŠA STRAST ZA NIKŠIĆKIM PIVOM I PONOS, SA KOJIM RADIMO ZA KOMPANIJU

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Amerikanci su opet otišli korak dalje sa kombinovanjem pića i hrane pa su ovog puta spojili dva najviše konzumirana napitka kafu i pivo. Za kratak period ovo piće postalo je omiljen hipsterski napitak. Uzmemo li u obzir razvoj craft piva i artisan barista kafe to je bilo i očekivano, pa je samo bilo pitanje vremena kada će ovo dvoje udružiti snage.

Ovaj trend podgrijala je Viktorija Bekam tvrdeći da je tajna njenog mladalačkog sjaja i ljepote u tome što svakodnevno koristi polen u prehrani. Za sad se zna da polen donosi mnoštvo anti-upalnih benefita, smanjuje holesterol i liječi rane. Poslednja istraživanja pokazala su i da polenski prah donosi benefite i kada je su u pitanju zaustavljanje rasta tumora i simptoma menopauze kod žena. No, dok čekamo zvanične rezultate istraživanja, malo polenovog praha u dijeti ne može da škodi naročito kada se radi o namirnici koja se lako kombinuje u smutijima, salatama, pahuljicama, jogurtima, supama.

Bistri kokteli novi su globalni trend koji će po navodima mnogih časopisa koji se bave trend prognozama u gastro svijetu, potpuno zavladati barskom scenom. Ultra bistri i “glatki” po ukusu, prave se posebnom tehnikom koja podrazumijeva korištenje kulinarske centrifuge koja izvlači mliječnosti i zamućenost koji se jave kao posljedica miješanja različitih sastojaka a istovremeno ostavlja ukus netaknutim.

Lokacija koja je do skoro služila samo kao improvizovani parking na jednom od najljepših mjesta sa pogledom na Moraču, Milenijum i centar grada, od skoro je dobila novi smisao. Naime, stari vagon voza dobio je novo ruho i pretvoren je u malo utočište za sve koji vole mir, dobru kafu i savršen pogled, kao i novi naziv - Wagon bar. Novootvoreni objekat u ulici Jovana Tomaševića 37 ima šarm i intimnu atmosferu a procjenjujemo da će biti naročito čaroban u vrelim ljetnjim noćima.

46 CAFFE MONTENEGRO

- PRVI PODGORIČKI PRAZNIČNI PAZAR -

TRGNUO se grad

TEKST: ANA ĐURKOVIĆ FOTOGRAFIJE: CULTURE CLUB PODGORICA

Prvi Podgorički praznični pazar, upakovan u 23 dana, od 19. decembra do 10. januara, donio je radost u život grada i, makar dok je trajao, nametnuo novi ritam života njegovim stanovnicima 48 CAFFE MONTENEGRO

Iznenađenje na trgu! Sredinom decembra, prije nego li sam krenula na put za Zagreb kako bih doživjela čuveni Advent, žurno sam prešla preko pustog Trga nezavisnosti. Sa gorčinom u srcu sagledala sam prazni prostor, srce mog grada, i nastavila misliti o onome što me čeka u gostima kod susjeda. Po povratku, prijateljica je predložila da se nađemo na glavnom trgu. Nije mi baš bilo jasno zašto, jer je naše prećutno sastajalište oduvijek bio ugao Bokeške i Njegoševe. Standardno, taksi me ostavio na uglu a ja sam produžila uz fasadu biblioteke ka trgu. Jaka svjetlost i gužva bile su intenzivnije što sam bivala bliža a onda - nevjerica, šok i ogromna doza hormona sreće naglo su mi jurnuli u glavu i više nisam bila sigurna da li sam još uvijek u Zagrebu ili doma. “Ovo je Pazar, trajaće do 10. i svaki dan će biti svirka!”, vikala mi je prijateljica na uvo dok smo se probijali kroz masu prilično zadovoljnih ljudi.

Kako je rođen prvi Podgorički pazar? Vjerujem da slična reakcija nije izostala kod većine sugrađana, odviknutih od javnih okupljanja, otvorenih formi druženja i zabave, dobrih koncerata i manje-više svega drugog što glavni gradovi imaju kao neupitne generatore urbanog življenja. Prvi Podgorički praznični pazar, upakovan u 23 dana, od 19. decembra do 10. januara, donio je mnogo radosti u život grada i, makar dok je trajao, nametnuo novi ritam života njegovim stanovnicima. Glavni grad i Turistička organizacija Podgorice glavni su nosioci ideje o organizaciji pazara. Direktorica Turističke organizacije Podgorice Tatjana Popović ne krije zadovoljstvo realizacijom ideje o Pazaru u razgovoru za nas časopis: “Građani i gosti Glavnog grada su sa simpatijama prigrlili Prvi Podgorički praznični Pazar

Glavni grad i Turistička organizacija Podgorice glavni su nosioci ideje o organizaciji pazara dok su realizacija i osmišljavanje prepušteni ekipi Culture Club-a

svjesni smo te činjenice koja predstavlja motiv da sljedeća organizacija Pazara nadmaši ovu posebnu, pilot godinu.

IVAN VUKOVIĆ Gradonačelnik Podgorice

„Od grčke agore i rimskog foruma do danas, gradski trg simbolički predstavlja više od mjesta, tačku susreta i dijaloga različitosti, sliku kolektivnog identiteta grada. Nova gradska uprava, svjesna da je uloga lokalnih vlasti liderska u procesu izgradnje imidža grada, okrenula se strategijama zasnovanim na sopstvenim izvorima: svom prostoru, baštini, stvaralaštvu i talentima, pa se kao neminovnost u tom procesu ukazala potreba za organizovanjem Pazara. Izuzetno me raduje činjenica da smo uspjeli da slika Podgorice u prazničnim danima bude slavljenička, uzbudljiva i topla. Pozicija sa balkona je definitivno pružala poseban vizuelni doživljaj i zadovoljstvo ostvarenim, ali sam se uvjerio da je na Trgu nezavisnosti, sa Podgoričanima i njihovim gostima, bilo uzbudljivije i toplije. Ponosan sam na jednostavnost i otvorenost sugrađana da zajedno učestvujemo, proslavimo praznične dane bez sukoba i diskusija. Uvijek može bolje,

50 CAFFE MONTENEGRO

Bogastvo i broj manifestacija formira sliku kulturnog identiteta grada pa će upravo manifestacije biti dio marketinške strategije kulturnog razvoja Glavnog grada. Kulturne manifestacije doprinose razvijanju lokalnog ponosa, podstiču kreativnost građanstva, doprinose izgradnji svijesti o konceptu zajedničkog, javnog prostora što potvrđuje i uspješna realizacija ovogodišnjeg Pazara. Vođeni takvom vizijom razvoja, trudimo se da koordinišemo Kalendar manifestacija Glavnog grada, kako bi kulturna ponuda Glavnog grada bila kontinuirana i konkurentna. Ovakav i slični događaji presudni su za brendiranje grada, značajno su iskustvo koje osnažuje kolektivni identitet pa je naša odgovornost i obaveza dalja produkcija sličnih manifestacija kako bi mijenjali urbanu fizionomiju Glavnog grada- Podgorice.“

„Podgorički Pazar je definitivno jedan od potencijala i adut koji će TO Podgorice da sublimira u što sadržajniju promociju turizma, ugostiteljstkih objekata, gastronomije, malih proizvođača domaće hrane, ručnih radinosti, oživljavanju tradicionalnog duha nekadašnjih gradskih pazara kada se na njima iznosilo najbolje što ima ovo podneblje, samo u savremenom prazničnom ruhu. Tako postižemo više ciljeva, grad promovišu njegovi potencijali na svakom nivou uključujući i kulturno-zabavni i sportski program. Podgorički Pazar treba da sadrži sve čime se ovaj grad ponosi i ima da ponudi. Tako planiramo u budućnosti da bude.”

TATJANA POPOVIĆ direktorica TO Podgorica

Sve generacije su uživale na Pazaru, i mnogo lijepih poruka i želja je poslato sa Gradskog trga. koji je opravdao njihovo povjerenje i ispunio vrijeme koje su mu posvetili i prijatno se proveli. Sve generacije naših sugrađana su uživale na Pazaru, i mnogo lijepih poruka i želja je poslato sa gradskog trga. Ovakav odziv i prijem manifestacije među građanstvom jasno je pokazao da smo na dobrom putu i da je to neminovno neophodan događaj za Glavni grad, ali nam je nakon što su se slegli utisci zadatak za sljedeću godinu još izazovniji. Imajući u vidu komentare i reakcije posjetilaca, upravo ovakav koncept proslavljanja novogodišnjih i božićnih praznika je

nešto što je gradu nedostajalo i nešto što naša Podgorica zaista zaslužuje.” Realizacija i osmišljavanje prepuštena je ekipi Culture Club-a iz Podgorice pred kojom je bilo svega mjesec dana intenzivnog planiranja, osmišljavanja i postavke. Rezultat je bio 47 izlagača na unificiranim drvenim kućicama i preko 50 programa za sve uzraste i ukuse. Svoja mjesta na trgu uzeli su jednako mali i veliki. Samostalni proizvođači, privredna društva, umjetnici, zanatlije, proizvođači autohtonih gastronomskih delikatesa ili predmeta, ljubazno su se smiješili iza

otvora štandova, nudeći svoje proizvode radoznalim gostima. Sa druge strane, koncerti, likovne radionice, zabavni i edukativni programi za mlade, predstave i mnogi drugi programi, ono je što je grijalo trg čak i u najhladnijim danima podgoričkog sjevera ili snijega koji je ove godine pao, čini se, u čast Pazara. Svoje mjesto na Pazaru, našli su, makar jednom, gotovo svi crnogorski bendovi praveći posebnu atmosferu i bojeći hladne noći radosnim, prazničnim bojama. Afirmisani ili ne, ovi bendovi našli su put do nove publike dajući se uvijek isto, bilo da sviraju za 10, 100 ili 1000 ljudi. Programi za djecu bili su naročito posjećeni i tada je trg zračio posebnom energijom, klikom i smijehom onih čiji istančan osjećaj za dobro teško možete prevariti. Tako su svoj prostor na manifestaciji dobili brojni školski horovi, recitatori, školske sekcije, otvarajući time vrata novim podstrijecima za najmlađe koji prevazilaze standardne školske aktivnosti.

„Prihvatanje izazova i rada na ovakvoj manifestacijii nije bilo jednostavno - ovakve organizacije sa sobom nose dosta poteškoća, stresa, ali zar nije takav svaki dan, pun izazova i odgovornosti, kako prema sebi, tako i prema drugima. Podgorički Pazar je odgovornost prema društvu, prema sebi.”

SAVA RAKOČEVIĆ Culture Club Podgorica

Komadić optimizma za ponijeti Raskošne tople, praznične lampice, drvene kućice sa mirisnom i ukusnom ponudom, i iznad svega dobar program svakog dana, uspjeli su izvesti iz ilegale i one najtvrdokornije kritičare. “Sa jedne strane imamo ljude koji su svakodnevno dolazili na programe Pazara, dok je sa druge upravo Pazar bio povod mnogim Podgoričankama i Podgoričanima da posjete centar grada, kupe poklone najbližima i uživaju u programu.”, kaže mi Sava Rakočević, prvi čovjek iz organizacije Culture Club. Kao neko ko je odrastao u Podgorici, ovaj mladi čovjek pažljivo promišlja i svjestan je ubrzanog razvoja i neminovnih promjena koje moraju zadesiti svaki glavni grad. No, odlučan je u stavu da je za očuvanje kulture i identiteta grada neophodno vratiti i sačuvati stari duh koji je istorijsko jezgro oduvijek njegovalo a koji se temeljio na dobrom druženju i bliskosti. “Pazari su godinama bili dio podgoričkog života, naše istorije, ne samo mjesta đe su ljudi prilikom posjete kupovali, već na kojima su pričali, družili se, razmjenjiivali informacije, zbližavali se. Upravo to je bio Podgorički praznični Pazar svih 23 dana, mjesto osmjeha i dobre energije.”, priča mi Sava. Iako se Pazaru mogu naći zamjerke (najbučnije su one

52 CAFFE MONTENEGRO

koje se odnose na neobičnu postavku jelke ili čudno radno vrijeme prodavaca u kućicama), niko ko je proveo makar pet minuta na trgu nije otišao a da sa sobom nije ponio komadić nepomućenog optimizma i čistog ponosa koje je tokom tih dana trg besplatno nudio svima.

Vjetar u leđa do novog Pazara Ako ćemo suditi po načinu na koji smo dočekali Novu godinu, 2019. trebala bi biti, što bi Podgoričani rekli, nafačna. Iz Culture Club-a sa zavrnutim rukavima i novim vjetrom u leđima, ganuti impresijama građana koje još uvijek osluškuju, već počinju da rade na planiranju novog, boljeg Pazara. Pažljivo analizirajući mane, nedostatke, želje i ideje građana, organizatori će, sa adutom dovoljnog vremena, započeti slavlje kraja godine penjući se stepenik više a možda i šireći se za koji metar

dalje od trga. Bez sumnje, novo izdanje Pazara biće dočekano sa nestrpljenjem jer Podgoričani ne zaboravljaju lako toliku količinu radosti i ljubavi.

Reanimacija centra Centar grada, nekada gradska žila kucavica u svakom smislu, već dugi niz godina polako gubi svoj šarm i značaj, ustupajući mjesto modernim djelovima grada sa novom kulturom tržnih centara i velikih supermarketa. Upravo zato su manifestacije poput

Pazara, ali i brojnih kulturno-umjetničkih festivala, prijeko potreban vitamin za regeneraciju centra u kojem se čak i višegodišnji stanovnici Podgorice često osjećaju kao turisti. Prostor trga, okolnih ulica, parkova i prolaza, te napuštenih i ruiniranih objekata, spreman je za novu namjenu, onu koja se bazira na njegovanju suštinskog duha koji je Podgorica imala, njenih priča, istorije, običaja, njenih umjetnika i zanatlija. Centar grada uskoro će dobiti novi pozorišni prostor, zgradu Gradskog pozorišta, kao i novi bioskop i muzičku dvoranu u zgradi Muzičkog centra. Neka njihovo puštanje u rad, zajedno sa festivalima i manifestacijama, bude klupko koje će početi da se odmorava, vraćajući dimenziju kulture u ambijent grada bez koje teško da Podgorica, ili bilo koji drugi grad, može da se svrsta u kategoriju evropskih prijestonica u kojem god domenu. Neka kultura bude novi ritam boljeg života u gradu - Podgorica za to ima srce.

54 CAFFE MONTENEGRO

Koncerti, likovne radionice, zabavnoedukativni programi za mlade i predstave, ono je što je grijalo trg čak i u najhladnijim danima podgoričkog sjevera ili snijega koji je ove godine pao, čini se, u čast Pazara

DRAGULJI SJEVEROISTOČNE ITALIJE FRIULI VENEZIA GIULIA Regija Friuli se nalazi na raskršću Italije, Austrije, Slovenije i Jadranskog mora. Poznata je po mnoštvu malih, visokokvalitetnih, porodičnih vinograda i raznovrsnoj proizvodnji autohtonih i internacionalnih sorti grožđa.

Vinogradi sjeveroistočne Italije proizvode neka od najizvrsnijih vina na svijetu. U ovom članku obrađujemo četiri regije i vina koja treba da budu na “must have” spisku svih ozbiljnih ljubitelja vina.

Pravljenje vina u regiji Friuli datira iz doba antičkih Rimljana. Do savremenog komercijalnog uspjeha je došlo šezdesetih godina prošlog vijeka, kada su inovacije u oblasti kontrole temperature omogućile proizvođačima kao što su Silvio Jermann i Mario Schiopetto da po prvi put stvore hrskava i čista bijela vina. Danas se bijela vina iz regije Friuli smatraju među najboljim u Italiji. Vinske apelacije u regiji Friuli podijeljene su u razne podregione, uključujući i vinsku regiju Collio Goriziano (koju mnogi vinski kritičari smatraju najboljom italijanskom apelacijom za bijela vina, sa mnogo vrhunskih proizvođača kao što su Jermann i Gravner) i Colli Orientali del Friuli (dom vinskih kuća Bastianich, Livio Felluga i Miani). Regija Friuli je karakteristična po jedinstvenim lokalnim sortama grožđa, u koje spadaju Friulano (možda su najčuveniji “Buri” and “Filip” vinske kuće

56 CAFFE MONTENEGRO

Sledeća generacija Jermann porodice ispred svoje vinarije

Miani koja posjeduje samo jedan vinograd), Refosco (osnovna sorta se koristi za crvena vina), Schioppettino, Ribolla Gialla (aromatična bijela sorta) i Picolit (koji se najviše koristi da bi se napravilo rijetko i skupo dezertno vino). Neautohtone sorte bijelog grožđa koje imaju široku primjenu u regiji Friuli su, između ostalih,

zvijezde kao što su Pinot Grigio (koje je među najzaokruženijim i najpunijeg tijela u Italiji), Sauvignon Blanc (bogato i breskasto) i Chardonnay. Merlot se takođe sadi širom regije. Za ljubitelje vina je interesantno napomenuti da je mala grupa najcjenjenijih vinarija skovala izraz “Super bijela vina” za njihove vrhunske kupaže, a koji upućuje na Supertoskance ultra visokog kvaliteta. U ta vina spadaju “Vintage Tunina” vinske kuće Jermann (koji se pravi od sorti Chardonnay, Sauvignon, Friulano i Picolit) i “Capo Martino” (Friuliano, Ribolla Gialla, Malvasia Istriana i Picolit); “Terre Alte” vinske kuće Livio Felluga (Friuliano, Sauvignon i Pinot Bianco) i “Vespa Bianco” vinske kuće Bastianich (Chardonnay, Sauvignon i Picolit).

Joe Bastianich

VALPOLICELLA

SOAVE

Zapadno od regije Friuli nalazi se regija Veneto, nevjerovatno raznovrsna regija čije ravne i plodne ravnice proizvode značajne količine jeftinog vina u rinfuzi koje se obično flašira pod oznakom “delle Venezia IGT.” Međutim, tu je i nekoliko regija od enormnog prestiža. Prva od tih regija je Soave, vjerovatno najpoznatija regija za bijela vina sa oznakom kontrolisanog geografskog porijekla (“DOC”) u Italiji. Soave se pravi od grožđa sorte Garganega koje se uzgaja u vinogradima na obroncima brda istočno od Verone. Ovježavajuća privlačnost suvog, hrskavog i voćnog bijelog vina Soave daje mu ogromnu popularnost. Ali, kao i kada je u pitanju Chianti, potrošači bi trebali tražiti ta vina koja potiču iz regije Classico – istorijskih vinograda na obroncima brda, gdje se prinosi i kvalitet strogo kontrolišu. Vrlo prestižna porodica Pieropan predstavlja reper za proizvođače Soave Classico. Njihova vina – uključujući Calvarino iz jednog jedinog vinograda se, bez izuzetka, pominju u svakoj konverzaciji o najboljim bijelim vinima Italije.

58 CAFFE MONTENEGRO

I u regiji Veneto se Valpolicella nalazi sjeverozapadno od Verone, prema jezeru Garda. To je oblast crvenog vina, a sva vina se prave od kupaže lokalnih sorti grožđa, u koje spadaju Corvina, Rondinella i Molinara. Mlada i suva vina Valpolicella Classico iznenađuju svojim pikantnim notama zrelih i kisjelih trešanja. Da bi se smatrala vinima Superiore moraju odležati najmanje jednu godinu, pa su stoga tamnija i sa koncentrisanijim ukusima i aromama. Amarone je zvijezda regije. To je gusto, koncentrovano vino baršunaste strukture, izdašne voćnosti, ali i osvježavajuće kisjelosti. Sadrži arome svih formi trešnje (sušene, kuvane i maraschino), kafe, badema, čokolade i kože. Proces pravljenja vina Amarone predstavlja jedinstvenu i fascinirajuću tradiciju antičkih Rimljana nazvanu “appassimento”, a podrazumijeva da se grozdovi grožđa suše nakon berbe do 4 mjeseca. To im omogućava da se zgužvaju kao suvo grožđe, da se koncentrišu mirisi i ukusi prije presovanja, vinifikacije i odležavanja. U brdima Illasi, području poznatom po kvalitetu svog vina Valpolicell, porodica Pieropan proizvodi elegantno vino Valpolicella Superiore nazvano “Ruberpan.” Bogato je i strukturisano, a nudi kombinaciju ukusa i aroma crvenog i

crnog voća sa svilenkastim taninima. U blizini, na čuvenom brdu Garzon, takođe se proizvodi sertifikovano organsko vino Amarone. Kompleksan, zaokružen i moćan, ovaj Amarone nudi puno karaktera i odličan potencijal odležavanja. Dalje ka zapadu, u brdima iznad grada Negrar, nalazi se legendarno imanje, čiji je vlasnik Giuseppe Quintarelli, sa jednom od najvećih vinarija na svijetu, a proizvodi najbolja i najskuplja vina regije Valpolicella. Nevjerovatno delikatesna, ova vina se definitivno nalaze na listi koje ljubitelji vina žele da probaju prije svoje smrti.

PROSECCO

Strma zelena brda regije Prosecco nalaze se na sredini puta između Venecije i Alpa. Zavidna pozicija regije, na koju jednako utiču povjetarci sa Alpa i Jadransko more, daruje ovoj regiji osvježavajuće prohladnu klimu, obilje sunčanih dana i bujnu vegetaciju. Pravi se od bijele sorte Glera koja kasno sazrijeva, a tipične breskaste arome su pojačane zahvaljujući procesu

nazvanom Charmat, a koji predstavlja način pravljenja vina kod kojeg se druga fermentacija vrši u velikim tankovima pod pritiskom, koji su napravljeni od nerđajućeg čelika (a ne u pojedinačnim flašama kao kada se pravi Champagne). Kao i kod većine vina, i ovdje postoje različite oznake kvaliteta. Najbolji vinogradi se uglavnom nalaze oko grada Valdobbiadene (tražiti

Valdobbiadene DOCG na etiketi). Nino Franco je jedna od najstarijih i najprestižnijih vinarija u regiji, a proizvodi čitav niz vina Prosecco, od kojih su tri dostupna u Crnoj Gori. Njihov klasični Brut iz vinograda na velikim nadmorskim visinama je paradigma kvaliteta vina Prosecco Superiore pokazujući note citrusnog voća, jabuke i kruške. “Rustico” vinarije Nino Franco se pravi sa tla koje sadrži grublju glinu i krečnja, a koji iz vina Prosecco izvlače mekanije, kremastije ali još uvijek svježe breskaste note. “Primo Franco” je rijetka berba vina Prosecco iz jednog jedinog vinograda koji se nalazi visoko iznad Valdobbiadene. Kao i Champagne, ovo vino se može koristiti kao svježe ili odležano, a nudi klasične citrusne note zajedno sa aromama hrskavog hljeba, badema i lješnika. Vina sa oznakom Prosecco DOC ili Treviso DOC su sa ravnijih područja van istorijske zone, a uglavnom su slabijeg kvaliteta, iako ima mnogo primjetnih izuzetaka, kao što su La Farra iz regije Farra di Soligo, gdje je kombinacija tla, vinograda okrenutih ka jugu i stručno znanje u pravljenju vina učinila da se napravi takav Prosecco da ga je londonski The Times odabrao kao svoje omiljeno vino. Zahvaljujući višim dozvoljenim prinosima i nižoj vrijednosti zemljišta, Prosecco sa oznakom kontrolisanog geografskog porijekla (“DOC”) jeftiniji je od onog sa oznakom kontrolisanog i garantovanog geografskog porijekla (“DOCG”), a nudi odličnu vrijednost. Pjenušavi Prosecco je omiljeno ljetnje piće i perfektan je aperitiv. Ako se konzumira sa hranom, upariti ga sa laganim jelima koja neće prevladati delikatni buke ovog vina, kao što je salata, supa ili lagana tjestenina. Prosecco možete poslužiti i uz voćni desert, kao što je pita od jabuka ili jabuka u šerbetu. Da bi se dobio aperitiv sa još više ukusa i aroma, može se miješati i sa voćnim sokom. Probajte dodati malo soka od nara i prstohvat cimeta, ili napravite svoju sopstvenu verziju čuvenog koktela Bellini miješajući svježi sok od breskve i ledeno hladni Prosecco.

60 CAFFE MONTENEGRO

DRŽAVA ĆE USKORO UKINUTI ILI OGRANIČITI UPOTREBU PLASTIČNIH KESA

Ovim potezom koji se očekuje za nekoliko mjeseci, definitivno će se uljepšati slika naše okoline, ali plastične kese nisu najveći problem crnogorske ekologije: u ukupnom otpadu učestvuju sa manje od pola procenta TEKST: MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ

Dva nosiva predmeta koja su u mojoj ranoj mladosti uvijek izazvala (pod) smijeh su ceger i blejzer. Prateći me na prve novinarske zadatke, majka bi me redovno pitala: “Zašto sine ne kupiš neki blejzer i fino se obučeš?” I u drugoj slici akter je majka, ovoga puta sa savjetom kako poći u prodavnicu. Sa spiskom želja šta bi sve trebalo kupiti ponudila bi svoj PVC karirani ceger ili onaj sa imitacijom drvene ručke. Kako to rane godine nalažu, pogled je bio dovoljan da ceger ostane u kući, sa majkom. Nisam ja stara žena, sa skromnim primanjima: počele su najzad 2000.-te i ruke su mi kesama pune - neka se vidi raskoš. Kada sam prije nekoliko godina iz inostranstva donijela bež platneni ceger sa slikom metropole iz koje sam stigla, majka je naravno rekla: “A još kad sam ti ja govorila da su cegeri u modi, kad?”

62 CAFFE MONTENEGRO

Od cegera do kese i nazad

Početak ljubavi između cegera i mene vraća me na kratkotrajni ali poučni život u Parizu: na kasi su me sa podozrenjem pogledali kad sam voće i povrće rasporedila u onoliko kesa koliko sam vrsta namirnica kupila. Bahata malograđanka, pisalo im je u pogledu, nakon što sam u toj skupoći od grada odbila da kupim još i ceger. Moja cimerka mi je objasnila kulturološki značaj cegera za Francuze, čašćavajući me odmah dva. Sena, okosnica pariškog ponosa, uživanja i profita, može biti zagađena ko zna čime, ali kese im neće plutati vodom. No prije nego se naša javnost još jednom podijeli, ovoga puta na za i protiv plastičnih kesa, treba imati u vidu nekoliko činjenica. Ako pogledamo brojke jasno je da pravog protivnika prirodi treba tražiti na drugom mjestu. Ukupan otpad koji nastaje proizvodnjom i upotrebom plastičnih kesa predstavlja mali udio od ukupno stvorenog otpada u svijetu, pa i kod nas. Na primjer, u Austriji je udio plastičnih kesa u kućnom otpadu 0,02 odsto, u SAD-u je to manje od procenta, a na Balkanu je prosjek do 0,4%. Dakle, svojom količinom, ova vrsta otpada nije najgore što može da se desi jednoj zemlji. Ipak iritiraju, jednim pogledom na Ribnicu je jasno zašto. Mašu raznobojne iz korita rijeka i onako zapetljane među šiblje, prkose čak i čuvenom podgoričkom sjeveru. Bačene u prirodu, na njenu milost i nemilost, plastičke

kese će nadživjeti čovjeka nekoliko puta. Pojedini ekološki stručnjaci često navode njihovo zadržavanje u prirodi kao najveći problem. To je samo jedan od razloga zašto u Ministarstvu održivog razvoja i turizma planiraju da predlože potpuno ili djelimično ukidanje plastičnih kesa. Kada i marketi koji za sada ne naplaćuju kese počnu sa tom praksom, moguće da će isprovocirati građane na racionalnije korišćenje istih. Evropsko zakonodavstvo ne traži od nas takvu mjeru, jer je nisu sasvim sproveli ni u svojim članicama. Za sada nas samo pozivaju na ograničavanje njihove upotrebe ili finansijsku mjeru kao što je naplata, a ambasada Velike Britanije u Podgorici nudi konkretnu pomoć u tom poslu. Svjestan da je urednost ogledalo zemlje, resorni ministar Pavle Radulović nedavno je objavio “rat otpadu”. Protivnička pješadija su mu upravo plastične kese i njeni polimerni rođaci. Ipak, istina je da su smrtonosnije naše navike poput one da na sred magistralnog puta od vozača ispred dobijejete punu kesu smeća u šoferšajbnu. I sam ministar u izjavi za naš časopis ukazuje da će institucija na čijem je čelu morati najprije da edukuje građane čije ponašanje dovodi u direktnu vezu sa manjkom ekološkog patriotizma. “Plastične kese ne predstavljaju toliku ekološku opasnost koliko građani koji

PAVLE RADULOVIĆ Ministar održivog razvoja i turizma za Caffe Montenegro:

Iako u ukupnom otpadu učestvuju u veoma malom procentu, vizuelni i problem neurednosti su zaista veliki. Razapete šarene kese u koritima rijeka, pored puteva nedopustiva su slika za zemlju koja je ekološka a koja od turizma prihoduje više od milijardu eura i ugosti tri puta više gostiju nego što ima stanovnika.

Bačene u prirodu, na njenu milost i nemilost, plastičke kese će nadživjeti čovjeka nekoliko puta

smeće bacaju gdje mu nije mjesto”, kaže Radulović. On ističe i da će se u obračunu sa otpadom uložiti u infrastrukturu za recikliranje materijala, što je osim estetske i obaveza koju nameće EU. “Iako u ukupnom otpadu učestvuju u veoma malom procentu, vizuelni i problem neurednosti su zaista veliki. Razapete šarene kese u koritima rijeka, pored puteva - nedopustiva su slika za zemlju koja je ekološka, a koja od turizma prihoduje više od milijardu eura i ugosti tri puta više gostiju nego što ima stanovnika”, objašnjava Radulović. Kada će uporište u zakonu pronaći odluka o ukidanju ili naplati plastičnih

64 CAFFE MONTENEGRO

kesa, biće objelodanjeno završetkom ekonomske analize o efektima takve odluke na domaću ekonomiju. Potrebno je dobro procijeniti uticaj koji bi ovakva praksa imala na zaposlene u proizvodnji plastike, osmisliti adekvatnu alternativu, izračunati koliki su troškovi proizvodnje onoga što će zamijeniti plastične kese i koliko je energije potrebno za tu novu proizvodnju. Na primjer, Irska je svojevremeno uvela porez na plastične kese i to je smanjilo njihovu upotrebu za 90 odsto, ali je za 400 odsto porasla upotreba svih drugih vrsta kesa. U Njemačkoj vam neće ponuditi malu plastičnu kesu na kasi, ali hoće veliku,

kvalitetnu od jednog eura. To će većinu zamisliti da li će “baciti” euro ili jednostavno ponijeti ceger ma kako retro izgledalo. Za sada ministar kao prihvatljiviju varijantu i računa na upotrebu cegera, papirnih i biorazgradivih kesa, ali ponavlja da ništa neće imati efekta ukoliko naša ekološka svijest ostane na sadašnjem nivou. Sve u svemu, kada se uskoro cegeri vrate na velika vrata postajući i modni detalj - ja ću biti spremna. Imam raznih – od “I love Paris” do već pomenutog majkinog kariranog koji mi je ostao prilikom transporta lijepog ručka od njene do moje kuće.

Interesantno je da se skoro ne pominje nešto što će u najmanju ruku iskomplikovati orgranizaciju dječijeg rođendana, da ne govorimo o ozbiljnijim posljedicama po proizvođače plastike. Naime, Evropska unija usvaja Direktivu o smanjenju uticaja određenih plastičnih proizvoda na životnu sredinu pa će se tako na spisku nepoželjnih naći plastični tanjiri, pribor za jelo, slamke za piće, štapici za uši, držači za balone, štapici za miješanje napitaka.. Crna Gora će, kao zemlja kandidat, morati uvrstiti ovu regulu u svoj pravni sistem.

- KO TA NY I BI BE R -

DAJE UKUS Začinsko bilje i začini zavode i izazivaju našu maštu i čula - zanimljive su priče o njihovom otkrivanju. Sa Kotanyi proizvodima upoznaćete svijet prepun aroma, mirisa i ukusa. Otkrićete priče o drevnim i dragocjenim sirovinama, naučiti o njihovim ljekovitim svojstvima ili saznati korisne savjete... Sastojak koji svi proizvodi

svakom jelu

Kotanyi imaju je: kvalitet! Pažljivo odabrani začini i kvalitetna sirovina iz cijelog svijeta srce su poslovanja ove kompanije. Uz siguran instinkt i odgovarajuće tehnologije, Kotanyi garantuje vrhunski kvalitet... Zrna Kotanyi miješanog bibera pravo su blago. Savršen odnos i spoj naglašavaju poseban ukus svakog

sastojka. Blag, aromatičan i savršen za začinjavanje, oplemenjivanje i dekorisanje. Odlično se slaže sa jelima sa pečenim mesom, ribom, povrćem, supama, umacima i jelima sa krompirom. Iako je porijeklom iz tropskih djelova Indije i jugoistočne Azije, biber je odomaćen na našim prostorima, a bez bibera nezamisliva

je bilo koja kuhinja. Prema statistikama to je najviše korišćen začin u svijetu. Kod Kotanyi bibera sirovine su podvrgnute procesu parne sterilizacije. Na taj način se uništavaju sve štetne klice i isključuje se svaki rizik od patogenih klica kao što je salmonela.

Postoji preko 2000 vrsta bibera. Najpoznatija podjela je na: crni, bijeli, zeleni i crveni. Boja bibera ne zavisi od vrste biljke sa koje je ubran već od načina na koji se zrno priprema za upotrebu.

Bijeli biber Crni biber dobija se kada se uberu zelena zrna, a zatim bez ikakve obrade osuše na suncu.

Crveni biber dobija se kada se uberu potpuno zrela, crvena zrna koja se potapaju u slanu vodu, a zatim zamrzavaju ili brzo suše. Njegov miris najčešće se opisuje kao mješavina mirisa bibera i limuna.

Sirovina Kotanyi bibera ima visoki udio eteričnih ulja. - zemlja porijekla: Vijetnam - rok upotrebe: minimalno 3 godine U asortimanu Kotanyi-a su crna, zelena, bijela, tzv. crvena i šarena zrna, te razne mješavine sa biberom.

66 CAFFE MONTENEGRO

dobija se ubiranjem crvenih, gotovo zrelih bobica, koje se zatim kvase da bi mogla da se skine opna, a tek potom suše. Bijeli biber ima nešto blažu aromu od crnog, a takođe se smatra da je i zdraviji.

Blag, aromatičan i savršen za začinjavanje, oplemenjivanje i dekorisanje. Odlično se slaže sa jelima sa pečenim mesom, ribom, povrćem, supama, umacima i jelima sa krompirom

ib Zeleni b

na pre jem zr na isti n a r b se zr dobija ces obrade era. o r ib P b . g ja o ven zren kod cr je kao

- Mljeveni, cijeli i grubo mljeveni biber Zbog visokog udjela piperina (prirodna ljutina u biberu) i eteričnih ulja potrebno je do tri puta manje količine Kotanyi bibera da se jelo začini. Osigurana je zdravstvena ispravnost svih Kotanyi proizvoda.

68 CAFFE MONTENEGRO

CR I B & B E E R

MARIENPLATZ hotel u Podgorici

Građani Podgorice definitivno sele svoje potrebe u zanimljive nestandardne prostore i time prate svjetske trendove. Upravo takav prostor je nedavno otvoreni Crib & Beer Marienplatz hotel u Podgorici- – rokenrol, pivo, prijateljska atmosfera, dobra hrana i energija koja spaja, dovodi i zadržava ljude jer im na tom mjestu sve prija. Ambijent sam za sebe govori, zidovi imaju svoju priču i poruke koje će vas zasigurno nasmijati. Pivo, hrana, smijeh i lijepo druženje... dovoljno za dobar osjećaj koji uostalom tražimo od lokala kad ih biramo. TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTO: NIKOLA VULIKIĆ

U SR EĆM ALE ČI NE STVARI i VELIKO PI VO Nakon Municha u City kvartu i Munich Zweite preko Morače Podgorica je dobila i treću urbanu priču Crib & Beer Marienplatz u čijem sastavu osim pivnice posluje i hotel. Crib & Beer Marienplatz hotel u Podgorici je moderna gradska evropska varijanta koncepta objekta koji sadrži u prizemlju savremenu pivnicu, na spratu sobe – ali sa poveznicom u enterijerskom rješenju i osnovnom temom “PIVO”. Idealna lokacija za ovakav objekat – centar grada, Njegoševa 34, je upravo uklopljena u svu priču, to jest ova ugostiteljsko - hotelska priča se savršeno uklopila u taj dio grada. Gost objekta je u strogom centru grada, odakle mu je sve blizu, a iskorak van je direktno na podgoričku poznatu ulicu i gradsko jezgro koje može šetnjom obići. Ljudi vole pivo, pivo spaja ljude, a uz dobro pivo ide dobra hrana. Znaju to

iskusne zemlje poznate po pivskoj kulturi, proizvodnji čuvenih piva, ali i pivnicama koje su dio turističkog brenda tih zemalja poput Njemačke, Češke, Austrije... Takva mjesta su stjecište turista i domaćih, imaju tu domaćinsku opuštenu varijantu i dobru priču. Takav je i Crib & Beer Marienplatz hotel. Odmah po otvaranju svojih vrata Crib & Beer Marienplatz hotel krajem 2018. pružio je gostima taj osjećaj domaćinske atmosfere, uživanja u kvalitetnom pivu i hrani koja je znalački sparena sa pojedinim pivima. Meni restorana je pivski, više vrsta nezaobilaznih kobasica, izuzetna austrijska bijela, te ostali mesni specijaliteti, ali i odlična piletina, sendviči

70 CAFFE MONTENEGRO

i uvjereno tvrdim, imaju najobilniji i najukusniji domaći i domaćinski doručak (više varijanti) u glavnom gradu. Da li je doručak tako moćan jer je najvažniji obrok ili se prilikom kreiranja jelovnika mislilo i na one koji su uveče popili koju kriglu više pa im ujutro organizam traži pravu

Duhoviti citati na račun pivopija i piva poruke sa zidova i fantastični ručno iscrtani djelovi u formi koja podsjeća na strip koji treba posmatrati, iščitavati..., sa likovima koje prepoznajemo i po nekim dijalogom, izazov su da duže zadržimo pogled i “oslušnemo šta zidovi pričaju”

Važna činjenica je da sve namirnice u Crib & Beer Marienplatz stižu od domaćih provjerenih proizvođača

Ljudi vole pivo, pivo spaja ljude, a uz dobro pivo ide dobra hrana Da li je doručak tako moćan jer je najvažniji obrok ili se prilikom kreiranja jelovnika mislilo i na one koji su uveče popili koju kriglu više pa im ujutro organizam traži pravu domaću porciju kajgana, prženih jaja, slaninice... ne znam, ali znam da je ovo doručak koji spremate sebi kad hoćete da vas hrana drži sitim do večere

domaću porciju kajgana, prženih jaja, slaninice... ne znam, ali znam da je ovo doručak koji spremate sebi kad hoćete

provjerenih proizvođača, listu dobavljača čine mali proizvođači zdrave hrane i to je princip kojeg se u ovom lokalu drže: upotreba domaćih i zdravih namirnica iz malih gazdinstava. I popularne Crib & Beer Svak će naći na meniju nešto što posebno voli, Marienplatz kobasice, i jaja, osim popularnih kobasica koje su hit menija, tu imamo jela sa ozbiljnim komadima mesa, a i BBQ meso sve je domaće... Svak će naći na meniju nešto što rebarca su uvijek slastan i pravi izbor uz dobro posebno voli, osim popularnih pivo ili tzv. Marienplatz pivsku pizzu, tradiciokobasica koje su hit menija, nalni sendvič sa pršutom u domaćoj lepinji a i tu imamo jela sa ozbiljnim finger food varijante su zanimljive poput fritate komadima mesa, a i BBQ od povrća osvježavajućeg specijaliteta koji služe rebarca su uvijek slastan i pravi izbor uz dobro pivo ili tzv. štapićima punjenim crnim maslinama. Marienplatz pivsku pizzu, tradicionalni sendvič sa pršutom da vas hrana drži sitim do večere. Važna u domaćoj lepinji a i finger food varijante činjenica je da sve namirnice u Crib su zanimljive poput fritate od povrća, & Beer Marienplatz stižu od domaćih osvježavajućeg specijaliteta koji služe

štapićima punjenim crnim maslinama. Lokal u prizemlju je na površini od preko 100 kvadrata sa efektnim arhitektonskim rješenjem – betonskim impresivnim svodovima koji dijele prostor koji ustvari fizički nije podijeljen i dodatno mu daju monumetalnost zajedno sa visokim zidovima karakterističnim za industrijski dizajn koji je tu našao idealnu primjenu. Enterijersko rješenje lokala radio je studio Creative Lab Studio Design. Duhovite izreke na račun pivopija i piva - poruke sa zidova i fantastični ručno iscrtani djelovi u formi koja podsjeća na strip koji treba posmatrati, iščitavati..., sa likovima koje prepoznajemo i po nekim dijalogom, izazov su da duže zadržimo pogled i “oslušnemo šta zidovi pričaju”. Pa tako među njima iskrsne i sasvim

i profilima gostiju i svi su tu rado viđeni i dragi gosti. Uživaju u ambijentu kojim dominira žamor razgovora, koji nikada ne sputava glasna muzika. Akcenat je na druženju, umrežavanju ljudi, i naravno na kvalitetnom pivu koje ih povezuje.

Na impresivnom šanku kakav priliči ozbiljnoj pivnici je smješten veliki bakreni

neočekivan lik Radosava iz Đekne koji je svratio među ekipu na pivo... Nasmijaće vas prostor, razveseliti, opustiti... a uz neko od piva iz bogate ponude i ukusnu hranu uživanje je zagarantovano. A na meniju je svaki dan “supa dana – pivo” – kako kaže jedan citat na zidu... Na impresivnom šanku kakav priliči ozbiljnoj pivnici je smješten veliki bakreni točionik za točenje piva. Stolovi i stolice su od punog drveta i kovanog gvožđa - stabilnost u prostoru, što se uklopilo u cjelokupan enterijer. Lokal je jednako zanimljiv raznim generacijama

72 CAFFE MONTENEGRO

Cijeli koncept počiva na rock’n roll and beer raspoloženju, pa je i muzika u skladu s tim. Večernje svirke su u tom duhu i cjelodnevna aktuelnost lokala u večernjim satima ima svoj vrhunac kad se traži mjesto više u prostoru koji može da primi oko 100 gostiju. Lokal ima dvije bašte unutrašnju i spoljnu koja gleda na ulicu. Crib & Beer Marienplatz potvrđuje poruku koju je neki gost ili neko od osoblja ispisao na tabli pored njegovog šanka prije neki dan “Sreću čine male stvari i veliko pivo”.

točionik za točenje piva

HOTELSKI DIO Sobe su udobne u minimalističkom duhu (ima ih 7), sa specifičnim muralima apstraktnih geometrijskih formi – interesantnom igrom linija sa neonskom porukom u njima i objašnjenjem pored. To je izuzetno zanimljivo enterijersko rješenje koje “razbija” dosadne šablonske postavke često viđenih i ustaljenih hotelskih soba.

Zidove soba, kao i cijeli lokal u prizemlju je oslikao slikar Mladen Piljagić i zaista je unio autentičnost, životnost i savremeni umjetnički senzibilitet u cijeli objekat. Hotelski dio ima lijepu recepciju, a stepenište “uokvireno” zidovima na kojima su pivske poruke koje su lajtmotiv cijele priče vode ka prizemlju ili ka sobama, zavisi gdje si pošao.

lokal u Zidove soba, kao i cijeli Mladen r ka sli ao lik prizemlju je os ten io au tičnost, Piljagić i zaista je unni jetnički životnost i savreme um at jek ob eli cij senzibilitet u

Sobe su udobne u minimalističkom maniru, sa specifičnim muralima apstraktnih geometrijskih formi – interesantnom igrom linija sa neonskom porukom u njima i objašnjenjem pored - izuzetno zanimljivo enterijersko rješenje koje “razbija” dosadne šablonske postavke često viđenih i ustaljenih hotelskih soba.

CRIB & BEER MARIENPLATZ HOTEL

Njegoševa 34, Podgorica Kontakt- rezervacije: +382 20 672 812 +382 67 99 29 29 e-mail: info@marienplatz.me Web: www.marienplatz.me

KRAFT PIVA

Manje je više

PRVA LINIJA NOVOG GASTRO FRONTA Drugu deceniju novog milenijuma sigurno će obilježiti i globalni pokret okretanja lokalnoj i održivoj proizvodnji i konzumiranju zbog čega su se mnogi od nas počeli interesovati za porijeklo hrane i pića, pređenu kilometražu namirnica, način na koji su pravljeni ili uzgojeni i najvažnije, što zaista sadrže. Istovremeno, brisanje međunarodnih granica i lakše i brže putovanje, donijelo je interesovanje za nove sastojke i načine pripreme, drugačija gastro naslijeđa i neutoljivu želju za avanturama i

74 CAFFE MONTENEGRO

Pravljenje zanatskog, kraft piva postalo je jedan od najbrže rastućih trendova novog globalnog gastro pokreta. Dok se u svijetu boje prevelikog rasta, kod nas kraft pivare tek počinju da oduševljavaju ljubitelje piva kompleksnim ukusima TEKST: ANA ĐURKOVIĆ

eksperimentisanjem. U svemu tome, pokret pravljenja zanatskog - kraft piva postao je možda jedan od najbrže rastućih, svakako najomiljenijih, predstavnika novog globalnog gastro pokreta.

UKUS KOJI SE NE ZABORAVLJA Sad već daleke 2006. godine, kad izraz “craft beer” nije bio toliko popularan i jasan, prijatelji kod kojih sam živjela u San Francisku, odveli su me na pivo ili piva, čiji ukusi nekako još uvijek živo klize kroz moje sjećanje. Na nekih 50 kilometara od grada, mjesto mističnog

naziva Half Moon Bay, krilo je malu pivaru do koje se posebno dolazilo na pivo. Standardno posluženje - osam čaša od po deci domaćeg piva, poređanih po boji, savršeno su se uklapale u ambijent zalazećeg sunca. Bila su to najbolja piva koja sam pila u životu - jedinstvena kao zalazak tog dana i kao raspoloženje i ukus na nepcu starog pivara koji je odlučio da je to to u toj turi. Ovaj primjer bio bi ujedno i kratka definicija pravljenja kraft piva, toliko popularnog i cijenjenog širom svijeta. No, bilo bi lako kad bi definicija bila tako jednostavna…

To nešto poseban je faktor onoga što označava kraft pivo a tiče se specifične atmosfere mjesta na kojima se služi a koja se odnosi na pivsku kulturu laganog ispijanja i uživanja u trenutku, potom svježine piva, ukusa koji je pažljivo promišljen i selektovan i koji je odraz stila majstora za pivo, pivare, mjesta u kojem se ona nalazi, vremena i trenutka u kome je napravljeno i posluženo. Prilično jednostavno zar ne?

KAKO DEFINISATI KRAFT PIVO?

Prije nego li je termin kraft pivo zavladalo svijetom, postojao je jednostavan naziv za sve nevelike proizvođače - mikro pivare. Prilično jednostavan i jasan, termin je označavao male, lokalne pivare koje su imale serijsku proizvodnju, koja je bila ograničena i od koje se mogao očekivati drugačiji i prefinjeniji ukus. No uskoro je zbog niza propisa, uglavnom američkih, ovaj termin polako ispao iz mode a zamijenio ga je kraft, kao suprotan svemu što je serijsko, jednolično, unificirano i proizvedeno na veliko.

Nabrojaću vam neke od opštih definicija: pivo koje se proizvodi u manjim količinama, od biranih i kvalitetnih zrna, sa posebnim akcentom na svaki korak proizvodnje, doziranje i kreiranje onog, rukopisnog ukusa; pivo koje ne proizvode internacionalni korporativni giganti; pivo koje proizvode male, nezavisne i tradicionalne pivare. Svaka od ovih definicija zasebno bila bi tačna a opet, svakoj bi nešto nedostajalo.

KRAFT VS. MIKRO PIVARE

Pravljenje kraft piva postalo je jedan od najbrže rastućih globalnih gastro pokreta

UKUSI PIVA Dok druga pića, na prvom mjestu vino, zahtjevaju nešto kompleksnije poznavanje regiona i karakteristika, kao i metoda na koji se pravi, sa pivom su stvari mnogo jednostavnije: dovoljno je da naučite osnove različitih stilova kako bi znali što da očekujete i sa kojom hranom najbolje da ih uparite. Dodatna pomoć je ta što je stil piva uglavnom uvijek napisan na flaši: pšenično (weizeni), lager, pejl ejl (pale ale), smeđi ejl (brown ale), IPA, bok (bock), porter, staut (stout), lajt (light), ember (amber). No, ovi nazivi nisu presudni za karakter i ukus. Ono na što je naročito bitno obratiti pažnju su izgled, aroma i ukus - kroz njih se ispoljava sve ono što čini pivo. Upravo ti prefinjeni ukusi i arome ali i nevjerovatne smeđe, naranžaste ili tamne nijanse manje ili više zamućenog piva, naročito su naglašene u pažljivo osmišljenim kraft pivima.

KRAFT ILI NE PITANJE JE SAD? Osnovni izazov kraft pivara je rast i popularnost. Sa popularnošću raste apetit potrošača a on opet zahtjeva povećanu proizvodnju, što opet dovodi do polakog gubljenja neophodnog vremena za proizvodnju onoga što se krije iza riječi kraft u pivu. Američki kraft pivari pitanje koja je granica za kraft pivaru smatraju najozbiljnijim izazovom pivarstva u toj zemlji. Male pivare koje su uspjele i postale popularne, povećale su svoju proizvodnju a komadiće kolača polako su počele grickati mikro pivare na lokalnom nivou, što je na koncu osudilo inicijalne male kraft pivare da budu tretirane kao velike pogonske proizvođače. No, američki Kongres vrlo brzo postavi granicu za sve pa će tako biti izglasana jasna definicija koja se svodi na brojke: 2, 6 ili preko 6 miliona godišnjeg prihoda. Pivare u kategoriji 2 i 6, plaćaće porez u skladu sa propisima za kraft pivare dok će one koje imaju 6+ biti tretirane kao velike pivare i plaćati adekvatan porez. Srećom, u Evropi ili da zumiramo, kod nas, još uvijek nemamo ovakvih problema a male, kraft pivare tek hvataju zalet za kraft maraton na čijem su čelu Amerikanci pa problem postavljanja granica između kraft i velike pivare još uvijek nije toliko naglašen.

76 CAFFE MONTENEGRO

Kraft pivo se proizvodi u manjim količinama, od biranih i kvalitetnih zrna, sa posebnim akcentom na svaki korak proizvodnje, doziranja i kreiranje rukopisnog ukusa

PIVO I HRANA Mnoga jednostavna, svijetla piva mogu se kombinovati sa bilo kojom hranom, no kako bi se iskoristio pun potencijal piva u gastronomiji potrebno je birati kompleksnija i ozbiljnija piva, jer što je dublja dimenzija piva to je preciznije uparivanje sa tačno određenom hranom. Pivo sa komplikovanim, dobro balansiranim ukusom, je fleksibilno i može se kombinovati u vrhunskim gastro poslasticama. Suština takvog uparivanja je delikatna linija između potpunog slaganja ili kontrasta jelu čime se, u oba slučaja, dobija intenzivan i nezaboravan gastro doživljaj. U Podgorici, u radnji Mastor za pivo možete kupiti starter kit i oprobati se u jednom od najstarijih zanata na svijetu

Podgoričko, Paun, Akademija piva i FIT HBH iz Podgorice, Fabrika, Mamut iz Nikšića, Budva kraft iz Budve, Ale i Tondo iz Herceg Novog, prve su pivnice kod nas koje su se odvažile i izašle na lokalna tržišta nudeći kraft piva

CRNOGORSKI KRAFT PI(V)ONIRI Dok se u svijetu vodi rat oko definicije i kategorisanja kraft pivara, u Crnoj Gori su se tek od skoro pojavile prve male kraft pivare koje se trude svojim kvalitetom i posebnošću zadobiti ljubitelje dobrog piva. Uz to, sada postoje i specijalizovane radnje u kojima za male sume novca možete postati sam svoj majstor za pivo. Tako u Podgorici, u radnji „Majstor za pivo“ možete kupiti starter kit za nekih sedamdesetak eura i oprobati se u jednom od najstarijih zanata na svijetu. No, ako za to nemate vremena a raspoloženi ste za dobro i drugačije pivo, sada imate priličan broj malih, kraft pivara i mjesta gdje možete probati njihova piva. Pivare „Podgoričko pivo”, „Paun”, „Akademija piva” i „FIT HBH” iz Podgorice, potom „Fabrika”, „Mamut” iz Nikšića, „Budva kraft” iz Budve, „Ale” i „Tondo” iz Herceg Novog, prve su koje su se odvažile i izašle na lokalna tržišta nudeći kraft piva bilo da imaju sopstvene pivnice, bilo da ih plasiraju po dogovoru sa drugim lokalima. Jedna od njih, Akademija piva, iskoračila je još dalje flaširajući svoja piva i nudeći ih u supermarketima širom zemlje. Još jedan svjedok popularnosti kraft piva i pokreta uopšte kod nas je i postojanje festivala kraft piva „Špina” koji se po prvi put održao prošlog ljeta u Kotoru.

吀䔀䠀一䤀䬀伀匀夀匀吀䔀䴀倀爀漀搀愀樀愀Ⰰ 洀漀渀琀愀縁愀Ⰰ 猀攀爀瘀椀猀椀漀搀爀縁愀瘀愀渀樀攀瀀爀漀昀攀猀椀漀渀愀氀渀攀甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀欀攀漀瀀爀攀洀攀椀欀氀椀洀愀甀爀攀ᄁ愀樀愀一伀嘀伀倀爀漀最爀愀洀瀀爀攀瘀攀渀琀椀瘀渀漀最漀搀爀ᄁ愀瘀愀渀樀愀甀最漀猀琀椀琀攀氀樀猀欀攀漀瀀爀攀洀攀

一愀愁愀漀瀀爀攀洀愀椀爀攀稀攀爀瘀渀椀搀樀攀氀漀瘀椀刀䄀匀䠀䰀䄀䐀一䄀吀䔀刀䴀䤀ఁ䬀䄀倀䰀䤀一匀䬀䄀一䔀唀吀刀䄀䰀䄀

䴀䄀态䤀一䔀娀䄀倀刀䄀一䨀䔀匀唀ခ䄀䤀 ఁ䄀态䄀䬀䄀䘀䔀䄀倀䄀刀䄀吀䤀䴀䔀匀伀刀䔀娀一䤀䌀䔀䤀䴀䰀䤀一伀嘀䤀娀䄀䴀䔀匀伀嘀䔀态䔀刀䄀䨀䤀

⬀㌀㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㜀㐀㔀㈀㄀⼀琀攀栀渀椀欀漀䀀琀ⴀ挀漀洀⸀洀攀⼀眀眀眀⸀琀攀栀渀椀欀漀猀礀猀琀攀洀⸀挀漀洀

M ONTENEGRO PUB – POD GOR ICA

Pivo s potpisom rokenrola Smješten u srcu grada, u Njegoševoj ulici, na mjestu gdje se prožima nova Podgorica sa starim Titogradom, Montenegro pub godinama nosi luču među mjestima koje daju nemjerljiv doprinos novom talasu rokenrola i alternativnog zvuka u Crnoj Gori. Odlične svirke su razlog zbog čega je pub stekao veliku popularnost među fanovima piva i roka.

FOTO: VLADIMIR ZAPUTOVIĆ

Sve ove godine vrijeme se prilagođava Montenegro pubu. To mjesto ne trpi kompromise, ni kada je enterijer ni kada je muzika u pitanju. Pregršt detalja, neobičnih i zanimljivih, upotpunjuju ritual ispijanja kafe ili piva. Već prepoznatljiv enterijer u kome dominira originalan dizajnerski izraz atmosferu čini toplom, prirodnom i domaćom. Dva nivoa lokala koja jasno postavljaju generacijsku granicu, poseban kutak za muzičare ili dio gdje će se izjutra najduže piti ona prva kafa, na kraju prostor koji okuplja i po nekoliko stotina ljubitelja rokenrola i alternativnog zvuka. Sjajna akustika i još bolja atmosfera. Pub od samog početka nudi nešto

78 CAFFE MONTENEGRO

novo, ovdje je mnogo toga drugačije, neobičnije i sadržajnije nego na bilo kom drugom mjestu. Od otvaranja 2011. godine Montenegro pub vrlo brzo je postao kultno mjesto rokenrola i alternativnog zvuka ne samo u Podgorici nego i u cijeloj Crnoj Gori. Ljubitelji rok muzike imali su priliku da ovdje uživaju uz velika imena regionalne scene, između ostalih i uz Atomsko sklonište, Darka Rundeka, Bjesove, Block out, Gobline, Ortodox Celtse, Kanda, Kodžu i Nebojšu, Ritam nereda, Jarbole, Kultur shock, Sars, Zoster, Sunshine, kao i mnoge druge vrhunske muzičare. Niko u Crnoj Gori kao Montenegro pub nije uspio da sve ove godine održi kontinuitet

kenrola o r i lj e t i b u lj i veče sv u rskih m o o g t o o n b r u c s a i m i m p o u k Pet u nast u j a v i ž u ičara z a u d m i a v mogu o d n rok be tako značajnih koncerata, ali i da pozitivno utiče na razvoj rokenrola kod nas. Takav uticaj je još evidentniji kad su u pitanju mladi crnogorski bendovi čijoj afirmaciji je ovo kultno mjesto dalo veliki doprinos. Ovdje je tim mladim muzičarima, a to često i sami govore, druga kuća. Montenegro pub je idealno mjesto i za druge umjetničke izraze kao što su izložbe fotografija, književne večeri, različiti umjetnički performansi. Pored muzike i dobrog piva ovdje možete biti dio neobičnog umjetničkog doživljaja. Ako su vam vrhunska muzika, dobra energija i opušten ambijent imperativ dok birate gdje ćete, Montenegro pub vam može biti pravi izbor.

KAFOTE KA

Coffee home roastery u Podgorici

TAMO ĐE U MIRU PIJEMO

Svakog jutra milioni ljudi širom planete se probude sa istom prvom mišlju “prva jutarnja kafa”, i ona mora biti najbolja da dan počne kako treba... i svaka naredna je takođe važna jer kafa povezuje svijet, sa kraja na kraj svijeta putuje njeno zrno da bi se mi sreli “na kafi”... Izbor lokala nerijetko pravimo prema kvalitetu kafe. Izuzetno kvalitetna kafa i mjesto za sve kojima je ispijanje kafe nezamjenjiv ritual je “Kafoteka” u Podgorici, smještena u ulici Vaka Đurovića, ispod zapadne tribine stadiona “Budućnosti” - urbana oaza mira i topline ispunjena mirisom najfinije kafe, zvucima jazza i soula, prijatnog žamora ljudi koji znaju da prepoznaju i cijene ukus tog fenomen napitka kao i dobru energiju mjesta koja se prenosi na goste i “podiže” raspoloženje baš kao i dobra kafa...

SVOJU KAFU Kafoteka - Coffee home roastery je ugostiteljska priča koja je vješto izbjegla stereotipne ugostiteljske koncepte, ali nosi duh metropola sa mnoštvom varijanti lokala koji ne liče jedan na drugi, što je kod nas prilično zahtjevan izazov. Tvorci ovog mjesta su bili u njegovom stvaranju vođeni idejom i željom da stvore posebno mjesto u Podgorici, mjesto u kome će se odmah s vrata pa preko svakog segmenta lokala osjećati ljubav, mir i dobra energija stvoreni kao idelani uslovi za potpun ugođaj ispijanja kafe. Upravo su htjeli prenijeti svoj osjećaj koji su imali dok su stvarali to mjesto, i podijeliti strast ugođaja

80 CAFFE MONTENEGRO

ispijanja dobre kafe. Jednostavno, ovo je ono čemu svi mi kafopije težimo kad kažemo nekom “pusti me da na miru popijem svoju kafu” jer se sve nekako može eksirati, kafa ne, makar ne u našoj kulturi, a i ona je napitak koji se lagano ispija, ne na brzinu, osim ako mora. Kafa ne trpi brzinu ni u pijenju ni u njenom spravljanju. Ljudi danas očekuju tako mnogo od kafe i od bariste koji je priprema. Pravi barista istinski je umjetnik i to umjetnik koji nesebično dijeli svoju strast i perfekcionizam u formi savršene kafe. Osoblje je duša svakog lokala, a u

TEKST: SANJA GOLUBOVIĆ FOTO: KAFOTEKA

Energičan mlad tim Kafoteke spreman je da uči svakim danom sve više o svim segmentima posla, nasmijan i radostan što kreira sopstveni autentičan ambijent i nov koncept poimanja usluge i ponude.

Ispržena kafa u Kafoteci odležava 5 do 10 dana nakon čega je spremna da se u narednih 10 dana od nje spravlja napitak – kafa pune arome i moćnog ukusa.

Kafoteci je to jedan izuzetan tim, prirodno dobro raspoložen i nasmijan, spreman na šaljive dosjetke, ali i na prezentaciju rada, možete s njima ćaskati dok prave vašu omiljenu kafu, i oni će vam objasniti šta rade. Barista nije lako biti. Nije kliše, ali spravljanje dobre kafe jeste umjetnost bariste. Preduslov je naravno, vrhunsko zrno kafe, od njega sve “niče”. U Kafoteci koriste najkvalitetnija zrna arabike koja su prepoznatljiva po bogatom i prefinjenom ukusu. Barista osim što zna kompletnu proceduru i važnost svakog koraka u pripremi kafe i kako da taj korak izvede jednako svaki put, mora da zna sve o uzgoju, rastu i podnebljima

sa kojih potiče kafa, kako da napravi savršeno izbalansirani blend i kako da sa najvećom ljubavlju i pažnjom brine i održava mlinac i espreso aparat. Tek kada svim ovim bude vladao besprijekorno, tada može sa ponosom dodati svom imenu poziv barista. Baristi Kafoteke su uvijek raspoloženi da podijele svoje znanje i pokažu umijeće gostu i da zajedno naprave njegovu kafu, uvodeći ga u svijet kafe na način na koji ga na tom mjestu doživljavaju. Za njih šoljica kafe nije “samo šoljica kafe” to je jedan put protkan istorijom, tajnama, recepturama prženja, odležavanja, kafe, svakog detalja pripreme,

TU ŠOLJICA KAFE NIJE “SAMO ŠOLJICA KAFE” TO JE JEDAN PUT PROTKAN ISTORIJOM, TAJNAMA, RECEPTURAMA PRŽENJA, ODLEŽAVANJA, KAFE, SVAKOG DETALJA PRIPREME, JAČINE STISKA BARISTE SA TAMPEROM DO KONAČNE KAFE U TOPLOJ ŠOLJICI.

Barista osim što zna kompletnu proceduru i važnost svakog koraka u pripremi kafe i kako da taj korak izvede jednako svaki put, mora da zna sve o uzgoju, rastu i podnebljima sa kojih potiče kafa, kako da napravi savršeno izbalansirani blend i kako da sa najvećom ljubavlju i pažnjom brine i održava mlinac i espreso aparat

82 CAFFE MONTENEGRO

Miris tek pržene kafe na pržioniku lokala, zavodljiva aroma u šoljici, opuštena konverzacija sa podlogom jazz ili soul nota ušuškava vas u ambijent koji odmah prisvajate kao svoj omiljeni kutak. jačine stiska bariste sa tamperom do konačne kafe u toploj šoljici. Pritisak na aparatu mora biti uvijek tačno i kontrolisano podešen, a vrijeme prolaska vode kroz kafu ni prekratko ni predugo... Energičan mlad tim Kafoteke spreman je da uči svakim danom sve više o svim segmentima posla, nasmijan i radostan što kreira sopstveni autentičan ambijent i nov koncept poimanja usluge i ponude. Oni testiraju, isprobavaju i svakodnevno istražuju neodoljive ukuse koje će ponuditi gostima. Kafoteka je priča čije su vrijeme i mjesto zbivanja momenti kada sjedimo na nekom nama lijepom mjestu i pijemo kafu, uživamo sa prijateljima, saradnicima, opuštamo se od svakodnevnih šablonskih radnji i rasporeda, pritisaka i jurnjave za vremenom i obavezama. Nije

HUMANOST UGRAĐENA U KONCEPT LOKALA Kafoteka je u startu svog poslovanja u koncept ugradila i društveno odgovoran stav oformivši Kafoteka fondaciju koja je u prvom mjesecu svoga rada realizovala humanitarnu akciju u kojoj su u saradnji sa dr Nerminom Abdićem i Kliničko bolničkim centrom pomogli Centru za djecu sa autizmom. Humanitarne aktivnosti u Kafoteci su sastavni dio njenog rada i suštine postojanja.

A kad nemate vremena da boravite u Kafoteci, svratite, uzmite svoju omiljenu kafu za ponijeti – ponesite dobre vibracije i dragu aromu sa sobom đe god da ste da vam prave duštvo i uljepšaju dan u automobilu, kancelariji, dok hodate ulicom... to kafana u kojoj se gleda TV, utakmice i fashion kanali, u njoj se zbiva radnja. Miris tek pržene kafe na pržioniku lokala, zavodljiva aroma u šoljici, opuštena konverzacija sa podlogom jazz ili soul nota ušuškava vas u ambijent koji odmah prisvajate kao svoj omiljeni kutak i pribježište od trke, mjesto za samo svoje trenutke sa dragim ljudima. Kafa u sirovom zrnu spremna za dalju pripremu stiže u Kafoteku sa raznih meridijana, sa plantaža sa čuvenim najboljim zrnima, iz Brazila, Etiopije, El Salvadora. Prženjem kafe pripremaju pored tri singl orginal kafe i tri svoja blenda: Kafoteka blend, Special blend i

84 CAFFE MONTENEGRO

Vialdi kao najbolje mješavine arabika. Ispržena kafa u Kafoteci odležava 5 do 10 dana nakon čega je spremna da se u narednih 10 dana od nje spravlja napitak – kafa pune arome i moćnog ukusa. Uz kafu koja ima glavnu

KAFA U SIROVOM ZRNU SPREMNA ZA DALJU PRIPREMU U KAFOTEKU STIŽE SA RAZNIH MERIDIJANA, SA PLANTAŽA SA ČUVENIM NAJBOLJIM ZRNIMA, IZ BRAZILA, ETIOPIJE, EL SALVADORA

ulogu u cijeloj Kafoteka priči, u lokalu u ponudi imaju specifične hladno cijeđene sokove, izbalansiranu ponudu zanatskog piva, svježe pripremljene kroasane, krofne, mali i lijep odabir vina. Prijedlog autorke teksta: ako ste ljubitelji kafe bogatijeg ukusa, onda je kafa El Salvador pravi izbor za vas - karakteriše je balansirana kisjelost u ukusu, sa aromom mandarine i čokolade. A kad nemate vremena da boravite u Kafoteci, svratite, uzmite svoju omiljenu kafu za ponijeti – ponesite dobre vibracije i dragu aromu sa sobom đe god da ste da vam prave duštvo i uljepšaju dan u automobilu, kancelariji, dok hodate ulicom...

ST R ANAC U C R N OJ GOR I OLEG OBUKHOV, turistički vodič

OVDJE IMAM SVE ŠTO MI ZA SREĆU TREBA 86 CAFFE MONTENEGRO

Oleg Obukhov je Rus koji je u osnovnoj školi u Rusiji učio srpskohrvatski jezik i dopisivao se sa prijateljima iz tadašnje Jugoslavije. Još tada je znao za Crnu Goru, ali samo kao o dijelu Jugoslavije. Prvi put je došao u Crnu Goru, tad već nezavisnu državu, 2012. godine, i to kao turista. Oduševio se zemljom i ostao je ovdje da radi kao turistički vodič. Kaže, zaljubio se u ovu zemlju na prvi pogled i da se s takvom ljubavlju ne kalkuliše – ovdje je srećan, pa uopšte nema razloga niti razmišlja o odlasku odavde… RAZGOVARALA: SANJA GOLUBOVIĆ FOTO: PRIVATNA ARHIVA

C.M: Kako je došlo do odluke da ostanete u Crnoj Gori? - To je bila ljubav na prvi pogled, znate, kada se zaljubite na prvi pogled, ne pravite računicu i ne razmišljate da li ćete imati koristi od te ljubavi ili ne.

Vodopad - Dobrilovina, Tara Gosti moje agencije kao i ja obožavaju crnogorske “wild beauty” predjele Sedlo, Durmitor

Bukumirsko jezero

Karuč

C.M: Odakle ste, kada, i iz kojih razloga došli u Crnu Goru? - U Crnu Goru sam prvi put došao iz Rusije, gdje sam živio u gradu Jaroslavlj, koji se nalazi blizu Moskve, 250km prema sjeveru. Došao sam kao turista i odmah se oduševio zemljom. C.M: Koliko ste prije dolaska ovdje znali o našoj zemlji? - Znao sam o Crnoj Gori kao o sastavnom dijelu tadašnje zemlje Jugoslavije, jer sam u Jugoslaviju bio zaljubljen od djetinjstva. Srpskohrvatski jezik sam kao drugi jezik učio u osnovnoj školi, i dopisivao sam se na tom jeziku sa dosta prijatelja iz Jugoslavije. Prije dolaska ovdje znao sam o Crnoj Gori samo osnovne činjenice, da ima lijepo more, planine, da je pogodna za investicije i kupovinu nekretnina.

C.M: Da li ste imali nekih nametnutih predrasuda o nama za koje ste se vremenom uvjerili da nijesu istinite? - Pa predrasuda je bilo prevashodno zbog onih takozvanih „10 crnogorskih zapovijedi“ koje iako šaljive, ukazuju na ljenost kao osobinu Crnogoraca i ono ‘’ovo je Crna Gora, ovdje se ne radi’’. Živeći u Podgorici, odmah sam se uvjerio da predrasude nemaju utemeljenje u stvarnosti i da tu žive vrijedni, radni ljudi čiji je život dimaničan i aktivan.

Omiljeno crnogorsko jelo mi je kačamak. Probao sam 20-ak vrsta kačamaka, jer mi se čini da ga svaka kuvarica sprema na poseban način.

C.M: Možete li nam opisati ukratko mjesto odakle dolazite i uporediti ga sa sadašnjim mjestom stanovanja, kao neku paralelu razlika i sličnosti? - Moj rodni grad Jaroslavlj je stari i vrlo turistički atraktivan grad u centralnoj Rusiji. Prva sličnost sa Crnom Gorom je broj stanovnika, grad ima oko 600 000 stanovnika - isto kao Crna Gora. Ima interesantnu istoriju i kulturu, a glavna razlika je toplina u ljudskim odnosima, vi ste sačuvali nešto što se na žalost, gubi na većini prostora, ubrzano s razvojem tehnologije, pa tako i na prostoru odakle dolazim. Međutim, ljudi u Crnoj Gori su ostali usljed svega druželjubivi i otvoreni za komunikaciju, posebno kad shvate da pričaš ‘’naški’’. C.M: Mi smo turistička zemlja, i vi se bavite turizmom ovdje. Da li ste mjesta koja preporučujete gostima svoje agencije prvo Vi doživjeli kao turista? - Kao turista nijesam posjeto mjesta na koja sada vodim svoje goste. Istraživao sam lokacije, skrivenu ljepotu kao vodič s ciljem stvaranja novih ruta. Jer, te 2012. kada sam došao turistička ponuda zemlje nije bila raznovrsna, naročito u segmentu koji obožavam, a i moji gosti, mislim prvenstveno na “wild beauty” predjele. C.M: Koji je profil turista koji dolaze preko Vaše agencije i odakle su? - To su turisti koji vole održivi turizam, koji osim mora žele da vide ostale prirodne ljepote, upoznaju se sa kulturno-istorijskim blagom zemlje, ali i da probaju specijalitete nacionalne kuhinje. Turisti nam dolaze iz svih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. C.M: Koje su ture najinteresantnije Vašim gostima? - Posljednjih godina inteziviralo se interesovanje gostiju za višednevne ture, naročito se uvećao broj zahtjeva za vinsko-gastronomske rute, pa smo ponude preusmjerili u tom pravcu, što me veoma raduje jer taj segment turizma je i za mene posebno istraživanje i zadovoljstvo.

Kapija želja

Tara

Bjelasica

Karuč

Vodopad Crnjak

Moj omiljeni hobi je terenska vožnja džipom i kvadom, na taj način pronalazim nove rute, lijepo se družim, a ponekad su to zaista zahtjevne i ekstremne vožnje, doista adrenalinske, naročito kad se vozi po planinama Skadarsko jezero

Dodoši Posljednjih godina inteziviralo se interesovanje gostiju za višednevne ture, naročito se uvećao broj zahtjeva za vinsko-gastronomske rute

Kanjon Mrtvice

88 CAFFE MONTENEGRO

C.M: Kako ste se navikavali na naš mentalitet? Da li je bilo nekih duhovitih situacija u prvim godinama življenja u Crnoj Gori? - S obzirom da nam je mentalitet sličan, nije mi trebalo mnogo vremena da se naviknem na ovdašnji način života, komunikaciju i slično. A bilo je duhovitih situacija, naravno. Jedna od njih je vezana za kolegu Konstatina, takođe Rusa. Tokom jednog džip relija naišli smo na jednu šumu, a Konstantin koji ne zna crnogorski jezik dobro, pitao je vodiča “da li u šumi ima zmajeva”, misleći na zmije. Vodič se zbunio, i čuvši pitanje i vidjevši Konstatinov izraz lica, pomislio je da u ruskim šumama ima zmajeva pa zato on pita to… Naravno, Konstatin nije ni pomišljao kako ga je shvatio vodič… Ta situacija je puno puta prepričavana kao omiljeni vic u društvu. C.M: Šta ste prihvatili od naših domicilnih navika? - Vrlo brzo sam se navikao na „ne žuri“, „polako“, „sve može“, „donesi mi jedan dojč“ – kao osnovne i omiljene mi stavke. C.M: Čime treba da se ponosimo i šta treba da brendira Crnu Goru? - Uvjerenja sam da predjeli oko Skadarskog jezera i gore ka Lovćenu, zbog istorijskog značaja imaju vrijednost nacionalnog obilježja i vrijednost posebnog turističkog brendiranja. C.M: Šta je to na čemu treba da poradimo da bi bili kvalitetnija turistička destinacija? - Ono što u mom poslu često dolazi do izražaja su ekološki problemi, pogotovo pitanje otpada na mjestima gdje mu nije mjesto. Znam da treba dosta rada i snage da se taj problem prevaziđe i trajno riješi, ali se nadam da će to biti što skorije i da će rješenje ubrzati i budući ulazak Crne Gore u Evropsku Uniju. Problem otpada treba da tretiraju svi, država, građani, EU, a znam da će se i Asocijacija turističkih vodiča rado priključiti svakoj akciji. C.M: Ima li pitanja od strane turista na koja morate da date šaljivi improvizovani odgovor kako bi zaobišli istinu? - Jedino pitanje na koje ne mogu da im dam potpun odgovor već odgovaram nekom duhovitom dosjetkom tiče se

upravo otpada, to jest pitanja gostiju otkud smeće, to jest otpad na određenim mjestima kuda prolazimo… tad odgovaram “palo je iz aviona”, “pokvario se kamion za odvoz smeća”, “biće to riješeno narednih dana”… Ponekad sam prosto prinuđen da dajem takve odgovore i skrenem priču na drugu temu… C.M: Kako izgleda Vaša svakodnevica iz vizure stanovnika Podgorice? - Pa moja svakodnevica zavisi od turističke sezone. U sezoni samo radim, ali svaki dan je u mom poslu pose-

Ljeti „krstarim“ Sinjajevinom, zimi bordujem po Bjelasici, kvadom obilazim Komove ban. Radni dan počinje izjutra u 7.00h traje do navečer, do oko 20.00h. A kada nema tura, radim na planiranju novih, uspostavljanju komunikacije sa novim saradnicima, promociji… ostalo je kao kod svakog građanina Podgorice: životne obaveze, hobi. Moj omiljeni hobi je terenska vožnja džipom i kvadom, na taj način pronalazim nove rute, lijepo se družim, a ponekad su to zaista zahtjevne i ekstremne vožnje, doista adrenalinske, naročito kad se vozi po planinama. C.M: Kojih su to TOP 5 najljepših mjesta u Crnoj Gori ili prizora za Vas? - Teško je navesti samo 5 najljepših mjesta u Crnoj Gori… U svojoj ponudi za turiste imam posebnu turu “10 najljepših crnogorskih vidikovaca” u koju

U Crnoj Gori mogu u jednom danu da skijam na Bjelasici i da se sunčam na Buljarici su osim opštepoznatih uključeni i neki drugi ništa manje atraktivni vidikovci. Eto, samo vidikovaca ima više od TOP 5. Neprevaziđeni su pogled sa Čelobrda na Sveti Stefan, sa Pavlove strane na Skadarsko jezero, na Boku sa Lovćena, pogled na kanjon Tare. Upravo, svojim najekstremnijim poduhvatom, ali i među najizazovnijim po ljepoti,

smatram odlazak na Zabojsko jezero na Sinjajevini, do kojeg nema asfaltnog puta, ali pogled sa tog mjesta na Kanjon Tare zaustavlja dah… C.M: Koja Vam je naša omiljena plaža? A planina? - U sezoni nemam vremena da budem na plažama. Van sezone najviše volim plažu Lučice u Petrovcu. Što se tiče planina, sve ih volim. Prema tome ja više volim planinu od mora, što nije tipično za Rusa. Ljeti „krstarim“ Sinjajevinom, zimi bordujem po Bjelasici, kvadom obilazim Komove. C.M: Šta posebno volite iz crnogorske gastronomije? - Omiljeno crnogorsko jelo mi je kačamak. Probao sam 20-ak vrsta kačamaka, jer mi se čini da ga svaka kuvarica sprema na poseban način. Kačamak je atraktivan i zbog ukusa ali i načina spremanja. Posebnu zahvalnost dugujem Crnoj Gori zbog upoznavanja sa vinskom kulturom što me usmjerilo i na eno turizam. C.M: Kako vidite naše potencijale za gastro i eno turizam? - Potencijali za gastro i eno turizam su ogromni, a u posljednjih nekoliko godina pojavilo se nekoliko modernih proizvođača vina, vinske ture su postale mnogo opširnije, a proizvođači domaće hrane počeli su da rade to mnogo ozbiljnije. C.M: Koje su Vam prve asocijacije na Crnu Goru? - Narodna nošnja, gusle, izjava “samo polako”, dobra hrana, jela ispod sača… C.M: Šta Vam je pružila Crna Gora? - Crna Gora mi je pružila toplinu međuljudskih odnosa, mogućnost da realizujem svoju ekstravertnost, to jest slobodan pristup za razgovor sa strancima i domaćim ljudima, kao i mogućnost da uživam u zemlji gdje u jednom danu mogu da skijam na Bjelasici i sunčam se na Buljarici, da jedem organsku hranu i da budem srećan. C.M: Da odete iz Crne Gore šta bi Vam najviše nedostajalo? - Nikad nijesam razmišljao o odlasku iz Crne Gore, ali sad kada razmislim, ako bih otišao, nedostajalo bi mi sunce i naravno - kačamak.

TREND HUNTER Social eating

NAVRATI

na večeru

TEKST: ANA ĐURKOVIĆ

Koncept „social eating”, nekonvencionalni način da upoznate ljude i pritom podijelite obrok sa njima, počeo se praktikovati prije desetak godina no danas je on dosegao popularnost koja ga jednači sa sociološkim fenomenom 90 CAFFE MONTENEGRO

Ideja za ponudu „social eating” nastala je prije desetak godina, kao eksperiment avanturista željnih dijeljenja hrane sa drugima

Društvene mreže za društvene večere Postoji mnoštvo načina na koje ljubitelji hrane, bilo da se radi o profesionalcima, bilo da su u pitanju pokušaji iz čiste ljubavi, mogu otvoriti svoja vrata potpunim strancima spremnim da probaju kuhinjske kreacije. Jedan od najpopularnijih, poznat kao “social eating” nastao je prije desetak godina, kao eksperiment avanturista željnih dijeljenja hrane sa drugima. Uskoro je ovaj koncept zaživio kao trend, no pravi zamah stigao je sa rastom servisa kakav je Airbnb, kada je “social eating” zapravo postao inovativan pristup gastronomiji i gastro kulturi uopšte. Veliku ulogu za postojanje i život ovog trenda uopšte imaju internet, društvene mreže i onlajn servisi koji se bave povezivanjem ljudi koji su zainteresovani za gastro-druženje i bez kojih bi ovakve večere bilo neuporedivo teže organizovati .

KONCEPT KREATIVNE SLOBODE Postoje brojne kritike na račun ovog trenda koje se odnose uglavnom na zamjerke u narušavanju kvaliteta poslužene hrane i slanja pogrešne poruke kada je u pitanju naslijeđe i kultura na kojoj se jelo zasniva. No, čak i te kritike polako jenjavaju jer se sve više vrhunskih kuvara odlučuje upravo za ovaj način dijeljenja hrane u svojim domovima jer im pruža potpunu slobodu kada su u pitanju pristup jelima i stil sa kojim se žele igrati u kuhinji. Sve više kuvara organizuje porodične večere za slučajne goste, čak i u restoranima u kojim rade, radeći to sa posebnim elanom, u posebno uređenom i osmišljenom ambijentu i sa pažljivo biranim jelima kako bi noć prenijela posebnu

USPJEH VEČERE ZAVISI OD VAS KAO DOMAĆINA

IAKO NEMA DOMAĆIH SERVISA ZA LAKŠU ORGANIZACIJU OVAKVIH IDEJA, GIGANTI POPUT airbnb.com SU DOBAR NAČIN DA SE POJAVITE NA TRŽIŠTU

poruku koju možda nikad ne bi imali priliku poslati u ambijentu postavljenih menija i koncepta restorana. Prirodno bi bilo očekivati da su vinovnici ovog trenda neafirmisani kuvari, no ipak se većinom radi o kuvarima sa makar jednom Mišlen zvijezdicom na reveru.

dobiti uglavnom zavisi samo od vas kao domaćina, vaše otvorenosti i širine osmjeha. Suština ovakvih druženja nije zarada, iako gosti plaćaju participaciju, već dijeljenje i razmjena koja kulturološki obogaćuje i stvara novi ambijent za socijalnu interakciju.

KAKO DA BUDETE DOMAĆIN?

ONLAJN POMOĆ

Da li znate kako uopšte funkcioniše ovaj koncept i koliko ga je zahtjevno organizovati? Zapravo i nije tako strašno sa preduslovom da imate određenu otvorenost i povjerenje u ljude. Ono što je potrebno je ljubav prema hrani, iskustvo u pripremanju jela i poznavanje različitih tehnika, ali i spremnost na eksperimentisanje i velika gostoprimnost i razvijena socijalna inteligencija. Svoje goste uglavnom ćete naći onlajn a ako se radi o ljudima koje uopšte ne poznajete onda je to pun pogodak. Gosti će doći kod vas u dogovoreno vrijeme i na datu adresu i tu će početi dobra zabava, upoznavanje i dijeljenje iskustava, životnih priča, plodonosna rasprava o jelima koja poslužujete i svemu ostalom. Nerijetko su ovakva druženja dovela do velikih prijateljstava ili ljubavi. Uspjeh i ugodnost ovakvih večera, kao i rejting koji ćete

92 CAFFE MONTENEGRO

Postoji jako puno onlajn servisa usko profilisanih upravo za ovakvu organizaciju. Trenutno najbolje kotirani su eatfeastly.com koji uglavnom povezuje visoko rangirane kuvare sa slučajnom publikom, no oni su uglavnom bazirani u Kaliforniji gdje je ovaj pokret i najjači. Potom tu su servisi bookalokal.com ili eatwith.com. Najbliži nama, baziran u Italiji je mobilna aplikacija EatAround koji nudi slične usluge povezivanja ljudi. Ipak prednjači posljednji dodatak “experiences” servisa Airbnb na kojem već sad postoje ovakve ponude i na našim prostorima. U tome prednjače Hrvati i njihove kulinarske avanture vezane za regione i bogatu gastronomsku baštinu. Iako kod nas nema domaćih servisa i platformi za lakšu organizaciju i plasiranje ovakvih ideja, giganti poput airbnb. com trenutno su dobar način da se pojavite na tržištu. Možda ćete biti iznenađeni koliko će ljudi doći baš na vašu večeru.

NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske eﬁkasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

------------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me

PU TOPI S: M I L A N O I V E N E C I JA

U bojama OKTOBRA pesta i mocarele TEKST I FOTOGRAFIJE: IRENA BA JČETA

Pominjala sam jednom prilikom kako je jesen u Njujorku najljepša, ali magija oktobra u maloj milanskoj ulici sa mirisom kafe, najbučnijim žutim tramvajem koji pravi prelijepi haos zvukova na svakih šest minuta, nasmijanim konobarom i margaritom iz snova jeste dobra energija koju ću sebi priređivati što češće mogu.

PLANIRAJ RANIJE DA TE KOŠTA JEFTINIJE! U novu skitajuću temu ulazim standardnim tips and tricks: sajtom koji ste možda već imali među bookmarkovanim sajtovima, ali za slučaj da niste: ako je nešto, pored gore pomenute pizze i njoj sličnih superkaloričnih blaga izašlo iz raja, onda je to definitivno sajt Cheap Flights i njegovi savršeni predlozi karata koji vas za svega 9 ili 29 eura odvode na mini bijeg od stvarnosti. Ovaj put izbor pada na Milano sa mogućim opcijama za svako dalje istraživanje u koje se, u mom slučaju, uklopila Venecija. Sajt funkcioniše po principu upoređivanja

96 CAFFE MONTENEGRO

cijena karata različitih avio kompanija i kao rezultat pretrage daje najbolju opciju za putnika: po cijeni, vremenu čekanja između letova ukoliko kombinujete više letova i drugim parametrima koje izaberete. Svako putovanje čijem planiranju pristupite ranije i potpuno ozbiljno može biti dosta povoljnije, sa mnogo iskorišćenih sati – u prevodu, svoje avio karte i rezervaciju smještaja regulisala sam već početkom jula mjeseca, što je u startu finansijska olakšavajuća okolnost u trenutku kada zaista krenete u avanturu.

METRO JE SAVRŠEN PREVOZ ALI I ČVOR ŽIVOTA I ENERGIJE GRADA Nakon leta od nekih dva sata, slijetanja na Malpensu, svih standardnih aerodromskih procedura, najpovoljniji i najjednostavniji način stizanja u grad jeste autobus za koji morate izdvojiti 8 eura i vožnja traje nekih sat vremena. Druga opcija jeste voz, nešto skuplji – sa cijenom karte od 11 eura. Oba načina transporta vode vas u centar Milana na glavnu stanicu, odakle u konsultaciji sa Google mapom tražite najbližu metro stanicu i krećete u avanturu zvanu „pronađi smještaj“. Inače, metro je sve što vam je potrebno za skitanje kroz

grad. Savršen za snalaženje, povoljan (sa cijenom karte od 1.5€), organizovan „po bojama“ - dovoljno je pratiti liniju sa koje ste krenuli sa svim drugim bojama sa kojima se ukršta i ne postoji teoretska šansa da se izgubite. Volim gradske prevoze, volim različite ljude koji u njima spavaju, čitaju, slušaju muziku, stiskaju ljubimce u torbama, žure za svojim poslovima, obavezama i životima – doživljavam ih kao čvorove života i različitih energija, a nikako kao sablasna mjesta, kakvim su ih recimo moje saputnice opisale, tako da sve treba

iskusiti uzimajući moje ili bilo čije mišljenje sa dozom rezerve, a duplom dozom volje za samostalnim istraživanjem.

Brera

KAKO SAM IZABRALA SAVRŠEN SMJEŠTAJ? Kada biram smještaj za putovanje, uvijek se držim hiljadu i jednog parametra: da je naselje bezbjedno, da je metro ili autobuska stanica na par minuta hoda, da ima posebno kupatilo, da izgleda čisto na fotografijama, da ima savršene ocjene na Bookingu i naravno, da je sve to skroz povoljno. Zvuči kao misija beskonačnog neuspješnog skrolanja niz sva blaga koja Booking nudi – i zaista jeste beskonačno, ali nikako neuspješno jer zauzvrat dobijete mali raj na trećem spratu vile ograđene bedemima po smiješnoj cijeni, u mirnoj ulici Luigi Boccherini. Pored kvarta Citta Studi u kom se ova ulica nalazi, preporuka za izbor smještaja je i kvart Brera – mini lavirinti ulica, drvoreda, malih kafića sa stolovima postavljenim preblizu, bučnim lokalcima koji se vjerovatno ne svađaju nego „samo tako pričaju“ na svom prelijepom italijanskom i naravno – najukusnijom pizzom na svakom ćošku, a po podnošljivim podgoričkim cijenama

Citta Studi

98 CAFFE MONTENEGRO

JUTARNJI START: MAPA, KAFA ZA PONIJETI, DAVE BRUBECK I TOPLI KROASAN... Moj entuzijazam je budan već u šest i spreman da krene u istraživanje, no ipak strpljivo čekamo osam – pola devet za prvu naznaku dana. Mapa kaže da je metro stanica na svega sedam minuta hoda, ali ono što je privuklo moju pažnju na pola puta ka stanici jeste pekara u žutoj zgradi, sa žutom tendom i žutim ispisom na zamagljenim prozorima i to zbog Take five od Dave Brubeck-a koju je neko svirao na spratu iznad (i to jako trapavo – obratiti se autorki teksta za sve video dokaze). Kafa za ponijeti, previše vrsta kroasana i previše ljudi koji čekaju. Desetak minuta kasnije, jedući ulov, zamišljam kako pravim imaginarni ugovor sa sobom u kom potpisujem

da ću baš taj kroasan jesti za doručak svakog jutra do kraja života i to samo zbog muzičke podloge, krajnje teatralno sa moje strane, znam.

Pored kvarta Citta Studi u kom se ova ulica nalazi, preporuka za izbor smještaja je i kvart Brera – mini lavirinti ulica, drvoreda, malih kafića sa stolovima postavljenim preblizu, bučnim lokalcima koji se vjerovatno ne svađaju nego „samo tako pričaju“ na svom prelijepom italijanskom i naravno – najukusnijom pizzom na svakom ćošku, a po podnošljivim podgoričkim cijenama.

Momenat kada vas zapljusne blještavost ogromne gotičke katedrale nakon mraka voza jeste onaj osjećaj koji prepričavate svima dok ne dosadite i sami sebi

MILANSKA KATEDRALA DUOMO - KADA VAS ZAPLJUSNE BLJEŠTAVOST OGROMNE GOTIČKE KATEDRALE Od moje stanice – Loreta do centra svih zbivanja, odnosno stanice Duomo i Piazza Duomo vožnja metroom traje manje od deset minuta, a momenat kada vas zapljusne blještavost ogromne

gotičke katedrale nakon mraka voza jeste onaj osjećaj koji prepričavate svima dok ne dosadite i sami sebi. Katedrala zaista vlada trgom. Iako je prilično rano, turisti, golubovi, još turista i još golubova koji pristižu tjeraju me da se zapitam koliko je rano zapravo dovoljno rano da izbjegnem sav taj haos boja i oblika i upoznam je samu u njenoj svjetlosti bijelog kamena. Iako je njena gradnja vezana za period od Dok se penjemo i tek sa te udaljenosti postajemo potpuno svjesni činjenice da je svaki metar fasade jedan posebno izrađen detalj i jedna cjelina za sebe. kraja XIV do sredine IXX vijeka, ona tehnički nikada nije završena jer se i dan danas radovi na njoj nastavljaju. Važan podatak je da je i krov otvoren za posjetioce i ovdje poštujemo staro dobro pravilo – pravilo kupovine karata online, kako biste izbjegli svako nepotrebno čekanje u redu od 200 metara. Dok se penjemo i tek sa te udaljenosti postajemo potpuno svjesni činjenice da je svaki metar fasade jedan posebno izrađen detalj i jedna cjelina za sebe.

GALERIJA VITTORIO EMANUELE II – IZLOZI PRADA, LOUIS VUITTON... I MIRIS DOBRE HRANE Pogled sa katedrale vuče na lijevo, a povorka ljudi i selfi štapova neumoljivo grabi ka galeriji Vittorio Emanuele II. Dobila je ime po prvom kralju Italije, a danas važi za najstariji šoping centar. Moj pogled je zakovan za tavanicu, prozore, zrake koje najljepše padaju na zlaćanu fasadu sa mozaicima (kasnijom istragom saznajem da se, pored mozaika u kupoli, u galeriji nalaze i simboli italijanskih gradova – vučica kao simbol Rima, bijela zastava sa crvenim krstom kao simbol Milana, bik kao simbol Torina i ljiljani koji predstavljaju Firencu) tako da ipak propuštam sve Prade i Louis Vuittone koji vire iza blještavih izloga na svakih desetak metara, ali iskusni modni znalac sa dubokim džepom ovdje svakako može obrnuti odličnu partiju ostajanja bez većih suma novca. Ne spadam u kategoriju modnih stručnjaka, ali miris dobre hrane je ono što me tjera na akciju, tako da La Locanda del Gatto Rosso biva plan za ručak tog dana – i to, po testiranim jelima, jako dobar plan (ali finansijski paklen, da budemo skroz iskreni jer ne zaboravite da, osim hrane, plaćate uslugu, mjesto, ironično bih dodala - i vazduh). Ono što me zauvijek kupuje, pored lijepog vina i dobre hrane jeste i ljubaznost osoblja – što ovom restoranu ne nedostaje. No, zdrava logika mi ipak kaže da je to iskustvo sasvim dovoljno za jedan ručak i da maloprije pomenuta Brera posjeduje mnogo ukusnije, a malo manje blještave restorane sa više duha, mocarelom koja priča neke

Kapija Mira

100 CAFFE MONTENEGRO

MILANSKI PARKOVI VAS ZAČARAJU DA OSTANETE DUŽE OD SVAKOG PLANA

svoje priče i nula uštogljenosti na koju vas neprimjetno natjera sve ono što se krije u galeriji. Put iz galerije vodi do trga Skala i čuvene opere Skala, a saznajem da je prosječna cijena ulaznica za istu oko 250 eura. Moje rano planiranje ipak nije bilo dovoljno rano za kupovinu ulaznice za obilazak Tajne večere, tako da je ostavljam za neki novi milanski krug, a cijena za to zadovoljstvo je sasvim pristojnih 15 eura.

Ono za šta Milanu dajem hiljadu bodova jesu parkovi, sa posebnim akcentom na Sempione park. Oktobarsko sunce kroz grane drveća prošarane narandžastim i žutim lišćem spada u jedan od onih osjećaja koji se ne mogu kupiti, a kupuju vas za zauvijek. Još dobre kafe (postoji li uopšte loša kafa u Italiji?), jedno dobro drvo na koje se nasloniš i jedna knjiga zadržali su me tu više nego što je društveno prihvatljivo, pa sam propustila sve planirano za ostatak dana, ali uspjela da obiđem kapiju Mira u sumrak i produžim na dodatak već unijete doze osvježavajućeg aperol spritz-a, (kako sam zaključila) omiljenog pića Italijana, sudeći po narandžastom bljeskanju u svim pravcima u svakom baru. Kapija Mira datira iz vremena Napoleona i njegove vladavine, a statua kočija na vrhu je nakon njegovog pada, okrenuta da gleda ka gradu (jer je prvobitna ideja bila da gleda ka Francuskoj).

MILANO – KONTRAST SVEGA Potrudila sam se da milanski noćni život strogog centra proživim u intervalu od 0 do 15 minuta i utisak koji sam stekla je da imamo izbalansirani miks aperola, blještavih haljina i preskupih neudobnih cipela, turista koji se grabe za dobro mjesto kako bi fotografisali katedralu u njenom noćnom izdanju. U suštini, Milano kao grad je ogroman kontrast – kontrast svega. Lokalno stanovništvo i turisti, blještavost uz standardno sivilo i mali ljudi koji rade svoje male loše plaćene poslove, jedu ručkove ušuškani sa zadnje strane fasada punih istorije, umjetnosti, brendova za hranjenje ega i pražnjenje džepa, dok je opet svaki ćošak jedna fotografija, jedna epizoda serije u ko zna kojoj sezoni.

VENECIJA – MNOGO VIŠE OD TRGA SVETOG MARKA, MOSTA RIALTO I GONDOLA Venecija avantura počinje sasvim pogrešnim planom: sa autobuske, umjesto sa željezničke stanice. Ukoliko želite da pređete rutu Milano – Venecija što povoljnije i brže, sa mnogo manje umora i stresa, uvijek birajte prvi jutarnji voz. Zahvaljujući pogrešnom izboru autobusa, vozila sam se kroz najrazličitije male gradove (i proklinjala sebe na kreativne načine) – od Verone, preko

Vićence, do Padove – sa sve nepotrebnim i savršeno beskorisnim pauzama od 20- ak minuta na nekoj bezličnoj pumpi, autobusom punim Hrvata i Crnogoraca i njihovih savjeta kuda, kako i šta obići do kraja putovanja, ali i života. Dodatnih 20 eura gubim na taksi koji me zapravo vozi od autobuske stanice u Mestre-u do Venecije i u grad stižem oko 14h umjesto u planiranih 11h. Nijesam tip turiste koji voli i po svaku cijenu obilazi atrakcije i smatram da je ovaj grad ipak mnogo više od trga Svetog Marka, mosta Rialto i gondola

i voljela bih da imam supermoć da na pola sata izbrišem bučne ljude iz njega, uživam u tišini i onom najljepšem u Veneciji, a to je svjetlost.. Ako ste jedna od onih osoba koja brine o svemu što je i u i izvan njene moći (poput autorke teksta) nećete moći pobjeći mislima da Venecija iz godine u godinu tone, sve dok ne nestane poput neke moderne Atlantide, sa svim svojim šarmom, umjetnošću koju svakog puta treba ispočetka istraživati, kanalima i prolazima.

101

SA MAPOM ILI SE PREPUSTITI DA VAS VENECIJA SAMA (ZA)VODI

Primijetila sam, opet na sopstvenom primjeru, da se kroz Veneciju može funkcionisati na dva načina: sa mapom i precizno utvrđenim tačkama koje treba obići ili se potpuno prepustiti (ipak sa malim praćenjem kraičkom oka gdje je kanal Grande, kao neki neobavezni orjentir), zastajkivati, gledati u krovove, i u prozore, dolaziti do slijepih ulica, vraćati se nazad u nove slijepe ulice. Tako iskusite mini nespretno igranje fudbala sa dječacima – lokalcima koji viču na nekom svom dijalektu a ja im odgovaram na svom, ne razumijemo se ali se smijemo zajedno, sijedog slikara u plavom mantilu koji pjevuši nešto na italijanskom i stvara svoje viđenje stvarnosti – potpuno drugačije od čaršava koji vise ispred njega, jednog fotografa i skromno odjevene manekenke u manje prometnom kanalu i mene kao voajera koja brzo bježim iz te scene i upadam u dim koji izbija kroz mali prozor nečije kuhinje uz dosta preglasnog italijanskog – ovog puta je, sigurna sam, bio vikanje.

VELIČANSTVENI I MOĆNI RIALT I TRG SVETOG MARKA Kupujem sendvič sa mocarelom i paradajzom, čisto da budem sigurna da sto posto umirem od predoziranja upravo mocarelom, a ne od starosti, pa me zatim put dovodi i do Rialta, veličanstvenog i moćnog, sa svim turistima svijeta na njemu i bez mogućnosti za dobru fotografiju jer svih nas bezbroj stojimo baš tu i želimo istu dobru fotografiju. Most je nekada bio napravljen od drveta, a nakon restauracije je dobijena forma koju danas možemo vidjeti. Pogled dolazi i do čuvene predivne Santa Maria Della Salute (i svaki štreber može izrecitovati u sebi najljepše stihove Laze Kostića posvećene Lenki Dunđerski). Još stotine koraka, pa

do trga Svetog Marka. Malim ulicama načičkanim izlozima sa maskama, figuricama od murano stakla, najboljim sladoledom i starim tablama na kojima mršavim fontom stoje ispisani nazivi ulica, mostova i strelice koje upućuju na ispravan pravac kretanja. Na trgu par Kineza ima wedding sesiju – ona u vjenčanici, on u smokingu, fotograf sa kompletnom rasvjetom kako bi što bolje ubio savršeni zlatni sat. Duž trga restorani, u njima orkestri koji sviraju najširi spektar svega dopadljivog turistima. Neko pleše, neko vrišti jer mu je galeb ukrao sladoled, neko je nekog proburazio selfi štapom – ne mogu da odredim da li mi je dobro ili bih ja to sve malo drugačije regulisala. Dok se u pozadini svega šepuri istoimena crkva i ogromno gradilište ispred nje.

Duž trga restorani, u njima orkestri koji sviraju najširi spektar svega dopadljivog turistima. Neko pleše, neko vrišti jer mu je galeb ukrao sladoled, neko je nekog proburazio selfi štapom Trg Svetog Marka

102 CAFFE MONTENEGRO

NIJE VAŽNO KOLIKO TOGA VIDITE NEGO KOLIKO STE TOGA OSJETILI

Crkva Svetog Marka

MOST UZDAHA I MOJA STRAHOVANJA DA ĆE VENCIJA POTONUTI Računajte na hiljade koraka jer konstantno prelazite manje i veće mostove (ima ih čak 417), a po dolasku prvi sa kojim se susrećete jeste Most uzdaha, sa kog su, prema legendi,

zatvorenici bacali poslednji pogled na Jadransko more a zatim bivali utamničeni. Most spaja Duždevu palatu i zatvor. Ako ste jedna od onih osoba koja brine o svemu što je i u i izvan njene moći (poput autorke teksta) nećete moći pobjeći mislima da Venecija iz godine u godinu tone, sve dok ne nestane poput neke moderne Atlantide, sa svim svojim šarmom, umjetnošću koju svakog puta treba ispočetka istraživati, kanalima i prolazima.

Suština svakog putovanja je vjerovatno u tome da otkrijete novi nivo sebe, da porastete u pravcima za koje niste ni znali da posjedujete supermoć, progovorite novim jezikom, probate novu hranu, novo vino, upoznate nove ljude, izgubite se sa sve praznom baterijom od telefona, dišete raširenim plućima i do kraja stomaka, onesvijestite od najljepšeg umora i bez mogućnosti hodanja svake noći. Materijalno jeste odlično, ali meni je samo onaj jedan jutarnji Dave Bruback uz doručak vrijedan kao nekoliko mjesečnih plata. Ukoliko nešto što se vodi kao turistička atrakcija igrom slučaja preskočite, ne stignete, zaboravite da obiđete – ono će vas čekati da se vratite nekog drugog puta i uvijek se možete podružiti sa njegovom fotografijom u prostranstvima interneta, dok je osjećaj nešto što ipak pomjera malo dalje i prepričava se svima (dok ne prestanu da se druže sa vama jer ste nepodnošljivi i blokiraju vas na svim društvenim mrežama).

ITALIJANSKI UTICAJ Svako forsiranje je nepotreban stres, a stres i odmor nikako ne staju u jednu rečenicu. Za ovaj zaključak koji lebdi nekoliko metara iznad zemlje kriva je Italija i njena magija, a kriva je i za tri kilograma viška koja sam, pored magneta, malo manje ponosno donijela kući.

103

JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT

POSJETITE – ZABILJEŽITE

TRAGOVI u SNIJEGU Crnogorac će zapaziti kako je prolaznik tuda prošao: brzo, lagano, snažno ili umorno, jer je oštroumnost Crnogoraca njihova snažna odlika - zapisao je strastveni putnik i prijatelj Crne Gore Pavel Rovinski TEKST: KRSTINJA ZEČEVIĆ

Snijeg nam je ove goliodine u svom stilu pože , Srećnu Novu godinuleći čvrsto je zagrlio ženjoj joj zdravlje i da uagove svi ostave svoje tr

106 CAFFE MONTENEGRO

ĐECA SE NAJVIŠE RADUJU SNIJEGU Kraj decembra najavio je početak zime. Snijeg nije čekao nego je baš kako i treba posjetio cijelu Crnu Goru i nije je dijelio ni u kom pogledu. Sva je začas zablistala, zabijeljela se, a snijeg joj je u svom stilu poželio Srećnu Novu godinu, čvrsto je zagrlio želeći joj zdravlje i da u njoj svi ostave svoje tragove. Naravno sniježna visina nije svuda ista, jer zna se šta je morska obala a šta

su ostali crnogorski predjeli. Snijeg je pokrio svojim bijelim plaštom i promijenio izgled planinama, brdima i rijekama i drveću. Začas se osjetila neka nestvarna tišina. Šta li se krije iza nje? Najveću radost snijeg je donio đeci. Gaze ga, a on im škripi pod nogama, vrte se u svim pravcima da bi na kraju napravili Sneška Belića koji je čuvar ovog bijelog carstva. Oblače ga i utopljavaju da im se duže zadrži jer zima ima svoju ćud i nikad se ne zna može li proviriti koji sunčev zrak i istopiti ga. Zato su tako užurbani: trče, padaju, grudvaju se, skijaju se, takmiče se u izdržljivosti. A tamo đe je manje pao, đeca na samo

Foto: Ski centar Vučje

u znatit j a r o m i j Roditel či samostalnos šta znaete i uvijek će ga a za dij a drugarima n . poslati snje ili zimovanjćei u ljetova mo može pomo ti. To im sanji njihove ličnos izgrad

107

njihov način žele da ga što bolje iskoriste. Skupljaju ga i prave staze po kojima će se igrati. Pa, to su te zimske dječije radosti na snijegu. A ove godine snijeg je želio da ih baš učini srećnim jer mogu iskoristiti, svoj zasluženi zimski odmor. Ako ne kod kuće u našoj zemlji postoje dječija zimska odmarališta đe se mogu izigrati i doživjeti nezaboravne trenutke. Naša dječija odmarališta se nalaze na Ivanovim koritima, Veruši, Vučju, Kolašinu, Žabljaku a i u drugim gradovima postoje odmarališta namijenjena đeci, ili pak neki drugi zimski programi vezani uglavnom za zabavu i igru na snijegu... Roditelji moraju znati šta znači samostalnost za dijete i uvijek će ga poslati sa drugarima na ljetovanje ili zimovanje. To im samo može pomoći u izgradnji njihove ličnosti. Sportske aktivnosti, zabavni život i sav ostali dio boravka je pod stručnim nadzorom, obučenih ljudi, rekreativaca i pod ljekarskim nadzorom koji će im omogućiti bezbjedan boravak na planini. Ovaj boravak je od izuzetnog značaja. Udisanje svježeg vazduha, konzumiranje zdrave hrane, povoljno utiče na imunitet i dobro zdravlje. Fizička aktivnost doprinosi zdravom tijelu i zdravom duhu. Kroz dječiju igru dolazi se do novih znanja i navika. Značajno je da se dijete zna orjentisati u prirodi i živjeti sa prirodom. Zar nije vrijedno znanje i umijeće da se raširi šator, živi u uslovima kampovanja bar u toku ljetnjeg raspusta.

PUSTITE ĐECU DA IDU SAMOSTALNO U ODMARALIŠTA Zimska odmarališta su posebna priča. Đeca najiskrenije pričaju o raznim događajima i sjajnim aktivnostima baš u njima. Tu se uvijek vodi računa da se slobodno vrijeme pravilno iskoristi, da se kod đece razvija kreativnost, snalažljivost, takmičarski duh. Kampovi i odmarališta su jako poželjni i u toku ljeta i u toku zime. Drugarstvo

vazduha, g e ž e j v s Udisanjeumiranje zdravena konz ovoljno utiče e. hrane, p i dobro zdravljiimuniteat aktivnost dopri Fizičk dravom tijelu nosi z avom duhu. zdr

carstvo, u njemu caruje drugarstvo“. Crna Gora ima dobru zimsku turističku ponudu koja obuhvata i sadrđaje za boravak đece u ski centrima koju redovno predstavlja na raznim turističkim sajmovima u regionu i širom svijeta. I prije početka zime imali smo organizovane kulturno-zabavne programe po gradovima sjevera i juga, a svi hoteli na sjeveru bili su puni gostiju. Mnogobrojni zimski aranžmani uključuju osim boravka na snijegu, skijanja, sankanja, zabavu animatora, i druge mnogobrojne aktivnosti i u zatvorenom prostoru. Zatim se organizuju posjete istorijskim spomenicima i arhitektonskim destinacijama. Pošto znamo da je sjever glavna zimska turistička destinacija, samim tim potrebno je više uložiti u razvoj turizma na tom prostoru. A na Savinom kuku – Nacionalni park Durmitor, poznat je po tome što se tu snijeg često zadržava i do 4 mjeseca.

među đecom je od posebnog značaja jer se od malena formiraju kao ljudi: „Na svijetu postoji jedno

Turistički kompleks Vučje iz godine u godinu sve više privlači posjetioce zbog blizine Nikšića, sadržaja, ski staze i ljepote terena. Ima još turističkih lokaliteta u Crnoj Gori koji su posebno namijenjeni odmoru i rekreaciji đece. I roditelji i đeca vole da pođu na atraktivne lokacije, dive se čarima prirode, zabilježe foto aparatom ili telefonom pejzaž, stijenu, kanjon, usamljeno drvo koje raste decenijama iz golog kamena i nagnuto ka rijeci želi preko rijeke poslati poruku u neku daleku destinaciju. Posjetite neki zimski predio ove godine, uživajte u njemu i zaključajte ga u duši da bi nastavili dalje, bolje i uspješnije.

108 CAFFE MONTENEGRO

KIC

februar 2019. Velika sala - 19h

CEKUM CG

4. internacionalni festival klapa A CAPPELLA MONTENEGRO

4 - 6. februar

subota

Pozorište na filmu

poneđeljak

Režija Franko Zefireli / Uloge: Elizabet Tejlor, Ričard Barton, Kiril Kjuzak

Ludi od ljubavi / Fool for Love (1985)

Režija Robert Altman / Uloge: Sem Šepard, Kim Besindžer, Hari Din Stanton

utorak

Režija Kenet Brana / Uloge: Kenet Brana, Derek Džakobi, Simon Šepard

srijeda

Henry V (1989)

4. 5. 6.

Režija Vilijam Vajler / Uloge: Barbara Strejsend, Omar Šarif, Kej Medford

Dan mrmota / Groundhog day (1993)

Režija Harold Ramis / Uloge: Bil Marej, Endi Mekdauel, Kris Eliot

21.

srijeda

Koncert

autorke Andree Raonić

Velika sala - 20h

19.

Vasil Hadžimanov Band ULUSCG i KIC

AKO ZNATE, BILO ŠTO utorak

American Corner

Projekcija filma RACE (2016)

poneđeljak

iz kolekcije Momira Matovića Velika sala - 20h

20.

Mjesec afroameričke istorije

Umjetnik će nastupiti u pratnji orkestra Tamira Talovića.

“Tunis - Sahara”

MALA CRNA HALJINA

Inspirisana životom slavne francuske kreatorke Koko Šanel. Autorka drame Vjera Mujović / Režija Nataša Radulović / Uloge Rada Đuričin i Vjera Mujović

poneđeljak

11.

Promocija knjige

Velika sala - 19h

22.

Klavirski kvintet br. 2, op. 81 i gudački kvartet br.12, op. 96 "Američki" izvešće mladi kamerni ansambli iz Podgorice "Stretto" i "Doclea".

petak

Američki ugao u saradnji sa autorima emisije o filmu na Studentskom radiju KRŠ - Suspirija 7. umjetnosti, organizuje edukativno-zabavni kviz na temu najpoznatijeg filmskog priznanja.

Sala DODEST - 20h

Predstava

KRIVICA

utorak

Tekst Nebojša Romčević / Režija i igraju Anđelija Rondović i Đorđije Tatić

12.

Premijera dokumentarnog filma

BARICE

Velika sala - 20h

25.

Festival savremenog klavira

četvrtak

14.

KIC

Sala DODEST - 20h

Tema petog festivala savremenog klavira je “Omaž klasicima”. Tokom dva dana, sedam festivalskih programskih cjelina, okupiće brojne crnogorske pijaniste različitih generacija koji će izvesti muziku savremenih svjetskih kompozitora. Više info: www.kicpodgorica.me

Multimedijalna sala - 19h

autora Gorana Stojičića

Savremena crnogorska književnost

Multimedijalna sala - 19h

27.

Promocija knjige

KIRKA I DRUGE DRAME

American Corner

KIC

FORUMA MLADIH PISACA KIC-a NVO Dječije pozorište Stanković

DJEČJA PRAVA I ZABAVA (3+) poneđeljak

neđelja

17.

rod

ato

Predstavu po tekstu Tode Nikoletića izvodi Radojica Stanković. U okviru predstave biće promovisan CD dječijih pjesama Šanta Pante “Brod sreće”.

e-mail: kicpress@gmail.com

www.kicpodgorica.me

facebook: KICPodgorica

American Corner - 19h

Projekcija dokumentarnog filma

Sala DODEST - 20h

Poetsko - muzički performans članova Foruma uz muzičku pratnju gitariste Isidora Gajevića.

Velika sala - 10h

autorke Mirjane Aleksandrove Rajković Mjesec afroameričke istorije

Četvrti rođendan

instagram: kic_budotomovic

26. i 27.

Promocija knjige

VIDIM TE OČIMA DUŠE srijeda

autorke Dragane Tripković

petak

Velika i DODEST sala

FORTEPIANO

Nostalgična priča o istoimenom selu sa sjevera Crne Gore i bratstvu Boškovića - Lučinaca.

SLUČAJ DANIL HARMS

25.

DREAM WITH US Umjetnička škola za muziku i balet “Vasa Pavić” i KIC

Promocija romana

poneđeljak

Plesna škola “Dream”

Plesni performans

poneđeljak

autora Miodraga Bola Boškovića

srijeda

American Corner - 19h

American corner

OSCAR quiz show

Korifej teatar

22.

Kamerna muzika

IZ PANJEGA BJELOPAVLIĆKIH

Velika sala - 20h

petak

KIC

MUZIKA ANTONJINA DVORŽAKA

autora Milana Miša Brajevića i Dragana Mitova Đurovića

utorak

Multimedijalna sala - 18h

NVO Motociklist

Sala DODEST - 20h

20.

Neza Haverića

srijeda

Predstavljanje putovanja

Predstava

Multimedijalna sala - 18h

srijeda

Solistički koncert

Biografsko - istorijska drama zasnovana na istinitim događajima i životu Džesija Ovensa, slavnog američkog atletičara, legendarnog po svom četvorostrukom trijumfu na Olimpijskim igrama u Berlinu, 1936. godine. Režija: Stephen Hopkins.

11.

Izložbeni hol - 19h

CRNOGORSKI FILMSKI PLAKAT

Izložbeni hol - 19h

petak

19.

Riječ je o umjetničkom kolažu u okviru kojeg glumci Jelena Nenezić Rakočević i Simo Trebješanin pjevaju, sviraju i govore poeziju.

Izložba

Godišnja izložba Udruženja likovnih umjetničkih stvaralaca Crne Gore American Corner - 19h

utorak

Muzičko - poetsko veče

Na koncertu će premijerno biti predstavljen novi album “Lines in Sand”. Gost koncerta je mladi beogradski saksofonista Rastko Obradović.

četvrtak

Multimedijalna sala - 19h

LET ZA BUDIMPEŠTU

Velika sala - 19h

KIC

Velika sala - 20h

18.

Smiješna djevojka / Funny girl (1968)

Promocija knjige

Plesni klub "Matrix" i Savez modernog plesa CG

Plesni koncert MATRIX i gosti

15.

četvrtak

utorak

Režija Džejms Ajvori / Uloge: Megi Smit, Helena Bonam Karter, Denholm Eliot

Umjetničko veče

“Alisa” Kotor, “Stage” Podgorica, “Treptaj” Podgorica, “Juts Duit” Podgorica, “Duga” Berane i drugi.

13.

srijeda

18. 19. 20.

poneđeljak

Režija Rodžer Mičel / Uloge: Hju Grant, Džulija Roberts, Ričar Mekejb

Soba sa pogledom / A room with a view (1985)

Čije su naše gusle?

utorak

12.

Ja u ljubav vjerujem / Notting hill (1999)

Udruženje guslara Crne Gore

Velika sala - 19h

Sala DODEST - 20h

KIC revija

Ljubav na filmu

Sala DODEST - 20h

KIC revija

Ukroćena goropad / The taming of the shrew (1967)

18 - 21. februar

LOVING GENERATION Dokumentarac “Voljena generacija” govori o generaciji Amerikanaca rođenih u rasno miješanim brakovima, od jednog crnog i jednog bijelog roditelja. Uvod i osvrt na film: Madeleine Lewis.

Velika sala - 20h

28.

KIC

Koncert

Saša Vasić sa bendom četvrtak

INFO - 020 664 237

Promocija novog albuma “San”.

KIC zadržava pravo izmjene programa

- KIC premijere

srijeda

27.

CM klub HOTELI ADRIA, Budva, +382 (0) 33 680800 AKVAMARINE, Budva +382 (0) 69 599299 ALBATROS, Ulcinj +382 (0) 30 423263 ALLURE PALAZZI KOTOR BAY HOTEL BY KARISMA Kotor AMAN, Sveti Stefan +382 (0) 67 203444 AMBASADOR, Podgorica +382 (0) 20 272233 AMFORA, Kotor +382 (0) 32 305852 APART HOTEL PREMIER, Podgorica +382 (0) 20 406520 ARIA, Podgorica +382 (0) 20 872570 ASTORIA MONTENEGRO, AUREL, Podgorica +382 (0)78 113333 BELVI, Bečići +382 (0) 33 425100 BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA, Beograd +381 (0) 11 3514255 BEST WESTERN PREMIER HOTEL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi CM kluba

HILTON PODGORICA, Podgorica, +382 (0) 20 443443

RIVIJERA, Petrovac +382 (0) 33 422100

HOLEGRO, Ulcinj +382 (0) 30 423483

ŠAJO, Budva +382 (0) 33 460243

HOSTEL CITY CENTER, Beograd +381 (0) 11 2644055

SAVOJO, Buljarica +382 (0)67 672044

HOTEL RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622623

SENTIDO TARA, Bečići +382 (0) 33 404196

HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

SOKOLINE, Ostrog, +382 (0) 69 011444

HTP BOKA, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

SPLENDID, Bečići

HTP KORALI, Bar + 382 (0) 30 313070

SPLENDIDO, Prčanj +382 (0) 32 301700

HTP PRIMORJE, Tivat +382 (0) 32671277

SVETI NIKOLA APARTMANI, Kotor +382 (0) 69 237288

IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN, Podgorica +382 63 234567

SVETI NIKOLA, Kotor +382 (0) 69 429109

IMPERIAL, Bar +382 (0) 30 455288

THE LONG BEACH HOTEL MONTENEGRO, Ulcinj

INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ, Igalo +382 (0) 31 658111

THE QUEEN OF MONTENEGRO, Bečići +382 (0) 33 662662

KALAMPER, Bar + 382 (0) 30 361281

TREBJESA, Nikšić +382 (0) 40 731144

KALAMPER HOTEL & SPA, Bar + 382 (0) 68 333833

TRE CANNE, Budva +382 (0) 69 019999

KERBER, Podgorica +382 (0) 20 405405

UDRUŽENJE HOTELIJERA I RESTORATERA CRNE GORE

KOSTAS, Podgorica +382 (0) 20 610100

UDRUŽENJE MALIH HOTELA

CAFFE DEL MARE, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

VARDAR, Kotor +382 (0) 32 325084

CARPE DIEM, cafe, Bar

VUKOV MOST, Nikšić +382 (0) 40 257131

CASA MIA, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

XANADU, Zelenika +382 (0) 31 684666

CASPER, Budva

ZAMAK POBORE, Budva +382 (0) 33 464601

CASTELLA, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

ZIYA, Podgorica +382 (0) 67 229000

CASTELLO DI BOKA, Stoliv +382 (0) 32 306260

ZLATIBOR MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

CASTELLO, Bar +382 (0) 30 350501

ZLATNIK, Beograd +381 (0) 11 3167511

CESARE, café-bar, Kotor

ŽABLJAK, Žabljak +382 (0) 77 400190

COPACABANA, Ulcinj

WIND ROSE RESORT 4*, Bar

CRUSH, Porto Montenegro, +382 (0)67 260614

CUBA, cafe bar, Petrovac

BG CITY HOTEL, Beograd +381 (0) 11 6686805

KRALJEVI ČARDACI SPA, Kopaonik +381 (0) 36 428558

BIANCA RESORT&SPA, Kolašin +382(0) 20 863000

LAGUNA HOTEL & RESTORAN, Podgorica +382 (0) 67 614777

BOJATOURS, Podgorica +382 (0) 20 621153

LA ROCHE HOTEL, Tivat +382 (0) 32 662 881

BUDVANSKA RIVIJERA HG, Budva ,+382 (0) 33 451640

LAZURE HOTEL &MARINA, Herceg Novi +382 (0) 69 360570

CASA DEL MARE, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

MAJESTIC, Budva, +382 (0 )68 012940

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCESE, Podgorica, +382 (0) 67 875202

MARSHAL, Nikšić +382 (0) 67 065065

CRYSTAL, Petrovac +382 (0) 33 422100

MB TURIST, Žabljak +382 (0) 52 361601

BOŽIĆ, Inđija +381 (0) 21 6420414

MD, Bar +382 (0) 30 305124

BRILE, Kolašin +382 (0) 20 865021

MONTE CRISTO, Kotor, +382 (0) 32 322458

ČILE, Kolašin +382 (0) 20 865039

MIR, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

DANICA, Petrovac +382 (0) 33 46204

MONTENGRO STARS HOTEL GROUP, Budva +382 (0) 33 773777

DELFIN, Bijela +382 (0) 31 683093

ONOGOŠT, Nikšić +382 (0) 40 243608

DUKLEY GARDENS, Budva +382 (0) 69 170000

PALAS, Mojkovac +382 (0) 69 031385

DURMITOR, Žabljak +382 (0) 52 360206

PALAZZO RADOMIRI, Kotor +382 (0) 32 333172

EMINENT, Podgorica +382 (0) 20 664545

PALMON BAY, Igalo +382 (0) 31 332442

FORZA LUX, Kotor +382 (0) 33 333500

PERJANIK, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

FRANCA, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

PODGORICA, Podgorica +382 (0) 20 402500

FRANCA, Bar +382 (0) 30 55 920

PRINCESS, Bar +382 (0) 30 300100

FRANCA, Pljevlja +382 (0) 77 300067

RAMADA, Podgorica +382 (0) 20 622-623

HAUS FREIBURG, Ulcinj +382 (0) 30 403008

REGENT PORTO MONTENEGRO, Tivat 382 (67) 28 27 86

110 CAFFE MONTENEGRO

UGOSTITELJSKI OBJEKTI 21 MNE URBAN BISTRO, Podgorica +382 (0) 69 888222 A CLUB RESTAURANT, Budva, + 382 (0) 68 111122 ALMARA BEACH CLUB, Oblatno, Tivat AL POSTO GIUSTO, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 AMFORA, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 AMICI, kafeterija, Nikšić ARENA, cafe bar, Bečići ASTORIA RESTORANI ATRIUM, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 BAHUS,

rest. - vinoteka, Podgorica BAJOVA KULA, Kotor BAR BAY CLUB, Bar +382 (0) 68 444485 BARAKUDA, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 BASTION, restoran, Kotor BB, restoran, Bar BLANCHE, restoran, Pržno BLUE RIVER TARA KOMPLEKS, Plužine, Šćepan Polje + 382 (0) 67 404303 BOCASA (BEACH & RESTAURANT), Kamenari, + 382 (0) 67 600973 BONELA GREEN BAZAR, Podgorica, +382 (0) 68 024646 BONITA, pizzeria, Kotor BONSAI FRESH MARKET&BAR, Podgorica, +382 (0) 67 170681 BYBLOS I SHISHA LOUNGE, Podgorica +382 (0) 67 311 342 ROYAL, cafe bar i plaža, Bar

ČAROLIJA, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 ČUDNA ŠUMA, cafe bar, Žabljak ĆATOVIĆA MLINI, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 DE GUSTIBUS, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 DIAMOND, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 DOMINUS, cafe bar, Petrovac DONNA KOD NIKOLE, restoran, Budva DUKLEY BEACH LOUNGE, Budva +382 (0) 69 160000 DURANTE, Ulcinj +382 (0) 30 373701 DURMITOR, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111

DURMITOR, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358

LAGUNA, restoran, Podgorica

PORTO, Budva

TRI ŠEŠIRA, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

ĐARDIN, restoran, Perast +382 (0) 67 221219

LUPO DI MARE, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

PORTO, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

TROJA, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

ECO RESORT PLAVNICA, Golubovci +382 (0) 20 088044

MAINA, restoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

PORTOBELLO, cafe - bar, Kotor

TRPEZA, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

EKO KATUN, Kolašin +382 (0) 20 860150

MAREZA, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

PORTUN, restoran Nikšić

TURIST, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

ELLAS, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115

MARUŠKA KONOBA, Podgorica +382 (0) 67 259833

POSLASTIČARE FONTANA, Nikšić

VELVET COCKTAIL KLUB, Podgorica

ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR, Podgorica +382 (0) 67 866222

MAYKA BY ETNO SELO MONTENEGRO, Podgorica + 382 (0) 69 486806

PREMIER, café - bar, Podgorica

VENOM, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

EMPORIO CLUB, Budva

MEDITERRANEO, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

PRESTO PIZZERIA, Podgorica +382 (67) 630-631

VERIGE 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

ETNO SELO MONTENEGRO, Brezna +382 (0) 67 209049

MOGREN I, plaža i plažni restoran, Budva

REGINA, Tivat

VIDIKOVAC, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

EVROPA, poslovni centar, Berane

MOMČILOV GRAD, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

VILA ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

FINESTRA WINE BAR & SHOP Luštica

MONTE CARLO, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

RESTORAN DOLCE VITA I PLAŽA STIJENE, Rafailovići

FOREST, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

MONTENEGRO CAFFE PUB, Podgorica

FORZA, poslastičarnica, Kotor

MONTEFISH, Tivat, +382 (0) 32 670250

GAETA, Cetinje

MOVIDA BEACH, Tivat, +382 (0) 63 222011

GALION, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MTV, picerija, Petrovac

GARDEN RESTORAN & PIZZERIA, Podgorica+382 (0) 67 265066

NACIONALE, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

GIARDINO, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

NAUTILUS, café - bar, restoran, Igalo

GIARDINO, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

NEVIDIO, Etno selo + 382 (0) 69 449539

GRISPOLIS, restoran, Tivat +382 (0) 69 357657

NIK GOLD PIVNICA, Budva +382 (0) 33 452815

HACIJENDA, latino bar, Budva

NK PUB, Nikšić

IBON, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

ONE RESTAURANT Porto Montenegro, +382 (0)67 486 045

IZVOR, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

O SOLE MIO, restoran - pizzeria, Budva

JADRAN - KOD KRSTA, restoran, Budva

P.C. ATRIJUM, Nikšić

JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION, Žabljak +382 (0) 69 014385

PALADIUM AUTOMAT CLUB, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

JAVOROVAČA, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

PANINI, Petrovac

JEZERO, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

PAPILON, cafe bar, Rafailovići

K-2, picerija Nikšić

PARADISO, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

KALAMPER, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

PEOPLE’S BEACH BAR, Igalo +382 (0) 68 249239

KALAMPER, restoran, Bar

PER SEMPRE, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

KAPETANOVA KONOBA, Rafailovići

PG AKADEMIJA, rest., Podgorica +382 (0)67 661777

KARAMPANA, Kotor +382 (0) 69 045223

PIAZZA, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

KNJAŽEVA BAŠTA, restoran, Bar

PICADO KLUB, Podgorica +382 (0) 20 622226

KOLIBA, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

PINTA LOUNGE BAR, Podgorica +382 (0)20 510018

KONAK, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

PLANET, cafe bar, Bar

KRUŠO, konoba, Herceg Novi

PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO, Sutomore, +382 (0)67 348007

KULA, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

POD MURVOM, restoran, Bečići

L’ ANGOLO, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

POLO, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

LA ESQUINA, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

PORT CLUB BOWLING, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

RIBAR, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053 RIBARSKO SELO, Žanjice RIBNICA, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600 RIČARDOVA GLAVA, restoran - plaža, Budva

VINOTEKA ENOMANIJA, Budva +382 (0) 33 453003 ZELENI GAJ, cafe bar, Budva CAFFE MOZART, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

RISAN, rest., Risan +382 (0) 32 371805

BRENDOVI, PROIZVOĐAČI

RITTER, Cetinje

ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA, Oplenac, Srbija

RIVERSIDE RESTORAN, Nikšić, +382 (0)67 9188323

ALEKSANDRIJA, Herceg Novi

ROCKY BEACH, Utjeha, Bar

AQUA VIVA

SAILOR, restoran, Žanjice + 382 (0) 69 267220 SAMBA, restoran, Bar SAN REMO, restoran picerija, Rožaje SAVARDAK, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264 SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503 SICILIA, italij. pekara i pizzeria, Podgorica SKALA SANTA, konoba, Kotor SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900 SPORT CLUB, Podgorica

ARTCAFE, Podgorica +382 (0) 67 665511 BAMBI BAMBI - VODA “DUBOKA” BAMBOOS, Podgorica +382 (0) 69 060171 BRUNOCAFFE, Podgorica +382 (0) 67 544688 CARLSBERG SRBIJA CEDEVITA, Zagreb DALMACIJA VINO, Hrvatska DALVINA WINERY, Makedonija DON PAKY, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 EVIAN

SQUARE CAFFE, Podgorica +382 (0)68 512512

FARMAN SAPORI (ILLY CAFE), Kotor +382 (0) 32 323585

STARA VAROŠ, cafe bar, Žabljak

FREIXENET

STARI GRAD, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

FRUCTAL, Ajdovščina Slovenija

STEAKHOUSE GRILL, FISH & MEAT, restoran, Podgorica + 382 (0) 68 825956

HAUSBRANDT, +382 20 875773

SVERA, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, +382 (0) 20 870145

TAG, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

KIMBO CAFFE,

TAJSON, cafe bar, Rožaje TAPAS BAR LAS RAMBLAS, Bar

FRIKOM

KAMNIK, Skoplje, Makedonija KNJAZ MILOŠ LEDO

THE OLD FISHERMANS CLUB, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

MATUŠKO, VINARIJA, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

TRAMONTANA, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

MANUEL CAFFE

TRATTORIA GIARDINO, restoran, Podgorica

MARTEX, Cetinje

111

MAX CORP, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

DESTILERIJA ZARIĆ, Podgorica +382 67 175 175

MESOPROMET, industrija mesa, Bijelo Polje

DUWL D - TRADE, Podgorica +382 (0) 20 634 901

MUSIĆPAK, Podgorica +382 (0) 69 072 866

ECCOLO, Budva +382 (0) 33 454624

NAVA RENT A CAR, Podgorica +382 (0) 67 600600

EFEL MOTORS, Podgorica +382 (0) 20 210910

NEXT, FRESH&CO.

ENIGMA COMPANY, Nikšić +382 (0) 68 830803

NIVEA PERNOD RICARD Podgorica +382 (0) 20 608055 PIRELLA, Podgorica +382 (0) 20 883350 PIVARA TREBJESA D.0.0., Nikšić PLANTAŽE, Podgorica +382 (0) 20 658111 PLENKOVIĆ, VINARIJA, Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 PODRAVKA D.O.O., Podgorica +382 (0) 20 872188 PODOSTROŠKO VINO, Ostrog +382 (0) 67 898000 RB GLOBAL, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 RONNEFELDT, +382 (0) 20 875773 ROSA SIMČIČ, VINARIJA Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200 SLATKA TAJNA, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080 SONY ERICSSON SRNA, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160 SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O), Podgorica +382 (0) 20 625791

ES SYSTEM K BALKAN, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3SPIRITS, Podgorica, +382 (0) 20 291030 HORECA EXPO, Beograd +381 (0) 11 3447125 JELA KOMERC, Rožaje +382 (0) 51 278605 JELA PLUS, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 LAMEX COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 247308 LIPOVAC VINARIJA, Cetinje +382 (0) 67 216766 MAPRENAT, Tivat +382 (0) 32 684510 MONTE JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 665131 MONTECCO INC, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 MONTEFINO WINE DOO, Bar +382 (0) 69 236008 M-G TRADE, Podgorica 382 (67) 33 35 40 OFFICE CENTAR, Podgorica +382 (0) 20 626451 ORBICO DOO, Cetinje +382 (0) 41 232164

TUBORG

ORIGINAL TEAM, Kruševac +381 (0) 69 3011983

ULJARA ABAZOVIĆ, Bar +382 (0) 30 361133

PG PAK, Podgorica 382 (0) 68 880211

VERO MODA, Podgorica +382 (0) 68 001006

PLUS D.O.O. , Podgorica +382 (0)20 875773

VODA VODA,

RUSTORG MONTENEGRO DOO, Bar +382 (0) 67 363585

VLADO BEUATY BAR, VINARIJA VELIMIROVIĆ Danilovgrad +382 (0) 69 077180 ZVONKO BOGDAN VINARIJA, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

-DISTRIBUTERI, ZASTUPNICI ATLAS MARINE, +382 (0)69 753663 BALEVIĆ TRADE, Budva +382 (0) 33 452686 BAR KOD, Podgorica BARISTTA KAFA, Nikšić +382 (0) 68 261207 BERBA, Porto Montenegro +382 (0)67 333 855 CG EX MIRAGE, Petrovac CITY MODA, Podgorica +382 (0) 20 451972 COMPANIA DE VINOS MONTENEGRO, Morinj, + 382 (0) 69 507708 DAR KOZMETIKA, Beograd +381 (64) 646148198 DI BAR, Budva +382 (0) 33 454104

112 CAFFE MONTENEGRO

SAO CAFE, Nikšić +382 (0) 67 270333 ŠKORPION D.O.O., Herceg Novi +382 (0) 31 335115 TAŽEX, Herceg Novi +382 (0) 31 678225 TIME JEWELRY & WATCHES, Podgorica +382 (0) 20 664864 VABCOM, Podgorica, +382 (0) 67 024005 VITIS D.O.O, Podgorica +382 (0) 67 494583 VOLI MOTORS, Podgorica, +382 (0) 20 445065 WEST PIONT, Podgorica, +382 (0) 344788

Budva +382 (0) 67 447712 AQUA SKI, Bečići +382 (0) 69 331585 ARTE DOLCE, Budva +382 (0) 33 459259 BALLOON, Kotor +382 (0) 32 323030

KAMINI DRAGOVIĆ, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 KAPILOGOS, Budva +382 (0) 69 219 403 KARISMA HOTELS & RESORTS

BEAUTY SALON ROSE, Podgorica +382 (0) 69 111 925

K&M SISTEM, Nikšić +382 (0) 77 272 722

BEOGRADSKI SAJAM TURIZMA, Beograd, +381 (0) 63 477430

K2, RAFTING KLUB, Nikšić +382 (0) 40 213431

BONESA, Bar +382 (0) 30 346250

KINGS, Podgorica +382 (0) 20 624625

CAPITAL PLAZA, Podgorica +382 (0) 67 023223

LF SPA , Italija +39 0547 341257

CACAO BEAUTY CENTER, Podgorica +382 (0)69 338898

Hrvatska +385 98 9278668

CER STYLE, Podgorica, +382 (0) 68 834834 CEROVO, Bar +382 (0) 30 550500 COGIMAR, Ljuta-Kotor COMP - COMERC, Nikšić +382 (0) 40 218746

LUK-TRADE, Bar +382 (0) 30 316710 LUKOIL MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 219415 LUNATEX, Bijelo polje, +382 (0)69 975518 LUŠTICA BAY, www.lusticabay.com

COMPANY “VIGO”, Kotor +382 (0) 67 544933

LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO (MERCEDES-BENZ), Podgorica +382 (0) 67 660660

CONCORDIA COMMERCE, Ulcinj +382 (0) 30 411206

MAESTO LINE, Podgorica +382 (0) 67 660660

COSMETICS MARKET, Podgorica +382 69 301126

MALL OF MONTENEGRO, Podgorica +382 (0) 20 625314

CRNOGORSKI TELEKOM, Podgorica 1500

MARINA SV. NIKOLA, Bar +382 (0) 30 313911

CS/SALES TNT EXPRESS, Podgorica +382 (0) 20 606450

MARINA TORTE, Podgorica +382 (0) 69 021557

ĆATIĆ COMPANY, Prijepolje +381 (0) 33 771420 DELTA CITY, Podgorica +382 (0) 68 878637 DIRECT MARKET CONSULTING, Podgorica +382 (0) 69 066270 DISPLAY, Bar +382 (0) 30 316710 ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE, Podgorica 19100 ESTERA, Bar +382 (0) 30 340523 EXPONAT, Kotor +382 (0) 32 302584 FOTO BONI, Podgorica +382 (0) 20 667505 FOTO RIVA, Podgorica +382 (0) 20 667620 GARDAŠEVIĆ PREVOZ, Nikšić +382 (0) 40 214382 GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA, Nikšić, +382 (0) 77 400001 GRAFIČKI CENTAR MERCATOR, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 GRUPPO PALAZZETTI, Itally +39 0434 922922 GUARDIAN, Budva +382 (0) 33 456040

PREDUZEĆA

HABITAT, Podgorica +382 (0) 20 228009

A.D. MARINE, Bar +382 (0) 30 313906

IMPERIJAL SHOPPING CENTAR, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601

ABN TRADE CRNA GORA +382 (0) 31 322205

INTERESTA, Podgorica +382 (0) 20 227484

AD CENTRO JADRAN, Bar +382 (0) 30 346341

INTERSPORT Nikšić, +382 (0) 40 449610

ALO TAXI, Podgorica 19700

Podgorica +382 (0) 20 449627

AMICA,

JADRANSKI SAJAM, +382 (0) 33 410410

ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912

MERCATOR-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080 METROPOLIS, Podgorica MG TRADE, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540 MIKEL F –DIAMOND CENTER, Podgorica MONTEFISH, Tivat +382 (0) 32 675250 MONTE SWISS, Bar +382 (0) 69 531447 MONTENEGRO AIRLENS, Podgorica +382 (0) 20 664433 MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE, +382 (0) 20 622728 MONTE VINO, Internacionalni salon vina, Podgorica, +382 (0) 67 569034 M TEL, Kralja Nikole 27-a, Podgorica MUZIČKI CENTAR CRNE GORE, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX D.O.O., Podgorica +382 (0) 67 454545 OCTOPUS DOO, Bar +382 (0) 69 622243 OFTALENS, Podgorica +382 (0) 20 601905 OLIO PROM, Bar +382 (0) 30 342304 OPTIKA MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 OPUS 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 PADELLA, Tivat +382 (0) 32 673560 PACO MONTE, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 PAK CENTAR,

Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 PARAH, BUDVA PERFECT GROUP, Podgorica +382 (0) 20 205065 PINGVIN, Kotor +382 (0) 69 050529 PORTO MONTENEGRO, Tivat +382 (0) 32 674660 PRINC - MONT, Ulcinj +382 (0) 30 413202 PRIVREDNA MREŽA BALKANA, Beograd +382 (60) 30 45 600 RENAULT ALLIANCE, Cetinjski put bb, Podgorica ROKSPORT, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 ROYAL STUDIO, Podgorica +382 (0) 20 240286 SI&SI, Kotor +382 (0) 32 322060 SMART GYM-DJEČIJI FITNES CENTAR, Podgorica +382 (0) 63 843001 SMART VISION D.O.O., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753 SMRČAK, Podgorica +382 (0) 20 280719 SOCIETE GENERALE MONTENEGRO, Podgorica, +382 (0) 67 252123 SOHO CITY, Bar, +382 (0) 67 002233 STUDIO SYNTHESIS, Podgorica + 382 (0) 20 228083 SYRUPS, Podgorica + 382 (0) 68 008337 TECE, Zagreb +385 91 2 8323 12 TECHOCOOLING, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 TELENOR, Podgorica 1188 TIM KOP, Podgorica +382 (0) 20 606450 VAPOR, Podgorica +382 (0) 20 262107 VOLI TRADE, Podgorica +382 (0) 20 445000 V & B INVEST, Podgorica; +382 (0) 67 322111 WOMENS WORLD, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC YUG, Bar +382 (0 )69 062709 VENETA PLAMEN, Podgorica, +382 (0) 69 661140 ZLATARA BALTEZ, Bar +382 (0) 67 540552 ZLATARA MIKEL F, Podgorica +382 (0) 20 230097 ZLATARA ONYX, Budva ZLATARA VERA, Niksic +382 (0) 67 890880

AUDIO DREAM, Podgorica +382 (0)67 824782

PROMOTIVE, Podgorica +382 (0)20 886185

AV OPREMA, Kotor +382 (0) 68 042157

RAKOČEVIĆ RADINOST, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

BC INŽENJERING, Nikšić, +382 (0) 40 252266

RAPEX, Bar +382 (0) 30 341244

CERCAMP DOO, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

RIBNICA COMMERCE, Podgorica +382 (0) 20 669318

ČIKOM, Podgorica +382 (0) 20 227114

ROCKY & PISTOLATO, Podgorica +382 (0) 20 642367

NACIONALANA TURISTIČKA ORGANIZACIJA, +382 (0) 77 100001

ĆILIMARA, Podgorica +382 (0) 69 549892

SANITEH D.O.O., ZAGREB +385 91 3818139

OPŠTINA BUDVA, +382 (0) 33 451451

ČISTO, Podgorica +382 (0) 67 660077

SANITEKO D.O.O., Podgorica; +382 (0) 20 643301

OPŠTINA ULCINJ, +382 (0) 30 412413

CUBICO, Podgorica +382 (0) 20 228181

SHOLLEX, Podgorica +382 (0) 20 206100

TO BAR, +382 (0) 30 311633

CUNGU & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

SPA MEDICA, Podgorica+382 (0) 67 835 565

TO BERANE, +382 (0) 51 236 664

DAKOM, Podgorica

STORKS, Podgorica +382 (0) 20 891670

TO BIJELO POLJE, +382 (0) 69 326877

DD WELNESS SOLUTIONS, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

SURFMONT, Kotor +382 (0) 32 322256

TO BUDVA, +382 (0) 33 402814

DR TRADE, Podgorica +382 (0) 20 261072

TEHNOBAR, Podgorica +382 (0) 20 262091

TO CETINJE, +382 (0) 41 230 250

EKOPLANT, Podgorica +382 (0) 20 281010

TELEMONT, Podgorica +382 (0) 20 511700

TO DANILOVGRAD, +382 (0) 20 816015

ENT - EXT, Podgorica, +382 (0) 20 260831

TERMIKO, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

TO HERCEG NOVI, +382 (0) 31 350820

ENZA HOME, SALON NAMJEŠTAJA, Podgorica, +382 (0) 69 339978

UNION DRVO, Beograd +381 (0)11 3281879

TO KOLAŠIN, +382 (0) 20 864254

FADIS, Bar +382 (0) 30 341703

VELUX, Beograd www.velux.rs

TO KOTOR, +382 (0) 32 322886

GASTRO GROUP, Podgorica, +382 (0) 69 871841

VG GROUP, Bar +382 (0) 30 341733

TO MOJKOVAC, +382 (0) 50 472428

GORENJE, Podgorica +382 (0) 20 251152

VIBACOM, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

TO NIKŠIĆ, +382 (0) 40 213262

HIGIJENA, Podgorica +382 (0) 20 272405

VOLCANO KLADIONICE

TO PLJEVLJA, +382 (0) 52 300148

HOROZ ELECTRIC, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145 ICECOM, Podgorica +382 (0) 20 290402 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 KOVING-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 KRAFT, Podgorica +382 (0) 20 212150 LA GALLERIA, Podgorica + 382 (0) 69 206602 LA DORICA, Bar; +382 (0) 30 314135 LA MIA CASA, Podgorica +382 (0) 69 333100 LUMAR, Podgorica +382 (0) 20 218447 MI-RAI, Nikšić +382 (0) 40 256123 MONTEX ELEKTRONIKA, Podgorica +382 (0) 20 255900 MONTORA SOFTWARE, Podgorica +382 (0) 20 620003

OBJEKTA, Tivat +382 (0) 67 600603

OPREMANJE

OMNIPROMET, Bar +382 (0) 30 314340

AL GALLERY, Podgorica +382 (0) 20 225776 ANTIQUES STANKOVIĆ, Kotor +382 (0) 69 071819 ARTI HOME CENTAR, Bar ATENA BOHOR, Budva +382 (0) 33 456280

PLAVA DEVETKA, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

WINTERHALTER GASTRONOM, Budva, +382 (0) 69 238451

TURISTIČKE AGENCIJE DAA MONTENEGRO D.O.O , Podgorica FORZA CATTARO, Kotor +382( 0) 32 304068 ITAS TRAVEL AGENCY, Nikšić +382 (0) 40 242202

ATLAS TOURS DOO, Podgorica +382 (0) 69 014 259 BARSKA PLOVIDBA AD, Bar +382 (0) 30 311300 DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CG, +382 (0) 20 224493

TO PODGORICA, +382 (0) 20 673679 TO ROŽAJE, +382 (0) 51 270158 TO TIVAT, +382 (0) 32 671324 TO ULCINJ, +382 (0) 30 412333 UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI, Bar +382 (0) 30 313240 TO ŽABLJAK, +382 (0) 52 361802

LONDON BRIDGE NVO, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, MAGELAN, Novi Sad +381 (0) 21 420680 MEMENTO ME MARKETING & COMMUNICATIONS, Podgorica, +382 (0) 69 383858 MONTENEGRO HOLIDAYS, Budva +382 (0) 33 402522 MY TRAVEL, Nikšić +382 (0) 40 220021 NEVIDIO CANYONING, Nikšić +382 (0) 69 041213 PLANET TOURS, Podgorica +382 (0) 20 231008 TALASTURS, Bar +382 (0) 30 312182 UDRUŽENJE TURISTIČKIH AGENCIJA CRNE GORE

POLY DEC, Beograd +381 (0) 11 3540650

PROGRES AND CO., Nikšić +382 (0) 40 251011

TURISTIČKE ORGANIZACIJE I ORGANI UPRAVE

PROMADURA FLOORS, Bar +382 (0) 30 316136

+382 (0) 20 406301

I SREDNJIH PREDUZEĆA,

113